rt 479

Str. 4.-5.

Str. 2.-3.

Stranica 7.

VARAŽDINSKI OTPAD

Bale vozili u Vukovar, a Habuš najavio: Računi će poskupjeti

Str. 3.

BROJ 479 II 23. SRPNJA 2013. II www.regionalni.comBESPLATAN PRIMJERAK

gionalniTjednikReReReRePlus

ISSN 1846-8969

40.000

PRESUDA Županija izgubila spor na Visokom upravnom sudu

U napuštenim kućama požari, smrad, umalo i razorna eksplozija

TEMPIRANE BOMBE Zapušteni i napušteni objekti u Varaždinu, sve su veća prijetnja

Ernoić je bio pročelnik do 2005., pa dožupan do 2009. kada je izgubio na izborima. Sud je dobio na temelju dokumenta koji je s njim 2005. kao tadašnji župan potpisao Radimir Čačić

Otpremnina:M. Ernoiću 125.000 kn

2 AktuAlno REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

aktualnowww.regionalni.com

Između Varaždina i Hrašćice napokon će biti postavljena javna rasvjeta. - Grad Varaždin s 380 tisuća kuna financira radove na izgradnji javne rasvjete u Optujskoj ulici. Riječ je o opasnoj tamnoj zoni uz veliki trgovački centar, a s 24 rasvjetna stupa produžit će se posto-jeća javna rasvjeta od Hrašćice i HT centra prema Supernovi. Za 30-ak

dana bit će postavljena ekološka i energetski učinkovita javna rasvjeta koja se nastavlja na postojeće ra-svjetne stupove u Optujskoj ulici i Hrašćici – najavili su iz Grada. Ove godine u planu je i dopuna rasvjete u Trakošćanskoj ulici te produženje rasvjete u Zagrebačkoj ulici do Pli-tvičkog mosta. Ti radovi su vrijedni 450 tisuća kuna.

Javna rasvjeta napokon između Varaždina i Hrašćice

Otpremnina zbog R. Čačića!PRESUDA Varaždinska županija isplatila 125.000 kuna otpremnine Miljenku Ernoiću nakon presude Visokog upravnog suda

�HSLS-ovac je do 2005. radio kao pročelnik, a potom kao zamjenik Čačića, pa Sabatija. Nakon što je 2009. sa Sabatijem izgubio izbore, tražio je da ga Štromar vrati u službu. Kada je ovaj to odbio, Ernoić je podnio tužbu. Spor je dobio, jer je Čačić 2005. kao tadašnji župan s njim potpisao sporazum kojim je obvezao Županiju da će Ernoića bez natječaja rasporediti na mjesto službenika

Bivši pročelnik za poljopri-vredu i bivši zamjenik župana HSLS-ovac Miljenko Ernoić, koji sada radi kao direktor Razvojne agencije Sjever-DAN, dobio je radni spor protiv Varaždinske županije. Nakon što je Visoki upravni sud Republike Hrvatske u ožujku prošle godine presudio u njegovu korist, Varaždinska županija se s njim nagodila 20. rujna prošle godine.

Zatezne kamatePrema izvješću o izvršenju

županijskog proračuna za 2012., Ernoiću je za otpre-minu po sudskoj presudi u rujnu isplaćeno 98.945,71 kunu, a potom u listopadu još 27.015,08 kuna za otpremninu i zatezne kamate.

Miljenko Ernoić nije želio govoriti o sudskoj presudi i isplati otpremnine, jer smatra da je iz pravomoćne sudske presude, koja je i izvršna, sve jasno.

Što je jasno, doznali smo zahvaljujući odgovorima iz Varaždinske županije u kojoj ništa ne skrivaju.

- Nagodbom od 20. rujna 2012. Županija se obvezala mr. sc. Miljenku Ernoiću isplatiti iznos od 38.181,91 kuna kao razliku između iznosa otpremnine za poslov-no uvjetovani otkaz 22. lipnja 2009., koja bi mu pripadala sukladno kolektivnom ugo-voru i isplaćene šestomje-sečne naknade, uvećano za 50 posto zakonskih zateznih kamata i odvjetnički trošak te pripadajuća javna davanja. Rečeni iznos isplaćen je mr. sc. Miljenku Ernoiću, a javna davanja obračunata i uplaćena sukladno mišljenju poreznih tijela – odgovorili su nam.

No zašto je tužio Županiju i na temelju čega je dobio sud-ski spor? - Tužbu Upravnom sudu RH mr. sc. Miljenko Er-noić podnio je 20. lipnja 2009. godine, protiv rješenja župana kojim mu je odbijen zahtjev za povratak u službu i raspored na službeničko radno mjesto

Radna mjesta Miljenka Ernoića:2003. - 2005. Pročelnik Upravnog odjela za poljopri-vredu i šumarstvo Županije

2005. - 2008.Zamjenik župana Radimira Čačića2008.- 2009.Zamjenik župana Zvonimira Sabatija2009. -Direktor Razvojne agencije Sjever

Zovite nas na 042/290-777

Miljenko Ernoić nije želio govoriti o presudi i isplati otpremnine, jer smatra da je iz presude sve jasno

u nadležnom županijskom upravnom odjelu, nakon što mu je prestao mandat zamje-nika župana. Visoki upravni sud Republike Hrvatske, koji je u međuvremenu postao

nadležan, u tom predmetu donio je presudu 29. ožujka 2012. godine – izvijestili su.

Uz pobjednikeDanas je Miljenko Ernoić

predsjednik varaždinskog HSLS-a i koalicijski partner HNS-a u Gradu Varaždinu. Prije četiri godine, kada je podnio tužbu, na vlasti je u Županiji, baš kao i danas, bio HNS. Da bi bilo jasno zašto je tužio Županiju u kojoj je na vlasti stranka čiji je partner, nužno je vratiti se u 2005. godinu.

Od 1. veljače 2003. do 21.

lipnja 2005. godine Ernoić je u Varaždinskoj županiji bio zaposlen kao pročelnik za poljoprivredu. Župan je bio HSS-ovac Zvonimir Sabati. No na izborima 2005. godine Sabati je izgubio. Za Ernoića kao člana HSLS-a to je bila odlična vijest, jer je njegova stranka na te izbore izašla u koaliciji s HNS-om i HSU-om. Za novog župana izabran je HNS-ovac Radimir Čačić, a Ernoić i Predrag Štromar, aktualni župan, postali su njegovi zamjenici.

Tri godine kasnije, kada je “pukla ljubav” između dota-dašnjih partnera Radimira Čačića i HSLS-ovca Ivana Čehoka, došlo je do puča u Županijskoj skupštini. Čačić je smijenjen i za župana je opet izabran Sabati. Među-tim, za Ernoića opet nije bilo nikakvih posljedica, jer je bio na “pravoj” strani. HSLS je tada stao uz HDZ i HSS, a zahvaljujući tome ostao je raditi kao Sabatijev zamjenik.

Ernoić je na istu poziciju računao i 2009. godine kada su održani prvi neposredni izbori za župana. Bio je kan-didat za zamjenika Zvonimira Sabatija. Međutim, Sabatija je

Ernoić u Županijskoj palači na sjednici koju je vodio župan Čačić

Piše: VESnA MARgEtić[email protected]

UZ VlASt

3AktuAlno 23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

Broj zaposlenih u gradskoj upravi Grada Varaždina će sa sadašnjih 108 biti smanjen na 90 kroz dvije do tri godine. Najavio je to prošli tjedan gradonačelnik Goran Habuš, koji je napomenuo da se viška od 18 djelatnika neće riješiti stihijski, nego sukladno donesenom planu, a trebat će osigurati i novac za ot-premnine. Iako Grad ima previše

zaposlenih, gradonačelnik je pred Gradsko vijeće, koje se sastaje ovog utorka, 23. srpnja, uputio prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proraču-na kojim se predviđa povećanje rashoda za zaposlene. I dok se pri donošenju proračuna 700.000 kuna uštedjelo ukidanjem regresa i božićnica, sada gradonačelnik predlaže da se za zaposlene osigura

50,2 milijuna kuna ili 313.700 kuna više. Za čak 74 posto ili za 282 tisuće kuna želi povećati „ostale rashode za zaposlene“, u što spadaju jubilarne nagrade, darovi djeci, ali i otpremnine. Habuš nije ponudio konkretan odgovor na pitanje zašto predlaže povećanje te stavke. No potvrdio je da će sanacija prora-čunskog manjka, koji se lani popeo

na 23,4 milijuna kuna, trajati više godina. Glavni razlog za pove-ćanje minusa, ali i prvi rebalans proračuna za 2013. je to što je 26,1 milijun kuna kredita stiglo tek u siječnju ove godine. Rebalansom se predlaže povećanje prihoda s 223,5 milijuna kuna za čak 33 milijuna ili 14 posto, čime bi proračun za 2013. iznosio 256,6 milijuna kuna. (vms)

Prvi rebalans: više novca za zaposlene u Gradu Varaždinu, a 18 ih je višak

Otpremnina zbog R. Čačića!PRESUDA Varaždinska županija isplatila 125.000 kuna otpremnine Miljenku Ernoiću nakon presude Visokog upravnog suda OTPAD Za zbrinjavanje bala 43 milijuna kuna iz džepa građana

Računi poskupljuju 70 kuna?!

Iako domaćinstva iz Va-raždina već godinama svaki mjesec Varkomu plaćaju i za zbrinjavanje komunalnog otpada, još jednom će mo-rati platiti zbrinjavanje bala.

– Računi za smeće će poskupjeti, ali će to biti minimalan iznos. Plaćao bi se kroz tri godine – rekao je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš u četvrtak.

Međutim, računica po-kazuje da bi svako doma-ćinstvo već plaćeno zbri-njavanje otpada trebalo platiti 2.500 kuna u sljedeće tri godine, što je 70 kuna mjesečno.

Ugovora nemaNo nije isključeno da će

računi biti još viši. Iako je to bilo najavljeno za ovaj mjesec, Grad Varaždin još uvijek nije potpisao kon-cesijski ugovor s Ce-za-rom, Komunalcem Davor i Eko-flor plusom za odvoz i zbrinjavanje oko 100 tisuća tona baliranog komunalnog otpada iz Brezja. Riječ je o poslu vrijednom više od 100 milijuna kuna. Razlog je što još uvijek nije pot-pisan ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

– Koncesijski ugovor ne-ćemo potpisati prije nego potpišemo ugovor o sufi-nanciranju s Fondom. Ovaj tjedan idemo na sastanak i očekujemo da ćemo dogo-voriti da Fond osigura 40 posto ili oko 40 milijuna kuna. Od preostalih 60-ak milijuna kuna, 43 milijuna

�HSLS-ovac je do 2005. radio kao pročelnik, a potom kao zamjenik Čačića, pa Sabatija. Nakon što je 2009. sa Sabatijem izgubio izbore, tražio je da ga Štromar vrati u službu. Kada je ovaj to odbio, Ernoić je podnio tužbu. Spor je dobio, jer je Čačić 2005. kao tadašnji župan s njim potpisao sporazum kojim je obvezao Županiju da će Ernoića bez natječaja rasporediti na mjesto službenika

�Računi za smeće će poskupjeti, ali će to biti minimalan iznos, rekao je Habuš. Međutim, računica pokazuje da će svako domaćinstvo sljedeće tri godine svaki mjesec plaćati po 70 kn više

Zašto je Varkom noću potajno u Vukovar odvozio bale otpada?

Tko snosi odgovornost zbog gubitka spora protiv Miljen-ka Ernoića? - Upravne poslove u Županiji obavljaju upravna tijela, županijski službenici sukladno propisima. Da bi u smislu tih propisa postojala odgovornost za štetu, potrebno je da ona bude nanesena namjerno ili zbog krajnje nepa-žnje, što u ovom predmetu nije slučaj. U prosudbi prava lokalnih dužnosnika nakon isteka mandata, korištena je pravna praksa potvrđena brojnim mišljenjima nadležnog ministarstva i u namjeri da se poštuju zakonski propisi. Sudbena vlast je neovisna i samostalna i odluku Suda Županija je bila dužna izvršiti – odgovorili su iz Županije. Doznali smo da od bivših ili aktualnih zaposlenika još samo jedan protiv Županije vodi upravni spor i to protiv rješenja o rasporedu. Riječ je zasigurno o sporu nakon reorganizacije 2010. kada je, umjesto 10, ustrojeno osam upravnih odjela. Za otpremnine službenika tada je izdvojeno oko milijun kuna. Najpoznatiji su slučajevi bivših pročelnica Darinke Hajduk Vučić i Dubravke Kanoti. Primile su po 200-tinjak tisuća kuna otpremnine, a potom ih je u Gradu Varaždinu zaposlio bivši gradonačelnik Ivan Čehok koji je Štromara optužio za “politički progon”, jer su bez posla redom ostali članovi HDZ-a ili osobe s njegove nezavisne liste.

Tko je odgovoran?

Piše: VESnA MARGETić[email protected]

bi platili građani, a ostalo Varkom. Očekujemo i da T7 Grupa vrati 9 milijuna kuna uplaćenog avansa – naveo je Habuš.

Budući da se od građana očekuje da iz svog džepa iz-dvoje 43 milijuna, to ispada oko 2.500 kuna po doma-ćinstvu budući da ih je u Varaždinu prema zadnjem popisu 17.021. Iznos bi mo-gao biti i veći, jer je nejasno

kako Habuš računa na brzi povrat 9 milijuna kuna s obzirom na to da T7 Grupa s Gradom vodi sudski spor.

I dok je po ugovoru s T7 Grupom suf inanciranje Fonda s 40-ak milijuna kuna već bilo ugovoreno, a ta je tvrtka nudila Gradu i

odgodu plaćanja na sedam godina, sada je sudjelovanje Fonda upitno. Pitanje je sto-ga zašto je Grad uopće odbio provesti ugovoreni posao pa raspisao koncesijski natječaj bez jasne računice tko će što platiti. Uz to, potpuno je nepoznato kako će platiti zbrinjavanje bala koje se u Brezju gomilaju nakon pro-vedenog koncesijskog natje-čaja i koje zbog toga nisu dio koncesijskog ugovora.

istine i lažiZato je zanimljiva proš-

lotjedna potvrda grado-načelnika Gorana Habuša da se komunalni otpad iz Varaždina tijekom lip-nja odvozio u Vukovar. – Tekući otpad se tamo odvozio dva tjedna dok balirka nije radila – rekao je Habuš. No HTV je uspio dobiti odgovor iz Varkoma u kojem su naveli da se otpad u Vukovar odvozio 20-ak dana. Istovremeno, Romana Kranjčić iz Odno-

Varkom: Zbog kvara, postrojenje za baliranje nije radilo 20-ak dana.

Goran Habuš: Otpad se odvozio u Vukovar 2 tjedna dok balirka nije radila.

Romana Kranjčić: Otpad u nadležnosti Grada se ne odvozi u Vukovar.

porazio HNS-ovac Predrag Štromar i tada je Ernoić ostao bez funkcije. Nije priznao pobjedu suparničke političke opcije: od Štromara je zatra-žio da ga vrati na službeničko mjesto u Županiji, što je ovaj odbio.

HSLS-ovac nije dugo čekao: ni mjesec dana nakon poraza na izborima podnio je tužbu protiv Županije. Ubrzo se zaposlio zahvaljujući dobrim vezama u svojoj stranci. Već u listopadu 2009. godine ime-novan je za direktora Razvoj-ne agencije Sjever – DAN, a na toj poziciji radi i danas.

Status službenikaKako je moguće da je Ernoić

izgubio na izborima, a Visoki trgovački sud je presudio u njegovu korist? Na tome može zahvaliti Radimiru Čačiću! Varaždinska županija je po-kušala dokazati da je status službenika Ernoić izgubio, jer je potpisao sporazum o prestanku službe, a uz to su se pozivali i na odluku tadašnjeg Županijskog poglavarstva koje je Ernoića razriješilo s mjesta pročelnika.

S obzirom na to da je nje-govo posljednje radno mjesto

bilo funkcija dožupana, a ne službenika, Županija je tvrdi-la da Ernoić status službenika može steći jedino javnim na-tječajem.

Sud to nije uvažio. Za njih je ključan bio drugi sporazum, onaj koji je s Ernoićem 2005. potpisao tadašnji župan Radi-mir Čačić. Tim sporazumom se Županija obvezala da će, nakon što prestane mandat zamjenika župana, Ernoića bez natječaja rasporediti na odgovarajuće službeničko mjesto.

- Sud je to protumačio po-stojanjem radnopravnog kon-tinuiteta tužitelja kod poslo-davca Varaždinske županije (po upisu u radnoj knjižici). Odlučio je da je tužitelja na-kon isteka mandata trebalo premjestiti ponovno na služ-beničko mjesto – naveli su iz Županije.

Kažu da su od nadležnog dr-žavnog odvjetništva zatražili da protiv presude Vrhovnom sudu RH podnese zahtjev za zaštitu zakonitosti, ali to nije bilo prihvaćeno. S Ernoićem su se u rujnu prošle godine nagodili, a proračun je ostao “tanji” za više od 100.000 kuna.

sa s javnošću Grada im je poslala odgovor u kojem je ustvrdila da se komunalni otpad uopće ne odvozi u Vukovar?!

Međutim, ispostavilo se nešto treće: HTV je objavio da u Vukovar uopće nisu odvozili novonastali otpad, onaj iz kanti, nego – bale! A balirka je, prema tvrdnjama gradonačelnika i Varkoma, bila u kvaru. Neobično je i to da su se bale u Vukovar odvozile noću, što otvara sumnju da se Grad pokušao riješiti “prekobrojnih” bala. Uz to, otvoreno je i pitanje kako je moguće da je Var-kom odvoz otpada ugovorio direktnom pogodbom, a cijena premašuje onu za-konom dopuštenu. Prema HTV-ovim informacijama, u Vukovar je odvezeno oko 1.000 bala, što je bez pri-jevoza trošak od 150.000 kuna. A javna nabava se mora pokrenuti za iznos veći od 70.000 kuna. Puno pitanja, a bez odgovora.

Iako je gradonačelnik Goran Habuš ustvrdio da se u Vukovar odvozio novonastali komunalni otpad, fotografije po-kazuju da su Varkomovi kamioni na tamošnje od-lagalište dovozili bale. Oprečne izjave Habuša i Romane Kranjčić o (ne)odvozu otpada u Vuko-var ukazuju na to da su u Gradu odvoz bala željeli skriti od javnosti.

SniMlJEni nA DJElU

4 AKTUALNO REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013. , br. 479

U napuštenim kućama požari, smrad, umalo i jaka eksplozija

TEMPIRANE BOMBE Zapušteni i napušteni objekti u Varaždinu sve su veća prijetnja susjedima, ali i cijelim četvrtima

Vijeće za komunalnu prevenciju Grada araždina prošli tjedan raspravljalo o objektu u Ulici kralja P. Krešmira IV. Beskućnici su u toj kući izazvali već nekoliko požara, a sada su teško narušili statiku, jer su iz kuće iznosili čak i grede! Susjedi su Gradu Varaždinu poslali peticiju u kojoj traže hitnu reakciju. To je, nažalost, samo jedan primjer: u strahu su i građani koji žive u Prešernovoj, Zagrebačkoj...

Napuštena kuća u Ulici Petra Krešimira IV. na broju 41 postala je velika prijetnja susjedima, ali i svima koji pokraj nje prolaze. Nakon što su beskućnici iz kuće iznosili čak i grede, ozbilj-no je narušena statika i taj objekt bi se mogao svaki tren srušiti.

Ugrožena djecaO tome što poduzeti da

se spriječe moguće trage-dije, raspravljali su prošli tjedan članovi Vijeća za ko-munalnu prevenciju Grada Varaždina. Problem kuće u Krešimirovoj na dnevni

je red stavio gradonačelnik Goran Habuš nakon što je primio peticiju stanara. Susjedi već nekoliko godina nemoćno gledaju kako pro-pada objekt o kojem vlasnici ne vode brigu. Zbog toga se svako malo doseljavaju be-skućnici, koji su već nekoliko puta izazvali požar.

- Spaljuju kablove i iz njih vade bakrenu žicu – rekao je Habuš.

Međutim, u opasnosti su i djeca. - U blizini je I. osnov-na škola, pa i školarci znaju ući u kuću. To je opasno, jer je statika jako narušena. Za nas je problem što ne možemo doći do vlasnika. Kada građani zovu, izlazi-mo na teren, ali jedino što možemo je podnijeti prijave zbog narušavanja javnog

reda i mira. Međutim, time samo trenutno rješavamo problem. Nužno je naći dugoročno rješenje. Trebalo bi pronaći vlasnike i prisiliti ih da reagiraju, ali to nije u našoj nadležnosti – rekao je djelatnik PU varaždinske.

Opasni objekt ima čak 20-ak vlasnika, od kojih većina ne živi u Hrvatskoj, što je dodatni problem. Međutim, gradonačelnik Habuš je najavio da će svima poslati dopise s pozivom da urede vlastitu imovinu, jer će u suprotnom to učiniti Grad Varaždin, a oni će morati snositi troškove. Uz to, Grad će pozvati građevinsku in-spekciju koja jedina može bez suglasnosti vlasnika izdati nalog za rušenje ako objekt predstavlja prijetnju.

Strah i očajObjekt u Krešimirovoj nije

jedina prijetnja sigurnosti: djelatnik policije je upozorio da su isti problemi s kućom u Prešernovoj ulici 21. Tamo se također useljavaju be-skućnici, a vatrogasci su već nekoliko puta gasili požar.

Opasne zgrade nalaze se i u drugim četvrtima. Da Grad Varaždin mora hitno reagirati, možda najbolje pokazuje događaj u Miški-ninoj ulici iz travnja prošle godine. Riječ je zasigurno o najdrastičnijem primjeru ugrožavanja života i tuđe imovine zbog napuštene nekretnine: kod Male pošte lani je zbog istjecanja plina umalo došlo do eksplozije koja je mogla razoriti cijelu četvrt. Uzrok akcidenta tada je šokirao javnost: plin je ne-kontrolirano istjecao nakon što je u zapuštenoj kući u toj ulici netko iščupao plinsku cijev ne bi li se domogao ventila od mesinga.

U sva tri slučaja susjedi su očajni i u strahu od novih opasnosti, ali ne da problemi

Grad Varaždin će poslati upozorenje vlasnicima objekta u Krešimirovoj i pozvati građevinsku inspekciju

Kuća u Ulici kralja Petra Krešimira IV. na broju 41 prijetnja za susjede i prolaznike: statika je teško narušena i prijeti urušavanje

Piše: VESNA MARGETIĆ[email protected]

Aleja i hotela Turist, između Zagrebačke ulice i Aleje kra-lja Zvonimira. Fotografija iz naše arhive pokazuje da je zdanje još 2006. godine bilo u raspadnom stanju. Do

prošlog tjedna ne da se ništa nije promijenilo, nego je oko objekta gotovo izrasla šuma, a očajni susjedi godinama upozoravaju da pojedinci tamo obavljaju nuždu i ba-

caju smeće. Razmnožile su se i razne životinje, pa se po centru grada širi neizdrživi smrad.

Očito je da Grad Varaždin i građevinska inspekcija mo-raju hitno i sustavno početi rješavati pitanje zapuštenih i ruševnih objekata na po-dručju cijeloga grada.

Kuća u Ulici kralja Petra Krešimira IV. na broju 41 prijetnja za susjede i prolaznike: statika je teško narušena i prijeti urušavanje

2006. 2012.

2012.

2013.

ZAGREBAČKA

KREŠIMIROVA

Drastičan primjer: zbog napuštene kuće kod Male pošte lani u zrak umalo odletio cijeli kvart

nisu riješeni, nego nije bilo nikakvih pomaka. To pak najbolje mogu posvjedočiti građani koji žive pokraj na-puštenog i ruševnog objekta koji se nalazi pokraj vrtića

“Društvo ima interes da se ruševne i napuštene zgrade poprave, a ako to nije moguće, onda je potrebno takve kuće sru-šiti”, istaknuo je u znan-stvenom radu iz 2010. godine Vicko Prančić kao diplomirani pravnik i sudac Županijskog suda u Splitu.

PRIJETNJA

5AktuAlno 23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

U napuštenim kućama požari, smrad, umalo i jaka eksplozija

TEMPIRANE BOMBE Zapušteni i napušteni objekti u Varaždinu sve su veća prijetnja susjedima, ali i cijelim četvrtima PREVENCIJA Čak četiri važna preventivna projekta priprema PU varaždinska

U Trećoj OŠ od jeseni sefovi:iPhone imaju čak i prvašići

Kada u rujnu krenu u školu, svi učenici III. osnovne škole Varaždin moći će mobitele, novčanike i druge vrijedne stvari staviti u sef. Svaki razred dobit će vlastiti sef, svaki uče-nik svoju vrećicu, a ključ će biti kod razrednika. Predviđeno je to u sklopu pilot-projekta „Si-guran kutak“ čija provedba po-činje u novoj školskoj godini.

- Nastavnici se žale na mobi-tele kao sve veći problem koji ometa nastavu, jer djeca stalno moraju biti na fejsu. Drugi problem je što roditelji previše vole svoju djecu. Ima primjera da bez srama djetetu kupe iP-hone vrijedan 5.000 kuna već u prvom ili drugom razredu. Kada se takav mobitel ukrade, optužuju se razrednici, a mi imamo velikih problema pri rješavanju takvih krađa, jer su žrtva i počinitelj maloljetnici – rekao je Darko Dragičević, voditelj Službe policije PU va-raždinske u srijedu na sjednici Vijeća za komunalnu preven-ciju Grada Varaždina.

Od projekta „Siguran kutak“ očekuje višestruke koristi: smanjivanje broja krađa, ali i učionice u kojima se neće surfati po internetu za vrijeme nastave. – Svakom roditelju i djetetu ćemo osigurati da su vrijedne stvari na sigurnome. Ako ih neće htjeti pohraniti u sef, nikome ništa, ali u slučaju krađe odgovornost će biti i na njima – istaknuo je Dragičević.

Kafić s certifikatom„Siguran kutak“ je jedan od

čak četiri preventivna projekta koja priprema PU varaždinska u suradnji s Gradom Varaž-

�Vijeće za komunalnu prevenciju Grada araždina prošli tjedan raspravljalo o objektu u Ulici kralja P. Krešmira IV. Beskućnici su u toj kući izazvali već nekoliko požara, a sada su teško narušili statiku, jer su iz kuće iznosili čak i grede! Susjedi su Gradu Varaždinu poslali peticiju u kojoj traže hitnu reakciju. To je, nažalost, samo jedan primjer: u strahu su i građani koji žive u Prešernovoj, Zagrebačkoj...

�Roditelji djeci kupuju mobitele i za 5.000 kuna, pa kreće pilot-projekt „Siguran kutak“. Iz PU varaždinske protiv opijanja u parkovima Gradu Varaždinu predlažu da izmjenama Odluke o komunalnom redu omogući kažnjavanje s 300 ili 500 kuna odmah

Policija će na Špancirfestu prvi put uvesti građanske ophodnje u noćnim satima

„Alkohol, ne hvala“: mladima sokovi po 5-6 kn, ali i nagrade svaki mjesec

Kome se susjedi mogu obratiti za pomoć ako tuđa imovina postane prijetnja za njihov život i zdravlje? Pravnu stranu ovog pro-blema u svojem je znan-stvenom radu iz 2010. go-dine obradio Vicko Prančić kao diplomirani pravnik i sudac Županijskog suda u Splitu. - Opasnost od ru-šenja zgrade u hrvatskom je pravu statuirana kao susjedsko pravo na temelju kojega vlasnik ili posjednik susjedne nekretnine može zahtijevati od vlasnika zgrade ili drugog objekta, od kojega prijeti nastanak štete, poduzimanje mjera na njegovoj nekretnini radi sprječavanja štete od potpunoga ili djelomič-noga rušenja zgrade ili drugog objekta – napisao je u radu.

Navodi da je odredbom članka 111. Zakona o vla-sništvu i drugim stvarnim pravima propisano da kad postoji ozbiljna opasnost da bi se nečija zgrada ili neki drugi dio nečije nekretnine mogao potpu-no ili djelomično srušiti, od čega prijeti opasnost

susjednoj nekretnini, su-sjed čija je nekretnina u opasnosti može od onoga čiji je to objekt zahtijevati poduzimanje potrebnih mjera za sprječavanje na-stanka štete, kao i zahtije-vati dovoljno osiguranje naknade buduće štete.

Tim pitanjem bavi se još jedan zakon. U članku 287. Zakona o prostor-nom uređenju i gradnji propisano je da u slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, gra-đevinski inspektor može usmenim rješenjem nare-diti investitoru, odnosno vlasniku građevine i/ili izvođaču, poduzimanje hitnih mjera radi osigu-ranja, odnosno zabraniti korištenje građevine ili njezinog dijela do izvrše-nja naredbe kada to ocije-ni potrebnim.

Ako je vlasnik građevi-ne nepoznat, građevinski inspektor istim rješenjem naređuje izvršenje hitne mjere putem druge osobe na trošak i odgovornost izvršenika.

Zakoni: rješenja postoje!

Piše: VEsNA MARgETIć[email protected]

2012.

2011.

PREšERNOVA - ANINA

KUKUlJEVIćEVA - MIšKININA

dinom i drugima. – Želimo promijeniti pristup prevenciji i modernizirati je. „Alkohol, ne hvala!“ je projekt kojim mlade želimo upozoriti na štetne posljedice konzumira-nja alkohola dok se zabavljaju na otvorenim prostorima i kafićima. Pokrenuto je već dosta projekata za mlade, ali nijedan nije bio uspješan, jer mladi ljudi nisu vidjeli

nikakve koristi za sebe. Ovim projektom, koji je provođen u PU međimurskoj, mlade ćemo motivirati nagradama koje su njima zanimljive, poput ulaznica za koncerte, sportske događanje ili za kupanje na bazenima. Moći će skupljati naljepnice koje će dobiti kada u ugostiteljskim objektima s certifikatom naruče sok – na-

javio je Dragičević.Ugostiteljski objekti koji se

pridržavaju zakona i ne toče alkohol maloljetnicima do-brovoljno će se moći prijaviti u projekt. Dobit će posebna priznanja, certifikate, a popis takvih objekata bit će javno objavljen i svaki će roditelj moći provjeriti gdje izlazi nje-govo dijete. Kafići s certifika-tima bi mladima nudili bezal-koholna pića po simboličnoj cijeni od 5 ili 6 kuna, a da bi to bilo moguće, pokroviteljstvo akcije će biti ponuđeno jednim od proizvođača bezalkoholnih pića nakon objavljenog javnog poziva i sklapanja ugovora s Gradom.

– Sok košta kao pivo, pa se ne treba čuditi zašto djeca ne naručuju ono što je za njih zdravije. Po parkovima i jav-nim mjestima borave zato jer im ništa drugo nismo ponudili – rekao je Dragičević.

Korist od sudjelovanja imat će i ugostitelji: oni koji će se dobrovoljno pridružiti akciji, bit će u povlaštenom položaju. U njihove objekte neće zalaziti

inspektori, a ni policajci. No zato svi ugostitelji bez certi-fikata mogu očekivati česte kontrole.

Kazne - učinkoviteDjelatnici PU varaždinske

su gradonačelniku Goranu Habušu predložili i konkretnu preventivnu mjeru za spreča-vanje opijanja, a time i uništa-vanja javne imovine u središtu grada.

O tome su članovi Vijeća raspravljali, jer su stanari uže gradske jezgre ponovno uputili Gradu peticiju kojom traže da se zaustavi noćni stampedo kroz grad praćen galamom, tučnjavama, razbi-janjem boca i uništavanjem imovine. – Predlažemo da se ujednači radno vrijeme svih ugostiteljskih objekata. Kada bi svi radili, primjerice, do 3 sata, centar bi bio prazan na-kon 30-ak minuta, a ne bi bilo premještanja iz jednog dijela grada u drugi – istaknuli su predstavnici PU varaždinske.

No predložili su i izmjenu gradske Odluke o komunal-nom redu. - Poznato je da osobu koja se opija možemo prijaviti tek kada je treći put zateknemo u takvom stanju. Kazna je simbolična, iznosi 191 kunu. Smatramo da bi Grad trebao uvesti komunalnu mjeru kojom bi se osobu koja je zatečena u opijanju odmah kaznilo s 300, 500 ili 700 kuna. Upravo je to uveo Grad Osijek i imaju jako dobre rezultate – konkretni su bili djelatnici policije.

Gradonačelnik Habuš je najavio da će sve potrebne prijedloge odluka pokušati pripremiti već za rujansku sjednicu Gradskog vijeća.

U Varaždinu je registrirano više od 1.000 bicikala, ali bi tu brojku u PU varaždinskoj željeli znatno povećati. Upra-vo zato su angažirali Fakultet organizacije i informatike na kojem su već počeli s izradom aplikacije za mobitele, androide i iPhone. – Aplikacija, koja će se moći besplatno skinuti s web-stranica Grada ili PU varaždinske, omogućit će fotografiranje bicikla i unos različitih podataka. Ti podaci će se poslati na e-mail, čime će bicikl automatski biti evidentiran. Time bismo modernizirali registraciju bi-cikala, koja postoji od 2005. godine. Međutim, ljudi sada moraju u našu postaju donijeti ispunjen registracijski list, ali to često ne učine. Zahvaljujući aplikaciji, registracija će biti brza i jednostavna – naveo je Darko Dragičević.

Registracija bicikla - mobitelom

Na javnim mjestima u Varaždinu po-stavljene su četiri kamere, ali suprotno zakonu, pa se snimke ne mogu koristi-ti na sudu kao dokaz. To bi se uskoro moglo promijeniti. Darko Dragičević iz PU varaždinske je najavio uspostav-ljanje videonadzora javnih površina u sklopu projekta koji će biti kandidiran za dobivanje novca iz EU fondova pri čemu će partner biti grad iz njemačke pokrajine Baden-Würtemberg. – Ulo-ga videonadzora bit će višestruka. Snimljeni materijal koristit će se kako bismo dobili podatke o stanju krimina-liteta i prekršaja na javnim mjestima, kao i o učincima kamera. Snimke po-činitelja će služiti na sudu kao dokaz, a uz to će se kamere moći koristiti u turističku promociju grada, jer bi bio omogućen prijenos, primjerice, Špancirfesta. Pristup snimkama imat će isključivo policija, a materijal bi se čuvao 168 sati – rekao je Dragičević.

Videonadzor

6 ROTIRKA - SUDNICA REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013. , br. 479

rotirka -sudnicawww.regionalni.com/crna-kronika

Djelatnik PU varaždinske osumnjičen je da je iz MUP-ova terminala od kolovoza do listopada lani odavao podatke koji su trebali trojici građana, doznaje Večernji list. Nakon ispitivanja pušten je da se brani sa slobode, kao i trojka koja je od njega tražila odavanje podataka.

Svađa, a potom i pucnjava koja se dogodila u subotu u Paragu srećom nije završila tragično. Prvo su se 20-godišnjak i ma-loljetnik f izički te verbalno obračunali s 37-godišnjakom, nakon čega su njih dvojica otišli do šumarka i uzeli sakrivenu pušku koju su nezakonito posje-dovali. Nakon što su se vratili u

dvorište 37-godišnjaka, 20-go-dišnji mladić je zapucao prema njemu, no puška bila zakočena. U ruke je oružje uzeo malo-ljetnik koji je u 37-godišnjaka ispalio više komada streljiva te ga lakše ozlijedio. Protiv mladića će se podnijeti kaznena prijava Županijskom držav-nom odvjetništvu u Varaždinu.

Odavao podatke! Posvađali se, pa ga želio ubiti?!


OPREZ Tijekom ljetnih mjeseci česte su provale i krađe u prazne stanove i kuće, a sve je više prevaranata

Čuvajte se lažnih servisera!Iako je u zadnjih mjesec dana

PU varaždinska zabilježila sve-ga tri provale u stanove ili kuće, ljeto i godišnji odmori vrijeme su kada vlasnici trebaju biti na oprezu. Prazni domovi prava su prilika za provalnike. No, iako podaci PU varaždinske pokazuju da je u Varaždinskoj županiji otprilike podjednaki broj kaznenih djela krađa pro-valjivanjem tijekom zimskih i ljetnih mjeseci, ipak je uočeno da se ljeti kao počinitelji pojav-ljuju osobe specijalizirane za provale u kuće i stanove.

Tko si ti?Premda žrtva može biti bilo

tko, najčešće se na meti proval-nika, a sve češće i prevaranata, nađu starije i nemoćne osobe, invalidne osobe te djeca, upo-zoravaju iz policije.

- Počinitelji prijevara i krađa najčešće se predstavljaju kao inspektori, zaposlenici HEP-a, vodovoda, plinare ili teleko-munikacijskih usluga, zatim kao serviseri ili pripadnici neke vjerske zajednice. Na temelju lažne identifikacije počinitelji iskorištavaju povjerenje naj-

Na temelju lažne identifi kacije počinitelji iskorištavaju povjerenje i koriste nepažnju kako bi pokrali žrtvu, izvijestili su iz policije Piše: EMA VUKOVIĆ

Žrtve krađa su stariji, invalidne osobe i djeca

Zaključavajte vrata i zatvarajte prozoreNovac i nakit ne držite na očitim mjestima; ključ ne stavljajte ispod otiračaNe otvarajte vrata nepoznatimaNaučite djecu da ne otvaraju vrata te puštaju u kuću ili stan nepoznate osobeOd službenika kojima otvarate vrata uvijek zatražite da vam pokažu dokumenteBudite dobri sa susjedima: neka motre na vaš dom dok vas nema

KAKO SE ZAŠTITITI

češće starijih ljudi, dovodeći ih u zabludu ili iskorištavajući njihovu nepažnju kako bi im otuđili predmete veće vri-jednosti i novac. No bilo je i slučajeva kada su počinitelji nudili na prodaju predmete manje vrijednosti za koje su tvrdili da imaju veću vrijednost – izvijestili su iz policije.

Jedan slučaj prijevare dogo-dio se nedavno u Varaždinu u Ulici braće Radića kada je nepoznata ženska osoba 77-godišnjaku ponudila uslu-gu mjerenja tlaka i iskoristila njegovu nepažnju te mu ukrala novce. Ovaj primjer samo do-kazuje da uvijek treba biti na

oprezu, a kako biste se zaštitili od ovakvih ili sličnih trikova i situacija, varaždinska policija savjetuje da kod nenajavljenih posjeta ne otvarate vrata prije nego provjerite tko je posjeti-telj i što želi.

Ukoliko se osoba predstavi kao djelatnik neke službe, za-tražite službene dokumente ili odgovarajuće iskaznice. Prije svega, budite sumnjičavi i ne

nasjedajte na trikove poput ne-svjestice ili iznenadne slabosti.

Zaštititi i osigurati možete se sami tako da uvijek zaklju-čavate ulazna vrata, a prije nego napustite kuću, provjerite jeste li zatvorili prozore. Još jedna mjera samozaštite od krađa i provala jest da novac, nakit i ostale dragocjenosti ne držite na očitim mjestima. Također, imajte dobar odnos sa susjedima koji će se brinuti

za sigurnost vašeg doma kada ste odsutni. Bit susjedskog nadzora je da građani pomažu jedni drugima putem zapaža-nja i izvješćivanja o sumnjivim pojavama u svom kvartu.

Siguran odmorKod planiranja odlaska na

godišnji odmor ili na putova-nje, kada kuća ili stan ostaju prazni, potrebno je poduzeti neke mjere opreza. Novac i

dragocjenosti ne ostavljajte u stanu, već ih pohranite na sigurno mjesto, a ključ ne ostavljajte ispod otirača, na prozoru i sličnim mjestima, već ga ostavite osobi od povje-renja koja bi trebala češće obići vaš dom i prazniti poštanski sandučić. Ne pričajte svako-me da negdje putujete te ne spuštajte sve rolete čime biste mogli jasno dati do znanja da je kuća prazna dulje vrijeme.

420kaznenih djela teških krađa provaljivanjem

evidentirano je u proteklih godinu

dana na području PU varaždinske.

7 23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK Oglas

8 Intervju tjedna REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

Ekonomski analitičar Da-mir Novotny bez zadrške će reći da je strastveni eurofil, da autoceste pod hitno tre-ba dati u zakup, da sve u zemlji treba privatizirati, da je Vladi i premijeru umje-sto gospodarstva na prvom mjestu politikanstvo, da ne vjeruje kako će opstati pre-suda u slučaju Franak te da Varteks nema šansu opstati. Novotny, stječe se dojam, nema namjeru podilaziti nikome. Pasalo to nekome ili ne. Jednako je spreman zamjeriti se vladajućoj gar-nituri ili građanima, ali reći će ono što misli. Upravo je to valjda razlog što ga jed-ni cijene i smatraju našim najkompetentnijim anali-tičarem, a drugi optužuju da je “lako prodavati pamet s plaćom koju privređuje”. Kako bilo, Damir Novotny nezaobilazna je osoba hrvat-ske gospodarske scene.

Kako ste?Odlično.Dakle, gospodarska si-

tuacija ne utječe na vaše raspoloženje?

Parafrazirat ću slovenskog filozofa Žižeka koji je rekao: „Kriza će prestati kad se na nju naviknete“. Ni na koji način ne možemo utjecati na nju niti se može očekivati da će kriza, u onom kontekstu kako ju mi zamišljamo, ne-stati iz naših života.

Gdje smo mi u tom kon-tekstu?

U Europskoj uniji. Danas mikrolokacije više nisu bit-ne. Ova zadnja velika kriza je bila globalna zato jer je zbog interneta zahvatila cijeli svijet.

Kako vi, kao ekonomski stručnjak i eurofil, komen-tirate novinske naslove tipa „Tako će i autoceste šapatom pasti“ pa „Kako

je blagajnikova blagajna ostala prazna“ pa naslov o neuspješnom premijeru, pa o župniku koji je kori-girao katolički kalendar zbog ulaska u Europsku uniju - 1. srpnja nazvao je tužnim danom za Hrvat-sku... Dakle, gdje je Hr-vatska? Ide li zaista prema bankrotu?

Ne. To je pretjerana riječ.A na rubu bankrota?Nije. Hrvatska je mala eko-

nomija koja kao svaka mala

Vjerujem da je sve ovo početak kraja VarteksaOTVORENO Damir Novotny, ekonomski analitičar, otvoreno govori o politikanstvu u hrvatskom gospodarstvu i efektima ulaska u Europsku uniju

Zašto propada Varteks?Jer je bio previše pove-

zan s politikom. Politika i biznis nikada ne mogu ići zajedno jer se uvijek rade kompromisi. Varteks je u privatizaciju krenuo na špekulativnim temeljima. Političari su bili dominan-tni. Ne smijemo zaboraviti sveprisutne lokalne poli-tičare.

Što sada?Privatizacija Varteksa

u tom kontekstu nije bila uspješna, a neće ni biti.

Ne vjerujete u predste-čajnu nagodbu Varteksa?

Ne vjerujem. Vjerujem da je to početak kraja Vartek-sa. Varteksa kakvog pozna-jemo. Da su ovi menadžeri i

ovi vlasnici imali razumije-vanja o funkcioniranju tog biznisa, inače vrlo jakog u Europi, ovo se nikada ne bi događalo. Suprotno mi-šljenjima, biznis proizvod-nje odjeće i obuće odlično „ide“. Zašto je Ivančica koja proizvodi obuću uspješna kompanija, a Varteks koji proizvodi odjeću nije?

Zašto?Zato što se u Varteksu

špekuliralo s nekretnina-ma, a poslovni model nije se temeljio na razvoju poslo-vanja u proizvodnji odjeće. Bitnije je bilo kome će pri-pasti ovo ili ono zemljište, kome poslovni prostor u Zagrebu. Konkretno – tko će stvoriti profit u poslo-

vanju Varteksovim nekret-ninama, a ne u razvoju osnovnog poslovanja. Pa u suknaru nitko nije godina-ma uložio lipu.

Nedavno je i zatvorena.Kao mladi bankar radio

sam na investiciji Levis’a u Marofu i sjećam se vrlo dobro tog projekta. Klijent mi je bio Varteks i zami-šljali smo taj projekt kao jedan od najmodernijih tekstilnih pogona u ovom dijelu Europe. To je i bio. Mogli su proizvoditi bilo kakav jeans danas. Kakav god jeans proizvodite, on se prodaje. Umjesto toga, oni su ugasili proizvodnju.

Naravno da je svako rad-no mjesto bitno i ovo što

ću reći je nepopularno. No Varteks je privatno poduzeće. Kako tumačite činjenicu da se toliko ulaže u spas privatnog poduzeća dok druge, društvene tvtrke propadaju iz dana u dan i nikome ništa?

To naravno nije privatno poduzeće. Privatno po-duzeće donosi racionalne odluke, a Varteks je dono-sio cijeli niz iracionalnih odluka zbog nekog razloga. Dakle, ja takvo poduzeće ne mogu smatrati privatnim poduzećem.

Čiji je onda Varteks?Politički. To dakle nije

stvarno privatizirano po-duzeće. Njega su privatizi-rali ljudi bliski politici.

Sumnjam u opstanak Varteksa - to je politička tvrtka

Autoceste ne vode nikamo i samo su autogol turizmu

Varteks propada jer je bio previše povezan s politikom. Politika i biznis ne idu zajedno

Radio sam na investiciji Levi’sa u Marofu. Mogli su proizvoditi bilo kakav jeans danas. A ugasili su proizvodnju

Piše: VišNja [email protected]

ekonomija ima mogućnost relativno brze transformaci-je. Čak i ako nema političke volje za transformacijom, ona se sama dogodi.

Ne autocestamaJe li zaista davanje au-

tocesta u koncesiju, kako tvrdi ministar Linić, ap-solutno jedino rješenje? Zar smo zaista “spali” na to da će nas spasiti tih tri milijarde eura koliko ćemo time zaraditi? Nije li to onda rasprodaja, a ne prodaja?

Prije 13 sam se godina, da-kle 2000., osobno zalagao da se autoceste uopće ne smiju graditi. Da nije moguće u tako kratkom roku napra-viti toliko autocesta, a da se ne prenapregne državni proračun. Da se zemlja ne

prezaduži. Prevladalo je političko, a ne ekonomsko mišljenje – da bi autoceste trebalo graditi zbog politike. A tamo gdje ima politike, nema ekonomije. Dakle, bila je politička formula pojed-nostavljena – tri godine, tri milijarde eura, tristo kilo-metara – mislim da je tako glasila ta formula. Oduvijek su me užasavale te jedno-stavne političke formule jer iza njih u konačnici sigurno ne stoji ekonomski izračun. I nije ga bilo. Jer da jest, po-kazalo bi se da se isplativost ulaganja u autoceste vidi najmanje za 50 godina. A, mi nemamo toliko vremena. Za 50 godina svih nas nema.

Sve privatiziratiŠto, dakle, prema vašem

sudu, valja činiti? Nedavno sam negdje pročitala izjavu ekonomskog analitičara o nužnosti velike priva-tizacije za izlazak iz ove situacije.

Treba sve privatizirati. Jedna privatizacija, koliko

god „velika“ bila, nije dovolj-na. Radi se samo o fiskalnoj potrebi rasterećenja prora-čuna. U velikom smo dugu.

Kako ga pokriti?Prodajom državne imo-

vine.Čega konkretno?Svega. Kao što je sada uči-

nila i Slovenija - sve priva-tizirala.

Vi zaista mislite da je to dobro?

To je jedino moguće. I da, mislim da je dobro. Ne vidim nikakvu korist ovoj gene-raciji u tome što je državni sektor vlasnik autocesta. Kakva je moja i vaša korist? Nema je.

Vaš kolega Guste Santi-ni je davanje autocesta u koncesiju nazvao izrazom nemoći.

Gospodin Santini ima

taj fiskalni pogled. Jedna-ko velika pogreška je bila gradnja tih autocesta u to-likom volumenu. Gledamo li promet njima, većina ih je neiskorištena. U tom smislu autoceste ne vode nikamo i autogol su turizmu. One su zapravo tuneli kroz koje ljudi projure. Turizam se bazira na uslužnim djelatnostima – usputnim restoranima, posjetom kulturnim sadrža-jima, Plitvici... Autocestama svi ovi učinci izostaju.

Želite li reći da autoceste više štete nego koriste?

Apsolutno.Hrvatska je ušla u EU.

Koliko je to zapravo dobro za nas? Unija izgleda kao da će svaki dan propasti?

Ona se naravno ne može raspasti, kao što se nije ras-pao niti SAD koji je u puno lošijem stanju od Unije.

Ali euroskeptici se pi-taju koliko je Hrvatskoj zapravo bilo potrebno to udruživanje?

Europska unija je najra-zvijenija regija na svijetu po

nacionalnom dohotku po glavi stanovnika. Po inova-cijama i razvoju također je izrazito razvijena. Ulaskom u takvu regiju nije moguće biti nerazvijen.

“Made in EU”Kako tumačiti da je sje-

verozapadna Hrvatska, do-nedavno izuzetno gospo-darski uspješno područje,

gotovo preko noći postala područje s najmanjim pla-ćama, malim BDP-om...

Zbog toga što se nije pri-lagodio trendu. Varteksov

Levi’s u Marofu možda više nije morao proizvoditi levi-sice, ali mogao je proizvo-diti drugi jeans. Tivarove tkanine su bile najpoznatije u ovom dijelu Europe 30-ih godina prošloga stoljeća. Međutim, ako vi godinama ne ulažete u proizvodnju, naravno da stvari krenu krivo. Kako protumačiti da stotinu, dvjesto kilometara dalje, u Italiji, postoje od-lične industrije tkanina, a u Hrvatskoj nema posla za

tu branšu? Kako to da se na Comu proizvodi svila, a u Hrvatskoj se također proizvodila u Visu, a danas više ne?

Jel’ ne znamo ili što?

Radi se o tome da se nije ulagalo. Mundusove stolice su bile najtraženije u Europi. Oni su proizvodili po Tone-tovoj licenci. Ako dozvolite malo privatnosti, moja je baka Varaždinka i ona je donijela u naslijeđe Mun-dusove stolice koje postoje i dan-danas u našoj familiji. Više ih ne koristimo, ali one se i danas, 80 godina nakon što su kupljene, mogu kori-stiti. Privatizacijom je Mun-dus došao u ruke ljudima koji nisu razumijeli o čemu se radi. Thonetove se stolice proizvode i danas, ali ne u Hrvatskoj. Nepromijenje-nog oblika izvoze se u SAD. Taj razvojni kontinuitet je prekinut ‘90-ih godina. Na-ravno, u velikoj mjeri zbog ratne i političke izolacije, ali razornija od toga je bila

pogrešna ekonomska poli-tika. Nije se poticao razvoj malog i srednjeg poduzet-ništva nego je forsirala velike tvrtke. Sad treba to obnoviti. Europska unija je izuzetan institucionalan okvir za to. Okvir koji bi omogućio razvoj Mundusa na razinu od prije stotinjak godina. Ili Tivara... Govorimo o potpuno novom kontekstu u koji ulazi hrvatska ekono-mija što nužno ne znači da će vlasnici biti Hrvati. To će biti poduzetnici. A koje nacionalnosti, nije bitno jer onda je sve to „Made in EU“.

S obzirom na sve što ste rekli, ne brinete li se da će vam hrvatski nacionalisti „sjesti za vrat“ i optužiti vas za antihrvatstvo?

Oni to već govore. Kako se hrvatsko tržište otvara tako, nazovimo ih, ekonomski nacionalisti - zagovornici zatvaranja - tvrde da je za Hrvatsku loše što se otvara. To jednostavno nije istina. Sve zemlje koje su se otvori-le, poput Slovačke ili Češke,

9 INTERVJU TJEDNA 23. srpnja 2013. , br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

Vjerujem da je sve ovo početak kraja VarteksaOTVORENO Damir Novotny, ekonomski analitičar, otvoreno govori o politikanstvu u hrvatskom gospodarstvu i efektima ulaska u Europsku uniju

U slučaju Franak mislim da je to emocionalna presuda koja nije realna

Moja je baka Varaždinka. Donijela je u naslijeđe Mundusove stolice koje se i danas, nakon 80 godina, mogu koristiti

uspjele su se afirmirati. One, pak, koje su se zatvorile, po-put Mađarske ili Grčke, gdje vlada nacionalizam, stale su s ekonomskim razvojem unutar Unije.

Ne znam tko je rekao da se u startu „predajemo Bruxellesu“.

Sami smo si krivi. Trošimo više nego što zarađujemo.

Nije li se pokazalo na primjeru ostalih zemalja da štednja nije dobra? Da baš obrnuto, valja poticati potrošnju?

Ako imate, a ne ako ne-mate.

Pa nisu imali ni Ame-rikanci, pa im je Obama podijelio po 200 dolara da osjete opet onaj duh trošenja.

Amerikanci su imali. Mo-gli su emitirati dolara koliko žele. Ali to mogu Ameri-kanci, a ne mogu Hrvati. Bitna je razlika. Hrvatska je enormno mala. Zamislite da HNB emitira toliko novaca i podijeli okolo. Odmah mo-žemo pozatvarati sve banke, vratiti se nazad u vrijeme kad je inflacija bila 30 posto mjesečno. Dakle, to bi bila notorna glupost. Rješenje ne može doći preko mone-tarnih mehanizama. Može doći jedino preko investicija. Investirati može samo pri-vatni sektor. To je sektor koji pokreće svjetsku ekonomiju. Čak i na Kubi.

Prema dosada šnji m iskustvima, mediteranske zemlje lošije prolaze u Uniji. Nismo li i mi onda u opasnosti?

Imamo tu sreću da jedan dio našeg tržiša ipak naginje Eurospkoj uniji, a drugi Me-diteranu. Imamo problem oko Dalmacije. Dalmacija je jedna od najpoznatijih regija na svijetu i pitate li deset Amerikanaca, devet je sigur-no čulo za nju. Tu prednost Dalmacija nije iskoristila. Nije pozvala investitore u Regiju – ne u turističkom sektoru. Već primjerice, po-put južne Francuske – cen-trima biotehnologije, zdrav-stvenog turizma... Potom, Split je, recimo, sveučilišni centar. Zašto Split ne bi bio poput Rima u kojem studira najmanje Talijana, a više studenata iz cijeloga svijeta? Od te Dalmacije bismo, da nije ekonomskog nacionaliz-ma, mogli napraviti svjetsku regiju. Je li netko čuo za Podkarpatsko vojvodstvo u Poljskoj? Malo tko. Pa ipak tamo je investirano u pro-

teklih desetak godina preko deset milijardi eura.

U čemu je onda naš pro-blem? Ne znamo uzeti novac?

Zatvoreni smo. Potpuno. I to nas sada košta. Nismo se samo zadužili već pre-zadužili.

Sada kad je to otvoreno tržište ne isključujem mo-gućnost da neko privatno svjetsko sveučilište ne otvori svoju filijalu u Splitu. Ili neka kompanija s autodijelovima, filijalu u Lici. Zar se moglo zamisliti da su u Slovačkoj Košice koje su do prije neko-liko godina bile samo jedno od nekakvih usamljenih, da-lekih gradića u Karpatima, danas grad u kojemu imate tramvaj, 40 tisuća radnih mjesta, sveučilište. Možete li si zamisliti Varaždin koji bi imao tramvaj, 40 tisuća radnih mjesta? A Košice su veličine Varaždina. Zar je to nemoguće? Naravno da je moguće. Plus, Varaždin je bliže glavnim europskim centrima.

NekompetentnostJe li Hrvatska, po vašem

mišljenu, spremna ušla u Uniju?

Ni manje niti više nego zemlje koje su ušle ranije. Upravo suprotno – Hrvatska je prošla dulji put. No ono što vidimo su veliki otpori integraciji.

Premijer Milanović po-hvalio se da smo, citiram, „pokazali da možemo“. Ne znam jesam li nešto

propustila, ali kada i gdje smo to pokazali?

Njegova Vlada, uvjeren sam, nije kompetentna za pronalazak rješenja. Oni nisu optimisti. Oni su po-litički optimisti. Politika im je prva, a tek potom ekono-mija. Ta dominacija politike u Hrvatskoj mora prestati jednom zauvijek.

Mislite, podcijenili su Uniju?

Da. Nisu znali da u Eu-ropskoj uniji vladaju neka sasvim drugačija pravila. Parafrazirao bih Helmutha Kohla koji je svojevremeno rekao balkanskim narodi-ma: „Europska unija je ure-đena kuća koja ima sobu za svaki od vaših naroda. Jedini je problem što prije ulaska u nju morate skinuti blato s cipela. Tada će biti mjesta i

za vas“. Zemlja je dužna 40 milijardi eura.

Banke su bile samoposlu-živanje hrvatskih političara.

Kad smo već kod banaka, evo, donesena je presuda u korist udruge Franak. Mislite li da to može proći na višem sudu? Također me zanima znači li ulazak u Uniju to da ja sada kao obična građanka mogu otvoriti račun u Uniji gdje poželim i, primjerice, tra-žiti potrošački kredit?

Naravno da ćete moći, ali niti jedna banka na svijetu bez obzira na to tko ste neće dati kredit ako ne zadovoljite uvjete. No imate ga potpuno legitimno pravo tražiti kao i svi u EU. Što se pak franka tiče, mislim da je to emo-cionalna presuda koja nije realna. To su bili spekula-tivni poslovi. Imali ste izbor. Kupiti kredit u kunama s ka-matnom stopom od sedam posto, u eurima s kamatom od pet posto ili kredit u švicarcima s kamatnom stopom od tri posto. Sami ste ga izabrali. Ti su ljudi doista mislili da su mudro postupili, da su mudriji od onih koji su kupovali kredi-te u eurima. Obrazloženje presude nije ekonomsko. U suštini se svodi na to da su banke dovele klijente u zabludu, mada je presuda epska, na 180 stranica.

Vi, se, ponovimo, ne sla-žete s njim?

Naravno da ne. Tko je meni kriv ako na placu ku-pim trule jabuke? Izabrao sam ih sâm.

Očekujete li da će presu-da biti potvrđena na višoj instanci?

Apsolutno ne.

Prošlost je prošlostVidim da ste eurofil bez

zadrške.Naravno. Zastupnik teze

da nemamo drugog izbora.Samo zato?Ne, ne... Tijekom povijesti

se pokazalo da su zemlje s razvijenim institucionalnim okvirima bolje prosperirale.

Koji su vaši planovi?Ja sam u svakom slučaju

zainteresiran za što bržu integraciju. Zanima me bu-siness - to je posao koji sada radim. Savjetujem poduzeća kako da se snađu u Uniji.

Euroskeptici kažu da smo se prodali za male stvari, a da će nas „velike“ skupo koštati.

Ne znam odakle oni izvla-če te argumente.

Može za kraj po rečenica poruke eurofilima i euro-skepticima?

Euroskeptici mogu samo gledati u prošlost, a ona je, kao što znamo – prošlost. Budućnost je neizvjesna, ali je puno svjetlija od prošlosti. Eurofili moraju realistično sagledavati opcije. Put pre-ma zvjezdama je trnovit.

Banke su bile samoposluživanje hrvatskih političara.”“

IVAN

AGN

EZO

VIĆ

10 POSLOVNI SVIJET REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013. , br. 479

Na natječaj za opremanje novog Poslovnog centra Varkom, u kojem će se uz urede nalaziti kafić, kuhi-nja i garderoba, pristigle su samo dvije ponude. Prvi ponuditelj je varaždinska tvrtka Forma čija je cije-na za dobavu, dopremu i montažu uredske opreme u zgradi na prostoru između Trga bana Jelačića i Ulice Ognjena Price 1,27 mili-juna bez PDV-a, odnosno 1,59 milijuna s uključenim porezom. Podisporučitelj za usluge prijevoza dodatno bi koštao 150 tisuća kuna. Druga je ponuda oko pola milijuna kuna viša, izno-si 1,88 milijuna kuna bez poreza ili 2,35 milijuna s PDV-om. Predala su je dva ponuđača, tvrtke Con-For-mo iz Osijeka i zagrebački Školski servis.

Zahtjevni i precizniPonude su otvorene proš-

li utorak pred tročlanom komisijom u prostorijama Uprave varaždinske komu-nalne tvrtke. - Uređenje prostora nove zgrade Var-koma, složeni je posao. Riječ je o kompleksnoj cjelini. Natječaji Varkoma uvijek su zahtjevni te precizno i “usko” opisuju što se traži – komentirala je mali broj ponuđača članica Komisije i voditeljica investicija Var-koma Jagoda Bistrović.

Zainteresiranih tvrtki je bilo više, ali su na kraju odustale od predaje ponuda. Jedan od razloga sigurno je bio i kratki rok: ponuditelji su imali svega 15-ak radnih dana da predaju kompleti-rane ponude s cjelovitom dokumentacijom. Natječaj je objavljen 26. lipnja, a otvaranje ponuda je bilo 16. srpnja.

Zanimljivo je da su u Varkomu za opremu nove zgrade bili spremni izdvo-jiti 2,5 milijuna kuna bez

‘Forma’ braće Košćec opremu ponudila za 1,4 milijuna kuna

JAVNA NABAVA Na natječaj za opremanje Poslovnog centra Varkom, pristigle samo dvije ponude

Zainteresiranih tvrtki je bilo više, ali su na kraju odustale od predaje ponuda. Jedan od razloga sigurno je bio i kratak rok: ponuditelji su imali svega 15-ak radnih dana da predaju kompletirane ponude s cjelovitom dokumentacijom, jer je natječaj objavljen 26. lipnja, a rok je bio 16. srpnja

Nakon Zagreba, Centar za informiranje i savjetovanje u karijeri (CISOK) otvoren je prošli tjedan i u Varaždinu.

U Kukuljevićevoj ulici 12 u Varaždinu građani će sada moći dobiti sve informacije o kretanju na tržištu rada, ali i savjete u području traženja i stvaranja poslovnih prilika i razvoja karijere.

Pomoć mladimaCentar je namijenjen učeni-

cima osnovnih i srednjih ško-la, studentima, obrazovnim institucijama, nezaposlenim o s o b a m a , ali i sv ima zaposlenima koj i razmi-šljaju o pro-mjeni posla. No CISOK je namijenjen i poslodavci-ma, koji će na ovom mjestu moći pronaći podatke o nezaposlenima.

- CISOK centri predstavljaju novi oblik pružanja usluga profesionalnog usmjerava-nja prilagođenih potrebama pojedinaca. Na ovaj način, uz pomoć novca iz EU, doprinijet ćemo uravnoteženju tržišta rada te se povezati s takvim sustavima u ostalim zemlja-ma članicama te zajednice. CISOK će upravo mladima pomoći u savladavanju vješti-na potrebnih za upravljanje karijerom, te ih pripremiti za tržište rada – rekao je Mi-rando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, u Varaž-dinu na otvorenju CISOK-a.

Uz poboljšanje u uspo-stavljanju ravnoteže ponude i potražnje na tržištu rada, što je cilj, centri će raditi i na usklađivanju i poveziva-nju sustava profesionalnog usmjeravanja s istim takvim sustavima u drugim zemlja-ma EU. Naime, među prio-ritetnim ciljevima strategije

razvoja EU – Europa 2020. upravo je povećanje zaposle-nosti i stupnja obrazovanja. Da bi se to postiglo, potrebno je pružiti odgovarajuć sustav informiranja i savjetovanja, a hoće li CISOK u tome uspjeti, pokazat će vrijeme.

Inače, CISOK centar u Va-raždinu jedan je od osam takvih centara u Hrvatskoj koji su otvoreni, odnosno tek će se otvoriti i u drugim gradovima. Uz dva u Zagre-bu, tijekom srpnja otvorit će se CISOK centri u Osije-ku, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Zadru i Šibeniku, a otvoreni su u sklopu projekta financiranog iz predpristu-

pnih fondova EU (IPA). Uz poboljšanje u uspostavljanju ravnoteže po-nude i potra-žnje na tržištu rada, Centr i će raditi i na usklađivanju

i povezivanju sustava pro-fesionalnog usmjeravanja s istim takvim sustavima u drugim zemljama EU, a ovi centri predstavljaju proši-renje dostupnosti usluga Hrvatskog zavoda za zapo-šljavanje (HZZ) na području cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, koje u Hrvat-skoj ima dugu tradiciju.

Duga tradicijaZanimljivo je da se pro-

fesionalno usmjeravanje u Hrvatskoj počelo provoditi još 30-ih godina prošlog sto-ljeća kada je oformljena prva Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja 1931. godine. Činjenica jest da je ova insti-tucija dosad prošla niz insti-tucionalnih i organizacijskih promjena, djelatnosti vezane za pružanje pomoći pri izbo-ru karijere, profesionalno savjetovanje i informiranje do danas čine sastavni dio usluga koje pruža Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Uz CISOK lakše do posla i karijere

Ponuda tvrtki Con-Formo i Školskog servisa iznosi 2,35 milijuna kuna bez PDV-a

ZAPOŠLJAVANJE Otvoren CISOK u Varaždinu

poslovnisvijetwww.regionalni.com

U Novoj Vesi kraj Varaž-dina u pogon je pušten suvremeni Otkupno-dis-tributivni centar vrijedan 2,5 milijuna kuna. Projekt je f inancirao HBOR te Poljoprivredna zadruga Varaždinsko povrće. Žu-

panija je iz proračuna osigurala 200 tisuća za centar koji se pro-stire se na 8,9 tisuća četvornih metara.


I dok će se većina dje-latnika Varkoma za-jedno s direktorom i voditeljima preseliti u novu zgradu, postojeća zgrada u Kukuljevićevoj ulici mogla bi biti iznaj-mljena.

– Jedna banka je zain-teresirana za najam, ali moguće je da će u Ku-kuljevićevoj biti sjedište nove tvrtke „Čistoća“ koja će biti izdvojena iz Varkoma. Još nije do-nesena odluka – rekao je gradonačelnik Goran Habuš prošli tjedan na konferenciji za novi-nare.

Zgrada u Kukuljevićevoj u najam banci?

- Nova zgrada im baš i nije trebala. Sada kada je izgrađena, treba ju staviti u funkciju - rekao je gradonačelnik Habuš

Namjera CISOK centra je pomoći mladima u pripremanju za tržište rada

PDV-a, jer su upravo toli-ko procijenili vrijednost javne nabave. No Varkom će proći jeftinije. Za oko milijun kuna manje mogli bi opremiti novu zgradu - nabaviti stolove i stolice, opremiti kafić i kuhinju, urediti spremište za čista-čice s perilicom i sušilicom rublja, nabaviti samostojeći hladnjak zapremnine 180 litara, dvodijelni sudoper s ocjeđivačem... Sve je to oprema koja se uz niz dru-gih, neophodnih stvari za komunalnu tvrtku, opisuje kao potrebna u tehničkom opisu kao sastavnom dijelu javnog nadmetanja.

Što je nužno?Nova zgrada već je ionako

skupo koštala komunal-nu tvrtku, čiji je većinski vlasnik Grad Varaždin, a suvlasnici preostali grado-

vi i općine iz Varaždinske županije. Za nju su dosad izdvojili više od 13 milijuna kuna. I tada je procijenjena vrijednost bila daleko viša od one ugovorene. Prvot-na je procjena bila da će izgradnja koštati čak 33,5 milijuna kuna da bi na kraju Varkom ugovorio izgradnju po cijeni 11,3 milijuna kuna uz dodatne radove izvršene ove godine u vrijednosti 2,1 milijun. Cijene na koncu jesu bile niže od planira-nih, ali pravo je pitanje je li Varkomu u doba recesije zaista trebala nova zgrada. Sada kada je već izgrađena, treba je opremiti. No opet je pitanje je li u novoj zgradi komunalne tvrtke, koja je u vlasništvu gradova i općina, doista nužno opremiti čak

Piše: VIŠNJA [email protected]še: IRENA HARAČI PINTARIĆ

[email protected]

i kafić.Posebno su sumnjičavi

oni koji znaju da je jeftiniji ponuđač za opremu tvrtka Forma. Ta tvrtka ima dobre reference: iza njih je, pri-mjerice, uređenje interijera poslovnih prostorija tvrt-ke “Jucon” u World Trade Center u Beču, adaptacija i uređenje interijera dekanata na FOI-ju, kao i radničkog restorana u MIV-u. No sumnju otvaraju osnivači Forme, a to su Dražen i Zo-ran Košćec. I dok je Dražen Košćec direktor Forme, njegov brat Zoran je pred-sjednik Uprave Varteksa.

Tko će dobiti posao opre-manja Poslovnog centra Varkoma, bit će poznato za mjesec dana budući da komisija ima rok od 30 dana da od dva ponuditelja izabere boljega.

ODLUKE Dobit Varkoma zadržana, a Termoplin mora isplatiti dividendu


komunalnu tvrtku, opisuje kao potrebna u tehničkom opisu kao sastavnom dijelu

Nova zgrada već je ionako skupo koštala komunal-

radnika zaposleno je u Novom Marofu u sklo-pu programa “Radom za zajednicu”. Program traje od 1. srpnja do 30. rujna, uz mogućnost

produženja za šest kandidata koji nisu bili u programu javnih radova prošle godine. Ukupni troškovi izvođenja ra-dova procjenjuju se na iznos od 77.076,33 kune.

6

11Poslovni svijet 23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

Nakon što je u Varaždin-skoj županiji (bez grada Varaždina) zaprimljeno 28.600 zahtjeva za legaliza-ciju bespravno sagrađenih objekata - što je župan Pre-drag Štromar prokomen-tirao kao posao za koji će s postojećim kapacitetima trebati oko osam godina - u Grad je stigla ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, Anka Mrak Ta-ritaš.

Izvanredna situacijaPo završetku sastanka

s gradskim i županijskim čelnicima, ministrica je izjavila da se očekuje da će cijeli posao legalizacije biti završen do kraja 2015. godine.

- To je izvanredna situa-cija u kojoj je, osobito po-sljednji mjesec, zaprimljeno strašno puno zahtjeva, pa smo morali sjesti i poraz-govarati kako da glavninu tih zahtjeva riješimo do kraja 2015. godine. Gruba, ali zaista gruba procjena je kako je 10 posto onih koji su predali zahtjev rješivo do tog datuma. Od tog broja, opet govorim ugrubo, vjerujemo da je 10 posto

‘Forma’ braće Košćec opremu ponudila za 1,4 milijuna kuna

Nelegalizirano će se rušiti

JAVNA NABAVA Na natječaj za opremanje Poslovnog centra Varkom, pristigle samo dvije ponude LEGALIZACIJA Ministrica Anka Mrak Taritaš na radnom sastanku u Varaždinu

�Zainteresiranih tvrtki je bilo više, ali su na kraju odustale od predaje ponuda. Jedan od razloga sigurno je bio i kratak rok: ponuditelji su imali svega 15-ak radnih dana da predaju kompletirane ponude s cjelovitom dokumentacijom, jer je natječaj objavljen 26. lipnja, a rok je bio 16. srpnja

�Ministrica: Vjerujemo da je među predanim zahtjevima 80 posto stvarnih zahtjeva, 10 posto onih koji na koje se legalizacija neće moći primijeniti, a ostatak ni nije u postupku legalizacije

“Oni koji mogu dokazati da je objekt postojao prije veljače 1968. godine mogu mirno spavati”

U Prelogu je otvorena tvornica austrijske tvrtke Paul Green, jednog od najvećih europ-skih proizvođača ženske modne obuće, vrijed-na 10 tisuća eura. U tvornici koja se prostire na 6,8 tisuća kvadrata za sada je zaposleno 50, a sveukupno se u roku od dvije godine planira zapošljavanje 500 ljudi koji će proizvoditi dvije tisuće para cipela dnevno. Također, u Prelogu planiraju otvoriti i logistički centar za Jugoistočnu Europu.

U varaždinskom HGK predstavljen je prošli tjedan projekt With Innovation to Regranulation - WIR, u sklopu pro-grama Potpora konkurentnosti hrvat-skih MSP - IPA IIIC, a koji provodi tvrka Bomark Pak,vrijedan 198,5 tisuća eura.

Ta tvrtka, koja je najveći proizvođač stretch folija u Hrvatskoj, novac će uložiti u kupnju novog stroja za re-granulaciju, što bi trebalo bi doprini-

jeti poboljšanju proizvoda i smanjenju otpadnog materijala. Uz 20-ak stalno zaposlenih, u tvrtki danas radi radi i desetak sezonskih radnika, a najav-ljuju i nova zapošljavanja. Projekt je predstavljen u nazočnosti Čedomila Cesarca, predsjednika varaždinskog HGK, dogradonačelnice Natalije Mar-tinčević i gradonačelnika Ludbrega, Dubravka Bilića.

Paul Green u PreloguEU projekt Bomarka vrijedan 198,5 tisuća eura

Budući da je u četvrtak objavljena vijest kako su iz Beograda stigle snimke koje će značajno pomoći pri legalizaciji, novinare je zanimalo o kakvim točno snimkama je riječ.

- Riječ je o snimkama Hrvatske na dan 15. veljače 1968. godine. U cijelom postupku legalizacije u jednom smo trenutku shvatili da za dio Hrvatske ne posjedujemo odgo-varajuće karte. Ustanovili smo da se snimke nalaze u beogradskom Vojno geografskom institutu. Sada se karte užurbano skeniraju. Svaku obrađe-nu katastarsku općinu javno ćemo objaviti. Poslat ćemo ih u gradske i županijske katastarske urede i ljudi će tamo moći uzeti potvrde o tome što je bilo 1968. godine. Onaj tko nije siguran, neka podnese zahtjev jer od njega će lako odustati. No ako se za-htjev ne podnese, nema legalizacije - rekla je Anka Mrak Taritaš. Očekuju oko 30 tisuća karata. - Strojevi za skeniranje u Beogradu sada rade 24 sata dnevno - otkrila je ministrica u Varaždinu.

Karte u Beogradu

Zgrada u Kukuljevićevoj u najam banci?


onih koji su predali zahtjev zbog bojazni, a uopće nisu u postupku legalizacije. Isti je postotak onih na koje se legalizacija neće moći primijeniti dok je ostalih 80 posto stvarnih zahtjeva - kazala je ministrica. Do-dala je da se većina zahtjeva odnosi na pomoćne objekte, dogradnje, nadogradnje, re-konstrukcije. Ministrica je optimistična da će se većina

tih zahtjeva uspjeti rješiti u predviđenom roku dok bi za 2016. godinu ostali samo najkompliciraniji slučajevi.

Ministrica je još jednom iskoristila priliku da pojasni posljedice za one koji nisu, a morali su, predati zahjeve za legalizaciju. - Oni koji mogu dokazati da je prije 15. veljače 1968. godine objekt postojao, mirno neka spavaju. Oni su i prije i sada legalizirani. Problem će imati oni koji do sada nisu ušli, a trebali su, u vrlo

jednostavan proces, što go-vori i ova vrlo velika brojka zaprimljenih zahtjeva. Oni koji se nalaze izvan prosto-ra namijenjenog građenju, tijekom vremena će biti srušeni - istaknula je.

Veliki izazovNa pitanje tko će obrađi-

vati ogroman broj zahtjeva u Varaždinskoj županiji – u kojoj je do kraja svibnja stiglo pet tisuća zahtjeva, a do kraja lipnja njih 28 tisuća – odgovorio je župan Štromar.

- U sljedeće dvije do tri godine moramo riješiti sve zahtjeve. Kadrova naravno nemamo dovoljno, pa ćemo morati zaposliti nove ljude, osigurati im urede, a prema prvim procjenama, riječ je o tridesetak osoba. S tim da će i oni morati raditi u dvije smjene. Kako bi isko-ristivost bila stopostotna, moramo osigurati prostor, opremu, automobile. Oče-kujemo da će najveći dio zahtjeva biti obrađen do kraja 2015. godine, no ne vjerujem da će biti obrađe-no svih sto posto, jer uvijek se nađe neki nepredviđeni problem. Vjerujem da će njih desetak do 15 posto ostati neobrađeno te će mo-rati u daljnju proceduru -

kazao je Štromar. S obzirom na nova zapošljavanja, auto-mobile i opremu, postavilo se i pitanje troškova. - Puno manje nego što ćemo dobiti naknade. Od naknada, 20 posto ide županijama baš za tu svrhu - odgovorio je.

MeđimurjeMeđimurski župan Ma-

tija Posavec kazao je da je u Međimurju zaprimljeno 15,8 tisuća zahtjeva, a u samom gradu Čakovcu još 3.600 zahtjeva.

- Naš je zadatak da osi-guramo efikasan ured i da predmete nastojimo riješiti u zadanome roku. To je jedna vrsta izazova i doi-sta ćemo se organizirati s ciljem da to odradimo. Oni koji su podnijeli zahtjev bit će legalizirani, a ono što se počelo graditi nakon 21. lip-nja 2011., bit će srušeno. O kome god da se radi - kazao je Posavec.

U Međimurskoj je župani-ji na poslovima legalizacije zaposleno 17 ljudi.

- Naravno da to neće biti dovoljno ako želimo zavr-šiti u roku pa ćemo pribjeći dodatnom zapošljavanju. S time da ćemo voditi računa da to budu osobe sa Zavoda za zapošljavanje - napome-nuo je Posavec.

Piše: VIšNJA [email protected]

Župan Štromar: Prve procjene govore da ćemo morati zaposliti 30-ak osoba

Za novo zdanje, čija je gradnja koštala više od 13 milijuna kuna, Habuš je rekao da Varkomu „baš i nije trebalo“.

– Odluku od izgradnji donio je bivši direktor, a sada kada je zgrada već izgrađena, treba ju staviti u funkciju – ustvrdio je.

Varkom je, podsjećamo, 2012. ostvario gotovo pet milijuna kuna dobiti. Pitali smo zašto Grad Varaždin zbog manjka u proračunu nije, kao i lani, zatražio isplatu dividende iz tvrtke u kojoj je većinski vlasnik.

– S obzirom na to da

Varkom mora krenuti u izgradnju kompostane i uvesti primarnu selekciju, složili smo se da se dobit raspodijeli u zadržanu – odgovorio je gradona-čelnik.

No zato je drugu godinu zaredom na glavnoj skup-štini Grad srušio prijedlog Uprave Termoplina. I dok je Uprava predlagala da se 2,8 milijuna kuna do-biti za 2012. također ras-poredi u zadržanu, to nije prihvaćeno. Termoplin mora isplatiti dividendu, pa će u gradski proračun uplatiti oko 1,5 milijun kuna. (vms)

oDLUKE Dobit Varkoma zadržana, a Termoplin mora isplatiti dividendu

12 Mozaik REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

mozaikwww.regionalni.com


S nadom da će netko ovo uistinu pro-čitati i shvatiti problem, odlučila sam obratiti se javnosti i objasniti jedan od mnogih problema o kojima nitko ne pri-ča. Kao i većina mladih, studentica sam koja radi i trudi se nastaviti svoje školo-vanje. Olakšanje su poslovi za studente.

Ali velik problem u svemu tome su poslodavci koji izrabljuju te studente te im na kraju, kao u mojem slučaju, niti ne plate ili izmisle neki gubitak te im velik iznos odbiju od zarađenog novca. Radila sam u parfumeriji i kao što bi svaka djevojka mojih godina bila sretna s takvim studentskim poslom, bila sam i ja. Dogovoreno je bilo tjedan dana učenja koje se plaća te nakon toga svaka nedjelja

i eventualno još koji dan, ali uz najavu dva-tri dana ranije. Zvučalo je odlično, ali prvi problem je nastao kada su mi nakon deset dana rekli da idem po ugovor, a ja ga nisam mogla dobiti jer su imali pri-jašnji dug za sedam ili osam studentica. U Student servisu su me upozorili na tu trgovinu (...), no zbog previše potrošenog vremena, novaca te s nadom i uvjerenjem kako su mi i sami rekli da će se to sve rješiti, nastavila sam raditi bez ugovora.

S jedne strane, nadala sam se da će doći kontrola i shvatiti na koji način se koriste studenti, ali kontrola nije došla. Dva dana prije nego što sam uspjela dobiti ugovor, javljeno mi je da bih trebala raditi 14 dana u komadu, jer jedna od zaposlenica

ide na godišnji. Nakon što sam to odbila objasnivši da ne mogu, jer imam ispite i predavanja te da to nije bio dio dogovora, priča se promijenila. Odradila sam zadnji dan, dobila ugovor i rekla da potraže ne-kog drugog. Danas još nisam dobila niti jednu kunu svojeg zarađenog novca. Do direktora se ne može doći, nabavila sam privatan broj šefice koja stalno obećava i izmišlja nešto novo. Moje pitanje je, ako sam osoba koja je radila na fiskalnoj kasi, sa svojim osobnim podacima i po ugo-voru je prošao rok plaćanja, kako nitko nije u mogućnosti malo provjeriti takve poslodavce koji zarađuju na studentima umjesto da im pruže priliku i pomognu.

Branka Bengeri

I toga ima? Da te potražuju platiti i ono što potrošio nisi!? Konkretno, riječ je o Varkomu. A ja, dotična osoba koja osje-ćam gorčinu zbog teške, još teže od moje mizerne penzije, velike nepravde... Stoga imam potrebu da to nekome ovim putem i kažem... Uz tračak nade da i dobrih ljudi ima. Ukratko ću opisati stanje mojeg ne-zadovoljstva. Budući da sam se obraćala tamo, nadležnima, jer smatram da kad

nešto trošila nisam, zasigurno ni platiti dužna nisam.

Dobila sam račun od tih sjajnih ljudi, koji ne žele niti pokušati razumijeti, što im pokušavam reći. Njihova “istina” koju ponavljaju u više navrata je da sam mje-sečno trebala javljati stanje brojila. Da, znam i dobro razumijem! Ali ja, iznova, po stoti put ponavljam, ako nisam bila doma, a nisam, onda znači ni vodu trošila

nisam. A račun? Da vam i to kažem. Prva rata - 300 kuna, sljedeća 700? Uza sve ovo, njihova je tvrdnja: “Pa, cijelu 2011. godinu niste se javljali” na što ja, naravno, reagiram istinom: “Doma nisam bila. Zar nije logično da niti trošila nisam?”. Nije Varkom sveta krava da ja ne smem od njih tražit svoja prava!

Čitateljica(podaci poznati redakciji)

“Iako je od izbora prošlo tek nešto više od mjesec dana, gra-donačelniku Habušu i njegovim suradnicima je to izgleda bilo sasvim dovoljno da nastave rješavati problem varaždinskog otpada na sebi svojstven način - služeći se lažima i manipuli-ranjem javnosti. Dok se, prema gradonačelnikovim izjavama, “tekući” otpad neko vrijeme vozio u Vukovar, njegova pak suradnica, glasnogovornica Romana Kranjčić velikim štam-panim slovima tvrdi sasvim oprečno, kako se otpad ne vozi u Vukovar. Varkom, ne zabora-vimo, gradska tvrtka, pak izjav-ljuje kako se komunalni otpad dvadesetak dana vozio u Vukovar i to zbog kvara na stroju za baliranje, dakle za zaključiti je da i Varkom tvrdi da se vozio novonastali otpad s obzirom na to da se zbog kvara balirke nije mogao balirati.

No ispostavilo se da je istina sasvim neka treća, a to je da su se pod okriljem noći bale iz Brezja potajno odvozile na odlagalište u blizini Vukovara, a da o tome niti tamošnja, a niti varaždinska

javnost nije znala ništa. Osim što je sve rađeno daleko od očiju javnosti, ovaj je posao odrađen i daleko od zakonskih propisa s obzirom na to da realizirani iznosi naknada uvelike premašuju dozvo-ljenu granicu postavljenu za mogućnost direktne pogodbe.

Potpuno je nejasna intencija gradona-čelnika Habuša i njegovih suradnika u pribjegavanju nezakonitim postupanjima i to baš sada kad su koncesijski natječaji

privedeni kraju i kada odabrani koncesionari trebaju započeti s radom sukladno datim i pri-hvaćenim ponudama.

Pitamo se dokle gradonačel-nik Habuš misli po tko zna koji put lažima prikrivati tragove vlastite nesposobnosti i nedo-statka političke mudrosti u rje-šavanju gorućeg varaždinskog problema koji već osmo ljeto zaredom muči naše Varaždince i uvelike narušava kvalitetu njihova življenja i koju, iako tako narušenu, zbog njegovih iracionalnih odluka moraju još i skupo plaćati. Također se pitamo što rade Ministarstvo i

inspekcija na očit ekološki problem.I dok jedni upiru prstom u druge, Var-

kom u Grad, Grad u Varkom, a neki čak i negiraju cijeli slučaj, problem otpada i dalje ostaje neriješen usprkos svim Habu-ševim predizbornim obećanjima i prvi i drugi put. Povjerenje dato Habušu ostaje ipak na onom - obećanje ludom radovanje. Provjereno!”

Predsjednik Odbora HDZ-a VaraždinVlatko Vuković

ISKUSTVO Poslovi za studente su olakšanje, ali odrađeno teško naplatiti

REAGIRANJE Čitateljica ogorčena potraživanjima Varkoma za pitku vodu

PRIOPĆENJE Grad Varaždin problem varaždinskog otpada rješava manipulacijama

Poslodavci izrabljuju studente, pa ne plate

Nisam bila doma, a račun za vodu 700 kuna

Do kada će nam Goran Habuš lagati o otpadu?

Izjava tjedna

Oko rješavanja varaždinskog

otpada Čačić i ja imali smo potpuno različite pristupe. Nisam željela potpisati neke stvari koje me prisiljavao da potpišem.”

Mirela Holy, saborska zastupnica i bivša ministrica zaštite okoliša i prirode

(“Hrvatska uživo”, HTV)

Dolazeći autobusom iz Zagreba, gdje sam bio u bolnici, morao sam uzeti taksi zbog prtljage, da se prebacim 1.000 do 1.200 metara od kolodvora. Iznenađenje sam doživio kad je vožnja završila. Upitao sam koliko sam dužan. “50 kuna”, odgovorio mi je vozač taksija, crnog mercedesa (...). Za 1 km vožnje 50 kuna, mislim da je najskuplja vožnja na

svijetu. Nisam primijetio da uopće ima taksimetar, a o računu da i ne govori-mo. Valjda je primijetio da sam gost, da nisam iz ovog kraja, pa može kako hoće. A ja sam bio primoran na njegovu uslugu, jer drugoga nije bilo. Nisam mo-gao prenijeti prtljagu. Sramota, kakvih ljudi ima!

Ilija Kamenčić

Najskuplji taksi na svijetu u Varaždinu

Stečajni upravitelj društva VALIDUS d.d. u stečaju, Anina 2, Varaždin temeljem čl. 165.. Stečajnoga zakona te suglasnosti razlučnih vjerovnika objavljuje:

PETU USMENU JAVNU DRAŽBU RADI PRODAJE POKRETNE IMOVINE

STEČAJNOG DUŽNIKA

R. br. Predmet prodaje Početna prodajna vrijednost (u kn)

1. Vozilo JAGUAR XJ 4,2 (br. šas. SAJAA79P96SH11448) 2006 g. 70.000,00

2. Vozilo JAGUAR XJR-NAW 4200 I (br. šas. SAJAA7R23TG09022) 2003 g. 40.000,00

Usmena javna dražba održat će se dana 23. kolovoza 2013. godine u 12:00 sati u prostorijama društva,

Anina 2, Varaždin, 4. kat

- Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i fizičke osobe koje najkasnije do početka održavanja javne dražbe uplate jam-čevinu u visini 10% početne cijene na žiro-račun VALIDUS d.d. u stečaju, Varaždin broj: 2340009-1190019446, te dokaz o uplaćenoj jamčevini predoče prije održavanja javne dražbe stečajnom upravitelju.

- Pokretnine se na dražbi ne mogu prodati ispod početne prodajne vrijednosti.

- Početna prodajna vrijednost iskazana je bez PDV-a.

- Prodaja se obavlja prema načelu “viđeno-kupljeno”. Pro-davatelj ne odgovara za eventualne pravne i materijalne nedostatke, te se isključuje svaka materijalna odgovornost prodavatelja, a kupac se unaprijed odriče bilo kakvih na-knadnih prigovora u svezi s predmetom prodaje.

- Kupac nema pravo na povrat jamčevine ako odustane od kupnje ili iz bilo kojih razloga ne uplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku. Kupcu se uplaćena jamčevina uraču-nava u prodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima se vraća u roku od 8 dana nakon zaključenja javne dražbe.

- Rok plaćanja kupoprodajne cijene iznosi 15 dana od odr-žavanja javne dražbe.

- Sve porezne i pristojbene obveze vezane uz kupoprodaju snosi kupac.

- Detaljnije obavijesti o predmetu prodaje kod stečajnog upravitelja na telefon 098/407 337, 048/621-838. Razgleda-vanje predmeta prodaje moguće je uz prethodan dogovor.

www.regionalni.com

13Oglasi 23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

Niti nakon 15 godina, ko-liko je na čelu Općine Cesti-ce, načelnik Mirko Korotaj nije izgubio entuzijazam u glasu kad govori o uređenju općinske infrastrukture.

Staza sigurnostiTako je i više nego zado-

voljan završetkom izgrad-nje pješačko-biciklističke staze na dionici Dubrava Križovljanska – Veliki Lo-vrečan. Staza vodi gotovo do nekadašnje granice s EU, dugačka je 2,6 kilome-tara i koštala je 1,9 milijuna kuna. - Općina je stazu koja izuzetno puno znači za sigurnost, kako pješačkog, tako i motoriziranog pro-meta, sufinancirala u izradi projektne dokumentacije i imovinsko-pravnih poslova s oko 200 tisuća kuna dok je 1,7 milijuna platila va-raždinska ispostava ŽUC-a - govori načelnik naglaša-vajući kako su Varaždinske ceste radove završile u pla-niranome roku.

- Za to posebno treba za-hvaliti Hrvatskim cestama na čelu s rukovoditeljem

CESTICA Unatoč ljetnom zatišju, u Cestici se radi bez predaha - dovršena biciklističko-pješačka staza

Dva srpanjska slavlja u EUUlazak Hrvatske u EU za Cesticu je doslov-no od “životnog zna-čaja”. Znamo li da je početkom devedese-tih u jednome tjednu na burzi završilo 1100 osoba koje su radile u Sloveniji, sve je jasni-je. - Naši učenici već u osnovnoj školi uče slovenski jezik. Veći-na ih je obrazovanje nastavljala u Sloveniji, gdje su potom ostali i raditi. Logično je da su se ljudi međusobno i ženili, pa imamo treći-nu mješovitih brakova.

Slovenski uče u školi

varaždinske ispostave, inže-njerom Stjepanom Markovi-ćem, koji su investiciju uvrstile među prioritetne - ističe.

Dovršenje biciklističko-pje-šačke staze Mirko Korotaj vidi kao vrlo dobro tempiran simboličan poklon općini za ulazak u EU, 1. srpnja, dan kada su konjanici u narodnim nošnjama slovenskih općina Zavrč i Cestice ukasali na raskrižje granične ceste Za-vrč – Dubrava Križovljanska. Ondje su ih dočekali zamjenik župana Zavrča, Janko Lorbek s vijećnicima i Mirko Koro-taj s predsjednikom Vijeća, Stjepanom Bistrovićem. Na istome je mjestu bila i jedna od “stanica” Europskog maratona koji su pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika trčali mađarski, slovenski i hrvatski trkači. - Ulazak u Europsku uniju za našu je općinu jako velika stvar budući da smo na samoj granici sa Slovenijom i u svemu se oslanjamo jedni na druge. Velika većina nas je i rodbinski povezana - zaklju-čio je načelnik Korotaj, i više nego zadovoljan ovogodišnjim srpnjem.

Konjanici slovenske općine Zavrč i Cestice 1. srpnja svečano su ukasali na raskrižje granične ceste

Načelnik Općine Cestica Mirko Korotaj na novootvorenoj stazi Jedna od “stanica” Europskog maratona bila je i Općina Cestica

� Izgradnja pješačko-biciklističke staze značajno će pridonijeti sigurnosti u općini

14 ŽIVOT REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013. , br. 479

USPJEH Maja Marija Barukčić iz Druge gimnazije na državnoj maturi jedina riješila ispit iz njemačkog bez greške

Najbolja u njemačkom, ali će studirati - matematiku

Ispit nije bio težak. Uglavnom se tražilo razumijevanje njemačkog jezika, dok pitanja vezanih za gramatiku nije bilo puno – otkrila je 18-godišnjakinja koja je ove godine dobila njemačku jezičnu diplomu DSD – C1 razinu

Maturantica Druge gi-mnazije Varaždin Maja Marija Barukčić jedina je u Hrvatskoj 100 posto riješila ispit iz njemačkog jezika na državnoj maturi, dakle, bez ijedne greške! Svojim rezultatom učenica sada već bivšeg 4. a razreda opće gimnazije našla se među 22 učenika koji su bez greške riješili ispite iz triju osnov-nih predmeta na A-razini

od ukupno 34.482 kandida-ta koliko ih je ove godine, prema podacima Ministar-stva znanosti, obrazovanja i sporta, pristupilo državnoj maturi.

Čestitke ministraNa postignutim uspje-

sima Maji Mariji i još 21 najboljem učeniku u utorak je čestitao i sam ministar Željko Jovanović.

- Iskreno, nisam očekivala baš takav rezultat i jako sam se iznenadila kada sam doznala da sam jedina u Hrvatskoj riješila 100 posto ispit iz njemačkog jezika – otkrila je 18-godišnjakinja iz Radovca kraj Cestice.

Tvrdi da joj ispit nije bio nimalo težak, a nisu je čak mučila ni pitanja vezana za gramatiku, koja je za mnoge noćna mora.

- Uz sastavak na temu “Mladi i obrazovanje”, na ispitu se uglavnom tražilo razumijevanje njemačkog jezika. Puno stvari je tre-balo logično zaključiti, a pitanja koja su bila vezana za gramatiku nije bilo puno – prisjetila se Maja Marija koja je u četvrtom razredu srednje škole polagala ispit za njemačku jezičnu diplo-mu Deutschs Sprachdiplom

životwww.regionalni.com

Svi maturanti Prve gimnazi-je Varaždin, njih ukupno 232, uspješno je položilo obvezne ispite državne mature i tako završilo svoje srednjoškolsko obrazovanje.

U svim predmetnim područjima gimnazijalci su iznad nacionalnog prosjeka, dok je prosjek škole ocje-na na državnoj maturi vrlo dobar, kao i svake godine do sada.

Osim odličnog prolaza na matu-ri, četvero učenika u pet predmeta ima rang 1 u generaciji.

To su Petra Požgaj iz matematike B i filozofije, Petra Pajtak iz povi-jesti, Lovro Vrček iz matematike A i Rahela Detić iz psihologije, koja je jedna od samo dvoje učenika u državi koja je svoj test riješila 100 %.

Prosjek države dobar, a gimnazijalci vrlo dobri!


Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ[email protected]

Maja Marija se za državnu maturu iz njemačkog jezika uglavnom pripremala čitajući knjige

(DSD) te je položila C1 ra-zinu, a same pripreme za ovaj ispit bile su joj uvod u državnu maturu.

- Ispit je sadržavao dijelove jednake onima na državnoj maturi, među kojima su slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem te pismeno izražavanje, tako da su mi pripreme za DSD pomogle kod učenja za ma-turu za koju sam se uglav-nom pripremala čitajući knjige i gledajući televiziju – otkrila je Maja Marija koja je rođena u Austriji i s njemačkim jezikom živi od malena.

- U Hrvatsku sam se do-selila kada sam imala osam godina i nisam htjela dopu-stiti da njemački jezik zabo-ravim. Tako sam dvije godi-ne pohađala školu stranih jezika, a u četvrtom razredu osnovne škole njemački jezik nastavila sam učiti kao prvi strani jezik. Istovremeno sam počela čitati knjige na njemačkom u slobodno vrijeme jer sam željela proši-riti svoje znanje na područja koja nisu bila obuhvaćena nastavnim programom. U osmom razredu sudjelovala

sam i na natjecanju iz nje-mačkog jezika, te u trećem razredu srednje škole, kada sam na državnom natjecanju osvojila 13. mjesto – prisje-tila se 18-godišnjakinja kojoj je danas njemački jezik kao materinji - hrvatski, a osim njega uči još i engleski jezik, te je dvije godine učila čak i japanski jezik!

Puno zanimanja- Japanski mi je vrlo za-

nimljiv jezik, a privukla me njihova kultura o kojoj sam kroz učenje japanskog

Iznenadilo me što sam ispit jedina riješila 100 posto

Neće mi biti problem s matematikom se baviti cijeli život

Na uspjeh maturantice Maje Marije Barukčić ponosna je i ravnateljica Druge gimnazije Varaždin Zdravka Grđan.

- Maja Marija je od prvog razreda učila njemački jezik, skromna je i marljiva, a njezin rezultat koji je postigla na državnoj

maturi je dokaz da se uloženi trud isplatio. Riješiti ispit državne mature bez greške hvale je vrijedno, a njezin uspjeh je ujedno i velik uspjeh za našu školu koja je još po godinama mlada – rekla je ravnateljica Grđan.

Grđan: Ponosna sam na uspjeh Maje Marije

100 %Uz Maju Mariju

Barukčić iz Druge gimnazije Varaždin,

koja je 100 posto riješila ispit iz njemačkog jezika

na državnoj maturi, među 22 najuspješnijih maturanata po uspjehu

na maturi je i Lovro Vrček iz Prve gimnazije Varaždin. On je, naime, 100 posto, dakle, bez greške, riješio ispit iz

matematike na A-razini. Svih 22 učenika za postignuti rezultat dobilo je i vrijednu

nagradu - Samsungove tablete.

jezika puno toga i naučila. Nakon godinu dana stanke, japanski od jeseni ponovno planiram učiti i dalje – ot-krila je Maja Marija.

No, zanimljivo je da, iako joj jezici leže, neće studirati njemački jezik nego mate-matiku!

- Puno sam razmišljala i dvoumila se koji fakultet izabrati, hoću li studirati njemački jezik, fiziku ili ma-tematiku. No na kraju je ipak prevagnula matematika koju obožavam, koja mi je zani-mljiva i zabavna. Uživam rješavajući zadatke i neće mi biti problem s matematikom se baviti cijeli život – uvje-rena je Maja Marija koja je “prošla” na matematici na Prirodoslovno-matematič-kom fakultetu u Zagrebu i pred kojom je, nakon upisa, slobodno ljeto.

Dio ljetnih praznika pro-vest će kod rodbine u Grazu, a ostatak kod kuće čitajući knjige i druženju s prijate-ljima.

15 23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK OGLAS

16 KULTURNI OBZOR REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013. , br. 479

kulturniobzorwww.regionalni.com/kultura

Lanterna Musica, ansambl osnovan početkom 2013. godine, predstavit će se na Ljetu u Varaždinu. U srijedu 24. srpnja u 20.30 sati Lanterna Musica muzicirat će na Starom gradu. Ulaz je slobodan.Ansambl je osnovan sa željom i zadaćom da upotpuni glazbeni život Varaždina, da se profilira na hrvatskoj glazbenoj sceni, ali i u inozemstvu. Osnovan je na poticaj orguljaša varaždinske katedrale Višeslava Jaklina, flautistice Ane Kralj i violinista Antuna Stašića. Posebnosti ansambla su izvedbe različitih glazbenih stilova - izvode baroknu glazbu na autentičnim instrumentima, ali i suvremenu te filmsku glazbu. Koncert Lanterne Musice u Starom gradu organizira Koncer-tni ured, čije druge projekte možete pratiti na www.koncertni-ured.com.hr.

Novi ansambl - Lanterna Musica


Performansom su slavili na Europskoj Amazoni!

BIENALE LUV Varaždin i Dobro jutro Dravo održali likovnu manifestaciju Art C(r)ampus

Likovno udruženje Va-raždin i varaždinska udru-ga Dobro jutro Dravo or-ganizirali su prošli vikend zanimljivo i kreativno dru-ženje domaćih umjetnika i gostiju na rijeci Dravi, s međimurske strane.

Riječna čudaDio je to umjetničke ma-

nifestacije Art C(r)ampus, koja se dosad bienalno održavala, a kako stvari stoje, mogla bi postati jed-nogodišnja tradicija. Tim se projektom LUV uključio u kampanju Sedam riječnih čuda Hrvatske koju svjet-ska organizacija za zaštitu pr irode W W F provodi s partnerskim organiza-cijama povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju radi podizanja svijesti o važnosti hrvatskih rijeka. Budući da se Art C(r)am-pus održava na području Regionalnog parka prirode Mura - Drava, na taj su način obilježili i proslavili prvi rođendan Europske Amazone - UNESCO-va rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav.

Ludo veseloTulumu uz gitaru i glazbu

te roštilj i vino pridružili su se i gosti iz Slovenije, Au-strije i Mađarske, a ugodno iznenađenje bila je turistič-ka grupa s gostima iz Izrae-la, Hong Konga i Tajlanda.

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ[email protected]

Za razliku od popularnih romana, velike pjesničke knjige ne možete pročitati „u dahu“. Štoviše, sva je prilika da ih nećete nikada do kraja iščitati, ali zato velika poezija (baš kao i dobra glazba) i postoji: da joj se uvijek vraćate, iznova je doživljavate i u njoj uživate. A poezija Šveđanina Tomasa Tranströmera (rođenog 1931. godine) je velika poezija, i dobili smo je, eto, u cjelovi-tom izdanju. Zacijelo je tome doprinijela i Nobelova nagrada koju je Tranströmer dobio 2011. godine; no, nobelovac ili ne, Tranströmer na Zapadu već desetljećima uživa silan ugled, ma koliko smo mi o tome, zbog inercije naših knji-ževnih pogleda, prevodilaštva i nakladništva, donedavno vrlo malo znali. Ono što oduševlja-va u Tranströmerovoj poeziji je njezina mirnoća: nema tu velikih gesti, nema eksperi-menata, nema naglašenog intelektualizma, nema politič-kog angažmana, ali nema ni banalnosti, anakronizama ili pretjeranog tradicionalizma. Dok, primjerice, hoda kroz snježne pejzaže i čuje zvuk sje-kire u noći, Tranströmer vas ša-manskom uvjerljivošću „udara“ nekamo u primozak, u temelje elementarne duhovnosti; to su izvorne i izravne pjesničke slike, iskazane nesputano, proizašle iz neke zajedničke univerzalne podsvijesti. Poku-šat ću to približiti sljedećom zgodom. Razgovarao sam neki dan s prijateljem (onako, bez posebnog razloga – jedan od nas morao je raditi do jutra) o ljepoti svitanja. Znali smo što želimo reći, ali nismo uspijevali izreći što je to tako posebno u toj, zapravo, uobičajenoj i doslovce svakodnevnoj pojavi. A Tranströmer to može izreći, jer to mogu samo stvarno veliki pjesnici.

[email protected]

Tomas Tranströmer, Pjesme i proza 1954.-2004., prev. Sonja Bennet, Fraktura, Za-greb, travanj 2013.

obzorwww.regionalni.com/kultura


ŠTO ČITATI

Evo neki anonimus, već otprije dobro uhljebljen na HRT-u, silno se razljutio što nije izabran za prvog čovjeka te važne kuće. Ako sam do-bro shvatio iz medija, umislio je da mu je za to kriv jedan političar, pa je mužu vlastite ljubavnice i televizij-skim kolegama poslao porno-fotke sebe s tom ženom, prikazujući da to šalje i da je na fotkama taj političar, na užas svih koji imaju veze s tom pričom, a na koncu i cijele javnosti.

Ima takvih ljudi, nije ovaj luđak

jedini. Megalomani, egomanijaci i drugi tipovi koji pate od ludila umišljene veličine, nisu rijetke biljke na ovim našim prostorima. Ako ne mogu ostvariti ono što si zaprdnu, umisle si krivca i ustrajno mu zagorčavaju život na sve načine, povlačeći pritom u ponor, na kraju, i vlastitu obitelj i sebe same. Ima takvih posvuda. Ako ste se čudili onom liku što ga je glumio De Niro, koji se zamislio trećim najvećim američkim piscem u povijesti, ne-

mojte se čuditi ako vam kažem da poznajem mnogo (ne baš znanih) pisaca i slikara koji o sebi gaje čak i nevjerojatnije predodžbe.

Takvima se ne smije povlađivati, takve treba na vrijeme spustiti na zemlju, kao što je neki dan na zemlju spuštena i zemljica Srbija. Naime, strašno se uzrujalo srbijansko ru-kovodstvo što je Hrvatska vojska defilirala po Parizu, a ne i njihova. Iz Pariza je stigao pristojan odgovor da Srbija nije francuski saveznik,

a Hrvatska jest, i vojni (NATO) i politički (EU). Srbijanska politika već desetljećima izvodi gluposti, ratovala je protiv pola svijeta, tamo je na snazi zakon po kojemu su četnici bili antifašisti, i sada se još čude, vrijeđaju i osvećuju što nisu među velikima.

A vrijediš tada kada ti to priznaju oni koji stvarno nešto vrijede. Nitko nije bez mana, pa i oni koji stvarno nešto vrijede mogu biti svakakvi, ali ipak nisu pomahnitali gadovi.

Ludilo veličine

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Osim kao inspiraciju za sudjelovanje na likovnim i kreativnim radionicama, mnogi su Dravu iskoristili i praktično - kupanjem.

No varaždinski sl ikar Dražen Pavlović spojio je i jedno i drugo te u vodi izveo autorski scensko-li-kovni performans nazvan Sphere from the Spiral Channel kao podršku svjet-skom interdisciplinarnom i multimedijalnom projektu Spiral Channel Project.

I dok su njihovi gosti

vjerojatno još pod dojmom likovnih akcija na Dravi, varaždinski su umjetnici u iščekivanju Špancirfesta koji od ove godine više neće ugostiti Paletafest, na kojem se unatrag osam godina u Uskoj ulici oku-pljao velik broj umjetnika koji su izlagali i prodava-li svoje radove. Umjesto toga, Turistička zajednica grada Varaždina priprema prodajnu izložbu, također u Uskoj ulici, ali s novim konceptom.

17Kulturni obzor 23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

U Lepoglavi će se od 26. do 28. srpnja, po deveti put zaredom, održati Međunarodni jazz festival. Koncerti će se održavati u Domu kulture, a sva tri dana počinjat će u 21 sat. Prvoga dana festivala, 26. srpnja, nastupit će Leikauff Late Trio ft. Vjeran Ježek. Trio, koji je nastao krajem 2009. u Klagenfurtu, uz soul i jazz standarde izvodi i autorske kompozicije članova trija.

U subotu 27. srpnja nastupa Blow Jazz Band,

sastavljen uglavnom od hrvatskih muzičara. Članovi kvinteta sviraju Roy Hargrove & Freddie Hubbard tribute muziku. Posljednjeg dana, u nedjelju 28. srpnja, nastupa Tizian Jost Quartett. Riječ je o kvartetu koji čine Brazilci i Nijemci sastavljeni 2008. godine. Posebnost ovog benda su izvedbe na vibrafo-nu. Organizator festivala je Glazbena mladež Lepoglave i TKIC Lepoglava, a pokrovitelj Grad Lepoglava.

Pogledajte “žuti film” igodišnju produkciju

Radionica izrade geodezijske kupole

Logotip Maje Denac za varaždinski HNK

U Filmsko-kreativnom studiju VANIMA u tijeku je 9. radionica animiranog filma koja je specifična po tome što se radi na čak dvije teme. Jedan film je posvećen 140. obljetnici zgrade HNK u Varaždina u čijoj proslavi sudjeluje i VANIMA, a drugi je dio svjetskog projekta AWG-a koji se ove godine radi na temu boje. Vanimatori su odabrali žutu boju, a kako izgleda njihov žuti film, onaj o kazalištu, ali i cjelogodišnja najnovija produkcija Vanime, pre-mijerno možete pogledati 26. srpnja u 18 sati u kinu Galerija. Spomenimo i da

će cijeli film Boje svjetsku premijeru imati na 5. VAFI festivalu.

A da se svakako isplati doći pogledati što VANI-MA radi, potvrđuje i vijest koja je stigla iz Hrvatskog filmskog saveza – od 18 Vaniminih dječjih filmova, njih 10 ušlo je u službe-nu konkurenciju 51. revije hrvatskog filmskog i vide-ostvaralaštva djece koja će se ove godine održati u Kutini. Od 190 prijavljenih filmova, u konkurenciju je ušlo samo njih 70, pa tako Vanimini filmovi čine sedminu programa, što je ujedno i najbolji rezultat nekog kluba ove godine.

U turističkom kompleksu Cimper u Murskom Središću od 12. do 15. kolovoza održat će se radionica izrade geodezijske kupole. Ova radionica dijelom je udru-ženih aktivnosti Slobodnog festivala i Multimedijalnog kampa u organizaciji Autonomnog centra ACT Čakovec i Urbane Kulture i Edukacije, UKE Kri-ževci. Radionica će pružiti znanje o svrsi, izgradnji i upotrebi geodezijske kupole. Proces učenja uključuje teorijski dio, pre-zentacije, otvorenu diskusiju o njezinoj namjeni, mogućim kreativnim ishodima

za poljoprivredne i kulturne svrhe.Sudionici radionice će rastaviti i sa-

staviti kupolu napravljenu od drveta. Kroz taj proces, naučit će o njezinoj graditeljskoj strukturi i dobrobitima kao mjesta za stanovanje, za stakleni vrt ili za multimedijske projekcije.

Sudionici ne trebaju nikakvo posebno predznanje. Broj sudionika je ograničen, stoga se na vrijeme treba prijaviti do 1. kolovoza na 091 245 5552. Više o ovom projektu možete saznati na Facebook stranici MM kamp ‘13.

U siječnju ove godine Hr-vatsko narodno kazalište u Varaždinu raspisalo je studentski natječaj za obli-kovanje vizualnog identiteta HNK povodom 140. godiš-njice osnutka. Prošli je tjedan stručni žiri donio konačne ocjene pristiglih radova. Prvo je mjesto osvojila Maja De-nac, apsolventica Multime-dije, oblikovanja i primjene Veleučilišta u Varaždinu, ujedno i grafička urednica 7Plus Regionalnog tjednika. Drugo mjesto osvoji la je grupa autora Črnila-Jova-

nović-Štumerger, a 3. mjesto osvojio je Vinko Horvat. Uz spomenute, u užem izboru našli su se i radovi autora Filipa Topolovca i Saše Kosa. Vizualni identitet vezan je uz spomenutu obljetnicu HNK i isključivo namijenjen kori-štenju tijekom 2013. godine. Autorica prvoplasiranog rada dobiva dvije godišnje pret-plate za sve predstave HNK Varaždin, a autori drugo-plasiranog i trećeplasiranog rada dobit će svaki po je-nogodišnju pretplatu za sve predstave HNK Varaždin.

Peričić je izabrao Krležine misli o umjetnosti, književnosti...

Međunarodni jazz festival u Lepoglavi

KNJIGE Novo izdanje uz 120. obljetnicu rođenja velikog književnika

VANIMA Ove srijede, 26. srpnja

Krležine “Provokativne misli”U obi l ježava nje 120.

obljetnice rođenja hrvat-skog književnika Miroslava Krleže uključila se i naklad-nička kuća Šareni dućan iz Koprivnice, koja je, po uredničkoj zamisli Kru-noslava Jajetića, nedavno objavila knjigu „Provokativ-ne misli“ Miroslava Krleže. Krležine misli o umjetnosti i umjetnicima za tu prigodu izabrao je i priredio varaž-dinski književnik i kolu-mnist Regionalnog tjednika mr. sc. Denis Peričić.

Čisti KrležaKnjiga je popraćena ilu-

stracijama akademika Josi-pa Vanište, tj. antologijskim portretima Miroslava Krle-že. S nezahvalnom zadaćom pronalaženja najsažetijih,

između karakteristično razvedenih Krležinih reče-nica rasutih u prebogatom opusu (najstariji citat je iz 1915., a najnoviji iz 1975. godine!), Denis Peričić izabrao je Krležine misli

o umjetnosti općenito, o književnosti i književnici-ma, o slikarima, kiparima i arhitektima, o skladateljima i glazbenicima te o kazališ-nim djelatnicima.

Osnovni priređivački kri-

terij bio je - “čisti Krleža”. Naime, u ovu knjigu nije uvrštena ni jedna rečenica koja se, bez obzira na vjero-dostojnost izvora, Krleži tek pripisuje iz sekundarne lite-rature, nego isključivo one rečenice i njihove konačne varijante koje je Krleža za života osobno autorizirao.

PromišljanjaSpecifičnost ovog izbora

je u tome da se ne radi o (još jednom) nekritičkom „spomeniku“ Krleži, jer knjiga sadrži ne samo one Krležine rečenice koje pred-stavljaju njegove neupitne i važne procjene, nego i one njegove misli koje danas možda djeluju pretjerano i neuvjerljivo, pa su i zbog toga itekako provokativne.

Primjerice, kako Denis Peričić naglašava u pogovo-ru, teško se danas složiti o Krležinim promišljanjima o Vlahi Bukovcu, Dragutinu Domjaniću ili nekim skla-dateljima.

No, s druge strane, knjiga obiluje i Krležinim kruci-jalnim stavovima o tema-ma koje je često i sâm prvi otkrivao te (i) time zadužio hrvatsku kulturu, kao što su, na primjer, bogumilski stećci, zlato i srebro Zadra, kajkavska književnost, Juraj Križanić, Jan Panonije, Kr-sto Hegedušić ili Miljenko Stančić. Knjiga “Provoka-tivne misli” može se na-baviti izravno narudžbom od nakladnika na telefon 048/624474 ili putem e-ma-ila [email protected].

U subotu i nedjelju 27. i 28. srpnja na Kazališnom trgu u Varaždinu (po-kraj fontane) bit će održan sad već tradicionalni Fon-tana blues festival, s početkom u 20.30 sati. Dio je to ma-nifestacije Ljeto u

Varaždinu 2013.

18 DUPLERICA REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013. , br. 479

DOME, SLATKI DOME Na terenu s gerontodomaćicama Crvenog križa, koje svakodnevno obilaze oko 300 najsiromašnijih žitelja naše županije

Baričina i Ivanova kuća mogla bi se srušiti svakog trena, ali se bračni par seliti neće

Unatoč neizmjernom siromaštvu i teškim životnim uvjetima, siromašne i bolesne osobe starije životne dobi ne žele se preseliti - i ono malo što imaju, kažu, barem je njihovo

Varaždin zovu gradom anđela. Za one koji igrom sudbine ili lošom srećom koja im je u starosti okrenula leđa koriste usluge geronto domaćica – vjeruju u anđele. Žene koje ih obilaze jednom ili dva puta tjedno, ovisno o potrebi, njihove su anđelice bez kojih više ne mogu zami-sliti samotne staračke dane.

Ivan Lukačić na Banjšćini kod Varaždina jedino što u životu, kako sam kaže, još čeka sa svoje 83 godine je dan posjeta gerontodo-maćice.

- Stari sam deda, mlađi biti ne mogu - kaže ovaj tihi starčić kojemu društvo svakodnevno pravi jedino mačka koja se lijeno izleža-va, ne obraćajući pažnju na rijetke goste.

Na pitanje kako se zove mačka, deda Ivan veli: - Zove se kako ju koji dan zovem.

Zbog slabijeg sluha dede Lukačića kuća odjekuje od povišenih glasova dok raz-govaramo. Deda nas zainte-resirano promatra kad misli da ga ne vidimo, a jedino se razgovarajući s Anđelkom doima opuštenim.

”Anđelica” Anđelka„Njegova“ Anđelka - ge-

rontodomaćica koja mu pomaže zahvaljujući pro-gramu Društva Crvenog križa Varaždinske županije - zaposlena u Općini putem javnih radova, nikada ga nije iznevjerila.

- Dobra je, dobra - kaže Ivan Lukačić, g ledajući Anđelku Trtinjak, ženu srednjih godina koja mu je najbliskiji kontakt sa svije-tom. - Za razliku od drugih staraca, a brinem se o njih 12, deda Ivan još ima sreću pa ga redovito posjećuje kći iz Zagreba i brine se o njemu - priča nam Anđelka. No kći je u Zagrebu, a Anđelka živi niti petstotinjak metara od dede, a kako je društvo jedi-no što on još želi, uglavnom “mrmlja“ što „Zagrepčani ne dolaze češće“.

- Ljudi rade i zaista se

Djed Ivan domaćicu nikada ne dočeka neokupan ili neobrijan ma koliko mu to bilo teško samome učiniti

Puno je staraca o kojima nitko ne brine pa su im domaćice jedini kotakt sa svijetom

VAŠE LJETNE FOTKE

Šaljite nam fotografije!Bilo da se kupate u moru ili kod kuće brčkate u lavoru, podijelite s nama doživljaje s ljetovanja. Svoje ljetne fotografije šaljite nam na e-mail [email protected]

Varaždin

Barbariga

V. Toplice

Aquacity

Šibenik

Crveni križ u Varaždinskoj županiji trenutno ima 15 gerontodomaćica koje se brinu za oko 300 korisnika.

Korisnici se biraju u suradnji s Gradskim društvima Crvenog križa Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, nadlež-nim centrima za socijalnu skrb, a prijedlog mogu podnijeti i sami korisnici.

U prvi posjet ide voditeljica Slađana Cestar koja potom odlučuje zadovoljava li potencijalni korisnik zadane uvjete. Za svakog se korisnika posebno izrađuje obiteljska anamneza, analiza socijalnog, ekonomskog i zdravstvenog statusa te njihovih najizraženijih i primarnih potreba.

Metode rada su individualni rad s korisnikom u njegovu domaćinstvu, a brojnost tjednih posjeta ovisi o svakom korisniku individualno.

Posao gerontodomaćice uključuje razgovor i druženje, pomoć u održavanju higijene stambenog prostora i okoliša, odlazak u trgovinu, sve u vezi zdravstvenih potreba te podizanje mirovine i pod-mirivanje računa. Osim toga, domaćice pomažu korisnicima u rješavanju njihovog statusa i prava koja mogu ostvarivati putem centara za socijalnu skrb i gradskih društava Crvenog križa.

U opis posla ulazi i pomoć u provođenju osob-ne higijene, pripreme ogrjeva, nabava i dostava prehrambeno-higijenskih paketa, odjeće, obuće i drugih potrepština.

15 domaćica na 300 korisnika

dobro brinu za djeda. No stariji ljudi su usamljeni i nije im jasno da su se vre-mena promijenila i da brzi tempo života ne dozvoljava da živimo kako bismo že-ljeli - govori Anđelka, usput profesionalnom deformi-ranošću gledajući naokolo treba li što napraviti.

No ma koliko skromno bilo, kod djeda je vrlo ured-no. - Deda voli raditi i često ga zateknem kako nešto sam pokušava napraviti. Evo, najdraži Ivanov prostor je nizak stolčić na kojemu voli sjediti i raditi što treba - po-kazuje nam.

Anđelka ga nagovara da stolicu „povise“, ali on želi baš ovako. - Ne znate kako starije osobe znaju biti tvr-doglave. Kad si nešto za-crtaju, tako mora biti pa taman se vi postavili na glavu uvjeravajući ih da bi drukčije bilo bolje - kaže nam vesela Anđelka za koju nas uopće ne čudi da ju starci jedva čekaju u svom domu. Djed Ivan nikada ju

nije dočekao neokupan ili neobrijan, ma koliko mu to teško bilo činiti samom. - Ivan ne dozvoljava da ga netko kupa i vrlo je uredan i lucidan - govori nam An-đelka, provjeravajući ima li u škrinji dovoljno zamr-znutih obroka do sljedećeg posjeta. Ona, naime, skuha obroke, stavi ih u ledenicu, a djed sam odmrzava što želi jesti toga dana. Deda Ivan ispratio nas je iz svog doma oslanjajući se na novi štap. Poklon Zagrepčana. Ipak se ne odvajajući niti od starog glogovog, kvrgavog štapa koji ga je „vjerno“ služio godinama. Ivanu je, osim do kćeri, jedino još stalo do cigareta. Uvijek ga muči neće li ostati bez njih. I nije mu jasno zašto su i tko ih je „izmislio kad ih se čovjek ne može odreći“.

Smijeh i plačNije lako organizirati po-

sao na zagorskim “bregima”. Anđelka pokušava obići svo-je korisnike dva puta tjedno u prosjeku uz klizno radno

Gerontodomaćice s radišnim djedom Ivanom Lukačićem

Piše: VIŠNJA [email protected]

Biljke

AmbrozijaNeugoda beskorisnog korova

Str. 3. Str. 2. Str. 4.

Duplerica 23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK 23

DOME, SLATKI DOME Na terenu s gerontodomaćicama Crvenog križa, koje svakodnevno obilaze oko 300 najsiromašnijih žitelja naše županije

Baričina i Ivanova kuća mogla bi se srušiti svakog trena, ali se bračni par seliti neće

“Šefica” geronto domaćica, Slađana u 11 godina staža nasmijala se i naplakala zajedno s korisnicima

Za gerontodomaćice uglavnom se biraju osobe starije od 50 godina koje su dulje od tri godine na HZZ-u.

No, ono što bi, kako prema mišljenju korisnika, tako i Crvenog križa, valjalo promijeniti to je da posao obavljaju najdulje šest mjeseci nakon što ih zamjenjuju nove domaćice.

Ovakvo rješenje obje strane smatraju “nespret-nim”, budući da se korisnici i domaćice taman navi-knu jedni na druge, a onda sve ispočetka.

Zato, primjerice, Općina Kneginec i Crveni križ po-kušavaju pronaći način za ostanak Anđelke Trtinjak kao domaćice u Općini Kneginec.

Korisnici apeliraju na vlasti da to i učine.

Da bi uopće ušla u program, osoba mora biti starija od 65 go-dina, živjeti sama u vlastitom domaćinstvu, koristiti neki oblik so-cijalne pomoći, ostale otežavajuće okolnosti kao, na primjer, inva-liditet. Potencijalni ko-risnici također moraju biti osobno suglasni s ovakvom vrstom po-moći.

Gradovi Lepoglava, Ivanec i Ludbreg te op-ćine Sračinec i Breznič-ki Hum uključile su se u sufinanciranje pro-grama za korisnike s područja svojih općina.

Domaćice na dulji rok

KrITErIjI

vrijeme. Po brdima ide pje-šice, a u nizinskim djelovima Općine Kneginec biciklom. Često i po 15 kilometara u jednome smjeru.

U istoj „grabi“, nekoliko stotina metara dalje, na-izgled ista, ali posve druk-čija priča. Barica (76) i Ivan Bobek (80) nemaju nikog svog, a kućica u kojoj žive doslovno je opasna po ži-vot. - Nudila im je Općina drugi smještaj, ali oni se ne žele seliti. To vam je i inače problem sa starijim ljudima – ne žele iz svojih kuća iako se neke od njih, kao ova, doslovno raspadaju - kaže

nam šefica svih gerontodo-maćica, voditeljica progra-ma Slađana Cestar, koja je nekada cijeli teren obilazila sama. Danas u crvenom caddyju Crvenog križa or-ganizira posao, obilazi teren i budno nadgleda rad svojih štićenica.

Slađana izgleda kao mo-del za njegovanu kosu, ali saznajemo da frizura nije zbog fotografiranja nego zbog njezinog zanimanja. Naime, Slađana se nije mo-gla odlučiti bi li radije bila medicinska sestra ili fri-zerka, pa je zavšila oboje. Gerontologija ju ispunjava.

Jedna je od četiri stalno zaposlene osobe Crvenog križa na području skrbi za

starije osobe. U 11 godina rada nagledala se svačeg, nasmijala se staračkim do-sjetkama na vlastiti račun i

naplakala gledajući njihove sudbine. - Kao sada sjećam se početaka i straha kako ću stići podijeliti 25 poklona Crvenog križa ugroženim osobama za Uskrs i Božić. Danas mi niti tri stotine nisu problem - kaže Slađana, svojim odgovorom ujedno zorno prikazujući i koliko se „klijentela“ povećala.

Bog i sudbinaSlađana se u kući Barice

i Ivana Bobeka osjeća „kao doma“.

- Stariji ljudi vole pričati svoje sudbine i ne treba dugo, a ispričaju vam život

- kaže. Često je tako svjedok svađa Bobekovih, koji uvijek oko nečega ratuju. Dok on “jambra”, gospođa Barica se mota po malenoj kuhinjici i preklinje ga da prestane. Kuća bi doista mogla biti muzej. Građena prije točno 101 godinu, iz krova raste bršljan, a pomakne li se ijedna cigla, prijeti uruša-vanje cijele kuće. Kameni pod i buket žutih tratinčica na starome stolu. Gospođa Barica tužno gleda siroti-nju u kojoj živi s bolesnim i svadljivim suprugom. - Ni-kada neću prežaliti što sam popustila suprugovoj ljubo-

mori i nisam radila. Prilika je bilo, a sada jedva čekam da me Bog uzme sebi - kaže žena tužnih očiju. Jedino što želi je, kaže, umrijeti. I ono od čega vas prođe jeza jest da to kaže tonom koji govori da to doista i misli.

U obje kuće koje smo po-sjetili, uz ostalo, jedna je stvar primjetno zajednička – zidovi su prekriveni slika-ma svetaca. Naše domaćice kažu da je ista stvar i u svim ostalim kućama koje obila-ze. - Svi ti siromašni ljudi veliki su vjernici. Valjda im je to još jedino preostalu - kažu.

101godina je prošla od

izgradnje kuće u kojoj žive Bobekovi. Unutra

je kameni pod, a iz krova raste bršljan

Barica i Ivan Bobek nemaju nikoga svoga, a kućica u kojoj žive, opasna je po život

Kuća Bobekovih u “Grabi” na Banjšćini Dnevna, spavaća soba i kuhinja obitelji Bobek

24 Zdravlje REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

Nagli prestanak disanja, gušenje, gubitak svijesti, iznenadno ubrzanje ili uspo-renje rada srca, otežani govor, slabost ili oduzetost dijela ti-jela, jaka alergijska reakcija... To su samo neki od primjera kada je izravno ugrožen život ili je teško narušeno zdravlje pojedinca.

Veliki pritisakMeđutim, velik broj pacije-

nata iz Varaždinske županije pomoć hitne službe ne traži zbog takvih hitnih stanja. Po-sebno je to izražen problem kod pacijenata koji ne pozovu hitnu medicinsku službu, nego se direktno upute u nji-hove prostore za reanimaciju (ambulante) u Varaždinu, Novom Marofu, Ludbregu i Ivancu. Samo u lipnju njihovu pomoć zatražilo je čak 3.315 osoba, što je u prosjeku 110 pacijenata dnevno.

U oko 90 posto slučajeva se nakon pregleda pokazalo da se uopće nije radilo o hit-nom stanju, nego o akutnom zdravstvenom problemu. Mogli su ga riješiti u ambu-lanti svojeg liječnika opće/obiteljske medicine ili, ako je riječ o vikendu ili blag-danu, na punktu posebnog dežurstva liječnika obiteljske medicine u Zagrebačkoj 94 u Varaždinu (Dom zdravlja kod Varteksa).

Situacija je daleko bolja kada su u pitanju intervencije na terenu. Timovi Županij-skog zavoda za hitnu medi-cinu su u lipnju na terenu in-tervenirali 857 puta, od čega 245 puta na javnome mjestu, a 612 puta u domu pacijenta.

- Od intervencija na javno-me mjestu njih svega 18,78 posto nije bilo hitnih. Kad su u pitanju intervencije u domu pacijenta, postotak je viši, 38,24 posto intervencija nije bilo hitno. U tim slučajevima timove je na teren, sukladno stupnju hitnosti, uputio naš dispečer, koji je zdravstveni radnik, a na temelju medi-cinskih podataka koje je dao

zdravljewww.regionalni.com/znanost/medicina

- Agencija za mobilnost i programe EU prihvatila je prijavu Medicinske škole Varaždin za projekt Comenius Multilateralnog partnerstva te joj dodijelila fi-nancijsku potporu, a novčana sredstva, u iznosu od 22.500 eura, bit će utrošena za ostvarivanje najmanje 24 mobilnosti u sklopu programa – izvijestili su iz Varaždinske županije.

Pojasnili su da se Program za cjeloživotno učenje sastoji od četiri sektorska potprograma (predškolski odgoj i školsko obrazovanje, visokoškolsko obrazo-vanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje te obrazovanje odraslih) te dva komplementarna programa. Cilj je stvaranje naprednog društva znanja te jača društvena kohezija u EU.

Medicinskoj školi novac Agencije za EU


(NE)HITNO STANJE Hitna služba samo u lipnju imala 857 intervencija na terenu i čak 3.315 u ambulantama

NOVO Na snagu 1. srpnja stupio novi zakon

�Ako pacijenta dovezete u prostore za reanimaciju, može se dogoditi da liječnika nema, jer je na hitnoj intervenciji na terenu. Pacijenti su sigurniji kada se uputi poziv na 112 ili 194, jer će u slučaju hitnog stanja dispečer pozvati najbliži slobodan tim

Ne jurite na Hitnu, nazovite ih!Piše: VESNA MArgETIć[email protected]

Kada o brzoj reakciji ovisi nečiji život, velik je problem ako pomoć hitne pomoći traže pacijenti zbog upale grla ili jednodnevne temperature

najzanimljivijih priča o pre-stanku pušenja HZZO i udruga Difrakcija nagradili su jednogo-dišnjim policama dopunskog zdravstvenog osiguranja. Na-gradnim natječajem željelo se potaknuti građane na prestanak pušenja.

50

Za razliku od 14 zavoda koji su zbog (pre)velikog broja nehitnih pacijenata uveli cjenike usluga, Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije to nije učinio niti ne planira.

BEZ CJENIKA

Došlo je do promjene u na-činu prijave djece na obvezno zdravstveno osiguranje od 1. srpnja 2013. godine stupa-njem na snagu novog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO). Naime, djeca do navršene 18. godi-ne života s prebivalištem, odnosno stalnim boravkom u Hrvatskoj, stječu status osigurane osobe bez obzira na nositelja osiguranja i bez obzira školuju li se ili ne, a osigurana mogu biti preko roditelja.

S druge strane, osobe koje su navršile 18 godina života mogu se zdravstveno osigu-rati kao redoviti učenici sred-njih škola i redoviti studenti visokih učilišta u Hrvatskoj ili u državama članicama EU. To pravo mogu koristiti najduže do završetka školske, odnosno akademske godine u kojoj su završili redovi-to školovanje. No to pravo ne mogu koristiti duže od navršene 26. godine života. Ako osobe s navršenih 18

godina života nisu redoviti učenici srednjih škola ili redoviti studenti visokih učilišta, potrebno je da se nakon navršene 18. godine života u roku od 30 dana jave u područni ured HZZO-a kako bi regulirale status zdravstvenog osiguranja.

Redoviti učenici srednjih škola i redoviti studenti vi-sokih učilišta stariji od 18 godina, odnosno osigurane osobe koje su na dan stupa-nja na snagu novog ZOZO-a već imale utvrđen status člana obitelji osiguranika prema ranije važećem Za-konu, zadržavaju taj status do završetka tekuće školske godine (31. kolovoza 2013. godine), odnosno do kraja akademske godine (30. rujna 2013. godine).

Oni su po upisu u novu školsku odnosno akadem-sku godinu dužni HZZO-u dostaviti potvrdu iz koje je vidljivo da su na redovitom školovanju temeljem koje će biti osigurani. (ev)

HZZO: prijava djece na obvezno osiguranje

pozivatelj. Tek na mjestu događaja, nakon pružene zdravstvene usluge može se utvrditi radi li se o hitnom ili nehitnom stanju. Ali takav pacijent se prema pravilima hitnije medicinske službe uvijek smatra hitnim – rekla je Jasminka Begić, ravnatelji-ca Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije.

PrioritetiIstiče da je u slučaju bilo

kakvih zdravstvenih potreba, za koje pacijent ili njegova obitelj misle da su hitne, najbolje nazvati hitnu medi-cinsku službu putem Centra 112, na broj 112 ili 194.

Dispečer – zdravstveni radnik će uzeti podatke pre-ma propisanim pravilima Hrvatskog indeksa prijema hitnog poziva, upititi ekipu na intervenciju prema stupnju hitnosti ili dati savjet kako riješiti nehitni zdravstveni problem. Ujedno će zamoliti pozivatelja da odmah po-novno nazove ako se stanje pogorša.

- U Varaždinskoj županiji

je 25 timova, a istovremeno rade po dva tima u Varaždinu te po jedan u ispostavama u Novom Marofu, Ludbregu i Ivancu. Ako se pacijenta u hitnom stanju doveze u naše prostore za reanimaciju, a nije se uputio poziv na brojeve 112 ili 194, gubi se dragocjeno vri-jeme, jer se tim, prema kojem su krenuli, može nalaziti na hitnoj intervenciji na terenu – napominje Jasminka Begić.

Kaže da je hitna služba spremna po pravilima službe odgovoriti na različite situaci-je. Primjerice, ako su u Varaž-dinu dva tima na intervenciji prvog stupnja, što znači da zbrinjavaju životno ugrožene osobe, a u tom trenutku netko u ambulantu doveze pacijenta s težom ozljedom, dispečer će ga odmah uputiti na zbrinja-vanje u hitnu kiruršku am-bulantu varaždinske bolnice ili prema procjeni zadržati do dolaska prve ekipe s terena.

- Pozivom na broj 112 ili 194 pacijenti ili članovi nji-hovih obitelji omogućava-ju dispečeru u Varaždinu li Ivancu da u slučaju hit-nog stanja pozove najbliži slobodan tim sa susjednog područja, Novog Marofa, Ludbrega ili Varaždina - po-jašnjava ravnateljica.

U takvim trenucima, kada o brzoj reakciji ovisi nečiji život, velik je problem ako pomoć hitne zatraže paci-jenti zbog, primjerice, upale grla ili jednodnevne povišene temperature. Ako su stigli u ambulantu, bit će primljeni, ali će usporiti brzinu reakcije hitne i dovesti u opasnost živote ljudi koji imaju, pri-mjerice, infarkt.

Bolje povezivanjeUpravo su na to upozorili

još prošli mjesec iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Iznijeli su podatak da je od 1,5 milijuna intervencija u 2012. godini u čak 67 posto slučajeva intervencija hitne uopće nije bila potrebna. Varaždinska županija, dakle, po broju nehitnih intervencija nije nikakva iznimka.

No za razliku od 14 župa-

nijskih zavoda, koji su uveli cjenik usluga i to isključivo za pacijente za koje su pre-gledom utvrdili da nisu u hit-nom stanju, naš Zavod takav cjenik nije uveo niti planira.

- Svaki pacijent koji zatraži hitnu medicinsku pomoć u prostoru za reanimaciju našeg Zavoda zbrinjava se prema redoslijedu hitnosti ovisno o njegovom hitnom ili nehitnom stanju te situ-aciji na terenu na području cijele županije. Međutim, da bismo smanjili postotak zbrinjavanja nehitnih stanja, radimo i radit ćemo na edu-kaciji građana. Istovremeno, moramo raditi na nešto kva-litetnijem povezivanju svih razina zdravstvene zaštite na području naše županije, što je zaključkom naznačila i Županijska skupština na posljednjoj sjednici. Nada-mo se postizanju dogovo-ra s drugim zdravstvenim ustanovama i ordinacijama liječnika koncesionara o međusobnoj suradnji na zbrinjavanju hitnog pacijen-ta koji je došao u naš prostor za reanimaciju u trenutku kada su timovi na interven-ciji na terenu – zaključila je Jasminka Begić.

25 ZDRAVLJE 23. srpnja 2013. , br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

Starije osobe, posebno one obo-ljele od bolesti srca i krvnih žila te drugih kroničnih bolesti, nikako se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, upozoravaju iz Re-ferentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravlja. Starije osobe podsjećaju da pri izlasku nužno moraju zaštititi glavu šeširom, maramom ili kapom.

- Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine, bilo kao 8 čaša negazi-rane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva.

Izbjegavati treba pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela, nego treba uzimati puno sezon-skog voća i povrća pridržavajući se pritom osnovnih pravila prehrane u starijih osoba – ističu.

Starije osobe nikako ne na sunce!

(NE)HITNO STANJE Hitna služba samo u lipnju imala 857 intervencija na terenu i čak 3.315 u ambulantama PREDRASUDE Pravobraniteljica Anka Slonjšak u Varaždinu

Predrasude i stereotipi, neprilagođena radna mjesta, samo su neki od problema čije se rješavanje želi potaknuti projektom “Koristi svoja prava!”

- Potrebno je upoznati oso-be s invaliditetom i njihove obitelji s njihovim pravima, približiti im ta prava te im omogućiti da ih ostvare – istaknula je Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom prošli tjedan u Varaždinu, kamo je stigla na predstavljanje projekta “Ko-risti svoja prava! Ostvarimo jednake mogućnosti i suzbij-mo diskriminaciju na lokalnoj razini”.

- Projekt će se provoditi u četiri grada – Varaždinu, Zagrebu, Vinkovcima i Puli, jer velike stvari nastaju od malog broja ljudi – objasnila je Agata Račan, predsjednica Hrvatskog pravnog centra, koji je nositelj projekta.

Cilj je jačanje suradnje na području suzbijanja diskrimi-nacije i izjednačavanja moguć-nosti za osobe s invaliditetom između organizacija civilnog

društva, tijela lokalne samou-prave te tijela državne uprave na području Istarske, Varaž-dinske i Vukovarsko-srijemske županije, koje će biti uključene u istraživanje o pojavnim oblicima diskriminacije teme-ljenim na osobnom iskustvu.

- Nadam se da će Hrvatska

Ne jurite na Hitnu, nazovite ih!

Djeci s invaliditetomtreba podrška škole

Kada o brzoj reakciji ovisi nečiji život, velik je problem ako pomoć hitne pomoći traže pacijenti zbog upale grla ili jednodnevne temperature

Zavod za hitnu medici-nu Varaždinske županije je u lipnju imao iznadpro-sječne indikatore kvali-tete na intervencijama u slučaju kardiopulmonal-nog aresta (zastoj rada srca i disanja). - U lipnju je bilo 38 pacijenata s do-javom o kardiopulmonal-nom arestu. Mogućnosti za početak reanimacije bilo je kod 14 pacijenata. Od toga je njih sedmero dovezeno u bolnicu sa znakovima života, što je čak 50 posto uspješnosti u mjesecu lipnju. Europ-ski prosjek je 25 posto. Na razini godine naš prosjek se kreće isto oko 25 posto – rekla je Jasminka Begić,

ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Varaždin-ske županije.

Otkako je Zavod lani osnovan “pod kapom” Hr-vatskog zavoda na hitnu medicinu, liječnici, medi-cinske sestre i tehničari dobili su priliku za kon-tinuiranu edukaciju. U godinu dana, od početka rada Zavoda do lipnja ove godine, različite eksterne i interne edukacije proš-lo je 106 zdravstvenih djelatnika i vozača. No edukacije će ubuduće biti i češće, jer je u isposta-vi u Ludbregu nedavno otvoren Nastavni centar za edukaciju iz područja hitne medicine.

Iznad europskog prosjeka

Jasminka Begić

U Varaždinskoj županiji žive 21.424 osobe s invaliditetom

Agata Račan: Velike stvari nastaju od malog broja ljudi

IZDVOJENO Iznadprosječni indikatori kvalitete u lipnju

110pacijenata dnevno je u prosjeku potražilo

pomoć u prostorijama za reanimaciju

(ambulanti) hitne službe, a uz to su timovi imali

u prosjeku po 14 intervencija na terenu Piše: EMA VUKOVIĆ

Glavni cilj projekta “Koristi svoja prava! Ostvarimo jednake mogućnosti i suzbijmo diskriminaciju na lokalnoj razini” je zaštita prava i interesa osoba s invaliditetom. Projekt se financira sredstvima EU u okviru programa IPA 2010, a provodi se od 3. travnja 2013. do 2. listopada 2014. godine. Projektni partneri Hrvatski pravni centar, Društvo distrofičara Istre, Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida grada Varaždina i Udruga osoba s invaliditetom “Buba-mara” iz Vinkovca očekuju kvalitetniju suradnju između udruga i lokalnih vlasti u razvijanju i provedbi akcijskih planova u području jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom kroz organizaciju zagovaračkih kampanja te treninga za lokalne vlasti i medije.

Trening za vlast i medije

brzo biti senzibilizirana za poteškoće s kojima se susreću osobe s invaliditetom – smatra Agata Račan.

Problem zapošljavanjaNa području Varaždinske

županije žive 21.424 osobe s invaliditetom. Susreću se s mnogim preprekama u druš-tvu, no čini se da u našoj županiji stanje nije tako loše. - Nema toliko pritužbi osoba s invaliditetom iz Varaždinske županije.

Općenito je najviše pritužbi u području obrazovanja. Kad je u pitanju predškolski odgoj, roditelji se žale da u vrtićima nisu osigurani svi uvjeti. U osnovnim školama problem je neprepoznavanje proble-matike i izostanak podrške od strane nastavnog osoblja i ravnatelja – ističe Slonjšak.

Dodaje da u Ured pravobra-niteljice često prima pritužbe

vezane za problem zapošlja-vanja osoba s invaliditetom. Prepreka potpunoj integraciji u društvo često je nemoguć-nost prijevoza osoba s inva-liditetom do mjesta rada, po-sebno onih koji žive u manjim i ruralnim sredinama. S druge strane, najveći broj osoba s invaliditetom, nakon što po-stignu neko stručno znanje, ostaje na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. U Varaždinskoj županiji zaposleno ih je svega 12 posto.

- Županija se brine o osoba-ma s invaliditetom kroz sufi-nanciranje programa raznih udruga – ističe Zvjezdana Fulir, savjetnica za poslove socijalne skrbi u Županiji.

Pravobraniteljica upozorava da nisu sve osobe s invali-ditetom uključene u razne udruge namijenjene njima, posebno oni koji žive u manjim mjestima.

1,5 milijuna intervencija u 2012. godini imali su timovi hitne medicinske pomoći na području cijele Hrvatske. Iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu ističu da u čak 67 % slučajeva intervencija hitne uopće nije bila potrebna.

srpnja obilježava se Svjetski dan hepati-tisa. Hrvatska udruga liječenih i oboljelih od hepatitisa “Hepatos” provodit će i ove godine, zajedno s ostalim udrugama članicama Saveza oboljelih od hepatitisa RH niz aktivnosti pod pokroviteljstvom

Ministarstva zdravlja. Obilježavanje će započeti besplatnim testiranjem na virusni hepatitis C i pregledom jetre 25. srpnja od 12 do 14 sati ispred Muzeja Mimara u Zagrebu. “Screening tour” nastavlja se 27. srpnja na plaži Zrće na otoku Pagu, a završava na splitskoj rivi 29. srpnja. Podaci pokazuju da svaki 12. stanovnik Zemlje boluje od kroničog hepatitisa B ili C.

28.

26 ŽENSKI SVIJET REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013. , br. 479

ženski svijetwww.regionalni.com/lifestyle

Svi smo uvjereni kako znamo prati svoju kosu i kako to radimo na najbolji način. No radite li to dobro? Provjerite! U ovom broju donosimo nekoliko savjeta o temeljitom i pravilnom pranju kose kako bi ona izgledala lijepo i zdravo. Kako biste temeljito i pravilno oprali kosu, dovoljno je da na ruke stavite količinu šampona veličine lješ-njaka. Protrljajte šampon kroz ruke te ga ravnomjerno nanesite na vlasište i cijelu

kosu. Prilikom pranja najviše se koncentrirajte na tjeme, jer upravo se tamo kosa najviše masti. Važno je da kosu prethodno prosušite prije feniranja, jer mokra

je kosa posebno osjetljiva, elastičnija je i s grubom biste je četkom samo lomili. Volumen možete dobiti tako da kosu nakon pranja fenirate preko glave, a onda polusuhu uvijete na velike uvijače.

Temeljitim pranjem do lijepe i sjajne kose


Piše: BISERKA BUHIN Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

S popisom u shopping!SNIŽENJA Popusti su zavladali brojnim trgovinama, no nove krpice na sniženjima kupujte pametno

Sve modno osviještene dje-vojke, ali i ostale pripadnice ljepšeg spola sigurno su već obišle svoje omiljene trgovine u potrazi za novim komadom odjeće za ljeto. To ne treba čuditi jer ljetna sniženja, u punom su jeku! Majice, hlače, tajice, haljine, kupaći kostimi...

Što mi treba?Sve to sada se može ku-

piti po nižim cijenama, no to nikako ne znači da

je sada vrijeme da sav svoj novac

potrošite na odje-

Napravite popis što vam treba i ne odustajte od toga

S popisom u shopping!SNIŽENJA

vojke, ali i ostale pripadnice ljepšeg spola sigurno su već obišle svoje omiljene trgovine u potrazi za novim komadom odjeće za ljeto. To ne treba čuditi jer ljetna sniženja, u punom su jeku! Majice, hlače, tajice, haljine, kupaći kostimi...

U jeku su bombastična sniženja u Shopping Parku

! Treba li vam ljetna haljina za posao, tra-perice za izlazak ili odjeća i oprema za more, sada je prava prilika da sve to kupite po SUPER povoljnim cijena-ma. Trgovine koje posluju u sklopu Shopping Parka SUPERNOVA spustile su ci-jene od 20 do čak 50 %, pa požurite. U trgovini C&A u jeku je do 50 posto popusta na dio asortimana, a čeka vas

i 20 % popusta na sve ženske modele traperica! U pola cijene sada se mogu kupiti određeni artikli u trgovini s.Oliver.

Da su ljetne ha-lj inice najljepši ukras ženskog ti-jela, dobro znaju u Orsayu, gdje su za vas pripremili veli-ko ljetno iznenađenje: moderne i ženstvene ljetne haljine koje se mogu kupiti već od 249,90 kuna! U

Tally Weijlu je sve u znaku bijelog, hit-boje ovog ljeta. Krajnje ženstvena i ot-

mjena, bijela boja dobro pristaje gotovo svima, a zašto je ponekad dovoljna samo jedna boja za savršen

ljetni look - provjerite u Tally Weijlu.

U Farmaciji vas očekuju brojne akcije na proizvo-de za zaštitu od sunca, a veliki ljetni popust na snazi je i u trgovi-ni dječjom odjećom i obućom – Bubamara. Sve do 31. srpnja ljetna kolekcija dječje obuće

i odjeće snižena je od 30 do 50 %, a u ovoj trgovini dječjom odjećom, obućom i opremom misle i na sve

U Dječjem centru MA-GRO Sračinec u tijeku je veliko ljetno sniženje dječje odjeće i opreme za djecu!

Svakako iskoristite ovu priliku jer mnogi poznati brendovi, kao što su Wenis, Losan, Niki, Koki, Disney, odjeća za krštenje i novo-rođenčad te djecu do 16 godina, sada se mogu kupiti po vrlo povoljnim cijenama: uz 50 posto popusta!

Osim ovog velikog sni-ženja na dječju odjeću, u Dječjem centru MAGRO u tijeku je sniženje do 20 posto na dječje igračke, krevetiće, kolica, krsni pro-gram te donje rublje!

Dječji centar MAGRO neka ovog ljeta bude vaše obavezno odredište. Dođite i uvjerite se da je MAGRO trgovina - najbolja kupo-vina!

SUPER SHOPPING

Odjeća za djecui u pola cijene!

DOZNAJEMO Počela vruća ljetna rasprodaja!I s k u s n e

“ š o p i n -g a š i ce” savjetuju da se za

rasproda-je pripremi-

te unaprijed. Odjeću koja vam je zapela za oko najbolje je ispro-bati prije nego počne sniženje. Na taj način štedite vrijeme. Neće-te morati čekati pred kabinama i gubiti živ-ce, a i nećete potrošiti previše jer kupujete ciljano, dakle, ono što ste i planirali.

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ[email protected]

%

%%

%

%

%

%

%

%%

%

%% %

%

%

ću! Kupujte na sniženjima, ali kupujte – pametno!

Prije nego se zaputite na rasprodaje i bez puno razmi-šljanja potrošite hrpu novaca na sve što vam se svidi, evo

nekoliko savjeta. Napravite popis! Proučite što sve imate na raspolaganju u ormaru. Tako ćete vidjeti s čim raspolažete i utvrdite što vam u tom tre-nutku doista treba, a moguće

je da iskopate nešto što ste zaboravili da imate, a odlično je za ljeto. Na rasprodajama je sve neodoljivo jeftino, no uvijek dobro razmislite treba li vam baš to i imate li to s čim kombinirati. Ako niste sigurni, bolje ne kupujte! Dobro je znati da se na sniženjima ne isplati kupovati trendy odjeća. Ona će iduće sezone biti “out”, pa zašto da sada kupite nešto što će vam iduće godine stajati na dnu ormara?

I, ono najvažnije, odredite si limit – svotu koju ćete potrošiti i koju ni pod koju cijenu ne smijete prekoračiti! Jer ljeto će proći i trebat ćete sigurno nešto od odjeće i za jesen.

Vaše omiljene trgovine

iz SUPERNOVE spustile

su cijene do čak 50 %

Recept tjedna

Sastojci: Biskvit: 4 jaja, 120 g šećera, korica 2 limuna, 120 g brašna, 1 žličica praška za pecivoKrema od limuna: 2 jaja, 100 g šećera, 50 ml soka od limuna, korica 1 limuna, 2 žlice maslaca, 2 dl vrhnja za šlag, 15 g želatine, malo vodeZa ukrašavanje: 2 dl vrhnja za šlag i limuniPriprema:Biskvit: Izmiksati jaja sa šećerom da postanu bijela pjena. Brašno i prašak za pecivo prosijati i lagano dodati kremi od jaja i še-ćera. Izmiješati ručno. Na dno kalupa promjera 20 cm staviti papir za pečenje i NE mazati strane nego samo preliti kremu u to i 2-3 puta snažno kalupom lupiti o radnu površinu da mjehurići izađu. Peći oko 20 minuta, na 180 stupnjeva. Nakon 5 minuta hlađenja izvaditi biskvit. Krema od limuna: Izmik-sati jaja i šećer isto kao kod biskvita i dodati sok od limuna i koricu. Na parnoj kupki kuhati oko 10 minuta, maknuti iz kupke te u vruću kremu dodati maslac . Kremu ohladiti u kupki hladne vode, i u to umiješati izmiksani šlag. Želatinu preliti vodom da nabubri, rastopiti na vatri i uliti u kremu.Sastavljanje torte: Prere-zati biskvit na dva dijela i namočiti s malo limu-novog soka i vode. Staviti jedan biskvit na pladanj i oko njega obruč od torte. Filati kremom od limuna, ali ostaviti 2-3 žlice kreme da se kasnije napravi šlag za ukras. Prekriti drugim biskvitom i ostaviti 60 minuta u hladnjaku. Ostatak kreme od f ila-nja izmiksati s preostalim slatkim vrhnjem za šlag. Ukrasiti svježim limunima.

Torta od limuna

PRIPREMA: 60 minuta

Piše: TIHANA [email protected]

50 %Sniženi su poznati

brendovi dječje odjeće, kao što su Wenis, Losan,

Niki, Koki, Disney, odjeća za krštenja i

novorođenčad.

Iako su sniženja, nemojte samo provlačiti kartice i sav novac potrošiti na novu odjeću. Odredite si iznos koji možete potrošiti

27 ŽENSKI SVIJET 23. srpnja 2013. , br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

Ako je suditi po odjevnim kombinacijama s gradskih ulica, ljeto je u Varaždinu u punom jeku! Kratke hla-če, lagane suknje do kolje-na te slatke ljetne haljinice bile su najčešći izbor naših sugrađanki prošlog tjedna. Dame s gradskih ulica najče-šće su odjeću kombinirale uz balerinke, sandale i japanke, zahvalnu ljetnu obuću koja pristaje uz sve.Udobnost prije svega bila je glavna prošlotjedna parola, no daleko od toga da Varaždinke ne prate modu i nisu modno osviještene. Kratke hlače, glavni ljetni modni hit, i na varaždinskim su ulicama omiljene. Bile one ultrakratke ili do koljena, bez kratkih hlača ovih se dana ne izlazi iz kuće što, sigurni smo, najviše veseli sve pri-padnike jačeg spola.Kako su se s ljetom prošlog tjedna “nosile” Varaždin-ke, zabilježio je fotorepor-ter Regionalnog tjednika Siniša Sović.

Ne zaboravite, namažite se barem pola sata prije izlaska na sunce! Francuzi slove kao najveći za-

vodnici, no zapravo su najveći preljubnici, Japancima prevare ne dolaze u obzir, zapravo, njima uopće nije do seksa. Samo 38 % Japanaca seks smatra bitnim, za razliku od Brazilaca kojima je on gotovo najvažniji. Najnestašniji su Skandinavci. Norvežani i Šveđani najviše se vole igrati u krevetu.

Zaigrani Šveđani

S popisom u shopping!SNIŽENJA Popusti su zavladali brojnim trgovinama, no nove krpice na sniženjima kupujte pametno

ne izlazi iz kuće što, sigurni smo, najviše veseli sve pri-

Kako su se s ljetom prošlog tjedna “nosile” Varaždin-ke, zabilježio je fotorepor-ter Regionalnog tjednika

Sezonska sniženja u punom su jeku i u B•Hyperu, popularnom hipermarketu u Lumini centru.

U pola cijene je sav ljetni tekstil i modni dodaci, oprema za roštilj, dom i kućne ljubimce te tegle za cvijeće, a na

vikend-akciji (25. - 28. 7.) je i sav vrtni program koji će biti snižen hiperpo-voljnih 30 %.

Akcije u popularnom obiteljskom hi-permarketu pratite na web stranicama www.bhyper.hr

Na odjeću 50 % popusta

I a k o p o -p u s t i m a m e , pr ipazi-te. Popu-

sti najče-šće vrijede

za redovne cijene proi-zvoda, a ne i za one koji su već sniženi. Također, nemojte kupovati samo odjeću! Sniženja su pra-va prilika da obnovite svoju kolekciju mara-ma, torbi, špangica ili rajfova za kosu koji će vam osvježiti modne kombinacije tijekom jeseni i zime.

%

buduće roditelje. U Buba-mari je utorak dan trud-ničkih trbuščića, stoga sve buduće mame, iskoristite ovu priliku jer čeka vas 10 % popusta na kupnju opreme i ostalih potrep-ština za vašeg novog člana obitelji!

Ove i sve ostale aktualne mnogobrojne akcije, po-puste, posebne ponude i događanja SUPERNOVA redovito objavljuje na svo-jim službenim stranicama: w w w . S U P E R N O V A . h r i www.FACEBOOK.com/SUPERNOVAvarazdin.

Ljeto je u graduNAJBOLJA KUPNJA

HALJINA

DJEČJA MAJICA

DJEČJI KOMPLET (Majica + kratke hlače)

189,00 kn95,99 kn

69,99 kn

facebook www.bhyper.hr

94,50 kn48,00 kn

34,99 kn

Piše: SANJA PETEK-MODRIĆdr. med. specijalist, dermatovenerolog

Vinka Međerala 4a, Varaždin 042/302-904, www.dermatologija.hr

Većina preparata za zaštitu od sunca sadrži tzv. kemijske filtere koji se aktiviraju kada sunčeve zrake uđu u kožu te ih tada upijaju ili raspršuju. U nekim preparatima za zaštitu od sunca prisutni su pak tzv. fizikalni ili mehanički filteri, koji ultralju-bičaste zrake odbijaju ili raspršuju, a oni su češće prisutni u preparatima namijenjenim djeci. No svima je zadaća da štite kožu od oštećenja i sprečavaju prodiranje sunčevih

zraka u dublje slojeve kože. Vrlo je važno da preparati pružaju zaštitu od ultralju-bičastih (UV) zraka A i B spektra. Zaštita od UVB zraka označena je Sun Protection Factor (SPF), što označava koliko se puta dulje možemo izložiti suncu a da ne dođe do razvoja opeklina.

Primjerice, ako bez zaštite pocrvenimo za 10 minuta, krema sa SPF 30 omogućava da na suncu ostanemo 30 puta duže, dakle

300 minuta. Važna je i zaštita od zraka UVA spektra, koje u kožu prodiru dublje te pripomažu oštećenjima, alergijama i starenju kože. Kod svega ovog ne zabo-ravite: proizvode za zaštitu od sunca po-trebno je nanijeti pola sata prije izlaska na sunce te ponavljati njihovo nanošenje svaka dva do tri sata, češće nakon kupanja i tuširanja.

28 Sport REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

sportwww.regionalni.com/sport

Memorijalni turnir u CvetlinuSljedeći vikend će se u Cvetlinu održati tradicionalni

16.Memorijalni malonogometni turnir “Tri hrvatska viteza” u spomen na poginule branitelje Slavka Smiljana, Ivana Čižića i Krešu Šmintića.

Turnir počinje u 15 sati a organizator je Udruga za šport i rekreaciju Cvetlin. Prijave se primaju od 14 do 15 sati a kotizacija po keipi je 400 kn. Za pobjednike na turniru osigurani su pehari i novčane nagrade.

U prijepodnevnim satima održat će se sveta misa za poginule branitelje u župnoj crkvi Svetog Petra i Pavla te će se položiti vijenaci na spomen obilježje.

NOGOMET Gdje ide nekada uspješni i respektabilni varaždinski nogomet iz kojeg su proizašli brojni poznati igrači i treneri

Ima li spasa za varaždinski nogometni Titanik ili ga očekuje put bez povratka?

Varaždinski nogomet u posljednje vrijeme bilježi sve slabije rezultate i sve se više smanjuje broj klubova koji se natječu u višim ligama, Va-raždin više nije nogometno središte, sve su glasniji ne-pomirljivi stavovi pojedinih struja, a nesloga donosi nove nevolje. Koliko je to otišlo daleko govori i da su se i pojedine političke stranke umiješale u nogomet. Tako mladež HDZ-a komentira trenutnu situaciju ovim priopćenjem.

Politika“Problem varaždinskog

nogometa koji već 2 godi-ne propada (raste tek NK Varteks i to iz dana u dan) gospoda iz Kukuriku ko-alicije odlučila su riješiti po željama onih koji su ga uništili, trenutnog vodstva NK Varaždin. Svakodnevno sastančenje čelnika grada i NK Varaždin rezultiralo je da je skovan sljedeći plan. NK Varaždin treba svakako instalirati u 3. ligu jer se u 4. (1. županijskoj) natječe NK Varteks, klub koji je ove godine ponizio NK Varaž-din koji se kupa u gradskom

NK Ivančica spominje se u priči o budućnosti va-raždinskog nogometa iako nikada stvarno nisu niti bili zainteresirani participirati u tome.

Na konferenciji za no-vinare objašnjena je “nez-godna i specifična” situacija kluba koji ne može sazvati skupštinu jer se nitko ne želi odazvati, odnosno nitko ne želi preuzeti odgovor-nost za budućnost kluba. NK Ivančica tako trenut-

no “na životu” drže četiri sportska djelatnika. Damir Friščić objasnio je da je bilo neformalnih usmenih kontakata s NK Varaždin ŠN o fuzioniranju klubova. Međutim, IO bez obzira na teško stanje u klubu i ponuđenu stručno-materi-jalnu pomoć NK Varaždin ŠN jednoglasno je odbijena mogućnost fuzioniranja s varaždinskim klubom.

Klub, prema Friščićevim riječima, nema zatvorenu

Piše: DaMIr IvaNČIć[email protected]

NK Varaždin još je nedavno igrao u najvišem rangu natjecanja i činilo se nemogućim da to nestane u trenu

Čelništvo NK Ivančica zabrinuto je za budućnost kluba

Apeliramo na gradonačelnika i župana da sport vrate sportašima

Najeksponiraniji klub koji se natječe u najnižem rangu natjecanja

SPaJaNJE Izvršni odbor NK Ivančica jednoglasno je odbio mogućnost spajanja s NK Varaždin ŠN i prijavio je klub za natjecanje u 3. HNL Sjever

Bolje i propast nego spajanje s varaždinskim klubom

Članovi KKK Varteks nastupili su na spustu „Una 2013“ koje se održalo kod Novog Grada u BiH. Natjecanje je održano na stazi dužine 10 km, a nastupile su 54 posade iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH. Od varaž-dinskih natjecatelja najbolji rezultat su ostvarili Matej Herkov i David Rožmarić pobjedom u konkurenciji kanu dvosjeda kod seniora, na 3. mjesto plasirali su se Antonio Hiržin i Mia Fadiga ispred Darka Toma-šeka i Andrije Hiržina na 4. mjestu. U konkurenciji kajaka jednosjeda u kategoriji juniora na 2. mjesto plasirao se Damian Kukec, a Matija Fadiga je zauzeo 8. mjesto. Kod kadetkinja u kajaku jednosjedu na 2. mjesto se plasirala Maja Štimac, a Marinela Hiržin zauzela je 5. mjesto.

Pobijedili Herkov i rožmarić

Sara Kolak osvojila je broncu u bacanju koplja na Europskom prvenstvu za juniore i juniorke u talijan-skom Retiju. Koplje je bacila čak 57,79 metara što je ujedno

i novi apsolutni rekord Hrvat-ske u toj atletskoj disciplini.

Da podsjetimo, Lubdre-žanka Sara Kolak do prošle je godine bila članica AK Sloboda, a zatim je otišla na školovanje u Rijeku, gdje je nastavila trenirati.


kolo FELT triatlon lige održano je na varaždin-skom Aquacityju. Pobi-jedili su favoriti - Matija Avirović na sprint tria-tlonu i Denis Pleše na supersprintu, a nastupio je 61 natjecatelj.

s početkom u 09.00 sati održat će se 10. Memo-rijalni malonogometni turnir „Anđelko Herja-vec“. Turnir će se održati na igralištu NK Vartek-sa u Jalkovcu. Prijave ekipa na broj mobitela 095/8546-544.

2.

28. 7.

novcu. Jedini način da taj plan uspije je javni novac, puno javnog novca i kupo-vanje statusa od nekih od aktualnih trećeligaša. Izbor je pao na NK Ivančicu Iva-nec. Župan Štromar je za tu prigodu navodno pripremio 500 tisuća kuna “nagrade” i izgradnju ref lektora na stadionu u Ivancu. Nećemo ni pitati kako i zašto župan dijeli novac kao da je njegov jer na milijardu kuna duga

županije, novi milijun neće puno utjecati. Zanimljiva nam je šutnja varaždinskog SDP-a koji je sve do nedugo “izlazio na ulice” i žestoko prosvjedovao protiv davanja jamstva za kredit od 8 000 000 kn tada prvoligašu Va-raždinu. Pripisat ćemo ovu šutnju SDP-a činjenici da će čelnik gradske organizacije Vjeran Radelić klub dati “na brigu” svojim bližnjima pa sada bacanje novca u bunar nije sporno jer se baca u svoj bunar. Usprkos žestokim

�Trenutno je u modi prepucavanje neprovjerenim informacijama i pregovaranje o budućnosti s “figom” u džepu

pritiscima i činjenici da i sami ne stoje financijski najbolje, čelnici Ivančice odbili su ovu ponudu jer bi to značilo smrt za klub koji ove godine slavi 80 godina postojanja. Stvarno “divan” plan gospode iz HNS-a. Jed-nom klubu smrt, a drugome kliničku smrt.

Cilj bi nam svima morao biti jak i omiljen klub u gra-du, a ne nešto slično klubu imena ŠN Varaždin koji je ovo proljeće gledalo 30 ljudi u prosjeku. Apeliramo na gradonačelnika i župana da napokon sport sagledaju kao sport i da ga vrate spor-tašima.

Gradonačelniče, župane, zar ne vidite da su građani pobjegli glavom bez obzi-ra od tih vaših sportskih savjetnika? Na seoske uta-kmice dolaze tisuće ljudi, a vaše pulene koje dobro pod-mazujete našim novcima radi vaše obostrane koristi, ne gleda ni 50 ljudi. Varaž-din napokon mora krenuti pošteno. Probajte, sigurno će vam se svidjeti.” piše iz-među ostalog u priopćenju koje je potpisao predsjednik Mladeži HDZ-a Grada Va-raždina Igor Borovec.

No odgovor ubrzo stiže s druge strane.

roditelji“Da dugogodišnja tradi-

cija nije više nešto sveto i

obvezujuće pokazuju nam najnoviji varaždinski no-gometni primjeri. Prema provjerenim informacijama,

David Rožmarić i Matej Herkov pobjednici u kanu dvosjedu

29Sport 23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

Troje naših mladih atletičara pozvano je u juniorsku re-prezentaciju za sudjelovanje na Prvenstvu Balkana, a to su: Bernard Gavez, Vlatka Sekirnik i Franja Želimorski.

Svojim zalaganjem, trudom, željom te dobrim rezultatima naši atletičari primili su poziv izbornika juniorske reprezen-tacije Mladena Kršeka.

Bernard Gavez nastupit će u disciplini 800 m, Franja Želi-morski u bacanju koplja, dok će Vlatka Sekirnik nastupiti u tri trkačke discipline: 100 m, 110 m/100 prepone te u štafeti 4 x 100 m.

Troje juniora na Prvenstvu Balkana S obzirom na rezultate, pravo sudjelovanja na Prvenstvu Balkana za seniore i Seniorke, koje će se održati u Staroj Za-gori u Bugarskoj 27. i 28. srpnja, ostvarile su dvije atletičarke i dva atletiča-

ra AK Slobode. Tako će nastupiti Kristina Dudek (4 × 400), Marija Hižman (4 × 400), Željko Vincek (4 × 400) i Mirko Mičuda (kladivo).

Sjednimo za stolLjetno vrijeme kao da je

vrlo pogodno za komenti-ranje onoga što se događa „s druge strane ograde“. Pa, tako u susjedovom vrtu, voćnjaku ili vinogradu uvi-jek nešto nije dobro što bi mi već odav-no napravi-l i ovako i l i onako. Dok, s druge stra-ne obično ne vidimo ono što treba dotje-rati oko svog praga. Pa, ako tome još dodamo da je u modi izmišljati argumente i frizirati činjenice dobijemo „vruće“ ljeto s povišenim tlakom sportskih djelat-nika.

Kako je sportske djelat-nike teško naći, vidimo to na primjeru iz Ivanca gdje ne mogu sazvati skupštinu jer se svi boje da ne dobiju kakvu funkciju i moraju raditi, onda bi bilo dobro da ih dodatno ne iritiramo

kako se ne bi razbježalo i ovo malo što radi.

Veliku odgovornost u stvaranju pozitivne klime, htjeli mi to priznati ili ne ima lokalna samoupra-

va, odnosno glavni finan-cijer sporta. S v i u v i j e k sretn i kada se zna titular, kad se zna g a z d a , š t o

ćemo takvi smo. U svim drugim slučajevima kao da se ne zna. Lokalna sa-mouprava financira sport i klubove i ima pravo pitati za izvještaje. Osim što ima pravo pitati za izvještaje ima pravo i sugerirati. Sve u svemu uvijek je bolje raz-govarati za stolom nego iza leđa ogovarati. Možda po povratku s godišnjih odmora bude vremena i za normalne sportske razgo-vore u kojima bi se došlo do najboljih rezultata.

Piše: Damir iVaNČiĆurednik sportske rubrike

U zaleđuNOGOMET Gdje ide nekada uspješni i respektabilni varaždinski nogomet iz kojeg su proizašli brojni poznati igrači i treneri

Ima li spasa za varaždinski nogometni Titanik ili ga očekuje put bez povratka?

NK Varaždin još je nedavno igrao u najvišem rangu natjecanja i činilo se nemogućim da to nestane u trenu

Potreban je neosporan autoritet da zaustavi eroziju varaždinskog nogometa

Od ivanečkog gradonačelnika očekuje se dodatna pomoć u iznosu od 200.000 kuna da se preživi sezona

U modi je izmišljanje argumenata i friziranje činjenica

SPAJANJE Izvršni odbor NK Ivančica jednoglasno je odbio mogućnost spajanja s NK Varaždin ŠN i prijavio je klub za natjecanje u 3. HNL Sjever

Bolje i propast nego spajanje s varaždinskim klubomfinancijsku konstrukciju za narednu sezonu, ali su se prijavili za natjecanje u 3. HNL Sjever. Tako će 17. kolovoza, kada počinju na-tjecanja u 3. ligi Ivančani na gostovanje kod Međimurja ukoliko u međuvremenu ne odustanu iz financijskih razloga. Postojeća Uprava kluba redovito kontaktira ivanečkoga gradonačelnika od kojeg očekuju pomoć u iznosu od oko 200.000 kuna koliko računaju da

im još nedostaje uz 151.000 koje stižu iz Zajednice.

Smatraju da bi sa ukupno oko pola milijuna kuna,

uspjeli nastaviti svjetlu tra-diciju ivanečkog nogome-ta. Klub je već zimus morao zbog financijskih problema otkazati natjecanja kadeta i juniora, a čak osam bivših igrača organizirano putuje u NK Leskovec u Sloveniji.

Friščić je između ostalog spomenuo kako su kriteriji u sportskoj Zajednici pro-tiv nogometa te kako NK Ivančica dobiva 40 % manje od kada postoji Zajednica. - Grad je deklarativno stao

iza nas te je gradonačelnik obećao da će se kriteriji raspodjele sredstava iduće godine promijeniti, ali pro-blem je što mi ne možemo čekati - dodao je Friščić.

Poznavatelji pri l ika u ivanečkom sportu komen-tirali su pregovore s NK Varaždin ŠN kao stvaranje pritiska na gradsku vlast kako bi dodatno financijski pomogla klubu koji sljede-će godine slavi 80 godina postojanja.

GraDSKa SPOrTSKa DVOraNaŠetalište Franje Tuđmana 1 VaraždinTel.: 042/659-125e-mail: [email protected]: www.arena-varazdin.hr

27.07.2013.- kongresna dvorana – audicija za mjuzikl Les Miserables (Jadnici) s početkom u 17,00 sati

Varaždinke u završniciNa kvalifikacijama za ekipno

Prvenstvo Hrvatske za juniore i juniorke ekipa juniora TK Varteks izgubila je u prvom kolu, u napetom susretu pro-tiv ekipe Koprivnice s 5:4, dok su juniorke briljirale u još napetijem meču i svladale favoriziranu ekipu iz Čakovca rezultatom 3:3, ali prošle su zbog jednog više dobivenog seta, da bi u drugom kolu bile bolje sa 6:0 u Osijeku protiv ekipe Olimpije. Tako su se plasirale u finalnu završnicu

osam najboljih ekipa Hrvatske. Treba napomenuti da su Va-raždinke jedna od najmlađih ekipa, s najstarijom igračicom od 15 godina.

prošli tjedan su se u gradskoj vijećnici sastali predstavnici Grada, Zajednice sportskih udruga i navijačkog NK Varteks kako bi raspravili mogućnost korištenja stadi-ona Varteks od strane navi-jačkog kluba. Za one čitatelje koje zbunjuju stara nova imena varaždinskih nogo-metnih klubova, uvodno ću pojasniti. NK Varaždin je klub koji su osnovali Česi, nekadašnji vlasnici tekstilne tvornice Varteks. NK Varaž-din je uz Slobodu najstariji

i najtrofejniji varaždinski nogometni klub. Tijekom svoje bogate, 82-godišnje nogometne povijesti, NK Varaždin je četiri puta mije-njao ime - Slavija, Tekstilac, Varteks i Varaždin. Uz klub se posljednjih dvadesetak godina vežu navijači kluba koji su sportskoj javnosti poznatiji pod imenom Whi-te stones. Prije dvije godi-ne, revoltirani promjenom imena kluba iz Varteks u Varaždin, White stonesi po uzoru na navijače Salzburga,

kojima se desilo nešto slično, osnivaju vlastiti klub pod imenom NK Varteks. Njihov čin bi bio potpuno legitiman da pritom nisu osim imena prisvojili i sva ostala klupska obilježja: grb, boju i maskotu koji su u vrijeme njihovog osnivanja bili zaštićeni kod Zavoda za intelektualno vlasništvo u Zagrebu. Ko-risteći slabosti NK Varaž-dina te njegovo izbacivanje iz 1.HNL-a, navijači se uz vjetar u leđa koji im pru-žaju određeni web-portali i napisi na društvenim mre-

žama, uspijevaju nametnuti u medijski najeksponiraniji varaždinski sportski klub, iako su se natjecali u naj-nižem hrvatskom rangu nogometnog natjecanja – 2. županijskoj nogometnoj ligi. Što je u svemu tome sporno? Sve o čemu sam dosada pisao ne bi bilo sporno da Grad Varaždin u suglasju sa Zajednicom sportskih udru-ga ne namjerava klubu koji postoji tek dvije godine dati na korištenje varaždinski

nogometni hram – stadion Varteks. Pitam vas možete li si zamisliti mogućnost da grad Salzburg nekadašnjim navijačima Salzburga, iz po-četka priče, dâ na korištenje stadion na kojem danas igra momčad Red Bulla? Sama pomisao na takvo nešto u Europi i svijetu je nezamisli-va, no u Varaždinu je takva odluka pitanje dana.”, pitaju se roditelji polaznika Škole nogometa NK Varaždin koji se uspješno natječu u najvišem saveznom rangu, 1. HNL-u. Postavljaju i pitanje se što će biti s 250-ak pola-znika Škole nogometa, kuda ih gradonačelnik u dogovo-ru s Županijskim nogomet-nim savezom i Zajednicom sportskih udruga usmjeriti, kreatorima sportske politike grada namjeravaju preseliti te hipotetski odgovaraju - u Jalkovec?

Tako traje diskusija u ko-joj jedni optužuju druge za iste stvari, a cilj je navodno isti. Očito je da ovu neslogu treba što prije okončati jer će nastaviti patiti varaždinski nogomet i sport općenito. U ovom je trenutku potre-ban neosporan autoritet da prekine situaciju “varaždin-skog nogometnog Titanika” i spasi što se spasiti može te da se usuglasi strategija razvoja koju bi onda trebali provoditi školovani i doka-zani stručnjaci.

Željko Vincek nastupit će na Prvenstvu Balkana

30 Sport REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

Na terenima zagrebač-kog hipodroma održano je III. kolo Croatia Cupa u dresurnom jahanju. Članice varaždinskog KK Varaždin ‘95 i na ovom natjecanju ostvarile su odlične rezultate. Karla Horvat na grlu Frodo u utakmici kategorije A osvojila je prvo mjesto. Prvo mjesto u L-katego-riji otvorene utakmice osvojila je i Magdalena Čurila na grlu Cobra. Treća mjesta osvojile su mlada Karla Miklautz na grlu Luna na utakmi-ci kategorije E, Lidija Rijavec na grlu Cony u utakmici za mlade konje, te Pia Damjanić na grlu Quattro u uta-kmici kategorije LM. U utakmici M-kategorije, Ines Kovačević s Centaur Argonautom plasirala se na peto mjesto. Ines je nastupila i s mladim Atosom u utakmici za mlade konje i zauzela četvrto mjesto.

Osim uspjeha na sa-mom natjecanju, Mag-dalena Čurila i Lidija Rijavec ostvarenim su rezultatima zadovoljile i uvjet za prijelaz u višu kategoriju licenci za jahače.

I ove godine od 16. do 22. kolovoza održat će se na otoku Rabu 3. po redu Košarkašli kamp Rab 2013. za djevojčice i dječake, mlade varaž-dinske košarkape.

Uz gosta - trenera iznenađenja, kamp će voditi trenerica Emina Igrec, eminentni struč-njak za mlađe dobne ka-tegorije Željko Golubić i trener i voditelj kampa Dražen Cesar.

Uz osoblje odmara-lišta DND-a Varaždin u Rabu, koje će voditi brigu o polaznicima, sve će se raditi pod struč-nim vodstvom Zlatka Knolmajera. Nakon dva odlično odrađena kam-pa organizatori su ga odlučili nastaviti i pre-tvoriti ga u tradicional-no ljetno okupljpljanje mladih ljubitelja sporta.

Prve Horvat i Čurila

Košarkaški kamp Rab 2013.

KUGLANJE Dragutin Kozlek (83) najstariji je varaždinski kuglač

Veliki sportski entuzijast �U Varaždin sam došao 1954. godine i skoro isti dan su me “zarobili”. Milan Vidović je bio predsjednik i trener i

odmah me uključio u rad kluba i od tada sam pa skoro do danas aktivno radio u klubu na više funkcija

Dragutin Kozlek najstariji je varaždinski kuglač s 83 godine na leđima, ali željom da još jednom proba kuglati. Jedan je od „krivaca“, kako on kaže, za izgradnju kuglane KK Željezničar i, naravno, očuvanja kontinuiteta kluba jer je jedno vrijeme bio i pred-sjednik kluba.

”Krivac”- Od 1954. godine sam u

Kuglačkom klubu Željezničar, bio sam i kuglač i predsjednik i sve sam bio, a krivac sam i za kuglanu koju imamo – prisje-ća se Dragutin.

U to vrijeme u Varaždinu su bila druga vremena i druga su vrijedila pravila i što se tiče sporta i što se tiče društvenog života.

- U to vrijeme smo kuglali u tadašnjem Domu armije, s obzirom na to da sam bio rezervni oficir u Varaždinu šest mjeseci pa su me do-bro poznavali oficiri, čak i generali. Tako da smo tamo kao kuglači imali i određene privilegije, što nam je puno značilo. Tada je bilo puno klu-bova, skoro svako poduzeće je imalo klub. Varteks je imao svoj klub, ljevaonica svoj, Vis svoj, poštari su imali svoj. Bilo je puno više klubova i kuglača nego danas - kaže.

Dragutin je radio u že-ljeznici, a tadašnji sistem nije garantirao stalno mjesto boravka i života, pa se često morao seliti za poslom na koji je bio upućen.

- Često sam putovao. Bio sam i predsjednik sindikata saobraćaja, čak sam išao i u Beograd na kongres sindi-kata. Kao strojobravar radio sam i u Zagrebu u željeznici, na održavanju lokomotiva

Piše: DAmir iVANČić[email protected]

Dragutin Kozlek primio je priznanje povodom 65. obljetnice KK Željezničar

Vruće ljetno vrijeme nije pre-preka triatlonkama i triatlon-cima da redovno odrađuju Felt tritatlon ligu jer, ne zaboravi-mo, ovaj se sport i rodio u naj-težim vremenskim uvjetima, na Havajima. Međutim, kada ovom raznovrsnom i posebno napornom sportu dodamo teže vremenske uvjete, onda posebno iznenađuje činjenica da su se među natjecateljima našla i tri veterana.

Na Aquacityju triatlonsku utrku odradilo je i trojac u ozbiljnim godinama Marijan Strelec (1945.), Mladen Vuče-milo (1941.) i Zvonimir Tum-pić (1946.) koji zajedno imaju 207 godina i svi su uspješno

završili utrku.Najmlađi među njima Zvoni-

mir Tumpić odgovara zašto se oni uopće bave sportom.

- Baviti se sportom primarno znači voditi brigu o svojem

zdravlju. Realitet svakodnevice ispunjen je obiljem stresnih situacija koje se u puno slučaja uspješno kompenziraju sport-skim aktivnostima. Učinke je potvrdila i medicinska zna-

Piše: DAmir iVANČić[email protected]

Veteranski trojac s Aquacityja

nost, pa je tako dobro razmi-šljati o zamjeni domova zdrav-lja sportskim terenima. Sport čini čuda na raznim razinama.

Koliko je teško nastupati na triatlonu u usporedbi s trča-njem i ostalim atletskim dis-ciplinama kojima se bavite?

Triatlon disciplina je zaista zahtjevna jer sportaš mora dobro ovladati trima discipli-nama koje se uzastopno izmje-njuju bez pauze ili odmaranja. Radi se o trenutnoj promjeni ritma i aktivaciji drugih mi-šićnih skupina. Osim toga, u državnim natjecanjima start je obično u podne kada tem-peratura zraka može prelaziti i 30 stupnjeva.

Postoji li konkurencija između vas trojice?

Ovi natjecatelji spadaju u

istu starosnu kategoriju, imaju istu sportsku ideologiju i mogli bi poslužiti kao uvjerljivi model mlađima kojima još nedostaje odlučnosti i samopouzdanja pojaviti se na startnoj liniji.

Poruka mladim sporta-šima?

Mlade sportaše većinom sputava slabija vještina pliva-nja kao opravdanje neodluč-nosti za uključivanje u tria-tlon. To svakako ne bi trebao biti razlog za odustajanje, već naprotiv - motiv za formiranje cjelovite osobe sportaša. A i inače poruka mladima bila bi da se uključe u bilo koje sportske aktivnosti koje će im činiti dobro u odmaku od ne-dostatka fizičkih aktivnosti i virtualnih sadržaja modernih tehnologija.

TriATLON Strelec, Vučemilo i Tumpić, nastariji triatlonski trojac, nastupili na Aquacityju

Domove zdravlja mijenjamo sportskim terenima

robovali - prisjeća se.Dolaskom u Varaždin Dra-

gutin Kozlek je odmah uklju-čen u rad kuglačkoga kluba.

- 1954. sam došao u Va-raždin i skoro isti dan su me

zarobili. Milan Vidović je bio predsjednik i trener i odmah me uključio u rad kluba - kaže Dragutin, koji je kao dugogo-dišnji kuglač i sportski radnik dao svoj doprinos varaždin-skom kuglanju i prilikom izgradnje klupske kuglane.

- Kuglana je rađena prije

ovog rata. Taman kada je počeo, kuglana je bila gotova, zato sam rekao da sam krivac za kuglanu. Pokojni Jembrih i ja smo bili angažirani. Ja sam bio u građevini kao strojobra-var, pa kako je depo rastao, istovremeno je rasla i kugla-na. Bio je nadzornik iz Za-greba koji me prepoznao kao šegrta dok sam bio u Zagrebu. On je bio nadzorni organ depoa. Kada me prepoznao, otišao sam k njemu i objasnio mu da trebamo kuglanu, a on mi je odgovorio: „Dragec, ja za to ne trebam znati.“

ZdravljeZdravstveni problemi uda-

ljili su Dragutina od natje-cateljskog, ali i rekreativnog kuglanja.

- Više ne idem kuglati. Na-stradala mi je kralježnica. Ja sam radio mostove od Zapre-šića do Kotoribe. U Središću na mostu sam nastradao. Navršio sam u ožujku 83 go-dine. Dobro se držim zato što su me varaždinski liječnici spasili. Na kraju sam išao u toplice u Fojnicu, tamo su mi pomogli masažom ili ki-ropraktikom, pa sam ponovo prohodao, jer mi je ostao prikliješten živac. Kada su mi to riješili, najednom sam prohodao, ali nažalost kuglati ne mogu – dodao je na kraju Dragutin kojem se u očima vidi veliki životni žar kada priča o kuglanju i svojim ak-tinovstima vezanim za sport, te želja da barem još jednom baci kuglu u „svojoj“ kuglani.

parnjača. Mađarska je platila ratnu odštetu u lokomotiva-ma i naši su strojovođe tamo išli po lokomotive.

Svoje osnovno zanimanje strojobravara Dragutin je dobio u Zagrebu.

- U Zagrebu sam 1945. počeo učiti zanat, onda sam položio ispit. Nas trideset su otpremili u Batajnicu u željezničku radionicu, tamo smo radili na automobilima. Svi automobili koje je UNRA poslala, svaki je imao sa so-bom rezervnu mašinu. Stare smo vadili van, a nove smo stavljali unutra. Nas trideset tokara, bravara iz Zagreba. Tamo nismo kuglali, nismo imali vremena. Bili su još s nama Nijemci zarobljenici, koji su tamo još četiri godine

Kako je depo rastao, istovremeno je rasla i kuglana

31Mali oglasi 23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

VaraždinAugusta Šenoe 10(kod gradske tržnice)Tel.: 042/290-774Radno vrijeme:

Ponedjeljak: 8 - 12 hUtorak: 8 - 13 h

Sri - pet: 8 - 16 h

Prijamna mjesta:

VaraždinIANAKapucinski trg 5(ulaz iz Blažekove ul.)pon - pet: 8 - 20 hsubotom: 8 - 13 h

nOVi MarOFBenjakRemetinec 290pon - pet: 7.30 - 15 hsubotom: 7.30- 12 h

LUdBrEGAROMAMEDIA d. o. o.Petra Zrinskog 7 42230 LudbregRadno vrijeme (ljetno) od 14-19hinfo 091 92 99 329

iVanECPoljodom Gospodarska 2

reklamacije vezane uz distribuciju novina7Plus regionalnog tjednika javite na mobitel 0914601501.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!www.regionalni.com

mali oglasiwww.regionalni.com


Za sadržaj oglasa ne odgovaraMo!

KUĆE

KUĆ A OKOLIC A! Vikendica Kelemen, 25m2 i 700m2 vino-grad – 6.900€ Lucerna nekretni-ne 099/4048-241, 098/1621-432 ozn.62c

KUPUJE se kuća, na području sred-njeg Jadrana do 300.000€! Lucerna nekretnine 099/4048-241 ozn.62c

PRODAJE se kuća u M. Laginje 18 u Varaždinu ili se mijenja za kuću ili poslovni prostor na moru. Mob. 091/5147-212, tel. 042/711-811 ozn.129c

AGENCIJA „GRABAR“, G. Knegi-nec, Toplička 200 – tražimo vikend zemljište i zemljište za pčele. Mob. 098/267-070, e-mail: [email protected] ozn.335c

KUĆA u Varaždinu (Vidovski trg 9/1), 63.000 eura. Tel. 042/211-569, 098/852-402 ozn.2530e

KUPUJE se kuća do 180.000 €, mi-nimalno dvorište 500 m². Paurević Nekretnine 098/9706-575, 091/521-8127, www.paurevic-nekretnine.hr ozn.167c

PRODAJEM useljivu katnicu u Hra-šćici. Mob. 098/993-9833 ozn.363

STANOVI

SUPER PRILIKA! Trosoban stan no-vogradnja 88m2 u B. Radića – samo 75.000€ Lucerna nekretnine 099/4048-241 ,098/1621-432 ozn.62c

NOVOGRADNJA povoljno! Dvosobni stan novogradnja 46m2 u M. Laginje (pogodno za p.prostor)! Lucerna ne-kretnine 099/4048-241 ozn.62c

JEDNOSOBAN stan u Zagrebačkoj ulici – 25m2 – 19.500€ Lucerna nekret-nine 091/7844-868 ozn.62c

JEDNOSOBAN stan u Aleja K. Zvo-nimira, 34.50m2 – 27.500€ Lucerna nekretnine 091/7844-868, 098/1621-432 ozn.62c

JEDNOSOBAN stan u Meštrovićevoj, 26m2! Lucerna nekretnine 099/4048-241 ,098/1621-432 ozn.62c

HITNO kupujemo jednosobne stanove (Z. i Frankopana, B.Radića, Trakošćan-ska) Lucerna nekretnine 098/1621-432

ozn.62c

POVOLJNO: 2-sobni: 50 m², uređen (PVC, parketi, namješten, et. grij.) i veći 1-sobni 46 m²- 32.000 €... Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2334 ozn.72c

MEŠTROVIĆEVA 35 m² - 24.000, Tra-košćanska 40 m²- 33.000 €, R. Boškovi-ća 30 m²-28.000 €. Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2334 ozn.72c

PRODAJE se dvosobni stan 57 m², F. Galinca 1, sva brojila – hitno! 41.000 €. Tel. 042/641-126, 098/9066-889 ozn.368

KUPUJEM garsonjeru ili manji stan u Varaždinu do 15.000 €, čisto vlasništvo. Agencija isključene. Mob. 098/165-5377 ozn.379

APARTMANI

IZNAJMLJUJU se apartmani (za 4-5 osoba), velike terase- Karin pokraj Zadra (25-35€), mob 098/962-1694 ozn.475i

LUN, Tovarnele - otok Pag, iznajmlju-jem vikendicu apartmanskog tipa blizu mora. Mob: 097/ 750-1966 ozn.766a

VODICE, iznajmljujem sobe, upotreba kuhinje, blizu plaža, centar grada, vlastiti parking, 100 kn po osobi. Tel. 022/440-469, mob. 091/794-3004 ozn.767a

POVOLJNO iznajmljujem dva apar-tmana u Pakoštanima. Tel. 331-248, 091/783-6197 ozn.308

PAG gradski kvart, trosobni potpuno uređen, parkiralište, terasa, 22m2, more 250m, slobodno od 20. 8. Pogod-no za dvije obitelji. Mob. 091/569-1900 ozn.331

BIOGRAD sveti Petar, apartman sa pogledom na more, 30m od plaže (klima, tv/sat i parkiralište) . Mob. 091/510-3001. ozn.381

SV. FILIP i JAKOV - iznajmljujem apartmane (4-5 osoba), klima, tv, blizu plaže, povoljno. www.apartmanitusek.com, tel. 023/389-107, 098/9105-291 ozn.342

BIBINJE – Zadar, iznajmljujem apar-tmane od 10.08.2013., 500 m do plaže. Mob. 098/328-977 ozn.352

ZEMLJIŠTA

GRAĐEVINSKO zemljište u Podu-zetničkoj zoni Kneginec – jug kod „LUMINI“ CENTRA, 3495 m², sva infrastruktura, asfaltni put, prodajem (razne kombinacije). Mob. 091/726-9353 ozn.62

GRAĐEVINSKO zemljište površine 4660 m², Grabanice, zona mješovite gradnje. Mob. 098/680-447 ozn.164

PRODAJEM vikend gradilište u Va-raždinskim Toplicama i kompletan namještaj iz kuće. Upitati: 633-089, 098/9775-203 ozn.338

POSLOVNI PROSTORI

IZNAJMLJUJEM poslovni prostor kod VI. OŠ, opremljen za ordinaciju, ured i sl. Mob. 091/527-0193 ozn.289

IZNAJMLJUJE se Pizzeria Green Moon u Knegincu. Upitati: 095/906-

4645 ozn.357

VARAŽDIN – centar, ulični lokal 30 m² i kancelarijski prostor iza, iznaj-mljujem. Mob. 099/8622-737 ozn.367

NAJAM

ZAGREB – iznajmljuje se stan u Vrbiku, blizina više fakulteta. Upitati 098/1338-769 ozn.275

VARAŽDIN, iznajmljujem stan stu-dentima u novogradnji blizu centra. Mob. 098/9623-600 ozn.282

IZNAJMLJUJEM jednosoban namje-šten stan u Z. i Frankopana 6, 31m2, sva brojila etažirana. Mob. 095/968-1049, tel. 042/213-455 ozn.284

IZNAJMLJUJEM namješten dvosoban stan u R. Hercega 3, Varaždin. Cijena – stanarina + režije, 70 kn dnevno. Plaćanje unaprijed, minimum 30 dana. Mob. 091/5144-685 ozn.299

IZNAJMLJUJE se jednosoban namje-šten stan u zgradi, sve režije etažne. Mob. 095/805-1094 ozn.310

NAMJEŠTEN dvosobni stan iznajmlju-jemo dugoročno. Upitati na: 098/683-666 ozn.350

STUDENT medicine traži sustanara u kući u Zagrebu, Knežija. Tramvaj 1 min. Mob. 091/143-4068 ozn.2528e

„nEKrETninE dOMinUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www.nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140-200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c

JEDNOSOBNI: Zrinski i Fran-kopana 25m², I. kat, 23.000 €; Meštrovićeva 38 m², I. kat, 23.000 €; Slavenska 38 m², 26.000 €; R. Boškovića 38m², 30.000 €… Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

F. GALINCA – stanovi s etaž-nim grijanjem: trosobni 74 m², I. kat, pvc stolarija, 61.000 €; dvosobni 59 m², 41.000 €. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

ZAGREBAČKA ulica, dvoi-polsobni stan 69 m², no-vouređen, pvc stolarija, od-mah useljiv, 45.000 €. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

APARTMANI super cijene! Pro-daju se prekrasni apartmani novogradnja u Pakoštanima 40m2, Lucerna nekretnine 099/4048-241 ozn.62c

32 Mali oglasi REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479Za sadržaj oglasa ne odgovaraMo!

IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u zgra-di, blizina centra, niske režije. Mob. 099/788-9443, 098/9255-090 ozn.364

IZNAJMLJUJE se mali jednosobni stan, namješten. Upitati na: 092/131-7720 ozn.2532e

IZNAJMLJUJE se jednosobni, namje-šteni stan na Banfici. Mob. 098/822-265 ozn.377

VOZILA

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za auto-mobi le . TEHN OMETAL&CO. Mob.098/9833-910 ozn. 38c

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c

KOMBI Fiat Ducato 1.9 dizel, putnič-ki, 95 godište, registriran, u dobrom stanju. Cijena 1600€. Mob. 092/285-4779 ozn.313

POSAO

TRAŽI se slobodna i ozbiljna žena srednjih godina za njegu, pomoć i život u kući. Tel. 042/701-229 ozn.292

TESARE i ARMIRAČE primamo u radni odnos za rad u Hrvatskoj i inozemstvu. Prijave na 091/3990-730 ozn.478c

TRAŽIMO djelatnike ili djelatnice za rad na telefonu u Knegincu Gor-njem– prodaja putem telefona. Mob. 097/7744-003 ozn.369

KONTURA d.o.o. traži više KV zida-ra i KV tesara. Ponude na: 091/526-6679 ozn.153c

CAFFE BAR LM traži djelatnicu za rad. Mob. 091/594-0297 ozn.447c

USLUGE

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne pro-store. Završno čišćenje poslije građe-vinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

BRAVARIJA-MAČEK: Novo! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c

BRAVARIJA KUSERBANJ – inter-vencije ( otvaranje brava 0-24 ), klju-čevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c

VODOINSTALATERSKE USLUGE-Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, cen-tralnog grijanja,adaptacija kupaonica sa svim radovima,montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c

TLAKAVCI – iskopi terena, postava rubnika i tlakavaca, bet. kocki, ka-nalizacije, uređenje dvorišta i ostali građevinski radovi. Mob. 091/511-0682 ozn.81c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni

pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (sti-ropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c

STROJNA žbuka, strojne glazure i ter-mofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kame-na, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c

VODOINSTALATER od 00-24 sata: nove instalacije i sitni popravci, sni-ženje na sanitariju -25%. Više na www.aquainstal-dakovic.hr, mob. 095/906-3361ozn.231c

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rub-nici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

NGT – iskopi, navozi, postava tlakava-ca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata, hidroizolacije, adaptacije objekata, uređenje interijera. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 095/8212-456 ozn.290c

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasader-ski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com ,mob. 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c

VOĐENJE knjigovodstva za prav-ne osobe pruža firma s dugogodiš-njim iskustvom. Mob. 091/787-6649 ozn.326c

„POLANEC KNAUF-SISTEMI“, ure-đujemo potkrovlja i poslovne prostore

gips pločama,te obavljamo sobosli-karske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c

SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c

NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650

KN. Mob. 099/3530-180 ozn.417c

ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, ka-mena, uređenje zelenih površina, mal-čiranje. Mob. 091/572-3895 ozn.445c

OTČEPLJIVANJE odvoda stro-jem (wc ,kuhinje . . . ) , garanci ja , iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

FASADER d.o.o. izvodi stiropor fasade, vunu, sanacija starih objekata i fasada i manje zidarske radove. Za manje rado-ve dolazimo odmah. Mob.098/843-874 ozn.477c

VODA - postavljamo cijevi za vodu i navodnjavanje u poljima bušenjem. Kvalitetno, brzo i povoljno. GEO MUCKO, 091/1330-187 ozn.2022

AQUAMONT: vodovod, sanitarije, gri-janje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob. 098/927-9903, 095/908-4793 ozn.2556

NOVO! Fotografije za nove osobne iskaznice: 28 kn - 8 fotografija. Foto Mondo, Tome Blažeka 3, Varaždin, tel. 213-085 ozn.3577b

FASADE, soboslikarstvo, gletanje, knauf sistemi, keramika, ostale usluge u građevinarstvu. Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/931-2260 ozn.7

TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.39

STANKO d.o.o.: postavljamo sve vrste parketa, laminata, linoleuma, tepiha. Obnavljamo stare parkete, zidne pa-nele, izrađujemo suhe glazure. Mob. 095/9170-675 ozn.29

FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.60

SANACIJA krovišta, kompletna građ. limarija, inox dimnjaci, montaža i sanacija. Mob. 099/411-4202 ozn.61

NAJBOLJE i najjeftinije indijske masa-že u gradu već od 30 kn. Informacije: 091/3494-757 ozn.61

KERAMIČARSKI obrt Toplek postav-lja keramiku, kvalitetno i povoljno. Mob. 098/473-421 ozn.246

KERAMIČAR postavlja kamen, la-minat, pločice, hidroizolacije, vrši adaptacije stanova. Mob. 098/637-097 ozn.253

POVOLJNO i kvalitetno radim sve zidarske radove. Mob. 098/9163-835 ozn.306

VRŠIMO malerske i ličilačke radove u dogovoru sa strankama. Mob. 099/799-5401 ozn.349

ADAPTACIJE stanova, kuća i ostale završne radove sa vašim ili našim materijalom, brzo, kvalitetno uz garan-ciju! Radimo stiropor fasade, krpanje starih fasada + bojanje + krovišta. Poseban popust umirovljenicima. Mob. 099/640-5549 ozn.358

PARKETI i laminati - postavljanje, bru-šenje, lakiranje, knauf, keramika, Tel. 042/641-126, 098/9066-889 ozn.368

ČIŠĆENJE svih staklenih površina, stubišta – zgrade, uredi, kafići, kuće i ostalo. Kvalitetno i najpovoljnije! Mob. 095/528-3486 ozn.380

ŽIVOTINJE

PRODAJU se svinje za klanje 130-150kg uz mogućnost klanja. Mob. 091/572-8811 ozn.312

PRODAJU se odojci više komada težine 20-25kg. Upitati: 099/8231-858 ili 098/952-1943 ozn.332

PRODAJU se zagorski purani starosti 1-3 tjedna i cirkular. Tel. 042/606-002, mob. 095/876-4307. ozn.52/1/1

PRODAJU se odojci, jedna mlada krmača za klanje. Upitati: 042/683-719 ozn.333

NJEMAČKI ovčari, štenci od odličnih roditelja, cijepljeni i očišćeni od parazi-ta, roditelji prisutni, te odrasli njemački ovčari. Mob. 095/829-4353 ozn.355

PRODAJEM vijetnamske praščiće stare 2 mj., vrlo povoljno. Upitati 098/268-336 ozn.374

OSTALO

BALDIAK d.o.o., armaturne mreže, željezo, savijanje vilica svih profila, go-tovi koševi – stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489-021 ozn.360c

DRVA za ogrjev, bukva – grab – agaci-ja, hrast cjepanice. Mob. 095/5130-008 ozn.239

ODGOVORNA peteročlana obitelj sa stalnim i redovitim primanjima traži u najam kuću sa dvorištem na duže vrijeme u Varaždinu ili bližoj okolici. Ponude iza 15 sati na 091/1505-514 ozn.276

PRODAJEM francuski ležaj 160x200 i sportski bicikl. Trg Slobode 12, Srači-nec, tel.711-920 ozn.286

PRODAJEM rabljena ulazna vrata, masivna, dimenzije 120x190, cijena po

LEGALIZACIJABESPRAVNOIZGRAĐENIHOBJEKATA

KOMPLETNA USLUGAAKODA d.o.o. Varaždin

098-222895, 042-500802

LEGALIZACIJA, izrada kompletne dokumenta-cije, najpovoljnija uslu-ga. GT-EXOR d.o.o.098/173-69 41 ili 091 /444 08 49

KROVIŠTA: prekrivanje, izra-da i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i limarski radovi. Zidarski radovi, kvali-teta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395-722, 098/744-980 ozn.1c

D.L.B. d.o.o - LEGALIZACIJA i PREDAVANJE ZAHTJEVA! Izrada arhitektonske snimke izvedenog stanja. Izgradnja montažnih i niskoenergetskih kuća. D.L.B. d.o.o., Varaždin, 095/310-1373, 042/440-152 ozn.458c

ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi. Prednost plaćanja - beska-matni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje kera-mičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

KUHINJE PO MJERI - Akcijske cijene! Popusti na sve vrste namještaja. „INTERIJERI SLAT-KI“ Izložbeno prodajni salon TC-Mercator, 042/200-066 ozn.33c

SERVIS RAČUNALA – LAP-TOPA, hp, asus, acer, com-paq, toshiba, dell, lenovo, emachines, samsung. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.365c

PREDALI ste zahtjev,a ne znate tko će Vam napraviti izmjeru i dostaviti projekt. Kontaktiraj-te Stilo-Grad d.o.o. – pouzda-ni partner u postupku legali-zacije. Mob. 099/215-2936, [email protected] ozn.473c

VODOVOD, centralno grija-nje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h. INSTALA-CIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c

FOTOGRAFIJE za nove do-kumente (osobna, vozačka). 28kn za 8 fotografija. Foto Mondo, Varaždin, T. Blažeka 3, tel. 213-085 ozn.284c

OGRJEVNO drvo I. klasa, bu-kva, hrast, rezano i kalano, paleta, r infuza i metr ica, besplatna dostava. Grafoin-vest d.o.o., mob.098/226-301 ozn.347c

33 23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK Mali oglasi

dogovoru. Mob. 091/1487-973 ozn.287

PEĆ za centralno grijanje na kruta goriva sa kotlom za toplu vodu. Tel. 330-034 ozn.293

PRODAJE se vino noja 6 kn/l. Mob. 098/ 914- 0442. ozn.6/3/1

PRODAJEM vino, graševina i rajnski rizling. Mob. 098/672-329 ozn.2/4/1

OTKUPLJUJEM vojne i vatrogasne ordene, medalje i odlikovanja, sitni kovani i papirnati novac. Mob. 098/377-063 ozn.324

PRODAJEM pojačalo sa 6 izvoda i svim priključcima, harmoniku Sim-fonija 80 basova. Glazbala su dobro očuvana. Cijena po dogovoru. Mob. 091/958-5895 ozn.327

OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za gloma-zni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c

DEBELA industrijska drva bukova već od 450 kn do 750 s dostavom. Mob. 098/914-8430, ozn.2529e

KNJIGE za 5. razred osnovne škole (II. OŠ) prodajem. Mob. 091/251-4128 ozn.2531e

KREDITI

NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zala-gaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

NOVI još povoljniji uvjeti kreditiranja, zatvaranje blokada, na ostatak prima-nja do 12 g. Umirovljenički krediti do 75 g. Mob. 091/303-8054 ozn.176c

FENOMENALNA akcija kredita! Rješavamo vaše financijske probleme brzo i diskretno, bez lažnih obećanja. Dugogodišnje iskustvo. Gđa. Ivana, 095/399-2761 ozn.176c

JEDNOSTAVNI krediti! Otplata općim uplatnicama! Bez ovjere! Nema provje-re HROK i CL! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici! Mob. 098/446-600 ozn.297c

LJETNA akcija brzih kredita do 75% primanja. Aton usluge d.o.o. Mob. 098/538-268, 091/7244-739 ozn.422c

NOVO – beskamatne pozajmice – opće uplatnice. Akcija - male mirovine. Posebno zaposleni određeno, Ytres…Zatvaranje ovrha, CL… Mob. 099/837-1958 ozn.430c

OTKUP postojećih kredita i zaduženja uz najpovoljnije kredite banaka. Fiksna k.s. do 12 g. Nove još povoljnije ljetne linije bez depozita i jamaca. Gotovina isti dan. obratite se s povjerenjem! Info: 097/772-4259 ozn.356

TR-AG Varaždin, novac-roba-novac, sve u 5 minuta. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.3587b

KREDITI, pozajmice, kartice! Zaposle-ni na određeno i stalno! Umirovljenici! Nema provjere HROK i CL! Mob. 098/181-6961, 091/9277-209 ozn.297c

GOTOVINA odmah! Krediti za zapo-slene na određeno. Umirovljenici do 80 god. Mob. 099/1994-328 ozn.220

AKCIJA!!! Pomažemo vam uspješno i brzo u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti – Boxmark i umi-rovljenici. Mob. 099/488-5559 ozn.326

KREDITI svih vrsta na ostatak prima-nja do 12 god., pozajmice odmah. Bez HROKa, mob. 091/302-9234 ozn.479c

AKCIJA kredita za umirovljenike do 78 g. na ostatak prim. do 7.000€, za zaposl. do 30.000 €/12 god. Pozajmi-ce do 50.000kn odmah. Ino mirovine 7.000€, zatvaranje blokada, cl i ovrha, krediti do 10.000€ bez uvida u hrok. 091/342-2075, 097/797-5934 ozn.366

JEDNOSTAVNE pozajmice i kre-diti! Otplata općim uplatnicama! Bez ovjere i provjere HROK-a i CL! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici! Mob. 091/916-9885 ozn.297c

POSEBNI uvjeti – zaposleni, za-tvaramo ovrhe, C/L. Pozajmice odmah! Umirovljenici do 80 g. Mob. 099/4070-651, 099/4070-626 ozn.361

NOVO – umirovljenici do 78 g., na 10 g. sve vrste kredita – zatvaranje C/L i ovrha. Pozajmice – odmah! Mob. 097/772-3592 ozn.470c

UMIROVLJENICI do 80 g. starosti, realizacija do 2 dana, inoz. mirovine do 7.000 €, zatvaranje blokada, ovr-ha, na ostatak primanja do 30.000 €, pozajmice – odmah, obrti, d.o.o. ispod 10 zaposl. Mob. 099/865-3200 ozn.366

NOVE linije kredita! Za zaposlene do 30.000 € i na određeno, na ostatak plaće. Umirovljenici do 100.000 kn do 78 g. Inozemne do 7.000 €. Pozaj-mice/24 h. Zatvaramo CL, blokade, ovrhe. Isplata u bankama. Mob. 097/6109-793, 097/6106-717 ozn.366

KREDITI i pozajmice za umirov-ljenike i zaposlene, obustave na plaću i mirovinu. Mob. 099/6694-124 ozn.371

OTPIS ovrha, blokada i kamata au-strijskih gotovinskih te hipotekarnih kredita! Zatvaranje dugovanja! Mob. 091/916-9885 ozn.297c

SVE vrste bankovnih kredita bez jamaca. Podižemo kreditnu sposob-nost. Kamata od 5,5 % do 30 god. Mob. 091/507-6660 ozn.376

TREBATE kredit? Mi Vam nećemo ništa obećati, ali ćemo učiniti sve da riješimo vaše financijske probleme. Mob: 099/636-4886 ozn.769a

POZNANSTVA

ASTROLINIJA NERA sa dugo-godišnjim iskustvom na novom broju 064/630-639! Astrologija, tarot, rune, Feng Shui, savjeti, gledanje u kristalnu kuglu. Skidanje uroka, nagaza, crne magije. Najave za prijem kod vidovnjakinje na: 042/203-985 ozn.2009

VATRENA XXL DAMA! Od 0-24 za erotske fantazije putem telefona, a možda i...nikad se ne zna! 064/400-909 (tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min) ozn.166c

DEČKO 40 g. samac, traži žen-sku osobu za ozbiljnu vezu. Sms 099/784-1984 ozn.301

Za sadržaj oglasa ne odgovaraMo!

Temeljem odluke Skupštine vjerovnika od 06.09.2012. godine stečajna upraviteljica Zakmardy d.o.o. u stečaju objavljuje sljedeći

OGLAS radi prodaje pokretnina prema načelu „viđeno-kupljeno“- alati, naprave za građevinu- repromaterijal za građevinu, elektrotehniku- rezervni dijelovi- sitni inventar, sanitarije- ostali potrošni materijal za područje građevine i elektrotehnike- vozilo Ford Connect LWB 1.8 TDCI VanPokretnine će se prodati zainteresiranom kupcu po početnoj cijeni utvrđenoj od strane stalnog sudskog vještaka, a sve prema načelu „viđe-no-kupljeno“, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca. Pokretnine će se prodavat po cijeni utvrđenoj od strane stalnog sudskog vještaka umanjenoj za 20% vrijednosti.Za sve informacije o prodaji javiti se stečajnoj upraviteljici na tel. 042/302-243.

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

BAKI

ANI

Ostat ćeš zauvijek u mom srcu i mislima.

Kad budeš gledao zvijezde, noću, pošto ću stanovati na jednoj od njih,

to će za Tebe biti kao da se sve zvijezde smiju…

Počivala u miru Božjem Ti i Tvoji sinovi i kćerka.

Otišla si tiho kao što si i živjela, prožeta patnjom i boli izgubivši troje djece.

U mislima ostat ćeš naš putokaz kako prebroditi životne boli, a ostati i dalje na nogama.

Tvoji: sin Vladimir i snaha Božica, unuci Tihomir i Jasmina s obitelji

Suprug Zlatko

Unuci Jasmina i Tihomir s obiteljima

Od sestre Katice, nećaka Branka i Mladena s obiteljima

* * * * *

* * * * *

* * * * *

* * * * *

dragoj

dragoj sestri

ZAHVALA

povodom smrti naše drage i nezaboravne supruge, majke, svekrve, bake, prabake i sestre

Najtoplije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susje-dima i svim ljudima koji su bili uz nas u najtežim trenucima. Hvala svima na izrazima sućuti, cvijeću, svijećama i posljed-njem ispraćaju. Posebno zahvaljujemo gospođi Željki Ljubić te medicinskim sestrama Doma „Vivo Vita“ iz Trnovca koje su našoj Ani svojom stručnošću i ljubaznošću olakšale boli i patnje tijekom bolesti. Hvala Udruzi poginulih branitelja Varaždin te velečasnome Miji Horvatu na molitvi i dirljivim

riječima utjehe.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: suprug Zlatko, sin Vladimir, snaha Božica, unuci Jasmina, Tihomir, Dejan i Mario s obiteljima,

sestra Katica s obitelji, praunuk Nino

ANE KEREŽIJA preminule 14. 7. 2013. god.

u 86. godini života nakon duge bolesti.

RJEŠAVAMO Vašu financijsku situaciju zahvaljujući direk-tnom posredništvu u ban-kama! bankovni krediti čak do 70% primanja! Bankovni krediti na trajni nalog i opću uplatnicu! Bankovni krediti za umirovljenike već od 1000 kuna! Kontakt : 098/182-7822, kontakt email : [email protected], http://www.binarnet.hr/kreditni-posrednik ozn.433c

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Di-ners, Master, Maestro, RBA) 12 do 60 rata. ISPLATA OD-MAH! Mob. 098/987–0078 ozn.768a

RJEŠITE se ovrha i CL, naj-povoljniji gotovinski kredi-ti na 12 godina, umirovlje-nički krediti, pozajmice, svi modeli kredita na jednom mjestu! Arges d.o.o. info: 042/210- 008, 099/244-5915 ozn.286c

BRZO i pouzdano poma-žemo realizaciju svih vrsta kredita, obustava i ovrha! Damir 098/242-777, Robert 098/702-705, Ana 091/930-2606 ozn.448c

KREDITI – zatvaranje svih za-duženja već od 3 mj. stalnog zaposlenja. Kreditni ured, imatelj odobrenja Min. f i-nancija. Mob. 099/868-1181, 042/631-361 ozn.480c

NOVI krediti uz manje kama-te! Hipotekarni na 25 g. Po-sebni modeli za Ytres, Com-Prom, Intinovu i Boxmark. Umirovljenici na 12 g. Pozaj-mice odmah. Bez HROK-a. Željka Matušin, inf: 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

Nove kreditne linije,najpovoljniji reprogrami

postojećih kredita,rješavamo blokade

i crne liste

Ana : 098/916-2109

POSEBNAPONUDA!

34 REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479zahvale i sjećanja

SJEĆANJE

MILAN POSAVEC – RADE 20. 7. 2012. – 20. 7. 2013.

Postoji nešto što umrijeti ne može,a to su ljubav, poštovanje

i sjećanje na Tebe.Supruga s djecom

SJEĆANJE

KATICA HUDOLETNJAK 25. VII. 2010. – 25. VII. 2013.

Tvoj dragi lik, Tvoja ljubav i dobrota živjet će u nama do kraja života.

Kći Milica, zet i unuci Dario i Jasminka s obiteljima

SJEĆANJE

ĐURU LIBERA19. 7. 2008. – 19. 7. 2013.

Godine prolaze,a tuga i sjećanja zauvijek ostaju.

Tvoji najmiliji

na voljenog

SJEĆANJE

VALENTIN VRČEK21. 7. 2007. – 21. 7. 2013.

Vrijeme prolazi, uspomene i sjećanja ostaju.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

KATICU HUDOLETNJAK25. 7. 2010. – 25. 7. 2013.

na

Suprug Josip i sin Branko s obitelji

U mislima i molitvama uvijek si s nama.

SJEĆANJE

JALŽU HREN28. VII. 2004. – 28. VII. 2013.

na dragu mamu, baku i prabaku

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVAN VITEZ16. 7. 2006. – 16. 7. 2013.

Tvoja supruga Matilda, sin Zvonko, snaha Draženka i unuk Marko

Sjećanje na Tebe ne blijedi.

SJEĆANJE

IVANKA HIRŽIN 26. 7. 2012. – 26. 7. 2013.

Seka, Željko, Gabi

S ljubavlju i poštovanjem.

SJEĆANJE

MARIJAN VRBANEC 1999. – 2013.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

IVAN KAPEŠ 20. 7. 2009. – 20. 7. 2013.

Tvoja obiteljSJEĆANJE

IVANKU HIRŽIN26. 7. 2012. – 26. 7. 2013.

na

Tvoji najmiliji

S molitvom i tugom u srcu.

SJEĆANJE

DRAGICU HRANIĆ21. 7. 2012. – 21. 7. 2013.

na voljenu mamu i baku

Mladen i Sonja s obitelji

U srcu i mislima zauvijek si s nama.

ZAHVALA

NENADA NOVAKA preminulog 6. 7. 2013.

u 47. g. života.

povodom smrti dragog

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima. Zahvaljujemo medicinskom osoblju Kardiologije na uloženom trudu. Posebno hvala vlč. Karlu na riječima utjehe te posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika. Zahvaljujemo pogrebnom društvu Plantak te počasnoj

vojsci na dostojnom i časnom ispraćaju.

Počivao u miru Božjem.

Supruga, roditelji, kćeri i ostala rodbina

ZAHVALA

IVKE CRNČEC preminule

u 90. godini života.

povodom smrti

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima, prijateljima i znancima koji su ispratili pokojnicu na vječno počivalište. Posebno hvala kapelanu Igoru te Domu za starije i nemoćne osobe Svete Rozalije na utješnim riječima oproštaja drage nam

pokojnice.

Obitelj Crnčec

POSLJEDNJI POZDRAV

TAMARI SLUKIĆ

Počivaj u miru.

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

DAVORINA LJUBOJU20. VII. 1983. – 20. VII. 2013.

S ljubavlju i tugom mislimo na Tebe.Živjet ćeš dok i mi živimo.

Tugujući:mama Ružica i brat Marinko

na našeg sina i brata

TUŽNO SJEĆANJE

LJUBICU VRUČINU22. 7. 2011. – 22. 7. 2013.

Ne brišu Te godine, niti skriva tama,

zvijezda si koja nas prati, sja i živi s nama.

Tvoji najmiliji

na

SJEĆANJE

BRANIMIRA MIKULIĆA27. 7. 2011. – 27. 7. 2013.Život bez Tebe tužan je,

naš dom bez Tebe prazan je,a ljubav prema Tebi vječna je.

Uvijek si u našim mislima i molitvama.Tvoji najmiliji

na dragog

SJEĆANJE

VALENT MINĐEK27. 7. 2003. – 27. 7. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

JOSIP ŠARTAJ24. 7. 2009. – 24. 7. 2013.


Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MATILDA BOBIĆ28. 7. 2009. – 28. 7. 2013.


Kći Marija i obitelj Bobić

SJEĆANJE

ALOJZ MAGIĆ20. 7. 2009. – 20. 7. 2013.

Vrijeme što prolazi ne donosi zaborav,već ostavlja sjećanje na Te.

Supruga Štefica, sinovi, snahe, unuci i praunuci

ZAHVALA

BLAŽA ŠIMUNIĆApreminulog 17. 7. 2013.

u 77. godini života nakon kratke i teške bolesti.

povodom smrti našeg dragog supruga, brata, oca, tasta i djeda

Veliko hvala rođacima, susjedima i svim dragim prijateljima koji su ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak. Ve-liko hvala vlč. Jadranku na molitvi i pruženim riječima utjehe.

Praznina koju osjećamo bez Tebe trajat će dok živimo.

Počivao u miru Božjem!Tugujuća obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

Ožalošćeni:supruga Terezija, brat Josip, kćeri Božena i Ivanka s obiteljima

* * * * *

Otiš’o je otac moj polako,Otiš’o je stazom što vijuga,Otiš’o je s mirisima jutra,

Da l’ je znao da se vratit’ neće?

TUŽNO SJEĆANJE

MIRKA i ANU

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na vas.

na naše voljene

PUNČEC

Sin i kći s obiteljima

SJEĆANJE

MARIJA STJEPAN

24. 7. 2010. – 24. 7. 2013. 24. 3. 2012. – 24. 7. 2013.

Po dobroti vas pamtimo, u srcu vas čuvamo.

Kćeri Nadica i Božica i unuci s obiteljima

MAKŠAN

35 23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK zahvale i sjećanja

SJEĆANJE

MILANA BUNDALA24. 7. 2011. – 24. 7. 2013.

na našeg dragog

Tvoja obitelj

S poštovanjem i ljubavlju,

ZADNJE ZBOGOM

STJEPANU KOCIJANU – TEŠUtečeku

Nećakinja Irena, Dražen, Mario, Ivica, Marinko

Hvala Ti!

POSLJEDNJI POZDRAV

MIHALJU SVRŽNJAKU

dragom kumu

Obitelj Vincek i Galić

Čuvat ćemo Te u sjećanju.

POSLJEDNJI POZDRAV

LJUBICI CIKAČ preminuloj 20. 7. 2013. u 83. g. života.

voljenoj

Ožalošćeni: sin Željko, snaha Margareta, unuka Martina s Ivanom, unuk Karlo sa Sandrom i ostala tugujuća rodbina

Počivala u miru Božjem!

ZAHVALA

STJEPANA KOCIJANA preminulog 12. 7. 2013.


povodom smrti našeg dragog supruga, brata, strica i ujaka

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedi-ma, prijateljima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću te prisustvu na posljednjem ispraćaju dragog

nam pokojnika.

Ožalošćeni:supruga Štefica, posinak Rade i snaha Štefica

ZAHVALA

VIKTORA HAJDINJAKA preminulog 16. srpnja 2013.


povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, djeda

Veliko hvala svim dragim rođacima, prijateljima i susjedima na riječima utjehe u teškim trenucima, koji su bili uz nas i ispra-tili našeg dragog dedeka na vječni počinak. Hvala kolegama i

prijateljima iz Vaba banke i Gastrocoma.

Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Tvoji: supruga, kći, sinovi, unuke, praunuk, zet i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA

VLADIMIRA BAIĆA 2. 6. 1946. – 18. 7. 2013.

preminulog nakon kratkotrajne i teške bolesti.

povodom smrti voljenog

Ovim putem zahvaljujemo medicinskom osoblju Neurološkog odjela Varaždinske bolnice, rodbini, prijateljima te susjedima

koji su bili uz nas u najtežim trenucima.

Počivao u miru Božjem.

Čuvali Te anđeli dok spavaš mirnim snom.Ožalošćeni: supruga Katarina, sin Damir, kći Anita,

snaha Sonja, zet Rajko, unuke Lucija i Anja, unuci Luka i Petar

ZAHVALA

ŠTEFANIJE ŠTEFANEC preminule 16. 7. 2013.

u 86. g. života.

povodom smrti mame, bake, prabake i svekrve

Najtoplije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim ljudima na iskrenoj sućuti i posljednjem ispraćaju pokojnice na

vječni počinak. Posebno hvala obitelji Grilek.Ožalošćeni: sin Zvonimir, snaha Nevenka,

unuci Mario i Kristijan s obitelji

ZAHVALA

MIRKICE ŽGANEC preminule 13. 7. 2013.


povodom smrti drage mame, bake i prabake

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima te DVD-u Bartolovec na pomoći u najtežim trenucima i izrazima sućuti. Zahvaljujemo i velečasnom Petru Golubu na lijepom

ispraćaju na vječni počinak.

Tugujući sin i kćeri s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

BRANKECA MESEKA26. 4. 2013. – 26. 7. 2013.

Tri mjeseca kako nisi s nama, al’ jedna najljepša zvijezda

noću nam svijetli, mi znamo da si to Ti!

Čuvali Te anđeli.Tvoji: „Mala“- Nadica i Veljo

na našeg

SJEĆANJE

ANTUNA BREGOVIĆA20. 7. 1988. – 20. 7. 2013.

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče,

ljubav i sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Tvoji najmiliji

na dragog

SJEĆANJE

Dr. MIRKO BOSAK23. VII. 2011. – 23. VII. 2013.

Dok se priča da vrijeme sve rane liječi, da nam fališ malo je reći…

Tvoja supruga i djeca s obitelji

SJEĆANJE

ANDRIJA BOŽIĆ16. 6. 1983. – 16. 6. 2013.

Ni godine ove koje su prošle,niti vrijeme koje teče,

sjećanje na Tebe izbrisati neće.Nećakinja Katica s obitelji

SJEĆANJE

IGNACA HORVATA27. 7. 1999. – 27. 7. 2013.

na supruga, oca i djeda

Supruga, djeca i unuci

S ljubavlju i tugom, zahvalnošću i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

KATARINA IGNAC STJEPAN 1927. – 8./2006. 1933. – 7./2010. 1928.-10./2011.

na naše drage

Obitelj Kolenko

KOLENKOSjećanje na sretne dane koje smo zajedno proveli,

dio je našeg života.

ZAHVALA

GABRIJELE NOVAK preminule 15. 7. 2013.


povodom smrti naše drage majke, bake, svekrve i sestre

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prija-teljima, susjedima te djelatnicima Varteksa na upućenim riječima utjehe, izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama. Veliko hvala vlč. Tomislavu Dodleku na molitvi,

kršćanskoj sućuti i riječima utjehe.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: sin Vladimir, snaha Nadica, unuci Sandra, Tomislav i Mateja i sestra Bernarda

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji: Sandra, Tomislav i Mateja

* * * * *

dragoj

BAKIČuvali Te anđeli dok spavaš mirnim snom.

ZAHVALA

MARIJE MELNJAK preminule


povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedi-ma, posebno Antoniji Prešnjak, DVD-u Gojanec, poduzeću Branka d. o. o., koji su nam izrazili sućut te nam uz cvijeće i svijeće pomogli da dostojanstveno ispratimo dragu pokojni-cu na vječni počinak. Veliko hvala pateru Josipu Vizjaku na

molitvama i riječima utjehe.

POSLJEDNJI POZDRAV

Sin Stjepan, kćeri Milka i Nada s obiteljima

* * * * *

MARIJI MELNJAK


ZAHVALA

BERNARDE IVASIĆ preminule u 71. godini života.

povodom iznenadne smrti naše drage mame, punice, svekrve, bake,

prabake i životne družice

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, znancima i susjedima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice. Posebno veliko hvala ravnateljici i radnim kolegicama Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin na riječima utjehe i cvijeću. Veliko

hvala fra Branku Lipši na molitvi, kršćanskoj sućuti i dostojanstvenom ispraćaju.

Tugujuća obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

Ožalošćeni: sin Josip i kći Biserka s obiteljima

* * * * *

Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima, živjet ćeš s nama.

dragoj

* * * * *

MAMI, PUNICI, SVEKRVI, BAKI i PRABAKI

NADI

POSLJEDNJI POZDRAV

mojoj dragoj i voljenoj

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, al’ Ti ćeš, Nado, uvijek biti u srcu mom.

Tvoj Ivan

SJEĆANJE

STJEPAN MAJCEN 23. 7. 2009. – 23. 7. 2013.

Sjećanje na Tebe dio je naših života.

Supruga Francika, kćeri Radmila i Andreja s obitelji

36 REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479zahvale i sjećanja

ZAHVALA

MARIJE CANJUGA preminule 9. srpnja 2013. god.

blago u Gospodinu u 94. god. života.

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, svekrve i punice

Od srca hvala rodbini, kumovima i prijateljima koji su bili uz nas u tim trenucima tuge i žalosti i koji su je ispratili na vječno počivalište. Hvala velečasnom Tomislavu Dodleku na

molitvi i riječima kršćanske sućuti.

Ožalošćeni:sin Gabrijel, kćeri Ivanka, Štefica i Jelena, snaha Nada, zetovi Mir-

ko i Josip te unuci i praunuci

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

Hvala Ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam nesebično davala.

Zauvijek ćeš biti s nama u našim mislima i srcima.

Sada smo tužni,ali ne neutješni jer znamo da ćemo opet biti zajedno.

Tvoji: Gabrek, Nada, Marina, Jurica, Danijel, Klara i Lovro

Kći Jelena, zet Josip i unuci Miro, Sanja i Zvjezdana s obiteljima

* * * * *

* * * * *

* * * * *

* * * * *

dragoj našoj

dragoj mami, baki, prabaki i punici

dragoj mami, baki i prabaki

MARICI

SJEĆANJE

EVA CRLENI20. 7. 2012. – 20. 7. 2013.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Sin Antun, snaha Božica i djeca

SJEĆANJE

RUDOLF NEMEC15. 7. 2010. – 15. 7. 2013.

U mislima s Tobom.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

DRAGUTIN HRUPEK15. 7. 2012. – 15. 7. 2013.

U mislima čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Hrupek

IN MEMORIAM

VIŠNJA ŽERJAVIĆ21. 7. 2012. – 21. 7. 2013.

Obitelj Žerjavić

TUŽNO SJEĆANJE

FRANCISKU BETI† 6. 7. 2012.

Prošla je godina otkad Te nema,ali sjećanje na Tvoj dragi lik

vječno će živjeti u našim srcima.Kći Melita s obitelji

na voljenu majku

SJEĆANJE

ŽELJKO HRŽENJAK14. 7. 2010. – 14. 7. 2013.

Život nestaje u trenu,bol i tuga ostaju vječno.

Mama Olga, braća Vlasta i Ivica s obitelji i supruga Mirjana s djecom

TUŽNO SJEĆANJE

VJEKOSLAVA PEČEKA16. VII. 2012. – 16. VII. 2013.

Puno je suza iz oka palootkada je Tvoje srce stalo.

Supruga i kći s obitelji

na

TUŽNO SJEĆANJE

ANDRIJU MATIJEVIĆA

na voljenog supruga, oca i djeda

Tvoja obitelj

Teško je i bolno Tvome grobu poći,a još bolnije bez Tebe kući doći.

SJEĆANJE

JOSIPA MALOIĆA11. 07. 2012. – 11. 07. 2013.

na supruga, oca, svekra, tasta, djeda

Tvoja obitelj

Uvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

STANISLAVA LEVANIĆA18. 7. 2002. – 18. 7. 2013.

na dragog

Tvoji: supruga Ljubica s obitelji

Uvijek u našim srcima i mislima.

SJEĆANJE

NEVENKU NOVKO20. 7. 2009. – 20. 7. 2013.

na voljenu mamu

Tvoji najmiliji: sin Saša, kći Nataša, snaha Jasmina i unuci Karlo i Leonardo


SJEĆANJEDRAGUTIN ŽUPANIĆ

1988. – 2013.Godinama nema Te više,

moja duša još Te zovetiho, tiše…

Nada i Sanja s obitelji

SJEĆANJE

PETAR HORVATIĆ16. 7. 2006. – 16. 7. 2013.

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda, gospodina

Supruga Bernarda, sinovi Tihomir i Tomislav, snahe Gordana i Danijela, unuci Tihana i Mislav

U nemogućnosti da svima pojedinačno zahvalimo, a iskreno dirnuti suosjećanjem i pažnjom u trenucima naše velike tuge, najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijatelji-ma i svim dragim ljudima na toplim riječima utjehe te svima koji su svojom nazočnošću uveličali posljednji ispraćaj našeg dragog Josipa. Od srca hvala fra Mirku Kemivešu i vlč. Izidoru Fereku na

kršćanskoj sućuti, molitvama i ispraćaju na vječni počinak.

JOSIPA VUSIĆA preminulog 8. 7. 2013.


SJEĆANJE

IVANA CINGESARA14. 7. 2011. – 14. 7. 2013.

na dragog i voljenog supruga, oca, djeda i tasta

Supruga Marija, kćeri Melanija i Ivana s obiteljima

Vrijeme prolazi, ali bol ne briše,sjećanje na Tebe ostat će vječno.

U tišini vječnog mira neka Te čuvaju anđeli i dragi Bog.

SJEĆANJE

SLAVICA KUHAR18. 7. 2012. – 18. 7. 2013.

Hvala Ti za sve. Uvijek ćeš biti s nama

u našim srcima i mislima.Tvoja obitelj

ZAHVALA

KATARINE NAVOJ rođ. NOVAKkoja je blago u Gospodinu preminula

8. 7. 2013. u 78. g. života, nakon duge i teške bolesti,

Dirnuti iskrenom sućuti koju smo primili povodom smrti naše supruge i majke

zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te na dostojan-stvenom ispraćaju naše drage pokojnice na vječni počinak. Po-sebno zahvaljujemo dr. Dunji Chamae i sestri Verici iz Ambulante Vidovec te medicinskom osoblju Specijalne bolnice za kronične bolesti na svestranoj brizi i njezi. Zahvaljujemo kapelanu Nevenu

Blažonu na molitvi, kršćanskoj sućuti i riječima utjehe.Ožalošćeni:

suprug Josip i sinovi Franjo i Stanko

SJEĆANJE

BOŽIDAR TERGLAV14. 7. 2003. – 14. 7. 2013.

Uvijek ćeš ostati u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoja obitelj

dragoj mami, baki, prabaki i punici

Tebe više nema, ali Tvoj dragi lik će uvijek biti s nama u mislima i molitvi.

Otišla si polako i zauvijek, ali ćeš zauvijek ostati

u našim srcima i molitvi.

Kći Ivanka, zet Mirko i unuci Draženka i Mario s obiteljima

Kći Štefica i unuci Tatjana i Željko s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJANA MURIĆA15.7.2007. - 15.7.2013.

na dragog supruga, oca i djeda

Tvoji najmiliji:supruga Tonka, sinovi Kristijan i Matko, kćer

Morana, snahe Ana-Marija i Bojana, zet Kristijan, unuci Lara, Marta, Luka, Borna,

Mila i Martin

Živiš s nama u svakom djeliću vremena i prostora,u našim mislima i srcima,

a opet nam beskrajno nedostaješ.

SJEĆANJE

PETAR VITEZ15. 7. 1997. – 15. 7. 2013.

Nakon petnaest godina ostaju nam samo spomeni.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MLADEN SLIVAR 20. 7. 2011. – 20. 7. 2013.

Supruga Vera, sin Roman i kći Monika s obiteljima

Prošle su dvije godine otkad Te nema,

ali tuga u našim srcima sve je veća i veća.

U prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika zbog tehničke greške nisu objavljena sva sjećanja i zahvale, koja objavljujemo u ovom broju. Ispričavamo se obiteljima i pojedincima, kao i čitateljima. Regionalni tjednik

37 23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK zahvale i sjećanja

ZAHVALA

JOSIPE BUBNJARkoja je iznenada preminula 13. 7. 2013. u 83. g. života.

povodom smrti

Zahvaljujemo svima koji su u teškim trenucima bili uz nas te našu pokojnicu ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni:sin Ivan, kći Verica, snaha Đurđica, unučad Andreja i suprug Josip,

Renata i suprug Stjepan, Siniša i supruga Petra, Ivica, Jasmin, Slađana, Suzana i Roman te praunuci Lukas i Leona.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji

* * * * *

voljenoj mami, baki i prabaki

JOSIPI BUBNJAR

SJEĆANJE

MAGDALENA JAKOPIC23. VII. 2011. – 23. VII. 2013.

Čuvamo Te u svojim srcima i molitvama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

KATARINA MESARIĆ23. 7. 2007. – 23. 7. 2013.

Živiš s nama u svakoj našoj radosti i tuzi.

Tvoji najmiliji.

TUŽNO SJEĆANJE

ZVONKO HUS23. 7. 2011. – 23. 7. 2013.

Tvoji: supruga Lucija, snaha Branka i sin Mladen

SJEĆANJE

IVAN HUDLER6. 1. 1927. – 23. 7. 2001.

Uvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MIJO ŠOKMAN26. 7. 2005. – 26. 7. 2013.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

Supruga Božica i djeca Zoran, Patrik i Anita

SJEĆANJE

ZLATKO SEVER28. 07. 2006. - 28. 07. 2013.

Bio si i ostao dio naših života.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

MARIJA MIKO22. 7. 2010. – 22. 7. 2013.

Godine prolaze,tuga i sjećanje ostaje.

Tvoji roditelji

SJEĆANJE

IVAN JAGAČIĆ25. 7. 2011. – 25. 7. 2013.

„Naša bol i suze ne mogu Te vratiti,ali naša ljubav i molitve

uvijek će Te pratiti.“Tvoja obitelj

BOLNO SJEĆANJE

ZLATKA VRČEKA23. 7. 1981. – 23. 7. 2013.

Dragi sine!Bio si mi sve na svijetu,

a sada je ostala samo bol i vječna tuga.

Voli Te i Boga moli Tvoja mama Dragica

na

SJEĆANJE

STJEPANA ŠKVORCA25. 7. 2000. – 25. 7. 2013.

Život nestane u trenu,sjećanje ostaje zauvijek.

Tvoji najmiliji

na

SJEĆANJE

DANIJELA COPAKA23. 7. 2010. – 23. 7. 2013.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Mama Štefanija i sestra Danijela

na

SJEĆANJE

SLAVKA GRĐANA23. 7. 2004. – 23. 7. 2013.

S ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću.

Obitelj

na supruga, oca, tasta, svekra i djeda

SJEĆANJE

DANIJELA COPAKA23. 7. 2010. – 23. 7. 2013.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Obitelj Pahić

na

SJEĆANJE

PAVLA JAGAČIĆA24. 7. 2009. – 24. 7. 2013.

na voljenog supruga, oca, svekra i djeda

Tvoji: supruga i sin s obitelji

S ljubavlju i poštovanjem mislimo na Tebe.

SJEĆANJE

STJEPANA SKUPNJAKA23. VII. 2006. – 23. VII. 2013.

Bol se ne briše, pale se svijeće,teško je živjeti bez Tebe.

To samo znaju oni koji Te najviše vole.Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Mama, tata i sestra Zvjezdana

na voljenog sina

SJEĆANJE

SANJU LEVANIĆ22. 7. 2010. – 22. 7. 2013.

Ti nisi samo sjećanje,Ti nisi samo sjena,u našim si mislima

svakog dana, svakog trena.Volimo Te.

Zauvijek Tvoji: Lovro, Luka, Filip i Siniša

na voljenu mamu i suprugu

SJEĆANJE

MARIJA IVANČIĆ JAKOB IVANČIĆ IVAN PUTAREK

Vaši najmiliji

„…Ljubav ne prestaje odlaskom, ni sjećanje vremenom…“

28. 7. 2009. – 28. 7. 2013. 18. 7. 2003. – 18. 7. 2013. 20. 7. 2003. – 20. 7. 2013.

ZAHVALA

MARIJE CEROVEČKI1928. - 2013.

povodom iznenadne smrti

počivalište moju dragu majku, skromnu i vrijednu ženu koja mi je kao obična radnica Varteksa omogućila 60-ih godina prošlog stoljeća da tijekom studiranja usavršim strane jezike i upoznam Pariz, London, Rim i mnoge druge gradove Europe kada si je to

moglo priuštiti malo studenata.

Zahvaljujem rodbini i svim njenim prijateljima koji su je pozna-vali, mojim prijateljicama i kolegicama, gđi Željki Ljubić iz doma VIVO VITA iz Trnovca gdje je moja majka ugodno proživjela posljednje godine svoga života te zaposlenicima škole stranih jezika KEZELE,svima koji su joj odar okitili cvijećem i ispratili je

na njeno počivalište.

ZahvalnaAna Kezele, prof.

Dana 15. 7. ispratili smo na posljednje

SJEĆANJE

SANJU LEVANIĆna dragu snahu

Nada i Stanko

Život nestane u trenu,a sjećanja ostaju zauvijek.

S poštovanjem,

* * * * *

Dorijan, Marija i Velimir

SJEĆANJE

na voljenu ujnu i šogoricu

SANJUŽiviš u našim srcima, mislima i molitvama.

ZAHVALA

KATARINE GAZDEK preminule 10. 7. 2013.


povodom smrti drage majke

Želimo iskreno izraziti zahvalu rođacima, prijateljima i susjedima.

Tvoj sin Stanko i Ljubica

SJEĆANJE

KATARINU BOSAK28. 7. 2012. – 28. 7. 2013.

Nad grobom Tvojim tiho se molimo,u srcima Te čuvamo i beskrajno volimo.

Tvoje kćeri Anka, Štefanija i Dragica i zetovi s obiteljima

na dragu majku i baku

IN MEMORIAM

KARLU – IVANI – TOMISLAVU 26. 1. 2013. – 26. 7. 2013.

Ništa više, osim molitvi, ne možemo učiniti za vas, ali vaša smrt neće izbrisati ni vas, ni činjenicu da ćete i dalje utjecati na naš život. Ponosni smo na ono što ste bili i kakvi ste bili: lijepi, pamet-ni, inteligentni…i takvi ćete zauvijek ostati u našim sjećanjima.

Smrt ne može izbrisati ljubav prema vama.

Vaši najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenu kći i sestru

SANJU LEVANIĆ22. 7. 2010. – 22. 7. 2013.

Stalo je Tvoje srce,utihnuo je Tvoj glas,

otišla si prerano i ostavila nas.Neka Te molitve naše prate,

kad suze ne mogu da Te vrate.

Tvoji: mama, tata i sestre Andreja i Marija s obiteljima

38 REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013. , br. 479 S RAZNIH STRANA

Veselo je zadnjih dana bilo u Općini Gornji Kneginec. Razlog je blagdan sv. Marije Magdalene, zaštitnice župe, čijim je povodom održana već tradicionalna manifestacija Magdalenje v Knegincu. Slavlje je trajalo tjedan dana, a sve je počelo u utorak na igralištu NK „Zagorac” u Knegincu Donjem. Nakon prijateljske nogometne utakmice između predstavnika Općine Gornji Kneginec i Župe sv. Marije Magdalene, održan je i malonogometni turnir ulica Donjeg Kneginca na kojem je sudjelovalo osam ekipa.

Raznolik programI ove godine u proslavu se

uključila likovna udruga “Kula Kneginec” čiji su članovi izla-gali radove u trgovačkom cen-tru Lumini, a izložba slika moći će se posjećivati svakim radnim danom sljedećih mje-sec dana. Održan je i već tradi-cionalni koncert zbora mladih Agape u Pastoralnom centru bl. Alojzija Stepinca, dok su dani vikenda bili rezervirani za zabavnu glazbu. Nakon dobre svirke Acoustic benda, ovogodišnji program “Mag-dalenja v Knegincu” začinili su izvođači hrvatske glazbe: Duško Lokin, Krunoslav Kićo Slabinac, Darko Domijan i Željko Krušlin Kruška, koji je posebno oduševio publiku

s raznih stranawww.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-777Zovite nas na 042/290-777

ZABAVA Brojnim sadržajima obilježeno Magdalenje v Knegincu

Tjedan pun veselja

UPRAVAZdenka JagićIvica KruhoberecVesna Margetić-Slatki

GLAVNI UREDNIKIvica [email protected]

ZAMJENIK GlAVNOG UREDNIKAVesna Margetić[email protected]

POMOĆNIK GLAVNOG UREDNIKAIrena Harači Pintarić[email protected]

NOVINARI Tihana [email protected]šnja [email protected]

SURADNICIDamir IvančićGordana IgrecDenis PeričićLjiljana Risek

LEKTORICA Isidora Vujošević[email protected]

FOTOREPORTERISiniša SovićOliver KnolmajerIvan Agnezović[email protected]

GRAFIČKA REDAKCIJAVlatka Lešić[email protected] Mirta Brozičević[email protected] [email protected]

PRODAJA:Zdenka Jagićvoditeljica [email protected]@regionalni.com Tel. 042/290-778Mira Ljubić[email protected]. 042/290-775

MALI OGLASI:[email protected]. 042/290-774Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja:

VARAŽDIN7Plus Regionalni tjednikAugusta Šenoe 1opon: 8 - 12uto: 8-13sri - pet: 8 - 16

Kapucinski trg 5(ulaz iz Blažekove ul.)pon - pet: 8 - 20 hsubotom: 8 - 13 h

NOVI MAROFGalerija BukovčanNovi MarofZagorska 20pon - pet: 9 - 16 hsubotom: 9 - 12 h

LUDBREGAROMAMEDIA d. o. o.Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1pon - pet: 8 - 17 h

IVANECPoljodom Gospodarska 2

REDAKCIJA:Tel. 042/290-777Fax 042/290-789IMPRESSUM

IZDAVAČRegionalni tjednik d.o.o.Augusta Šenoe 1042000 Varaždin

Proslava dana Općine Gornji Kneginec i zaštitnice Župe sv. Marije Magdalene obilježena je brojnim koncertima, izložbom, predstavama, a održana je i tradicionalna biciklijada

S ciljem otvaranja učiteljskog kampusa, kameničku osnovnu školu posjetili su dekan Učitelj-skog fakulteta u Zagrebu Ivan Prskalo zajedno sa članovima dekanskog kolegija i prodekana odsjeka iz Čakovca i Petrinje, a primili su ih zamjenik gra-donačelnika Hrvoje Kovač i ravnateljica osnovne škole Ivana Rangera u Kamenici Marija Rodek.

Ideja o studentskom kam-pusu u Kamenici za potrebe učeničkog zadrugarstva, pa sve do praktične priprave mladih učitelja za rad u malim ru-ralnim školama, pokrenuta je uručivanjem darovnog ugovo-

ra za staru zgradu škole i drve-nu kućicu još prije pet godina. Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i športa, školi je već dodijelilo status vježbaonice za hrvatski jezik, informatiku i učeničko zadrugarstvo, a za potrebe kampusa planira se adaptirati stara školska zgrada. Učiteljski fakultet spreman je uložiti pola milijuna kuna za realizaciju prvog koraka, a uključili su se Grad Lepoglava i Varaždinska županija.

S obzirom da ovaj projekt iziskuje velika financijska sred-stva, odlučeno je da se on prijavi na fondove EU, u čemu će im pomoći Grad Lepoglava.

Pripreme za kampus

Publiku su oduševili Duško Lokin, Krunoslav Kićo Slabinac, Darko Domijan i Željko Krušlin Kruška

Piše: EMA VUKOVIĆ

Ljubitelji kazališne umjetnosti ove su godine uživali u predstavama pučkog teatra

Već treću godinu za redom, branitelji Općine Petrijanec, organizirali su hodoča-šće Majci Božjoj Bistričkoj. Uz financijsku podršku i potporu općinskog načelnika Vladimira Kurečića, hodočasnici su imali osigurano piće, ali i prigodne majice kao simbol zajedništva hodočasnika. Polazak je bio u 8 sati navečer, iz kapele sv. Katarine u Novoj Vesi, gdje se okupilo 32 hočasnika. Blagoslov prije puta hodočasnicima je podi-

jelio pater Branko Lipša, kao i bogoslov Ivica Gladoić. Hodočasnici su cijelu noć proveli na putovanju, a kao uspomenu s ovogodišnjeg hodočašća imaju zajedničku fotografiju s dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem, koji je i predvodio zajedničku misu na otvo-renom. Branitelji zahvaljuju svima koji su im pomogli u ovom hodočašću, a veliko hvala uputili su i župniku Ivanu Sakaču, koji potiče i podržava ovakva hodočašćenja.

Hodočašće branitelja iz Petrijanca Majci Božjoj Bistričkoj

Već tradicionalno Varaž-dinci su proslavili blagdan Gospe Karmelske – Škapula-revo. Tim povodom služene su svete mise u franjevačkom samostanu i franjevačkoj crkvi sv. Ivana Krstitelja tijekom cijelog tjedna, a od 16. srpnja, na sam blagdan Majke Božje od Karmela, pa do nedjelju 21. srpnja, više puta dnevno su bile mise. Na misi u nedjelju fra Branimir Kosec proslavio je 50. obljet-nicu misništva.

Škapularevo, koji se inače svake godine obilježava u Varaždinu, nosi naziv po

škapularu, gornjem dijelu odjeće koju nose redovnici. Simbolički škapular, koji je načinjen od komadića plat-na, osim redovnika nosi i pobožni puk.

Najpoznatiji škapular je karmelski koji nose kao zalog zaštite Majke Božje.

Pučka pobožnost Gospi Karmelskoj nastala je na temelju viđenja sv. Šimu-na kojem je tom prigodom Blažena Djevica Marija dala škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umre biti pošteđen muka u paklu. (ev)

PROSLAVA Varaždinci su protekli tjedan slavili blagdan Gospe Karmelske

Tradicionalno Škapularevo u Varaždinu

srpnja zadnji je dan do kojeg ugostitelji koji žele sudjelovati na ovogodišnjem Špancifestu mogu podnijeti zahtjev za zakup lokacije. Turistička zajednica gra-da Varaždina objavila je, naime, natječaj za davanje u zakup lo-kacija za obavljanje ugostiteljske

djelatnosti na Festivalu dobrih emocija. Natječaj se provodi podnošenjem pismene ponude za lokacije propisane u natje-čaju koji potražite na internetskim stranicama Špancirfesta.

25.

otpjevavši nekoliko poznatih zagorskih pjesama koje su probudile ovacije i emocije kod

svih prisutnih.U sklopu obilježavanja blag-

dana sv. Marije Magdalene izaslanstvo Općine Gornji

Kneginec predvođeno općin-skim načelnikom Goranom Kaniškim i njegovim suradni-cima položilo je vijenac pred središnji križ na mjesnom groblju u Gornjem Knegincu, a održana je i svečana sjedni-ca Općinskog vijeća Općine Gornji Kneginec. Osim brojnih zabavnih programa tijekom vikenda, nije nedostajalo ni sportskih sadržaja. Održana je tradicionalna Kneginečka biciklijada, a vožnja biciklima kroz dionicu dugu 17 kilome-tara trajala je tri sata. Ljubitelji kazališne umjetnosti mogli su ove godine uživati u četiri

predstave pučkog teatra uz dramske amatere, sudionike festivala amaterskog kazališta.

U proslavu Dana Općine Gornji Kneginec i ove godine aktivno su bili uključeni i oni najmlađi kroz manifestaciju “Domaći cajti - Dan dječjeg fol-klora i glazbenog stvaralaštva” u sklopu kojeg je sudjelovalo oko 300 djece.

Završnica proslave održana je u ponedjeljak 22. srpnja, na sam blagdan zaštitnice župe kada je održana sveta misa ispred crkve sv. Marije Magda-lene. Zabava se nastavila pod velikim šatorom u Turčinu.

ARHI

VA R

TO

PĆIN

A GO

RNJI

KNEG

INEC

39 VODIČ 23. srpnja 2013. , br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

ROĐENI:

UMRLI:

VJENČANI:

DJEVOJČICE: Nikol Međimurec, Meri Kovač, Lora Gal, Maša Stan-kov, Lucija Šoda, Jana Polančec, Ira Hranić, Lu Škvorc, Lana Remar, Lena Skupnjak, Nela Sačić, Ena Ređep, Matea Duno, Mila Milek i Patricia Lučić.DJEČACI: Leon Magdalenić, Niko Leskovar, Leon Peharda, Ozren Vidović, Jakov Kovačić, Roko Kristić, Vito Zrno, Bruno Markanović, Karlo Horvat, Karlo Logožar, Jakov Martinez, Jan Mavrek, Emanuel Mičuda, Ivan Banić, Aleksandar Petrić, Tin Valdec, David Vrtar i Lukas Petric.

Viktor Hajdinjak (81), Terezija Petrović (81), Ruža Orešković (74), Gabrijela Novak (80), Mihalj Svržnjak (58), Gordana Martinez (39), Vladimir Baić (66), Milan Martan (78), Ljubica Cikač (82), Stjepan Artić (77), Zora Novak (82) i Višnja Šoštarić (67).

Ivana Kučar i Siniša Conar, Ivana Šprem i Robert Bešenić, Mirjana Horvacki i Tomislav Čoh, Marija Bosilj i Goran Kanjir te Milena Jelenić i Vedran Mlinarić.

SEMINAR IZ FLORISTIKE

VAŠE FOTOGRAFIJE Svoje fotografi je šaljite nam na [email protected]

TJEDNI VODIČVARAŽDINKNJIŽNICANovo, ljetno radno vrijeme (1. 7. - 1. 9.)• Odjel za odrasle (Trg slobo-de 8 a), Odjel za djecu i Odjel za mlade i stranu literaturu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) te Ogranak Banfica (N. Tesle 20)PON – UTO 14.00 – 20.00SRI, ČET, PET 7.30 - 14.00SUB 7.30 – 12.00

MUZEJIStari gradUTO – PET 9.00 – 17.00SUB i NED 9.00 – 13.00Ponedjeljkom i blagdanom zatvorenoPalača Sermage• Stalni postav - Galerija sta-rih i novih majstora• Izložba Daniele Ratkajec: Prijelazi/Transitions (do 7. 7.)

UTO – PET 9.00 – 17.00SUB i NED 9.00 – 13.00Ponedjeljkom i blagdanom zatvorenoPalača Herzer• Stalni postav – Svijet kukaca• Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama (27. 6. – 28. 7.)UTO – PET 9.00 – 17.00SUB i NED 9.00 – 13.00Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJEGalerijski centar Varaždin• Stalni postav – zbirka Mi-ljenka Stančića• Od Stambola do Yokohame (do 7. 7.)UTO – NED 10.00 – 13.00 i 17.00 – 20.00Ponedjeljkom i blagdanom zatvorenoGalerija K 10 Varaždin• KERAMEIKONOVA zbirka

suvremene svjetske keramikeUTO, SRI i PET 18.00 – 20.00ČET, SUB i NED 10.00 – 12.00Ponedjeljkom i praznikom zatvoreno (grupe mogu do-govoriti posjet izvan radnog vremena na 091/1744-000)

KINO GALERIJA26. srpnja (petak)•VANIMA - godišnja produk-cija u 18.00 h 27. srpnja (subota)• Male ruke u 19.30 h

KONCERTI24. srpnja (srijeda)• Lanterna musica, koncert klasične glazbe/Stari grad, u 20.30 h27. srpnja (subota)11. Fontana blues festival• Boogiebass/Kazališni trg (fontana) u 20.00 h• Bluesshitters/Kazališni trg (fontana) u 21.00 h• Jam ritual/Kazališni trg

(fontana) u 22.30 h.28. srpnja (nedjelja)11. Fontana blues festival• After dark/Kazališni trg (fontana) u 20.00 h• Eugen Schaffhauser & Joe Petek/Kazališni trg (fontana) u 21.45 h• MBP/Kazališni trg (fontana) u 22.30 h• Retro guru/Kazališni trg (fontana) u 23.15 h

ČAKOVECCENTAR ZA KULTURU23. srpanj (utorak)• Croods u 19.00• Bitka za Pacifik u 21.0026. srpnja (petak)Specijalne agentice u 19.00 hLov u 22.00 h27., 28. i 29. srpnja (sub, ned, pon)Specijalne agentice u 19.00 i 21.00 h

Nika Šimunec

Vaše fotografije koje šaljete za istoimenu rubriku postaju dio fotonatječaja sajma Lov, ribolov, priroda, turizam! 7Plus Regionalni tjednik i Vall 042, organizator najveće hrvatske sajamske priredbe posvećene lovu, ribolovu, prirodi i tu-rizmu, nagradit će najbolje fotografije na temu PRIRODA, odnosno ČOVJEK I PRIRODA, koje stignu na našu e-mail adresu [email protected].

Za najuspješnije – nagrade!Fotografije za fotonatječaj sajma Lov, ribolov, priroda, turizam [Varaždin, 11.-13.X.2013.]

Natječaj traje do 25. rujna. Deset najuspjelijih fotografija po izboru zajedničkog stručnog suda bit će opremljeno i izloženo tijekom 18. sajma Lov, ribolov, priroda, turizam koji će se održati od 11. do 13. listopada. Osim priznanja, za najbolje fotografije osigurane su i novčane nagrade: za 1. mjesto 750 kn, 2. mjesto 500 kn, 3. mjesto 350 kn te 4. i 5. mjesto po 250 kn. Stoga, krenite u prirodu, ali ne zaboravite i fotoaparate!

Od 23. do 25. srpnja pogledajte radove mladih fl orista

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – ČUVAJTE SE SUNCAPred nama je pravi ljetni tjedan. Temperatura zraka bit će svakim danom sve viša. Sunca i suhog vremena će biti dosta, a pljuskovi su mogući samo potkraj srijede ili u četvrtak. Oni-ma koji idu na more ovo su zasigurno lijepe vijesti, a stanovnici kopnenih krajeva morat će pronaći dobar način za osvježenje jer bi nam krajem tjedna temperatura mogla porasti i do 37 Celzijevih stupnjeva u hladu. U ovakvim vrućim danima pijte dovoljno tekućine i izbjegavajte veće fizičke napore za vrijeme najveće vrućine. To osobito vrijedi za kronične i srčane bolesnike. Između 10 i 17 sati držite se hladovine, a ako morate biti na suncu, ade-kvatno se zaštitite jer uz vrlo visok UV indeks koža može pocrveniti za manje od pola sata, osobito kod osoba svijetle puti i male djece! Za precizniju prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (Prognoza izrađena 22. 7.)

Floristi iz Europe stižu u Varaždin

Ovog četvrtka u Varaždinu počinje petodnevni Europski seminar i radionica cvjetnog dizajna za nastavnike f lori-stike.

Tridesetak nastavnika iz cijele Europe bavit će se izvo-đenjem i sadržajima praktične nastave, nastavnim metoda-ma, osiguranjem kvalitete nacionalnog i europskog kva-lifikacijskog okvira za srednju školu, a održat će se i radionica o procjeni, stručnom jeziku i stilovima aranžiranja. Voditelji seminara i radionica bit će Trond Deetjen iz Norveške i Mikael Sőrensson iz Švedske.

Sva ova događanja financi-rana su sredstvima financijske potpore EU za Leonardo da Vinci - aktivnost Partnerstvo

kroz projekt „Ishodi učenja po FlorCertu“ (Learning outco-mes in upper secondary florist education by using FlorCert as a quality ensurance tool).

Sam seminar i radionice održavat će se u prostorijama

Srednje škole Arboretum Ope-ka u Marčanu, koja je i doma-ćin svim događanjima, dok je svečano otvorenje predviđeno u četvrtak u 9 sati u Mercator centru Varaždin gdje od 23. do 25. srpnja svi koji žele mogu ra-zgledati radove mladih florista.

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijenta-cije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

40 Zadnja REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

O čajevima najviše slu-šamo i čitamo t ijekom hladnih zimskih večeri, kada se preporučuju za za-grijavanje ili kada smo pre-hlađeni. No čaj je poželjno ispijati u više različitih prigoda, tijekom cijele go-dine, a o prednostima, bla-godatima i posebnostima čajeva zna Varaždinka Iva Tkalec, inače diplomirana informatičarka, ali i velika ljubiteljica čajeva koja ima vlastiti blog o tom popu-larnom napitku!

Blagodati čajevaČajeve sa kuplja ja ko

dugo, a o njima piše go-dinu i pol dana na svom blogu “Čajne kronike” za koji je ideju dobila kada je

shvatila kako informacija o čaju ima malo.

- Ljubav prema čaju ra-zvila se sasvim slučajno, prije desetak godina, a čajeve kupujem svugdje, uglavnom preko interneta, ali i u svakoj zemlji koju

posjetim, no puno ih dobi-vam i od prijatelja, tako da imam sreće probati čajeve iz velike većine zemalja – kaže Iva Tkalec te dodaje kako je htjela ljude navući da piju čaj. Zanimljiva, ali i korisna informacija je da zeleni čaj nikako ne bi trebao biti gorak i stajati u šalici tri minute ili više, već da je ponekad dovoljno da čaj stoji samo 10 sekun-di u vodi.

- Prednosti čajeva su brojne, od podizanja ener-gije i imuniteta, smanji-vanja raznih štetnih tvari u organizmu, pomoći pri mršavljenju do opuštanja u savršenom okusu i izgledu šalice čaja – ističe mlada blogerica.

Hladan zeleni čajZa čaj, koji bi trebao biti

nezaslađen, Iva Tkalec kaže da je u svakom slu-čaju bolji od bilo kakvih sokova, kave, pa čak i od vode, te da uživanje u čaju može samo pozitivno dje-lovati na ljude.

Ispijanje čaja posebno je zdravo i korisno tijekom vrućih ljetnih dana.

- Za ljeto nema boljeg od hladnih zelenih čaje-va, primjerice, kineskog zelenog čaja s jasminom pripremljenog s hladnom vodom ili ohlađenog čaja

od prženog ječma – sma-tra Iva i otkriva kako su joj osobno najdraži Pu’er čajevi, kineski Tieguanyin

čaj i Maofeng čaj, japanska Haru Bancha te posebna vrsta prženog brazilskog Mate čaja.

Ivine “Čajne kronike”DOZNAJEMO Varaždinka Iva Tkalec pokrenula vlastiti blog o čajevima

� Shvativši kako informacija o čajevima nema dovoljno, njihova ljubiteljica već godinu i pol piše o čajevima na svom bloguPiše: EMA VukOVIć

Hr vatsko planinarsko društvo “Ivančica” Ivanec ove nedjelju, 28. srpnja, or-ganizira već tradicionalnu akciju “Kretanje – zdravlje” u suradnji s Društvom za sportsku rekreaciju Iva-nec i Društvom “Maska” iz Ivanca.

Okupljanje planinara i svih zainteresiranih pred-viđeno je u nedjelju od 6 do 8.30 sati u središtu Ivanca, nakon čega se organizira-no kreće prema Ivanščici.

Sudionici akcije ići će preko Prigorca, Žganog vina, izvo-ra Mrzljak, Černih mlaki sve do vrha, gdje se planira doći do 11 sati. Tamo će se za sve zainteresirane održati sport-sko-rekreativni program, pa će prijavljene ekipe moći odmjeriti snage u kuglanju u visećoj kuglani, skoku u dalju s mjesta, pikadu, potezanju užeta i vezanju čvorova. Nakon igara, slijedi planinarska veselica uz dru-ženje. (ihr)

u nedjelju svi na Ivanščicu

kARIkATuRA crta: Željko Pilipović

Što su stariji, to su bolji. Riječ je o oldtimerima, starim vozili-ma i motorima koji gdje god da se pojave, izazivaju pažnju. Tako je bilo i u nedjelju na Franjevač-kom trgu u Varaždinu. Mnogi su se okupili oko “staraca” i sa zanimanjem razgledavali što se to vozilo prošlog stoljeća.

Riječ je o 12. Oldtimer susretu koji je organizirao Oldtimer klub Varaždin i koji je okupio brojne vlasnike starih vozila koji su iz Varaždina, preko Zelendvora, Biljevca i Vinice u popodnevim satima stigli do Cestice gdje je organizirana završnica susreta.

Udruga za zaštitu živo-tinja Spas i ove godine u sklopu Špancirfesta pri-prema veliki humanitarni koncert “Operne zvijezde za Spas”, koji će se održati u četvrtak 29. kolovoza u varaždinskom HNK s početkom u 20 sati. Na kon-certu će nastupiti Barbara Othman, Jelena Štefanić, Helena Lucić Šego, Miljen-ko Đuran, Momir Pjevac, Henrik Šimunković, Dora Dučakijević, Sofija Cingula,

Kora Pavelić, Ana Šedelba-uer, Valentina Geci, Željko Zaplatić, Blanka Tkalčić, Ana Lice, Ivana Godec Vin-ceković (korepetitor), Lea Šantek (korepetitor), Ivan Kolar (korepetitor) i Danijel Otto (korepetitor). Sav pri-hod, prikupljen prodajom ulaznica po cijeni od 50 kuna te donacije namije-njene su obnovi skloništa za napuštene i zlostavljane životinje koje su smještene u ovoj varaždinskoj udruzi.

Štigleci organiziraju ljetne tečajeve klavira i solo-pjevanja za djecu i mlade, a na tečaj klavira mogu se prvi put prija-viti i odrasli koji imaju želju za sviranjem.

Riječ je o individualnim sa-tovima klavira i pjevanja koji će se održavati svakog petka i subote počevši od 9. kolovoza, pa sve do 31. kolovoza kada će svi polaznici imati priliku nastupiti na koncertu u sklopu Špancirfesta. Tečaj je namije-njen početnicima, ali i onima

koji već posjeduju određeno predznanje. Prijave za ljetne tečajeve su u tijeku i traju sve do 4. kolovoza. Za detaljnije informacije obratite se na e-mail: [email protected].

Stari ali privlačni ljubimci

“Operne zvijezde za Spas”

Ljetni tečaj klavira i pjevanja

AkCIJA “kRETANJE-ZDRAVLJE”

uSuSRET ŠPANCIRFESTu

12. OLDTIMER SuSRET

Za ljeto nema boljeg od hladnih zelenih čajeva, smatra Iva

rt 479

Documents