rt_353

Broj 353 :: 22. veljače 2011. :: www.regionalni.comBesplatni primjerak

gionalniTjednik

ANICA DESNICA POLJOPRIVREDNA POSLA

Zakup državnog zemljišta i dalje je - nejasan!

Stranice 6.-7.INTERVJU Marijo Bucina, član Uprave varaždinskog zračnog prijevoznika Winaira

Stranica 35. Stranice 2.-3.

RePlus

Ostajemo bez pet liječničkih timova?

OTKRIVAMO Varaždinci loše prošli u prijedlogu Mreže hitne pomoći

U županiji ukupno ostaje 25 timova, ali samo njih 20 bit će s liječnikom Stranice 2.-3.

Piše biografiju i tvrdi: Obitelj me pomlađuje

MILAN REMAR - DOŽIVJETI DEVEDESETU

HUMANITARNA PREDSTAVA

15.000 kuna za Tihomirovu borbu s bolešću

Sve više ljudi bi invalidsku

Stranica 46.

Župnik koji je prošao rat- s krunicom

Stranica 19.

Stranica 22.

Stranica 11.

Stranice 24.-25.

Čuvajmo dobre dupine Jadrana! Na otoku Molatu bit će Centar za istraživanje i zaštitu morskih sisavaca - najavila je doc. dr. sc. Martina Đuras Gomerčić

OTKRIVAMO

Solidarnost s Mundusom

Zašto bi Stjepan Cesar mnogima mogao biti uzor?

CRNA KRONIKA

ZLATNO DOBA

KULTURNI OBZOR

Stranica 20.

Stranica 8.

Policajce koji su previše popili čekaju kazne

USPJEŠNA VARAŽDINKA

Nikamo ne idem bez ključeva i svojeg bicikla!

Stranica 10.

ISSN 1846-8969

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

22. veljače 2011., br. 3532 Aktualno

Riječ glavnog urednika

Novim prijedlogom Mreža hitne me-dicinske pomoći, koju je objelodanilo

Ministarstvo zdravstva RH, dvije susjedne županije, Varaždinska i Međimurska, mo-gle bi doživjeti velike promjene u organi-zaciji ove iznimno važne zdravstveno-me-dicinske djelatnosti. O čemu se zapravo radi? Najkraće rečeno, o broju liječničkih timova hitne medicinske pomoći, a time i ukupnim novčanim dotacijama za te namjene. Međimurska županija sukladno tom prijedlogu imat će ukupno 15 liječ-ničkih timova hitne medicinske pomoći ili sedam više nego do sada. Primjerice, hitnu medicinsku pomoć dobit će gradovi Prelog i Mursko Središće i to s vozilima sa satelitskom navigacijom. To nadalje znači da će Međimurci imati mogućnost zaposliti novih sedam liječnika i ostalog medicinskog osoblja te za to primiti uku-pno više 3,1 milijun kuna. Istovremeno u Varaždinskoj županiji prijedlogom nove Mreže hitne medicinske pomoći broj liječničkih timova smanjuje se za pet, što znači da će taj odgovoran posao ukupno raditi 20 timova s liječnikom i još pet timova s osposobljenim medicin-skim tehničarima. Pitanje koje se samo po sebi nameće je zašto je Varaždinska županija „izgubila“ pet liječničkih timova hitne medicinske pomoći? I zašto joj je jedinoj od svih županija u Hrvatskoj toliko smanjen broj liječničkih tipova HMP-a? Kakvi god da bili odgovori na te upite, nedvojbeno je da treba uložiti prigovor na prijedlog nacionalne mreže HMP-a kako bi se zadržali postojeći liječnički timovi hitne pomoći. Ponajviše zbog pacijenata kojima je takva pomoć neophodna.

Liječnički timovi HMP-a - kome više, kome manje?

Željko [email protected]

vodi zajedno sa suprugom Draženom i djecom. Njihov slučaj zorno govori da prilike u domaćoj poljoprivredi ni iz-daleka još nisu sređene čak ni kada su u pitanju najosnovnije stvari, kao što je pravo kori-štenja državnog zemljišta, a da najveću odgovornost za to

snosi državna administracija.- Naše obiteljsko-poljopri-

vredno gospodarstvo po-krenuli smo prije tri godine. U 2009. obrađivali smo 4,5 hektara na području Varaždin-ske županije, a prošle godine oko 25 hektara. Među tom zemljom bilo je i oko sedam

hektara za koje je natječaj za zakup raspisala Općina Sračinec, kao i za još neke parcele u državnom vlasništvu na svom području. Svi koji smo se javili na natječaj sklopili smo ugovore te uredno platili zakupninu, misleći da je sve u redu i da sada treba samo

SRAČINEC - Gospodo, ne-mate više goriva. Ta rečenica, koju su nam rekli na benzin-skoj postaji gdje smo dolazili po plavni dizel, začudila nas je jer smo trebali imati još goriva iz kvote za naše obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Međutim, to nije bilo ništa pre-ma stanju u kojem smo se našli kada smo otkrili da goriva za nas više nema jer nam je bez ikakvog objašnjenja i obavije-sti ispisan dio državnih parcela dobivenih na natječaju za koje smo platili zakupninu!

Agencija piše i brišeTako Miljenka Križnjak iz

Sračinca počinje prisjećanje na višemjesečnu agoniju kroz koju prolazi OPG Križnjak koje

Općina dala zemljdržava oduzela be

I TOGA IMA Još nije jasno pod kojim se sve uvjetima zaku

Općine i gradovi obvezni su privesti svrsi neobrađeno po-ljoprivredno zemljište na svo-jem području. Sukladno tome, raspisali smo javni natječaj za zakup državnog zemljišta koje se ne obrađuje, odnosno ne plaća zakupnina koju dijele lokalni i državni proračun, po-jašnjava Dragutin Flegar iz Op-ćine Sračinec. Sa zakupcima je,

kako dodaje, sklopljen ugovor o međusobnim odnosima, bu-dući da je za ugovore o zakupu Općina trebala imati sugla-snost Ministarstva poljoprivre-de na Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. - Suglasnost tada nismo ima-li, pa nismo mogli sklopiti ugovore o zakupu, već o me-

đusobnim odnosima. No to je priznala Agencija. Međutim, naknadno je izbrisala parcele samo OPG-u Križnjak, te ih ostavila OPG-u Tomašek po-zivajući se na mišljenje Mini-starstva poljoprivrede i odluku Vlade iz 2009. - veli Flegar na-pominjući da se OPG Tomašek nije javio na natječaj ni nakon nekoliko poziva.

OPG Tomašek umjesto OPG Križnjak

OPG Križnjak dobilo je na natječaju Općine Sračinec pravo zakupa nad državnim poljoprivrednim zemljištem, koje je Agencija upisala, pa izbrisala bez objašnjenja

DOZNAJEMO Općina Sračinec primila dopis Agencije za plaćanje

Dio državnog zemljišta koje je OPG Križnjak dobilo u zakup, a zatim mu je oduzeto te je ponovno upisano OPG-u Tomašek

Piše: IVICA [email protected]

- U međuvremenu nas je nazvao ravnatelj Uprave za državno zemljište koji tvrdi da nismo mogli zakupiti zemljište zbog odluke Vlade o privremenom raspolaganju poljopri-vrednim zemljištem u vlasništvu RH. Tu stoji da državno zemljište, koje su poljoprivredna gospodarstva imala upisano u Upisniku po-ljoprivrednih gospodarstava u 2009., ostaje upisano u upisniku do kraja 2010. godine. Međutim, kada smo ga upozorili da se u istoj

odluci kao uvjet navodi plaćanje naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta, raz-govor je završen. Zovemo tajnicu u ministru poljoprivrede… Nema je, pa nas upućuju na državnog tajnika. Zovemo njega, ali ga nema. Poziv zaprima tajnica, sasluša i kako kaže, sve razumije i da će se javiti. Naravno, nije se javila…. Zovemo mi nju, odgovora nema, ne zna ništa. I tako već pet mjeseci - tvrdi Križnjak.

„Zovemo u Ministarstvo, državnog tajnika, tajnicu…“

Flegar: Zvali OPG Tomašek

3Aktualno22. veljače 2011., br. 353

đu nezakonitog i nepravilnog rada tijela državne uprave i štetne posljedice kod koje se podrazumijeva ne samo umanjenje nečije imovine, nego i sprečavanje njezinog povećanja, kao i povreda pra-va osobnosti.

Pravo regresaDok građani i pravne osobe

mogu tražit i odgovornost države za štetu koja je nastala radom službenih osoba, dr-žava ima pravo tražiti iznos naknade te štete iz imovine službene osobe koja je štetu počinila. Tako, u krajnjoj liniji, greška nezakonitog ili nepra-vilnog rada pogađa službenu osobu koja je počinila štetu, a ne državni proračun.

Kod utvrđivanja prava regre-sa na strani države, u pravilu se traži dokazivanje da je šteta nastala kao posljedica ili na-mjernog djelovanja ili krajnje nepažnje službene osobe.

Uz to, Zakon o državnim službenicima i namješteni-cima određuje da je državni službenik dužan nadoknaditi štetu koju u službi ili u vezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu.

Službenik će oslobađa od odgovornosti za štetu ukoliko je do nje došlo postupanjem po nalogu nadređenog služ-benika, a prethodno je nadre-đenom dao pisano upozorenje da bi izvršenjem naloga mogla nastati šteta.

ju u zakup, a ez objašnjenja

upljuje državno poljoprivredno zemljište

Mogu li i kada državne institucije i službenici od-govarati za štetu koja je počinjena bilo građanima, bilo pravnim osobama? To pitanje nameće se u slučaju OPG-a Križnjak, koje je ušlo u investiciju zbog zakupa zemlje koji je osporen, ali i u drugim slučajevima, kao što je, primjerice, obešte-ćenje pritvorenog osum-njičenika koji je na kraju oslobođen svih optužbi za kaznena djela.

Tuži se državaPrema Zakonu o sustavu

državne uprave, Republika Hrvatska nadoknađuje šte-tu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave.

Pod nezakonitim radom podrazumijeva se djelova-nje suprotno odredbama i načelima važećeg poretka, dok nepravilno djelovanje

znač i djelovanje mimo cilja koji je određen, po-našanje suprotno zahtjevu koji bi u javnom interesu valjalo ostvariti normal-nim obavljanjem službe ili djelatnosti.

Kod tužbe nužno je po-stojanje uzročne veze izme-

Naknada štete ide prema državi, a ne prema službeniku koji je nezakonitim ili nepravilnim radom nanio štetu

DOZNAJEMO Tko odgovara za štetu službi

Hrvatska ima zakonodavni okvir za štetu države, no praksa je nešto drugo

Oštećeni tuži državu koja tereti službenika

Republika Hrvatska ima

pravo namiriti se od službene osobe koja je počinila štetu

IZDVOJENO OPG Tomašek tvrdi da nije bilo razloga za natječaj

“Parcele smo obrađivali, a zakup nismo mogli plaćati”

Na natječaj se nismo javili jer za njega nismo ni znali. Bio je izvješen samo u prostorijama Općine, čija je vijećnica gos-pođa Križnjak. Zemljište, koje je i sada djelomice uzurpirano, godinama obrađujemo, pa nije bilo ni razloga za raspisivanje natječaja od strane Općine Sračinec.

Tvrdi to Nenad Tomašek, vlasnik istoimenog OPG-a iz Nove Vesi, napominjući da je još 1998. tadašnje Županijsko poglavarstvo donijelo „Zaklju-čak o darovanju“ državnog poljopr ivrednog zemljišta njemu i nekolicini branitelja, koji je kao prijedlog upućen nadležnom ministarstvu.

- To se prešućuje, kao i Od-luka o privremenom raspola-ganju poljoprivrednim zemlji-štem u vlasništvu RH, prema kojoj se sva obrađena i već

upisana zemljišta nisu mogla davati u zakup - ističe Toma-šek, koji smatra da se radi o novom napadu na branitelje.

To, međutim, odbacuju u

Općini Sračinec navodeći da je darovanje zemljišta osporilo državno odvjetništvo.

- Doduše, prije toga je Ko-misija za davanje u zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta RH za Varaždinsku županiju zatražila od Ureda za katastarsko-geodetske poslo-ve da se Tomašeka upiše kao posjednika desetak državnih

parcela, ali samo za jednu sezonu kako bi ostvario pravo na poticajna sredstva za uzgoj šećerne repe. Bilo je to još 1999., a do sada nismo dobili adekvatan iznos za zakup - veli Dragutin Flegar iz Općine Sračinec, pitajući se na osnovu čega su upisane parcele, odno-sno dobivani poticaji.

Tomašek priznaje da je mi-nulih godina dobivao poticaje, kao i da nije plaćao zakupninu, ali za potonje nudi i objaš-njenje.

- Općina Sračinec nije imala suglasnost na Program raspo-laganja državnim poljoprivred-nim zemljištem, pa nije mogla raspisivati natječaje. No ni dr-žava nije raspisivala natječaje jer postupak darovanja traje godinama - objašnjava Toma-šek dodavši da je sve predao državnom odvjetništvu.

prionuti poslu - prisjeća se Križnjak događaj s početka prošle godine.

Da bi ostvar ili pravo na poticaje i na tim česticama, OPG Križnjak predalo je za-htjev za upis čestica u upisnik našeg poljoprivrednog gos-podarstva, koji je Agencija za plaćanje u poljoprivredi po-zitivno riješila te obračunalo i novu kvotu jeftinijeg, tzv. plavog dizela namijenjenog isključivo poljoprivrednicima i ribarima.

Na što se žaliti?- U rujnu prošle godine došli

smo po plavi dizel, no rečeno nam je da ga više nemamo. U

Agenciji provjeravamo ima li kakvih novosti, kad doznaje-mo da su nam čestice ispisane iz našeg upisnika. Ostali smo šokirani jer nama nije bilo ja-

sno kako se to i zašto dogodilo - veli Križnjak.

Naime, kako dodaje, nisu dobili baš nikakvo rješenje na koje bi se mogli žaliti.

- Mjeseci prolaze, a nikakvo služeno objašnjenje nismo pri-mili. Istovremeno, na naplatu stižu rate za kredit jer smo zbog većih obradivih površina prošle godine kupili traktor. No za to nitko ne mari. U va-raždinskoj podružnici Agencije uspjeli smo tek doznati da je to posljedica odluka Ministarstva poljoprivrede koje ima pri-mjedbi na ugovor sklopljen s Općinom Sračinec, iako je lani još desetak OPG-ova sklopilo isto takve ugovore kao i naš - upozorava Križnjak dodavši da njihov problem stoji, iako su pomoć tražili i u državnom inspektoratu, pa i državnom odvjetništvu.

Građani smatraju da je korupcija u državnim službama raširenaDopis Agencije za plaćanje te Komisije za davanje u zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta RH

na natječaj se javilo više OPG-a, no

samo se osporava ugovor OPG-a Križnjak

Svega 15 posto ispitanika smatralo je 1995. godine da su svi državni službenici korumpirani, a po prošlogodišnjim istraživanjima tako je mislilo 46 posto ispitanih, dok je čak 82 posto smatralo da je korupcija u državnim službama jako raširena. - Kada građani gube povjerenje u državne instituci-je i tijela javne vlasti, raste percepcija korupcije - ustvrdio je u Kučan Marofu Željko Jovanović, predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.Povjerenje građana u državne službenike i javnu vlast će rasti, kako je dodao, što će biti više pravomoćnih osuđujućih presuda koje su jedini lijek protiv korupcije.

Više presuda - više povjerenja

na temelju čega su upisane parcele,

odnosno dobivani poticaji, pita Flegar

22. veljače 2011. , br. 353 4 Aktualno

Sedam dana

Sve je lažno, pa i nezaposlenost?

Ivica [email protected]


Hrvatska i svijet

15. 2. U Hrvatskoj je 334.327 nezaposle-nih osoba, uspjelo se odgonetnuti

iz izvješća HZZ-a na kojem su, prema vladaju-ćim, i lažni nezaposleni. Nova kategorija lažnja-ka, nakon lažnih branitelja, invalida, umirovlje-nika… U Poljsku stiže prvih 500 Kineza koji će graditi autocestu do Varšave jer Poljaci odbijaju raditi u kineskoj tvrtki koja je dobila taj posao.

16. 2. Ništa od posebnog poreza ban-kama, veli Kosor nakon sastanka

s bankarima. No neki bi mogli do stambenog kredita po kamati manjoj od pet posto u prve četiri godine, a ukoliko ostanu bez posla, drža-va bi mogla pomoći. A dok su boravili u SAD-u, tvrdi Barišić, dečku kćeri bivšeg premijera obila-to pomagao vlasnik poduzetnik za čiju je tvrtku osiguravana jeftina struja.

17. 2. Vlada odustala od pretvaranja Hr-vatskih voda iz ustanove u trgovač-

ko društvo, potez koji je dio javnosti protuma-čio kao prvi korak prema privatizaciji vodnog bogatstva. Grci kritiziraju čelnike MMF-a i EU-a jer za povrat državnog duga i kredita predlažu ne samo prodaju željeznice, elektroenergetskog sektora i javnih poduzeća u gubicima, nego i plaža diljem Grčke.

18. 2. Tko je pomogao Svjetskom ruko-metnom prvenstvu, tko je mogao

zapošljavati u Plesu, a tko je volio gotovinu, pitanja su na koje je pred USKOK-om odgovore davao Barišić kojeg bi, upozorava sindikat, trebalo upitati i o švercu cigareta. A branitelje zanima tko je kriv za slučaj Purde kojeg je sud BiH spreman izručiti Srbiji.

19. 2. U ovu smo godinu ušli s 35,8 mlrd. kuna neplaćenih računa.

No sve je mirno, za razliku od Libije koja gori. Deseci mrtvih prosvjednika na koje su pucale snage Gadafija, velikog prijatelja naših vođa, od Tita do Mesića.

20. 2. Sugeriranje organiziranja zado-voljavanja lokalnih potreba građa-

na opis je posla referenta za udruge i kulturne manifestacije u Varaždinu, jednog od radnih mjesta koje se smatra atraktivnijim u vrijeme kada nezaposlenost raste. S 8,7 posto, što je dvostruko više nego u Austriji, Hrvatska ima jedan od najvećih i najneučinkovitijih državnih aparata.

21. 2. Ako nakon izbora na čela javnih tvrtki dođu osobe koje će zatražiti

novac isplaćen HDZ-u, stranka odlazi u stečaj, upozorava Polančec, priznajući da su svi sudje-lovali u odlučivanju. Za razliku od Jarnjaka koji tek sada priznaje da je krivotvorio račune…

u svim ostalim županijama broj timova povećava!

- Smatramo da Varaždinska županija zadovoljava sve krite-rije, i prostorne i kadrovske za 25 timova s liječnikom. Osim što

su svi timovi ekipirani, činjenica je da kroz županiju prolazi au-tocesta, da je treća u Hrvatskoj

po broju manifestacija i da ima aerodrom. Sve to iziskuje dodat-nu procjenu potrebnog broja timova hitne pomoći. Nadamo se da prijedlog mreže nije kona-čan i da će u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu uvažiti naše zahtjeve, jer su argumentirani, a svaka druga opcija značila bi bitno narušavanje postignutog standarda i korak natrag – istaknula je zamjenica župana Blanka Glavica Ječmenica.

Zaključite sami!S obzirom na prijedlog mreže

i broj timova koji gubi, može se zaključiti da trenutno imamo hitnu službu koja je daleko iznad standarda u odnosu na

ostale županije. Je li to razlog smanjenja broja timova?

- Prema prijedlogu nove mre-že, Varaždinska županija ne gubi niti jedan od svojih timova. Dakle, svih 5 timova hitne me-dicinske službe i dalje ostaje u županiji i to 2 tima u Varaždinu, 1 tim u Ivancu, 1 tim u Ludbregu i 1 tim u Novom Marofu. Pre-ma tome, dostupnost, brzina i kvaliteta zbrinjavanja hitnih pacijenata nije dovedena u pita-nje – tvrde u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu u pisanom odgovoru.

Dodaju da u Varaždinskoj županiji na 3 punkta, koja se nalaze na udaljenostima od 18 do 25 kilometara, postoje čak 3

Varaždinska županija mogla bi ostati bez čak pet timova hit-ne pomoći s liječnikom. Upravo je to predviđeno u prijedlogu nove mreže hitne medicinske pomoći koju je prošli tjedan u Zagrebu predstavio ministar Darko Milinović. Trenutno Va-raždinska županija ima ugovo-reno 25 timova hitne pomoći i, što je iznimno važno, ima i 25 liječnika, što znači da su svi timovi ekipirani.

Jedinstveni slučajPrema prijedlogu nove mreže,

ostaje 25 timova, ali s velikom razlikom u njihovom sastavu: predviđa se samo 20 takozvanih T1 timova s liječnikom i pet T2 timova bez liječnika, koji će činiti dva medicinska tehničara ili sestre.

Riječ je o jedinstvenom slu-čaju u Hrvatskoj, jer novom mrežom Osječko-baranjska županija gubi samo jedan tim s liječnikom, Grad Zagreb ostaje na istom broju timova, dok se

Ostajemo li bez pettimova hitne pomo

OTKRIVAMO U Zagrebu predstavljen prijedlog Mreže hitne

Sada imamo 25 timova i 25 liječnika. Prema prijedlogu mreže, toliko timova i ostaje, ali s velikom razlikom u sastavu: predviđa se samo 20 timova s liječnikom i 5 timova bez liječnika. Ostane li tako, bit će to korak natrag

Do ljudi na rubnim dijelovima županije kola hitne pomoći ne mogu doći, pa tehničari pacijente nose na rukama

I dok je Varaždinska županija “srezana”, susjedna Međimurska županija prošla je odlično: ukupni broj timova s 8 se povećava na 15, pri čemu do-bivaju 2 nova tima s liječnikom, a uz to i 5 timova bez liječnika. - Osim hitne službe u Prelogu, uvodi se i punkt pripravnosti u Murskom Središću. To znači da vozilo hitne pomoći sada može stići do

svakog stanovnika županije u roku od 10 minu-ta – istaknula je pročelnica Odjela za zdravstvo dr. Lidija Bijelić u petak. S obzirom na to da oni nemaju dovoljan broj liječnika, navela je da već pregovaraju s varaždinskim doktorima. Iz toga se može zaključiti da su u susjednoj županiji prijed-log mreže shvatili kao – konačan.

Međimurci pregovaraju s varaždinskim doktorima? Piše: VESNA MARGETIĆ[email protected]

u Županiji će tražiti 25 timova

s doktorom; svaka druga opcija je narušavanje standarda

!

IMPRESSUM

Regionalni tjednik d.o.o.Ivana Milčetića 1342000 Varaždin

IZDAVAČ

PRODAJA:

Zdenka Jagićvoditeljica [email protected]@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić[email protected]. 042/290-775Ivana [email protected]. 042/290-776

UPRAVASiniša JembrihŽeljko PavlekMarina Bača

GLAVNI UREDNIKŽeljko [email protected]

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKAIrena Harači Pintarić[email protected] [email protected]

NOVINARI Vesna Margetić[email protected] [email protected]

SURADNICIDavor PejnovićDarko RušecDamir IvančićGordana IgrecMateja RatkovićTihana DrumevDenis Peričić

LEKTORICA Isidora Vujošević[email protected]ša Sović[email protected] [email protected]

GRAFIČKA REDAKCIJASandra Malenicavoditeljica grafičke redakcije [email protected] Dragutin Klič[email protected] Marciuš[email protected]

5Aktualno 22. veljače 2011. , br. 353

t liječničkih oći u županiji?!

e pomoći, Varaždinska županija loše prošla

IZDVOJENO Hrvatski zavod za hitnu medicinu o novoj mreži

Ukidanja timova nema,stiže pet novih vozila

- U našem dosadašnjem radu niti jednoj županiji koja ima visoki standard nismo ukinuli dostupnost, brzinu i kvalitetu. Promjena koju navodite tiče se sastava jednog varaždinskog tima, pri čemu još jednom isti-čemo da ukidanja timova nije bilo. Naime, zbog nedostatka liječničkog kadra u tom timu nalaze se dva visoko educira-na i specijalizirana medicinska tehničara. Daljnjoj kvaliteti hitne medicinske službe u Varaždinskoj županiji znatno će doprinijeti uspostava su-stava specijalizacija kako za liječnike tako i za medicinske sestre/medicinske tehničare – naveli su iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu u pisanom odgovoru.

Međutim, nejasno je na što zapravo misle s obzirom na to da u Varaždinskoj županiji navode da je u Hitnoj službi zaposleno 25 liječnika, dakle da su svi t imovi već sada ekipirani.

Iz Zavoda ističu da je u Va-raždinskoj županiji predviđeno 5 potpuno opremljenih vozila za hitnu intervenciju s res-piratorima, defibrilatorima, imobilizacijskom opremom te satelitskom navigacijom i komunikacijskom opremom za prijenos podataka u pri-javno-dojavnu jedinicu, kao i u objedinjeni hitni bolnički prijem.

- Jedan od ciljeva reforme hitne medicinske službe jest da naši timovi u sljedećih 5 go-

dina još brže stižu na mjesto intervencije, odnosno da od dojave do dolaska na mjesto intervencije stignu za 10 minu-ta u urbanim sredinama te za 20 minuta u ruralnim sredina-ma. Također, zadatak nam je i da pacijent bude zaprimljen u bolnicu unutar takozvanog „zlatnog sata“, čime se šansa za preživljavanjem povećava do 50 posto – napominju.

Zaključuju da je za pro-vođenje ovog zahtjevnog i opsežnog projekta potrebno vrijeme, u kojem ćemo “svi morati imati dovoljno str-pljenja kako bismo zajednički postigli zadani cilj na dobrobit svih naših pacijenata, ali i radnika u djelatnosti hitne medicinske službe RH”.

tima hitne medicinske službe. - Vama ostavljam da zaklju-

čite je li to iznad standarda u odnosu na ostale županije – odgovorili su.

Kada se brojkama pridru-že č injenice s terena, slika je drugačija. U Varaždinu je, primjerice, dnevna migracija stanovništva ogromna zbog dolaska radnika, školaraca, stu-denata, ali i turista. Isto tako, 10 timova s liječnikom smješteno u Varaždinu zapravo pokriva više

od 90.000 stanovnika, što je na granici optimalnog.

S druge strane, na rubnim dijelovima županije ljudi žive na

teško dostupnim terenima, tako da djelatnici hitne pacijenta na nosilima moraju nositi na rukama i po više stotina metara. Stanovnici Ježovca, primjerice, žive 29 kilometara od najbližeg punkta hitne pomoći u Ivancu, no do njih vode puteljci po ko-jima kola hitne pomoći gotovo ne mogu proći.

To znači da će teško dobiti pomoć unutar 20 minuta, što očekuju u Zavodu i Ministar-stvu.

Prijedlog mreže : Varaždinska županija gubi 5 timova s liječnikom, Osječko-baranjska županija gubi jedan tim s liječnikom, Zagreb ostaje na istom. U svim ostalim županijama broj timova je veći!

Zavod: dostupnost,

brzina i kvaliteta zbrinjavanja nisu dovedeni u pitanje

“

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA:malioglasi@regionalni.

com

Tel. 042/290-774

Fax 042/290-789

PRIJAMNA MJESTA:VARAŽDIN7Plus Regionalni tjednikIvana Milčetića 13

Kapucinski trg 5(ulaz iz Blažekove ul.)pon - pet: 08 - 20 hsubotom: 08 - 13 h

NOVI MAROFGalerija BukovčanNovi MarofZagorska 20pon - pet: 09 - 16 hsubotom: 09 - 12 h

LUDBREGAROMAMEDIA d. o. o.Dom zdravlja Ludbreg / I. katVinogradska 1pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA:Tel. 042/290-777 042/290-770Fax 042/290-789

22. veljače 2011., br. 3536 Intervju tjedna

Hrvatski su zračni prijevo-znici, prema podacima Dr-žavnog zavoda za statistiku, lani prevezli 1,86 milijuna putnika, što je gotovo deset posto manje nego 2009., dok je kroz domaće zračne luke prošlo 5,13 milijuna putnika, što je rast za šest posto. No usprkos ovakvom okruženju, varaždinski zrač-ni prijevoznik Winair zabi-lježio je pozitivne rezulta-te, doznajemo od Marija Bucine, člana Uprave prvog hrvatskog avioprijevoznika u business jet charteru, koji je s operativnim letenjem krenuo u listopadu 2008.

Rast prihodaTijekom 2010. imali smo

nalet od 650 sati, što je dobar broj sati u zraku i za vremena prije krize. Bilježi-mo i rast prihoda u odnosu na 2009. godinu, dijelom i zbog novog sustava prodaje jer smo u drugoj polovici 2009. ušli u mrežu brokera i zračnih kompanija gdje smo prepoznati i po kvaliteti i po cijeni. U zadnje dvije godine ukupno je obavlje-no oko 1500 operacija u komercijalnom zračnom prijevozu, dok smo prevezli gotovo pet tisuća putnika. Pr i tome treba imati na umu da je kapacitet našeg većeg mlaznog zrakoplova C J2+ sedam, odnosno 6 + 1 putnika, dok je kapacitet manjeg zrakoplova Mustang C510 4 sjedišta, imamo i heli-kopter Robinson 44. Narav-no, ponekad se dogodi da zrakoplov vozi samo jednog putnika, budući da se iznaj-mljuje cijeli i po satu naleta, a ne po broju putnika.

Tko si to može priuštiti?Korisnici su mahom po-

slovni ljudi, ljudi koje susre-ćemo na estradi i sportaši. Međutim, prevozili smo i prinčeve, članove kraljevskih obitelji, ljude koji znaju cije-niti razinu usluge, komfor i sigurnost koji im osigurava-te. Primjerice, imate kom-panije koje svojim zaposle-nicima ne dopuštaju letove sa zrakoplovima starijim od pet godina, što kod nas nije slučaj. Isto tako ima kompa-nija koje ne dopuštaju da dva člana uprave lete istim zrakoplovom. To su samo neke stvari kojima se trebate prilagoditi. Naravno, budući da naši zrakoplovi nemaju plovidbeni red, već se iznaj-mljuju po pozivu, sigurno je da cijena nije kao kod redovitih linija. Međutim,

ušteda vremena ne može se uspoređivati jer s našim prijevozom možete u jed-nom danu obaviti nekoliko sastanaka na različi-t im lokacijama i vratiti se kući, što s redovitim linijama nije izvedivo. To se sve v iše prepoznaje i u domaćem p o s l o v n o m sv ijetu, tako da neki redovito koriste naše uslu-ge dijeleći naš slogan „Time is life“.

A što je sa strancima?Od našeg ukupnog prome-

ta, više od 80 posto otpada na vanjske kupce, odno-sno poslovne ljude iz stra-nih država. To uspijevamo, iako moramo osigurati niz dozvola za vanjske leto-ve. Naime, hrvatski zračni prostor otvoren je stranim operaterima, budući da je Hrvatska potpisnica Open sky sporazuma ECAA. No dok strane kompanije mogu na naše aerodrome slijetati bez problema, hrvatske zra-koplove kompanije ne mogu tek tako vani slijetati, barem ne u ovoj fazi. Trebaju nam raznorazne dozvole sve dok ne dobijemo potpuno ravno-pravni status, što je i razlog tome da domaći zračni pri-jevoznici imaju pad, a zračne luke više putnika.

Top destinacijeGdje letite? Naše područje leta utvr-

đuje Agencija za civ ilno zrakoplovstvo, sukladno propisima. Tako obuhvaća-mo Europu, dio Azije i sjever Afrike. No letimo i dalje, ali za to trebamo prethodno tražiti dozvolu. Dosta se leti po Njemačkoj, Italiji i Švicarskoj, koja je posebno zanimljiva u vrijeme skijanja. St. Moritz, Chambery, Inn-sbruck... Letimo i u Moskvu, pa i u Egipat, Tunis, Alžir... Imali smo letova koji traju tri i pol sata, a imali smo i po pola sata. Prosječno vrijeme leta naših zrakoplova je sat i 20 minuta.

Kako je s pilotima?Svaki naš komercijalni let

ima dva pilota (za obavljanje komercijalnog zračnog pri-jevoza obavezno je letenje s višečlanom posadom), a bu-dući da imamo zrakoplove novijeg tipa, nije ih lako naći na tržištu. Stoga naši piloti prolaze zahtjevne obuke i treninge u najmodernijim trening centrima u Flight Marijo Bucina, član Uprave varaždinskog zračnog prijevoznika Winaira, prvog hrvatskog avioprijevoznika u business jet charteru

Winairom leti više odOTVORENO Marijo Bucina, član Uprave varaždinskog zračnog prijevozn

Letovima obuhvaćamo Europu, dio Azije i sjever Afrike. No letimo i dalje, ali za to trebamo prethodno tražiti dozvoluPiše: IVICA [email protected]

svaki

naš

komercijalni let

ima dva pilota - nije

ih lako naći na

tržištu

722. veljače 2011., br. 353 Intervju tjedna

Safetyju u SAD-u, koji je ovla-šteni trening centar Cessne. To je uobičajeno jer se pilot nakon osnovnog školovanja mora dodatno obučiti za upravljanje svakog zrako-plova u koji sjeda. Teoretski dio tog doškolovanja traje tri do četiri tjedna, u što je uključen i određen broj

sati letenja na simulatoru, a zatim slijedi praktički dio s minimalno 40 letova s iskusnim instruktorom da bi pilot mogao samostalno letjeti na poziciji kapetana ili kopilota ovisno o prijašnjem iskustvu i ostvarenim satima naleta.

OrganizacijaKako je organizirana tvrt-

ka?Winair ima tri odjela. Odjel

letačkih operacija zadužen je za organizaciju letenja, a tu je i posao treninga i školo-vanja pilota te općenito bri-ga da zrakoplovi i posade za-dovoljavaju propisane uvjete za komercijalne operacije. Odjel održavanja i vođenja kontinuirane plovidbenosti nadzire i planiranje održa-vanja te usklađivanje priruč-nika sukladno zahtjevima organizacijama zaduženih za civilno zrakoplovstvo. Na kraju, tu je i Odjel zemaljskih operacija, koji se brine o pla-niranju letenja, tko će primiti zrakoplov kad sleti, gorivo i slično. Usprkos opsežnim poslovima, Winair ima raci-onalan broj ljudi budući da ima sreću što u njemu rade iskusni ljudi.

Održavanje?Kod nas je podijeljeno u

dva dijela. Jedan je vođenje

Dosad je u aerodrom ulo-ženo blizu sedam milijuna kuna, što za certifikaciju, što za novi hangar, otkup zemlji-šta, ogradu, popravak staze i dr. S obzirom na otvaranje servisa, gradit će se novi han-garski prostor koji je najveći problem u Hrvatskoj jer ga nemate dovoljno u kontinen-talnom području. Naš hangar je pun aviona. Čekamo za to prostorne planove. Staza je u redu, no stanovite probleme kod prilaska čini nam blizina ceste i željezničke pruge.

U početku nije bilo razu-mijevanja kada smo ustrojili neke stvari, koje koštaju,

pa smo uveli cijene usluga tj. sletne takse. Zbog toga su neki korisnici otišli na druge aerodrome. Međutim, nakon što je nedavno zbog nepostojanja minimalnih sigurnosnih uvjeta zatvoreno 17 aerodroma u Hrvatskoj, među kojima i Lučko, koji je dnevno imao i 150 letačkih operacija, rječito govori da smo provodili ispravnu politi-ku i zato smo ostali otvoreni. Zbog toga već neke letačke škole pregovaraju o dolasku k nama.

Sve više ljudi dolazi k nama, imamo tri, četiri operatera koji redovito dolaze. Ne

samo Winair, nego iz Ita-lije, Francuske, Njemačke, Nizozemske… Imamo dobru poziciju, par minuta leta od drugih zemalja. No njihov broj ovisi i o našim gospo-darskim kretanjima. Bilo bi i više da imamo stalni granični prijelaz na aerodromu tj. carinsku i policijsku službu za koje bismo osigurali uvje-te za smještaj i rad. Naime, sada rade po pozivu, što nam povećava troškove. Pa onaj tko slijeće kod nas ima dodatnih 300 eura troškova, koji ne bi bilo. Ako ne prije, taj problem riješit ćemo ula-skom u EU.

SLETNE TAKSE Troškovi će se smanjiti ulaskom u Europsku uniju

Hangar pun aviona - potreban novi

Suradnjom do rezultata

U TIJEKU Omogućavanje noćnog slijetanja

Potrebno osvjetljenjeVaraždinski aerodrom od

studenog 2008. ima certifikat za prihvat i otpremu zrako-plova iznad 2730 kilograma. Gornja granica limitirana je karakteristikama uzlet-no-sletne staze. Referentni zrakoplov nam je Q 400. To je novi zrakoplov CA s 80 putnika koji može kod nas sletjeti. Prošle godine bio je inspekcijski nadzor Agencije za c iv ilno zrakoplovstvo, koja je bila jako zadovoljna. Radimo intenzivno na certi-fikaciji instrumentalne proce-dure snižavanja, navigacijskih sredstava na aerodromu, koja su važna kod smanjene vidlji-

vosti, pa se nadam da ćemo uskoro to riješiti. Trenutačno se na aerodrom može sletjeti samo po vizualnim uvjetima VFR-a, a ubuduće bi se to smanjilo do određene visine kada se uspostavlja vizualni kontakt te se javljate kontroli leta u Zagrebu. Još 2009. krenuli smo i s projektom noćnog slijetanja, za koje je potrebno osvjetljenje piste. Treba izabrati primjerenu tehnologiju, koja se u zadnje vrijeme jako mijenja. Sada smo u dvojbama što uzeti. Naime, možete svjetla paliti iz kontrolnog tornja, a možete i iz zrakoplova.

U Hrvatskoj uz Winair postoje još samo dvije tvrtke s jet charterom, od kojih je jedna počela raditi prošle godine, dok druga posluje pod novim imenom nakon što je prethodno propala. - Winair je prva domaća zrakoplovna kompanija s jet charterom koja je ujedno i najdulje opstala na tržištu. Bila je jedna tvrtka koja je počela s jednim zrakoplovom te je kupila drugi, ali je u vrlo

kratkom razdoblju došla u financijski neodrživu situaciju te im je Agencija za civilno zrakoplovstvo ukinula dozvolu. Naime, komercijalne zrakoplovne kompanije moraju imati svjedodžbu o komercijal-nim operacijama AOC te operativnu licencu koja je dokaz vaše financijske samostalnosti. To znači da ste financijski sposob-ni obaviti let, odnosno da vam se neće, primjerice, dogoditi da sletite na neki aerodrom, a niste u mogućnosti platiti let. Ili, kao što se dogodilo u Za-grebu, zrakoplov je sletio, ali ga je zaplijenila banka. Tako stoji dvije godine i više nitko ne zna što bi s njim jer nije održavan. Pa vrijedi koliko ima kilogra-ma - veli Bucina.

Winair - prvi na tržištu

IZDVOJENO 650 sati trajao je nalet zrakoplova Winaira prošle godine, što je dobar broj sati u zraku i za vremena prije krize, a rastao je i ukupni prihod u odnosu na 2009.

1500 operacija u komercijalnom zračnom prijevozu obavili su zrakoplovi i helikopter Winaira u zadnje dvije godine

5000 putnika je prevezeno, a više od 80 posto otpada na vanjske kupce, odnosno poslovne ljude iz stranih država

d 80% stranih putnikanika Winaira, prvog hrvatskog avioprijevoznika u business jet charteru

EASA, europsko krovno tijelo

za zrakoplovstvo, pohvalila je naš rad

kontinuirane plovidbenosti, za što imamo osobu koja prati status svih komponenti na zrakoplovima kojih je ne-koliko tisuća. Svakodnevno nadziremo utrošak resursa i sukladno tome izrađuju se zahtjevi za održavanje. S druge strane, Winair ima ugovore s pet organizacija za održavanje u inozemstvu, budući da još nema domaćih koje bi imale licence za naše zrakoplove. Inzistiramo da

sve naše podugovorene ser-vise autorizira Cessna. Kroz audite tih “maintenance” organizacija provodimo mi-nimalno jednom godišnje i njihov monitoring, sukladno našem sustavu kvalitete. Uz sve to, Agencija za civilno zrakoplovstvo obavlja kon-tinuirane inspekcijske nad-zore svih triju naših odjela te upozorava na eventualne neusklađenosti dokumenta-cije s propisima i obavljenih

procedura s propisanim.Kakvi su njihovi rezul-

tati?Ovaj mjesec imali smo

inspekciju EASA-e, europ-skoga krovnoga tijela za zrakoplovstvo. Provjerili su dio aktivnosti Winaira i bili su jako zadovoljni. Pohvalili su naš rad, a zbog toga smo dobili i pohvalu naše Agen-cije za civilno zrakoplovstvo jer smo kroz svoj rad pred-stavili i njezin rad.

Winair se kod održavanja drži visokih stan-darda. Bucina, koji se aktivno bavi zrakoplov-stvom od 1992., voditelj je održavanja licen-ciran za sve Winairove tipove zrakoplova te ima valjanu dozvolu mehaničara održavanja.- Tijekom ove godine, nadam se za tri do pet mjeseci, Winair otvara svoj servis za održava-nje i bit će prvi servis u Hrvatskoj za Cessne tipova 525 i 510. Planira se zapošljavanje jednog do dva iskusna tehničara pomoćnika. Stalno radimo na osposobljavanju mladog

tehničara koji je godinu i pol kod nas i pri-prema se za školovanje u SAD-u. Sada polaže razliku ispita između hrvatske zrakoplov-ne škole i europskih zahtjeva i programa školovanja. Kada to položi, stječe pravo na nastavak školovanja u SAD-u, kroz koje će se osposobiti za održavanje naših zrakoplova direktno u trening organizaciji proizvođača zrakoplova i po njihovom programu školova-nja, što će prihvatiti naše zrakoplovne vlasti - veli Bucina.

Winair otvara svoj servis za održavanje

22. veljače 2011., br. 3538 Život 22. veljače 2011., br. 353Zlatno doba

“Političar je u izbornoj kampanji obećao izgradnju rampe na

željezničkom prijelazu u Cehovskoj ulici. Obećanje ludom radovanje?”

Mislim - još uvijek jesam

Uvijek se divim ljudima koji nisu pokleknuli pred životnim nedaćama, nego su ih snagom volje i razuma uspjeli prevla-dati. Među takve ljude ubraja se moj sugovornik Stjepan Cesar, s kojim su se Varaždinci zasigurno puno puta susreli na gradskim ulicama i trgovima a da ni pomislili nisu kako je ovaj običan, jednostavan, mali čovjek zbog svojih vrlina, ustva-ri, velik. I možda bi mnogima mogao biti uzor!

Nesvakidašnja pričaNaš je razgovor sasvim slu-

čajno započeo na njegovom radnom mjestu, na ulici, jer je on čistač javnih površina, zapo-slen u komunalnom poduzeću Varkom. A da je njegova priča zanimljiva, pomalo čak nesvaki-dašnja, uvjerite se i sami:

- Kao kvalificirani krojač radio sam 30 godina na šivanju odje-će u pogonu konfekcije jedne zagrebačke tvornice modne odjeće ovdje u Varaždinu. Kako mi je plaća bila oko 1.500 kuna, odlučio sam, bez obzira na vrstu posla, otići tamo gdje je bolja plaća. Prešao sam u «Ekol», a onda u «Varkom», gdje su mi ponudili duplo veću plaću. Tu kao čistač javnih po-vršina radim punih 11 godina i prezadovoljan sam ne samo po-slom i redovitom plaćom, nego i ukupnim odnosom poduzeća prema nama radnicima! - rekao je gospodin Cesar.

Jesu li ga smetale predrasude ljudi u donošenju odluke da prihvati posao «čistača ulica»?

- Ne, to me uopće nije sme-talo, niti sam o tome na takav način razmišljao. S obzirom na to da sam se razveo i postao sa-mohrani roditelj troje djece, je-dina i osnovna preokupacija mi je bila kako od plaće preživjeti i još školovati djecu. Sigurno da nije bilo ni lako ni jednostavno. Bio sam im, praktički, i otac i mati, pa sam morao i puno raditi ne samo doma i na poslu, nego u slobodno vrijeme i na tuđim poljima, vinogradima i gospodarstvima. Ali sav taj

trud nije bio uzaludan i danas sam vrlo ponosan što smo moja djeca i ja uspjeli.

UspjehNajstar iji sin ostao je sa

mnom u kućanstvu, u našoj kući u Jalkovcu gdje živimo, dok su se mlađi sin i kći nakon završenih fakulteta zaposlili i zasnovali svoje obitelji. Sin je završio Policijsku akademiju i kao kriminalist radi u PU va-raždinskoj, a kći je diplomirana inženjerka biokemije i radi u varaždinskoj Općoj bolnici na analizi krvi. Ja sam i sretan djed, jer sin ima dvoje, a kći čeka prvo dijete i to curicu! - pohvalio se Stjepan.

Kroz razgovor smo dotakli i brojne druge teme koje se odnose na gospodarsku krizu i na nezaposlenost, a zanima-lo nas je i što misli o svojem poslu i budućnosti. Gospodin Cesar iznenadio nas je svojim

Boriti se za posao Piše: NEVENKA SUHIĆ

Ja sam svojim poslom prezadovoljan i za pet godina ću otići u punu mirovinu

TU KRAJ NAS Stjepan Cesar, djelatnik komunalne tvrtke Varkom

Održana godišnja skupštinaNa godišnjoj skupštini umi-

rovljenika Policijske uprave varaždinske, koja je održana u petak, prihvaćen je Izvještaj o radu za prošlu te Program aktivnosti do kraja ove godi-ne. Kako je rekao predsjed-nik Antun Sačić, udruga je tijekom 2010. godine na čelu s Upravnim odborom bila vrlo aktivna u rješavanju niza pitanja vezanih uz poboljša-nje statusa umirovljenika i zaštiti njihovih prava, kao i

uz socijalne potrebe svojih članova. Prošle je godine za razne vidove pomoći soci-jalno ugroženim, bolesnim, starijim i nemoćnim članovima izdvojeno više od 8000 tisuća kuna. Udruga je organizirala niz sportskih susreta, izleta i tradicionalnih druženja s udrugama umirovljenika iz Mađarske te Međimurske žu-panije, a razvila je i vrlo dobru suradnju s udrugama proizaš-lih iz Domovinskog rata.

Gerontolozi, nutricionisti i brojni drugi stručnjaci koji se bave zdravljem osoba

starije životne dobi, na sva usta zagovaraju zdravu prehranu punu nemasnih obroka s malo mesa, a s puno povrća i žitarica te voća i vitamina. I kvalitetan život bez stresa i briga. Ali kako? Uz visoke cijene režija i najnužnijih potrepština, a sad i s poskupljenjem osnovnih živežnih namir-nica kao što su kruh, mlijeko, meso, jaja, povrće i voće, to je neizvedivo. U takvoj situaciji umirovljenicima još preostaje da svoja dvorišta preštihaju i pretvore u vrt, a šupe i garaže pretvore u svinjce i koko-šinjce da bi mogli preživjeti. A što će oni koji žive u stambenim zgradama, u malim stanovima i još manjim balkonima, na kojima umjesto pelargonija mogu uzgajati jedino sitnu salatu belčicu? Bit će sretni ako će im rodbina sa sela poslati malo sira, vrhnja, jaja i krumpira, špekeca i lukeca, dok na češnjak neće smjeti ni pomisliti jer kila košta 60 kuna! Svi ostali morat će se okrenuti kulturnim i sličnim događanjima gdje se za posjetitelje priređuju domjenci, švedski stolovi i degustacije.

Tko se boji vuka još...?

Zaokret u preživljavanju?Nevenka SUHIĆ

realističnim i objektivnim vi-đenjem ove problematke, a još više optimističnim pogledom na život.

- Istina, danas se živi vrlo teš-ko i jedini izlaz vidim u bržem rastu proizodnje, ali i većim plaćama i mirovinama. Jer kad bi bila veća potrošnja, brže bi se punila i državna kasa, a iz nje i sva naša potraživanja. Do tada se trebamo boriti za posao. Svaki posao bez obzira na to je li u kancelariji, na željeznici ili na ulici, ima svojih lijepih i

manje lijepih strana. Kao i sve u životu. Evo, mi čistimo grad 365 dana u godini, bez obzira na to radi li se o subotama ili nedje-ljama, državnim praznicima ili blagdanima, o kiši ili snijegu, o jutarnjoj, popodnevnoj ili noćnoj smjeni. Ali ja sam svojim poslom prezadovoljan i ako me bude zdravlje poslužilo, s tog ću posla za pet godina otići u punu mirovinu – sa 65 godina života i 48 godina radnog staža! A to je apsolutni rekord! – smije se naš sugovornik.

Na kraju smo Stjepana Cesara pitali kako se prema njemu, ali i prema čistoći odnose građani. - Nikad nisam doživio ništa neugodno, dapače, ljudi mi čak prilaze i rado porazgova-

raju sa mnom. A što se čistoće tiče, mislim da su Varaždinci disciplinirani, uredni i kultur-ni. Čak i mladi! Osim možda vikendom, kad se malo opu-ste, a to je razumljivo - kroz šalu dodaje gospodin Cesar.

Varaždinci disciplinirani i uredni

8

DIJAMANTNI PIR Dragica i Vinko Šafar proslavili 60 godina braka

Puno ljubavi i međusobnog poštovanja Dragica i Vinko Šafar iz

Vidovca jedno drugom obećali su vjernost još 29. siječnja 1951. godine u crkvi u Vidovcu, gdje je održano vjenčanje, a u nedjelju 13. veljače ove godine ponov-no su, nakon šest desetlje-ća, izmijenili zavjete i time obilježili 60 godina zajed-ničkog života i ljubavi.

Ništa bez ljubaviVeliki jubilej supružnika

Šafar održan je u društvu njihove najbliže obitelji,

braće, sestara, nećaka i ne-ćakinja i tom se prigodom na okupu našlo 45 uzvanika.

V i n k o j e rođen 1928. g o d i n e u Nedeljancu i odrastao je s tri brata, a obitelj nje-gove supruge Dragice, rođene 1930. godine u Vidovcu, bila još brojnija. Dragica je, naime, imala sedmero

braće i sestara. Dok su mnogi

o d l az i l i i z r o d n o g a

kraja tr-b u h o m za kru -hom, su-pružnici

Šafar osta-li su “među

svojima”. Nakon v jen -

čanja nekoliko su godina živjeli u Ne-

deljancu, a potom u

Vidovcu, gdje su kupili kuću i gdje žive i danas. Cijeli život Vinko i Dragica Šafar živjeli su skromno i bavili se poljoprivredom.

Razdragani i veseli supruž-nici Šafar poručuju kako je glavni recept za sretan i dug brak ljubav te međusobno poštovanje i razumijevanje u dobru i zlu.

Njihovi najbliži na sve-čanosti su im poželjeli još puno ljubavi i da se za deset godina ponovno nađu i obi-lježe 70 godina braka.

KRISTINA GALEŠIĆ, VARAŽDIN

UDRUGA umirovljenika PU Varaždin

9Oglasi22. veljače 2011., br. 353

OBLJETNICE Zlatni pir Marije i Petra Jagačića

Obilježili 50 godina ljubaviU svečanom i veselom

ozračju Marija i Petar Proslavili su svoj zlat-ni pir. Svoj bračni život započeli su 12. veljače 1961. godine vjenčanjem u kape-lici Gospe Snježne u Trnovcu. Oboje su bili zaposleni, Petar u “Bo-biću”, a Marija u “Kalniku”. Život ih nije mazio. Marljivo su radili i sagradili kuću u kojoj i danas

žive skladan i miran život umi-rovljenika.

Bog im je podario sinove, Mladena i Dražena, te snahe Zdenku i Grozdanu.

Najveći ponos su im unu-ci Neven, Tomica i Vedran.

Marija i Petar su 12. veljače ove godine u krugu svoje djece,

kumova, sestara, braće, šogorica i šogora misnim slavljem, a kasnije

večerom, proslavili svoju 50. godišnjicu braka.

22. veljače 2011., br. 35310 Život

Juriju i Janku. Moja me obitelj jednostavno ispunjava i pomla-đuje! Ja ne živim samo za svoje vrijeme, a autobiografiju ne pišem kako bi uzdizao svoj po-nos. Naime, iz mojeg bogatog životnog iskustva svako može iščitati da treba učiti, raditi i stvarati – istaknuo je budući

„friški“ umirovljenik Milan Re-mar, kojeg mnogi pamte prije svega po liku Jože Klopoca, iz čije su glasne „kuhinje“, ili pera, uvijek prštale pošalice i nezaboravni štikleci. Silaskom sa scene, sigurno ne prestaje sve o Milanu Remaru.

- Jožu Klopoca osmislio sam i utjelovio još 1946. godine nastupom u „Janjetu“. U tom restoranu krstil sam mošt za Martinje punih 36 godina dok ga nisu zaprli. A Klopotec, e taj je prešel štancija i štancija. Nastupal sam od Ljubljane, Skoplja, Beograda, Šibenika…,

po našem dragom Zagorju i Međimurju. Još pamtim anga-žman Radiotelevizije Zagreb koji je kulminirao predstavom u velikoj sindikalnoj dvorani u Beogradu. Emisija „Dva ka-petana“ imala je veliku gleda-nost zbog humorista Aleksića i Čkalje, no kad im je Klopotec odrecitiral svoje, dobro da im kamere nisu pocurele s postolja kakav je darmar nastao kod oduševljene publike – prisjetio se Milan Remar, priznavši kako mu svojevremeno, dok je bio gimnazijalac, učenje baš i nije išlo. „Tjeral“ je on šport, sve ga je zanimalo – osim škole, pa je na kraju izučio trgovački zanat. I postao je vrstan aranžer izloga dućana. A otkrio nam je i to da je imao osobitu čast obla-čiti prve pupe (lutke), koje su stigle u varaždinske trgovačke radionice…

VARAŽDIN – O tome da je na pragu 90. godine života itekako moguće zadržati zdravlje, vi-talnost i vedrinu duha najbolje svjedoči primjer Varaždinca Milana Remara. Ta iza njega je sedamdesetak godina sportske i glumačke karijere…, a kad tome dodamo kako je nedavno predstavljeno treće, dopunjeno izdanje njegove knjige „Klopo-tec – vinske zdravice i štikleci“ i da priprema novu knjigu, neka-ko nismo skloni vjerovati da kod njega sve to ide bez medicine i „kemije“.

Korak do mirovine- E niste u pravu! Bogu hvala,

nikakve velike betege nemam, niti sam na nekakvim, kako ih danas zovu – steroidima. Svoju vitalnost ponajprije zahvaljujem supruzi Smiljki, kćeri Nataši, sinu Željku i posebno unucima,

Trećim izdanjem knjige “Klopotec - vinske zdravice i štikleci”, Milan Remar obilježio je 70 godina rada i skoro 90 godina života

Iz publike i za publiku...

S Tomislavom Lipljinom u Hipohondrijakušu

S Dudekom i Regicom ispred bačine hiže

Obitelj me pomlađuje!

Zadnje Martinje u Zelendvoru 2007.

Milan Remar je i plodan pisac

Milan Remar rođen je u Varaž-dinu 12. travnja 1921. godine u obitelji s čak petero djece. Po završetku trgovačke škole radio je u trgovini Šparing kao aranžer i poslovođa, a poslije rata u Kotarskom sindikalnom vijeću, tvornici pokućstva Florijan Bobić i GK

Zagorje. Sport ga zaokuplja odmalena pa vježba u varaž-dinskom Sokolskom društvu i sudjeluje na svesokolskim sletovima u Ljubljani, Zagrebu i Varaždinu. Boksao je, igrao nogomet…, a u varaždinskoj gimnastici djeluje dulje od 30 godina. Treba znati da je

na poticaj Hinka Vildunga, direktora varaždinskog ugo-stiteljstva osmislio osebujno krštenje mošta. Danas je go-tovo nezamislivo da su njego-ve „špelancije“ svojevremeno bile bauk, i to takav da je od članova „komiteta“ morao slušati tzv. drugarske kritike…

Naslušao se i „drugarskih kritika“

SUSRET Varaždinac Milan Remar piše biografiju nakon 70 godina glumačke i sportske karijere

Bogu hvala, nikakve velike betege nemam, niti sam na steroidima, tvrdi „otac“ Jože Klopoca

iz njegove glasne „kuhinje“, ili pera,

uvijek pršte pošalice

- Amaterskom glumom bavim se od 1930. godine, a moj prvi mentor bila je učiteljica Lucija Persoli. Redatelj Kutnjak prepoznao je moj talent u dramskoj grupi koja djeluje u katoličkom domu (prizemna zgrada pokraj Perkove vojarne u Vrazovoj ulici, op. a.) koja je bila preteča radničkom kazalištu u vrijeme NDH. Od uloga, obožavao sam u HNK glumiti

Plantu iz operete „Pjesmom kroz život“. Te ratne godine ne pamtim jedino po korici osušenog kruha koja se tada jedva mogla pronaći u pokojoj đačkoj ili radničkoj torbi. Zamislite, 1944. godine ulaznica za kazališnu predstavu iznosila je od 30 do 150 kuna, a kilogram sol, koštao je 10.000 kn (u švercu!) – doznajemo od Milana Remara.

Za 1 kg soli – 100 kazališnih ulaznica!

Nenadmašni Planta 1943.

OSOBNO Kako je izučeni trgovac osmislio osebujno krštenje mošta?

Piše: JOSIP [email protected]

11Život22. veljače 2011., br. 353

Ako je pacijent na bolovanju neprekidno šest mjeseci zbog iste bolesti, obiteljski liječnik dužan ga je uputiti pred invalidsku komisiju ili, kao što je službeni naziv, tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja.

- Zakonom o obveznom zdravstvenom osi-guranju propisano je kada je doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan uputiti osiguranika tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja. To je dužan kada je prema ocjeni izabranog doktora, nakon provedenog liječe-nja i medicinske rehabilitacije, zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječe-njem ne može poboljšati te je kod osiguranika nastupila trajna nesposobnost za rad, kao i u slučaju kada bolovanje traje neprekidno 6

mjeseci zbog iste bolesti. Izabrani doktor me-dicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti osigu-ranika nadležnom tijelu vještačenja mirovin-skog osiguranja – naveo je Vladimir Lacković, predstojnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – Područna služba Varaždin.

Dodaje da kada liječnik, koji je liječio osigu-ranika, smatra da su liječenje i medicinska re-habilitacija završeni i da je nastala invalidnost, dužan je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju i zajedno sa svojim nalazom i mišljenjem dostaviti je HZMO-u radi vještačenja.

PROCEDURA Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju strogo određuje što mora učiniti obiteljski doktor

Pred invalidsku komisiju - nakon 6 mjeseci bolovanja

Na vještačenje i ako liječenje ne može poboljšati stanje pacijenta

Zašto je u samo godinu dana u Varaždinskoj županiji u Hrvat-ski registar o invalidnim osoba-ma prijavljeno čak 525 novih osoba s duševnim poremeća-jima? Time je na kraju 2010. godine stanovnika županije s dijagnozama koje se svrstavaju u duševne poremećaje bilo više od 5.000, dok se ukupni broj osoba s invaliditetom povećao na 32.052.

Radna sposobnost U Hrvatskom zavodu za mi-

rovinsko osiguranje (HZMO) – Područnoj službi Varaždin potvrdili su da imaju sve više zahtjeva za ocjenu radne spo-sobnosti i invalidnosti. - Pri-mjećujemo porast broja psihičkih bolesti, no o uzrocima ne možemo govor i t i , jer to nije naš dje-l o k r u g r a d a - rekao je predstoj-nik Područ-ne službe HZ-MO-a Vladimir Lacković.

Je li među stanovnicima Va-raždinske županije doista sve više osoba s duševnim pore-mećajima, pitali smo mr. sc. Ne-nada Horvata, voditelja Odjela za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu Opće bolnice Varaždin.

- Iz Izvješća o osobama s in-validitetom može se zaključiti da je broj osoba sa statusom invalida zbog duševnih pore-maćaja porastao prvenstveno zbog dijagnoza demencije i psihoorganskih poremećaja. Međutim, demencija nije psihi-jatrijska bolest i takvi pacijenti ne upućuju se na naš Odjel, osim u slučaju težih komplika-cija, ako je prisutna psihotična komponenta ili teža forma psi-

homotornog nemira – rekao je mr. sc. Horvat.

Rješenje (ni)je...Navodi da je broj pacijena-

ta s klasičnim psihijatrijskim dijagnozama endogenog tipa (shizofrenija i teške psihoze, primjerice) isti kao i prijašnjih godina. Međutim, upozorava da na Psihijatriju dolazi sve više ljudi zbog egzistencijalnih problema.

- Neke aspekte krize, kao što je kolosalna nezaposlenost, društvo želi riješiti kroz medi-kalizaciju problema. Ne postoji čovjek na svijetu koji nakon gu-bitka posla neće biti zabrinut, tjeskoban, deprimiran, koji će spavati “kao top”. To je vrlo nor-malna i nimalo patološka reak-cija na “zlehude” okolnosti, jer

je gubitak radnog mjesta visoko na rang-listi

stresnih događaja, odmah iza smrti djeteta, bračnog druga i izbjegliš-tva. Treba biti zabrinut zbog onih koji izgu-

be posao i mirno spavaju, dok je

ove prve pogrešno nazivati bolesnicima.

Međutim, primjećujemo da ih se želi proglasiti bole-snima i invalidima – kaže mr. Horvat.

Dodaje da su neskrivene ten-dencije da se taj problem, kao što je slučaj posljednjih 20 godi-na, rješava umirovljenjem.

- Nas pet specijalista psihijata-ra s Odjela za sveobuhvatnu psi-hijatrijsku zaštitu svakodnevno smo izloženi pritiscima u tom smislu i svaki se dan trudimo spriječiti ili barem odgoditi da se nezaposlenost pretvori u psihijatrijski problem. Krajnje posljedice nerijetko su da ljudi ovamo ne dolaze po stručnu pomoć, nego po dijagnozu i papire – naveo je voditelj va-raždinske Psihijatrije.

Pet psihijatara iz varaždinske boln-ice svakodnevno izloženo pritiscima zdravih ljudi koji bi u mirovinu

Na Psihijatriji ne traže stručnupomoć, nego samo “papire”!

ISTRAŽUJEMO Je li nezaposlenost utjecala na porast broja invalidnih osoba u županiji?

Zabrinutost, tjeskoba i nesanica – potpuno normalne reakcije na gubitak posla

Svota mirovine izračunava se prema mirovinskoj for-muli i izravno ovisi:o plaći osiguranika (vrijed-nosni bodovi),o navršenom mirovinskom stažu osiguranika,o uzroku invalidnosti (bo-lest, profesionalna bolest, ozljeda na radu, ozljeda izvan rada) o starosti osiguranika na dan nastanka profesionalne odnosno opće nesposobno-sti za rad (pridodani staž),o vrsti mirovine

O čemu ovisivisina penzije?

INVALIDSKA

Prema Zakonu o mirovin-skom osiguranju, osobe kod kojih se utvrdi inva-lidnost ostvaruju pravo na dvije vrste mirovine, zbog profesionalne nesposob-nosti za rad te zbog opće nesposobnosti za rad. - Invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost traj-no smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osi-guraniku iste ili slične

naobrazbe i sposobnosti. U takvom slučaju ostvaru-je se pravo na invalidsku mirovinu zbog profesio-nalne nesposobnosti za rad – pojašnjava Vladimir Lacković, predstojnik Hrvatskog zavoda za mi-rovinsko osiguranje – Po-dručna služba Varaždin.Dodaje da invalidnost postoji i kada kod osigu-ranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti lije-čenjem, nastane trajni gu-bitak sposobnosti za rad, na temelju čega se ostva-ruje pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nes-posobnosti za rad.- Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obu-hvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim spo-sobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima – pojasnio je.

Profesionalnaili općanesposobnost

MIROVINA

Piše: VESNA MARGETIĆ[email protected]

broj

pacijenata

s klasičnim

psihijatrijskim

dijagnozama u

županiji godinama

gotovo isti

Invalidska mirovina 1.853 kuneU Varaždinskoj županiji posljednji je

dan prošle godine bilo 42.006 umirov-ljenika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, navedeno je u Statističkim informacijama Hrvatskog zavoda za mi-rovinsko osiguranje, koje su dostupne na njihovim internetskim stranicama. U invalidskoj mirovini je 13.485 korisnika, a mjesečno primaju u prosjeku 1.853 kune. To je 400-tinjak kuna manje u odnosu na prosječnu starosnu mirovinu u kojoj je 20.168 korisnika. Obiteljsku mirovinu pri-

ma 8.353 korisnika, prosječno iznosi 1.718 kuna. Kada se uzmu u obzir svi korisnici, prosječna mirovina je 2.021 kunu, što je 263 kuna manje od državnog prosjeka.

!

22. veljače 2011., br. 35312 Oglasi

22. veljače 2011., br. 35314 Oglas

15Život22. veljače 2011., br. 353

Vlč. Josip Vidović iz jalžabet-ske župe zatražio je od varaž-dinskog biskupa monsinjora Josipa Mrzljaka da ga razriješi župničke službe u župi svete Elizabete Ugarske u Jalžabetu. Zamolbu, koja je objavljena na internetskim stranicama jalžabetske župe, varaždinskom biskupu uputio je u subotu 19. veljače dan prije najnovijeg prosvjeda 200-tinjak mješta-na Jakopovca i Kaštelanca u Zagrebu.

Sve iznenadilo “Kroz protekla dva mjese-

ca neprestance sam izložen uvredama, klevetama i lažima otkako sam prema Vašem de-kretu dobio sela Jakopovec i Kaštelanec na upravu. Povod ovome pismu i ovoj molbi jesu daljnji protesti i prosvjedi mje-štana tih sela, ali više od toga jesu laži i kleveta po medijima u kojima sam prikazan u najruž-nijem svjetlu. Sami znate da ti napisi nisu istina, a osim toga, ne patim toliko ja koliko moja majka, moja braća koja sveu-

kupnu situaciju proživljavaju vrlo emotivno” obratio se va-raždinskom biskupu u zamolbi vlč. Vidović.

I sam nam je potvrdio da mu je već previše svega što se događa otkako su ta dva naselja dekretom varaždin-skog biskupa pr ipojena župi Jalža-bet. Jer, događa-ji koji su obilježi-li zadnja dva mje-seca utje-cali su i na njega osobno i priznaje kako primjećuje da sve nekvalitetnije obavlja pastoral-nu djelatnost.

- Ako je problem u meni, Bože moj, nitko nije nezamjenjiv. Vje-rojatno na Zemlji postoji neki kutak gdje ću se dobro osjećati – rekao je vlč. Vidović.

Zamolba jalžabetskog župni-ka, koju je uputio varaždinskom biskupu, iznenadila je mnoge. Premda su prosvjednici od po-četka govorili kako protiv njega

osobno nemaju ništa, zaključali su kapelicu u Jakopovcu, pa je dva puta vlč. Vidović naišao na zaključana vrata i nije mogao održati svetu misu. Zadnji put se to dogodilo na sam blagdan Sveta tri kralja, kada je i vjer-nicima poručio da do daljnjeg

neće biti misa u Jakopovcu. Neki od prosvjednika, koji

su se tom prilikom oku-pili ispred Društvenog doma u Jakopovcu vlč. Vidoviću poručivali su da ide otamo otkuda je i došao. Kapelica

je, doznajemo, i dalje zaključana, a prosvjed-

nici ne odustaju od svojeg zahtjeva, a to je da i dalje budu dio župe Varaždinske Toplice u kojoj su već pet stoljeća. Pono-vili su to i na zadnjem, četvrtom mirnom prosvjedu, koji je u ne-djelju održan ispred zagrebačke katedrale. Nakon Jakopovca, Varaždina i Varaždinskih Topli-ca, na zagrebačkom prosvjedu još jednom su zatražili od crkvenih vlasti da se poništi od-luka o njihovu premještanju iz župe u Varaždinskim Toplicama u župu Jalžabet.

DOZNAJEMO Vlč. Josip Vidović zamolio varaždinskog biskupa da ga razriješi župničke službe u Jalžabetu

Otkako je dobio Jakopovec i Kaštelanec na upravu, vlč. Vidović navodi da ga stalno kleveću

Ne može više trpjeti uvrede Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ[email protected]

Vlč. Vidović navodi kako zbog događaja koji su obilježili zadnja dva mjeseca sve nekvalitetnije obavlja pastoralnu djelatnost

ODGOVOR Varaždinska biskupija o zahtjevima sela Jakopovec i Kaštelanec

Sami provode duhovno nasilje- Odluka o izdvajanju sela

Jakopovec i Kaštelanec iz župe Varaždinske Toplice i pripojenju župi Jalžabet do-bro je promišljena i donese-na je u skladu sa Zakonikom kanonskog prava – navodi se, uz ostalo, u priopćenju Biskupskog ordinar ijata Varaždinske biskupije u povodu aktualnih događaja vezanih uz izdvajanje sela

Jakopovca i Kaštelanca iz župe Varaždinske Toplice i pripojenju župi Jalžabet.

Navodi se kako je jedina namjera kod donošenja te odluke bila poboljšanje pa-storalne skrbi u Jakopovcu i Kaštelancu, a drugi razlozi koje su mještani navodili u vezi s tim nisu ni valjani ni argumentirani.

Također, ističu kako se

tom odlukom nije povrije-dilo ni jedno njihovo pravo koje im kao vjernicima pri-pada, već su oni sami sebi svojim postupcima uskratili jedno od temeljnih vjernič-kih prava.

- Oni koji zaključavaju cr-kvu kojoj ta sela pripadaju, krše i sebi i ostalim vjerni-cima pravo na sakramente i na slušanje Riječi Božje.

Samim time oni sami čine duhovno nasilje za koje bi prema crkvenim propisima trebali odgovarati te biti pravedno kažnjeni – navodi se u priopćenju.

Vjeruju da će se, kad se emocije malo slegnu, a razum prevlada, ipak pri-hvatiti odluka koja je done-sena jedino u korist vjernika Jakopovca i Kaštelanca. Biskupija vjeruje da će se emocije nezadovoljnika stišati

vjerojatno

na Zemlji

postoji kutak

gdje ću se

osjećati

dobro

22. veljače 2011., br. 35316

REAGIRANJE Vijećnik Općinskog vijeća Sračinca o tvrdnjama načelnika LJUBEŠČICA

BOLNICA NOVI MAROF

REAGIRANJE Dr. sc. Davorin Lukman o cijepljenju pasa protiv bjesnoće

ZAHVALA

U 7Plus Regionalnom tjedniku od 8. veljače načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec u tekstu „Istupi koalicije su i žalosni i smiješni“ iznio je više netočnih činjenica o radu vijećnika oporbe, kao i o meni osobno. Vijećnici oporbe – DC, HSS, HSLS i HDZ – A. Kos, Stevo Plantak, S. Friščić i T. Horvat nisu u „koaliciji“ već rade pojedinačno, ali i interesno kao cjelina, pa je njegov napad na koaliciju žalostan i smiješan, jer ko-alicije nema. U svojem radu nudimo kvalitetne i stručne prijedloge, jer smo za to osposobljeni i stručni i vodimo računa o interesima općine kao cjeli-ne, da se brže i uspješno ra-zvija. (...) Načelnik obećaje, odgađa, obećaje iz godine u godinu. On u svojem na-stupu nije opovrgnuo ništa što smo nas više vijećnika napisali zajedno, a to je da smo predlagali smanjenje komunalnog doprinosa, ko-munalne naknade, uštede u troškovima Općine, da smo bili protiv plaćanja odvjetni-ka, savjetnika, plaćanja po-jedinih projekata naručenih u tvrtki „Parkovi“, (...) tražili smo smanjenje troškova pro-slava, intelektualnih usluga, smanjenje naknada dužno-snika, promidžbe i drugo. Na podnesene prijedloge potpisivalo se više vijećnika iz oporbe, a neke sam prijed-loge podnosio sam. (...)

Plaća dužnosnika trebala bi biti manja u skladu s prihodima Op-ćine. Načelniče, preplaćen si za svoj rad. Troši se rastrošno i nema novca za gradnju dječjeg vrtića, za asfaltiranje ulica, za nove projekte. Predlagali smo i tražili i pronašli

sredstva u proračunu da se pove-ćaju porodiljne naknade na 1.500 kuna, da se dodijele nove stipendije studentima, da se asfaltiraju ulice ili uredi zdravstvena ambulanta, da se sufinancira kupnja udžbenika, pove-ćaju naknade studentima i drugo. Prema našim prijedlozima, bilo bi novaca za razvoj i investicije, ali i za poboljšani položaj pojedinih ko-risnika općinskog proračuna, ni na čiju štetu. Općina ima sigurnih 5,3 milijuna kuna, trebalo je napraviti

preraspodjelu, ali je načelnik s vijeć-nicima HNS-a i SDP-a to odbio.

Nije točna načelnikova tvrdnja da smo predlagali ili sam predlagao, samo zato „da se nešto predloži“. (...)

Što se tiče mojeg stranačkog ži-vota, načelnik me napada da sam

autor kritičkih članaka, a njih je sastavljalo više vijećnika. HSLS mi je prva stranka, nitko me nije iz-bacio iz nekog saveza ili zajednice, jer svugdje dobro radim. Točno je da je vladajuća koalicija u županiji (HNS, SDP) s podrškom mjesnog HNS-a i SDP-a, odlukom Županijske skupštine, izbacila Stanka Friščića iz Školskog odbora OŠ Sračinec bez obrazloženja. Pretpostavljam zato što nisam član HNS-a ili SDP-a, a imam stručne i radne kvalifikacije

za tu dužnost. Izbaciti pro-fesora iz školskog odbora je zaista čudno, a poznajem svu problematiku rada škole. Na-čelnik napada moju osobnost bez argumenata i bez srama. Javnosti, a i načelniku dajem do znanja da svake godine radim na dodatnim poslovima u školi – pripremam učenike za državna natjecanja iz pravnih predmeta. Učenici su postigli lijepe rezultate – osvojili su 2,, 3,, 5,, 7. i 9. mjesto u državi i primili priznanja od ministra prosvjete za te rezultate. Njihov mentor - profesor Friščić isto je dobio više zahvalnica i pohval-nica za „vrstan rad s učenicima i sudjelovanje na državnom natjecanju u zanimanjima administrativni tajnik i upravni referent“ i stručan rad na tom području. (...)

Žalosno i smiješno je da na-čelnik govori o radu i radnom

vremenu profesora na tako primi-tivan način – niti je za to kvalifici-ran, ne poznaje strukturu radnog vremena (...) Žalosno je i jadno da načelnik govori o radnom vremenu profesora, a na vratima svojeg ureda nema napisano uredovno vrijeme.

Vijećnik Stanko Friščić

U članku “Zbog ugriza bijesne lisice na Banfici, dva psa još u karan-teni” objavljenom u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika netočna je činjenica da je obavezno cijeplje-nje pasa protiv bjesnoće počelo 3. siječnja, jer prema Naredbi o zaštiti životinja o zaraznim bolestima iz 2010. godine nema više termina „akcija cijepljenja protiv bjesnoće“, već su vlasnici dužni cijepiti svog psa obavezno ponovno 12 mjeseci nakon zadnjeg cijepljenja (time se odgovornost za provođenje zaštitnog cijepljenja definitivno prenosi na vlasnika, a ne više na veterinarske organizacije i prakse na nekom području!). Netočno je da je obvezno cijepljenje mačaka, već Ministarstvo „samo“ preporuča

cijepljenje mačaka.Također je netočno da je mikroči-

piranje sastavni dio kampanje. Pre-ma naredbi iz 2010. svi psi trebaju biti označeni u skladu s Pravilnikom o označavanju pasa, s obzirom na to da je 1. lipnja 2010. objavljen novi pravilnik o označavanju pasa, prema kojem svi psi moraju biti označeni mikročipom, ali do 13. lipnja 2011. (...)

Prema naputku Ministarstva obavezan je opći klinički pregled psa prije cijepljenja protiv bjesnoće (...) te se stoga cijepljenje doduše dozvoljava u kućnim posjetama, ali se preporuča ambulantno cije-pljenje. Dakle, cijepljenje na terenu nije u skladu s propisanim naput-kom. (...) Netočan je podatak da

je na području Varaždina bilo 55 ugriza ljudi od strane pasa i ma-čaka u 2010. godini, jer svi psi koji su ugrizli nekog, a nisu cijepljeni u Veterinarskoj stanici Varaždin, na trokratni pregled dolaze u ovlaštenu praksu u kojoj je provedeno zaštitno cijepljenje protiv bjesnoće. Dakle, taj broj je veći.

(...) Problematična je i fotografija na kojoj dr. vet. med. „priprema“ cjepivo. Kao prvo, on ne radi nika-kvu pripremu cjepiva, jer je cjepivo u potpunosti pripremljeno za primje-nu, a kao drugo, u Hrvatskoj je regi-strirano nekoliko cjepiva koja mogu biti korištena u zaštiti od bjesnoće te je neprimjereno da se reklamira samo cjepivo jedne tvrtke.

Dr. sc. Davorin Lukman

Načelniče, više radi, a manje izmišljaj

Pas na cijepljenje svakih 12 mjeseci

100 zlatnih i 60 dijamantnih Udruga umirovljenika i starijih osoba iz Ljubeščice prošle

je subote u lovačkom domu „Budinec“ u Ljubeščici obilježila svoju drugu godinu postojanja te je tom prigodom održana godišnja izvještajna skupština, gdje se govorilo o uspjesima udruge u protekloj 2010. godini te o planovima za ovu go-dinu, a ujedno je i obilježeno Valentinovo.

Ljubeški umirovljenici zaista se mogu pohvaliti zavidnim rezultatima koje su postigli u 2010. godini, od sudjelovanja i predstavljanja općine u Brezničkom Humu s LAG PRIZAG-om, koji kao i ljubeški umirovljenici djeluje na principu „Zajednice sretnih i zadovoljnih ljudi u zdravom okruženju, koji svoj napredak temelje na uvažavanju kulturnih i tradicionalnih vrijednosti te učinkovitom i uravnoteženom korištenju svih raspoloživih ljudskih, prirodnih i gospodarskih potencijala”, sudjelovanja na „Ljubeškom sejmu“ gdje je udruga imala štand sa starinskim kolačima i prezentaciju „što su radili naši stari“, pa do nekoliko ostvarenih izleta diljem Lijepe Naše.

Novim idejama i željama nema kraja, pa tako već za Uskrs ove godine udruga organizira likovnu koloniju „Ljubeški motivi“, a prihod od prodaje slika namijenjen je za izgradnju etno kuće u kojoj će biti izloženi starinski predmeti iz ljubeške prošlosti, koje je do sada udruga prikupila. Uz rad, tu je i zabava; rođendani članova udruge, različite proslave i druže-nja, a najljepše su one koje obilježavaju godišnjice brakova. Tako su i ovom prilikom, uz proslavu Valentinova, obilježene čak tri godišnjice. Bračni par Marija i Stjepan Horvatić, te Terezija i Stjepan Horžić proslavili su pedeset zlatnih godina, a bračni par Anđela i Ivan Tomiek svjedočio je o šezdeset godina zajedničkog života u dobru i zlu, zdravlju i bolesti. Uz čestitke, parovima su uručeni pokloni te je organizirana zajednička večera. Znak pažnje također su primile i ostale članice udruge te je svakoj uručen cvijet. Za dobru atmosferu, bio je zaslužan „Bajs band“ koji prati ljubeške umirovljenike na svim njihovim proslavama.

Mateja Ratković

Hvala liječnicima i sestrama

Ima poštenih ljudi!

Ispravak

Želim zahvaliti medicinskoj ekipi IV. odjela Specijalne bolnice za kronične bolesti na čelu s dr. Tihomirom Pintarecom. Dr. Mariji Horvat, Valeriji, sestri Jadranki i svim sestrama koje rade na tom odjelu te medicinskom bratu, mladom, također dragom i omiljenom Mariju, hvala od sveg srca. Ovi ljudi su anđeli na zemlji koji su primjer i slika pristojnosti, ljubaznosti te brizi prema svim pacijentima, koji su pretežno nemoćne i nepokretne osobe. Njeguju ih kao malu djecu iako nisu njihovi djedovi i bake, tate i mame. Ovi su ljudi mladi i visokog morala, ljubazni prema pacijentima i njihovim obiteljima. Uvijek skoknu ako treba bilo što, nježnim riječima zovu pacijente. Moja je su-pruga dugo vremena tamo, u teškom stanju nakon moždanog udara. Nepokretna, ali vidim da je drže na životu ovi divni ljudi. Svaka čast i veliko hvala, posebno dr. Tihomiru Pintarecu i dr. Mariji Horvat. Gospodine ministru Milinoviću, molim vas da ove ljude nagradite nekom zahvalnicom, jer su oni toga vrijedni i zaslužni. Ekipi IV. odjela još jednom veliko hvala.

Florijan Magić

Zahvaljujem poštenom nalazniku koji je našao i vratio mi novčanik sa svim dokumentima, karticama banke, osobnom i zdravstvenom iskaznicom. Od srca mu hvala. Ima poštenih ljudi.

Željko Jakopović

U prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika u tekstu “Visoki postotak riješenosti testova” objavljeno je pogrešno prezime učenika OŠ Šemovec. Učenik se ne zove Anto Grajić, nego Anto Grgić. Ispričavamo se učeniku, roditeljima i čitateljima zbog nenamjerne greške.

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti


U želji da rad i aktivnosti Turističke zajednice približimo široj javnosti, otvaramo novu rubriku u Regionalnom tjedniku No-vosti iz turizma. Vjerujemo da će ovaj dodatni vid međusobne komunikacije pridonijeti boljem i kvalitetnijem informiranju sa zajedničkim ciljem, a to je veći udio turističkog prometa u gospodarstvu grada. Pozivamo vas da nam se javite i pridružite u nastojanjima da zajedno usmjerimo sve potencijale ka istom cilju, a prvi i najvažniji korak je komunikacija.

U traženju novih proizvoda namijenjenih turističkom tržištu pripremili smo program “Priče varaždinskih dvorišta”. Varaž-dinska dvorišta unutar povijesne jezgre odraz su stila života njegovih stanovnika, stoga ih želimo u suradnji s njihovim vlasnicima otvoriti te pružiti turistima mogućnost spoznaje o prošlosti i sadašnjosti varaždinske svakodnevice. Okupljeni u jedan program uz adekvatnu promociju bit će zanimljiva dopuna turističke ponude grada.

Iskoristite prigodu i uključite se u projekt „Priče varaždinskih dvorišta“.

OTVORENI JAVNI POZIV za kandidiranje projekata za dodjelu potpore na temelju

programa “Priče varaždinskih dvorišta”

I. Predmet javnog poziva je dodjela bespovratnih novčanih sredstava Turističke zajednice grada Varaždina za sufinanciranje programa i projekata koji će doprinijeti:

- razvoju programa turističke ponude na području povijesne jezgre grada Varaždina.

II. Program «Priče varaždinskih dvorišta» i Zahtjev za dodjelu potpore mogu se podići u Turističkom uredu TZG-a Varaždin, I. Padovca 3, ili preuzeti na www.tourism-varazdin.hr

III. Sredstva su namijenjena pravnim i fizičkim osobama (trgovačka druš-tva, obrti, zadruge, udruge i ustanove)

IV. Potrebna dokumentacija za kandidiranje projekata: 1. popunjen obrazac zahtjeva “VD/11 ”2. dokazi o pravnom statusu predlagatelja/nositelja projekta (pre-

slika registracije trgovačkog društva, javne ustanove, zadruge, udruge, obrta…)3. dokazi o vlasničkom ili drugom stvarno-pravnom statusu prema

objektu za koji se traži potpora, 4. potvrda Upravnog odjela za financije i proračun Grada Varaždina

o nepostojanju duga prema Gradu5. potvrda nadležne Porezne uprave o nepostojanju duga prema

državi i6. projektna dokumentacija koja sadrži naziv projekta, ciljeve, pro-

gram ulaganja, trajanje i faze realizacije, idejni projekt ili drugu tehničku dokumentaciju s potrebnim odobrenjima sukladno pred-loženom projektu, troškovnik i foto-dokumentaciju postojećeg stanja (objekta, okoliša i sl.).

V. Prijave se šalju preporučeno na adresu: Turistička zajednica grada Va-raždina, I. Padovca 3, 42000 Varaždin, s naznakom „Ne otvaraj – javni poziv, Priče varaždinskih dvorišta»

VI. Nepotpuni zahtjevi neće se razmatrati. VII. Javni poziv otvoren je od 21. veljače 2011. godine do 21. ožujka

2011. godine.

UR. BROJ: 01-130/2011Varaždin, 21. 2. 2011.

22. veljače 2011., br. 35318 Poslovni svijet

Prava odluka

Kod delegiranja odgovornosti, jedna od najvažnijih osobina koju

menadžer mora imati je sposobnost prihvaćanja tuđih ideja i spremnost na prepuštanje zadataka. Menadžeri na visokim pozicijama koji ustraju na potvrđivanju svake nabave ili odobrenju zapošljavanja svakog zaposlenika, oduzimaju si vrijeme za donošenje puno važnijih strateških odluka. Prema zakonu menadžerske komparativne prednosti, menadžeri će povećati svoje doprinose kompaniji ako se usredotoče na one zadatke koji

najviše pridonose ciljevima kompa-nije, a dodijele podređenima druge zadatke, usprkos tome što bi ih sami mogli obaviti bolje. Prihvaćanje mo-gućih pogrešaka od strane nadređenih također je važno kod delegiranja od-govornosti. Odgovorni menadžer ne smije dopustiti podređenome da učini pogrešku koja bi ugrozila kompaniju ili položaj zaposlenika, međutim, ne-prekidno provjeravanje zaposlenika kako on ne bi pogriješio opet ne vodi uspješnom delegiranju. Podređeni će pogriješiti, ali se troškovi takvih po-

grešaka mogu smatrati investicijom u njegov razvitak. Naravno, ukoliko pogreške nisu učestale i nastale iz ne-poslušnosti podređenoga. Nadređeni treba vjerovati u svoje podređene i obrnuto. Stvar uzajamnog povjerenje važna je za uspješno delegiranje. Nadređeni ponekad smatra da ne može delegirati odgovornost na svoje podređene jer nisu spremni, međutim tada je potrebno raditi na njihovu usavršavanju kako bi mogli u trenutku spremnosti preuzeti odgovornost za donošenje odluka. Problem je kada

nadređeni ne vjeruju svojim podre-đenima jer se ne žele odreći svojih ovlasti, osjećaju se ugroženi upjesima podređenih ili ne znaju uspostaviti kontrolu radi osiguranja pravilnoga korištenja ovlasti. Uspostavljanje kontrole od strane nadređenog treba obuhvatiti ciljeve, politiku i planove poduzeća kao temeljne standarde za ocjenjivanje aktivnosti podređenih. Nespremnost nadređenog da dele-gira najčešće proizlazi iz njegova neadekvatnog planiranja i straha da će izgubiti kontrolu.

Osobni stavovi menadžera prema delegiranju

Nina BEGIČEVIĆdoc. dr. sc.

DOZNAJEMO Za EU projekte treba i novac, a ne samo dobre ideje i znanje

Nužan poseban fond i uključivanje države

VARAŽDIN - Tehnološkom parku Varaždin, koji već provodi nekoliko projekata sufinanciranih iz fondova EU, odobrena su još četiri nova koja su ukazala da će, osim dobrih ideja i znanja za realizaciju EU projekata, sve veći problem biti osigurati njihovo sufinanciranje bez čega neće biti moguće raču-nati na potpore iz EU.

Sedam u VaraždinOd 187 projekata pristiglih

na II. natječaj Programa prekogranične suradnje Hr-vatska-Slovenija, koji je dio Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), 22 su i odo-brena, a u sedam od njih sudjeluju institucije i udruge s područja grada Varaždina. Tri su vezana uz nevladine udruge, dok su ostali vezani uz poduzetništvo. Tako je varaždinski Tehnološki park nositelj 157 tisuća eura vrijednog projekta YICT za smanjenje nezaposlenosti mladih, a zajedno s varaž-dinskim Fakultetom organi-zacije i informatike sudjeluje u projektu FIDES čiji je fond 876 t isuća eura, kojemu je cilj razvoj performansi radi prepoznavanja i razvoja inovativnih potencijala. Isto tako kao partner sudjeluje i u 813 tisuća eura vrijednom projektu INTERINO vezanom uz cjeloživotno učenje te projektu SOCPOD čijih će se 456 tisuća eura utrošiti za razvoj socijalnog podu-zetništva.

- Ne treba biti euforičan i pomisliti da kroz odobrenih

sedam projekata samo u Varaždin stiže više od tri mi-lijuna eura, koliko je njihova ukupna vrijednost. Naime, naše su institucije samo je-dan od partnera, pa kada se njihova vrijednost podijeli s ostalima te umanji za iznose našeg sufinanciranja, ispada da će ukupno stići manje od

pola milijuna eura - upozora-va prof. dr. Tihomir Hunjak, dekan FOI-a.

Ukazujući na to da se u Varaždinu razvila složena struktura institucija koje se natječu za novac iz fondova EU, Hunjak poziva na njihovo usklađivanje i zajedničko djelovanje kako bi se lakše osigurao novac nužan za sufinanciranje projekata. To do sada nije bio slučaj, što je osobito došlo do izražaja u posljednje vrijeme. Na to upozorava i Andrija Petro-vić, direktor varaždinskog Tehnološkog parka.

Lako sada, ali...- Četiri nova projekta Teh-

nološki park trebat će su-f inancirati s ukupno 141 tisućom eura. To nam nije problem. Međutim, pitanje je kako ćemo f inancirati veće projekte, kakvi će nam biti dostupni u strukturnim i kohezijskim fondovima. Dovoljno je prisjetiti se pro-blema oko načelnog osigu-ranja sufinanicranja projekta

nove zgrade parka od oko 25 tisuća kvadrata, pa da se uvjerimo da nije dovoljno imati ideju i projekt, nego i novac za njihovo sufinanci-ranje - veli Petrović.

Budući da to iz gradskog proračuna nije moguće, u Varaždinu se razmatra mo-gućnost stvaranja posebnog fonda za sufinanciranje EU projekta uz pomoć bankar-skih kredita po povoljnijoj kamatnoj stopi.

- Daleko bolje bi bilo da se s državne razine rješava taj problem. To pokazuje i primjer Ptuja koji je iz fon-dova EU dobio za svoje pro-jekte oko 50 milijuna eura, ali je gotovo polovicu tog iznosa sufinancirao. Narav-no, prvenstveno uz pomoć države, budući da gradski proračun to sam ne može, a pogotovo ne proračuni naših jedinica lokalne samouprave - upozorava Slobodan Mikac, zamjenik varaždinskoga gra-donačelnika.

Tehnološki park trebat će četiri EU projekta sufinancirati s ukupno 141 tisućom eura

Ptuj iz fondova EU dobio 25 milijuna

eura, ali je još toliko trebao sufinancirati

Tehnološki park partner u još četiri EU projekta vrijedna više od tri milijuna eura


PRIMJER Poljska povukla sve iz fondova EU

Uzeli 13 mlrd. eura!Poljska, jedina zemlja

koja je uspjela iskoristiti 100% sredstava iz struktur-nih i kohezijskih fondova EU, pružit će potporu Hr-vatskoj u pripremi admi-nistrativnog aparata da bi povukli što više novca iz tih fondova.

Naime, kako je istaknuto prilikom posjete poljske ministrice regionalnog ra-zvoja Elzbiete Bienkowske Međimurskoj županiji, od 2004. do 2006. Poljska je iskoristila svih 12,8 milijardi eura koliko joj je bilo na raspolaganju iz strukturnih i kohezijskog fonda. Za raz-doblje 2007. - 2013. na ras-polaganju joj je 67 milijardi eura, od kojih je ugovoreno već više od 70% iznosa.

- Neposredno prije ulaska u EU, Poljska je napravila sveobuhvatnu reformu jav-ne uprave kao i regionalni preustroj, smanjujući njihov broj i dajući im veće ovlasti - istaknula je Bienkowska.

Elzbiete Bienkowska

Tvrtka MTČ Tvornica čara-pa, preživjeli dio nekadaš-njeg čakovečkog tekstilnog diva, zainteresirana je za kupnju tvornice čarapa Udarnik u Zrenjaninu koja je završila u stečaju. Us-poredo s time, čakovečka tvrtka priprema nastavak proizvodnje u propalom MTČ-u, čije je pogone zakupila. Budući da je zaprimljena samo ponuda čakovečke tvrtke osnovane u Beogradu, koja se uvelike oslanjala na potpore koje je dosada nudila srbijanska Vlada, članovi stečajnog vi-jeća Udarnika trebaju samo odlučiti hoće li je prihvatiti ili će raspisati još jedan u nizu natječaja za zrenjanin-sko poduzeće, koje je od 2009. u stečaju.

Čaraparija i u Srbiji?

I TOGA IMA

Varaždin nema najpovoljniju potrošačku košaricu za četve-ročlanu obitelj, barem ne od početka ove godine. Naime, prema podacima Nezavisnih hrvatskih sindikata za sije-čanj, najjeftinija košarica je u Splitu, gdje četveročlana obitelj treba mjesečno izdvo-jiti 6.328 kuna, a zatim slijedi Slavonski Brod sa 6370 kuna te Osijek gdje je 6.395 kuna. Potrošačka košarica u Varaž-dinu iznosi 6.472 kune, dok u Zagrebu i Dubrovniku, koji imaju osjetno veća prosječna primanja, potrošačke košarice iznose 6.483, odnosno 6.535 kuna.

Varaždin nije najjeftiniji

KOŠARICA NHS-a

19Poslovni svijet22. veljače 2011., br. 353

SVETI URBAN - OPG Krešimir Lovrec dobitnik je srebrne povelje „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“ u katego-riji Turistička seljačka gospo-darstava. Projekt „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“ pokrenuli su strukovna udruga „Selo“ i Hrvatski far-mer d.d., a prijavitelj OPG-a Lovrec bio je Upravni odjel za poljoprivredu i turizam Međimurske županije, koji je podnio dvije prijave. U konkurenciji su bila 82 projekta iz 17 županija, pa srebrnu povelju OPG-a Lo-vrec ocjenjujemo velikim uspjehom i priznanjem cje-lokupnom ruralnom turizmu Međimurja, ističu u županiji.

Povelja za OPG Lovrec

TURIZAM

NOVI MAROF – Više od dvije stotine gospodar-stvenika s novomarof-skog područja trebalo bi se naći u Društvenom domu Remetinec gdje će ovaj petak točno u podne početi Dan po-duzetnika grada Novog Marofa, manifestacija koja je započeta prošle godine.Uz domaće gospodar-stvenike, na skupu se očekuju i uzvanici iz gospodarskog, društve-nog i javnog života iz drugih sredina Varaž-dinske županije, kao i gosti iz ministarstava i institucija koje se u svom radu bave proble-matikom gospodarstva, poduzetništva, razvoja i zapošljavanja.

Poduzetnici u Remetincu

DOZNAJEMO

Okupljeni radnici Mundusa nisu skrivali što ih muči

Pomoć za nastavak rada ili 430 radnika na burzu?

VARAŽDIN - Što reći kada poduzeće stane, kada su hale opustjele, kada plaća nema, a živjeti se mora: krediti i računi stižu, djeca moraju u školu…?

Solidarni glazbeniciZapitala se to Nada Za-

dravec, čelnica radničkog stožera za spas Mundusa, na početku humanitarno-pro-svjednog skupa solidarnosti s 430 zaposlenika varaž-dinskog drvoprerađivača kojima prijeti gubitak posla zbog odlaska u stečaj. Goto-vo svi zaposlenici, podržani umirovljenicima Mundusa i braniteljima, okupili su se u petak u sportskoj dvorani Graberje gdje su u znak po-drške i solidarnosti za njih nastupili ženska klapa Lucer-ne, vokalni kvartet Varaždin, Ivica Pepelko i drugi, dok je

program vodila Jagoda Kralj Novak. Naglašavajući da je tvornica koja ima tradiciju od gotovo 120 godina hranila generacije, a danas nema za struju, iako ima narudžbe za gotovo cijelu godinu, Zadravec je pozvala Vladu da odobri inicijalni iznos za nastavak proizvodnje.

- Tražimo i hitnu promjenu vlasničke strukture poduzeća po modelu „Ili plati ili vrati“. Samo radnici još otplaćuju dionice svojim novcem, dok su neki došli do dionica bez njega. Neka dionice sada plate ili ih vrate - istaknula je čelnica radničkog stožera za spas Mundusa zatraživši i partnera za nastavak proi-zvodnje.

Radnici Mundusa, kako je dodala, ne traže previše, budući da se pomagalo i drugim tvrtkama, kao i ban-kama.

- Pozivam saborske zastu-

pnike, koji sjede na stolicama Mundusa, čelnike Varaždina i Varaždinske županije, Vlade i Ured predsjednika da po-mognu. Bolje da se osigura novac za nastavak proizvod-nje u Mundusu, nego da više od 430 ljudi završi na burzi - upozorila je Zadra-vec. Ako se ništa ne dogodi nakon skupa, najavila je da neće odustati. - Ako danas ne uspijemo, idemo dalje.

Pozivamo da se pridruže nezaposleni koji ne mogu do posla, umirovljenike za čije će mirovine biti sve ma-nje novca, branitelje koji se nisu borili za ovakvu Hrvat-sku koja gubi radna mjesta, Varteksovce i radnike drugih tvrtki jer danas smo mi na redu, a sutra će možda biti i oni - upozorila je Zadravec, naglašavajući da će svi biti zajedno jači.

Tvornica koja ima tradiciju od gotovo 120 godina i koja je hranila generacije, sad nema za struju, iako ima narudžbe za gotovo cijelu godinu, upozorila je ZadravecPiše: IVICA [email protected]

Zahtjevi koji su se čuli na skupu potpore zaposlenici-ma Mundusa vjerojatno se nekima čine čudnima, teško ostvarivima, neprimjereni-ma… Međutim, istog dana Ministarstvo financija posje-tili su predstavnici Diokija, čiji je vlasnik u pritvoru pod sumnjom da je dio korupcij-ske hobotnice.Do ovog sastanka došlo je nakon što je premijerka primila predstavnike HUP-a, koju su tražili da Vlada pomogne velikim i nekoć uspješnim tvrtkama koje su upale u probleme. Među njima je i Dioki, koji treba jamstvo da bi dobio kredit od 34 milijuna eura, ali i rje-šenje za dug prema HEP-u. - Naša su dugovanja prema HEP-u oko 120 milijuna kuna. Smatramo da nam Vlada, kao velikom izvozni-ku koji zapošljava više od 1000 ljudi, mora pomoći kako bismo podmirili dug prema HEP-u te da bismo

nastavili uspješno poslovati - ustvrdili su u Diokiju. No to nije sve. Pomoć od Vlade traži i Euroline, najve-ći uvoznik Mercedesa koji je u blokadi zbog 80 milijuna kuna duga Zabi. No Euroline duguje i Mercedesu pa su HUP-ovci spomenuli da nije dobro za ugled Hrvatske da naše tvrtke duguju stranim partnerima. Ako Mundusovci traže puno, što na ovo reći?

Tko od Vlade uistinu traži previše?

Dok smo mi branili Hrvatsku, vas su banditi krali i otpuštali, uzviknuo je Željko Sačić, umirovljeni general i ratni zapovjed-nik specijalne policije, koji je s nekolicinom branitelja bio nazo-čan skupu. Kriza etike i morala vođa krivac je za današnje sta-nje, ustvrdili su branitelji koji su nosili transparente „Vlast štiti ratne zločince, a progoni branitelje“ te „Ratni zločinci i izdajice su u vlasti“. - Škegro se danas pojavljuje uz Kosor kao spasitelj, a sve bi rasprodao. Ali neće dugo. Zlotvori koji žele posvaditi radnike i branitelje, koji su opljačkali narod i zatvorili generale, položit će račune - ustvrdio je Sačić, pozvavši okupljene da za-okruže „ne“ na referendumu o ulasku Hrvatske u EU.

Sačić: „Dok smo se borili, vas su krali“

I TOGA IMA Humanitarno-prosvjedni skup solidarnosti s Mundusovcima

Potpora glazbenika

Među 70 tisuća radnika koji su u studenom 2010. radili, ali im nije isplaćena plaća s pripadajućim doprinosima na vrijeme i na zakonit način, između tisuću i 1.500 je iz Međimurske županije. - Točan broj ne znamo jer nam nisu dostupni podaci iz Pore-zne uprave, kao ni HZZO-a i HZMO-a, koje mogu dobiti samo zaposlenik ukoliko ih službeno zatraži - ustvrdio je Franjo Veble, teritorijalni povjerenik SSSH predstavlja-jući u Čakovcu kampanju te sindikalne središnjice protiv neisplate plaća zaposlenici-ma i isplate plaća bez uplate doprinosa. Redovitom uplatom doprinosa i poreza, kako je naglasio, državni bi proračun bio bogatiji za više od 13,7 milijardi kuna, odnosno 12 milijardi nepod-mirenih poreza i 1,7 milijardi doprinosa. - SSSH od Vlade traži primjenu postoje-ćih i donošenje novih mjera za rješavanje nelikvidnosti, a ostalih institucija dosljedno poštovanje svih propisa koji reguliraju obveze istodobne isplate plaća i uplate dopri-nosa i poreza. Tražimo i da statistički podaci o neisplati plaća i doprinosa budu javni, kao i da sindikat može uime članova dobiti podatke o (ne)uplati doprinosa - istaknuo je Veble. Nakon što je pozvao HUP da podrži ove aktivnosti, Veble je objasnio i što mogu radnici. - Ako poslodavac i ne isplati plaću, dužan je dati mu obračunski listu koja može biti ovršna isprava. Ako listu ne dobije, može se javiti inspektoratu koji izr iče kaznu i do 100 tisuća kuna, dok sindikat najprije ide s upozorenjem. Sindikat može zbog neisplate organizirati i štrajk, a radnik može i predložiti stečaj uz pomoć sindikata - pojasnio je Veble.

Veble: Neka institucije rade svoj posao

NAŠA POSLA

22. veljače 2011., br. 35320 Crna kronika

Pravna strana

Coca Cola, jedna od najvećih kompa-nija na svijetu, nedavno je opovrgla

informaciju da je otkriven tajni recept za Coca Colu, njihovu odlično čuvanu poslovnu tajnu već više od 125 godina.

Trgovačka društva na globalnoj razi-ni očito već odavno i kontinuirano

ulažu u zaštitu svojeg intelektualnog vlasništva u vidu zaštite tajnosti svojeg poslovanja, naravno ne cjelokupnog već onih dijelova koji za njih imaju tržišnu vrijednost, koja bi se uslijed dostupnosti tih podataka konkurenciji umanjila. Takvu tržišnu vrijednost za kompaniju

mogu imati recepti i formule kao što je to slučaj kod Coca Cole, ali isto tako tajne koje se štite poslovnom tajnom mogu biti i popisi kupaca i dobavljača, poslov-ne strategije, razvojni planovi, ideje i ostale informacije za koje se nikako ne želi da ih sazna konkurencija.

U odnosu na zaštitu intelektualnog vlasništva od konkurencije putem

zaštite žigova i patenata, sama zaštita poslovne tajne trgovačkih društava puno je neformalnija (nema upisa u registre) i jeftinija, stoga predstavlja dobar početni oblik zaštite intelektualnog vlasništva u

trgovačkim društvima.

Za postizanje kvalitetne zaštite svojih poslovnih tajni kompanije prije svega

trebaju razvijati svijest zaposlenika o važnosti čuvanja tajni jer neovlašteno odavanje poslovne tajne može imati za posljedicu gubitak radnog mjesta, odgo-vornost za plaćanje ugovorne kazne ili naknadu štete, a osim toga u Republici Hrvatskoj predstavlja i ozbiljno kazneno djelo za koje je zapriječena kazna zatvo-ra čak i do 10 godina.

Zakonske odredbe, međutim, često nisu dovoljne za optimalnu zaštitu

poslovnih tajni stoga kompanije moraju iskoristiti svoje zakonsko pravo i same propisati pravila igre za čuvanje svojih bitnih tajni kroz pravilnike i odredbe pojedinačnih ugovora (posebno ugovora o radu). U takvim aktima potrebno je prije svega precizno odrediti koji podaci se žele štititi i u kojoj mjeri (npr. kome će biti nedostupni), predvidjeti sankcije (osobito u vidu ugovornih kazni) za ne-ovlašteno priopćavanje i prikupljanje tih tajnih podataka te u konačnici odrediti osobu ili tijelo za nadzor i provedbu tih pravila, kako zaštita ne bi ostala samo

Kako sačuvati poslovnu tajnu?

Krešimir JELAKOVIĆmag. iur.

VARAŽDIN - U naletu vlaka na prijelazu ceste preko že-ljezničke pruge na raskrižju Ulice Frane Supila i Vilka Novaka, protekle je subote smrtno stradala 87-godišnja žena.

Iako je uređaj za zatvara-nje prometa bio spušten, a zvučni i svjetlosni signali upozoravali su na dolazak vlaka, ipak je desetak minuta

iza 18 sati prelazi-la preko želje-zničke pruge kada je na nju naletjela lokomotiva putn i čko g vlaka kojim je iz smjera Zagreba pre-ma Varaždinu upravljao 33-go-

dišnji strojovođa. Od zadobivenih

ozljeda pr ili -ko m u d a r a lokomot ive 87-godišnja-kinja je pre-m i n u l a n a mjestu doga-

đaja. Dva dana rani-

je, odnosno u če-

tvrtak, u Ulici šemovečkih žrtava oko 6 sati pronađen je mrtav 50-godišnji muš-karac.

Smrt je konstatirala liječ-nica HMP-a, dok se o uzroku nije mogla izjasniti.

Istražna sutkinja naložila je obdukciju preminulog, no ni nakon nje još nije službeno utvrđen uzrok smrti.

DOZNAJEMO U tjedan dana dvije smrtno stradale osobe u Varaždinu

Staricu pregazio vlak, a 50-godišnjaka?

Prelazila prugu usprkos spuštenoj rampi

I TOGA IMA Šestorica policajaca na disciplinskom, jedan udaljen s dužnosti

Policajci popili tijekom dužnosti, pa se veselili i prijetili u lokalu

VARAŽDIN - Policijski služ-benik Policijske postaje Va-raždin, koji se neprimjereno ponašao te uznemiravao goste noćnog kluba na sre-dišnjem varaždinskom trgu, udaljen je s dužnosti te će protiv njega biti pokrenut disciplinski postupak, kao i protiv pet njegovih kolega koji nisu primjereno reagira-li na njegovo ponašanje.

Ipak bez oružjaTijekom noći s petka na

subotu, 12. veljače, policijski službenik Policijske postaje Varaždin posjetio je ugosti-teljski objekt u Gajevoj ulici, a zatim je u jutarnjim satima došao s trojicom kolega do noćnog kluba na središnjem varaždinskom trgu. Tu su se, prema izjavama očevidaca, dvojica od njih opijali, pušili u prostoru za nepušače te prijetili gostima koji su ih pokušali fotografirati mobi-telima. Iako se tvrdilo da je bilo i potezanja oružja pa i

da se čuo pucanj, to su u Po-licijskoj upravi varaždinskoj opovrgnuli pozivajući se na izjave očevidaca, stanara te rezultate kontrole oružja. “Budući da je njegovo pona-šanje bilo protivno pravilima Etičkog kodeksa ponašanja, protiv policijskog službenika koji je udaljen od dužnosti pokrenut će se disciplinski postupak. Isto tako utvrđena je i disciplinska odgovornost za još petero policijskih služ-benika koji su također po-vrijedili pravila ponašanja u službi ili na drugi način nisu poduzeli potrebne mjere i radnje”, izvijestili su iz PU varaždinske povodom oba-vijesti građana o neprimje-renom ponašanju policijskih službenika Policijske postaje Varaždin.Od šestero varaž-dinskih policajaca protiv kojih se pokreće disciplinski postupak, četvorica su nepo-sredni sudionici incidenta, dok preostala dvojica nisu poduzela potrebne radnje i reagirali na njihovo pona-šanje kako nalažu pravila ponašanja u službi.

Iz ugostiteljskog objekta u Gajevoj ulici u jutarnjim su satima došli do noćnog kluba na središnjem varaždinskom trgu gdje su pili i prijetili gostima

I policajci na dužnosti među posjetiteljima varaždinskih lokala


Nepoznati razbojnici opljačkali su benzinsku postaju INA-e u Varaždin-skim Toplicama. U utorak, oko 19.45 sati, dvojica nepoznatih muškaraca uz prijetnju oružjem počinila su razbojništvo nad 45-go-dišnjim zaposlenikom te otuđili novac. A protiv domišljate 53-godišnje poduzetnice, koja je kao aditiv pogonskom gorivu koristila specijalni benzin “White spirit“ uvezen bez trošarine u količini od oko 45 tona, bit će podnesena kaznena prijava zbog zlou-porabe ovlasti u gospodar-skom poslovanju.

Pljačkaju, varaju…

NAŠA POSLA

SIN

IŠA

SOVI

Ć

obavljena

obdukcija

50-godišnjaka, no

još nije utvrđen

uzrok smrti

Tijekom disciplinskih i drugih postupaka koji će vjerojatno uslijediti protiv šestorice poli-cijskih službenika, osobito glavnog junaka incidenta, točno će se utvrditi što se zbivalo subotnjeg jutra. Međutim, pitanje je hoće li se utvrditi i kako je do incidenta došlo, odno-

sno što je njegov uzrok. A da se on detektirao ranije te otklonio, sasvim sigurno ne bi došlo do ove za policiju neugodne situacije. No za to bi službe poput policijskih trebale imati za-poslene i psihologe, kojih uglavnom nemaju, ali zato imaju dušebrižnike…

Imaju župnika, ali ne psihologa...

VARAŽDIN - U stanu i drugim prostorijama kojima se koristi 28-godišnjak policija je pronaš-la dvadesetak paketića sa sadr-žajem zelene biljne materije na-lik na opojnu drogu marihuanu ukupne težine od oko 320 gra-ma te preciznu digitalnu vagu. Uz kaznenu prijavu 28-godiš-njak je doveden istražnoj sutki-nji koja mu je odredila 48-satno zadržavanje. Zbog zlouporabe droga, kao su izvijestili iz PU varaždinske, kaznena prijava slijedi i protiv 24-godišnjaka te dvojice 29-godišnjaka kojima je navedeni davao opojnu drogu na uživanje, a dvojica od njih ta-kođer su ostalima omogućavala prostor za konzumaciju droge.

Zbog 320 g četiri prijave

IZDVOJENO

Ivica KRUHOBEREC

21Urbana kultura22. veljače 2011., br. 353

Dragom Bogu i vragu, gradu i svijetu, a najviše

samom sebi, već sam dosa-dio s kritikama na račun svega i svačega. Stoga sam uistinu dočekao nešto što mogu srdačno pohvaliti, a to je predstava „Lamen-tacije Valenta Žganca“ u varaždinskom HNK.

Doslovce sam bio ostao bez riječi kad mi je glav-

ni glumac Zdenko Brlek re-kao da pripremaju „rimejk“

slavne predstave koja je bila i ostala paradna uloga velikog Tomislava Lipljina. Zašto? Zato jer će se svi sjetiti da je tu rolu iz Krležinog romana „Na rubu pameti“ Lipljin igrao od 1981. pa skoro sve do svoje prerane smrti 2008. godine i njome postavio vrhunske standarde u kajkavskome glumačkom izričaju. Rekao sam Zdenku: uhvatiti se u koštac s takvim postignućem, to znači ili propast ili trijumf. Sredine nema.

Dogodio se trijumf. Dubravko Torjanac smi-reno je aktualizirao izvornu režiju Matka

Sršena, umjesto Ivice Plovanića doktora je još životnije utjelovio Darko Plovanić, a Dragutin Novaković Šarli (jedini iz originalne postave) ponovno opčinjava songovima koji bez dvojbe predstavljaju najbolja uglazbljenja genijalnih Krležinih „Balada“. Naravno, težište predstave je na monolozima Valenta Žganca. Koliko je teško zamisliti ikoga nakon Lipljina, toliko je teško izra-ziti koliko je Zdenko Brlek to dobro odradio. On istovremeno predstavlja i reinkarnaciju Lipljina, ali i svoju vlastitu, originalnu kreaciju. Pritom je suveren kako u dikciji, tako i u gesti, angažmanu… Čak i da predstava nije toliko uspjela, treba je po-zdraviti iz više razloga. Mislim da ovom prilikom treba istaknuti samo jedan. Naime, kultura ne umire sa smrću umjetnika, niti se rađa s novim talentima. Postoji nešto što se zove tradicija. Ta se tradicija može i kritički preispitivati, ali se može i nastavljati, nadograđivati, oplemenjiva-ti… U gradu koji sve više gubi kontakt sa svim svojim tradicijama, u društvu koje rapidno gubi svoje korijenje i svijest o vlastitim povijesnim temeljima, nove „Lamentacije“ su svijetli tračak nade da nam Sevka, Nives Celzijus ili šoping-centrima načičkane novogradnje ipak ne mogu zasjeniti Arsena Dedića, Ranka Marinkovića ili – Vukovar.

Denis Peričić,mr. sc.

Valent Žganec

Art/media

POWERED BY

NAJAVA Megaspektakl u lipnju, zagrijavanje počinje!

Korn, SOAD & Iron Maiden @ Nova Rock

Iako je još nešto više od tri mjeseca do početka megas-pektakla kakav je Nova Rock, lista izvođača je posve impre-sivna. Od 11. do 13. lipnja, u austrijskim “Panonia fields” deseci tisuća ljudi dolazi iz ci-jele Europe na ovaj megaspek-takl, predvođen najpoznatijim i najjačim imenima svjetske glazbene scene! Ne, to nije festival na kojem zasviraju zvijezde koje napune sportsku dvoranu, Nova Rock je rezer-viran za bendove koji pune stadione. Neki od izvođača ove godine su: Linkin Park, System of a Down, Korn, Iron Maiden, In Flames, Flogging molly, Sick of it all... Cjena ulaznica je samo 122 €, a s obzirom na količinu bendova, tri dana trajanja festivala te headlinere festivala, svakako se isplati po-četi štedjeti i planirati odlazak na Nova rock - već sada!

Festival na kojem će zasvirati bendovi za koje se mislilo da ih više nikada nećemo moći uživo slušati!

Iako je još nekoliko mjeseci ostalo do početka najvećeg festivala metala u regiji, slovenskog MetalCampa, karte su već u pretprodaji, a u Varaždinu se mogu kupiti kod dečki iz Cold Snapa, koji će po drugi put nastu-piti na ovom festivalu meta-la. Neki od healdinera ove godine bit će Slayer, Krea-tor, In Extremo, Arch Ene-my, Moonspel, Wintersun, Deicide, Brujeria... Datum je 11. - 17. srpnja, a mjesto održavanja, kao i do sada - Tolmin (Slovenija). (es)

Približava se MetalCamp!

NAJAVA

Malo izvođača može na-puniti Zagrebačku Arenu, a samo velikani mogu iza-zvati takav interes, kakav je nastao nakon najave da Slayer i Megadeth stižu u Zagreb! Prema najavama, potvrđeni datum je 06.04., a zbog velike produkcijske zahtjevnosti bit će limitira-ni broj ulaznica. Ulaznice su u prodaji po sljedećim cijenama: FAN PIT: 300 knSTAJANJE: 250 kn, TRIBI-NE: 275 kn LOŽA: 500 kn a mogu se kupiti na svim prodajnim mjestima even-tima ( www.eventim.hr)S obzirom da oba benda spadaju u metal legende vjerujemo de će ovo biti koncert za pamćenje. (dk)

Kultne legende u Areni zagreb!

NAJAVA

Petak 25. 2. službeni je početak DJ contesta u Kyoto baru! Parovi za nastup su sljedeći: 25. 2. - DJ Baseline i DJ Marshall Neerg, 26. 2. - DJ Chamae i DJ Tosh, 4. 3. - DJ Nite Vision i DJ Matija Labaš, 5. 3. - DJ Vever i DJ Smuky, 1. 3. - DJ Yapa i DJ Soul Seek, 12. 3. - DJ Ach i DJ Re-mark, 18. 3. - DJ Saša Tepšić i DJ Dennie. Raspored za ostatak DJ ekipe uskoro!

Dj Contest u Kyoto baru se zahuktava!ELEKTRONSKA GLAZBA Natjecanje majstora DJ-a u Varaždinu

Varaždinski metalci Cold Snap uspješno drže prvo mjesto na MTV ljestvici, a broj ljudi koji su pogledali njihov hit singl “Bon-go Bong” na YouTube kanalima bliži se 100.000. Dečkima svaka pomoć u glasanju dobro dođe, a glasati se može na http://www.mtv.com.hr/top-liste/domacica.

Cold Snap prvi na MTV-u!Rockeri Louder bore se za na-stup u drugoj finalnoj večeri HR Demo Kluba, a osim gla-sova žirija i publike koja dođe na koncert, trebaju i glasove preko interneta, stoga za pomoć dečkima na www.mu-zika.hr i do 23. veljače glasati na HR Demo Klub Anketa #2!

Louder za finale!

22. veljače 2011., br. 35322 Kulturni obzor

U D-duru

U srijedu 16. veljače u Glazbenoj školi

Ivan Padovec u Novom Marofu profesori Glaz-bene škole u Varaždinu održali su koncert koji je izazvao zanimanje publike. U prvom dijelu nastupio je Davor Brđa-nović, prof. klavira.

Brđanović je osnovnu i srednju glazbenu

naobrazbu stekao na Muzičkoj školi u Va-raždinu. Diplomirao

je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1990. godine. Bavi se i ko-repeticijom, glazbenom kritikom, surađuje u teatru, a posebno mjesto zauzima konstantno usavršavanje na seminarima uglednih predavača u zemlji i inozemstvu te koncertna aktivnost. Brđanović se ovog puta publici predstavio u izvedbi Korala iz kantate br. 147 „Jesu, joy of man’s desiring” J. S. Bacha, Sonate op. 27, br. 2 L. van Beethovena, Polonaise op. 53 u As-duru i Mađarske rapso-dije br. 6 F. Liszta. Ovaj pijanistički zahtjevan program, kompozitora koji su svi u svoje vrijeme bili par exellence instrumentalisti, izveo je Brđanović tehnički korektno, stilski vjerno, ali i nadahnuto pokazavši u interpretacijama svoje iskustvo, ali i strast u muziciranju.

Uslijedio je nastup mezzosopra-nistice Ane Šedlbauer uz kla-

virsku pratnju Nediljke Teklić. Ana Šedlbauer rođena je u Zagrebu, gdje je i diplomirala na Muzičkoj akade-miji. Solo pjevanje je učila kod prof. Darije Hreljanović, s kojom i danas surađuje. Kroz svoje profesionalno usavršavanje posvećuje mnogo pa-žnje repertoaru 19. stoljeća. Bavi se i pedagoškim radom kao profesor na Glazbenoj školi u Varaždinu.

Nediljka Teklić završila je osnovnu i srednju školu u Bihaću u klasi

prof. Srebrenke Široki. Diplomirala je klavir na Muzičkoj akademiji u Sarajevu u klasi prof. Aleksandre Romanić. Od tada djeluje u Zagrebu, Križevcima, Čakovcu, a od 2005. go-dine radi kao profesor na Glazbenoj školi u Varaždinu.

Umjetnice su izvele arije iz opera G. F. Händela, C. W. Glucka, C.

Saint-Saënsa i G. Bizeta te oduševile publiku koja ih je nagradila dugim aplauzom.

Koncert Glazbeneškole u N. Marofu

Darko RUŠECprofesor gitare u

Glazbenoj školi Varaždin


Župnikove priče s prve linije fronta

RATNO DOBA Sjećanja svećenika koji se borio krunicom

Knjigu su predstavila dva biskupa - sisački i varaždinski

Sramim se što nosim ljud-sko lice ove noći. Zašto nisam majmun, konj ili božja ovčica? Bože... noćas kolju ljude, prave ljude... - zapisao je u noći pada Goražda biskup sisački, tada još župnik Vlado Košić. Ovo je samo jedno od sjećanja, dio njegove knjige “Župnik na prvoj crti” koja je nedavno prevedena i na engleski jezik (prijevod potpisuje prof. Snježa-na Husnjak Pavlek). Prvo izdanje

na hrvatskom u potpunosti je rasprodano, nedavno je izašlo i drugo, a predstavljanje prvog engleskog izdanja “Reverend on frontline” u Varaždinskim Toplicama prilika je da se još jednom prisjetimo ovog naslo-va. - Ova je knjiga aktualnija sada nego u vrijeme kad je rat završio, kada su naša sjećanja

bila svježa. Generacijama treba reći što se ovdje događalo, a mi sami ne možemo ići dalje do trenutka kad se ne sazna cijela istina – rekao je o djelu svojega kolege varaždinski biskup Josip Mrzljak.

Vojska s krunicomDok je jedna vojska ratovala,

druga je nosila krunicu. Biskup Košić za vrijeme rata i sam je bio prognan iz župe u Hrasto-vici, koja je bila srušena, kao i iz Petrinje, a zajedno s još nekoliko svećenika spavao je u župnoj kući u Mošćenici gdje su jedina zaštita od metaka bile vjera i vreće pijeska naslagane na prozore. - To je bilo razdoblje u kojem smo tješili narod, bili smo s njima kad je bilo najteže i vjerovali smo u pobjedu pra-vednosti, ali bez mržnje i uzvra-ćanja nepravde na tu nepravdu – rekao je biskup Košić. Pitali smo ga što je poručivao svojim prognanim vjernicima čiji su domovi bili spaljeni, kako da se nose s mržnjom, no odgovorio nam je da je jedina mržnja koju je on vidio bila mržnja onih koji su progonili Hrvate.

jedina zaštita od metaka bile su vjera

i vreće pijeske

Sisački biskup Vlado Košić ratne godine proveo je na frontu, a njegova su sjećanja prevedena na engleski jezik

Knjigu je pjesmom popratio i zbor

Pastoralni centar u Toplicama bio je pun

Oaza je bila njegov domBiskup Vlado Košić

rodom je iz Družbinca kraj Petrijanca. Kako je i rekao, za vrijeme rata njegov dom i njegova obitelj bili su njegova oaza. Da je slušao baku koja mu je govorila “ne-moj iti tam Vladek, tam buju te ubili”, ova knji-ga ne bi nastala. Ne bi nastala ni da mu njegov

učitelj fra Bonaventura Duda nije sugerirao da bi to bilo zanimljivo. - Skupio sam svu svoju korespondenciju i sve svoje zabilješke. Iz pam-ćenja su mi vrlo brzo došle priče i zapisao sam naslove. Nakon toga sve je išlo lako i knjiga je bila gotovo za 3, 4 tjedna – ispričao je biskup.

- On je župnik koji je poma-gao svima. Dva dana nakon što je udomio muslimane koji su bježali žene iz BiH u znak zahvalnosti poklonile su mu bijelu vestu i velik zlatan križ koji je bio prevelik za župnika (takve nose samo biskupi) – pre-pričao je nakladnik Stjepan Ju-ranić. - Vlado u knjizi govori i o Srbima koji su bježali u vrijeme Oluje. On se tada molio za njih, njemu je bilo žao tih priprostih ljudi koji su bili zavedeni i koji su morali bježati na kolima. To je kršćanska optika koja želi osloboditi od mržnje – dodao je biskup Mrzljak. Košić je u to doba, još ratne 1994., čestitao

pravoslavcima Božić što je izazvalo negodovanje među vlastitim vjernicima.

Crkva i ratKako smo i čuli u Toplicama,

“Župnik na prvoj crti” knjiga je istinitih priča koje na osoban način govore o ulozi Crkve u Domovinskom ratu. - Katolička crkva treba biti element po-mirenja, traženja načina da se sukobi mirno riješe, ali kada jedna strana ustraje i nepraved-no širi nasilje (kao što su naši bili razoružani, a s druge strane tenkovi i avioni) treba uvijek stati na stranu slabijeg – smatra biskup Košić.

Piše: TIHANA DRUMEV [email protected]

23Kulturni obzor 22. veljače 2011. , br. 353

Varaždinka Klaudija Vuk-man informatičarka je koja je svoju struku zamijeni-la drugim poslom, jednom drugom ljubavi i jednom drugom strasti. Osim što vodi trgovinu i uživa u malome sinčiću, Klaudija se već dugo i uspješno izražava kao – vrsna

keramičarka.Članica LUV-a i ULUPUH-a,

polaznica Studija za keramiku Blaženke Šoić-Štebih i kipar-stva u klasi prof. Nikole Pečka u Zagrebu, Klaudija Vukman opet se i iznova predstavila kao autorica – od formata. Nemamo pr itom na umu samo klasični format, niti pak samo uvriježenu metaforu, jer Klaudija vješto objedinjuje oboje. Za razliku od mnogih

drugih vrijednih umjetnika, koji puno govore a malo rade, Klaudija ne govori mno-go, a radi puno – i dobro.

Dokaz tome je njezin opus, koji opčinjava kako kvantite-tom, tako i kvalitetom. Teško je, naime, danas razložito go-voriti o keramici. Zahvaljujući Kerameikonu i Blaženki Šoić-Štebih, Varaždin je postao ne samo središte hrvatske keramike, nego i jedno od središta cjelokupne europske keramičarske umjetnosti. No ponekad je od šume teško vidjeti stablo, a Klaudijina „stabalca“ vrijedna su svake pozornosti.

EkspresijaU doba kad se umjetnost

(ne samo keramičarska) is-crpljuje u vatrometu boja i oblika, Klaudijin opus pred-stavlja suštu i hvalevrijednu minijaturističku suprotnost. Njezine forme primjer su dis-cipliniranog izraza, svedenog na minimum ekspresije. One su gotovo monokromatske,

malih su dimenzija, svedene na tehnički savršene minija-ture koje opet imaju svoju svrhu, smisao i poruku. To nisu „komadi“ koji bi trebali uljepšali nečiji prebogat stan: to su „komadi“ koji će uljep-šati i proljepšati minutu živ-ljenja svakog dobrohotnog gledatelja.

Kako bi rekla bolja stručnja-kinja, Višnja Slavica Gabout: „Harmonično – ali i konflik-tno, budući da ona združuje utilitarno i konstruktivno, apstraktno i opisno, opi-pljivo i simboličko, realno

i izmišljeno, asocijativno i konceptualno“.

Ugodno- Kad je prenaporan i pre-

stresan dan, da ne govorim o dobrim danima, uroniš ruke u glinu i misli ti odu, na neka nova područja, prostranstva, daleko od bilo čega sličnog stvarnosti, bez ikakvih opte-rećenja i tada nastaju ovakve skulpture – kaže naša vrsna autorica Klaudija Vukman.

Kratko, jasno, oku ugodno. A pametnima dosta. Hrabro dalje, Klaudija!

Uroniš ruke u glinu i misli ti odu…Piše: DENIS PERIČIĆ

UMJETNICA Varaždin ima jednu od najboljih hrvatskih keramičarki

Klaudija Vukman zna, hoće i može!

SLOVENCI Kulturni praznik

Prešernovi dani u Varaždinu

Prešernov dan je slovenski kulturni praznik koji naši prvi susjedi obilježavaju 8. veljače. Na obljetnicu smrti najvećeg slovenskog pjesnika slave se kulturna dostignuća u Sloveniji i dijele se nagra-de na području umjetnosti. Ovaj praznik obilježava se od 1991. i neradan je dan, a proslave organiziraju i kul-turne zajednice u drugim zemljama. Prošlog četvrtka Prešernove dane održali su i varaždinski Slovenci. - To je sedmi put da obilježavamo Prešernove dane. Ove godine nismo pozvali kulturnjake već smo odlučili da svoj rad pokažu mladi pr ipadnic i

slovenske nacionalne ma-njine – rekla je predsjednica Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva i županijskog Vijeća slovenske nacionalne manjine Barbara Antolić. Tako su mladi članovi Kultur-nog društva (KD) “Nagelj” recitirali nekoliko pjesama, a nekoliko slovenskih pjesama opjevao je i Obrtnički zbor. Cilj KD Nagelja osnovanog 2008. je očuvati slovenske vr ijednosti među mladim Slovencima u Hrvatskoj, a naziv nosi po popularnim karanfilima karakterističnim za Gorenjsku. U Varaždinskoj županiji inače živi oko 400 Slovenaca. (td)

Deveta država (nakon osam saveznih američkih) slikara Johnathana Andrewa Robertsa postala je prije šest godina Hrvatska. Ro-berts, rođen na Flor idi, svoju strast prema slikanju razvio je već kao mali dječak uz svoju majku, profesional-nu umjetnicu, a da bi radio ono što želi promijenio je 70 poslova. Trenutno živi u Za-grebu sa suprugom i kćeri, a njegove slike prošli tjedan

doputovale su u Čakovec. Robertsove apstrakcije živih boja s jedne strane podsje-ćaju na ilustracije u SF roma-nima, ali mogli bi biti i neki vedri, izobličeni izmišljeni krajolici. - To su djela koja nije jednostavno definirati. Iako nastaju spontano i zadržavaju neposrednost, njihova je struktura krajnje precizna, a unutrašnji red odaje logiku i umjetnikovu težnju za savršenim skla-

dom – rekao je za autorov rad povjesničar umjetnosti Zvonko Maković. - Kada sli-kam, sasvim mi je prirodno da počinjem bolje razumije-vati stvari koje me zanimaju jer sam vizualan tip (kad god rješavam apstraktne probleme, rješenje mi se pojavi češće u slikama nego u riječima ili simbolima), ali možda i zato što su moja prva sjećanja sastavljena od zidnih murala koje je po

našoj kući naslikala moja majka, također umjetnica. Slikanje mi je u krvi – kaže o sebi i svojem radu Roberts. Dosad je izlagao u veli-kom broju galerija, a 2005. osvojio je nagradu Best of Show na izložbi nekoliko autora u Teksasu. Njegov rad malo odudara od stvari koje smo navikli gledati po galerijama, a u Centru za kulturu bit će izložen do 13. ožujka. (td)

SLIKE Apstrakcije poput pejzaža na nekom drugom planetu

Apstrakcije Amerikanca u Čakovcu

FRANCUSKI KLUB Predstojeće aktivnosti

“Papillons” za Dane frankofonije u ožujkuFrancuski klub i dalje je

aktivan. Na nedavno održanoj godišnjoj skupštini odlučili su što će organizirati na ovim Danima frankofonije u ožujku. Nastupit će kaza-lišna družina “Les papillons multicolores de Zagreb” (Šareni zagrebački leptiri) s predstavom “La princesse qui disait toujours non” (Princeza koja uvijek kaže ne). Uz kazalištarce, odlu-čili su u Francuskom klu-bu, program će više biti usmjeren mladima pa će se uz kino-projekciju održati rock koncert, a nastupit će i plesna grupa Vindi. Čla-novi kluba ove godine plani-raju još jedan

izlet i to u Normandiju, a već je prijavljeno 20 osoba. - Pozivamo sve Varaždinke i Varaždince da i dalje posje-ćuju sve koncerte i kulturne događaje koji će biti organi-zirani, a Francuski klub će se i dalje truditi promicati francusku kulturu i jezik u našem lijepom baroknom gradu kulture – poručuju iz kluba. Inače, ako želite da vaši mali članovi obitelji počnu učiti jezik diplo-macije, možete ih odvesti na besplatnu francu-sku igraonicu u dječjoj

knjižnici. Predškolar-ci uče svakog utor-

ka od 17 do 17,45, a školarci od 18

do 18,45. (td)

Apstrakcije koje podsjećaju na SF pejzaže

zamijenila informatiku -

keramikom

22. veljače 2011., br. 35324 Duplerica

Svaki put kad dobije dojavu o nasukanom ili ozlijeđenom dupinu, ekipa Veterinarskog fakulteta, u kojoj su doc. dr. sc. Martina Đuras Gomerčić i njezin suprug dr. sc. Tomislav Gomerčić te suradnici, odmah izlazi na teren. Jer nasukanoj i ozlijeđenoj životinji može se pružiti pomoć samo ako stigne pravodobno. No malo je onih koji znaju da je doc. dr. sc. Đuras Gomerčić, 36-godiš-nja znanstvenica, istraživačica i docentica Zavoda za anato-miju, histologiju i embriolo-giju Veterinarskog fakulteta Varaždinka, koja se za vrijeme studentskih dana, 1998. go-dine, uključila u znanstveno-istraživački projekt zaštite morskih sisavaca Jadranskog mora, a dvije godine kasnije, nakon što je diplomirala, na fakultetu je nastavila raditi kao znanstveni novak.

Rijetke medvjedice- Oduvijek su me zanimale

divlje životinje, pa sam se bez puno razmišljanja uključila u istraživanja morskih sisavaca. Oni su mi posebno zanimljivi jer su razni aspekti njihove biologije fascinantni, od evo-lucije, morfologije, fiziologije do njihovog ponašanja.

Glavni cilj znanstveno-istra-

Dobre dupine JadranDOZNAJEMO Varaždinka doc. dr. sc. Martina Đuras Gomerčić sa Zavoda za anatomij

Samo jedan od ukupno 250 jedinki dobrog dupina koji žive u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, koji je ove godine snimljen u šibenskom akvatoriju

Istraživačka brodica i terenski rad u moru kod Šibenika...

...prati se pojavnost i određuje broj dobrih dupina

Od 1990. godine do danas bilo je pet slučajeva namjernog ubijanja dupina, a zadnji se dogodio prošlo ljeto uz obale Istre gdje je dobri dupin napucan harpunom - doznali smo od naše sugrađanke Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ[email protected]

- Smatram da se dupini, posebno vrsta do-brih dupina koja nastanjuje Jadran može smatrati inteligentnom vrstom jer pokazuje dvije osobine: jedna je ta da se lako prila-gođava okolišu, a druga da svoje iskustvo prenosi na sljedeće generacije. Ovo zadnje moguće je jer živi u skupinama koje čine

uglavnom ženke i to po tri generacije, od baka do unuka. Mužjaci ostaju s majkama do spolne zrelosti koju stječu oko sedme godine, kada napuštaju skupinu i žive sa-motno ili u manjim skupinama s jednim ili dva mužjaka – otkrila je doc. dr. sc. Martina Đuras Gomerčić.

U skupinama žive ženke dupina, mužjaci - samuju

živačkog projekta “Zdrav-stvene i biološke osobitosti populacija morskih sisavaca u Jadranu“ je sustavno pra-ćenje morskih sisavaca u svrhu njihovog očuvanja u njihovom staništu, što nije samo mo-ralno pitanje, nego je važno zbog očuva-nja zdravlja m o r s k o g staništa – doznajemo od doc. dr. sc. Đuras Go-merčić.

Od mlade va-raždinske znanstve-nice sa zagrebačkom adresom doznajemo da su nekad Jadransko more nasta-njivale čak tri vrste morskih sisavaca: obični dupin, sre-dozemna medvjedica i dobri dupin.

- Danas redovito nalazimo samo dobrog dupina, koji je

zakonom zaštićena životinjska vrsta i ugrožen je. Dosadašnja istraživanja pokazuju da je broj dobrog dupina u hrvat-skom dijelu Jadranskog mora

stabilan u zadnjih 10-ak godina i kreće se

oko 250 jedinki. Sredozemna

medvjedica smatra se izumrlom, i a k o u z a d n j i h nekol iko g o d i n a

b i l j e ž i m o pojedina vi-

đenja, a pret-postavlja se da

je riječ o životinjama koje su došle iz Jonskog mora s obzirom na to da nema-mo vlastitu populaciju. Od ostalih vrsta koje znaju često “zalutati” u Jadran su plavo-bijeli dupin i glavati dupin, a rjeđe krupnozubi dupin i veliki sjeverni kit – otkrila je

Varaždinka. Premda je zadovoljna što

su danas ljudi, posebice mla-di, puno svjesniji okoliša i važnosti očuvanja prirode te shvaćaju da očuvanje poje-dinih vrsta nije samo etičko pitanje nego pitanje ravno-teže u prirodi, u svojoj praksi susreće se i sa slučajevima namjernih ubijanja dupina, što je kažnjivo.

Od 1990. godine, otkad se u Hrvatskoj sustavno prati smrtnost morskih sisavaca, utvrđeno je pet slučajeva na-mjernog ubijanja dupina.

- Zadnji se dogodio prošlo ljeto uz istočnu obalu Istre. Tamo je dobri dupin napu-can harpunom za podvodni ribolov. Ova ozljeda ga nije trenutno usmrtila, nego je s harpunom zabijenim u pluća plivao oko tri dana dok nije uginuo od posljedica jake upale. Svi slučajevi proslije-đeni su policiji koja je provela istragu i s kojom izvrsno sura-

ubijanje,

ozljeđivanje

i uznemiravanje

svih morskih sisavaca

te njihovo držanje

u zatočeništvu je

kažnjivo

25Duplerica22. veljače 2011., br. 353

đujemo. Nažalost, počinitelja je teško naći jer ubijenu živo-tinju nađemo nekad i nekoliko tjedana nakon usmrćivanja – doznajemo od doc. dr. sc. Đuras Gomerčić.

Od početka praćenja smrt-nosti morskih sisavaca u Hr-vatskoj počela se graditi i mre-ža dojavljivača, pa svaki takav slučaj građani mogu prijaviti njoj (095/9022613) ili njezi-nom suprugu (095/9022610).

- Rezultat svega toga je da se danas možemo pohvaliti s izvanrednom vezom između svih nadležnih institucija, od Ministarstva kulture, Držav-nog zavoda za zaštitu prirode, Veterinarskog fakulteta, Cen-tra za obavješćivanje i spaša-vanje, do policije. Dojave nam

dolaze i neposredno od na-laznika, lokalnih stanovnika, ali i turista. Tijekom godine primimo u prosjeku 17 dojava o nalazu mrtvih životinja i desetke dojava o susretima s živim dupinima. Ta opažanja sustavno bilježimo i dostupna su javnosti na internetskoj stranici http://crodolphin.vef.hr – doznajemo od doc. dr. sc. Đuras Gomerčić.

Sve je zanimljivo No nisu samo dupini u sre-

dištu zanimanja mlade znan-stvenice. To potvrđuje i nje-zin posao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu gdje, uz niz kolegija, drži praktični dio nastave “Anatomije domaćih životinja s organogenezom I,

II i III”, a predaje i izborni kole-gij “Osobitosti lokomocijskog aparata konja”.

- Puno se bavim tjelesnom

građom domaćih i divljih životinja te me uvijek izno-va oduševljavaju anatomske strukture koje istražujem. Ne moraju to biti egzotične jedinke, uvijek nađem nešto zanimljivo i u psa, konja ili svi-nje – otkrila je Varaždinka.

na svi moramo čuvati u, histologiju i embriologiju Veterinarskog fakulteta štiti ugrožene morske sisavce

OSOBNO Doc. dr. sc. Đuras Gomerčić

Veseli me što svoje znanje mogu prenijeti studentima

- Moja sklonost prema prirodi oduvijek je bila izra-zito jaka, a u trenutku upisa studija veterina mi se činila idealnom kombinac ijom biologije, medicine i zaštite okoliša. Rad na fakultetu izra-zito je kreativan, pruža mi razne mogućnosti i suradnje, a važno mi je spoznaje preni-jeti dalje u sklopu nastave i mentorstva – otkriva doc. dr. sc. Martina Đuras Gomerčić. Uz nastavni angažman na Veterinarskom fakultetu i uz rad u projektu zaštite morskih sisavaca Jadranskog mora, naša sugrađanka su-djelovala je i u međunarod-nim projektima.

Članica je European Ceta-cean Society, The Society of Marine Mammalogy te jedna od osnivačica Udruge za zaštitu prirode “Val”.

Tijekom svog školovanja usavršavala se i na brojnim veterinarskim klinikama u inozemstvu, a dosad je su-djelovala i izlagala na broj-nim znanstvenim i stručnim

skupovima u Hrvatskoj i diljem svijeta. S obzirom na to da joj je i suprug znan-stvenik, istraživač i asistent zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, doc. dr. sc. Đuras Gomerčić priznaje kako se njezino slobodno vrijeme puno isprepliće s poslom koji voli.

- Tomislav i ja zajedno vodimo istraživanja i rad u istoj struci smatram predno-šću. Puno je jednostavnije uskladiti sve obaveze, a i donositi važne odluke ve-zane uz projekt – otkriva. Rodni grad nije zaboravila. Zajedno sa suprugom i dvije djevojčice, Anom i Dunjom te ravnopravnim članom njihove obitelji, psom Likom, u Varaždin dolazi nekoliko puta mjesečno.

- Za rodni grad sam jako ve-zana jer tu žive moji roditelji te sestra s obitelji i drage mi prijateljice. Zapravo, ne sma-tram da sam ikad iz Varaždi-na i otišla – zaključila je doc. dr. sc. Đuras Gomerčić.

Doc. dr. sc. Đuras Gomerčić sa studentima veterine koji su uključeni u istraživanja morskih sisavaca

Obrada lešina dupina krajem prošle godine na Dugom otoku Dobri dupin napucan harpunom ove godine u moru oko Istre Obrada lešine dupina na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu

IZDVOJENO Korak više u zaštiti dupina i morskih sisavaca Jadrana

Centar za istraživanje i zaštituIstraživanja koja se provode na Veterinarskom fakultetu vezana uz zaštitu morskih sisavaca Jadrana novčano podupiru Ministarstvo kul-ture, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, njemač-ka udruga “Gesellschaft zur Rettung der Delfine” te brojni građani. - Godišnji proračun naših istraživanja iznosi u prosjeku oko 100.000 kuna i u okviru toga određuje se koja će se istraživanja i u kojoj mjeri provoditi – otkrila je doc. dr. sc. Martina Đuras Gomerčić.

Budući da je javnost slabo informirana o važnosti zaštite morskih sisavaca, 2004. godi-ne osnovana je i udruga “Val” (www.val-nature.hr), kojoj je jedan od glavnih projekata osnivanje Centra za istraživa-

nje i zaštitu morskih sisavaca. - Sva dosad prikupljena sred-stva, uglavnom iz inozemstva, uložena su u rekonstrukciju objekta na otoku Molatu gdje bi već ove godine trebao biti otvoren edukativni i istraži-vački centar dostupan znan-stvenicima i građanima – na-javila je naša sugrađanka.Želite li Udruzi “Val” pomoći u projektima i zaštiti dupina te drugih morskih sisavaca Ja-drana, možete to učiniti upla-tom na bankovni račun čiji je broj: 2402006-1100402833 otvoren pri Erste banci.

Ovako izgleda rad na terenu

17 dojava o nalazu mrtvih i desetak dojava o susretima s dupinima godišnje

22. veljače 2011. , br. 353 26 Putopisi

Piše: TIHANA DOLENECSnimila: INKA MARINIĆ

U Erfoud smo stigli oko 15 sati, taman u vrijeme ručka, pa smo odlučili odmoriti se prije nego nastavimo još pe-desetak kilometara do Erb Chebija – pustinje Merzuga.

Hotel u kojemu smo predahnuli za ručak je-dan je od najboljih tu-rističkih proizvoda koje sam ikada vidjela. Izvana poput utvrđenoga grada – kasbe, dok se iznutra krije prostrano dvorište s bazenom, vrtom i stazama prekrivenim tepisima te zanimljivim zajedničkim pro-storom, nomadskim šatorima, ljuljačkama i dvosjedima. Sobe su raspoređene u luksuzne bun-galove uokolo dvorišta.

Luksuz u pustinjiIma više ovakvih „hotel-

čića“ pa je za one koji žele doživjeti pustinju iz malo luksuznije pozicije ovo ide-alan način, opet ne tako skup. Pos to j i v i š e punktova s ko-jih se može krenuti

na bolje upoznavanje s pusti-njom - u karavani deva ili, za one željne pustolovina, višednevni trekking na devama. Moguća je i vožnja džipovima dublje u unutraš-

njost pustinje. Isti se hotelski lanac brine za ugled fantastičnoga kampa s pravim šatorima, gdje smo odlučili provesti noć. Vožnja kroz vrata pustinje bila je zanimljiva, ispr-va se vidjelo sivilo vulkanskoga kamenja, potom se pojavio pijesak, još uvijek pomiješan s kamenjem. Ususret džipu, iz da-

leka su trčali dječaci ne bi li privukli pažnju i zau-

stavili nas, s namjerom d a n a m p r o d a j u pravi pu-s t in j sk i

suvenir – lijepo obrađeno fosil-no kamenje u raznim oblicima poput ribe, školjke i sl.

Odmah po dolasku u kamp shvatila sam da ovakav još ni-sam vidjela niti na jednom od svojih putovanja kroz pustinj-ske zemlje. Kamp ima u svojoj funkciji malu kasbu, koja slijedi tradicionalni izgled pa time ne narušava ljepotu i čistoću pustinje. U kasbi se nalaze restoran, kupaonice, wc i tuševi, dok se kamp sa šatorima nadovezuje na ovaj kompleks. Šatori su od prave vune, vrata su

tepisi, a unutra su prekrasno uređeni.

Večera je predstavljala novi doživljaj. Servirali su nam naj-finiji kus kus s groždjicama te tajin od janjetine. Ubrzo su sti-gli svirači, bubnjari iz obližnjeg crnačkog plemena podrijetlom s Malija. Nakon nekog vremena ples su započeli i domaći muš-karci u šatoru. Jedan od njih došao je po mene i uvukao me u njihovo kolo. Plesala sam imi-tirajući njihove lagane pokrete i puštajući da me obuzme ritam A f r i - ke, veselje i snaga.

PUTOPIS Zagrepčanka Tihana Dolenec posjetila je egzotičnu Kraljevinu Maroko (3)

Vožnja kroz vrata pustinjePauza za ručak u egzotično uređenom hotelu u ErfouduInka i njezin „camelier“, vodič deve

Nakon što smo se opro-stili od pustinje, stali smo vidjeti tržnicu u gradiću Rissaniju. Po-novo sam vidjela iste one ljude podrijetlom iz Malija, neobične „izloge“ posložene po krovovi-ma automobila, tržnicu magaraca te prekrasno šarenilo svježeg voća i povrća, koje je obilježilo ovo putovanje.Stižemo popodne u gra-

dić Boulmane, koji smo prošli na dolasku. Hotel je ponovo veliko iznena-đenje, u svojoj pirami-dalnoj formi iznutra krije vrlo originalno uređen prostor. Afrika je prisut-na i ovdje, u restoranu su stolice rađene od kožnih torbi iz Mauritanije, dok su ostale prostorije pune detalja s rezbarenim drvom. Odlazim odavde za Marrakech u želji da se uskoro vratim s grupicom ljudi iz moje domovine. Južni Maroko idealan je za romantič-ne trenutke, obiteljski odmor, relaksaciju ili avanturu – originalan u svakom pogledu.

Južni Maroko

ROMANTIKAPustinja je čista, u Sahari nepregledna, narančaste boje...

Pustinjski kus kus s grožđicama

Tržnica u Rissaniju centar je tog mjesta

Vlasnik dućana među svojim začinimaNaš vodič Lotfi Amrani ukazuje na fosile u kamenuĆilimi u svim bojama

Hotel u pustinji

pustinjski suvenir

– lijepo obrađeno

fosilno kamenje u

raznim oblicima

RK Varteks Di Caprio ostvario je vrijednu pobjedu u Splitu protiv ekipe EMC Split rezul-tatom 32:31 (16:14). Ovom pobjedom u 18. kolu Premijer lige “krojači” su na devetom mjestu prvenstvene ljestvice s istim omjerom pobjeda i poraza 8:8 i jednim remijem. U sljedećem kolu 26. veljače

dočekuju ekipu Arena Jadro-grada. U 18. kolu 1. hrvatske rukometne lige rukometašice Koke nastavile su niz poraza, izgubile su od ekipe Samobo-ra 26:22.Trenutno su na 11. mjestu prvenstvene ljestvice, ispred Osijeka s istih osam osvojenih bodova i Zaprešića koji je napustio natjecanje.

Pobjeda i poraz

Izvještajna sjednica skupštine Zajednice sportskih udruga grada Varaždina održat će se 25. veljače s početkom u 18 sati u dvorani za sastanke Gradskog vijeća Varaždina. Na dnevnom redu su usvajanje proračuna za 2010. godinu, usvajanje Programa javnih potreba u sportu za ovu godinu te Pravilnika o sufinanciranju školovanja i usavršavanja stručnih kadrova za potrebe sportskih organizacija grada Varaždina, kao i prijedlog Kriterija za vrednovanje i stimu-liranje rada sportskih škola uz Izmjene i dopune pravilnika za utvrđivanje liste kandidata za izbor sportaša grada Va-raždina za tekuću godinu uz sva ostala aktualna pitanja.

U pripremi novi pravilnici

Odbojkaši OK Varaždina nisu uspjeli u 14. kolu Superlige pobijediti ekipu MOK Rijeke u gostima. Izgubili su 3:2 (29:27, 21:25, 22:25, 25:23, 15:6). Ovim porazom Varaždinci su izgubili drugo mjesto na pr-venstvenoj ljestvici. U sljede-ćem kolu igraju protiv ekipe Centrometala iz Črečana.

Tijesan poraz u Rijeci

Košarkaška sezona u najna-petijem je dijelu, sve košar-kaške lige u svom su finalnom dijelu u kojem se odlučuje o uspješnosti sezone.

U A2 ligi gdje nastupa KK Vindija na rasporedu je bilo 17. kolo. Varaždinci su gostovali kod KK Mladosti u Đurđevcu i pobijedili su 99:78.

UsponNastupili su u sastavu: Na-

kić A. -, Pizek H. 4, Novak Ž. 22, Stanić A. 7, Novak M. 6, Dreven M. 8, Zajec P. -, Megla M. 16, Jakšić I. 5, Štefan Z. 6, Sissoko K. 21, Lenartić V. 4 i trener Velimir Mudri. KK Vindi-ja trenutno se nalazi na petom mjestu prvenstvene ljetvice i nakon lošeg jesenskog starta, uz nova pojačanja, puno bolje napreduje u nastavku sezone. Sissoko i Megla punili su koš ekipe iz Đurđevca, a ljubitelji košarke nadaju se da će se takva forma nastaviti i u slje-dećim susretima.

U B ligi odigrano je 15. kolo; Koprivnica je pobijedila Lepogla-vu, dok je Grafičar b io s lobodan. Na prvenstve-n o j l j e s t v i c i vodi ludbreški Grafičar ispred Koprivnice, dok je ekipa Lepoglave na posljednjem, petome mjestu.

U A2 ligi košarkašica ekipa KK Vindi u 11. kolu pobijedila je u gostima ekipu Broda 66:45. Za ekipu Varaždinki nastupile su: V. Šnidarić, I. Šnidarić 19, Boltek, Karabegović, Novak 6, Macolić, Papec 8, Kiš, Šimek 3, Danilović 3, Lesar 6, Bartolec uz trenera Dražena Cesara.

Rezultati sve bolji Piše: DAMIR IVANČIĆ[email protected]

KOŠARKA Završnica košarkaških liga pri samom je kraju

Krajem mjeseca održat će se izbor-na skupština Zajednice sportskih udruga grada Novog Marofa. Svoju kandidaturu za predsjednika prvi je istaknuo ispred NK Novi Marof Vladimir Vuger. Uvjeren u pobjedu, Vuger je u svom programu, između ostalog, istaknuo da će se zalagati za povećanu brigu i pažnju u radu s najmlađim kategorijama u svim sportovima, ponovno uvođenje iz-bora za najbolje klubove i pojedin-ce, dogovaranju povoljnijih uvjeta korištenja sportske dvorane, sma-njenje troškova stručnih tijela Za-jednice, a od dodatnih aktivnosti ističe suradnju s Gradom i ostalim

institucijama na potenciranju i inteziviranju projekta izgradnje kompleksa Sportskog centra. Svoju kandidaturu za predsjednika Zajednice istaknuo je i Zlatko Zubo-vić. Zubović je jedan od osnivača Streličarskog kluba “Grebengradski streličari”. U svojoj kandidaturi Zubović se, između ostalog, zalaže za unapre-đivanje i podizanje sporta na višu razinu i na taj način privlačenja mladih da se bave sportom u jed-noj dobro ustrojenoj zajednici koja neće egzistirati samo zbog “velikih sportova”, već interesa svih. Zalaže se i za novu startegiju razvoja spor-ta u gradu. (dp)

Vuger i Zubović kandidati za predsjednikaSPORTOVI

FOTO FOKUS

Muška i ženska košarkaška ekipa u rezultatskom je uzletu i kraj sezone mogli bi dočekati zadovoljni ostvarenim rezultatima

[email protected]

Mlada varaždinska skijašica Iva Mišak

uspješno je nastupila u sla-lomskoj vožnji na SP u Gar-misch Partenkirchenu i na kraju zauzela 35. mjesto.

Gradu Varaždinu uručeno je visoko

priznanje Hrvatskog pa-raolimpijskog odbora za organizaciju EP u atletici

za invalidne osobe

! “

Varaždinke se nalaze na

petom mjestu ispred ekipe Ra-

dosti. Mlada varaž-dinska ekipa nakon poraza

od iste ekipe sada je pobjeđuje u gostima, što donosi opti-mizam u ekipu. U sljedećem kolu 20. veljače Varaždinke dočekuju ekipu ŽKK Podravca u Graberju s početkom u 16 sati. Od ovih dana klub ima i nove internetske stranice s brojnim

podacima o klubu na adresi www.kkvindi.hr.

Ljubitelji košarke mogli su se aktivno i uključiti u 50. zimsko prvenstvo Varaždina u košarci Memorijal “Zdravko Kranjec” u Graberju. Nastupile su eki-pe Stoperi, Schiedel sistemi dimnjaka, Grafičar, Križevački veterani, Tehnička pogreška i Instruktori. Nakon četvrto-ga kola u vodstvu su ekipe Schiedel sistemi dimnjaka i Instruktori.

Košarkaši Vindije puno su učinkovitiji u nastavku sezone u A2 ligi

ŽKK Vindi

ima i novu

internetsku stanicu

www.kkvindi.hr

Dobra najava nove sezone

22. veljače 2011., br. 35328 Sport

U zaleđu

Sve inovacije koje idu u smjeru populari-zacije sporta treba pozdraviti i podržati.

Dobar primjer je novi projekt Zajednice sportskih udruga grada Varaždina pod na-zivom “Sportski pothvat mjeseca”.

To je projekt kojim će Zajednica sportskih udruga grada Varaždina tijekom 2011.

godine svaki mjesec proglašavati najbolji sportski pothvat koji su tijekom mjeseca ostvarili varaždinski sportaši, treneri, sport-ski djelatnici, sportske udruge, institucije i ustanove. U sklopu predstavljanja ovog novog i za varaždinske sportaše i sportske radnike poticajnog projekta upriličit će se već i dodjela prvog priznanja za sportski pothvat mjeseca siječnja 2011. godine. Pred-stavljanje projekta “Sportski pothvat mjese-ca” i uručenje priznanja za sportski pothvat mjeseca siječnja 2011. godine održat će se u sport-caffe baru “Sloboda”, koji se nalazi na istoimenom stadionu u Varaždinu, u četvrtak 24. veljače 2011. s početkom u 11:00 sati. Slični projekti mogu se održavati i u sklopu pojedinog kluba ili sportskog saveza i na taj način poticati i dodatno stimulirati na veći rad i zalaganje.Osim toga, svim sportskim udrugama na raspolaganju su, kada malo promisle, i slični projekti, primjerice, tko je bio na najviše treninga ili kod mlađih tko ima najbolje ocjene u školi i slično. Najbolje se može posebno pohvaliti, objaviti vijest i fotografiju na internetskim stranicama i drugdje. U zabavnom dijelu klubovi mogu organizirati i prigodna druženja na kojima se mogu isticati najzaslužniji u proteklom razdoblju, a to ne mora biti samo na kraju godine. Mogu, primjerice, maškare biti povod za okupljanje, možda i organiziranje manjega koncerta, a prihod bi mogao biti usmjeren, primjerice, nabavci nove opreme za jedan pogon kluba. Svaka ideja može za sobom povući još nekoliko, pa bi se na taj na-čin mogao dodatno obogatiti sportski život u gradu, a možda i na taj način omasoviti.

Pothvat mjeseca

Damir IVANČIĆurednik sportske rubrike

GRADSKA SPORTSKA DVORANA

EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin

Tel.: 042/659-125, e-mail: [email protected]: www.arena-varazdin.hr

24.02.2011. - kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK

Željezničar s početkom u 18,00 sati 26.02.2011.

- velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OKM Centrometal s početkom u 16,30 sati

- rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Arena Jadrograd s početkom u 19,00 sati

- kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK Željezničar s početkom u 18,00 sati

Piše: DAMIR IVANČIĆ[email protected]

Promijenio samhokejaša igrajuć

OTKRIVAMO Hokejaš Boris Renaud jedini Varaždina

Boris Renaud pokazuje fotografiju iz 1953. kada je jednu sezonu igrao u istoj ekipi zajedno sa svojim ocem Rudolfom

Boris Renaud, rođen u Va-raždinu 14. prosinca 1945. godine, jedini je sudionik Zimskih olimpijskih igara s ovog područja. Osim toga, nastupio je kao vrsni hoke-jaš na Zimskim olimpijskim igrama 1964., 1968. i 1972. godine. Sudjelovao je i na 11 svjetskih prvenstava u hokeju i do danas je najbolji strijelac zagrebačkog HK Medveščak. Roditelji Rudolf i Bosiljka pioniri su hokeja i klizanja u Varaždinu.

- Moji roditelji su na igra-lištu varaždinske Gimnazije po zimi radili prirodan led gdje se sklizalo i igrao hokej. Ozvučili su igralište kako bi se postigao potpuni ugođaj. Moj otac je to volonterski radio, ali i kao mali poslić uz put. On

je bio vrlo aktivan u klubu i organizirao je te aktivnosti, ali se ne sjećam detalja. Otac je rođeni Varaždinac, a mama je Goranka. Baka Milka Kopriv-njak Renaud imala je urarsku radionicu u Dućanskoj ulici.

Kako je išao vaš životni i sportski put?

Nakon završetka II. svjet-skog rata, po uzoru na tadaš-nji SSSR i SCK Moskvu osno-valo se jedno jako sportsko društvo u Jugoslaviji - Partizan i onda su tamo iz cijele bivše države u Beograd koncen-trirali najbolje sportaše - od nogometa, hokeja, atletike do boksa. Tako su pozvali i mog oca, koji je onda nastavio igrati hokej u Partizanu od 1947. godine.

Ja sam rođen 14. prosinca 1945. i to je moj pravi dan rođenja, ali otac me prijavio

2. siječnja 1946. godine. Rodio sam se doma, pa to nije bilo nigdje evidentirano. Imam i dvije sestre blizanke, one su starije godinu dana od mene, Vesna i Zdravka. Jedna živi u Chicagu, a druga na relaciji Beograd – Rab, jer joj je su-

prug s Raba. Tako smo se od 1947. svi

preselili u Beograd, a otac je igrao hokej u Partizanu. On je mene svuda vodio sa sobom. Kao mali dječak od četiri go-

dine, 1949. godine bio sam u Kranjskoj gori na skijanju. Tada sam se više skijao nego sklizao. Tamo su i počeli moji prvi koraci na ledu.

PočeciTako je to krenulo, malo

po malo. Moj je otac 1953. godine, kako je bio građevin-ski inženjer za niskogradnju, angažiran na izgradnji prvog umjetnog klizališta u tadaš-njoj državi, na Tašmajdanu u Beogradu. Međutim, tada se morao “skinuti” iz vojske jer su svi koji su došli u Partizan dobili činove, a on je imao čin majora. Tada je prešao u civilnu službu kao direktor tog stadiona Tašmajdan u izgradnji i taj posao je dovršio do kraja. Mislim da je 1953. i izgrađeno.

Kada počinje vaša hokejaš-

tri sezone igrao sam u Nizozemskoj u

klubu NEC, Nacional Nijmegen od 1974. do 1976. godine

Na samom početku igračke karijere igrali ste jednu sezo-nu i sa svojim ocem. - U OHK Beogradu otac i ja kratko smo vrijeme igrali istovremeno u prvoj ekipi. To je bio njegov “labuđi pjev” karijere: “Hajde da igram još jednu sezonu sa sinom”. Slabo se toga sjećam, onako kroz

maglu, bio sam mali, ali znam da smo se ljutili jedan na dru-goga, kao što to biva između oca i sina.Kakva je vaša obitlejska slika danas?Imam kćer Kristinu i dva unuka, unuk Maks igra tenis i hokej, a unuka Lea igra tenis i skija, i to izuzetno dobro ski-

ja. Imam i dva sina iz drugog braka. Rudolf već radi i ima 27 godina, a Toni ima 20 godina. Jedan sin nosi ime po mom ocu, a drugi po ženinom ocu. Rudolf je lud za hokejom, ali ne igra, prati sve utakmice i ide i u Austriju i Sloveniju. Mlađi Toni je umjetnička duša, on se bavi fotografijom.

Jednu sezonu igrao sam zajedno s ocem

Boris Renaud je najbolji strijelac HK Medveščak svih vremena, a sudjelovao je i na 11 svjetskih prvenstava kao jedan od rijetkih Hrvata

OBITELJ Hokejašku tradiciju nastavlja unuk Maks

29Sport22. veljače 2011., br. 353

Fitness

Ribolov

Bojan GOLUBKondicijski trener fitness cluba “Sportlife”

042/241-600

Budimir ŠEBEČIĆTotalni FM, marketing

[email protected]

Charlie Francis, uspješni američki trener i savjetnik mnogih vrhunskih sprintera, negdje je napisao:

”Moja teorija upotrebe manjih težina i većeg broja ponavljanja je da zbog manje težine vježbu izvodiš

brže i tako ‘maksimalnu snagu’ pretvaraš u ‘brzu’. Kako se ovo odnosi na sprint, gdje je brzina kretanja mnogo veća nego bilo gdje, što možeš učiniti u teretani, nije mi jasno. Tradicionalne metode treninga s utezima kod sprintera naizgled imaju vrlo malu ulogu.” Zbog straha da će ih trening s utezima usporiti, neki treneri i njihovi klijenti i danas prakticiraju neučinkovite ili čak i kontraproduktivne programe treninga – izbjegavaju treninge s utezima. Jedna od najvećih pogrešaka je mišljenje da trening s utezima prvenstveno dovodi do povećanja mišićne mase, zbog čega sportaš gubi sposobnost brze, eksplozivne i koordinirane kretnje. Charlie Francis je već 80-ih godina prošlog stoljeća utvrdio da postoji korelacija između maksimalne i brze snage. Njegovi klijenti su već u to vrijeme kod treninga s utezima koristili velike težine. Najbolji sprinteri su najbrži ljudi u svijetu i većina ih u fitnesu trenira s velikim težinama. Neki izvode čučanj ili bench s čak 2 do 3 puta većom kilažom od svoje tjelesne težine. Čak i u momčadskim sportovima, osobito onima gdje je puno kontakta (npr. rukomet), snaga ima sve veću ulogu. Pobjeđuju brži i jači. Treneri tvrde da se igra na tehničko-taktičkoj razini ne može značajnije unaprije-diti. No igrači su u prosjeku 5 do 10 kg teži i nekoliko centimetara viši. Igra se znatno ubrzala. Težina je, naravno, porasla na račun povećanja mišićne mase, a visina igra sve važniju ulogu. Tko će biti brži u primjeni novih znanja bit će uvijek korak ispred konkurencije.

U našim vodama žive riječni (divlji) i ribnjački šaran. Kreće se u jatima, osim kapitalnih primjeraka koji

žive sami. Životni vijek šarana je oko tridesetak godi-na, a naraste do tridesetak kilograma težine i do 100 cm dužine. Mrijest počinje u svibnju kad temperatura vode prijeđe 15 °C. Za vrijeme mrijesta ženke šarana tada traže plitka mjesta obrasla vodenim biljem na koja odlažu i do milijun jajašaca koje mužjaci oplođu-ju. Nakon sedam dana izvali se mlađ koja u povoljnim uvjetima može već druge godine dostići težinu od 500 grama. U četvrtoj godini njihova težina može iznositi i tri kilograma.

Ribolov na šarana istinski je doživljaj, a ulov kapi-talca priča za sebe. Da bismo uspješno lovili ovu

lukavu i snažnu ribu moramo dobro “ispeći” ribolovni zanat. To znači - poznavati vodu na kojoj lovimo, mjesta gdje se šaran kreće, hranu koju najradije uzima u određeno doba godine i još mnogo toga. Najbolji mjeseci za ribolov šarana su druga polovina lipnja te kolovoz i rujan, a lovi se i u kasnijim mjesecima dok temperatura vode ne padne ispod 10 °C, kada gotovo prestaje uzimati hranu odnosno uzima hranu u vrlo rijetkim intervalima. Šaran se uglavnom nalazi na teško pristupačnim mjestima. U rijekama ne voli brze tokove, kreće se u virovima sa strmom obalom dok se za vrijeme velikih vrućina povlači u hlad, u sjenu sta-bala koja nadvisuju vodu. Zadržava se u blizini većih panjeva i pod listovima lopočima. Hranu traži uz samu obalu naročito ako je obrasla travom i šašem.

Zabluda o utezima

Šaran ( c. carpio)

ka karijera?U to vrijeme počinje i moja

hokejaška karijera. Uz njega sam trenirao cijelo vrijeme, kao pionir pa kao junior. S 15 godina sam već bio u pr-voj momčadi Omladinskog hokejaškog kluba Beograda. Moj otac je osnovao taj OHK Beograd, a kasnije je osnovao još jedan klub on se zvao Taš , p o Tašmaj-danu.

U za-grebač-ki Med-v e š č a k d o š a o sam u sezo-ni 1963./64. U proljeće 1963. otac i ja doselili smo se u Zagreb. On je došao poslom u vezi izgradnje Doma sportova. Nekoliko godina su to gradili, onda je nestalo novaca pa su to konzervirali te su kasnije nastavili izgradnju, ali onda moj otac više nije sudjelovao u tome jer je otišao u mirovi-nu. Relativno mlad je i umro, s 54 godine, 1976. godine. Dok smo bili u Beogradu, imao je jednu tešku prometnu nesreću tako da je prerana smrt možda bila i posljedica svega toga.

U Medveščak sam došao već kao gotov igrač i odmah sam zaigrao u prvoj ekipi. Tu sam bio do 1973. godine, onda sam otišao u vojsku i poslije toga moja se karijera

nastavlja u Nizozemskoj. Tri sezone igrao sam u Nizozem-skoj u klubu NEC, Nacional Nijmegen od 1974. do 1976. godine. Bilo je to vrlo vrijedno iskustvo i tada sam se preba-cio s krila na poziciju beka. Već sam imao i godina, bilo mi je trideset. Po povratku iz Nizozemske nastavio sam

igrati u Medveščaku. Igrao sam akt ivno

hokej još osam go-dina, do 42. godi-ne. Jednostavno mi nisu dali da odem, tako sam promijenio jed-no pet generacija

hokejaša dok sam igrao. Igrao sam

s pokojnim Đanom Tomićem, koji je bio le-

genda i s mladim igračima iz zadnje sezone mladi Gojano-vić i mladi Zajec.

U međuvremenu sam di-plomirao na ekonomiji, onda sam dobio prvi posao 1978. godine, kada sam se vratio iz Nizozemske u American expressu. Tamo sam u Atlasu radio jedno osam godina do 1984.

Onda sam prešao u Kompas magistrat u Ljubljanu i tamo sam isto radio jedno osam go-dina, do Domovinskog rata. Zatim sam prešao u Zagre-bačku banku po istom poslu kartičnog poslovanja. Nakon Zagrebačke banke prešao sam u Raiffeisen banku i ove se godine spremam u mirovinu, s punih 40 godina staža i 65 navršenih godina.

m pet generacija ći za Medveščak

ac koji je sudjelovao na čak tri Zimske olimpijade

U

Medveščak

sam došao kao

gotov igrač i odmah

sam zaigrao u prvoj

ekipi

SPLETKE Slovenci krivi što nije išao i na četvrtu Zimsku olimpijadu

Za Medveščak postigao oko 500 golova!- Najbolji sam strijelac Med-

veščaka jer sam post igao najviše golova. Međutim, moja karijera je predugo trajala pa onda nije niti veliko čudo što sam dao toliko golova. Koliko sam ukupno dao golova, ne znam točno, ali znam da smo po sezoni zabijali ukupno oko dvjesto golova, polovicu smo zabili Ančević i ja. Tada se još nisu zbrajale niti asistencije, da su se i one zbrajale, onda bi to tek bila bombastična broj-ka. Danas se dvije asistencije zbrajaju.

U svim publikacijama zato piše da sam bio na tri olimpija-de, zatim na jednoj predolim-pijadi. Bio sam 1964. godine u Innsbrucku, onda 1968. godine u Grenobleu, tada smo imali najveći uspjeh - bili smo prvi u B skupini i trebali smo ući u A skupinu, međutim,

došlo je do promjene sustava natjecanja; treća olimpijada bila je u 1972. u Sapporou. Trebao sam ići na četvrtu olim-pijadu, ponovo u Innsbruck, ali su Slovenci nešto spetljali. Gurnuli su svoja dva igrača iz Jesenica, a nisu niti zaslužili

ići. U to vrijeme bio sam za dva koplja jači od njih. Tada je jedan Čeh bio trener reprezen-tacije pa sam mu svašta rekao. On mi se poslije ispričao. Bio sam još i na predolimpijadi u Sapporou 1971. godine. Na olimpijadi u Sarajevu sam isto

bio, ali službeno kao predstav-nik Atlas American Expressa. Pripremali smo olimpijadu u kartičnom dijelu poslovanja. U reprezentaciju sam ušao 1963. godine i odigrao sam 270 služ-benih utakmica. Odmah sam trebao ići na SP u Stockholm, ali kao relativno mlad igrač, otpao sam. Tada su se svjetska prvenstva igrala svake godine tako da sam sudjelovao na 11 svjetskih prvenstava. Među Slovencima sam rekorder po broju nastupa, a puno nastupa imali su i Robert Hiti, Goraz Hiti, Albina Felz i drugi. Tako da sam se među Slovencima dugo godina održao. Od 1963. do 1976. godine, punih 13 godina. Igrao sam lijevo krilo i poslije bek, pred kraj karijere. U Medveščaku sam isto igrao bek, a po potrebi i krilo - sve je to bilo izmiksano.

Otac i sin u prvoj postavi beogradskog OHK Beograd

Otac Rudolf izgradio je prvo umjetno klizalište u bivšoj državi

Boris kao član reprezentacije u susretu protiv Njemačke 1966.

Rudolf Renaud jedan je osnivača varaždinskog hokej kluba

Knjiga Male tajne športskog ribolova može se naručiti na e-mail: [email protected] ili na 091/2002-083.Cijena knjige je 65,00 kuna plus poštarina.

22. veljače 2011., br. 35330 Sport

Svi oni koje zanima što je to aikido, kako izgledaju treninzi, koja se filozofska pozadina krije iza vježbi te koje su dobiti od aikida u svakodnevnom životu, mogli su to saznati prošlog četvrtka u sportskoj dvorani Centra „Tomislav Špoljar“.

DruženjeAikido je nastao sredinom

prošloga stoljeća u Ja-panu kao konkret-ni odgovor na potrebu rje-šavanja svih vrsta suko-ba nenasil-nim putem. O s n o v n i mu je c i l j spoznaja i usavršavanje samog sebe i svijeta oko sebe te razvijanje koordi-nacije uma i tijela.

Samo vježbanje u početku ne zahtijeva posebnu fizič-ku spremnost, pa je aikido namijenjen gotovo svima, bez obzira na dob i spol. Vježbanjem aikida razvijaju se koordinacija, opuštenost,

snaga, brzina, fleksibilnost i pravovremenost reagiranja, a sve s ciljem harmoničnijeg rješavanja konfliktnih situ-acija.

Iako može zvučati para-doksalno s obzirom na to da je aikido borilačka vještina, praktičnom primjenom teh-nika uči se promovirati mirno rješavanje sukoba u svakod-nevnim situacijama.

Dobrobiti vježbanja: usvajanje navike

kvalitetnog i i s p r a v n o g

d i s a n j a , usvajanje ispravnog d r ž a n j a , u č e n j e učinkovi-

t ih vježbi i s t e z a n j a ,

p o s t i z a n j e veće gipkosti i

koordinacije u kre-tanju, bolja percepcija oko-line i “upravljanje” svojim prostorom, bolje nošenje sa stresom, druženje i treniranje u prijateljskom okruženju.

Svi zainteresirani za trenira-nje aikida mogu se javiti za vrijeme treninga.

AIKIDO Dan otvorenih vrata u sportskoj dvorani Centra “Tomislav Špoljar”

Spoznaja i usavršavanje

Aikido u Varaždinu podjednako treniraju i muškarci i žene

Samo vježbanje u početku ne zahtijeva posebnu fizičku spremnost, pa je aikido namijenjen gotovo svima, bez obzira na dob i spol, a razvija se koordinacija, opuštenost, snaga, brzina, fleksibilnost...

Vještina

rješavanja

sukoba nenasilnim

putem korijene

vuče iz Japana, a

cilj je postizanje

harmonije

Ponavljanjem do majstora

Dobra demonstracija

U organizaciji Karate kluba Mladost iz Ivanić Grada, u sportskoj dvorani Žeravinec održan je me-đunarodni karate turnir“ 23. tradicionalni Međuna-rodni kup Mladosti 2011”. Turnir je održan pod po-kroviteljstvom Zagrebač-koga karate saveza i Ivanić Grada. U konkurenciji 505 natje-catelja iz 57 klubova - iz Slovenije, Slovačke, Ma-đarske i Hrvatske, nastu-pili su i karatisti iz Karate kluba Ivanec. Pod vod-stvom trenera Dubravka Fereka ivanečki karatisti osvojili su jedno zlatno i jedno srebrno odličje te dva peta i jedno šesto mjesto. U kategoriji uče-nice - kate, Petra Brlečić osvojila je 1. mjesto, a u kategoriji učenice – borbe (- 36 kg) Melanija Hrgarek osvojila je 2. mjesto. Osim osvajača medalja, na turniru u borbama nastu-pili su još: Tiana Lukaveč-ki, Patrik Lukavečki, Luka Bunić i Karlo Štampar.

Zlato i srebroKARATE

31Savjetnik 22. veljače 2011. , br. 353

Život i socijalna skrb

Odgovornost za odnos je na nama!Naši međusobni odnosi važni su za kvalitetu

života, osobno zadovoljstvo, uspjeh u poslu te općenito za uspjeh društva u cjelini. Ključna osobina svakog dobrog odnosa je da ljudi u odnosu osjećaju da su vrijedni, važni, od koristi onome drugome. Umijeće dobrog odnosa je da zapravo uspijemo komunicirati s drugima surađujući s njima, ali bez poništa-vanja vlastitog ili tuđeg integriteta. Nitko nas kroz školovanje nije učio što je to odgovornost u međusobnim odnosima, nego smo zapravo bili prisiljeni snalaziti se i učiti često iskustveno na vlastitim pogreškama. Kada komunicirajući s nekim doživimo agresiju ili napad, bez uvažavanja nas kao osobe, također postajemo agresivni ili se povlačimo.

Svi mi imali smo kroz život takvo iskustvo. Nakon toga osjećamo se povrijeđeni, ljuti te smo i sami

iskusili kako je teško ponovno uspostaviti dobar odnos s osobom koja je sve to uzrokovala. Kako bi dvoje ljudi (ili dvije skupine ljudi) bilo zadovoljno međusobnim odnosom, bitno je da jasno iskažu drugoj osobi što misle, što žele i što trebaju, ali i

što ne žele. Jako je važno zastupati sebe bilo na privatnom, bilo na poslovnom planu odgovorno, iskreno, uvažavajući drugu stranu te njezina ra-zličita mišljenja i stajališta. Ako se ne možemo dogovoriti oko nekog sadržaja ili problema, bitno je ustanoviti tu razliku te odlučiti kako ćemo dalje

bez poništavanja dostojanstva druge strane. Ako to napravimo, zatvorili smo si sva vrata za daljnje pregovore ili razgovor. U našoj kulturi nema-mo razvijenu tradiciju razgovora o osobnoj ili egzistencijalnoj odgo-vornosti.

Ne dajemo prijedloge, ne izlaže-mo se, ne zastupamo se nego

pustimo da se drugi brinu o nama ili rade za nas, a onda je naravno uvijek „netko drugi kriv“ kad nam nije dobro.

Kako bismo bolje razvili osobnu odgovornost, trebamo poraditi

na komunikacijskim vještinama te samosvijesti o dobrom zastupanju sebe u svakoj životnoj situaciji. Najbolji primjer dobre komuni-kacije su mala djeca. U odnosu s roditeljima i dru-gom djecom jasno pokazuju što žele i što trebaju, kao i što ne žele i ne trebaju, i to rade iskreno, uvažavajući drugog, te se i u slučaju neslaganja vrlo brzo vrate normalnoj komunikaciji i odnosu. Razmislimo o tome i učimo od njih!

Siniša ČESIdipl. soc. pedagog, certificirani supervizor

ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

Normalan život s...

Potrebe djeteta (2)Kod svakog čovjeka, pa tako i kod djeteta, postoje

osnovne potrebe koje moramo zadovoljavati kako bismo se osjećali dobro. Teorija izbora govori o pet po-treba, a to su potreba za preživljavanjem, za ljubavlju i pripadanjem, za moći, za zabavom i slobodom. U radu s djecom vrlo je bitno prepoznati koje su potrebe djeteta zadovoljene te se ono osjeća dobro, a koje nisu, pa je ono frustrirano te reagira neprihvatljivim ponašanjem, odbija suradnju i osjeća se loše. Svojim ponašanjem dijete na-stoji zadovoljiti svoje potrebe, jednu ili više njih. Stupanj jakosti svake potrebe različit je za svakoga. Uzmimo primjer djeteta koje je neispavano ili nije dobro ručalo. Već prilikom prvog kontakta uočavamo da je dijete neza-interesirano za rad, da mu je pažnja kratkotrajnija nego inače te da ne postiže rezultate kakve bi postizalo da su njegove osnovne potrebe bile zadovoljene. Dijete koje se dobro naspavalo, koje je sito i suho, postiže znatno bolje rezultate. Zadovoljavanje osnovnih potreba je posebno važno u radu s djecom s teškoćama u razvoju. Ovdje je vrlo bitna i uloga roditelja koji trebaju prepoznati koje su djetetove potrebe trenutno nezadovoljene te na koji ih način oni mogu zadovoljiti kako bi se dijete opet dobro osjećalo. Glasser (autor realitetne terapije i teorije izbora) smatra da je najbitnija potreba za ljubavlju ili pripada-njem. Ona je posebice bitna za djecu s teškoćama u ra-zvoju koja se mogu osjećati drugačije od svojih vršnjaka u vrtiću ili školi. Djeca s teškoćama imaju jednaka prava na uključivanje, prihvaćanje, na prijateljstvo, jednako kao i na primanje i davanje ljubavi. Djeca su voljna boriti se za ono što ih zadovoljava. Previše roditelja pokušava oblikovati svoju djecu prema svojoj, roditeljskoj slici, pa se takvo roditeljstvo preokrene u izgubljenu bitku moći. Tada ljubav i pažnja nestaju, a odnos roditelj - dijete preobrati se u ljutnju i kritiziranje.

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec,

profesor rehabilitator, [email protected]

22. veljače 2011., br. 35332 Zdravlje

Savjeti iz ordinacije

Vrat nosi glavu i povezuje je s trupom te omogućuje njezino

pokretanje. Bolovi u predjelu vrat-ne kralježnice mogu se širiti prema jednom ili oba ramena, lopaticama ili prednjoj stijenci prsnog koša, a popraćeni su ukočenošću vrata i ograničenim pokretima vratne kralježnice. To stanje nazivamo bolni sindrom vratne kralježnice (syndroma cervicale). Ako se bolovi iz vrata šire i u jednu stranu glave, mogu se javiti poremećaji vida, šum ili zujanje u ušima, smetnje ravnoteže, vrtoglavica, mučnina i

povraćanje. U tom slučaju riječ je o skupu simptoma koji nazivamo cervikocefalni sindrom (syndroma cervicocephale). Bolovi se mogu širiti i u jednu ili obje ruke, sve do prstiju, mogu se javiti trnci u prstima i duž ruke, smanjena ili povećana osjetljivost kože i gubi-tak snage u ruci. Tada govorimo o cervikobrahijalnom sindromu (syndroma cervicobrachiale). Sva tri sindroma mogu se javiti i u mladih ljudi, u žena starijih od 30 godina i muškaraca starijih od 40 godina. Bolest ili poremećaj svake od nave-

denih struktura u vratu mogu biti uzrokom bolova u vratu. Mogu ih, međutim, uzrokovati i bolesti uda-ljenih organa (gušterače, žučnjaka, srca i koronarnih krvnih žila, pluća, sredogruđa, glave). Uzroci mogu biti bolesti živaca (meningitis, ne-uritisi, radikulopatije, mijelopatije) i tumori.

Od ostalih uzročnih čimbenika valja spomenuti bolesti košta-

no-mišićnog sustava, degenerativ-ne promjene vratne kralježnice, sindrome prenaprezanja, fibromi-algiju, upalne reumatske bolesti,

loše držanje itd.

Iako sve moguće uzročne čimbe-nike treba imati na umu, ipak

su degenerativne promjene vratne kralježnice daleko najčešći uzrok bolova u vratu. Edukacija je važna u prevenciji bolova.

Zaštitnim položajima i pokretima pri radu, usklađivanjem visine

radne površine i stolca, korištenjem valjkastog jastuka, spavanjem na boku ili leđima, izbjegavanjem dulje vožnje automobilom i drugim postupcima smanjuje se stres na vratnu kralježnicu.

Bolovi u predjelu vratne kralježnice

Nives TOPOLNJAKdr. med.

specijalist obiteljske medicine

Savjeti iz ordinacije

fakultetu. Druga važna razlika je

u tome što psiholozi ne mogu pacijentima propisi-

vati lijekove za ra-zliku od psihija-

tara. No da bi mogli raditi kao psiho-terapeuti, i psiholozi i psihijatri moraju ići

na dodatne edukac i je i

imati osobno iskustvo psihološ-

kog i emocionalnog rasta i razvoja u sklopu psi-hoterapijskog procesa.

Ljudi često smatraju da kod psihologa idu “normalni ljudi koji imaju neke proble-

me”, dok kod psihijatra idu “oni koji su ludi”. To su, me-đutim, također predrasude.

Različite edukacije- Važno je da pacijent dođe

k osobi koja će mu najbolje moći pomoći; nekada će to biti psihijatar, a nekada psiholog. Nekim ljudima najbolje će pomoći lijekovi u kombinaciji sa psihote-rapijom, a drugima će biti dovoljna psihoterapija ili savjetovanje. U Varaždin-skoj županiji je (pre)malo i psihijatara i psihologa, ali je sreća to što smo završili edukacije iz različitih psiho-terapijskih pravaca – složili su se sudionici tribine, sve odreda poznati psihijatri i psiholozi.

Koja je razlika između psi-hologa i psihijatra? “Kod jed-nog stojiš, kod drugog ležiš”, “Psiholog ti pomaže da ne završiš kod psihijatra”, samo su dva duhovita ali netočna odgovora koje su u srijedu na javnoj tribini u palači Her-zer u Varaždinu iznijeli sami psiholozi i psihijatri.

Puno predrasudaOkupili su se na tribini

pod nazivom “Psiholozi i psihijatri: što tko radi i kako surađujemo” koja je održana u sklopu Tjedna psihologije, četvrtog po redu.

- Iako neki smatraju da više nije nužno objašnjavati

koje su razlike između ovih profesija, odlučili smo se baš za ovu temu zato što ljudi još uvijek ne znaju što radi psiholog, a što psi-hijatar. Meni se, primjerice, pa-cijenti često obraćaju s “doktorice” i od mene tra-že savjet u vezi lijekova – rekla je mr. spec. Draženka Topolnjak Pavi-šić, jedini specijalist kliničke psihologije u Varaždinskoj županiji.

Međutim, ona, kao i svi ostali psiholozi, nije završila Medicinski fakultet, nego se obrazovala na Filozofskom

Tko traži pomoć,TJEDAN PSIHOLOGIJE Tribina “Psiholozi i psihijatri: što tko

Važno je da pacijent dođe k osobi koja će mu najbolje moći pomoći; bez obzira na to je li to psihijatar ili psiholog. Nekima će pomoći lijekovi u kombinaciji sa psihotera-pijom, a drugima će biti dovoljna psihoterapija ili savjetovanje, poručili su stručnjaci

Na tribini, koja je u palači Herzer održana u sklopu 4. Tjedna psihologije, sudjelovali su poznati psiholozi i psihijatri

klinički

psiholog

pomaže psihijatru

pri pouzdanijem

postavljanju

dijagnoze

Uoči Valentinova, udruga Moj hobi iz Svetog Ilije organizi-rala je u Pastoralnom centru „Vilim Cecelja“ humanitarnu priredbu s ciljem prikuplja-nja novčanih sredstava za nabavku neurofeedback apa-rata za Odjel za logopediju varaždinske bolnice. Riječ je o aparatu prilagođenom po-trebama djece s elementima autizma, no može se koristiti i za potrebe djece s manjkom pažnje i/ili hiperaktivnošću (AD/HD). Pojednostavljeno rečeno, neurofeedback nije aparat koji liječi, nego trenira

mozak da dijete može jedno-stavnije i brže učiti. Cijena je 7.000 eura, što Opća bolnica ne može izdvojiti iz svojega proračuna, pa je Odjel za logopediju na inicijativu roditelja djece s elementima autizma pokrenuo akciju prikupljanja novca. - Humanitarnoj pr iredbi u Svetom Iliji rado su se odazvali poznatimanje po-znati tamburaški sastavi, čla-nice ženskog okteta KUD-a Ježek iz Beretinca, a svoj doprinos priredbi dali su i brojni drugi.

Priredba u Sv. Iliji za neurofeedback

Piše: VESNA MARGETIĆ[email protected]

HUMANO

33Zdravlje 22. veljače 2011. , br. 353

Zdravo tijelo

Rutinsku pretragu krvi u kojoj odre-

đujemo vrijednosti je-trenih enzima i biliru-bina zovemo i jetrene probe. AST ili aspar-tat aminotransferaza je jetreni enzim, čije povišenje vrijednosti govori o oštećenju je-trenih stanica (hepa-tocita). Važan je isto tako u dijagnostici i

razlikovanju bolesti srčanog ili skeletnih mišića i bolesti žuči. ALT ili alanin amino-transferaza je enzim koji je vrlo specifičan za jetreno oštećenje, pa neke smjernice koriste samo ALT u dijagnostici oštećenja jetre.

GGT ili gama glutamil

transferaza enzim je čije povišene vri-jednosti govo-re dosta speci-fično u prilog a l k o h o l n o m oštećenju jetre, i l i oš tećenju jetre uzrokova-nom nekim li-jekovima. Može upućivati i na ošteće-nje žučnih vodova. AF ili alkalna fosfataza je enzim koji govori o oštećenju žučnih

vodova. Bilirubin je žučni pigment nastao razgradnjom hemo-globina iz eritrocita. Povišene vrijednosti nalaze se kod pore-mećaja u žučnom sustavu (začepljenje žučnih vodova) ili kod bolesti jetre. Blago pov i šene v r i -

jednosti mogu imati osobe s nasljednim sindromima, poput Gilbertovog sindro-ma. Jetrene probe ru-tinski se rade u sklopu

sistematskih pregle-da kako bi se odredila funkcija jetre i kako bi se pravovremeno dijagnosticirale neke kronične bolesti je-tre. Primjer su takvih bolesti i kronični vi-rusni hepatitisi. Ba-rem jednom godišnje

dobro je, osim jetrenih proba, učiniti i krv-ne pretrage koje uključu-ju kompletnu krvnu sliku, s e d i m e n -taciju krvi, parametre b u b r e ž n e f u n k c i j e , m a s n o ć e

u krvi, nalaz urina. Može se odrediti i vrijednost željeza u krvi. CRP (C-reaktivni protein) se isto tako određuje iz krvi i po-kazatelj je upale.

Jetrene probe - rutinska pretraga u krviZdravo tijelo

, nije ludo radi i kako surađujemo”

Puno pacijenata, a premalo doktora

U Općoj bolnici Varaž-din i Županijskoj bolnici Čakovec veliki je pritisak pacijenata na odjele psi-hijatrije, a specijalista psihijatara je malo, kao i kliničkih psihologa.

- Broj pacijenata je, na-žalost, prevelik i stoga moramo koristiti najefi-kasnije, najbolje i najbrže metode liječenja – rekao je dr. Živko Mišević, vodi-telj Psihijatrije u čakoveč-koj bolnici.

Dr. Mario Mikulan, psi-hijatar i psihoterapeut s edukacijom iz grupne analize i gestalt psihote-rapije iz Poliklinike Živa, ustvrdio je da se psiho-terapija u užem smislu u bolnicama zapravo ne provodi, niti sustav bolni-cama osigurava kadrovske i druge resurse za psiho-terapijski rad. - Važno je napomenuti da u bolnicu i u privatne psihijatrijske ambulante dolaze pacijen-

ti s različitim teškoćama. U bolnicu idu pacijenti s težim psihičkim poreme-ćajima, dok u privatne ambulante više dolaze oni s različitim fobijama i drugim anksioznim ili de-presivnim poremećajima. Realitet je da se psihotera-pija provodi uglavnom u privatnoj praksi, pri čemu je motiviranost pacijenta za rad na sebi osnovni pre-duvjet. Takav je pacijent onda spreman odvojiti i nužno vrijeme i novac za psihoterapiju – rekao je dr. Mikulan.

Mr. spec. Draženka To-polnjak Pavišić, klinički psiholog iz varaždinske bolnice, istaknula je da bi se u bolnicama rado više bavili psihoterapijom kada bi imali mogućno-sti.

- Fizički ne stignemo, jer nas je premalo, a pritisak pacijenata doista je ogro-man – pojasnila je.

Ipak, treba reći da su teži psihički poremećaji poput shizofrenije i teških psihoza, kod kojih je nužno uzima-nje lijekova, pr ije svega djelokrug rada psihijatara. Klinički psiholog će pomoći pri pouzdanijem postavlja-nju dijagnoze i eventualno uključiti bolesnika u određe-nu vrstu psihoterapije.

Psihički poremećajiKad su u pitanju psihičke

poteškoće kao što je tjesko-ba, fobije i drugi anksiozni poremećaji ili depresija, pomoći mogu i psihijatri i psiholozi. Hoće li trebati lijek u kombinaciji sa psiho-terapijom ili će psihoterapija biti dovoljna, vrlo je indivi-dualno i ovisi o osobi koja ima teškoće.

- Deplasirano je danas raz-dvajati liječenje lijekovima od psihoterapije, što je bio slučaj još prije desetak go-

IZDVOJENO Psihoterapija u privatnoj praksi

PSIHIJATAR - završio Medicinski fa-

kultet i četverogodišnju specijalizaciju iz psihi-jatrije

- može propisivati li-jekove

- mora se dodatno edu-cirati da bi provodio psi-hoterapiju

PSIHOLOG - završio psihologiju na

Filozofskom fakultetu- ne može propisivati

lijekove - mora se dodatno edu-

cirati da bi provodio psi-hoterapiju

OSNOVNE RAZLIKE

dina. Sve je manje bolesnika koji su samo i isključivo na terapiji lijekovima. Psihija-tri koji inzistiraju samo na jednome ili na drugome ne rade dobro – rekla je mr. sc. Branka Lesjak iz privatne psihijatrijske ordinacije u Varaždinu, jedna od svega 15-ak psihoanalitičkih psiho-terapeuta u Hrvatskoj.

Na tribini u palači Herzer od psihijatara su bili: dr. Živko Mišević iz Županijske bolnice Čakovec, mr. sc. Zemira Medved iz Opće bol-nice Varaždin, dr. Mario Mi-kulan iz Poliklinike Živa i mr. sc. Branka Lesjak iz privatne psihijatrijske ordinacije. Uz njih su bili psiholozi: mr. spec. Draženka Topolnjak Pavišić iz Opće bolnice Va-raždin, prof. Andreja Bog-dan iz Županijske bolnice Čakovec i prof. Jasna Hofer iz Psihologijskog centra u Varaždinu.

Dr. Mladen MAKITAN internist

Ravnatelj Poliklinike ŽivaOptujska 52, Varaždin

042/303 979www.poliklinika-ziva.hr

22. veljače 2011., br. 35334 Ženski svijet

MODA Sunčane naočale modni su dodatak koji morate imati

Ovo proljeće i ljeto nosit će se sunčane naočale čiji su okviri u obliku mačjeg oka, “lennonice”, te velike sunčane naočale šarenih, kariranih i točkastih okvira

Mačkaste na sunceS ovakvim naočalama -drugačije Veliki okviri - dobra zaštita 2 u 1: mačkasto i retro

Kao u “Doručku kod Tiffanyja”

drey Hepburn u filmu Doručak kod Tiffanyja. Ove naočale obično najbolje odgovaraju četvrtastim i srcolikim oblicima lica. Okrugle sunčane naočale,

poznate kao lennonice, defini-tivno su drugi veliki trend sun-čanih naočala za ovu sezonu. Okviri mogu biti potpuno tanki i metalni ili široki i plastični.

Zadnjih nekoliko sezona nosili su se veliki okviri, a to se nastavlja i ove sezone. Inspi-racija za njih - retro pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih. Okviri su šareni, karirani, toč-kasti i dobri stari jednobojni u konzervativnim bojama. Sve ovo su okviri koji pokrivaju gotovo trećinu lica nositelja i nude veliku zaštitu od sunca, stoga su savršeni za osobe s osjetljivom kožom.

Pripreme za proljeće i ljeto već su počele, a uz nezaobi-lazne trendove u odijevanju najpoznatiji svjetski dizajneri izbacili su na tržište i hrpu modnih dodataka koje jedno-stavno morate imati.

Retro look Remen, torba, nakit, kape

i šešir i, marame, sunčane naočale... Sve su to dodaci koji mogu promijeniti izgled, obogatiti odjevnu kombina-ciju i uz pomoć njih možete postati drugačije od drugih. Trendovi sunčanih naočala za proljeće/ljeto 2011. od-govarat će svim ženama, posebno onima koje se žele istaknuti i isproba-ti nešto neuobičaje-no. Za nadolazeće toplije dane uvi-jek se možete odlučiti za provjere-ne kla-s i č n e m o d e l e naočala, ali a ko ž e l i te bit i poseb-niji, uočeni i

modno osviješteni, evo koje okvire na-očala preporučuju najcjenjeniji svjet-

ski dizajneri. Ovo pro -

l j e ć e p o -pularne su sunčane na-očale s okvi-rima u obli-ku mačjeg

oka - daju nam pri-liku otpu-tov a t i u

p e d e s e t e i šezdese-te kada su ove naočale bile pravi

“ m u s t have”, a ovje-

kovječi-la ih je diva Au-

sunčane naočale s okvirima u

obliku mačjeg oka ovjekovječila je Audrey Hepburn u filmu “Doručak kod Tiffanyja”

!

Frizerski salon

Nemam masnu kosu, odakle se

onda pojavljuje pe-rut? Imate li takav problem, trebate znati da se perut pojavljuje i na nor-malnom kao i na svim drugim tipo-vima tjemena. Mit je kako se perut pojavljuje samo kod masne kose.

Perut se pojavljuje zbog nekoliko različitih uzro-

ka: zbog jakog isušivanja tjemena, kožnih poreme-ćaja, psorijaze, gljivičnih oboljenja... Imate li perut, kosu možete prati češće,

ali u većini slučajeva time se neće riješiti pro-blem, nego će se samo površno prekriti. Imate li perut, pokušajte kosu prati nekim od šampona koji su namijenjeni rje-šavanju peruti i pratite je li učinkovit. Ako ne, najbolje bi bilo posjetiti

dermatologa koji će utvr-diti točan uzrok nastajanja peruti i pripisati adekvatnu terapiju.

Problem peruti i uzroci nastajanja

Kristina Božičević

djelatnica u frizerskom salonu GLOSS - Ive Režeka 4a,

Varaždin, 042/200-420

Piše: PETRA MEŠTRIĆ

Sunčane naočale biraju se prema raznim načelima. Jedno od najvažnijih je sva-kako oblik lica, a ono iduće stil koji će nadopuniti outfit koji trenutno nosimo. Što se oblika lica tiče, vrijedi standardno pravilo – za okruglija lica oštriji četvr-tasti okviri, a za ovalna, četvrtasta ili srcolika lica – okrugliji okviri.

Koje naočale?

Prilagodite naočale svom stilu

Sunčane naočale i prema stilu

DOZNAJEMO Kako protiv hrkanja?

Med će vas jako dobro podmazati

Jeste li znali da deblji ljudi imaju više problema s hrka-njem? Ako noću remetite san partneru, trebali biste smršavjeti. Ne samo da će vam biti lakše disati, na taj način puno ćete dobrog učiniti za cjelokupno svoje zdravlje.

Bez mlijekaMeđutim, ako nemate

problema s kilogramima, a ipak partneru noćima zbog svojega glasnoga hrkanja ne dopuštate da spava, pokušajte s nekoliko trikova. Kako bi se ublažilo hrkanje, potrebno je oslo-boditi dišne kanale, a to je najjednostavnije učiniti na način da pod glavu stavite jedan vrlo tanki jastuk.

Drugo je rješenje da pod glavu stavite dva jastu-ka, odnosno glavu stavite u povišeni položaj. Obje pozicije omogućit će vam da dišete nesmetano, a ujedno i ublažiti hrkanje. Ako ste skloni neugodnom piskutanju, tada biste tre-bali spavati na boku jer se tako otvaraju dišni putevi. Spavanje na leđima pritišće dišne kanale i dovodi do

hrkanja. Isto tako, hrkanje se može

spriječiti i izbjegavanjem alkohola i lijekova za smi-renje, koji opuštaju i mišiće grla, pa dolazi do hrkanja. Također, u poslijepodnev-nim satima izbjegavajte mlijeko i mliječne proizvo-de poput probiotika, jogur-ta i kiselog mlijeka. Ti pro-izvodi djeluju na sluznicu i potiču stvaranje više sluzi koja može blokirati dišne kanale i izazvati hrkanje.

No zato bi bilo dobro da prije spavanja uzmete žličicu meda. Ne samo da je zdrav za grlo i sluznicu, med pomaže u problemima s disanjem i kašljem, pa tako i hrkanjem.

35Ženski svijet22. veljače 2011., br. 353

Dermatolog

Folikularna ili pilarna keratoza poreme-ćaj je orožnjavanja kože, često prisutan

u dječjoj dobi. Promjene laiku mogu sličiti na “prištiće”, te se stoga često i pogrešno tretiraju.

No, ovdje je zapravo riječ o nasljednom poremećaju, kod kojeg unutar otvora

tzv. folikula dlaka dolazi do stvaranja suhih, tvrdih, rožnatih “trnića” boje kože. Promjene su najčešće smještene na vanj-skim stranama nadlaktica, natkoljenica i lica, te na tzv. glutealnim područjima (tj. na području guze). Koža je na dodir gruba, hrapava i suha, pa je nekad nazivaju i “pu-rećom” ili “guščjom” kožom.

Takav tip kože češće je prisutan kod djece s inače suhom kožom, naročito onih koji

su skloni alergijama tj. razvoju atopijskog dermatitisa (nekad označavanog kao neu-rodermiti).

Promjene su osobito izražene tijekom zimskih mjeseci, kada zbog hladnoće i

suhog zraka u prostorijama te preintenziv-ne njege, grubost i suhoća takve kože još više dolaze do izražaja. Tada se oko čepova pojavljuje i blago crvenilo koje najčešće nije posljedica upale, već nadraženosti kože. Tvrdi čepovi gotovo u potpunosti ispunjavaju otvore dlaka, što posljedično dovodi i do njihovog ispadanja.

Ponekad slično mogu izgledati i neke druge bolesti kože (npr. lichen ruber)

ili reakcije na pojedine lijekove.

No, u osnovi, folikularna keratoza pred-stavlja prvenstveno estetski problem

kože, koji se u znatnoj mjeri može ublažiti različitim pripravcima za njegu. Oni kožu vlaže i hrane (čitaj maste), a preporučljive su i blage, uljne kupke. Vrlo često se takve promjene na koži nadlaktica i lica, osobito nakon puberteta, i spontano ublaže.

Folikularna keratoza

Sanja PETEK-MODRIĆdr. med. specijalist dermatovenerolog

Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

U današnjem vremenu gdje više ni susjeda ne poznajemo zbog vlastitih briga ili borbe za k a r i j e r u i preživljava-nje, r ijetki su oni koji z as t anu i pokušavaju osluhnuti srce drugih i pruži-ti im materijalnu pomoć, ali i iskrenu utjehu i lijepu riječ.

Stručak ljubičicaUpravo takva je Anica De-

snica, umirovljena upravna pravnica iz Koprivnice. Cijeli svoj radni vijek provela je u Podravci, a proglašena je i najvolonterkom grada Ko-privnice i za svoj nesebičan rad dobila nagradu “Zlatni vol”, za koji su je predložili mladi i djeca iz koprivničkog Društva Naša djeca, gdje je i danas aktivna.

Podravku velikog srca, rođenu u rodnome mjestu Frana Galovića Peterancu, za Varaždin vežu lijepe uspo-mene iz srednjoškolskih dana. Upravo je u baroknom gradu pohađala srednju školu, a u Koprivnici živi od 1970. godi-ne. Udata je za umirovljenog novinara Dragana Desnicu, koji je u srodstvu s poznatim hrvatskim piscem Vladanom Desnicom, autorom romana “Proljeće Ivana Galeba”.

HumanitarnoNjezin humanitarni rad

potječe još iz 70-ih godina prošlog stoljeća. Dobitnica je niza nagrada, od zlatne značke Saveza društava Naša djeca, srebrne plakete Crve-noga križa Hrvatske do niza zahvalnica i plaketa brojnih udruga te organizacija.

Uz aktivnosti u Društvu Naša djeca, Desnica je aktivi-stica Crvenoga križa, a nije joj mrska ni politika, pa s puno entuzijazma obavlja gradske političke dužnosti i brani prava žena. Za Male ženske razgovore Desnica je srdač-no odškrinula vrata svojeg ženskog svijeta u kojem je, prema njezinu mišljenju, za ženu samo nebo granica.

Jutro započinjete sa...S nekoliko vježbi za razgiba-

vanje, kivijem i šalicom male crne kave uz emisiju “Dobro jutro, Hrvatska” i ručni rad.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Neumorna, svestrana, osjet-ljiva.

Vaš moto u životu?Što možeš uraditi danas, ne

Nikamo bez ključeva i bez svojeg - bicikla!Piše: GORDANA IGREC

Desnica za sebe kaže da danas više nije ljubomorna, ne trpi dvoličnost, a najviše novca potrošila bi na unuka Noela i školovanje nadarene a siromašne djece

Bez kolača Podravci nikako ne moguKnjiga koju biste još jed-

nom rado pročitali?“Kamo idemo, tata” Jean-

Louis Fouinera.S kojim glumcem biste

rado otišli na večeru?S Duškom Valentićem.Koju glazbu volite slu-

šati?

Zabavnu, dobre stare ever-greene.

Volite li kuhati?Volim kuhati, piletinu na

sve načine i variva, a sva-kako tu su i kolači bez kojih Podravci ne mogu.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Imam li ga? Pjevam u svo-jem zboru, volim pročitati knjigu, često sam sudionik kreativne radionice u Ma-riškama, pletem, heklam, vezem, a odmaram se u društvu unuka Noela u svo-jem malom vinogradu na periferiji Koprivnice...

Anica Desnica proglašena je najvolonterkom i dobila je nagradu “Zlatni vol”

ostavljaj za sutra.Što je najvažnije u vezi?Međusobno povjerenje i

uvažavanje.Što nikad ne biste opro-

stili?Izdaju najbližih, iako mi je

mana da često oprostim, pa i zaboravim bez obzira na to koliko me netko povrijedi.

Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste?

Završiti Pravni fakultet, ali, nažalost, ostala sam na pr-vom stupnju.

Jeste li ljubomorni?Bila malo, danas više ne.

Što vas je privuklo su-prugu?

Upornost i osobnost.Najromantičniji trenutak

u životu? Prije nekih 35 godina na

jedan 8. mart moj suprug je svratio u frizerski salon i ispod haube gdje sam suši-la kosu otvorio je novine i ugledala sam stručak svježih ljubičica. Bila je to njegova čestitka. A, naravno, on je na tome zaradio još veće pohva-le od prisutnih dama, ali ja sam bila doista ganuta.

Muškarci nikad neće...Priznati da ženama pripada

pola neba, pola zemlje i pola moći.

Vaš uzor u životu?Moj otac i Majka Tereza.Najviše novca potrošila

bih na ...Neostvarena putovanja,

svog unuka i pomoć za školo-vanje nadarenoj a siromašnoj djeci.

Iz kuće ne izlazim...Bez ključeva i bicikla.Svaka prava žena nikad ne

smije...Zaboraviti da je žena.Iz takta me može izba-

citi...Dvoličnost.

muškarci

nikada neće

priznati da

ženama pripada

pola neba, pola

zemlje i

pola moći

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Anica Desnica, dobitnica nagrade “Zlatni vol”

22. veljače 2011. , br. 353 36 Ženski svijet

Trudnoća

Uzroci depresije u trudnoći mogu biti jedno-stavni i složeni. Depresija u trudnoći često se

ne dijagnosticira jer se njeni simptomi pripisuju hormonalnim promjenama. Istraživanja su poka-zala da je depresija čak češća pojava u trudnoći nego nakon samog rođenja djeteta. Naravno da hormonalne promjene utječu na emocionalno i tjelesno stanje.

Razumljivo je da dolazak djeteta može izazvati osjećaj tjeskobe. Mijenjaju se životne okolnosti,

pa neki stari i potisnuti problemi mogu izroniti na površinu u ovom razdoblju.

Neki od simptoma depresije su negativni osje-ćaji, nagle promjene raspoloženja, nezainte-

resiranost, poremećaj spavanja, napadaj panike, promjene teka i drugo. Simptomi depresije u trud-noći slični su bilo kojem tipu depresije, samo što je problem složeniji jer depresija utječe i na dijete.

Joga može biti djelotvorni alat u prevladavanju depresije, bez obzira na uzrok. Cilj je da uspo-

stavite ravnotežu uma i tijela pomoću tehnika disanja ili položaja tijela. Opustit ćete se tjelesno i poboljšati duhovno stanje. Naizmjenično disanje kroz nosnice može pomoći da se opustite.

Kažiprst i prstenjak stavite na sredinu čela, odmah iznad nosa. Palcem zatvorite jednu

nosnicu, a kroz drugu udišite dok ne nabrojite do četiri, pa izdišite dok ne nabrojite do četiri. Zatim pomaknite palac i prstenjakom zatvorite drugu nosnicu. Udahnite i izdahnite kao što ste to učinili u prijašnjoj vježbi. Vježbu ponovite nekoliko puta. Smatra se da ova tehnika smiruje um i suzbija depresiju.

Možda vam medicinska pomoć nije praktična ili dostupna. Osoba s kojom možete iskreno

razgovarati od neprocjenjive je pomoći kad želite srediti svoje osjećaje. Ohrabrite se, niste same, potražite i prihvatite pomoć bilo od najbolje pri-jateljice, majke ili supruga.

Hrabro - niste same!

Martina ŠEBIJANlicencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktiv-

nosti za trudnice, [email protected]

Kako je počelo vrijeme kar-nevala, vrijeme je i za nekoliko prijedloga za maskiranje. Prvi od njih inspiriran je pticom, i to običnim, crnim kosom. Mužjakom, da budem preci-znija. Kako jedna toliko obična ptica može poslužiti kao inspi-racija, pitate se? Evo kako.

Ptice i charleston Prije svega, ponovno ćemo

se poslužiti trikom sa samolje-pljivom trakom: nalijepite je uz vanjski rub oka, ne preblizu donjim trepavicama jer ćemo i tu nanositi sjenilo.

Zatim uzmite najcr-nje sjenilo koje posje-dujete i utapkajte ga preko čitavog kapka i prema van, kao na sli-ci. Ukoliko nemate do-voljno pigmentirano sjenilo, kapak prije toga prema-žite crnom olovkom ili tu š e m u gelu.

Istim sje-nilom obru-bite i donj i kapak, toč-nije vanjsku p o l o v i c u . Kako želimo da make up b u d e s j a j a n poput perja, mo-krim kistom preko cr-nog sjenila utapkajte šljokice. Zatim crnom olovkom iscrtajte do-nji kapak do pola, a olovku nanesite i na unutrašnjost gornjega

Pernata “maska” MALE TAJNE ŠMINKANJA Kakav make up staviti za karneval?

Vrijeme je karnevalskih ludorija, pa neka vaša ovogodišnja maska bude inspirarana pticama, kao što je ovdje za inspiraciju poslužio crni kos, i načinite takav make-up

kapka. Ovo će vas malčice škakljati, no to je jedini način da se riješite neobojanih po-dručja između trepavica.

Bijelom olovkom iscrtajte unutarnji kut oka. Zatim preko olovke utapkajte žuto sjenilo. Sjenilo neka bude tamnožute, gotovo narančaste boje, jer će ga bijela olovka učiniti svjetli-jim. No ona je neizbježna jer ćete u protivnom vrlo teško dobiti “kljun” ovako inten-zivne žute boje. Imate li žutu boju za lice ili žutu olovku, iskoristite ih.

Nanesite podlogu, nakon što ste očistile područje ispod oka od mrvica sjenila vlažnom maramicom.

Ljepilom za trepavice nali-jepite “krila” i “rep”. Perje i pernate trepavice možete

pronaći u trgovinama koje prodaju opremu za maš-

kare te u hobby shopo-vima.

Za rep iskoristite nekoliko kraćih

pera koja ćete zalijepiti na mjestu gdje z av r š av a crno sjeni-

lo. Ukoliko n e m o ž e t e

pronaći perna-te trepavice, uz rub prirodnih nalijepite ne-koliko manjih perca ljepilom

za trepavice.Obraze lagano kontu-

rirajte bronzerom, a na usne nanesite ruž jarko ru-žičaste ili narančaste boje. Ovakav make up odličan je ukoliko se želite maskirati u pticu ili u, primjerice,

charleston plesačicu.

Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: [email protected]

Prije svega, dobra zabava!Po želji perje možete

oblijepiti oko oba oka, dodati par cirkona te na taj način kreirati cijelu pernatu masku. Varijacije na temu su neograničene. Ljepilo za trepavice nami-

jenjeno je nanošenju na osjetljivo područje kapka, pa se ne morate brinuti za ostatak lica, jedino izbjegavajte obrve. Na-ravno, pritom se dobro zabavite!

3. Prije žutog sjenila za “kljun” obavezna bijela olovka

4. Na kraju nalijepite perje za potpuni wow efekt

2. Ne zaboravite preko njega nanijeti šljokice

1. Prvi korak je najcrnje sjenilo na kapcima

Kozmetički savjeti

Zagađenje ne poznaje grani-ce. Javlja se u obliku čestica

prašine, smoga, dima cigareta, UV zračenja.. Sreće se u malim i velikim gradovima pa čak i u na-šim domovima. Ovi zagađivači su izuzetno stresni za kožu, a stvaraju slobodne radikale, koji koji ubr-zavaju prirodni proces starenja, i toksine, koji gušeći stanice spre-čavaju dotok kisika. Posljedice su

odmah vidljive, reakcija suhe kože je ten bez sjaja i velika isušenost, koža djeluje grubo, zategnuta je i pecka. Reakcija masne kože su proširene pore, koža se previše sjaji, a akne češće izbijaju.

Reakcija svih tipova kože je povećana osjetljivost i veća

vjerojatnost alergijskih reakcija. Za sve žene koje žele intenzivno snabdijevanje kisikom, regenera-

ciju i vlaženje kože, preporučam morski serum s mjehurićima kisi-ka i morsku antistresnu kremu s morskim algama i vitaminima A, E, i F koji povećavaju elastičnost kože, sprečavaju bore, poboljša-vaju mikrocirkulaciju i štite kožu od vanjskih utjecaja.

Rezultati ove kreme su pravi dašak kisika, blistava, zdrava

i zaštićena koža.

Antistresna kisikova njega za zdravu i blistavu kožu

Petra KOLAK ĐINĐIĆBeauty centar Čarolija,

Varaždin, Krešimira Filića 78,

mobitel: 098/168-6705

37Ženski svijet 22. veljače 2011. , br. 353

“Zašto si opet kupila nove čiz-me kad ih doma imaš najmanje deset i to baš sad, u situaciji kad nemamo novaca za takve gluposti? Stvarno trošiš bezve-ze!” Jeste li se i same nedavno našle u situaciji u kojoj vam je partner očitao bukvicu zbog vašeg trošenja novca i tako dao na znanja da ste nerazumni te ne razmišljate kod raspolaganja budžetom?

”Crni fond” Skrivanje stvari koje ste ku-

pili, laganje o iznosu koji ste potrošili, skrivanje bankovnih izvješća, posuđivanje novca od prijatelja bez partnerovog znanja... Sve su to problemi koji, kada se saznaju, mogu uzroko-vati svađu i narušiti vezu i brak, posebice u današnje vrijeme kada mnogi jedva spajaju kraj s krajem i svaki se mjesec pitaju gdje uzeti novce za špeceraj, a ne nove čizme.

Premda je jedno američko istraživanje pokazalo da se oko 16 posto brakova i raspad-ne zbog financijske nevjere, za sve one koji iz mjeseca u

mjesec ratuju s partnerom oko raspolaganja budžetom stiže dobra vijest sa Sveučilišta u Virdžiniji – novčani problemi mogu poboljšati brak! Prema istraživanju provedenom na toj instituciji, 29 posto ispitanika koji su u braku izjavilo je kako im se odnos poboljšao tijekom recesije.

U čemu je tajna? Svi oni na-vode kako imaju odvojene ban-kovne račune, čime izbjegavaju nesuglasice i međusobna optu-živanja. No uz odvojene imaju i zajednički bankovni račun koji im služi za pokrivanje troškova stanovanja i hrane. Evo i ekoliko praktičnih savjeta kako izbjeći svađe zbog financija. Prije sve-ga, prestanite s međusobnim optuživanjima i – razgovarajte. Zajednički se dogovorite o ras-polaganju budžeta, a ako vam nakon plaćanja računa ostane nešto novca, dogovorite se na što ćete ga potrošiti. Međusob-no si obećajte da ćete razgo-varati o svakoj većoj kupnji, a dogovorite i osnivanje “crnog fonda”, u koji ćete svaki mjesec izdvajati nešto novaca i iz kojeg ćete pokrivati nepredviđene troškove.

Štedljivi i rastrošni – jin i jang

PROVJERILI SMO Mogu li svađe zbog novca razoriti vezu ili brak?

Jedini način da izbjegnete svađe je međusobni dogovor o raspolaganju kućnog budžeta i točno utvrdite kako ćete primanja raspodijeliti

Recesija – zbližava!

Neki dan srela sam se s jednom frendicom iz kvarta u kojem sam prije stanovala. Kako smo

se kao vršnjakinje povremeno družile još od gimna-zijskih dana, a znale smo se i posjećivati, poznavala sam i njenu obitelj. Mama joj je bila simpa ženska, znala nam je skuhati odličnu kavu, a ponekad smo sve tri toliko celfale bijeli “Ronhill” da bi se dim u sobi mogao rezati! Poslije faksa zagubio nam se svaki trag, a kad sam promijenila kvart susretale smo se, nezastajkujući, tek negdje u prolazu.

Nakon što smo se raspričale o sebi, pitala sam je kak su joj starci. - Mama se prije mjesec dana

rastala! - rekla je nakon kraće stanke i dodala da joj je zbog toga totalno bed, ali da ju razumije, jer više nije mogla to trpjeti. Nije rekla što, ali osjećala sam da se nešto gadno moralo nakupiti kad se njena mama u šezdesetoj godini odlučila na razvod.

Ali, kad čujem takve priče, pitam se zašto je ta žena čekala tako dugo? I trpjela četrdeset godi-

na! Pa da je i 10 godina bilo sretnih ili podnošljivih, još uvijek je preostalih trideset nikakvih, jadnih i nesretnih godina bilo previše da bi se moglo istrpjeti. I umjesto da je žalim ili bar suosjećam s njom, ja zbog nje i sličnih, šizim.

Pogotovo kad opravdanje za razvod objašnjava rečenicom da “to više nije mogla trpjeti”! A

upravo to “trpjeti” je sama izabrala. Kao što je, napokon, izabrala i da više “ne želi trpjeti”. Tko je sad i zakaj u bedu? Meni takav život u dvoje nije jasan. Ne podnose se, ne vole se i ponašaju se kao stranci, a pod istim krovom, za istim stolom, u istom krevetu?! Možda se još i seksaju za neka sta-ra, dobra vremena? I trpe. Kao da su mazohisti.

Ma ne zagovaram ja razvod ni kad su mladi, ni kad su stari u pitanju, nego slobodu izbora

boljeg života. I kaj se ja uopće s time zamaram? Bitno je da kužite kaj sam htjela reći i da zbrišete prije nego bude kasno. Dok smo i on i ja opušteno sjedili i nekud plovili u svojim mislima, privinuo me k sebi i šapnuo: “Ti mi ne budeš nikad zbrisala, zar ne?” To je tako slatko pitao, da sam automaski izvalila: “Ne, nikada!” A on je na trenutak zašutio, pogledao me onim svojim plavim, neodoljivo vragolastim očima i, prikrivajući smijeh, rekao: “Dobro! Onda bum ja moral zbrisati...”

Vaša Diva

Razvod u 60-oj?!

Pogled na svijet iz ženske [email protected]

Aromaterapija

Eterično ulje klinčićevca (lat. Eugenia caryophylata Tunb.)

proizvodi se od raznih dijelova biljke, pa tako postoji ulje do-biveno od listova, stabljika ili pupoljaka klinčićevca. Najče-šće se koristi ulje dobiveno od pupoljaka i to u u kozmetičkoj, farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Djeluje snažno pro-tubakterijski i protuvirusno te kao lokalni anestetik. Koristi se kao sredstvo za ublažavanje zubobolje, čest je sastojak pre-

parata za tretiranje infekcija usne šupljine. Djeluje stimulira-juće na cijeli organizam, pa se koristi kod depresije, letargije, sindroma kroničnog umora...

U mješavini s uljem paprene metvice može se koristiti

za sprečavanje pospanosti. Blago podiže krvni tlak. Djelo-tvorno je u suzbijanju crijevnih infekcija i parazita, olakšava probavljanje hrane, smanjuje nadutost i potiče apetit, po-maže kod štucavice. Njegova

analgetska svojstva dobro su došla pri ublažavanju artritič-nih, reumatskih i neuralgičnih bolova. Djeluje kao afrodizijak. Ulje klinčićevca može nadražiti kožu ukoliko se pretjera s koncen-tracijom eteričnog ulja u otopini, pa se u pripravljanju mješa-vina treba koristiti u velikim razrijeđenjima. Preporuča se na-praviti i alergo test na dijelu kože da bi se utvrdila eventualna preosjetljivost kože na eterično ulje.

Eterično ulje klinčićevca kao afrodizijak

Marija WEINBERGERAromamaser

091/92 99 329Aromamedia d.o.o., Salon za masažu

Dom zdravlja LudbregVinogradska 1, Ludbreg

Tajna uspješnih parova su odvojeni bankovni računi i jedan zajednički za pokrivanje troškova stanovanja i hranePiše: IRENA HARAČI PINTARIĆ[email protected]

Rješenje je razgovor, a ne rezanje kartica

Način raspolaganja nov-cem povezan je s odgojem i navikama stečenim prije zajedničkog života, odno-sno braka, i tih se navika vrlo teško riješiti. Osim toga, stručnjaci kažu da se u financijama, kao i u životu, suprotno-st i često

pri-

vlače, pa tako rastrošni nerijetko završe sa štedlji-vima, što baš nije dobitna kombinacija jer to može razultirati beskrajnim sva-

đama i optuživanji-ma. Zato je važ-

no razgovarati i kod svega pronaći kom-

promis.


22. veljače 2011., br. 35338 Mali oglasi

KUĆE

HITNO – 99.000 €!!! Novija kuća u Va-raždinu, 300 m² stambenog prostora, svi priključci, vlasništvo 1/1, tereta nema. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1599e

STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.1603e

KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.1603e

KUĆE, stanovi, zemljišta, poslovni pro-stori, preko 150 nekretnina! Provjerite: tel/fax 042/321-071, 098/284- 692, www.acd-premier.hr Licenca HGK, pravna sigurnost! ACD Premier, Varaždin, Kuku-ljevićeva 18 ozn.126c

NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/178-4600 ozn.1604e

KUPUJEM vikendicu ili stariju kuću u okolici Varaždina do 15.000 €! Mob. 091/784-4868 ozn.62c

PONUDA tjedna! Kuća novije gradnje u Trnovcu 140 m² i 700 dvorišta, lijepo uređen, svi priključci, odmah useljiva -72.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

SUPER prilika! Turčin - kuća 100 m² i 650 dvorišta, kompletno novouređena, (svi priključci) - 68.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

PRILIKA! Moderna visoka prizemnica 150 m² u Vojnovićevoj i kuća od 90 m² u A. B Šimića, blizina POS -A! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

PRODAJE se vikend kuća Halić 50 m²,(za stanovanje) Kelemen 50 m² i dr...Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

PRODAJEMO više kuća u Varaždinu i okolici: Filićeva, - dvorišna, 42.000 €, Rakovčeva, Kunc, I. Režeka … Hrašćica, Kučan, Kneginec.. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c

VIKENDICU sa vinogradom - Vinica Breg i Renaul Laguna, ‘95. g., diezel, prodajem. Mob. 098/798-365 ozn.677

STARU kuću, dvorište 570 m², u produ-žetku okućnica 6 700 m², Budislavec 20, vrlo povoljno prodajem. Tel. 042/231-876 ozn.690

LUDBREG, manja kuća s vrtom, blizu centra, 80.000 €. Mob. 091/252-5056 ozn.714

STANOVI

P RO DA J E s e i l i iznajmljuje trosob-ni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran d j e l o m i č n o n a -mješten. Dvorište, podrum, tavan, ga-raža. Mob: 091/352-0026 ozn. 1599e

HITNO – blizina cen-tra! 44 m² - 34.000 €, etažno grijanje, balkon, spremište. MEN-ARS NEKRET-NINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

PRODAJEMO sta-nove u Varaždinu: 4-sobni, 106 m², u POS-ovom naselju; 3-sobni, 95 m², Gra-banice, 950 €/m². Paurević nekretni-ne, 098/9706-575 ozn.167c

PRODAJEMO 2-sobni stan u VŽ, Trako-šćanska, I. kat, lift, 59 m², 48.000 €. Paure-vić nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c

KUPUJEMO 1-sobni, 2-sobni, 3-sobne (prednost POS naselje) i četverosobni stan u VŽ. Paurević nekretnine, Varaždin, D. Cesarića 47, 098/9706-575 ozn.167c

POTRAŽUJE se garsonijera ili jednosobni manji stan za poznatog kupca na područ-ju Tina Ujevića i Zrinskih Frankopana, isplata odmah! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

NOVOGRADNJA ! Urbana vila blizina bol-nice - dvosobni 38 m², 40 m²; trosobni 68 m², 77 m² i 84 m², mogućnost kupnje roh - bau i ključ u ruke! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

PRILIKA! Dvosoban stan 68 m² u Vu-kovarskoj, etažno, pvc stolarija - 55.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

PRILIKA! Dravski Vrtovi- jednosobni, no-vogradnja od 31 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

TROSOBAN stan 69,20 m² ,2. kat (diza-lo), sa/bez garaže u prizemlju (17,60 m² i 23,45 m²), novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka 102. Informacije i fotografije: www.helcom-trade.hr , tel. 098/268-581 ozn.192c

STANOVI: Trakošćanska 31 m², Zagrebač-ka 33 m², T. Ujevića 45 m², M. Krleže 50 m² i 57 m². KAPITAL d.o.o., tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

STANOVI: Z. i Frankopana 47 m² (33.000 €), V. Novaka 58 m² (50.000 €), B. Radić 60 m² (51.000 €). KAPITAL d.o.o., tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

ZAMJENA - Apartman 53 m² + vrt kod Zatona, 100 metara od mora, mijenjamo za stan u Varaždinu, www.PANADRIA.hr, 098/698-369 ozn.282c

DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508-0026, 042/231-377 ozn.635

DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.643

JEDNOSOBNI stan 30 m² u Ulici Zrinskih i Frankopana 6c, Varaždin, prodajem. Tel. 042/230-343, 099/658-5915 ozn.615

TROSOBNI stan od 77 m² u M. Krleže 1A, VII. Kat, dva lifta, jugoistok, kalori-metar, prodajem. Mob. 095/573-4879 ozn.1804b

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.Tel. 098/622-082 ozn.1600e

PRODAJEM/mijenjam stan 47 m², ure-đen, etažiran, visoko prizemlje. Mob. 099/6585-814 iza 15.00 h ozn.649

STAN na Banfici od 63,55 m², prodajem. Upitati: 098/9155-213 poslije 15.00 h ozn.681

JEDNOSOBNI stan u Varaždinu, novo-gradnja (Dom mladih, Banfica), 31,5 m², 1.125 €/m², prodajem. Mob. 098/449-583 ozn.709

JEDNOSOBNI stan 32 m² u Varaždinskim Toplicama, prodajem. Mob. 098/957-9218 ozn.716

DVOSOBNI stan u Varaždinu, Ive Režeka 1a (bivša Kidričeva), 60 m², etažno grija-nje, nema tereta, odmah useljiv. Mob. 099/721-3373, 042/312-932, zvonce – prezime Bjelovuk ozn.718

ZEMLJIŠTA

GRADILIŠTE u Tužnom, 2 100 m², pro-dajem. Tel. 042/747-537, 098/9770-788 ozn.604

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 091/232-0350. 091/352-0083 ozn.1602e

GRADILIŠTE kod zaobilaznice, jug Hrašći-ce, 500 – 600 – 2170 m², papiri uredni, prodajem. Mob. 099/853-0930 ozn.685

POSLOVNI PROSTORIPRODAJEMO/iznajmljujemo višenamjen-ski poslovni prostor u Koprivnici, dobra lokacija, trenutno u funkciji auto kuće, ukupne površine 660 m2 na parceli 6000 m2. Info: 098/241-041 ozn.28c

POSLOVNI prostor do 1000 m², pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kan-celarije, iznajmljujemo. Može i u manjim površinama. Mob: 098/359-404 ozn.54c

PRODAJE se uređeni poslovni prostor 140 m² na Trgu Slobode, centar grada, postoji mogućnost stambenog! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

IZNAJMLJUJEMO prodavaonicu 120 m² u Draškovićevoj, 110 m² u Zagrebačkoj i uredski prostor 102 m² u Cankarevoj ul. KAPITAL d.o.o., tel. 042/313-955, 091/904-8002 ozn.227c

SKLADIŠNI prostor 300 + 400 m² u Varaž-dinu, sa kancelarijama, pristup kamioni-ma, iznajmljujem. Mob. 098/1743-007 ozn.266c

PRODAJEM/iznajmljujem 150 m² poslov-nog prostora i 3000 m² zemljišta na super lokaciji u Svetom Iliji. Mob. 098/205-874 ozn.541

POSLOVNI prostor od 21 m2 u samom centru Novog Marofa, na tržnici, iznaj-mljujem. Pogodno za ured, trgovinu, po-slovnicu banke, mjenjačnicu, osiguranje, trgovinu , zlatarnu ili bilo što drugo. Sve po dogovoru, vrlo povoljno. Informacije na: 042/240-980. ozn.1598e

POSLOVNI prostor od 35 m², u centru Cestice, u novoj poslovnoj zgradi. Mob. 098/185-4001 ozn.618

POSLOVNI prostor od 15 m² (ulični lokal) u Meštrovićevoj ulici, preko puta bolnice, iznajmljujem. Mob. 098/205-874 ozn.642

POSLOVNI prostor u centru Varaždina

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO FINANCIJAPOREZNA UPRAVAPODRUČNI URED VARAŽDIN

objavljuje

JAVNU PRODAJUsljedeće pokretne imovine

uz početne cijene:

I Stroj za flips – ekstruder inox 90x90 50.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2011. S POČETKOM U 10.00 SATI U LUDBREGU, M. KERSTNERA 21.

II. Osobni automobil „KIA Sephia 1.5 4 D“, 1999. g. 10.000,00 kn

PVC dvodjelna balk. vrata, 1340x2105 mm - 1 kom 3.980,00 kn

PVC dvodjelna balk. vrata, 1340 x 2105 mm - 1 kom 3.980,00 kn

ALU ul. vrata 1140x2030 mm - 1 kom 2.950,00 kn

ALU prozor, 600x600 mm - 1 kom 1.050,00 kn

ALU prozor, 800x1480 mm - 1 kom 2.400,00 kn

ALU harmo stijena, 1840x1770 mm - 1 kom 7.150,00 kn

PVC dekorat. panel Gradexport - 1 kom 2.400,00 kn

PVC dekorat. polupanel Gradexport - 1 kom 1.087,50 kn

PVC dekorat. panel Profil Plus - 1 kom 2.250,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

III Osobni automobil „Citroen Xantia 1.9 TD Break“, 1997., 7.000,00 kn - nije u voznom stanju

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2011. S POČETKOM U 13.00 SATI U IVANEČKOM NASELJU 14 (SALINOVCU 120).

IV Autodijelovi za sportska vozila 91.633,00 kn (opruge H & R, opruge Apex, sigurnosne matice, sigurnosni vijci Mc Gard, alu naplaci SMC, konusni vijak, letvice za svjetla, zadnji spojleri, krovni spojler, zadnji branik, naponski kablovi, letvice za svjetla, set adapteri, retrovizori, žarulje, adapteri za ogledala, ručice mjenjača, manšete, krom letvice, led diode, poklopac motora, boje, bočni pok. smjera)

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2011. S POČETKOM U 14.00 SATI U VARAŽDINU, KUKULJEVIĆEVA 30 (DVORIŠNI PROSTOR)

V Razna trgovačka roba, (autodijelovi, kacige, gume za aute i motore) 752.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 1. 3. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, BRAĆE RADIĆA 113.

PONOVLJENU JAVNU PRODAJUsljedeće pokretne imovine uz početne cijene:

I Teretno vozilo „Ford Tranzit“ 2.5 D, 1997. g., neregistriran 9.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 1. 3. 2011. S POČETKOM U 10.00 SATI U MAJERJU, S. RADIĆA 147.

II Osobni automobil „Citroen C3“ 1.4i, 2008. g. 70.000,00 kn

Osobni automobil „AUDI 100“, 2.0 E, 1990. g. 10.000,00 kn

Printer „Epson SX 100“, - all in one - 400,00 kn

Stolno računalo 1.400,00 kn

Muzička linija „AIWA“, s 2 zvučnika, odvoj. 200,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

III Ugostiteljski inventar 30.000,00 kn (kiosk, caffe aparat, aparat za sladoled, šank, stolovi, stolice, i dr.) JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2011. S POČETKOM U 12.00 SATI U VARAŽDINU, KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV. br. 8.

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema

zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

BANFICA - 2-sobni stan u Kopriv-ničkoj ulici u Varaždinu, 64 m² i 4-sobni stan u R. Boškovića, 85 m², klimatizirani, uređeni, odmah useljivi. Informacije: 098/493-731 ozn.116c

NAJPOVOLJNIJE cijene novo-gradnje: 2-sobni stan 38,60 m² i garsonijera 26,80 m² u Dravskoj ulici. Odmah useljivo. Informa-cije na telefon: 099/708-7528 ozn.116c

NAJPOVOLJNIJE cijene novo-gradnje: 2-sobni stan 37,70 m², 3-sobni 72,90 m² i 4-sobni 87,70 m² Grabanice 6. Uskoro use-ljenje. Informacije na telefon: 099/708-7528 ozn.116c

1-SOBNI stan u Jalkovečkoj 98 u Varaždinu, 35,95 m², 3. kat, uređen, potpuno namje-šten. Informacije: 042/206-923 ozn.116c

NAJNIŽE cijene! Grabanice: dvosobni – 38 m², 53 m², 62 m²; trosobni - 54 m², 69 m², 79 m² ! www.lucerna-nekretnine.com, Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

NAJPOVOLJNIJE cijene novo-gradnje: 2-sobni stan 57,60 m² i 3-sobni 60,70 m², Tina Ujevića/Aleja k. Zvonimira. Odmah useljivo. Informacije na telefon: 099/708-7528 ozn.116c

NUDIMO na prodaju gradilišta u Varaždinu za individualnu stambenu izgradnju površina cca. 400,00 m², na lokciji Jalko-večka - Grabanice. Informacije na tel.: 042/290-240 ili 098/493-731 ozn.116c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

39Mali oglasi22. veljače 2011., br. 353

od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1602e

PRODAJEM/iznajmljujem poslovno skla-dišni prostor, 400 m², na građ.parceli 3 200 m², pogodno za sve namjene. Mob. 098/268-919 ozn.671

POSLOVNI prostor, Vrazova 15, kuća 55 m² s parkiralištem, za ured, ordina-ciju, kancelariju, iznajmljujem. Mob. 091/1211-509 ozn.679

NAMJEŠTENI kafić i manji poslovni prostor u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 091/765-6266 ozn.689

LOKAL za ugostiteljstvo, Kumičićeva ulica, Varaždin, iznajmljujem. Mob. 099/774-8090 ozn.691

NAJAMSOBE: jednokrevetne i dvokrevetne, Internet, centralno, kablovska tv, iznaj-mljujem. Mob. 091/769-0070, 099/677-3161 ozn.568

MANJU kuću u Zagrebačkoj ulici, u Tur-činu, iznajmljujem. Mob. 091/251-2416 ozn.173c

SOBU s uporabom kuhinje i kupaonice, centralno grijanje, Anina 15, Varaždin,

jeftino iznajmljujem. Mob. 098/734-522 ozn.608

KUĆU u Varaždinu ,82 m², na duže vrijeme iznajmljujem. Mob. 091/320-3221 ozn.612

ŠATOR 7 x 5 m 5 x 5 m, za sve prigode, iznajmljujem. Mob. 0968/963-7990 ozn.619

JEDNOSOBNI sta na Banfici, iznajmljujem. Mob. 098/135-2024 ozn.632

NOVOUREĐENI, komforni apar-tman za studente-ice, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem. Mob.098/607-093 ozn.655

GARAŽU u Zrinskih i Frankopana (kod Branke), u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 091/580-1425, 098/591-538 ozn.656

GARSONIJERU u Ulici Ruđera Boškovića iznajmljujem od 15.03.. Upitati na tel: 811-343 ozn.659

NAMJEŠTENI, jednosobni stan u Zagre-bačkoj 86, u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 098/683-668 ozn.661

JEDNOSOBNI, namješteni stan, strogi centar, 3. kat, nasuprot FOI-a, dvama

studentima/cama, iznaj-mljujem. Može i kao po-slovni prostor, 1500 kn + struja po potrošnji. Mob. 091/597-1770 ozn.1808b

SOBU u dvosobnom sta-nu, u užem centru grada, iznajmljujem studentu. M o b. 099/8372- 882 ozn.1822b

JEDNOSOBNI, polunamje-šteni stan blizu centru u Varaždinu, iznajmlju-jem. Mob. 098/212-294 ozn.78f

NOVOUREĐENI, jedno-ipolsobni, namješteni stan u Supilovoj ulici, i zna jml ju jem. Mob. 091/532-7304 ozn.667

DVOSOBNI stan u Ulici J. Kozarca, iznajmlju-jem. Mob. 091/720-3813 ozn.672

ZAPOSLENOJ ženskoj oso-bi iznajmljujem sobu,

kupaona i kuhinja, dijeli se sa još jednom ž. osobom. Tel. 042/330-268, 098/576-0353 ozn.683

SOBA dvokrevetna, upotreba kuhinje i kupaonice, centralno, perilica, tv. Mob. 098/9197-052, 042/301-888 ozn.684

GARSONIJERA , novo, 30 m², kuhinja, kupaona, Internet, studentima…Mob. 091/569-5545 ozn.687

VOZILA

VW POLO 1,0/40 KS, 1983. g., 3 vrata (karavan), garažiran, očuvan, registriran 7/2011, prodajem. Tel.042/210-889, 098/205-901 ozn.595

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godi-šta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60

rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.713

EUROCARGO ‘99. g., za dijelove, nova cerada 7 m, gume i drugo. Mob. 098/446-443 ozn.722

TRAKTOR John Deer sa kabi-nom, visokotlačna balirka, motocikl 125 ccm enduro te hrastovi fosni 50 mm prosušeni, prodajem. Upitati na broj mob:

091/575-2710 ozn.47d

OPEL ASTRA Classic 1.6 2001 god., regi-striran do 12 mj., 100 000 km, vrlo oču-van. Mob. 095/910-8482 ozn.1606e

VW T4 1.9D, ‘91. g., reg. 4/2011, dupla kabina + sanduk. Mob. 091/501-2755 ozn.676

PASSAT 1,8, ‘90.g., prijeđenih 125 000 km, 8.000 kn. Mob. 098/176-3655, 042/213-615 ozn.694

PEUGEOT 106 u odličnom stanju, 1998. g., registriran 6/2011, crveni, prodajem. Tel. 042/331-164, 091/782-6466 ozn.706

PUNTO ACTIVE 1.2. 2002. g., 179 tkm, očuvan, met., klima, cz. Mob. 091/7697-512 ozn.712

HYUNDAI COUPE 1.6i, ‘99. g., full, mali sportski auto, reg. 8/2011, 3.300 €; Fiat Marea karavan 1.6i-16V, ‘98.g., full, kao nova, 1.999 €; BMW 318, ‘92.g., reg. 8/2011, solidan, 9.500 kn; skuter, 50 ccm, veći kotači, 3.500 kn. Mob. 098/268-540 ozn.713

POSAOPRIMAMO u radni odnos KV zidare, KV tesare i KV armirače sa iskustvom. Tel. 214-175 ozn.200c

VRLO hitno tražim posao kao pomoćni radnik, sa prijavom, može VŽ-ZG. Imam 24 g. i B kat. Samo ozbiljne ponude. Mario, 099/591-8535, 091/302-3093 ozn.576

PRIMA se u stalni radni odnos mlađa ženska osoba za rad u caffe baru. Mob. 098/284-218 ozn.607

TRAŽI SE KV soboslikar, ličilac i knuf-maj-stor sa iskustvom. Mobitel: 042/331-200,

098/977-5323 ozn.2c

ZA SEZONSKI rad na moru (Rab) u manjen obiteljskom lokalu na plaži, za posao servirke ili pomoćne konobarice, tražimo djevojku mlađu, povjerljivu s poznava-njem njemačkog jezika. Tel.099/8199-311,098/442-723, e-mail: [email protected] ozn.337a

CAFFE BAR „HB-EX“, Varaždin, traži stu-denticu/djevojku za povremeni rad. Mob. 095/522-1538, 098/995-8356 ozn.637

TRAŽI se žensko osoblje za rad u lokalu, u Varaždinu., Mob. 099/7747-883 ozn.692

TRAŽE se 2 djelatnice za rad u uskoro novo otvorenom kafiću, u Vidovcu. Mob. 099/784-3668 ozn.695

HITNO tražimo šivačicu sa iskustvom, prednost mlađe penzionerke. Mob.

091/4777-441 ozn.699

TRAŽI se djelatnica za rad u kafiću, radno iskustvo nije potrebno. Mob. 098/866-922, Varaždin ozn.717

ŽENSKOJ osobi nudimo besplatan smje-štaj za malu pripomoć u domaćinstvu. Jedno dijete ne smeta. Mob. 099/574-2607 ozn.722

USLUGE

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete

postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom:

Novim članovima našeg tima nudimo :

odgovornost i kreativnost)

Od svih kandidata očekujemo :

TEHNIČKI VODITELJ PROIZVODNJE (m/ž)Radni zadaci obuhvaćaju :

pogona koji posluju u sklopu tvornice

Od kandidata očekujemo :

njemačkog i aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu

10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom ili osobno na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na

[email protected], tel: 042/404-694

REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKIJEDINSTVENI UPRAVNI ODJELTRNOVEC,BARTOLOVEČKA 76

Na temelju članka 83. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07 i 38/09)Jedinstveni upravni odjel Općine Trnovec Bartolovečki

OBJAVLJUJEPRETHODNU RASPRAVUo ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj,

uređenje i oblikovanje prostora

nacrta prijedloga prostornog plana radi pribavljanja mišljenja, smjernica i preporuka te usuglašavanja interesa lokalne zajednice i gospodarstva o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora u obuhvatu pro

gdje se može izvršiti i neposredni uvid u dokumente koji su predmet prethodne rasprave.

AUTOSTAKLO S.A.S.

kala

adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

22. veljače 2011., br. 35340 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja

SJEĆANJE

dr. MLADEN BROZIČEVIĆ

Pred 15 godina zauvijek nas je napustio naš

Obitelj

Počivao u miru Božjem.

POSLJEDNJI POZDRAV

LJERKICI

voljenoj

od njenog Jurčeka

ZAHVALA

LJERKE OBLAK rođene KANIŠKIkoja je blago u Gospodinu preminula nakon

kratke i teške bolesti 10. 02. 2011. u 62. godini života.

povodom smrti naše voljene supruge, majke i bake

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge, iskazujemo zahvalnost osoblju Bolnice Klenovnik, dr. Juri-čevskom, dr. Golubu, Vindiji d.d., firmi Viva d.o.o. te Javno-bilježničkom uredu Bojane Štimac. Posebna zahvala vlč. Ja-dranku Benjaku na toplim riječima utjehe, zboru župe Gornji Kneginec i Malom orkestru Željezničara iz Varaždina. Posebna zahvala susjedima s Halića. Hvala svoj rodbini, kumovima i

prijateljima koji su je ispratili na posljednji počinak.Ožalošćeni: suprug Juraj, sin Mario, kći Margareta, zet

Krunoslav, snaha Ivana, te unuci Marko, Hana, Jakov i Lucija

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

LJERKI OBLAK rođ. KANIŠKI

LJERKI OBLAK rođ. KANIŠKI

od supruga Jurice, sina Marija, kćeri Margarete, zeta Krunoslava, snahe Ivane te unuka Marka, Hane, Jakova i Lucije

od brata Krune Kaniškog i obitelji

* * * * *

* * * * *

voljenoj supruzi, majci, svekrvi, punici i baki

dragoj sestri

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom već od

100 kuna!!!ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

PROMO d.o.o.: završni građevinski rado-vi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c

ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, kožu i eko kožu, tapecirani namještaj, izbjelji-vanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apar-tmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i či-šćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama po-krova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c

INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja, spušteni stropovi, obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi.Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289, e-mail: [email protected] ozn.165c

FASADE – toplinske izolacije, strojna obra-da žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c

KNAUF – izvodimo, soboslikarske usluge, adaptacije, stiropor fasade. Vrijede zimske cijene. Mob. 098/821-857 ozn.177c

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c

OTPLATA do 60 rata putem kartice! In-stalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c

INSTRUKCIJE iz matematike, engleskog, njemačkog, knjigovodstva i informatike. Mob.091/536-6716 ozn.216c

VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAIN-STAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasa-de, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

PC SERVIS Varaždin, K. Filića 39 a, tel: 321-702, servis računala, dolazimo na Vaš poziv! Mob. 092/2403-300, www.pcserviser.com ozn.284c

NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfal-ta, ograda, kanalizacije, rušenje građevinskih objekata. Tel. 042/210-461, 095/821-2456, 098/1900-201 ozn.290c

STOLARIJA EXCLUSIVE – izrada pločastog i ma-sivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormari 200x80x55 od 750 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.292c

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanita-rije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.341

FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/478-900, 042/766-119 ozn.361

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. lima-rija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.368

ANCI COLOR – soboslikarski radovi i fasade. Kvalitetno, brzo i povoljno. Popust za prazne stanove. Mob. 098/9928-201 ozn.431

REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda. Mob. 099/675-9713 ozn.1605e

ZIDARSKI, krovopokrivački radovi; ograde, nadstrešnice i sjenice; glazure i žbukanje; adaptacije stanova i kuća. Mob. 099/7080-792 ozn.476

DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.598

DIPL. učiteljica daje instrukcije za osnovnu školu i pruža pomoć pri učenju. Mob. 099/512-1809 ozn.616

TIP-TOP GRADNJA: zidarski radovi od temelja do krova, najpovoljnije cijene. Mob. 091/927-6830 ozn,.628

REZIDBA voćnjaka, vinograda i održavanje travnjaka - košnja. Mob. 098/914-8365 ozn.650

AEROBIK, pilates, aeropilates, vježbe za kralježnicu u Aerobik centru Bravo, Kurelčeva 5. Mob. 098/763-025 ozn.654

VODOINSTALATER: obavljanje radova po povoljnim cijenama. Mob. 095/5145-755

ozn.660

MTK COLORI: izrada svih vrsta fasada (stripor, žbukanje), soboslikarsko ličilački radovi. Garancija a kvalitetom! Mob. 095/907-8011 ozn.682

IZRADA stiropor fasada, 5 cm već od 160 kn; 8 cm već od 175 kn, sa garancijom do isteka zaliha. Mob. 091/7542-336 ozn.682

TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.701

KERAMIKA – novogradnja i adaptacije. Brzo i kvalitetna postava. Mob. 091/896-1397 ozn.703

CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno. Mob.091/184-7397-ozn.704

PARKETI i laminati: postavljanje, brušenje i lakiranje; keramika, knauf, vodovod, cen-tralno. Brzo i kvalitetno! Mob. 098/906-6889 ozn.711

KRATKO piljena industrijska drva 1 200 kg /800 kn, cjepanice bukove, najpovoljnija dostava šljunka, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci. Mob. 099/3530-180 ozn.721

TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.77f

INOX, alu ograde već od 450 kn, nadstrešnice, postava keramike, klupčica i uređenje špaleta. Mob. 095/845-5905 ozn.80f

ŽIVOTINJESVINJE, 2 kom, do 130 kg i vino sortno, gra-ševina i šardone i crni portugizac, prodajem. Tel. 637-544 ozn.621

DVA konja primam na smještaj. Mob. 099/574-2607 ozn.722

PILIĆI za klanje težine oko 2 kg, cijena 11 kn/kg. Petrijanec, Nazorova 184, mob. 092/247-2782, Darko ozn.1814b

OSTALOVINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1600e

DRVA za ogrjev - cjepanice, industrijska kratka. Tel. 042/210-461, 098/973-3422, 098/1900-201, 095/900-8646 ozn.290c

NOKIA X2, nova zapakirana, T-Mobile, 24 mj. garancija, 2 GB micro SD kartica, sluša-lice, punjač - 400 kn. Mob. 091/132-7986 ozn.1606e

VAILLANT bojler na plinsku bocu sa pocin-čanim dimnjakom; peć na lož ulje, povoljno prodajem. Tel. 714-539 ozn.603

MASAŽNU fotelju Paradizo, prodajem. Masaža kroz 8 masažnih elemenata na 4 tjelesne zone. Tel. 042/350-575, 098/793-230 ozn.363

PERILICU rublja, frižider s ledenicom - Gorenje i dječji krevet s madracem, prodajem. Mob. 091/517-5920 ozn.641

TRI grobna mjesta sa spomenikom na starom dijelu groblja u Biškupcu, prodajem. Mob. 095/553-5369, 042/641-417 ozn.1802b

SIJENO i otava u balama te topole na rastu (6 kom). Upitati: 098/165-3441 ozn.653

MOTOR APN6, registriran; zečeve za rasplod i kavez, prodajem. Mob. 091/721-8473 ozn.657

SVE NOVO, povoljno! Krevet 227 x 176 + noć. ormarić; komoda 100 x 40 x 134; vrata (staklo) + štok, puno drvo. Mob. 091/566-3328 ozn.664

DJEČJA kolica, stol za prematanje i nosiljku, prodajem. Tel. 042/207-518 ozn.1816b

KUPUJEM neispravan frižider, perilicu rublja i peć na drva, za dijelove. Vršimo selidbe i prijevoze. Mob. 099/722-4736 ozn.701

VRHUNSKI proizvodi za poboljšanje poten-cije – original i sa hrvatskim prijevodom. Najjeftinije u SZ Hrvatskoj! Dostava! Mob. 092/298-4441 ozn.715

NOVE dj. pamučne hlačice 10 kn, a bijele 7 kn i drugu robu, prodajem. Mob. 091/585-9775 ozn.715

KREDITIMIKRO ZAJMOVI 500 - 1.500 kn. Tel. 042/213-085, 042/321-701 ozn.284c

TREBA vam novac? Kratkoročne pozajmice bez jamaca, HROK-a i C. L.; zaposleni i umirovlje-nici do 30.000 kn/24 h. Ivana, 091/908-0808, 095/885-9230 ozn.176c

BESPLATNA pomoć pri rješavanju svih vrsta kredita i pozajmica, bez HROK-a, C.L., AZ. Mob. 092/134-0472 ozn.277c

POSTOJI rješenje! Jedan kredit – manja rata, na ostatak plaće,bez AZ-a. Mob.092/2929-106 ozn.159c

NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 210.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.257c

NOVI uvjeti – krediti bez jamaca od 5.000 – 30.000 €. Prebijamo postojeća zaduženja, HROK i C/L ne smeta. Mob. 099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c

SVE vrsta kredita u najkraćem roku. Po-zajmice u 24 h. Profesionalno, pouzdano i brzo. Mob. 099/220-2347, 099/216-2681, 099/790-6381 ozn.291c

EKSPRES pozajmice! Isplata isti dan, do 30.000 kn na 3 godine. Mob. 099/842-3046 ozn.338a

KREDITNI ured Varaždin – Novi Marof: do 30.000 € bez jamaca, do 160.000 kn bez HROK-a, na ostatak plaće do 7.000 €; pozajmice do 25.000 kn. Zatvaramo postojeća zaduženja i rješavamo C. L. Siniša, 098/964-5711 ozn.600

KREDITI: novost za vlasnike obrta i d.o.o., nezaposlene i kreditno zadu-žene. Posebni modeli umirovljenicima i zaposlenima u d.d. firmama. Novi model kredita za zaposlene u d.o.o. Brzo i profesionalno. Mob. 091/632-1545 ozn.336a

OVLAŠTENI kreditni ured za dobivanje svih vrsta kredita bez jamaca. Mob. 092/119-0041, 099/579-5712 ozn.700

AKCIJA kredita do 1/2 primanja, mini krediti - 48 sati! Mob. 091/788-0738 ozn.705

KREDITI za sve! Brza realizacija, za-tvaranje C. L. i postojećih zaduženja, pozajmice - odmah. Javite se s povje-renjem! Kreditni ured, 099/216-2747, 095/918-9203 ozn.707

KREDITNI ured Ivanec nudi bankarske kredite za zaposlene i umirovljenike bez jamaca do 2/3 primanja – 30.000 €. Bez HROK-a i C.L. – 160.000 kn. Kta 7,99 – 13,50 %. Mob. 099/195-3033 ozn.724

NOVO – 50.000 kn pozajmice, 12.000 € ostatak primanja, 20.000 € bez HROK-a, 30.000 € zaposleni i umirovljenici. Kre-diti za umir. manje od 1.500 kn. Mob. 098/9055-687, 098/290-971 ozn.725

KREDITI svih vrsta , na ostatak plaće, bez jamaca, bez HROK-a, rješavamo C/L, umirovlj. do 72 g. Mob. 091/389-1947 ozn.725

KREDITI do 30.000 €, bez HROK-a do 20.000 €, pozajmice odmah. Kreditni ured, mob. 095/512-8413 ozn.725

POZNANSTVAVRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c

MUŠKARAC srednjih godina traži žensku osobu od 40 - 45 g. Mob. 099/856-7051 ozn.678

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodava-nija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser-visi. Prednost plaćanja - beska-matni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

BRZO i efikasno do gotovine putem Diners i MasterCard (do 36 rata), American kreditnih kartica (do 60 rata) i čekova. Mogućnost prijevre-mene otplate. Mob. 091/110-5024 ozn.719

OBAVLJAM hortikulturno uređe-nje okoliša, iskop i odvoz građe-vinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navod-njavanje. Mob.091/251- 9189 ozn.1603e

KR STOLARIJA: prozori, ulazna vrata, zimski vrtovi, klizne stijene njemačkog 5 i 6 komornog zao-bljenog profila aluplast. Rolete, grilje, žaluzine, klupčice vanjske i unutarnje, uz brzu i kvalitetnu ugradnju, obavljaju sve završne radove, obrađuju špalete, a za staru stolariju osiguran je gratis odvoz. Kontakt tel: 042/711-405, 099/401-6622 ozn.95c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.592

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KON-TURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c

AKCIJA - najnoviji nenamjenski krediti iz svih vodećih banaka u Hrvatskoj! Profesionalni tim kre-ditnih stručnjaka nudi garantirane visokokvalitetne usluge savjetova-nja u financijama i kreditima za sve zaposlenike i umirovljenike u RH. Obratite se s povjerenjem onima koji već godinama obavljaju po-slove financijskog savjetovanja na opće zadovoljstvo tisuća klijenata. Posebne pogodnosti za sve zapo-slenike i umirovljenike bezvidljivih obustava na platnoj listi ili mirovinskom odresku. Mogućnost kreditiranja i preko 1/3 primanja. Zaobilazimo crne liste i HROK, za-tvaramo sve vrste ovrha. Primjer: 30.000 € kta 9,3% 10 g. 2.650 kn/mj; 17.000 € kta 8,5% 8 g. 1.781 kn/mj; bez HROK-a 20.000 kn kta 14% 6 g. 650 kn/mj. Ured: 042/210-008, Dragan 098/189-3555, Ana 099/244-5914 ozn.286c

VELIKI izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodno-sti za umirovljenike i pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.634

KROJAČKI POPRAVCI „LEI“: usluga promjene zatvarača na jaknama, kraćenje majica, hlača, originalni rub na jeansu… Jalkovečka 2a, Varaždin, mob. 091/1608-959 ozn.1821b

ASTROLOGIJA! Izrada i tumače-nje natalnih karata, usporedni horoskopi Vas i partnera, tranziti važnijih planeta do kraja godine. Nazovite u povjerenju i dogovo-rite termin. Mob. 098/911-0082 ozn.698

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptaci-je kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

SERVIS!! Servis svih vrsta kosilica, motokultivatora, trimera i ostalih malih poljoprivrednih strojeva, skutera i motocikala. Ovlašteni servis HOMELITE i RYOBI strojeva i ENGAGE skutera i motocikala za Varaždinsku županiju. Na po-dručju grada Varaždina i okolice mogućnost dolaska po sredstvo servisiranja i dostave popravljenog na kućnu adresu - besplatno. Infor-macija na adresi: Inventor d.o.o., Sračinec, Miljenka Stančića 42, tel: 042/209 - 981 ozn.15c

4122. veljače 2011., br. 353 Zahvale i sjećanja

SJEĆANJE

MATO KOVAČIĆ21. 2. 1991. – 21. 2. 2011.

Sjećanja na Tebe još uvijek žive.

Tvoji najbliži

SJEĆANJE

VILIMA MIŠĆINA24. 2. 2006. – 24. 2. 2011.

na voljenog supruga i oca

Supruga i sinovi

TUŽNO SJEĆANJE

ANTUN DROŽĐEK25. II. 2006. – 25. II. 2011.

Neka Te molitve moje prate, kad suze i tuga ne mogu da Te vrate.

Majka Anđela

SJEĆANJE

IVANA BODALEC rođ. ČRNILA21. II. 2006. – 21. II. 2011.

Daleko među zvijezdama Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoji suprug i djeca s obitelji

SJEĆANJE

STJEPAN HORVAT24. 2. 2004. – 24. 2. 2011.

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

GJURE BOROVIĆA preminulog 16. 2. 2011. u 51. godini života.

Živio si i živjet ćeš vječno u našim srcima.

Ožalošćeni: Sestra Katarina, šogor Mladen, nećakinja Suzana s obitelji

povodom prerane smrti našeg voljenog brata, ujaka i šogora

SJEĆANJE

MIRU IPŠA rođ. BUČELA21. II. 2008. – 21. II. 2011.

Uvijek ćeš ostati u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

na voljenu

BOLNO SJEĆANJE

KOLJU VLAHOV25. 2. 2009. – 25. 2. 2011.

Neka Te naše molitve prate, kad bol i suze ne mogu da Te vrate.

Puno nam nedostaješ.Supruga Đurđa, kćeri Gordana i Nikolina

na supruga i oca

SJEĆANJE

SLAVKO PAVLEK19. 2. 1986. - 19. 2. 2011.

Obitelji Pavlek i Piletić

SJEĆANJE

ĐURU PLANTAKA25. 2. 2011. – 25. 2. 2011.

na dragog supruga, oca i djeda

Tvoji najmiliji

S tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV

AZIMU RAMOVIĆU† 19. 2. 2011.

Od supruge Milice, sina Damira i kćeri Željke s obiteljima, šogorica Ane, Anđele, Anke,

Ivke i Trezike

Počivaj u miru Božjem.

SJEĆANJE

ANDRIJU i ZORU rođ. GREDELJ10. XI. 1988. – 10. XI. 2011. 22. II. 2009. – 22. II. 2011.

Vaši najmiliji

na drage roditelje

PETRIĆ

SJEĆANJE

MARIJU i FRANJU † 23. II. 1991 † 6. XI. 1997.

Kći Antonija s obitelji

na roditelje

PAPEC

ZAHVALA

ŠTEFANIJE BENOTIĆ preminule u 106. godini života.

povodom smrti naše drage babice, tete i gospođe

Hvala svima za molitve, izraženu sućut i prisustvuna posljednjem ispraćaju.

Obitelj Juričinec

SJEĆANJE

STJEPANA i RUŽU 23. 2. 1970. – 23. 2. 2011. 17. 2. 2008. – 17. 2. 2011.

U tišini vječnog doma neka vas prate naše molitve.

Obitelji Klobučarić, Erceg i Mlinarić

na drage roditelje,

djeda i baku

MLINARIĆ

SJEĆANJE

VJEKOSLAV POCEDULIĆ23. 2. 2008. – 23. 2. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Darko i Ruža

SJEĆANJE

STJEPANA ADAMIĆA22. 2. 2003. – 22. 2. 2011.

na oca i supruga

Sin Vilko s obitelji

ZAHVALA

MARIJE POMPER preminule 15. veljače 2011. godine

u dubokoj starosti.

povodom smrti naše drage mame, sestre, bake i prabake

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, ravnatelju i osoblju Bolnice Novi Marof koji su s nama izrazili riječi utjehe i sućuti. Hvala svima koji su našu dragu Mariju ispratili na vječni

počinak. Posebno hvala kapelanu Nikoli Bukovačnu na dirljivim riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: kći Dragica, zet Josip, brat Franjo, unuci Mladen i supruga Katarina, Mirjana i suprug Zdravko te praunuci

Jurica i Mirjana, Dominik i Valentina

ZAHVALA

IVANA ČRNILE preminulog 17. 2. 2011. godine

u 75. godini života nakon teške bolesti.

povodom smrti dragog brata, šogora i ujaka

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijatelji-ma koji su nam izrazili sućut, položili vijence, zapalili svijeće i

bili uz nas na ispraćaju dragog nam pokojnika.,

Ožalošćena obitelj: sestra Franciska, šogor Ivan, nećakinje s obiteljima

ZAHVALA

PETRA MIHOVILIĆA

povodom smrti našeg dragog oca, brata, šogora i strica

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, znancima i susje-dima Štrok, Biškup, Ivanković i Ivanki Zimić koji su podijelili tugu,

izrazili sućut te ga ispratili na vječni počinak. Hvala!

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

IVANA SABOLA koji nas je napustio 15. veljače 2011. u 63. godini života,

U velikoj boli koja nas je zadesila preranim odlaskom našeg dragog supruga, oca i djeda

boli. Veliko hvala upućujemo sestri Katici i braći Josipu, Petru i Valentu sa obiteljima, šogoricama, šogorima, nećakinjama i nećacima, rodbini iz Međimurja kao i susjedima Bibi i Đuliju te obitelji Ožura. Na predanom liječenju zahvaljujemo djelatnici-ma Bolnice Klenovnik. Zahvaljujemo kolegicama i kolegama iz Euroherc osiguranja, djelatnicima učeničkog doma Varaždin kao i svima koji su nam u najtežim trenucima priskočili u pomoć.

Veliko hvala svima.

Supruga Nadica, kći Renata i unuka Kaja

ZAHVALA

JOSIPE VIDAČEK koja je preminula 13. veljače 2011. godine u 89. godini života.

povodom smrti naše drage mame, bake i prabake

zahvaljujemo svim prijateljima, rođacima i znancima koji su cijelo vrijeme bili uz nas u našoj boli. Veliko hvala upućujemo sestri Katici i braći Josipu, Petru i Valentu s obiteljima, šogoricama, šogorima, nećakinjama i nećacima, rodbini iz Međimurja kao i susjedima Bibi i Đuliju te obitelji Ožura. Na predanom liječenju zahvaljujemo dje-latnicima Bolnice Klenovnik. Zahvaljujemo kolegicama i kolegama iz Euroherc osiguranja, djelatnicima učeničkog doma Varaždin kao

i svima koji su nam u najtežim trenucima priskočili u pomoć. Veliko hvala svima.

Ožalošćene obitelji Vidaček i Pongrac

ZAHVALA

PETRA ŠALAMUNA preminulog 13. 2. 2011.

u 74. godini života.

povodom smrti dragog supruga, oca i djeda

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rođacima, susjedima, prijateljima i ostalim dobrim ljudima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama i ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno hvala osoblju Bolnice Klenovnik, osobito dr. Kolariću i dr. Videk te velečasnom Karlu

Koračeviću na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: supruga Katarina, sin Krešo, snaha Dušanka, unuci Mladen i Maja

POSLJEDNJI POZDRAV

Naš dom bez Tebe prazan je, ljubav za Tobom vječna je.

Tvoja Kati

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislimaKrešo i Dušanka

Sjećanje na Tebe nikad neće umrijeti.Mladen i Maja

* * * * *

mom dragom suprugu, hrabrom i velikom borcu do posljednjeg trenutka.


POSLJEDNJI POZDRAV

BOŽIDARU VUGRINUDragi djede, i dalje ćeš živjeti

u našim srcima i mislima

Unuk Željko s Draženkom

POSLJEDNJI POZDRAV na voljene baku i djeda

VIDOVIĆELIZABETU STJEPANA1981. – 2011. 1954. – 2011.

Milica, Jasminka, Srećko, Slobodan

SJEĆANJE

MARKO HAINŽ23. 2. 2008. – 23. 2. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Mama i tata

SJEĆANJE

JOSIP MELIŠ23. 2. 2009. – 23. 2. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

STJEPAN CMREČAK22. 2. 2007. – 22. 2. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Supruga Štefanija i sin Stjepan

TUŽNO SJEĆANJE

ZVONIMIRA KATALENIĆA 23. II. 2009. – 23. II. 2011.

Zauvijek si s nama u našim srcima i mislima.S ljubavlju, tugom i poštovanjem

supruga Katica, kćeri Biserka i Jadranka s obiteljima

na našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

SJEĆANJEMIRELA HAJDUK

26. II. 2008. – 26. II. 2011.

O Bože, samo Ti znaš koliko patimo, samo Ti čuješ naš krik do neba,

što Tebe više nema s nama.Tvoji mama i tata

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

TUŽNO SJEĆANJE

ANTONIJU SEKOVANIĆ19. II. 2002. – 19. II. 2011.

U srcima i mislima uvijek si s nama!Hvala svima koji Te se sjećaju.

Tvoji najmiliji

na našu dragu

SJEĆANJE

DRAGANA PETROŠANCA21. II. 1982. – 21. II. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoji najmiliji

na voljenog

SJEĆANJE

FRANJU ERŽENJAKA21. 2. 2010. – 21. 2. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

na

TUŽNO SJEĆANJE

TEREZIJU FERENČINA22. 2. 2007. – 22. 2. 2011.

Ljubav i sjećanje na Tebe ostat će vječni.

Tvoji najmiliji

na našu dragu suprugu, mamu, svekrvu, baku i prabaku

TUŽNO SJEĆANJE

IVICU ČRLENJAKA21. II. 2007. – 21. II. 2011.

Dragi moj Ivice, ni suze, ni bol ne mogu Te vratiti, ali moja ljubav i molitve vječno će Te pratiti. Hvala svima koji Te nisu zaboravili.

Tvoja tužna supruga Barica

na voljenog supruga

TUŽNO SJEĆANJE

BOŽIDARU VUGRINU11. 2. 1936. – 14. 2. 2011.

Bol nije u suzama, ni u riječima, bol je u našim srcima gdje ćeš uvijek

ostati voljen i nikad zaboravljen.Od kćeri Verice, zeta Stjepana, unuka Željka i

Manuela sa suprugama, unuke Anite te praunučadi TUŽNO SJEĆANJE

MILIVOJA BUDENA 20. 2. 2008. – 20. 2. 2011.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Hvala svima koji Te se sjećaju.Tvoji najmiliji

na voljenog

SJEĆANJE

LUDMILA VINCEK19. 2. 2008. – 19. 2. 2011.

Ni godine koje su prošle, niti vrijeme koje dalje teče,

sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Tvoji: sestra Ana, nećak Nenad, nećakinja Dubravka s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

TEREZIJU KOMESna dragu mamu, punicu i baku

Tvoji najmiliji

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

SJEĆANJE

BORISA VLADU † 2006. † 2006.

MARIJU ĐURU † 1995. † 1968.

Vaša obitelj

na najmilije

ŠAMBAREK

SJEĆANJE

ANDRIJU MIKU26. 2. 2008. – 26. 2. 2011.

na supruga, oca i djeda

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ZVONKA PURGARA20. 2. 2010. – 20. 2. 2011.

na

Obitelj Rutić

SJEĆANJE

ZLATU KOVAČIĆ22. 2. 1992. – 22. 2. 2011.

na dragu mamu

Sin Nedeljko

SJEĆANJE

MIHAEL KOŠĆAK20. 2. 2010. – 20. 2. 2011.

Zauvijek s nama u našim mislima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

NIKOLA GJEREK23. 2. 2007. – 23. 2. 2011.

Mi ćemo uvijek misliti na Tebe.

Tvoji najdraži

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJA PETAR † 28. 2. 2010. † 4. 7. 1981.

Vaša obitelj

Počivajte u miru Božjem.

KANIŠKI

SJEĆANJE

PETRA MARIJU † 4. 7. 1981. † 28. 2. 2010.

Kći Štefica i zet Slavko

na drage roditelje

KANIŠKI

SJEĆANJE

ANU IVANA † 21. veljače 2005. † 1. siječnja 2008.

Godine prolaze, a sjećanja na vas ostaju.

Štefica i Božica s obitelji

na roditelje

MIŠAK

ZAHVALA

DARKA ABRAHAMA koji je preminuo 10. 2. 2011. godine


povodom preranog gubitka našeg dragog sina, brata, šogora, ujija i nećaka

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, prijateljima, rođacima, susjedima, znancima, DVD-u Nova Ves na upućenim nam izra-zima sućuti, položenom cvijeću, svijećama i ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala velečasnom Ivanu Sakaču na dirljivim

riječima oproštaja. Počivao nam u miru Božjem.Ožalošćeni: Mama Štefanija, tata Mijo, sestra Smiljana, nećaci

Bruno i Karlo, ujak Ivan, ujna Marija i teta Nada, bratići i sestrične

POSLJEDNJI POZDRAV

BOŽIDARU VUGRINU11. 2. 1936. – 14. 2. 2011.

od supruge ANE voljenom suprugu

Hvala Ti na lijepim trenucima koje smo proveli zajedno.


SJEĆANJE

SJEĆANJE

MARIJAN PLASAJ23. II. 2007. – 23. II. 2011.

JOSIPA KRAŠ20. II. 2010. – 20. II. 2011.

„Sve bi dale da si tu, barem jedan tren da vječnost bude…“

Puno nam nedostaješ. Uvijek ćemo se sjećati lijepih trenutaka s Tobom.

Smiljka, Petra i Paola

Smiljka, Petra i Paola

* * * * *

ZAHVALA

VLADIMIRA HERKOVA preminulog 11. veljače 2011.


povodom preranoga gubitka našeg voljenog i nikad prežaljenog supruga,

oca, djeda i tasta

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijatelji-ma, susjedima i znancima koji su suosjećali s nama, izrazili nam riječi utjehe te nam molitvom i sućuti olakšali teške trenutke. Hvala svima koji su ga zajedno s nama ispratili na vječni počinak

i okitili mu odar cvijećem i svijećama.Hvala djelatnicima Hitne pomoći Varaždin, a veliko hvala dr. Gojkoviću na profesionalnosti i brižnosti. Hvala dr. Golubu i medicinskom osoblju na Intenzivnom odjelu u Klenovniku. Zahvaljujemo vlč. Miji Horvatu na dirljivim riječima ispraćaja

dragog nam pokojnika.

Tvoji najdražiMarija, Manuela, Eduard, Luka, Margareta, Sofija i Barbara

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

FRANJI STANKU

FRANJI STANKU

Ima nešto što umrijeti nikad neće, to je vječna ljubav i sjećanje na Tebe.

Tvoj lik i Tvoja dobrota, ostat će u nama cijeloga života.

Kćeri Mirjana i Željka, zet Jozo i unučad

Obitelji: Puškadija, Žuti i Zemljak

* * * * *

* * * * *

dragom tati

dragom ujaku

ZAHVALA

FRANJE STANKA preminulog 10. 2. 2011. godine


povodom smrti dragog nam tate i djeda

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su nam pružili riječi utjehe i pomogli u našim

najbolnijim trenucima.Ožalošćeni: kćeri, zet i unučad

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

ŠTEFANIJI PUŠKADIJA

ŠTEFANIJI PUŠKADIJA

Samo jedan trenutak srušio je sve. Istina je preteška, ljubav neizmjerna, a tuga za Tobom vječna.

Sjećanje na Tebe dio je našeg života u kojem ćeš uvijek nedostajati.

Sin Nedeljko, snaha Snježana, kćeri Ivanka i Jasminka, zetovi Ne-djelko i Andrejas i unučad

Obitelji: Futač i Ćaleta

* * * * *

* * * * *

dragoj mami

teti

ZAHVALA

ŠTEFANIJE PUŠKADIJA preminule 11. 2. 2011.


povodom iznenadne smrti drage mame i bake

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su nam pružili riječi utjehe i pomogli u našim

najbolnijim trenucima. Ožalošćeni: kćeri, sin, snaha, zetovi i unučad

ZAHVALA

JOSIPE KEČKAN

povodom smrti drage majke, bake i prabake

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti i riječima utjehe. Veliko hvala župniku Karlu Koračeviću, djelatnicima „Koke“ farme 7., djelatnicima firme

Kociper & Company i sindikatu „Koke“.

Tvoji sinovi: Vjekoslav i Toni s obitelji

SJEĆANJE

VJEKOSLAVA NOVAKA23. 2. 2008. – 23. 2. 2011.

na

Supruga Jadranka s djecom

Neka je uz naše molitve vječni mir Tvojoj duši.

SJEĆANJE

PAVLA GOLUBIĆA26. II. 2000. – 26. II. 2011.

na

Supruga i djeca

Molimo za Tebe.

SJEĆANJE

MARIJU BREZOVEC26. 2. 2001. – 26. 2. 2011.

na

Kći Gordana s obitelji

I dalje si s nama u našem sjećanju.

IN MEMORIAM

MIROSLAV PRSTEC25. 2. 2009. – 25. 2. 2011.

Marija, Borna, Mirjana, Bruno

SJEĆANJE

IVANA KOŠIR27. 2. 2005. – 27. 2. 2011.

Tvoja obitelj

ZAHVALA

IVANKE NOVOSEL preminule 12. 2. 2011.


Najiskrenije zahvaljujemo svima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama na njezin odar.

Ožalošćeni: sin, snaha, unuci i praunuci

povodom smrti drage mame, svekrve, bake i prabake

ZAHVALA

JOSIPA NJEGOVCApreminulog u 90. godini života

nakon duge bolesti. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima koji su podijelili tugu s nama, izrazili nam sućut i molitvom i cvi-jećem ispratili dragog nam tatu na vječno počivalište. Svima

veliko hvala. Ožalošćena obitelj Njegovec, Mišak

povodom smrti dragog nam supruga, oca, djeda i pradjeda

POSLJEDNJI POZDRAV

ŽELJKU KURTEKUUjo, volimo Te!

Ožalošćeni: majka Đuka, otac Ivan, sestra Sanja, šogor Viktor te nećaci Ema i Ivor

dragom sinu, bratu, ujaku i šogoru

SJEĆANJE

MARINA GRUBIŠIĆA 22. 2. 2006. – 22. 2. 2011.

Prošlo je mnogo ljeta, al’ tuga i bol ostaju dovijeka.

Tvoji mama, tata, Smiljana i Karlo

na voljenog sina

SJEĆANJE

FLORIJANA MELNJAKA26. 2. 2003. – 26. 2. 2011.

na dragog

Supruga Ana i djeca s obitelji

Stalno si u našim srcima.

SJEĆANJE

ANTUNA DRČECA25. 2. 2000. – 25. 2. 2011.

na voljenog supruga i oca

Supruga i djeca s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

JOSIPU TRSTENJAKUNezaboravni trenuci provedeni s Tobom uvijek

će ostati u našim mislima i srcima. Mirno snivaj među anđelima.

Volimo Te zauvijek.Tvoji: supruga Dragica, kći Verica, zet Marijan, unuci Andreja

i Dado te praunuci Vito i Lucija

* * * * *

dragom suprugu, ocu, djedu i tastu

ZAHVALA

JOSIPA TRSTENJAKApreminulog 12. 2. 2011. nakon duge bolesti


povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, pradjeda, brata i tasta

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge, iska-zujemo veliku zahvalnost svoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas, izrazili nam riječi utjehe i sućuti, odar okitili cvijećem i svijećama i ispratili dragog po-kojnika na vječni počinak. Veliko hvala susjedima Marić, Šprem, Cecelja, koji su prvi priskočili u pomoć, obitelji Težački i Šilec. Hvala Slavku Horvatu, koji je često bio uz dragog pokojnika. Iskrena zahvalnost dr. Oskoruš i sestri Jasminki, sestri Nadici te sestrama kućne njege Kancijan koji su mu olakšali zadnje dane njegova života. Također veliko hvala Generali osiguranju d.d. Varaždin te velečasnom Petru Golubu na lijepim riječima

oproštaja i ispraćaju. Svima još jednom veliko hvala!

Ožalošćeni: supruga Dragica, kći Verica, zet Marijan, unuci Davorin i Andreja, praunuci Vitomir i Lucija te sestra Jelena

ZAHVALA

MARIJE GOTAL preminule 15. veljače 2011.


povodom smrti drage mame, bake i prabake

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prija-teljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te

posljednjem ispraćaju na vječni počinak.

Ožalošćeni: kćerke i unuci s obiteljima

SJEĆANJE

TOMU DUKŠIJA23. 2. 1997. – 23. 2. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoji najmiliji

na dragog supruga, oca i djeda

22. veljače 2011. , br. 353 44 Vaš kutak

Što čitati?

Miroslav Krleža, Na rubu pameti, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

K r l e ž a j e u s v o m prebogatom opusu ostavio šest romana, od kojih za dva ne zna skoro nitko, za jedan („Povratak Filipa Latinovicza“) znaju svi, dok su „Banket u Blitvi“, „ Z a s t ave“ i „ N a r u b u pameti“ manje-više ipak poznati samo stručnijoj publici. Šteta, jer je „Na rubu pameti“ i danas vrlo čitljiv, a nadasve aktualan roman o borbi slobodoumnog i n t e l e k t u a l a c a p r o t i v vjetrenjača gluposti. Čini se da se od njegova nastanka, dakle u posljednjih 80-ak godina, nije puno toga promijenilo. Integralni d io ovog romana su i „ L a m e n t a c i j e Va l e n t a Žganca“, upravo obnovljene u varaždinskom HNK, koje će mlađu publiku možda potaknut i da pr v i put posegne za ovim djelom, a ni nama starijima ne bi bilo loše ponovno se podsjetiti na Krležinu romanesknu cjelinu.

Lada Žigo, Rulet, Sysprint, Zagreb, 2010.

Na rub pameti zacijelo spada i ovisnost o kocki, o čemu govori i ovaj sasvim svjež roman naše poznate novinarke i književnice Lade Žigo. Autorica iznosi samo jednu od brojnih mogućih s u d b i n a n a š e d o b n i h hazardera. Kao i Krleža, ali na sasvim drugačiji način, autorica iznosi dramatičnu p r i č u o s u v r e m e n o j egzistenciji. Iako fiktivna, o v a p r i č a d u b o k o j e utemeljena u stvarnosti, ali više od konkretne razine, ro m a n p l i j e n i s vo jo m općenitom porukom u kojoj je eksplozija kockanja u Hrvatskoj samo jedna posl jedica, a ujedno i ilustracija sveobuhvatne m o r a l n e , p o l i t i č k e i financijske krize koja je zahvatila i našu državu i naše društvo.

Na rubu pameti

Denis Peričić

Leticija ZADRAVEC

Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362

[email protected]

Vjenčanje kao bajka!

Piše: RADAR

Vrtoglavica zločesta Cvjetni dom

Ovaj vikend održan je

šesti za redom „Sajam vjen-č a n j a“ u restoranu Fontana. S o b z i -rom na to da smo od prvog izlaganja sudjelovali u pre-zentaciji sajma, naravno da smo bili prisutni i ovaj put. Na sajmu smo izložili 15 ideja kako ukrasiti stolove za svečanu večeru, da to ne bude preskupo, a da svejed-no bude dovoljno efektno i naizgled raskošno. Naravno

da mi to znamo jer imamo 30 godina iskustva, mnoš-tvo osvojenih nagrada i priznanja na temu vjen-čanja i vjenčanih buketa i bez obzira na to, još uvijek puno dajemo za nove edukacije i doško-lovanja. Pa sam tako prilikom sajma svim mladencima koji su to željeli dala kratke upute ko-jim se pravilima trebaju voditi u osmišljavanju svojeg

vjen-čanja. Ako

vi niste bili među mladen-cima koji su došli posjetiti Sajam vjenčanja, bit će mi zadovoljstvo i vas upoznati s nekim pravilima. Ako želite čuti i saznati cijene s kojima možete jeftinije proći, pozi-vam vas da me nazovete na broj telefona 098/268-990 te da dogovorite svoje savjeto-vanje sa mnom, iz kojeg ćete sigurno saznati nešto novo, kao i pitati me sve što vas interesira. Savjetovanje je potpuno neobavezno, a ja ću rado svoje vrijeme posvetiti

vama. ... i tako su živjeli

dugo i sretno!

Letizia

Pitali su žurnalisti ovih dana Đureka, kulko je praf zapraf ljudi vu Hrvackoj

bez posla. Čovek ni rekel ni brojke. Nekaj je plel, vuzlal, trabunjal ali ni rekel ni reč pametnega. Zgubil se. Pa su ga onda ti isti žurnalisti oprali kak balavca. I onda je Đurek prespal i drugi ili treći dan je vu ne-kakvog dnevnom biltenu osvanula njegova krucijalna misao da više od 100 tisočakov onih kaj su na burzi neće delati. Kad je to čul ekonomista Štefek , kaj je vu leto i pol napi-sal 163 molbi za posel, poslal je Đureka na tečnom varaždinskom u pm. A na burzi se ni ništ bitnega promenilo. Tam je i dalje kaj vu košnici. Armada nezaposlenih je sve veća i veća, kajti je sve manje poduzeća kaj nekaj delaju. Puno više ih je pred bankrotom ili vu stečaju. Pa budu ve neki bez posla mogli po-pisivati kulko nas vu držai praf zapraf ima. Kajti država treba 15 tisočakov popisivači, 2000 kontrolora i 180 instruktora kaj budu vu travnju mesecu od jutra do večeri hodali po hižama. Pripoveda se da budu za popi-sivanje naknadu dobili tri tisočakov kuni kaj ni malo. Dobro bi bilo da istovremeno popišeju kulko je med nami fakat ljudi bez posla. Tak da Đurek više nebu blejal.

Blejanje i popisivanje

Charlie Wilson nikad nije iznevjerio. Pa tako ni na

posljednjem albumu, koji je jednostavno nazvan “Just Charlie”. Iza njega je za-vidna karijera, s braćom je žario i palio sedamdesetih i osamdesetih u legendar-

nom “The Gap Bandu”, koji ga je lansirao u zvijezde. A ni nakon što se odlučio na solo vode, nije razočarao. Ovaj šezdesetogodišnjak ne da može konkurira-ti današnjim R’n’B i soul funk izvođačima, nego mu velika većina može samo poljubiti prsten. O albu-mu: čeka vas deset novih pjesama i, kao što možete očekivati od Charlieja, sve su o ljubavi. Charlie ima je-dinstven snažan vokal, stil i uvjerljivost koji mu pružaju snagu, da čak ni sladunjave teme ne zvuče isfurano ni otrcano. Uostalom, ljubav je tema koja se nikad ne može potrošiti, a pogotovo ne u izvedbi Charlieja Wil-sona. Ovo je pravi R’n’B za “odrasle i zrele” i one koji cijene pravu ljubav i sve što ona nosi.

Charlie Wilson – Just Charlie

Nenad NEMEC NMC

voditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ

[email protected]

Sound Trek «Trgovački sud u Varaždinu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom VIZMATEX d.o.o. u stečaju iz Varaždina, Špinčićeva 84

o b j a v lj u j e:

I. JAVNU DRAŽBUZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA

VIZMATEX d.o.o. u stečaju

I. Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika VIZMATEX d.o.o. u stečaju iz Varaždina, Špinčićeva 84 i to: NEKRETNINA:- kč.br. 424/9, oranica Jalkovečki Lug sa 2663 m2, upisana u z.k.ul. 876 k.o. Jalkovec.Početna cijena određena je u iznosu od 1.809.092,00 kn.Nepokretna imovina prodaje se u cjelini (sve ili ništa).Na navedenoj nekretnini je upisano razlučno pravo u korist razlučnog vjerovnika Raiffeisenbank Austrija d.d. Zagreb, Petrinjska 59.

II. Nekretnina iz točke I. ovog oglasa prodat će se za početnu cijenu od 1.809.092,00 kn.

III. UVJETI PRODAJE:1) Usmena javna dražba za prodaju naprijed navedene imovine održat će se dana 10. ožujka 2011.g. u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radić 2, soba 224/II s početkom u 9,00 sati. 2) Nekretnina se ne može prodati ispod početne cijene od 1.809.092,00 kn.3) Poreze i pristojbe u vezi s prodajom plača kupac, kao i troškove uknjižbe.4) Nekretnina će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 8. ožujka 2011. godine uplatile jamčevinu od 10 % od utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro-račun ovoga suda broj 2390001-1300002754, model 02, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti stečajnom sucu prije nego što se pristupi dražbi. Uplaćena jamčevina uračunava se u kupovninu.5) Od polaganja jamčevine oslobođen je razlučni vjerovnik.6) Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu s važećim propisima Republike Hrvat-ske.7) Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenje rješenja o dosudi. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje. Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, a ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen, u tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu. 8) Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj.9) Nekretnina se prodaje po principu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke, pravne ili činjenične naravi. 10) Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena, uplaćena jamčevina vratit će se odmah nakon zaključenja dražbe.11) Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o predaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca te brisanje tereta na nekretnini. 12) Nekretnina koja je predmet prodaje, kao i procjena sudskog vještaka, može se razgledati uz pret-hodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na tel. 098 481 953.“

45Vaš kutak 22. veljače 2011. , br. 353

Spremna za ples...

Ovan(21.03 - 20.04)

Bik (21.04 - 20.05)

Blizanci (21.05 - 20.06)

Rak (21.06 - 20.07)

Lav (21.07 - 21.08)

Djevica (22.08 - 22.09)

Vaga (23.09 - 22.10)

Škorpion (23.10 - 22.11)

Strijelac (23.11 - 21.12)

Jarac (21.12 - 19.01)

Vodenjak (20.01 - 18.02)

Ribe (19.02 - 20.03)

LJUBAV: Postat ćete maštoviti i romantični. To će i biti najveći razlog vašem ovotjednom šarmu i sklonosti zavođenju. Pripadnicima znaka u vezi to bi moglo dati povoda za sukobe s partnerom. POSAO: Ulazite u puno bolje razdoblje, stoga budite aktivni i predstojeće dane iskoristite za sklapanje novih poslova. Nastojte svakako namet-nuti svoje ideje. ZDRAVLJE: Umor, nervoza.

LJUBAV: Kod vas će se u predstojećim danima mnogo toga promijeniti nabolje. Samopouzda-nje će vam biti na visini. Drugi će se boriti za vašu naklonost, a vi ćete birati, bit ćete iskreni, otvoreni i nećete potiskivati svoje želje. POSAO: I poslovna situacija će se promijeniti, naravno u vašu korist. Suradnici će se prema vama odnositi s više poštovanja. ZDRAVLJE: Dobro.

LJUBAV: U danima koji dolaze ljubav neće zau-zimati značajno mjesto u vašem životu. Prioritet ćete dati financijama i rješavanju poslovnih pro-blema. Za neke od vas prošlost će još uvijek biti nerješiva zagonetka. POSAO: Predstojeći dani najavljuju vam sklapanje unosnog ugovora te novčanu transakciju kojom ćete ostvariti značajnu dobit. ZDRAVLJE: Bolovi u kralježnici.

LJUBAV: Što se tiče ljubavi, kod vas će doći do pozitivnih pomaka i promjena. Vi ćete donositi najvažnije odluke, a partner će vas vjerno slijediti i podržavati. Najbitnije je da ni u čemu ne pretje-rate. POSAO: Mnogo ćete se kretati, ići na kraća putovanja i općenito biti više izvan ureda. Radni dan često će vam trajati dulje od uobičajenog.ZDRAVLJE: Oprez u prometu.

LJUBAV: Slobodni pripadnici znaka, ovo su vaši dani. Iskoristite ih i pronađite ljubav svog života, prilika za to imat ćete nekoliko. Često ćete biti pozivani u drušvo, omiljeni kod suprotnog spola i u središtu pozornosti. POSAO: Poslovno ćete biti uspješni. Vaš radni elan bit će na zavidnoj razini. Bez pogovora ćete prihvaćati dodatne obaveze. ZDRAVLJE: Problemi prolaznoga karaktera.

LJUBAV: Vas očekuje podosta ugodnih iznenađe-nja. Nova ljubav ili pak simpatija nagnat će vas da okrenete novu stranicu u svom ljubavnom životu. Češće ćete izlaziti, biti nasmijani i čak skloni avanturama. POSAO: Vaša kreativnost, poslovni potencijal i snalažljivost u nepredviđenim situa-cijama posebno će doći do izražaja. ZDRAVLJE: Posjet stomatologu.

LJUBAV: Pred vama su dani prepuni emocija i strasti. Slučajni susreti s pripadnicima suprotnog spola označit će početak zanimljivog prijateljstva ili još nećeg većeg. Vage u vezi pokazat će privrže-nost prema partneru. POSAO: Kod vas će u tjednu koji dolazi doći do izražaja vaša komunikacija i verbalna snalažljivost. Poslovi će se napokon po-četi realizirati. ZDRAVLJE: Više odmarajte.

LJUBAV: U danima pred vama morat ćete se nao-ružati strpljenjem. U protivnom ćete nastradati. Bit ćete skloni za svoje propuste kriviti partnera i očekivati da on u vezu vrati emotivni sklad. POSAO: Poslovna siutacija ipak će biti bolja nego poslovna. Nešto što ste nedavno započeli ili zbog čega ste se brinuli, napokon ćete riješti. Dani će biti izuzetno uspješni. ZDRAVLJE: Stabilno.

LJUBAV: Prepustit ćete se svim užicima koje obo-strana ljubav donosi sa sobom. Voljet ćete i biti voljeni. Šarmom i osmijehom osvajat ćete, stoga će iza vas ostati i pokoje slomljeno srce. Bit ćete izuzetno samouvjereni. POSAO: I što se tiče posla, u tjednu koji dolazi očekuju vas izuzetni poslovni rezultati. Bit ćete snalažljvi, komunikativni i spret-ni. ZDRAVLJE: Ozljede fizičke prirode.

LJUBAV: U danima koji dolaze vaša sklonost tvrdo-glavosti, prevelika očekivanja od partnera i povre-mena sitničavnost te posesivnost bit će prepreka u ostvarivanju emotivnog zadovoljstva. POSAO: Tvrdoglavost i upornost donijet će vam dobre rezultate. U radu ćete inzistirati na dobrim i poti-cajnim suradničkim odnosima i postizati najbolje rezultate. ZDRAVLJE: Povremeno glavoblje.

LJUBAV: Pod svaku cijenu htjet ćete nešto pro-mijeniti, a nećete ustvari znati što. U postojećim vezama pojavit će se monotonija i nezainteresira-nost za partnera. U danima pred vama malo toga će vam polaziti za rukom. POSAO: U poslu ćete biti konkretniji, aktivniji a samim time i učinkovitiji. Mnogo vremena ćete posvetiti organizaciji posla i planiranju. ZDRAVLJE: Kontrola kvrne slike.

LJUBAV: Povremeno ćete padati u apatično stanje i distancirati se od partnera. Razmišljat ćete o prošlosti ili se pak pretjerano žrtvovati za osobu do koje vam je stalo. No sve će to biti bez dublje emotivne potrebe. POSAO: Ovotjedna poslovna situacija bit će znatno bolja od ljubavne. Ovotjedni trud i zalaganje donijet će vam dobre rezultate. ZDRAVLJE: Izbjegavajte alkohol.

TJEDNI HOROSKOP(22. 2. - 28. 2.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381

„Stečajni upravitelj stečajnog dužnika LEPOGLAVSKI LABORATORY d.o.o. u stečaju iz Lepoglave, Hrvatskih pavlina 41

o b j a v lj u j e:

JAVNU PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA LEPOGLAVSKI LABORATORY d.o.o. u stečaju

Predmet prodaje je sva pokretna imovina stečajnog dužnika LEPOGLAVSKI LABORATORY d.o.o. u stečaju iz Lepoglave, Hrvatskih pavlina 41 i to osnovna sredstava (laboratorijska oprema za ispitivanje i analizu građevinske i industrijske sirovine) i pripadajući sitni inventar, u svemu prema procjenbenom elaboratu izrađenom od strane sudskog vještaka. Procijenjena vrijednost pokretnina iznosi 137.980,00 kn. Pokretnine se prodaju isključivo u cjelini (sve ili ništa).

II. UVJETI PRODAJE:1. Pokretna imovina stečajnog dužnika prodati će se putem prikupljanja pismenih ponuda u zatvorenim kovertama.2. Svaki ponuđač dužan je u ponudi navesti točan naziv tvrtke (za pravne osobe), odnosno ime i prezime te točnu adresu (za fizičke osobe i obrtnike), OIB te presliku registracije tvrtke ili presliku obrtnice, te obrazac SOL-2 ne stariji od 8 dana.U ponudi mora biti jasno naznačena ponuđena cijena izražena u HRK. Ponuda mora biti dostavljena u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti na adresu: Stečajni upravitelj, Želimir Uršulin, Trg hrvatskih ivanovaca 9, 42 240 Ivanec s naznakom „NE OTVARAJ - PONUDA ZA NATJEČAJ“.3. Rok za podnošenje ponuda je 8 dana računajući od dana objave ovog oglasa u regionalnim novinama.Kao pravovremeno pristigle ponude smatrat će se samo ponude koje najkasnije 1 dan nakon isteka roka za predaju pristignu stečajnom upravitelju.4. Sve pravovremeno pristigle ponude otvorit će se pred javnim bilježnikom Nadom Šagi-Belcar iz Ivanca i to dana 08.03.2011.g. u 13,00 sati.Na ovoj dražbi imovina se može prodati i ispod procijenjene vrijednosti s time da prodavatelj zadržava pravo neprihvaćanja niti jedne ponude ukoliko bi ista bila u izričitoj suprotnosti sa interesima vjerovnika.5. Ponuditelj čija će ponuda biti prihvaćena dužan je u roku 3 dana, nakon obavijesti o prihvaćanju ponude, uplatiti na žiro račun stečajnog dužnika jamčevinu u iznosu od 10% od ponuđene cijene. Ostatak cijene do punog iznosa dužan je uplatiti u roku 15 dana od dana primitka obavijesti o prihvaćanju ponude.6. Kupac čija je ponuda prihvaćena može u posjed istih stupiti u roku 15 dana od dana uplate cijene u cijelosti.7. Svi troškovi vezani uz porezne obveze (PDV) kao i troškovi demontaže, utovara i transporta pokretne imovine padaju na teret kupca.8. Sva imovina koja je predmet prodaje kupuje se po načelu „viđeno-kupljeno“ te se isključuje bilo kakva odgovornost prodavatelja u vezi pravnih ili materijalnih nedostataka.9. Sva imovina koja je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana u vremenu od 09-14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upravi-

teljem na broj 098 481 953.“

22. veljače 2011., br. 35346 S raznih strana

VARAŽDIN – Dobre vijesti za sve planinare, ljubitelje prirode te one koji to tek namjeravaju postati stižu iz Hrvatskog pla-ninarskog društva HPD MIV Va-raždin. Naime, kako doznajemo od predsjednika vodičke sekcije Drage Stupara, ovogodišnja tradicionalna planinarska škola trajat će puna tri mjeseca.- Planinarska škola održavat će se tijekom ožujka, travnja i svibnja ove godine i to srijedom od 17 do 19 sati u prostorijama

našeg planinarskog društva (Kratka 1/II, zgrada do Elektre).Pripremili smo brojna predava-nja iz 10-ak područja planinar-stva te čak tri pokazne vježbe na terenu. Predavači su uglavnom etablirani vodiči HPD-a MIV, te nekoliko vanjskih suradnika. Kotizacija za planinarsku školu iznosi 60 kuna za članove na-šeg planinarskog društva, a za ostale 80 kn – istaknuo je Drago Stupar dodavši kako se prijave i uplate (kod blagajnice, gđe Mire

Benkus) mogu obaviti svaki četvrtak na redovnom sastanku društva u Kratkoj 1/II, Varaždin. To kakva će sve znanja ljubitelji prirode i budući planinari stje-cati tijekom škole najbolje opi-suju naslovi tema predavanja. Primjerice, 16. ožujka moći će doznati sve o povijesti planinar-stva, organizaciji i orijentaciji. No prije prvih vježbi u prirodi polaznici će se upoznati sa svom potrebnom opremom, načinima kretanja u planini… (jn)

Naučite sve o sigurnom kretanju u planini…PRILIKA Tradicionalna planinarska škola HPD-a MIV Varaždin novim polaznicima vrata otvara već u ožujku

Mladi terijer

!

ZAGREB - Članove Udruge specijalne jedinice policije 14. veljače ugostila je premijerka Jadranka Kosor. - Premijerku smo izvijestili o dosadašnjem radu udruge od njezina osnivanja, ali i s pripremama za svečano obilježavanje 20. obljetnice osnutka Specijalne jedini-ce policije PU varaždinske „Roda“ te je pozvali da tom prigodom nazoči svečanosti i pregleda postrojene ratne pripadnike, što je i prihva-tila – kaže tajnik Roda Ivo Loborec. Povodom obljetnice udruga planira izdati foto-monografiju o ratnom putu „RODA“, čija će promocija biti na svečanoj akademiji povo-dom 20. obljetnice 18. ožujka 2011. godine u Varaždinu u Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi. Treba znati da su Rode prošle kroz sva ratišta u Hrvatskoj, a kroz jedinicu prošlo je 511 pripadnika. De-setorica su poginula, a jedan se još uvijek vodi kao nestali. Njih trideset i osmero u ratu je teško ranjeno.

Od 18. veljače ove godi-ne u caffe baru “Gracia” u Novom Marofu, otvorena je zajednička izložba slika Zvjezdane Bukovčan i Ivan-ke Ratković pod nazivom “Prošlost u vječnosti”. Na izložbi je predstavljeno devet slika Zvjezdane Bukovčan te šest slika Ivanke Ratković, rađenih ručnim vezom na domaćem konopljinom plat-nu. Na izložbi također mo-žete pogledati knjigu “Vile”, autorice Ivanke Ratković, za koju je ilustracije izradila Zvjezdana Bukovčan. (mr)

„Rode“ kod premijerke

Prošlost u vječnosti

IZDVOJENO

IZLOŽBA U N. MAROFU

HUMANO Pomoć 14-godišnjaku i njegovoj obitelji iz Donje Višnjice

Skupili 15 tisuća kuna

Glumac Zijah Sokolović u ponedjeljak navečer nije bio glavna zvijezda svoje predstave “Međuigre 0 - 24”. Publika je u varaždinsko kazalište došla s ciljem da pomogne 14-go-dišnjem Tihomiru K u d e l j n j a k u , simpatičnom dječaku iz Donje Viš-nj ice koj i se već tr i i po l go -dine bori s karcinomom jetre. - Sve karte rasprodali smo još prošlog tjedna, a uspjeli smo prikupiti 15 tisuća kuna- rekao nam je tajnik Lions kluba Varaž-din Dražen Novak. Tihomirov otac Dragutin kaže – puno lakše sada diše. - Ne znam ni kako da zahvalim svima. Puno, puno su nam pomogli. Hvala Lions klubu i hvala svima drugima koji su nam u svim teškim trenucima pomogli na bilo koji način – dodao je.

Borba s bolešćuTihomiru je zloćudni tumor

na jetri otkriven kad je imao samo 11 godina. Tada je hitno operiran prvi put. Samo godinu dana nakon prve operacije ovaj se hrabri dječak ponovno našao na kirurškom stolu. - Nakon

Jučer je održana predstava “Međuigre 0 - 24” poznatog glumca Zijaha Sokolovića u organizaciji Lions kluba Varaždin. Prihod je namijenjen za liječenje dječaka Tihomira Kudeljnjaka

Zijah SokolovićTihomir Kudeljnjak na predstavi s obitelji

Planinari PD-a MIV na zahtjevnom usponu

Ovaj godinu dana mladi muž-jak pronađen je kod Prve osnovne škole u Varaždinu. Mješanac je njemačkog lov-nog terijera i ima potpuno kratki repić. Aktivan, zaigran i dobroćudan, nekome bi bio veseli ljubimac.Udruga Spas 042/330-004

te operacije mislili smo da je sve u redu, no tumor se opet javio. Treća operacija bila je u siječnju prošle godine, a sve do kolovoza Tihomir je odlazio na kemoterapije, a uslijedilo je još 6 terapija za tzv. održa-vanje – kaže otac Dragutin. Borba za zdravlje u potpunosti je financijski iscrpila ovu pete-ročlanu obitelj. Dragutin jedini radi, majka je nezaposlena, a u obitelji Kudeljnjak uz Tihomira su još dva maloljetna sina. - Često smo se pitali kako ćemo

preživjeti sljedeći tjedan. Pove-ćavali smo minuse, zaduživali se, a nekad su nam pomogli i dobri ljudi. Kad je u pitanju bilo Tihomirovo zdravlje, sve je bilo moguće – prisjeća se otac koji je teške trenutke izdržao zahvaljujući čvrstoj nadi i vjeri u oporavak svog dječaka. Tihomir je sada dobro, njegova školska klupa u 8. razredu OŠ Izidora Poljaka nije više toliko prazna kao što je bila prije, a cijela obitelj i dalje se nada da je ovo teško razdoblje iza njih.

u tri godine Tihomir je prošao tri operacije jetre

Piše: TIHANA DRUMEV [email protected]

Nikad se ne zna je li Tihomirova borba s bolešću gotova. 14-godišnji dječak trenutno mora raditi na jačanju imuniteta koji mu je nakon tri operacije i niz kemoterapija ozbiljno narušen. Lijekovi koje koristi izuzetno su skupi, pa akcija kreće dalje. Potaknuti ak-cijom Lionsa Varaždin, javili su se i drugi klubovi. NCLC Millenium ove subote u restoranu Katarza organizira maskenbal čiji će prihod namijeniti upravo Tihomiru. Ako i vi želite pomoći dječaku i njegovoj obitelji, novac možete uplatiti na žiro-račun 3114261647 u Zagrebačkoj banci.

AKCIJA KREĆE DALJE

Jedan od najpoznatijih hrvatskih pjevača, Mišo Kovač, 9. travnja održat će humanitarni koncert u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani na Dra-vi. Iako je prošle godine najavio kraj karijere, još će nas jednom podsjetiti

na sve svoje stare i nove hitove. Od 10. ožujka ula-znice će se moći kupiti po cijeni od 80 kuna za parter i 90 za tribine, dok ćete za VIP ulaznice izdvojiti 250 kuna. Od svake prodane ulaznice izdvojit će se 10 kuna za kupnju neuro-

feedback uređaja za Opću bolnicu Varaždin. Uređaj omogućava tre-tman djece sa simptomima autizma.Prodaja karata kreće ovaj tjedan u prodavaonicama trgovačkog poduzeća Branka i drugim mjestima.

KONCERT Humanitarni koncert u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi

M. Kovač: Svi pjevaju, svi pomažu!

47Vodič 22. veljače 2011. , br. 353

FOTO NATJEČAJ

VREMENSKA PROGNOZA

Zoran Stanko - Zimska magla

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – HLADNOTjedan na čijem smo početku donijet će nam zimski ugođaj. Prvo jučer malo snijega, a zatim sunča-nije i hladnije dane. Možemo reći zdrava zima... Još je odavno u pučkoj meteorologiji zamijećeno da „ako zima ne ugrize, onda ošine repom”. Upravo to nas čeka ovog tjedna. Iako smo početkom veljače pomislili da je stiglo proljeće, ovog tjedna temperatura će nas natjerati na zimsku odjeću. Ipak, bit će uglavnom suho sa sunčanim razdobljima pa možemo reći da je to i zdravo vrijeme. Prema vikendu će postojati mogućnost za vrlo slabe oborine. Dakle, ovog tjedna proljeća nema na vidiku. Ukoliko planirate na skijanje za precizniju prognozu na europskim skijalištima, agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 21.2.)

ROĐENI:

1000kuna!

Fotografi je šaljite na temu zima na [email protected]. Autora najbolje nagradit ćemo s Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 satiTeatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medve-šek

VARAŽDIN

ČAKOVEC

KINO GAJOd četvrtka, 24.2. do utorka 1.3.GULIVEROVA PUTOVANJA (pustolovni) u 18 satiLOV NA VJEŠTICE (fantastična akcija) u 20 satiKAZALIŠTEUtorak 22.2., Z. RogozLJEPOTICA IZ LEENANEA u 20 satiSrijeda 23.2., Z. RogozLAMENTACIJE VALENTA ŽGANCA u 20 satiČetvrtak 24.2., Z. RogozFAMILIJA U PRAHU u 20 satiPetak, 25.2., Z. RogozDEBITANTI u 20 satiKONCERTINedjelja, 27.2. u 18 sati, HNKTAMBURAŠKI ORKESTAR KUD-a VARTEKSPonedjeljak, 28.2. u 18 sati, HNKFAŠNIČKI KONCERT, učenici i profesori Glazbene školeKNJIŽNICARadno vrijeme:Odjel za odrasle i odjel za djecuPonedjeljak – petak (7,30 – 19,30)Subota (7,30 – 13.00)Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfi caPonedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30)Četvrtak, petak (7,30 - 15,00)Subota (7,30 – 13,00)MUZEJIStari gradStalni postav Kulturnopovijesnog odjelaOtvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvorenoPalača SermageDRAŽEN EISENBEISSER: Titraji tišine,razgled do 27. veljačeStalni postav – Galerija starih i novih majstoraOtvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvorenoPalača HerzerBIS DAT QUI CITO DAT (dvostruko daje tko brzo daje),izložba starih fotoaparata i kamera, razgled do 27. veljačeStalni postav – Svijet kukacaOtvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvorenoGALERIJEGalerijski centar VaraždinStalni postav – Zbirka Miljenka StančićaOtvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjelj-kom i blagdanom zatvorenoZlati ajngelWIGAN 10, otvorenje izložbe fotografi ja u petak 25.2. u 19 satiOtvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno

CENTAR ZA KULTURUKinoSubota 26.2.OLUJA, (komedija, drama) u 18 satiPUSTITE ME UNUTRA (fantazija, horor) u 20 satiNedjelja, 27.2.LEGENDA O ČUVARIMA (fantazija) u 16 satiPROJEKT FRANKENSTEIN (drama) u 18 satiDOBRO SRCE (drama) u 20 satiPonedjeljak, 28.2.MED (drama) u 18 satiGRANICE KONTROLE (mistična drama) u 20 satiPredstaveSubota, 19.2. u 16 sati,MATILDA, lutkarska predstava PinklecaIzložbeni prostorJOHNATHAN ANDREW ROBERTS, slike,razgled do 13. ožujka

Subota, 26.2., Velika scena HNKSHAKEspeare na Exit,gostovanje Teatra Exit u 19,30

PREPORUKA TJEDNAPREPORUKA TJEDNA

TJEDNI VODIČTJEDNI VODIČ

Ivica Gazzari (95), Štefanija Vukelić (86), Ivan Sabol (62), Josipa Kečkan (83), Marija Gotal Juranko (90), Zlatko Turković (67), Gjuro Borović (50), Ivka Žedak (69), Stjepan Novoselec (67), Ljubica Belas (87)

UMRLI:

VJENČANI: Tomislav Kerhat i Ljiljana Ljubanović, Nikola Vincek i Lana Miškulin


DJEVOJČICEDora Meštrić, Mia Kujavec, Ema Miko, Tara Kovačić, Dijana Rugan, Plantak Sandra, Lukrecija Martinčević, Mateja Friščić, Iva Hrebak, Angelina Dežić, Mia Žuna, Eva Sokol, Helena Vidaček, Elena Boltižar, Bojana Fošnar

DJEČACI Mihael Meštrić, Gabrijel Kuhar, Josip Šoković, Borna Kušćer, Vito Slunjski, Marko Matas, Luka Baneković, Jan Kovačić, Leo Bolčević, Roko Bubnjarić

22. veljače 2011., br. 35348 Zadnja

BRUCOŠIJADA Kawasaki 3P, We come one i Brkovi doveli publiku do delirija

Bolje ikad, nego nikad!VARAŽDIN - Dosada jed-

na od najvećih brucošija-da, priređena za studente FOI-a, ovaj petak napunila je Graberje sa skoro tisuću i petsto posjetitelja, a samo 3 sastava zabavljala su pu-bliku od 21 h do iza ponoći. Prvi su publiku zagrijali nesvakidašnji Požežani, sa-stav “We come one”, vesela ekipa trubača kojoj metal rifovi nisu strani. Svojim obradama poznatih pjesama, ali u total-no drugačijem stilu, odsviranim puhačkim instrumentima, otvo-rili su brucošijadu. Nakon njih, wellne-ss punkeri “Brkovi” zauzimaju stage, a ludnica koja nastaje pri njihovom nastupu, teško se može opisati. Miješanjem punk rifo-va s tipičnim “narod-njačkim” upadicama, zauzimaju sve pozna-tije ime na domaćoj

sceni. Sam kraj pripao je veteranima i varaždinskoj

publici dobro poznatom sa-stavu Kawasaki 3p. Kakva je

bila atmosfera na njihovom koncertu govori i činjenica da čak ni metalna ograda nije izdržala veselu publiku te je u jednom trenutku po-pustila, što je redarima za-dalo dosta posla. Na kraju je sam koncert morao biti skraćen, a ova brucošijada ostat će zapamćena kao jedna od najbolji i najluđih do sada! (dk)

Brucošijada u organizaciji Studentskog zbora FOI-a okupila brucoše i studente, ali i sve ostale željne dobre zabave...

Mladi borac Mario Agatić dobio je priliku osvojiti naslov prvaka svijeta u full contactu. Za ne-koliko tjedana u Francuskoj će se boriti protiv domaćeg borca Sebastiena Pacea. Mariju, koji je borac Kickboxing kluba Sračinec, prošli tjedan ugovorom je potvr-đeno da će se boriti za naslov svjetskog prvaka u full contactu. 12. ožujka bit će to glavna borba

natjecanja Power Trophy u Fran-cuskoj. Mario već nekoliko godi-na pobjeđuje na profesionalnim mečevima diljem Europe, a prošle godine osvojio je i naslov prvaka Europe. Pregovori za ovaj meč trajali su nekoliko mjeseci, a Mario u svojoj 22. godini borit će se u meču karijere. Trenutno trenira dva puta dnevno pet dana u tjednu.

Borba karijereFULL CONTACT

KARIKATURA crta: Željko Pilipović

Zahvaljujući glasovima pu-blike, u polufinalnu večer Dore 2011., ovogodišnju emisiju hrvatskog izbora za pjesmu Eurovizije, ušao je i Mirko Švenda - Žiga. Poznati međimurski pjevač pjevao je veliki hit grupe

Boa “Svi tvoji poljupci” te “Help” legendarnih Beatle-sa i na temelju dobivenih glasova “zaradio” direktni prolaz u polufinale. U slje-dećoj emisiji Dore kandi-dati će moći sami izabrati svoju pjesmu.

Žiga Međimurski u polufinalu Dore! !

Preko 520 izviđača iz 19 izvi-đačkih udruga sudjelovalo je prošle godine u akciji “Uli-cama Varaždina”, po čemu je ta izviđačka akcija jedna od najbrojnijih u Hrvatskoj – naglašeno je na godišnjoj skupštini Odreda izviđača “Sirius”, na kojoj je obilježena i 20. godišnjica od osnivanja udruge. Na Skupštini je bilo riječi i o uspjesima, a govorilo se i o tome što ih sve čeka ove godine. Zbog svog izuzetnog doprinosa u djelovanju i ra-zvoju Odreda izviđača “Siri-us”, Haritina Jerec dobila je odlikovanje “Zlatni znak odre-da”, a Oskar Ježovita “Srebrni znak odreda”. Na kraju su svi uživali uz prezentacija “Naših 20 godina”.

20. rođendan IZVIĐAČI “SIRIUS”

trubački sastav u metal verziji

te wellness punk dobitna kombinacija

SIN

IŠA

SOVI

Ć

rt_353

Documents