rosamond richardson - organski dom

5/10/2018 Rosamond Richardson - Organski Dom

1/96/ . .> . _ . . _. . . - _ . .- . - : : . .


2/96

O R G A N S K ID O M

Praktlcn i ved ic za z ivo t bez otrova


3/96

vlim S A D R Z A JDI(

L on do n , N ew Y or k, M U nc he n , M e lb o ur ne i D e lh iZ a K a y, s a z a nv a ln o sc u i u va fa v an lem 6 UVOD 66 Prlrodni odstranjivaci 126 PR IRODNO L1JECENJE

T e ks t: R o samo nd R ic ha r ds o n rnrlja 12 u o bl ca le n e b o le s tiI zd a va c : P ro fi t I nt e rn a ti on a l d .o .o ., K a pt ol 25, Zagreb 8 OSNOVE P ran je na prirodn i nae in L ij e cen j e b i lj e rnZ a l zd a va c a, D a n 1e l Z d e ri c 70 13 0G la v nl u re d nl k: D ra g o G la rn u zi na 10 O rg an sk i d o m 72 S us en le i s la ga nl e 13 2 L ij e cen j e v je z ban jemU r ed n ic a : S a nd ra P o tr ni r M la k ar

1 4 C uv an je v od eP r ij e vod : A nd rea v la h o v lc 16 K ak vo ta z ra ka RECIKL lRANJE OTPADA i34 B RIG A 0 B EB AM ALek tu r a : M i rt a P r ip u z ov i t 74Ko r ek t ur a : S and ra T u ra l il a 76 Smanj ivanje kolldne 13 6 K ak o h ra n it i d je cu

G r a fi ck o ob l ik o v anj e : K a t a l v an k o v ic -M ar ic 18 USTEDA ENERGI JE otpada 13 8 P ele ne i n je ga k oz eN a slo v o rlg in ala : O rg an ic H o me - Y ou r p ra ct ic al g uid e t o t ox in -fr ee 20 Svjet lost 78 5 t o r e ci k li ra t i 140 O dje ca , p os te ljin a i

l iVing 22 G r ij a nj e i i z ol .a c ij a 82 O r ga n sk i o t pa d igratkeP r vi p ut o b ja v lj en o u v e li ko ] B ri ta n ij i 2003. god in e , Da r li n g 26 K u ca n sk i u re d a ji 84 O pa sn i o tpa d uK in de r sl e y L Im it e d 80 S tr an d , L on do n W C 2R O R L 28 Pr i jevoz kucanstvu K U tN I L JUB IM C I42

P rv i p ut u p ap er ba ck iz da n ju 2007. g o di ne , D o rl in g K in d e rs le y 86 Ponovno koristerije 144 K ak o h ra n it i k uc no gaL im it ed A P en gu in C o mp an y 30 UKRASAVANj E I ljub imca

Copyr ight 2003. Da rl in g K in d e rs le y L im it e d, L o nd o n OPREMANjE 88 Z DRA V A HRANA 146 S uz b ij an je n am et n ik aCopy ri gh t t e ks t a 2003. Rosamond R i ch a r dson 32 B o je n je i u k ra s av a n] e 90 P r a vi ln a p r ehr ana 148 Z d ra v lj e k uc n ih z a h rv a ts ko i zd a nj e P r of il In te r na tl on a l d .o .o . 36 P r ir o dn i ma t e ri ja l i 92 Pr irodna hrana ljub imacaZ ag reb , H r v at s ka , v e lj a ,c a 2009. S in t et ii lk a v la k na 96 Cita n je na ljepn ica H igijena ku tn lh0 150

S va p ra va p rld rfa na . N J je da n d io a ve k njig e n e rn ofe b iti 42 S ag ov i i p riro dn i p od ov i 98 ~to p ijem o ljub imacaobjav l jen iii p re ti sn ut b ez p re th od n e s ug la sn o st l n ak la dn ik a i 100 K u po v an je h ra n ev la s ni ka a u to rs k ih p ra v a. 44 C I SCEN jE KUCE U z go ji te s am i R AD K OD K UC E04 152

ISBN 978.953.12-941-0 46 P rir od n a s re ds tv a z a 106 P ri pr em a h ra n e 154 U re d iv an je u re d a k odC I P z ap i s dos tu p an L I r ac u na ln o rn k a ta lo g u N a ci on a ln e i c iscenje 108 Cuvan je i kuhan je kuces ve ud lis ne k njlz nlc e u Z ag re bu p od b ro je m 680602. 50 P ro zo ri , z id o vi i p od ov i 158 O s rn is lj av a nj e r a dn o gaR e pr od u kc ij a f ot o gr af ij a u b o ji S in g ap o re C o lo u rs c an . 5 .2 P t lr od n a k uh in ja 110 OSOBNA N JEGA prostora

T lskano u Slova fko] , TBB s.r;o, 5 .4 Ptlrodna kupacnica 112 C i ta n j e na lj e pn i ca 160 F in an c lj sk a p it a n jaU l. o~ il is m o s v e n a p o r e k a ko b i o v a k n ji ga , u v ri jem e n ie z in a t is ka n ja , 5.6 P o ku es tv o i o pr em a 114 N je ga k oz e

sad rz a v a la sa rn o a k t ua l n e poda tk e . l p ak , i n fo rmaG ij e u k n ji zi 60 S te to cin e u k uc l u8 Njega tijela 162 Izvor ip o dl oz n e s u p rem le n ama. I de je , p o st up cl I p ri je d lo z i s a dr fa n i 120 N je ga k os e 178 Kazalou k n ji zi n e m o gu z am ij en it i s a vj et s tr uc n la k a. N i a u t o r n it i i zd q va c 6 2 PRAN IE RUBL jA N je ga r uk u i nogu 186 Rjecnikn e m o g u b it l o d go v or nl z a b il e k a kv u s te tu n a st a lu p rl mj en o rn b il e 122

ko j e i n f ur r nac ij e iii p r epo r u ke i z knjige, 64 S to tre ba z na ti 0 rublju 124 Mirisl 192 Zahvale


4/96

U V O DKniiga je prakticni vodk za zdrav , s iguran i pri rodan dom. Dajemo upute kako umjes tostntet ickih i ostal ih otrovnih kemika li ja mozerno kor is ti ti p ri rodne koje su jednakoucinkovite, a ne izazivaiu nuspojave.Oprernljena je iscrpnim informacijama kako bi po veca la sv ie sn os t 0 posljedlcamanasega svakodnevnog bavljenja kucansklm poslovima po nase zdrav lje i sigurnost teukazuje na to kako 5 l akocom rnozemo promi jeni ti cak i dugot ra jne nav ike. Nudimojasne, prakt icne sav je te , poput napomena i uputa . Mnogi savjet i su t radic iona ln i, atemel je se na lako dostupnim proizvodima. U opseznornu odjel jku Izvori naveden jep op is m le sta gdje rnozete nabav it i p ro izvode ko ji n isu uobicaienl u svakodnevnojupotrebi. Prava zivot inja, slobodna trgovina i utjecaj na okolls pitanja su koja se ticunasih od luka pa su i ana tu uvrstena,Takoder, dajemo korisne savjete 0 ponovnomu korlstenju ireclkliranju, sto je adposebnoga znacenia kad progovaramo 0 tome sto se dogada 5 vee iskorlstenimstvarima. Sve mora negdje otii:i,a na planetu ima sve manje mjesta za odlaganjeotpada. Primjeri ce , p last lka se ne razgraduje, vee se talozi na smecu, o tpus ta otrovneplinove i oneciscu]e izvore vode. Odlaganje na moru nije dobro rje5enje, kao nispaliivan]e, jer se tako otpustaju otrovne pare.S obzirom na to kako zivimo kao potrosacl, za sobom ostavljamo svoje "ekoloskeoti ske" . Ponuden nam je izbor . Mozemo kupovat i manje, a li paz lji vi ]e , ponovno kor ist it ii recikl irat i s tvar i, kor is ti ti manje gor iva tako s to c er no smanj it i nepot rebna putovan ja i iivozi ti b ic ik l, smanj it i pot rosn ju p last lke, kor is tit i o rgansku hranu i odabrat i ono s topotke bioraznolikast, smanjiti potrosn]u preradene hrane eija pro izvodnja utjece naaka lis, u kud koristiti neotrovne proizvode za eiscenje i prlrodne, a ne si nteticket ka ni ne . .T o su p od ru da n as eg a z lv ot a nad koj ima imamo nadzor, a ca k i male promjenemogu tornu znatho pridonl jetl ako to ueinimo svi.

T @ je nov nacln voden]akucanstva,


5/96

O S N O V EMnogi od nas culi su za "sindrom bolesne zgrade" osobito u uredimakoj i imaju ktimatizaci jske uredaje. Naime, otpustan]e otrovnih tvari lzs in te tkk ih gradevn lh materi ja la utjece na zrak u zgradi . Medutim,malobrojnl su do sada bil i svjesni toga kako i nas i domovi r no gu b it i"bolesni", Sve v ise pos ta jemo svjesn i kako p itan je zdravlia i okolisatreba uzeti u obzir i pri gradnji kuce. Kao odgovor na tu novusvjesnost, tzv. "bioloski arhitekti'' i rieki ekoloski svjesni graditelji,izgradu]u kuce koje nisu opasne ni po zdravlje ni po lokalnu ekologiju.Te kllce grade na pomno odabranim mjestima, pri cemu koristeprlkladne materi ja le zagradnju iz lokalnih i zvora, koj i se ne morajuprevozi ti i z dalek ih kra jeva, s to zahti jeva vel ike ko ll cina naf tn ihderivata.

STVARANJE ZDRAVIJEG A DOM AMalo nas moze samostalno izgradi ti nove kuce, s toga moramo kor ist it ione koje imamo, a izgradene su uob ic a le n lm gradevnim postupcima. Uznekot iko [ednostavnih postupaka - primlerice odabirom neotrovnih,prirodnih r na te ri la la z a opremanje u s vr hu p ob ol is an la k ak vo ce zraka i llpromjenom nadna koristenja energije radi ocuvania prirodnihenergetskih izvora - mozemo znatno p ridonijetl tome da nas dam budezdrav l] ] za nas i za nas okolis.

Gradevnl matenial

Podne obloge stt

Cuvanje vode str;

Kupujle akoloski alat s drvenimdr~k~ma. Bit ,cejednako ,utinkovlt, kaoi l l at s p l a st i cn i rn d fska r na , a usput


6/96

O R G A N S K I D O MJ>o:z;VlP U g r adn ji i Ii p r i p r eu r ed iv a nj u treba koristltl p r ir odne ma te ri ja le , um j es to on ih k o je j e

p r oi zv eo c ovj ek , a s a dr ia v aj u k em i ka li je 5 negatlvnlm u t je c aj em na ok ol is . Ko r is te n je d r va( iz obnov l j iv ih izvora), c el ul oz e, k er am ik e, m e ta la i Ii k am e na d o ba r j e nadn za s tva ran jezdravoga dorna,

P R O V J E R A N E S K O D L J I V O S T IPorpuno zdrav I slgurandom je savrsenstvo kojeje tesko postici u srvarnome svijetu. Ako eselite, trebali biste izbjegavati nekretnine u Clio]

su gr ad nj i ko ri st eni st et ni mat er ija li . Ak o ne , josuv ij ek pos toj i n aci n ka ko s tvor iti s ig uca n dom.

Ako mozete, izbjegavajte kuceIIblizint strujnih kahlova Hio da s. i! ja ca z a m ob lt el e. O niodasi lju elek troruagnetskaz r a cen j a r a zUc i ti h frekvencija jjacine,iito ruoze bu l stetno (vidllzvore, str . 163). Utjecajelektrornagnetskoga polja uazdravlje nije clokazan, ali mozebiti pdvez!ln S umoroUl .i

I l r l o bn av li an ju s ta ~ k u~ er2lzvrsf~varno dr.vQ, m e l : a J i ike odstr~je u 'ku tl j e za redlil i r< lnle .

guhltkom krarkotrajnogaparncen]a. I zb je gav aj te ku ce u bl iz in icesta i industrijskih 401la [ertzazivaju oneciscenje zraka, Odaberite kucu izgr"del1Ll r iasuhomu zemlj ls tu kako b ts tesmanj il l opasnos t od v lage . Ako kupujete s tanju kucu,provierite una liU oj oj bo ja na

mjere da sprijerite njegovuprisutnosr II zgradi (vieli Izvore).Radon je bezbo jn l p lin bel .n ur ls a , v rs r a p r ir od n e radtlaclie, aGnU se da i za zi va ra k pl uca , Ako U kucl irnate g~IJ1Iiu,izgradue posebnu prcgraduizmedu nje iprostora za boravakill ugradite dobro izolirana vrarakako bi uesprijecili Fuanulb azi 01 va iolovnih cijevi. 01 vo b en zin a u la za k u p ro sr or u

oneci :l cu je i zvore vode, kao i kojemu z i ite.azbcsr, ko]i je opasunako se Vodite brigu o tome da vaila kt iv ir a z a p opr av aka u kudo dom bude dob ro izoliran kako Provjer ir e p ropustnost p .l in sk ih b is te ustec lj el i. ene rg iju . Ipak, sInstalacija izamijenite neispravne time ne biste trebali prerjerivauistare kako bisre sprijecili pozar, kako bi asti zrak ruogao Provjerite irna liu kur'i r adona s lobodno protjecati.ipoduzmite prijeko potrebne

O B N A V L J A N J E I P O P R A V C IU sta rim kucarna .vec ina rnu te ri ja la ku]e w t ad a ko d. st il i u g ra dnj i sv rcmCJ l om : :iUprc s ta l i otpustati otrov:ne tvad. Ipa l{ pdpaz .i te akoskidrrte stanl izolaciju, moze biti opaS1)O. Prj ~k..iclanju Slai'e i:wlaCije i l . iljepenke nosjte llla5kL~.PlaslicaaiZO.l~lcij'li v.lakna d minenllnvLl ne obradeoa pes l. ic id .ima suopasn~l imogu izaz"ati U~n' jostale zdravstveue tegoOe.l (; ld seaL~tiira, azbest je opm;anj e . r sa


7/96

K V A L I T E T N O D R V OVeclna je svjesna cillj611ice kako rneko drvodobivarno od stabala koja brzo rastu te je takvesume, uz ispravan.nadzor, Iako obnavljati.Kupujte rvrdo drvo kod pouzdanih dobavljaca;ako ikako mozete, izbjegavajte tropsko drvo.

POGODNO MEKO DRVOUobiC


8/96

LU>ozlJ)o

S T E D N J A V a D EProsiecan stanovnik potrosi od 120 do 200 l itara vode nadan, Kad bismo bili malo paz lji vi ji , mogU bismo tu kolidnusmanj it i na 80 l itara. Os im toga, izvor i vade u svi je tu svevise su oneciSceni gnojivima, pesticidima i gnojnicom izpoljoprivrednoga gospodarstva, Fekalije, deterdzenti 1otrovni kemi jski otpad lspus ta lu se u vodu. Mozemoprldonljeti kakvod vode tako sto cemo preuzet iodgovornost za vodu koju koristimo i za naline na kojeodlafemo tekud otrovni otpad.

K A K O T R O S IT I M A N J E V O D E

K ak o b is te u st ed [e li v od u, s pr em i te uh l ad ni ak l ll tr ir an u v od u, u m je st o d a j ep us ta te i z s l av in e d ok n e p os ta neh l adna .

voda sve vgc postaje dragocjenost, Smanjenjempotrosn]e doista mozerno ustedjeri znatnekol ic ine osobi to ako znama kako se 1I kucanstvu

lrosi 651'051.0 ukupne potrosnje vode. Evonekoliko savjeta knko S'ledjeti vodu 1I kuci ivrru.

U I


9/96

K A K V O C A Z R A K AUnutarnje onecisCenje utjece na zdrav i] e , pogotovo stoga sto mnog t p r ovode vise vremenau zatvoranome, nego vani. Prema lstrafivanlu .Americke agencije za zasti tu

O N E C I S C I V A C I Z R A K AUAmcrickoj agenciji Zil zasti tu okoltsa naciu,iUsu Moiete ih Iako izbje(j jer posto]e ucinkovit) jpop is pro izvoda koje srnat ra ju najopasnf jlm pri rodn t "b lago kemi jski " nudoru jes ci .O l le c is c iv aCim i! z ra k a u kuci, Navedeni su dolje,OSVJEZIVACI Z R A I ( ASinteticki mirlsi koil prikrivujuneugodrre mirise tako stootpustaJu kemikaliju ko]a oblazenosnice uljnirn slojerrr i ll unutveesjet niuha,

AEROSOlNIR'ASPRSIVACIj!11~l Ih u ra spr si va cima za kos u )insekticidima te otpustaju finumaglicu koju lako udiserno, a~aclrZiklorofluorougljlke (CFt) ,koji ostecuju ozonski ornorac,Umjesto njih, koristi te rasprsivacs pumplcorn,

PROIZVODI ZAClSCENJEFormaldehid, PVC. akrilnispojevl, polieulen, fluoroughlci,polisuren, pollesier 1poliuretan.sadrzani su iu pakiranju rnnog ihproizvoda za svakodncvnuuporabu,

P O B O L J S A N J E K A K V O G E Z R A K APostoje mnogi jeftini nacinl za brzo poboljsan]e kakvocc zraka 0kuci. Dar cemo yam nekoliko naputaka koji vum mogu poinOd daz rak u vaso] 1"' l1Cibude bez bac il a i(')neciSc1vaca.ill Oprernite j opskrbite svoj dorn I I I Provjer rava jt e tkanine koje nesa slo vise prirodn.h materijala perete prijenego 810 ih sprernite(vidi str, 32-43). U


10/96

U S T E D A E N E R G I J EVecina nas opskrbl ji vanje energ ijom uzi rna zdravo za gotovo i t rosi je,ne shvacajuc i ko li ko b is rno magl i usted ie tl samo kad blsmo bll l paz lj iv i,iii prorn ijen lli uob icajene nav ike. Male s tvar i, poput toga da pan udimokolegi da zajedno odlazir no na posao jednim automobilom, umjesto daputujemo svaki zasebno, i te kako bi pridonijelo znatno j usted i energ ije .

OGRANICENIIZVORIFosilna goriva zadovol javaju veclnu naslh potreba za gri janjem,osvjetljenjem i pri jevozom. . Pr i tomu otpus ta lu ugl ji cn i d ioks id kojii zaziva zdravstvene tegobe i g loba lno zatop ljenje. Dobra je v ijes t kakodanas svoje kuce rnozemo spojiti s izvor ima energije koji se temelje naobnov lj ivl rn i ci st im izvorima, poput energ ije vjet ra , valova i so larneenerg ije " zapravo se iz nezagadenih izvora rnoze zadovo lj it i gotovopolov ina indus tr ijskih pot reba neke zemlje za st ru jom. Kuce i s tanovepot rebno je dobro izolirati kako bl 5e spriiecio gubltak topllne , alimora ju se I provje travatl, j er 58 zbog pretjeraneizo lacije u kuc l.mdrzavaju nezelieni mirisi iotrovni plinovi.SMANJ IV AN JE POTROSN JE ENERG IJ EU ovom poglavlju ukazat cerno yam na to kako mozete srnaniitikotidnu energije koju u kud potrosite na grijanje i osvjetljenje te ukoristenju kucanskih uredaja. Takoder, ,govorimo 0 prornienarna usvrhu ustede energ ije i navod imo nadne kako energ iju rnozeteusted je ti na kra tk lrn putovan jima i ii kor is teniem automobila. Sto sevecine tih savjeta tice, ne zahtijevaju rnnogo truda i srnaniuiu setroskovl u kucanstvu.

~tednl! zarul je su lako dostupne ipristalu Ll n orm al na g rl a. Ougo trelu ip a l ' ] 1 a 1 i u u s a n je n ju l a~ un a z a s t ru ju ,

K o r i sl e n je p r it o d n og a s

I z oUr im jed jev i za t o p l u

Stedl j iv i uredajl st

ur nije uvllek uspjesno. Kornpakrne fluorescentne


11/96

III~." "uZWco 'wI-itfr)::J

O S V J E T L J E N J EMaksimalno korlstenie dnev noga s vJe tl a uk uti im a mnoge prednos ti , a osob itopovo l jn o d j el uj e n a dob ro r as ,po lo z en l e.Ultraljubicasto zracenie ublla badle,odnosno unlstava grinje U sagov lma iostalirn mat er ij al im a . T o j e j ed an o d razlogazbog cega t r eba dobro provietravatipredrnete v an i n a suncu, I pa k, p re ve l ik aizlozenost suncevlm zrakama, mofe ostetlftkanlrna bo je mogu i zb li je d je ti , t ak ode rp ri rodna v una , a pa pi rn a ta s je n il a zasv je t il jk e mogu pofutietl ak o su stalnol z lozena lzravnorne suneevu svjetlu.

P R IR O D N O S V J E T L OAko iskonstite. prirodne dnevno svjetlo onolikokoliko to dopusta pOlozaj va~e knee, mozetezagrljati iosvijetliti svojukncu bez koristenjaplina, ulja illelektricne euergt]e. S . l1 l jeS li te vazne radne po vr si ne ~u kuhinji i uuredu ~pokra] prozora. UgI~iditeprozore nakrovu i u prostorijarua uakarl! kako blste imali prirodno svjetlo tijekomcijel6ga dana, Ako unate vrt, razmislire 0 ugradnji Irancuskil;prOZl?,J kojj ce voditl Izravno u vrt . Prilagodite rebrenice i zastore taka cia propustajui'ito vi~e dnevnoga svjetla. Odrzava jt e s iakla U prostortjarua j 11'1 krovui'istima,

O D A B I R Z A R U L J A

Ra sp rs e no p rl ro d uo svjetlo d ob it c et e z ld om o d s ta kl .e nlhcigli k o je p r cp u st al u s vl et lo s t, stede elektrknu Qnergi ju !o sl gu ra va iu y am p rl va tn o st a d s as le da .

Nesto tako jednostavno kao StDje odabir zafliljemoze utjecatl na vase zahtjeve U odnosu na zaliheenerglje u kuci.. Odlu(::iteb:ebate Ii radno illa.illb~je!ltaIJlQ.svjet1o.ili mozda oba, ovisuo 0funkr.tiT l?JOst0!Jje, a zatun to pri111ijeitite Uodabtru udgovamjucie lianllje.

ZARULJIO SA ZARN IN1 N ITIMA Daju jasno b ij elo svjet lo i do br u b oj u, n eizazivaju J,laprez;!nje oCiju. T!" lju razmjemo kratko iskupe su o II odnosu n.aestate z~lI:t!J.je. l'rllil2no se..z1!gi(j~w!lj~1rH},~edosra energije pa illugaslre J('ld vam nll;~R01ileb.t~.

SA Y J E liAka zeU teko r ls ti t l sted nezarulje, zarni jenite o ne k oi e

najcesce koristlte jer cete takau s ta d je ti n a jv iS e e n er gi je i

novca, Stedne farulje Isi javajuistu k ol id nu s v je tl a, k an i.zaruljesa zarnim nitima,;lli

ne gube energiju prizagrijavan]u, Znatno su

skuplie ad oblfnihzarulja, alipofetnl trosak vrla brzo cetenadaknaditi jer cete ustedjetina racunlmuzuetektricnu

energiju.

HALOGENSKE ZARULJE Tra] U dulje I nego zaru I je saZ a .m iO l n i ti r na , Otpustaju sjujno bijeJo svjet lol ,o je j e p rimjereno zaosvjerljlvan]e radnlh povrsina, O tpus ra ju mnogo top line , alitlDse ruanje eriergije, negozarulje sa zanurn nlruna.

ZARULJE "CIJELOGASPEKTRA"IIObl ikov an e su ra ko daoponasaju dnevno svjetlo, sta

ObjCJ lQ su I luorescentne , a liodaberite one koje nernujudodatno ultraljubicasto zracenjc:ekolosk] su prlhvatljivije.FLUQRESCENTNEZARULJE T(O~enajmanje energije,Koriste jednu petinu cnergijc uodnosu na z lu 'u lj e sa ZamhJ lnit irua, a trajl ! do. pet puta dul]e. Sadrze argon ii ivu - vrlootrovan metal,. . T repe re veoma brzo, ad 100do 30.000 pura 1I se ku ndi , s to jestresno j l ose urjecena v id teizazivaju glsvobolju. Potrebna su posebna grla,

KOMPAKTNEFLUORESCENTNEZARULJE S tandurdne s redne 1 .a ru lj e. Zasvoga roka trajan]a zarulja ust~cJi180 kg ugljeml itaka prijec;u lazak 130 kg ugl ji ka uarmosferu, Traju 10 pula dulje, negozarulje sa zarnihl nit irna. I zv rsne SLI za osvjetljivan]radnlh povrsina,

zarul je mozete staviri 1I. objcmlgrlu, Zar ul j" r ra je ci ul je ak o jeupaljena odredeno vri jeme, a neako ie nepresrano p:!lite j gasite.

P r oz o r n a k r ov u u p rn s to r ij u p ro p us tap r ir o dn u s v ie t lo s t, P o kr e tl ii v o r n sv je t il jl


12/96

G R I J A N J E I I Z O L A C I J AZa toplu vodu j gr ij a nje t r ebamo izdvo ji t i v i se od 50 pos to novca.Postoje nadni kako regul ir a ti i ustedjef n a g ri ja nj u t e smaniltlveliku potrosnlu i j e dnos ta vn i nadni kako maks ima lno is kor is t it isuncevu energiju. Sljededm savjetima, uz natuknlce i u pu te zacuvan]et op line , z e limo obiasniti z am je tn u k or is t o d p re la sk a n a suncevuenergiju.

C U V A N J E T O P L I N EPosto]e mnogi prakt lcnl i j ednostavni nac in l kakosmanj it i t ro sak za g rl jan]e. Os!m toga, p ridoni je tcere zas ti ti oko ll sa t e s rnan ji ti ispustanje ugljika Izolirujte sprcmnik za toplu vodu; taka trosak zagriJa.l1je rnozete s,;lanjiLi za 75 pO~I< . J . K ako bb tc ls ko ri st ili t op lt nu .k oj a s e di ze , nek av~~a d nevn a sob a b ude n a k ai u, Topl l z rukse d lze po l ako imate visokesuopove,

koji ga oneci cuje; cak i mala promjena rnozima ri z na tn i ut je ca j ak o t o uci ne s vi l

i llHjni te p rosior r ia pov isenomeko] l ce biti topao iugoclan, a irnat cere i vise zivotnoga prosrora.DVOSTRUKA STAKLA U gr ae li te dvostrukastakla, poseblce 1Ipr os ror ija rua u k oj ir na I or av it e n aj vis e ( ak a r no zet e,1I c ijeloj kuc i) . Do 23posto top line gub i seupro ijepima izmedu okvira, Osnovni cinitelj pris rnan j n ju top line jes t stvarauje zracnoga prostoraizinedu lakalfl. Dvostruka stakla mozete lakougradiu. Ako pos t< lvl ju te no ve pr ozo re , rn ozd a cei e ugradskun Lijrdillla moran provjeriti posto] Ii kakvaogranicenja LI pogledu gradnje,

IZ0LACIJA TAVANSKOGA PROSTORA Vodi te b ngu 0 tome cia tavan bude pravilnoizo li ran. Oko 8 ell] izolacijskoga materijala ustedjetce yam _0 pos to t ro skova za g ri janje - p ri rodn irnaterijali za izolaciju, poput recikliran ga papira iver rn lkul it a, s ada su lako dos rupn i (vidi I zvore) . Ako iwliratc lavan, proslor ce IjeU bili hJaclnijl.Ako je va.~sprenlllik ;':0. voel1Jna tavanu, vociilebrigu 0 t :ome da ga izol irate, kao icijevi ZH vodu, tetaka sp.rijecite zmnrzav


13/96

Gubitak topline od zidova, krovovu, prozora izbog propuha moze se znatno smanjit iizolacijorn. lpak, pretjeranoru izolnciiom mozeteizazvati oneciscen]e zraka U unu trasnjos ti knee(vidi str. 16-17). 'I'ajna je u smanjivanju gubitkatopline iistovremeno dobromu provjetravanjuknee. Izolacija postojece kude maze se ciniti

skuporn, no mozda je vasa nekretnina ;(.aStiC nazakonom 0 ocuvanju energije. 0 tome vrijcdiporazgovarari s gradsklm vlastima. Cak akomorare simi snosiu troskove za izolaciju, znatnosmanjenie potrosu]e energlje u kncansrvu uskoroce pokriti trosak prvotnoga izdatka.

Z A S T O P R O V J E T R A V A T I ?'":zw

Mnogi proizvodi zalzolaciju stetnl su za okolispremda stede euergi]u. Pokusajte izbjegavatiproizvode koji oneciscu] vee u samo]proizvodnji itcsko illj e v rat iti ponovno uproizvodu]u. To su: polistiren (naftni derivat),pojadant pcllsttren (izolacijska pIOC, l) ,

poliuretanska plastika iformaldehidna plastika.Prirod.n.i ruaterijali koji sadrze mikropore i"diSu"te smanjuju opasnost od kondenzaci je 1probleme koji nastaju zbog vlage su sljedeci.

V eUk i I zb o r p o tp un o p ri ro d n lhmal ri jala za i z o la c i ju dos tu p an je us i le c i ja l iz i ra n im p r odqv ao l1 i cama .

C E L U L O Z N A VLAKNANacinjena su od recikllranoganovlnskog papira ilJ recikliranihjutenih vreca, celuloza seobraduje boraksorn ka ko b ipos ta la o tporna r ia vat ru .Dostupna je u kornadima itubama za Izolaci]u pu njenjern teII plocarna za tzollran] podova,stropova 1zidova.P L O C E ODI(OMPRIMIRANOGAD R V APloce od recikliranoga diva kojesu povezane prirodnimsmolama . Kor is r se za van jskulzola i ju drvenih konstru kci ju tekao pi ' e loa lz I.c iju podova izidova 1 : 1 : : za zvucnu izclaciju.PUST OD OVClE VUNEVUlm za ZVllcnu i wp.l1nskuizolaciju koja ~e obradujeborakSom kako b i bUa o tpoma1 1 < 1 varru ii os e kt e . K o ds ti S I : : zalzoJ.iml1je zielova, strop ova ikl'OV va.

VLAKNA OD KClNOPL)EKOllGplja je biljka koja brzoras te , a k or is t! s e :w

popunjrvan]e supljina 1I tzolacijl.Mjesnvina konoplje ivapnaxcristi se za izolacl]u dasaka.V L A K N A 0 D K 0 K 0 S APreinacuju se u termalne iakusticne daske za izolaciju.MINERALNA V L A K N AUkljucuju: per lu (arno rfno vulkanskostuklo u obllku kuglica) vermikulit (prirodni ljuskastimineral na bazi sil ikata aluminijairuagnezija) pl ast ic no s ra kl o ( st ak lo urnrezasrorn obliku).L A NBlljka j < kola b rzo ras te i stavlja~e u p~lki r1 In j~1koja s kor is tc zaizuladju spojeva na stJOpu iiZlTledu krovnfb k llpa te zatermjckei akustic.ne . zi do ve I .e Z,lJzolaci ju p()clova.P L U T 0,Plotic d pluta ii\vr~mlSll i[ p J rl izo.klciJa ~a pod. lpak,provj_erJle je-!;u .I i pre.mazanejJo!illretanom.

S I N T E T I C K I M A T E R IJ A L I Z A I Z O L A C I J UMaterijali za izolaclju ko]i se koriste 11suvrem no] gradnjl talco da ill, mozda, vee lmnteIIsvojoj kuci, lpak, ako postavljate izolaciju i

mozete sfuul odabrati sto cete korlsriti, pokusajteizbjcci proizvode koji sadrzc slicdece sastojke:

Pol jv inilklor id (PVC), plast ikukoja se nalazi U okvirimadvost rukih p rozo ra , j er seproiz vocli koris.enjem otrov nihkernika.ija. Tim postupkorns tva ra se o tpad koji oo.eciScujeokolB, takoder id ioks in . Ako sepvC zapali, orpusta dioksine, anjegov p peo moze sadrzavau

P R A V I I Z B O R

teske merale. Ak o se odlaze riaoellagalistima, ostale kemikalijekoje sena laze u PVC-u LDOgO seupiti LI zeml] . P ro izvedena n iine ra lna v laknasu opc enn o poz na ia ka omineralna vuna. ikor is te se kaotoplinska izvucna izo laci ja zazidove, na tavanima iu cijevima,

Prirodni materijal kojeg zelire odabrati za Izolaciju oviseosmjeStaju vase kuce koju zelite izolirati. U sljedecemu poptsunavedena su najbolja vlakna zaodredene radove.ZI D OV I Koristi te celulozna i drvenavlakna, smolu od kouoplje, pustod ovc je vune in verrnikul it.

P R IR O D N I M A T E R I J A L I Z A I Z O L A C I J U

ZA~TltA O D P R OP U HA S t av l te p o kl o pa c 1 1 "pes tansk l : sandue i 'l : i zatvor i tespijunke, $t-avite punlsne ostatketkanina isppd vrata za zastituad p r epuha , Za l if ep it e kupovne t r ake zahm l ir an ji a 'v r a ta ( r nj edenevrpce su naJb01je). P o sf


14/96

U R E D A J I U K U G A N S T V UKad kupujete i ii zamjenjujete kucanske uredaje, raspi tajte se 0 klasi

njihove energetske uCinkovitosti . U Europi vee postoje obvezneenergetske oznake od A do G i popis standarda za pot rosn ju

elektrlcne energije. S obzirom na pobol jsanja koja su posljedicat ih pravi la , kupovanje rab ljenoga ureda ja v jero ja tno je losedugorofno ekonorniziranje. Primjerice, sarno kupnjomnovoga hladnjaka iii zamrzlvata, mozete znatno smanjitisterno odasiljanje ugljicnoga dioksida.

K U P O V A N J EAim pri odabiru ureda]a koji i i :el itno kuplrl lskoristimo doblveneinformaci ]e , uve like smanjujerno u tj eca] t il l u reda ja n a o lc o ll s, Kupujte kvall tetne uredale ItojiC I : ! trajati , kupujte sumo ono sroyarn [e porrebno. Odaberir uredaje kOji suenergetskl ucinkoviti, rucniaparati ilioni na baterije cesto SLIP jednako ucinkoviu, kuo ianielekutcni. Mozete nabavius v le t il jk e , r a d io a pa ra te i I .un jaceza baterije na suncevu uergi ju. Razrnisli te radije 0

P ER ILIC E Z A R UB LjE Kup it p er il icu ko ja dog ri ja vavodu (kor lsti vodu od gr ijanja, asflma ne zagrijava vodu). Pcr ili cc ko] seo tva ra jus p ri je c la t ro s e r n an je vcde Ien er gi je , neg o one k oj e seoivara]u odozgo, Pot razl te per il icu ko]a rad i.na160 volta .Ill .mart]e. Ako rnozete, ukljucite je nocukad je struja jeftina. P ro ci la jt upme za uporabu~,,-l,o biste p rJl icu ISkOfi st il i 1Ipoq Uf)OSI,i. 'Pretjel'


15/96

P R I J E V O Z S T E D L J IV A V O lN J ANacin 0 malukolltli)1u t)~1meklltl i. LlbILJs..erazmaZ.lti ' l kozt)ori;l, tlm~li.l1ortl dt?k

2. Gotoy ptip. ravaR uliife u.sl 'al


16/96

U K R A S A V A N J E IO P R E M A N J EUkrasavanje kuce prigcda je za stvaranje utocista u ko jemu mozernoudobno zivjet i, u okruzen lu koje nam pruza zadovol jstvo, Presudan jeodabir materijala, a prirod ni mater ijali gotovo su uvijek bolji ods in te tl ck ih pro izvoda, i zg ledom, na dodir i ml ri sorn . Uz to, pos to ji sveveta zabrinutost zbog mnogih kemika lij a koje se kori ste za pro izvodnjuboja i tkanina. Cesto na t im pro izvodima nije naveden popis sas to jaka,s to dodatno otezava obavl jestenos t i odabi r,NEOTROVNE BOJE ZA UREDENJE DOMAMozete kupiti boje bez opasnih tva ri koje stete kakvcd zraka u vase]kutl. Prirodne boje daju gla tki mat premaz i dcstupne su u raznimnijansama.PRIRODNE TKAN INE I VLAKNAPostelj ina, prekrivad, zastorl i rucnlcl od clstoga l ana i ii pamuka, svi leiii vune savr seni su za organski dom. Osim st o odaju dojam luksuza,pra ld icn i su i o tporn i. Nal jepn ica na ko jo j je natpis "organsko" i ii"nenbradeno" znaci kako su t l materi ja li p ro izvedeni ad v lakana bil jakako je su uzgojene bez kor is tenia otrovnih pes ti cida, gno ji va i kemi jskihadit iva. Za raz li ku ad tkanina u masovnoj pro izvadnj i, ne sadrze v in il ,formaldehid ni ostale otr ovne tvar i koje mogu izazvati alergije i bolest. ,Svrha ovcga poglavlja je ukazati na vaznost pri odabiru prirodnih boja itkanlna te kako ihdstitl i vodit] brigu 0 n jima taka da dugo traju.

P ri ro d ne b o je s u d o st up n e u raznimni j lmsama. a ne o tpu~ ta ju o t ro ve ni zav ri jem e p ri mj en e n l n a ko n t og a .Mater lJ i j ll od cistoga' pa rnu k a I l ana .sutr'

PrjpremanJe O1l1 lefnpremaza str. 33

Priradna c iS ce n je c e

V a pn e ni p rem az st r,

Odabl~05agastr. (;2

P R IR O DN E B O JE


17/96

B O J E N J E I U K R A S A V A N J E: ' i


18/96

:2:UJ0::0-oUJ

Bo]e od prlroduth sastojaka Imaju drukcija svojstva, nego one kojesu uobicajene nu tl-i.iSt:u. Korlsute upuie za uporabu kako bisrepostigli dobre rezultate. Prirodna boja je fluidnija oddrugih v rs ta boja. Kad jena 00St0 na strop, i"d7.rezitespuzvu koju cere s tavi ti na d rskucetke kako vam boja ne b i cur ilaniz Juku. Kak o bl st e dob ll l gl nt kipre.maz svojstven prirodno] bOil,trel ate k .J15t1ti kvalitetne cetkeostre dlake finih C'pocesljanih")vrhova, Cet ke u val jku da ju dr uk ci jlp remaz od obicn ih ceLki . -nemoj te kornh in ir at i t a e lva

posrupka nanoscn]a boje. P rskanjern bole u raspr sivacudobiva se glatki premaz, P ri rodna bOja mor a se su si ti 2 4sata. P remda [e vec ina p ri rodn ihboja bez mlrisa iii una arOITl.LIlimuna, nezel] ene rnirise mozeteukloniti rako sto cere u P0511(1\.1 Svodom staviti nekoliko komadaizrezanoga luka.

P REP AR ATI ZA (ISC EN JE (E TKINBj cdc a s reds tv a z a ci sc cn je k is to va z a u lj an e boj e s u a lk ol .o li k oj ] sedobivaju pelrokernijskirn postupcima (poznan "rnzrjedivaci" op.prev.). Najbolje je uopce ih ne kor is ti tl . Umjes to n jih, k is tove nas to jt ecistiti manje stetnim preparatima na bazi vode (vidl Izvori),

1. Ustaklenku uliite oovoljl1oterpel l t lna lako da pokrlje ~eklnJe.Ostavite Eetku neka 5e namace !2.0 doao minute,

PRIRODNO C ISCENJ E ( ET I< I

U vasoj rnjesno] zaJednic lzasigurno postoje posebneodredbe 0 od lag an j u bo ja ,traka i prernaza, poznatih kaoo pa sr rl o tp ad , O tp ad ne b oj es a G ri e f nn op8 ,ot t rnve I t e sk ernetale; uk l juuju. t i i 0 lm/o , t eihne b i sr e sm je l i b a c at i n aotl lagal iste. S ac u va j te estatke bole zakasn ij u upot rebu . Da rw j te neiskoristenu boiuneko] riljesnoj zalednlci illdobro tvorno ] udruzi .KORISTEN!c U VRTU Q r ga ns ke b oj e: nisustetneza biljKe i saMe pr i rodna uljai r nl ne r al e, S t og a o s us e neostatke mozete aridall ukornpost, O s ta tk e b o je od l anar no ze te n a ni je ti n a d eb lavocaka-te tako sprijecitipojavu rtametnika.

Terpenun je tzvrsnosredstvo za Gsce nJ e c et ki o d bol a n a b~l;?;i u lj a, adobiva se od prirodne smole cmogoricnlh stabala, Moze 'se Ispiratt usudoperu i nije stetan %3 oko li$. Sve . ;ro vam je porebno jes tstaklenka, rekuci deterdzent ivoda %3 ispiranje,

2 . O ci st it e s ve o st at ke . b oj e m la ko mVOdom I malam kol ici l101il "blagokemijskogl' d et e(d ze nt a z a pranje.

3. Isperite pjenu i b o ju p o d m l az omvoile. P r ot re s. it e E e tk u I suslte Ie nar avnoj povfsiri j da "ekinje ostqnuravne.,

p .r oi zv o da c i Z i. 1I 11 i. htapeta cesto izraduju dekorauvne Lapete svinilnim Ilip la st ic uim z as ti tnim sl oj em n a po vr si ni r adi lak:kgacgcenja. Ijcpila za zidne tapete, takoder, cesto sadrze ke::mijskaotapal;!. Ipak, neki proizvodaci zidnih tapeta prolzvodc ruzllcitep~pite od recikltranoga pamuka ill paplra, kao ipapire sllovacom.Ljl=pilaza zidne tapete na bazi vode su boljt odablr od keinijskihIjepila na bazi otapala, a isto tako dostupna.

Umjesto kemijskimpro lz vod lr na z i dne tapetepokusajte skinuti pomocupare. Da ustsd i te energ ii u ,napunite ureda] toplom

vodom kako biste srnanlllivrijeme potrebno da voda

provr i.

I ZB JEGAVANJE I


19/96

UJ

Umjetna v lakna moida prevladavaju na t rZiStu, a li p ri rodne tkanine - pogotovo oneorganskoga podri jeUa i obo jene pri rodn im bojama - mnogo 5U bol je za nase zdravlje idobro raspolofsnja, Osim toga, manje 5U stetne za oko li s. P remda su skupl je odslntetlcklh vlakana, kvali tetn.e pri rodne tkanine moida subolje dugorocno ulaganje jer cemo na njih vise paziti iradije ihpopravl jati , nego baciti , Kako pri rodne tkantns nebis te ostet ill , p ri je nego s to ih podnete c is ti li , uvi je iV!

( is to ca j e p re su dn a z a z iv ot u z dr av oj kud, n o u p ra vi lu koristlmo prevlse I


25/96

"Lako" ciscenjc tesklm kemikalljama nece un.ijeti sklad iradosi uv as / ': iv ot , k ak o t o rcklurniraju prolzvodaci, Manje 0 I jcdne


26/96

I I

zw'UI ( f }'U

C IS C E N J E P R O Z O R ANema pot rebe kor is ti ti kerni jske raspr slvace kakobl prozori bLUcisti , Umjesto toga, prirnijenitesllcdece iskusane prirodne postupke, UcinkovilO sredstvo za elSeenje prozora rnozetenacinit i od jednoga uijda bijeloga octa ijednogad ij el a vode, uz nekol iko kap i rekucega saplloa. Kako bistc prj ciSc'enju prozora lakse uocil ipruge, cistiteodozgo prema dol je s j ec lne, a s li jevanadesno s druge srrane.Uldonite rnutnu naslagu, koju ostavljaju kupovnasredstva za ciScenje prozora s malo otopine sodeblkarbone (2 zlice 11;.( 600 III I vode) Ako i rna te plasticni prozor, nemojie koristltlsredsrvo Z~Ic . i s c c n j < : : koje ~ , " d r z i . amonijak - povrsinaprozora blt cc trajno zarnagljena ..Koristitemjesavinu ad sake nas trugan ih komad ica S :1 j)unapomi jes ani h sa z li com sod c bi kar bo ne u 600 r nltoplevodc. Kako blste ocistili r eb ra na rolet ama, uzmitckoricu kruha !pri jedlte PI' ko rebara,

C IS C E N J E Z I D O V A

P r o z or s ko s t ak l o istrl jajte zguivanim novinskim papirom ipoprskajte ga otopinom jednak6ga omjera bijeloga e cta 1v ad e t e nekoliko kapi tekutega sapuna,

U pravllu, usisavanjern uiozeteoci st it i obo jene z idove illzidove na kojlma su tapete. Zap o nu u je C iS 'c e nj e, Ikusajresljedece nacine. Za razllku odkemijskU~ sredstava kOja suaa tn) Il a sarno Z: LCj' 'elljcmr.lja oa ztdovllna, t~t sred tvaD1oi\'ele korislliti Zll cljelu]l0M'vSiIll.l I , I ; , i . d a .

Frnulzi ja za Cisccoje rnrlja nabazi WIde 5 pas to rn od sodebikarbone (vidl str. 52). Tims reds tvom uk I ) ,' li t ce te s trugounena Iokucstvu, tragove boje iiifinl , rnnsnoc i osulle mrlje.NanesH", i.O$l


27/96

S vj ez i s ok o d l im u na , s od a b lk ar bo na , b ij el i ocat i s olmogu se koristiti kao p ri rodna s re dst va z a c iS c en j e j e rima ju svo js tva pot rebna za CiScen je i r iban je , ka o iantlseptifna svojstva. lednako su udnkovita kao ikome rc i ja lni p ro iz vod i ko ji sadrfe j ak e k em i ka li je , a u s to ,mnogo s u j ef ti ni ja . Z a p r an je posuda moze te k o ri st it i"blago kamljsku" tekudnu ( v id i I zvore) .

O P C E N IT O 0 P R A N J U I O D R Z A V A N J UNavest el l svoje orniljene nacine ciscenja kuhinjskih povrsina iopreme koje nisu stctne za okolis, a tako kuhinju dobra odrzavam.Neka sredsrva sadrze dva prirodna sas to jka za Cisccnjc, z a k oj a samvee.'dala recepte: pastu od sode bikarbone .i visenamjenskosredstvo za (]Scenje.KUHINJSKI PODOVI Z~Iuklanianje necisto II naplutu, kerarnici , drvu iiikamenirn ploci arna, korlstirevisenamjensko sredsrvo zaCllicenje C vidi str , 53). Poprska jt c tvr lokorne rnrljes dam btkarbonorn stavite dae l J e l u j e pola sata, a zar trn i lli~Lrljajle.K U H I N J 5 K . E PO V RS I N E lstrl jajte prllave ili srnrdljlvedrvene povrsine, poputPASTA OD SODEBII

1. Uli jte ocat u bocu 5 rasprslvacsm, azatim dodaj te vodu i 2. Nanes ite malo mjesavine nameku i v la fnu k rpu te nlorneelerjcno ulje eukaliptusa. Dobra protresite. prijedite povrslnorn koju zelite odstiti. Ne treba ispirati.

C IS C E N J E K U H IN J S ; K I H U 'R E D A J AZu.tis~el.l.le kuhinjskth uredaja vazno jepd,mijenltlncabr


28/96

Utr ljaj te sok od hmuna oka otvora zaodvod kako biste uklonil l nei 'istocu ikamenac,

Kupaonka je mjesto u kuCi gdje se (ini nuzrurn, pa c a l < lop r avdanj r n, ko r ls t lt l tesl


29/96

Veeinu pokucstva moiete cisti ti sasvim jednostavno i prirodno i za to Yam nisu pot rebnani [aka kemi jska sreds tva n l s ja ji la . P remda su s ln te tl cka sreds tva za pol iran je drvauclnkovi ta za pri kr ivan je Ist rosenost i i ogrebot ina, o tpus ta fu otrovne pare i n isu bas dobraza pokucs tvo. Proiz .vode ml ij ecn i namaz koj i j e nek ima pri vlacan, no uvi jek cu preporudtl

izvernu t lepotu drva koju bol je odriavamoprirodnim proizvodima za ciscenje. Mjed .ibakar, srebro ikositar, staklc i porcu lan -kao i ostal i v rlo osjet lj ivi materi ja li -zahti jevaju iznimno pomno ciscenje; stobol je vodite brigu 0 nji rna, dul je ce trajati ,

Drveno pokutstvo meko rn k r pompo l lr a j te p r ir adn im pce li n jim vusk or n( vi di r ec ep t n a p re ih od n oj s tr an ic i) .

V IS AK IO R.E ,fl'S .T VA le AP~LIRANJEPomijei iajte R zlie& oiie1ogaoeta sa 2 :Zl ice vade temj esa vi n( l) lT l . u kl a ni te v is a ks r ed st va z a poUranje. Odrnahistrljate, Mjes8v inu rnofetek0ristiti i sredsrvo Z1. Nastrufite pcel inji vosak u posuduI s ta vit e u lo me s to plc m v od or r-.

( '[scenje ne dode IIdod ir sdrvom. Nacinite kalupe odpap ira koje cere s tavi ti ok ometalnih oblika kako blstez,lstitili drvo dok polirate ukrase.KOSITAR Koslrar lako zahrda kad dodeLI dod ir s [ ak lm sreds i v lma zaci.scenje; operite ga II toplojvodi sapunom (nlkakodeterdzentorn), i polirajtedok se ne p ocne sjajitl. Nikada nernojte piti vo ns k ve ivino iz VI .eva )dkos lt r [ er J1j Jh V< 1 kiselinaprodlr I I 1 1l 1 !< 11a ' e t el u ct naPQI~I:,iJ,l l iUOk~I,~POPlIt l11elal~1.

K RO M KrOHl ocistue otopinorn od[edne ~l.iceamonljaka II600 mlvode, (Posebice je dobro zaurnrljani krom na automobillma.)C E II K Kak bi st e oCis ti li nozevc odcel ika, namoc it e ih II razrijcdenisok od lununa J mrlje snazni S L rl ja j le c e l i( ; n om : i. i c. : o rt 1 .Z E L J E Z O Zahrdale zel jezne predmeiepre bn sf t e v l azn om krpom,izribajtc ceJicllom zlcorn iosusite,a zatim lagano nauljite strojnirnuljem kako bisie sprijeciJi daljujehrdan] z, P re ( U1 '1 te o d Jij 'vMI(!)ga zel jezaperite rucno J'1I8ite lb. Kako"'iste sprijeCiIl hrdll, III'\jlhl Ii :lJl j~i jte l ,m a k s k ij ! es tJ v 3u l ja .

UJ\t:J. S R E B R O o 5 .jE TL j IV E POVRSI N EP l ;1 v rs i ne od posebn l h

P O R C U L A N I M E T A L


30/96

lLJzW.1:),V)'U

Za Iijep.1srebrni sja] potrebno je temeljuoci!ite.nje. Srebro nikada ne pcrite IIperilici;laki je rnetali moze se luko osteurt 1izgrebati, a moze 1potamniti zbogdrugih metala. Predrnete od srebra uvijekperire rucno u blago] otopini vodeisapuna (bez deterdzenta).Kad cistite srebrne predmete, ne smije te i llsnazno trljati jer j srebmt slo] tanak i tros ise.CISCENJE SREBRA NA PRIRODAN NACINS.ljeded J.1ai'intiSceL1jas rebra jev r lo jednostavan , au tome sredstvu nerna naftnih derivara, kao ukupovnim sreds rv ima za cisc'enje. Mozete g,l

Crne mrljc od tragova zumaniakn mozeteizribau komadom limuca, a nakon togaIspruti iIspolirati,Ako za CiScenjt:srebrnih predmeta S urezimakoristite kupovna sredstva, osratke naslagaocist ite mekom cetkicom zaznbe, Kad ganekoristite, srebro umotajre 11 meku krpu kakobiste sprijecni tamnjenje. ellvajte ganasuhome mjesru,

kor is ti ti z a t is cenje s rebrnih p redmeta na koj imanema zalijepijenih dijelova, ako su s itni , rnoze re i llnarnocitl iu l on cu s v odom.

aluminijske falije i 2 zlicice sode ,1. Umaci te predrnet u lagano pravrelu vadu i s tavi te kamad 2 . A lumini j p ri vl ac i p rl ja vs ti nu paces reb ro ope t b it i s ja jna.

Dobra ga 0brisi te i ispollrajte meko m krporn.

N A K I TNakit i kamcn]e u vccini nakitamorate redovito cistiti,pogotovo ako ill nostte svakogadana, [er se male cesuceprasine mogu lIvlIci 1I tdedosnlpl1,1 mje~ta .i pokl'cJ.llltikamcn. Nal


31/96

zw'0>V'1>w

Kukci i stetodne 5U posvuda i s njima setreba nositi, ali na ekoloskl prihvatljiv nadn,Insekticidi su otrovni i trebali bismo ih izbjegavati. Poznatoje da su djeca koja suizlozena insekticidima podloznija rlzlku obolijevanja od Hodgkinsove bolesti. Postojelskusanl prirodni nadni rjesavanja problema kucnlh nametnika ko]i nisu stetni za ljude i

ne utjecu negativno na okol15.Kako biste smanjili kolicinunametnika, cuvajte namirnice u dobro zatvorenimposudama i cistite kuhinjske ormare, ne ostavljajte mrvice iredovito praznite kante za smece.

Stivite rnirisne vrecice SosusenornJ av an dc rn m ed u o dje cu i postel i inukako biste odb ll l ma l ic e . . ami na ini te sredsivo prouvnametruka ta ka s to Cete vreclcenapunlti OSllsenOI11lavandorn,rniesavinom ruzmarina irnetvice,osusenirn duhanom, zrnimapapra ili komadlc.rna cedrovine.Vreclce sravite 1.1 lacliee medurublje koje cesto koristirc, Kakobiste zui il .i ti l. i t kani ne koj e s te

S T A K Q R IlQ'emiisk-astedstva aaun iS t a van je na r ne t n lk a sa'dtiea r sen , s t rl h nl n i fosf9r.Pastoje i pfirodna sredstva: N a ba v ,i te mack!J da U!i1i$tavamiseve 1 I i ter i jera za .iitakare K a r is t it e misalovke;5 va k og a d a nC i s ta v it e sv;ezimama~; pas tav l te l11iso lavke1 ' 1 1 1 vise mj:estil I:J ~uil

M O L J C IKuglice za mol jce sad rz .C !na ft al in , v rlo o trovnu tvu r koja se dobtvaiz naftnih derivata ill In sek uci d p ar adi kl obe nze n. P are i z t ih kugllcanadrazuju pluca te nakon duljega tzlaganja mogu izazvau ()~tecenj


32/96

P R A N J E R U B L J AZ a p ra nje s u p ot re bn a c et ir i je dn os ta vn a e in it el ja : v ri je m e, g ib an je ,p ra va t em p er at ur a v od e i k em ijs ka r ea kc ii a. P re md a s u s in te ti ddd et er dz en ti i nd us tr ijs ki p ro iz ve de ni u d ru go j polovini dvadesetogastolleca i v rl o u Ci nk ov it i u c is ce nju odjete, "blago kemijska" sredstvapobolisavaiu 5e sva koga desetl leca. P ro iz vo di z a c is ce nje n a b iljn oj b az id ob iv aju s e lz p riro dn ih i o bn ov ljiv ih iz vo ra p op ut k ok os a, s ec er netrs ke , lir nu na , z ac in a, k re de , p ije sk a i Ii me te . N em a s te tn ih n us po ja va in e o he cis cu ju o ko lis - a e es to s e p ro iz vo de u e ko lo sk lrn p ak ir an jlm a.K or na dk e p ri ro dn og a s ap un a r no ze te , t ak od er , kuplti u p r cd a vaon ic a r nai d roge r ij ama .

NJEZNIJ I NACINO sim k or is te nla s re ds tv a z a p ra nje n a b iljn oj b az l, rn oz ete i u ve lik es l:n an Jiti v as u tje ca j n a lo ka ln u i o pc u e ko lo giju ta ko s to c ete k orls titlenergiju koja se ternelji n a o bn ov lji vi m i zv or im a ( vi di lzvore), smanj it ip ot ro sn ju e le kt ri cn e e ne rg ije t ak o s to cete z a v as u p er il ic u k or is ti titopLu vodu iz vasega iz vo ra t e o da bra ti p ro iz vo de k oji nisu i sp it iv an i n azivotin jama.U o vo m p og la vlju rije e je 0 s te dn ji e ne rg ije , n av od im o u pu te i s av je tekako prati o di ec u i tk an in u n a p rlro da n nadn, n es ko dliiv i z dr av z a v asi 1 o l a s u obitel], a lz a d k ol is .

Rasprostri le pOSlell lnua se su~ iprirQdl\d.a v i e tr u : utedieteteen~r8i iu ko la s e pOJro~1z a r ad susi t lce.(')sim tosa, poste lj i na c \e m lr ls at i p oS v je ie m u zraku, ~ to se ne moze posti" fio i n a k oj l d r ug i nauih.

U kl an ja nJ e v os ka s tr

cuvanje boja str , 64

Ru l' n o p r an i e o s je t lj istr, 71

g l aE a lu n i l p a ri .! ' S t r .

C I N J E N I C E 0 R U B L J U D OM AC E SR ED STV O ZA P RETP RA N]ENau(ile ova] recept kako !JiSl'SUIT,lipripremili sredsivo za


33/96

Prj ]e nego 5tO operate novi komad odjece, obavezno na nal jepn id prodtal te upute 0odr iavanju te prij e pranja rub lje razvrs ta jte po skupinarna, Napunite svo j ormaridpotrepstinarna "blago kemllskih" sredstava za pranje ipokusai te u peril ic i ne koristi ti

jake deterdzente. Izbjegavajte pranje kad je peril ica napolapuna. jer se tako za malu kol ldnu rub lja t rosl energ ija,mnogo vode i s truje. Napuni te buban], a li ga nemojteprepuni ti - na vrhu ostav ite toli ko prostora da rnozetes lobodno uvud ruku.

Prlje pranja rublje [arkih bo l a n amo il t eu p o su d u 5 h l ad no rn , s la no rn v od omk a ko b ls te b o je "fiksirali" i sprijeoli daizblijede.

N AMAK AN JE R UB LJ A ja ko p rl javo rublje prl]e pranjadulje vrijerne namacite 1I vodi,Zab ravit Leskekcrnikalije -veda i vrijeine vasi su najboljisaveznici. P os eb no P J1 je p ra nj a obraditeBRIGA 0 RUBLJU Nos ir e rna ji cu iii tuniku kakob i sl 'e $m~ l J. lj il i po lr e b u ee s lo g "pr:l.nja gorl1jih ~lujev(1 od jeCe. ! o~ iL e pr ega cL I iii IZllogep,1ad j " U k,L I ku hate, ClsLitt:l jlirad itt: u VLtU.

O R G A N IZ IR A N J E P R A N JAKako blste postigli najbolji ucinak, perite rublje u razlicitimh r pa rn a I prerna vrsti tkanina - sinteticke illprirodne - ipnmjerenim postupclma zasvukt tip tkaniuc- iskuhuvanjem,pra nj cm za po st oj ane b o]e , ZII sinteriku Hi ruc nim p ra nj em. Timecere posrici cia vase rublje tru]e dulje,

PRAVA TEMPERATURA Per it e ace ti lne iakrilnet kanine , parnuk, Ian i vunu nar az li C iL i m t er np e ra tu r am a , Uvi jek perne odvojen tarnnod svuetlogu rubl]a, ,1 rubljpostojanih boja od tkanina kojepusta]u boiu. Osjet lj ive tkaninc nemojre prati1I perilici; perite illrucno.

mrlje (vidisu, 66-69). Kako biste sprijec:ill blijedenjetr ape ra , n amo i re ga U oto] iniocia ivode (600 mI u 5 lil:,LI1Jvode) , pol a sara priie pran]a.

Nemoj te lezau ua pos te l] ! LIodj 'Ci kO j~1nus! re V111 li . Per-ite ruj(c ( I ice j).rijf,l neglll stol eg ue le - k up ~( ~1 ill I ,LJSif;LI). jeolJej rl ~e!1je- ({aka bi re izbjegl iprLja)lj" posteljine,

P RJ!l ( I T AH.E t:J P V TE .N ANA L J EP " N I e 'l, C lt a nj e u pu ta -z a p ra n ler n le rl lo l e uspjeha. Prlrodnavlakna u pretoplo] vcdt seskupljaju ill, a ko se pe ruptedug:o, sthtetlka Il lazefzgubitielostiEnpst iPQcetiseg u zv a ti . Pm 'l je r it e p a st o ja n os tbolo e v id i s t n ~ ) , prije n e ! $ , _ ostQ stavfte'tublje U perilicu'ilice Ds taU kmnad i odjecep0primitl B o J r : r f,Ul i istHi SE!;lbi e pdj,wstina tplislilaprije protnja.

POTREBNO IE:115ml b i [e loga octaZ ;;Jlce amonijaka4 zlice sode bikarboneZ ' il ice tekucega sapuna

Ako zivitc nu podrueju gelj - jeveda rvrdn, u peril lcu, U odjeljuk: r ~ L0mek~iv,IC, dodai te z li cuI~ijeluga octa. Prerna vlastitomuIskustvu, postize se isti ucinakka(lj kemijskim orneksivacima. M l lo gi sinreticki mirisi .koji se~lf/)clal. I sredstvi rna ZH pran]e

Osjetljive tkanine stavite 1Ijastucnicu kako blste ill zasritl l!ad okretanja LI bubn] perlllce, P r1 j~ lv e 1\lpcice cr.ijekom not'il1illl1oClte IJ sl~nol Vt)(li (zlic~1 soliU 600 Illl vode), prij' Sl.l:0jnogapJ'llnja.


34/96

Postojl nekoliko "blago kemijskih" sredstava za uklanjanje mrljakoje moiete koristiti u nuidi. Sad..zeotoplne na bazi etanola (istialkohol je u vinu i pivu), koj i se brzo rastvara u okollsul nemapoznatih nuspolava. Glicerin, nusproizvod u proizvodnji sapuna,

ucinkovito je sredstvo za ciSeenjekoje se moze nabaviti u veeiniIjekarna. Natrijev karbonat jedan [e od najstarijih proizvoda koji se koristi za

ciscenje.Osim toga, prlrodni je omekSivacvode i uklanja prljavstlnu i masnocu, Terpentinje blaga, prir.odnaotopina za mrlje od ulla, Osim sto ima ucinkovito djelovanje na tkanine,rnofe se koristiti za ciseenjekistova koji se koriste za nanosenie uljnih boja. Proizvodi seiz obnovljivih izvora iz suma.

P R O I Z V O D I K O J E T R E B A I Z B J E G A V A T IS IJ ed C C ( " V < 1 1 ' i juka S1 I k em lj sk a s re ds rv a z n uklanjanje mrl ju ;otpusraju PiU'C, pri dodiru lzazivaju ostecen]a Oci ju ikoze Idobivaju se iz neobnovljivih izvora. Osim toga.Jcemijske otopinemogu ostav it i t ragove po rubov irna rnrlja ko]e uklanjamo it ada jet esko r ij eS it i i ll s e,

KUPOVNA SREDSTVAZA UKLANJANJE MRLJANeku od uh s reds tuva , rneduostal lm , sad rze o topine zakernijsko i 'isccnje poputperkloroeti lcna (vidi st.r. 73), Itrikloroeti len, spojeve na bazinaftnih derivata. Natrijevhipoklorir, OSDO ni sastojakizbjelj ivaca (vidi dol]e). moze bit ii u nek lrn s reds tv irna zauk lan ja n je mr l ]a .

K LO RNI IZ8 JELJIV AClzlJjc;;ljivac[e koji ()~tecujeprl rodna v lakna . I ij ep i odjevnipredrncu od vune, svi.le, dzersejai samra bit de unisteni. Nadrazujekozu, oei idisni susrav.METILNI IDENATURIRANIALKOHOLDobivaju sc (lei naftnih derivata,n isu iz oddlvilJ izvora, a niekolosk] nisu prihvatlllvi.Svakako ih izbjegavajte.METANOLVrsta alkohola, derivat i~.drva,poznat i kao drvenl alkohol ii irnetllni alkoh )1. Nekada 'U gakori '[iii klobucari za r a tvaranjeboja iobllkovan]e, Par metanolaiz.azlvale su sljepLllou ibjesnllo t.odatle iz.m.ka "ludi ld0bucal~"

S IGURNOST PR1JESVEGA

Sva sredstva z a c i sc en jed rZ it e i zv an d oh va ta d je ce .Uv i je k p r odt a it e upute,Kad korlstite kemikal i je,nuslte zastltne rukavlce I

!laota[e.Nll


35/96

hrune ipica. Bobicasto voce, kava, caJ icrno vino najgore SLI mrljc,no al 0 brzo djelujete, mu:!.et.eill uklonlti bez kernljsklh srcdstuva.

If Mrlju namocue svjezim sokorn odsro]i deset minuta da vinoad l imuna i li b .j eloga acta ili je pro2me vlakna u s ag u. Z a ri rnpri je p ranja n ,,u:no(' jteu "blago ispcruc I11 lako IJ '1odom,kemijskom" i


36/96

Kako bist izb] 'Ij Ii rublje,kuhai re ga 10 minura na lagano]v at ri u v odl s mal o pr as ka ..isvjezeg I imuna: L imun jeucinkov ito s reds tvo zaizbjeljivan]e. (Nikada nemojtekuhati xintetiku.)

I t 1 ( } J ~ 1 . Klor rnozebiti OpDS


37/96

upijajucem rucniku,S US EN JE N A Z RA I(U

Ako ima te v rt , r ad ij e r ub lj e suslte na sv je zemu zraku, negoda trosite energiju suseniem LJ susiUci . NavodeCi sliedetecinje.nice. zelimo ukazati na to kako sto manjim kemllsklmciscenjem rnozete ustedietl novae i t uv ati o ko lis t e ya mda jemo savje te za lakse glacanje be z kernijskogadscenja.

P R IR O D N O S U S E N J EKad rasprosrirete rublje vuni, prijedite vlaznorn krporn preko ziceda uklonite svu ptljavstinu lkoristite C:iste kvacicc. Rubljerasprostrite ravnorujemo ipazne na nabore j savove kako bi odjecazadrzata oblik. Na ta] nacin vase ce se rublje brzo iucinkovltoOSUS,iL.i, a po tr eb u za gl aca nj em smani it cere nn najrnun]e.

SU SENJ E U P RO STO RIJ I Odabe ri te v je trov ir c lan j r vjetar ubrzava pI ces Vunene ves te sus il e na rucnicuua na ravno jSus nja, a SUllCC ima izbjeljujuc! ucinak. povrsini, N,l uzetu nemoire rasprosurati I unjene tkanine, SWVilC susllo s preckauui u k up ao n ic u p ok ra ]popur vreca za spavan]e, j 'r ce materijal kojirn su bojlera.punjeue pasli I l C I dno, Sl.lSiLe ill na r:Jvnoj p ov rs in i hu pr ovi zl raj te su~ iIo i zr ne du dv aj u na sl on imaill na preckama SllSi.h okrenuilh SLO] QSlIS(:',neJ


38/96

O T P A D AMazda nis te znali , a ll v ise od dvi je t recine materi ja la ko]l se baca usrnece moze se reclklirati. Aka promijenimo svoje navike, trl kllucne str .7 9radnje- reduc iran ie , ponovno kor is tenje i rec ik li ranje - pos ta t ce namuobicajene. Tajna je u tome da elaksate seb i iorganizirate sredstva zarecikliranje u svome domu take da yam taj postupak postane rutinorn .

Rec ik li ranje se u osnov l svodl na ponovno kor is ten]e s tvar i, umjes tobacanja ..Povecava svjesnost u pogledu ko li cine otpada koi ipralzvori irno i sir i nasu svi jest 0 kolektivnoj odgovornost i nas sarnihkao potrosaca. Stare s taklene boce mogu ponovno u pro izvodnlu nov ih Ponovno ko ri S te n je k

P 'REDNOSTI RECIKL lRANJA

boca i ostalih predmeta od stakla, papir se reciklira u pisaei pribor inovinski pap lr , a p last ika se moze is topi ti j obl ikovat i u kut i]e, v rtninarnlestai, cak i u odjecu. Alumini j i cel lk redkl iraju se u nove l imenke,a organskl ot pad stvara bogate h ranjive tvari ako ga odloiite kaokornpost u vrtu.

M JE STA ZA R EC IKL I R AN JERaspi ta jte se pos to je I i u vasernu gradu odlaga li sta za rec ikl iran le . Unekl rn kra jevima pos to je sredista za recikl iran je gdje mozete donijet ir az.ne otpadne materijale koje ce tarno obraditi - neka mjesta su tlk uzces tu . Aka nemate prostora kod kuce, svo io tpad za rec ik li ranjepwnesite sa soborn kad jednom u tlednu adlazite u kupnju; u veCinivel lk lh trgovacklh centara smjestenl SU sprernnid za recikli ranje papira,stakla j meta la . Neka pcnovno kor is tenje i rec ik li ranje pos tane dlje lornvasega nacina razmlsl lania i vasega zivota.

Mnogl ~UChi wed meU m~ .guseFee ik l ir .l t i. S v e s t c V81l1 j e p o ,[ te b oo j es tmal . oor~ani za,t ; ij sR ih sposobnost l ipraKWfl i~ f l 1re~ tq za J i l ,d i a-ganje s tvar1.

81

S k up l ia ni e o rg an s ko g astr.82

S M A N J I V A N J E K O L I C I N E O T P A D AAko razmlsllte 0 koUcini smeca koju proizvedemo tljekern godlne, shvat ltw

K up ll jr c svjeze voce ipovrcc IIve(iJ~1 k(llicinalll


39/96

(ete zasto [e rec ildi ranje tako vazno. U prosieku, svake godine ukucanstvima u razvi jenome svi jetu proizvedu se mUijuni tona smeca,

Premda odradsnldlo toga otpada, na primjer plastkni spremnici, nijeb io losk i razgradlv, oko 70pos to svega onaga s to bacamo u smece

m og lo b i s e redldirati, lako to necin.imo. U neldrn drzavama.primjerice u Danskoi , Norveskoj , .Svedskoj , Njemackaj , Austr ij i ,Nizozems.lmj vee deset ljedrna provode ucinkovite programe zareeildi ranie .. lpak, u Sjedinjenim Americkim Driavarna recildi ra se

sarno [edna cetvrtina od 200 mll iluna tona proizvedenoga srnaca - 01tikefa] 'Ji r nate ubruse

ni8Jamice~a Illebem'a rami~eJva ta O~bijeHeJ:l 'l )baterijenajl( ') ti l~eJ e dn o kr a tn e b f i1 l ii e e](emijsl~e ol0iJke

K O 'R " I s T IT Eplatnene i. RI~tene V,reCice iii pLa5ti~De K,:)ristite v.!se putarecikl i rane piasticne vre~.e Z


40/96

lUiluovalnll iii 01 i ' nl l p cni cu , lh iI onovno koristi te kao vre 'epakil'ani s u u nck ol ik o pi ast i nlh za smece iii vrecice za kupnju.imate nekol lko kant i za smece za svaku skupinu smecav pojednostavlt cete postupak,

Najprije saznajte koje materliate primaju u mjesnim sredlst lrna za recikli ranje te prernatome razvrstaj te s rnete, Vecinu s tvar i pot rebno je sarno lsprat l kako ne bi imale neugodanmiris kad Ih pospremimo. Savjeti koj i s li jede prakticni su za pocetnike jer recikli ranje cinejednostavnijim.

uuJ.:.: A L U M IN IJ I C E L IK

Ulndustrijalisirunim drzavarna na zapadu svake gndine svakih 50J;niliJuna ljudi kor is ti 13 bilijuna cellcl1ih kurit l. AIumini jsk kantemogu se recikliratl za izradu nov ill, a uluminijska {'oUja moze sekoristiti za izradu nekih spojeva IImotoru autornobila.

P A P I RSvakOJD Whom recikliranoga papira pasava se 15 s taba la .RecikJira.nipapir pretvara se u nove proizvode poput novina,papira za pisace, pakiran]e, knjige, uredski rnaterijal, Ierke, toaletniikuhinjski papir illse kornadicl koriste za postelje zivotinja.

Pohranlte sve prazne konzervehrane ihrane za kucne ljubirnce. i? ohmo i[ e fo li je, uz p api r z aretenje ipapl r za zamrzuvanjepr(!)j :( .youa, kao i p ak lr an ia z ai ! J 1 - { ' 1 . Ihranu, C \ . I V : . l J t e II I II, r a z n u nkaniama ZU SJ'llCCe zbog

razllcitoga posrupka recikliranja. Nemojte reciklirati prazneb oce r as prs ivac a j er s pa daj u uopasni oipad (vidi str, 84).Cuvajte novinc, c

telefonske uueuikc, omot 11 ice,papir .Z) p is ac e, sr ar a p lsma Ipukiraniu od papira. Uvezi su p rlhvat lj iv i, a limaknite gumene ili plastlcneam t . Izravnajre pa pir kad gasprcmate, r ako ce zauze ri man jc1J1jeSI

Plastika sena odlagahsuma ne rastvara; no rnoze se reclkllratl zaizmdu l1lZUCitih proizvoda, poput kutija, vlakna zasagove, vrtnognarnjestata, cljevi IIpoljoprlvredi, Industrljsklh podova, vreca zasmece ikvaclca. P la st ik a ko ja 5 1 : : mozereciklirati 11. : 1 pakiranju nosloznaku (C). Ta] sirnbol jes tandardan u vec in iindustrijaliziranlh drzava, AkokuplIJ te pJasticl l PI' elmere,pJ'Ovjerire i11lajll IiO:r.llllku. Veci na pJa9 t i cn ih p,r () i : .woel' l1~1


41/96

I l' ."zf l ,:(C>:-~'U.,w~

p os ta vl je nl su sp re rnn ic l z n r ecl kl lra uj e pr edme ta , po put kn jl ga ic lekr ronickogu o tpada, Ovd je suda ljnje upu te za rccikliranje.

TKANINE, ODJECA I OBUCA b tar i zustori, posteljina, odjec:!i prekr ivaCi Inogu se rec i kl i ra t i 11maJeri.ja! 7 . . ; [ presvluke 1Iuutomobillmu re za punjeujePOkUCSMI. T kan in e ko je semoguiskoristi~i prodaj;e na sajnn:rab.jene robe iJ i ih dajte LIdobrorvoruc svrne. Krevc te iorelje, k~IO iLua ter l ja l e s v i h 1'1'51:1, l1klj"cuj",cizasiore i sagove, mozeiep c nu di ti u p r cc la v ao n ic amar ab '[ en e r o be iii d a U n e ko ]elobrotvornoj udruzi koja e e ihdarcivaLi socijulno ugrozenlm.akoj ima je LO potreblro.

KNJ IGE I IGRACKE

U dobro tvorulm usranovamaprimaju odiecu iobucu ko]a [ej ns nos lva, pa cak pokucstvo itkanine ko]e puxlu]u i. tnkoprlxupljaiu novae. Odj ecu i ohuru, I.akoeier,rnozete darovati dobrotvornoiudruzi iii nek or n ce nuu zarahljene predmete, P ri je recik]inlnjn parove cipclaiii teuisica zaveZ!rC vezknma.Tvrtka "Nlke" smrccipcle kori~\iza lzradu podnica 1.Igil1l.llik1l,

1 . N a n es it e b . oj u n a izbrusenu I)ovrslnuu j ed n ol l1 g o t rl s to ja , P 9 I z b Q ru ,:2 . Is~af.i s t l. tekutije za ~prenja'I\Je~l


42/96

~,L . I . J""

Z A S T O K O M PO S T ?visenamjensld kompost koji seproda]e u vrtnlm centrlmn uiiekornpost, vee sredstvo koje se izraduje od pljeska, kokosovthVlak ,U13ignojiva. Navest e ll n e ko li ko e k ol os k ih prednostl pravogakomposta.

B i li ka m a osiguravauravnotezenu prehranu. Poboljsava strukruru zemlje,pC1! lWZC la ko ] z em l]] c ia I ropustavodu i tC7 ,U zern l ju c in i l a ks om : Spr jecava boles ti i odrzavubiljke zdravima,

5TO STA VITI U KO MP OS T?

N a hr a nl te z a rn lj u h ra n jl vi m o r ga n sk lr nkcmpostom kako blste svojlm bll/kal11~i p ov rt u o sl gu ra ll d ob ru p od lo gu .

Smanjuje oueclscenosr reP tr eb u za pa lj en jem Wlca iplodova, Pornaze U ocuvanju lokalnoga,,I katkad j r ij e tk o ga b i lj nQ g .izivolinjskoga sVijew U Sl! i Bijeno

inojivo zivolinjskog:Jpodrijetla (izbjegavajie izmelepasa j macaka. vidi SIr. 83)

I z K U t 'E Kora VOCaipovrca Vredice od i'aja i mljevenakava K arto n i papir, i z r ezani Drv eni pe pe o Org3nske bOje 1.,1 kucanstvQ(vWi SCI. 3 ' 4 ' )

I zm e te rnacaka i J : ) a s a(sadrZe stetne parasite), j a dnokr a t ne .p e lene( j ; )/a ; ,st iC:Qe~sune razgraau jus~) 5 ja jn e c i[ so pi se k gi i s a, _d rz eWo y n a I je p il a i 'f o rm a ld eH id ~ U g lj en i k ok s k o ji s ad rZ em n og o n a ft nl h d e ri va te

USP J E 5AN KOMPOST Pocni re rako sto cere otpadnelVlllli, na ved ene na st r. 82 ,stavl jati . n a h rp u i c es ro I hp re o k rc ra r l . Pokrl jte kompost srarirn iiiplastlcnim prekrlvacern cia gaugrljete i ubrzate proces preradc. Pokusajre na vrh hrpc staviti"akuvatore kOlllPQSW". Liikegaveza, kamlli a i zivotinjski.gao] skraut


43/96

Na i st i n ac in u eb al i b is te serijeSiti annfriza, jednako jeapasan.

serviseri koji zanernaruju utjecajna okolis idopusta]u cia stetnerekucine dospiju na odlagahsta

serviser rasravi ua dijelove,u vodi jer ga u li jevamo u sudopere izahodske skoljke iii gaodtafemo izravno u kante za smece. Na pak iran jima nek ihp roizvoda plse da su opasni otpad i kako s njima tako trebai postupati . Sljedecim uputama zel irno varnobjasni ti kako sena odgovoran nadn mozemo rijesit i opasnih proizvoda, nenanosed stetu okollsu,

uW0-: P R A V I L N O O D L A G A N J E

Mnogi obicni predmeti 1I kucanstvu sadrzeopasne mater ii al e pa ill pokusajte zamijenltlmunje stetnim proizvodima kad god je tomoguce. Sterne proizvode kupujte S;U110 11onolikoj kolicini koja ce varn biti potrebna, isvepotrosite. Uvijek procitajte upute 0pravilnomukoristenju icuvan ju p ro izvoda . Ako n is te sigurni

[e lineki proizvod sretan, nemojte ga bacati IIsmece ni prolijevati IIodvod, Kontaktirajte sgradskim sredistern za recikliranje ipotrazitesavjer strucnjaka. Premda su upute 0 pravilnomeodlaganju otpada razlicite u raznim drzavarna,slijede opca pravila (vidi takoder Izvore),O T P A D K O J I S E M O Z E R E C IK L I R A T INekoliko europskih drzava prve su uvele ulicama ikucansrvima uvela sustav recikliran]a

recikliranje opasnoga otpada, kao iotpada koji se otpada 1I bojama. Takvi poticaji 11 recikliranju Kozrnetika: ostavite lak zanok te c ia se s tv rdne p ri je negosto g11bacite 1I smeceOdstranjivac laku za nokteodnesite u cenrar za skupljan]eo tpada. T ra jne boje za kosumozere proliti u odvod uzdostarnu kolicinu vode. Vrtni herbicidi ipesticidi: kads e is pr az ne , nap uni rc i h docervrtine vodom, zacep.te iprotresi te. KOJis(ite tu vodu btunerazriJeeleou oiopinu. Postupakponovite lO S dvaput it ek tadapakiranjc bacire u smece. Umjetno gnojivo, aka nesadrii pesticide, rnozete baeiti IIsmeee. Kug li ce za rnoljce: oelnesite ucentar za skuplja nje otpada, Kuca.nski proizvocli: sreclsrvaZa ('iii-cenJe kOja saclrze amonij,lk,bjelilo iii cletercizente moieteprolili II odvod liZ mnogo vocle.Sredstva za ciscenje pecnicaodnesite 1I ceotar za skupljanjeotpada. Srecisrvo za ciSc'enjeoclvocla isperi.te LIZ mnogo voele. Haz ri je (\ ene rvo rn it 'ke bojemOzete proliti U oc1vod; koncen-rrirane bOje odnesire II cen ta r zaskllpljanje otpac\a. To uclnire iS,r

sredstvom za skidanje mrl]a Boje, s reds tva Z, \ skidanje bojai za ciScenje k is ro va : v id i s rr 3 4za upute S li ka rs ke boj e: oc ln es it e ucentar za skup.janje otpada.ItMeraina sjajiLr: odnesite ucentar za skupljanje otpada ilis tav i te na z rak c ia kemij ske tvani spare, a pak ir an je zau rn bac .t e LIsmece, S reds tva za c i. .c en je d rva,s ja ji la i vosak : odncs it e u ccn ta rza skupijanje otpada. L ij ekov i: u nek im I jeka rnamaprimaju l ijekove, a vecinumozete p rosu ti u zahodskuskoljku ipovuci vodu, Lijekoveza kemoterapiju icitotoksicneant ib io tike [ reba odn ij et i uljeciJiSre. Sampon proLiv uiiioclnesite 1I cenlar za skupljanjeotpacla. TennometJe rnozeteodnijeti II neke ljekarne.. . Detektori cllma: zapecaceni,sadrie raciioa[(rivni materijal.Vratite stare c1etekt:oreproizvod,lcu cia ill pravilnopohrani P0510vni vodici: saclrzenerazgraclivll bujLl kojaoneCiscllJe drugi papir u procesli

cine bitan dio gospodarsrva till europskih drzava.Slijede mformacije 0 tome zasto jc odgovorno isigurno odlaganje otpada toliko vazno.

moze ponovno koristiti, Drzave ko]e za ujlmazaosta]u mogle bi usvojlti njihove mjere bezvecih flnancjjskih izdatnka. Svlcarska iDanskaprve SLl koje rade na tome , a Danska je na

KU('NE BATER IJE BATERIJE ZASa dr z e t e sk e rnetale, uz c ink, AUT 0 M 0 8 I L Ezivin klorid, 01.0\'0 .i kadmij. U Srecom, postoje ustalieniVelikoj Britaniji i Sjedir.jcnirn postupct za povrat olovnihAme ri ck im Dr zav ama i rn a 11 '


44/96

~ IIII III

k rea t ivn i. N ad i te v remena poprav i ti iznosene i li pokvarene stvari kako biste spr i jec i l i sverasprostranjeniji obica] nekor is t enla p r edme ta z bog n ji hov ezastarjelosti i nj ihovo jednokratno korlstenie, Pr ij e s vega ,kupovanje kvalltetne r ob e j e d o br o u la ga nj e j er e e t a kv ar ob a d u lj e t ra ja ti i netete [emora tl t a koEes to zam jen ji v at i.SIJedeti korak j es t v odi ti b r ig u 0 s vo j im s tv ar im a - ( it at iupute 0 odriavanju. proudtt upute 0 korlstenju i r e dov i toservisirati uredaje, Ak o nesto ne koristlte, r a zm is li te b i llmofda dob ro dosl o ne ko j dobr o tv o rno j u s ta nov i iii nekomadrugome. Sljededm s av je ti rn a mogu v a rn pomod kakopame tno ponov no korlstlti predmete.

z'"

S T J E C A N J E N A V IK ERas ipnosr j e sumo navlka, ali 1 briga 0 ponovnomu koristenjupredmeta rnoze posrntl navlkom. Ako osmislite nove nacine kakoupotrijeblti postojece predmete, ne samo to cere ustedjeti novae,vee cete ismanjit i utjecaj proizvodnoga procesa Ill! oko lls te Zguivani papir dobra je potpala zaublaziti problem otpada. vatru.

PA P I R Ul !ij d k or is ur e obj e s uun e p apu a. Koruadice papira korisut ~ zapopise I rcdrnerakoje uiorare kupiti i podsjernlke. Poslune omotnice korisure rako 8 LO c e Lt ! na njibzal lj ep it ! nove nul jepn ice za adresu, rnoze te i llpronaci u dohrorvorrum ustanovarua.. . Ponud it e s ta rt pap ir sko lama j drugi rn cen tr ima uzajednici. tzrezne lijepe -estitke napola i. ponovn Ihkor is ti te kao razgtedn! . e. Ako ih zalliepite narecikliranl kurton, mogu 5 CiniU p put 1101'[h, Boz icne I rodcndanske proslave igoclgojict! suzabavne, ali stvaraju seneprimjereue koliclneotpada, pogorovo U umatanju darova i ukrasa van]u.Pokusajte pazljivo odrnatati d ar ove ta ko d asacu vare vrpce iIzravnate papir za urnatanje kopyam s svida, Mozete ga ponovno koristltl zanekoga clrugoga, LIl ;njesLo cla ga J dn s tavno bat "i le ,

Visak zidnih t a pe t a m o zet e i: u ez a tl j 5 .a vi ti t ak o d ~ m oz e b it lI ij e' pa p o dl og a L I' la d lc ~n 1 a, ;a ~ 5 tO ce slit\tl i vasu o"dlefu

kao posude za ol vke idrzacza ovijece. Napunire ill domacornmarrueladom ili odnesitepcebr ima, koj i su cesto zahvalninas tak lenkama zumed,ALUMINIISKA FOLIJA F ol iju mozeie ponovnokoristi ti jer sc rij rko iwo.~inakon sumo jedne upotrebe,prebnsue je vlazn rn krporn,osusite isprernue.RAZNI KUCANSKIPREDMETI IzreZire iznosenu odjecu iliplahre inac in lte od n jih k rpe i l1stare plahte Iskcrisrire zapokrivan]e podol ia kud

razrnfjerute predrnere ko]i yarnvise nisu potrebni ill ill odnesitena sajarn rabljene robe.e S takla za. naoca le opticari rl10guizmjer.iti, popraviu i ()cistili re ihponov no rnogu koristl u oni koj;nemaju novca .iii lh rnozetedarovatl LI dobro tvorne svrhe zazeinl je u razvoju (vidi Izv re, str,167).PLASTIKA Uzgajaj te mlade b il jke U starimcasaIlla od jogurra. IZfeiire vrh na plastlcnimbocama .1tsko risdte ih LI vrtukako blste osjel lj ive I l ljke ZHSLiLi liad mraza.

P O P R A V I T E I C U V A J T E

S ta .v il e p l. as (i cn e v re cl ce u v i se c u p o l ic u5 o lvo n- na . ta ka d a ih l 1 1 o z e t . e lakouztrnati,

Popravjjate nelspravne iliostecenepredmerc, nemojre ih bacati u sruece, takocete p rodu lj it ! n jihov rok t ra janja, usceojen Na jedno] polici ili IIjednojladicl' spremite ljeplla (7.3 staklo,porculan, drvo i plastiku), brusnipapir, cellcnu vunu, St.VlI ce[kieLl7 ; 0 1 zube ilimanju cetku (zauklanjan]e prljavstine naedredcrum mjesti 1 1 1 < 1 prije

novae i urjecati na rnanju potrosnju,kojajc osnova velike potro nje iprevelike proizvodnje.

l ljepljenja), re sjalllo za metal(nije osobiro ekolosko, aliuklanja ogrebotine sa staklcnihpovrs lnn - cak i~utomobila). Kad popravljare porculau ilistaklo, vodite brigu 0 tome cia sukrhotine koje treba zalijepit]

O B R A Z O V A N J E D J E C E

( ,i~te. Provjerite korlsute li dobruvrstu ljepila, POl11noprocirajreupute ipridrzu vajte ih 5C. Drzite 1Ikuc i p ribo r za s ivan jekoj i s tane u mal l! kut iju illlimenku.

Jedna od IllljboljJh ~r)'ar.i koje mezete uciniti jestto da potaknete djecu cia cuvaju irecikltrajupredmetete c ia to pocnu doZivljavati.prirodnlmDj 'ca brzo slolva.:.'aju~bog c e g , c jer eGUd i~ ' aJ l je J l\ . 1Z I 1. 0 , mena j obJasnite iJl1j02c1n stavnim r.lje"lm,l ! 1 ) f clr,o~lire(:;ik!lranja. MnogH d jeC'1 ~ lliZQ.iJI\I\,0 ( ! )s je ti j i va iuis~i m U iro j'eBtalO 00 Z!IDllje, 1~0stu.j;>anJa

d ij elorn svakodnevnoga Z ivota. Ako nerazmisljaju 0 tome kao 0 teskoci, uskoro (e.im.prijeci U uaviku,

prema zivotinj~ma, ipo&tenClglloci.nosa pr'-'!Ola n.im~1kuji nisutako sr lni. Aka pdmlJe r ci a8jihovl.rodirelj l j ost~rli.(,lanov!ObJtlli! j i ko~j5le 1 ame zar e G l k U I " " 4 , n i otp~ld, kuptlju .~01~1!IPil l o , i L < k , l . u SlO.I:i l0d,C t l j ? ;y im.e I.

daju rop lI L Idobrotvorne svrhe, io ni ce bill p0laknutl (,!nitl to istUCi t li i 1I ~ k 9 J< l rn a , l ak o d 1'll10gu tak"ll p or uk u o da sl at iJ1eobavezno.

Z D R A V A H R A N A


45/96

Pravl lna prehrana i uzivanle u zclravoj hrani , u svoj njezlno] raznolikost i,p0vo(jno djelu]e na zivot. U razvijenome svljetu suoEeni smo s viselzbera Q tome kako i sto jedemo, uego ikada priie. Sve vise je onih kojiodabl ru jest ! organsk i uzgojenu hranu jer v jeru ju kako je hranjl vi ja rmanje oneciscena ad komerci ja ln ih pro izvoda na t rZ istu. Doista postojedokazi koji ukazuju na to kako organska hrana sadr fi manje pesticida iumletnlh gnojlva te da voce i povrce koje je doz:relo na suncu - a ne zarnasovnu upotrebu pod staklom - sadrf vise hranj iv ih tvari . Osobnovise vollm jesti organsku hranu jer rnislim da je ukusnlja. Za one kojivode brigu 0 pravima zivotinja, utiesna j e c in jenica kako je dobrobl tzivotinja vazan dio kul ture organskoga uzgoja. P remda je organskahrana nesto skuplja, cesto je bolja jer sadrzi manji udlo vode i imay'6CU hranjivu vrijednost.

RAZVIJANJE SVIjEST I5to vise budemosvjesnijiaktivnosti u pripremi i j eden ju hrane, to cenas i zi vo ti b it i zdrav iji i skladni ji , Kako uzgajamo, prevozimo i paklramohrsnu - sve to djeluje na okolis. Ako odaberemo kupovatl robu pol laG'el l, lslcbcdne trgovine, pcdrfavarno osnovna prava proizvodacah ra ne u manje razvllenirn drzavatna. Kupovanie 5vjeze hrane nal a ka l ne ] r a zi n l, ne sarno sto je zdravije, vet je i belie za o ko lis . I vrtlarim o g : tr f )r ipomoCi tome tako s t o c e sprijecitl nestanak tradlclonalniha or ta V ~~ a i p ov rc a t e ih u zg a ja ti s am i.

i(~t1jb s ,organsldm p(wr~em na nsklmpodru~ima r n c z et e na r u~l t i d os t a v om .Na I h nog lm poij0prjvreonil'ng o sp od a rs iv im a D .w d e takav Il,acinIJsiug~.

Osnovria organska

P rl m dn l a dl tl vl z a h

t - ' t - < A V I L I ~ A t - ' t - < t H t - < A I ~ APremda postoli mnogo savleta 0 tome sto sve trebas a dr fa va ti p r av ll na p r eh r an a, z al dj uc ak koji s e temelii na

UMJETNI ZAS LA ElIVA CINajbolje Ihje izbjeg'lvatj jerdjdovanje aspalTurna, acesulfamaisukraloze nije posve poznaro.Haclije koristite prirodne

psenicno u l]c sad rze LA, a L il jadoblvena od kostlca lana, oraha,konopl]e, zrna so]c iu.[anerepice sadr~1;!ALA, 'fa uljamoraju hiti nerafiniruna, apo:teljnu je ciasu doblvena

P R (1 )S 'I O 1 1 G 'IProbiotki.su b a kt e ri le k a jep ro b av n i t ra k t a d .r Zp \i aj uz dra vim . N ala ze s e u m es u


46/96

[

I

zdravstvenim lstrafivanj ima jest taj kako je najbolje ako senasa prebrana sastoji od 60 posto slozenih ugl jikohidrata.25 posto masti i15posto bjelancevina ..Pravilna prehranaje uiednacena prehrana ..Ako jedemo mnogo svjeiegapovrca kuhanoga i si rovoga - te svjezega i osusenogavota, opskrblt cemo organizam mnogim potrebnimhranjivim tvarima, vitaminima i mineralima. Zitarice imahunarke osiguravaju nam ostatak sloienihugljikohidrata. Bjelancevine dobivamo od manjih kolicinanemasnoga mesa, peradi i ribe, nekih mli jecnih proizvodate slemenla j orasastlh plodova.

I I P E T O B R O K A N A D A N "

U n os v oc a i povrca U organlzarnm oz et e p ov ec at i a ko p op lje te ~ as usvjeze iscijedena soka 0d v ot e l I. iPOV(C3.

Suvremeni nutricionisti savjctujunajrnanjc "petobroka" voca ipovrca na clan. To se Ci:ni ll1110g0aka 11C uzmete U obzir kako "obrok" II ovomuslucajurnoze biti tek sacJca hrauc. jedan odboljih nacina da sebl osigurate takav mici.u

Mail tanjur julw 00 svjil1Jiga povrca dpstatan je i;a ie;danoorok< QlJeEa p 0 5u da l uh e , v j .J< {j ,dno j e dos ta t na za triobrj')ka~

prehrane jest ciajedcte svjeze voce ipovrce,umjes to g ri ckal ica . . ledi te ih s to sVjei ij e: S t0 dul je ,cuvate voce ipovrce, Iznjih segubi visehranjivih tvari, Slijcdi nckoliko korisnih primjerasto sve ruoze clnlt l jedan obrok:

jabuks srednle vel ic ine: vda rnrkva je una banana 100 g kuhanoga Ill sirovoga povrca, sable ilivocaCI sakaosusenoga voca (010 SO g)

S E C E R I I M A S T IMedu nutr ic ionist irna je opceprihvacenc kako trebajesti hranu 5 malo k /e r; ;1 .1 r nast i . Ra f ln i ran i secelni je n u zan d io nas e p rc hr ane ; ma le l~oIi(.ine suprihvatlj ive, ali prehrana qije prirnjerepa akeenergiju dobivamo ..samo j", seqera. Osip). toga, jornoze dOl(e s l i d0 gOj>LZ110SI i .1:1je10 prol,wQd,i svoJE!~ecere iz l;io~elrilJ ugljikohidra[a i(Ojejedell10 telako posti.zet'ilO liiflOgO I'cifu 0(p01\10B,[, Jleg(~" n :l ' v: r iom s e cc ; :m " iz t:ojm]s,de, !mlaclL 1 Iwl~sa,Pokllsnjte s n ~a t\ ii li U \ 1 0S lwa,ne I


47/96

Drugi n lsu toga misl jenja i misle kako [e jednako korl sno jes ti razno svjeie voce i povrce,Naravno, nije rijec 0 i sld jucivost i u odabi ru : moie te jes ti o rgansku hranu zaledno s onomkoja nlje organskoga podri jetla. Cinjenica kako j e organska hrana skupl ja , moie utjecat ina vasu odluku, kao i pos tupc i ko ie kortste pro lzvodad organske hrane, a odrZiv ij i suimanje s te tn l za ol'wlis i opcenlto priredu,

R A Z L O Z I Z A Z A B R IN U T O S TAko se drzite stare izreke: "Covjck je 0110 stoj ec it !, " p rihvacate c in jenicl l da su nase tjelesnesranice sacinjene OclhJ,';'U,1C ko]u unosimo LLorganizam. Ako jedemo svjezLI nezagadenu hranuto se odrazavn na uase zdravlje, vitalnost ienergiju, Pesticlc1.i iumjetna gnojtva, k oj uua seubijaju kukcl ip onc e ra st hi lja ka , u tj eC ll ni l n assvojorn otrovnoscu, ~IO s to to


48/96

II

I IJ

1 ,1II, ',

N ek e v rs te v oc a i p :o v rG l n a jb n lj e j e_kupoval i l zo r gans koga uzgoja j ers a dr ze v is u razlnu otrovnlh elemenatau tragovima a d o st al e h ra ne ,

U J< L A til J AN J E O 'S T A JA K IiH M I J SKI H T V , AR Ij ( a ! d j~dete'vocl '!l i p ' l ' ) v r c e k l ' i ' j erjijll _0 rgan_sl~J"KaPtId rijetli;l,prepOW~uje~se d ob ro g aopratl ' kako biste: uklpf:iili~tovis-e _ostata ka ke,hiljskih tVa r l ,G l s im t6 '~ a , ogulile ga -struQhra~jp'j'epo.rUcUju da 58ko ra b r esaka , jahuka, krusakaigr,oz.t1a U:. ll jek ,~dstralJi.Rrq.nje v.oC_~i povrEasreds-!-vom Z' intenzivl10gauzgojadr~e II tmlli:Wll ipr .ena i'~ j )a ri : im p. rosro r im iL. ta il,no;:ljtl IiJ'~kI!lMeflqp.LLt ) lQto ,U@ll,l 0311

stimuliranjC1 rasta; slemi.de,suJfomullicle,. umjeLlle bOje iz:J_sladjva6~_ M I. iJ el w iSif koj l se dobjv~\j l lad zlvGlinju mogu sudci;avaliI:ragp-ve DDT,ja, antibiorike,h0i.',1l,One poput lio[lti0Jl,LZli rastt l< ! baktellje lllHStitiSi.lc.

zbog IIH~sa. Velik; dio mesa peradi iostalilJ rnesnlh proizvoda koji sed6blyaju intenzivnim uzgojcmmoze b i tl z a ra z en salmonelorn,karnpiiobakLero1.11 i,E_ coli . Z a r azliku od zivotinjll iziLll.m~ivn()g~ uzgoja, stoka kolas e L l z ga!a o rgan sk i provodi dosravremena .113 zraku Ipaseorgansku travu _Zivotinje seuzgajaju u zatvoreniui krduna

prirodnim sredstvima. Dopustaju. u - p , rasti na prirodni nacin, bezpomoci sredsta va za poticanjerasta, Ako [edete runogo mesa,pokusajte srnanpti.ru kolicinu.Dvije trecine poljoprivrednihpovrsina na svl letu korisrl se zauzgo] stoke, SIO bi se i!lHeemoglokoristif za uzgo] biljakakoje daju .LIlL1ogo veci prinos.

kokosi . Ptenlda s.e" l


49/96

proizvodnji ; kako bi pobol isal l njezin izgled i sastav iiikako b i o laksal l p ripremu gotove hrane. Ne moze se uvi jekiz sadrfaja na naljepnidzak ljuci ti j esu l l tl dodadprirodnoga ili IjaC,lv,lnje bojl:! i zaspxjBCav,1I1je ruzvo]a hakterljek . O ) , l l ;:aziv:( kvaren]e mesaCW] :1 se iJnosv in j e ti n e ), nbe i 5i1'(l .kobasica, mljeveuoga mesa ihrenovki. jedan clio nlrrara kaddede LI probavni sustav, pretvarase 1I. nitri te , koji tada 1Ip vezlvanju S aminirna(bjelancevil1ama iz hrane), 1110gListvonu k an e rog en e n it ro samin e .

l~liJeJldiaJlliJll.eLl'aodena kiselinas e kor ist i ku oko nze rv uns z agotovu h Il1l111. Moguce jc cia irnaotrovno djelovanje. Simptornlkoji SlL primi'ecen: U O I 1J il koj i s .ubil iveoma izlozenj su:vrtoglavica, glavobolja, kihanje,mucnina iasunaticni napadaji.

G E N E T S K IMDIFICIRflNA H R A N A~GMO)U gene t sk l mc d lt lc lr a no ] h ra r tlrnanipull ra se 5 DNA kako bis e p o vs ta o p~im!)s i polacataotpornost n a b ole st i. K odbil jaka to po rna ze uspriefavanju pojavenarnetnlka i k oro va t epo iacava n i lhovu hranjivuv rl ie d nos t. l pa k , r n nog l s uz a b r i n u t l z b o g u tj e~ a ja G M Op ln do va n a z i vl s v ij e ! l e r t akv ip ro ) zv o di r eme t e p ri r. o dn ue ko i. os ku r av i1 ol ez u, : k a0 iz bag p r ij e np.s< l g ene t sk i h~m0dif ika~ija na divlje vrsteb il ja k a. D u go fOo n e p o sl je d ic etoga ste I ju d i j ed u GM@ hranujo s n is u p oz na te . Aka ih zaliteIzbjetl, lis na l jep n lc i p o f ra z i tenatpls-: u Ne ~ ad rt i G MO " ill"Ni je GMO."

PRIRODNI DODAC I:j lj~(.Ic::(i dodaci prlrodnoga SII bUj!1oga i2.i.\IOlinjskoga podrfjerla j ndkodljivi ~lInudornjestnk za kemijske dodaike j bo]e. r'olmziteib na pop isu sas to jaka p ro izvoda na nal jepn ic i, Octena kiseliua ( Cat) Nut ri jev k lo ri I ( so l) B je lanj ;l k. ( ia je ) Anello (ekst . .. .kt iz vrsre tropskoga srabla)., IkLa-karoLc:n (I11rkv,.1) L irnunska k.sclina (iz voca .iuusa) D e ks uo za ( }e ce rn a r ep a) Smo la g uar a ( iz si emeoa koje ra~te 1I Indijj) S m ola L J .- ag al mn ta (i;:: trnovita grmu koji ms,te nas re d. n je mu i~ to k u ) M li je cl 1a ki~eJil1a sirutka, kl lkl l ruzn.i skrob,krumpi r i lllelas\1) Lu(;i iin II rrirodn me ~I.anjl .l II j~l ,j irn:J,r .l 'n imasuj.: i kllkurllza

E-BROJEVIli 'O;;t0Ji petpun: popls E-brojeva-d0daraR.a dozvqJjeJllh III':uropskoj un.iJi- \ 1 < \ utternetli.( ' V i c l J ]zyore). Ovdje li3vedellj.,povewju se . llekiOlZclraV~lV nim t gobama,lIklj llCUjllCi ~stmll.

se povezu]e s alergijarualcJ~'UgiL l~ nuspoj~1 arnaE 200-290 (konzervansi)E 300-322 (~~nLiobjciansj)E 40Q-495 (emlllga(0r.i isL.abjJj%alorj)13 _0-.21 (Zl! 'Jaclivaci)E 173 ( lumi(liJ, pevez.uje s sa~(lniln(;). SCu1Ai.zhel!iDe~ovoJ11,bOleSoll

E 1 00 -1 8 0 ( bQ j e)'B 1012(zuLa bOja ) , \arl:mZjn kil l j iAgar'agar. irska m~hovlna, c(Vene~Ige1;3ls;n~H il[\1orsklhtraVasadrie Vrije.dherninerale i hran; da,iu prirodan OkU5.

, S l O P I J E M OVoda je presudna za dobro zdrav lje; lpak se Uudsko t ij elo sas to ji od70 pes te vade. Premda je voda iz s lavine obradena take da nije

F IL T R IR A J T E V O D UStrucnjaci zuzdravlje preporucuju pijenje 1 do 2 litre vode na dan.Uvodovodnlm tvrtkama.govore 0 kukvoci vode u samlrn'Ilociovodim:l:, ali l1C i0 kakvoci vode koja ist jeCe iz slavina. Stoga


50/96

11[III~IIfI

skodljiva i mezemo je piti (vidi str. lS), na fatost, time se neuklanjaju bas svl anecis{ivaci. U nekim driavama (Sjedinjenim

Americkim Driavama. Austral ij i, Novome Zelandu i nekim dijelovimaEurope), u vodu dodaju f luor ide kako bi se spr ijeCi lo pmpadan]e zuba,

no postoji zahrlnutost zbog dugorocnih pos ljed ica takvoga pos tupka pozdravlje.

Z A G A fJ lV A C I U IZ V O R IM A V O D EPrema Americkorne Jnstimtu za istrazlvanjeoko li sa , u danasnje v ri je rne vainije j e nego ikadaprl]e zastiti,ii iZl/bri';;la vode od kemliskogazagadlvanja. Zagadivan] podzemne vode irnatrajne posljedice. Nije ueuoblcajeua pojava dol]enavcdenlh zagadivaca ujavuim izvorima vode.DEZINFEKC1JSKASREDSTVADez in fekc ij sko s reds tvo ko]c senajceSce koristi jest k lo r , 0 1 imogu se koristiti .i klcramin iklor-dioksid, HOI U oslab.jenimoblicuna. Sve to su nadrazujucasredsiva. Posebice .jez a b r in j a v a lu c a re akc i ]a klora naorganske tva ri u vodi , cime sestvaraju nusproizvodi poputtrlhalomerana (ukljucujueiklorolonn), o[J~slJe tvari ko]e SI:!do vod e u ve zu S po.avom [aka,

Neki od till zagadivaca izaziva]u deforrnact]eploda, ostcccu]a reprodukuvnlh organa, rak,osrecenje.jctre, bubregai Zivciluoga sustava tebolesri probavnoga sustava, No nije sve baS takocrno -vise ad 95 posto tih kernikaliia IOOguukloniti filtri za vodu,

HLAPLJIVr ORGANSKISPOJEVrUglavnem potjecu izindustrijskih kernikalija ioropina (np r, benzen, toluen,vlnil-klorid), re sredstav za( ,Ween ] e u kuca ns t vu.METALI U TRAGOVIMAUkljuceni 5L1 [ski metali popUIolova, i ive, arsena, alumlnija,kadrnija, oakra, kroma iradij;!cJjskoga radona.

SINTETICKI ORGANSKISPOJEVIVoda za p ice maze sadrzavatimnog sinteticke organskespojeve (vidi W, 93),Visokerazine nitrata u umjeinirngnojivima r 1l zl og s u zabrinutostt[e r s e dovode u Yew S mnogimzdravstvenim tegobama.MIKROBIDvije vrste stetnih rnikroba ..ko:jise nalaze U vod i za p ice . s.uparazit i kriptospcridijai glardlie,Oba i zazi va jubo lest i ;.ei uca.

K O L I K O J E Z D R A V A V O D A IZ B O C E ?Europski standardi zaproizvocloju vode'u bocamasu n . i . Z i nego ?:avodu iZ,sJ~lvine. Pre.ma u1.konir.n' t u,Sjec1injeniln lll,llerickim:J ) rz aVa ro , L , I lC z a ll t J, j ey r lj l l: caSt iCl i i zvo .m za pluljel),J,evo~le, a Z( vodu Ylshlyillezaht:J.jevaju,

Dez in fekc ija vode, kakobi se ocls!)tmili z,igadivacj,(lobicajenn je pr; lks


51/96

mozete bitl sigurni cia njihoviproizvodi dolaze i 7 . pouzdanihizvora, od pJ:OjZVDt1ac~1or gu nsk e hr an e, r e c ia Slivisoke kak voce.

WodavuOn. id . A im se odl uc lteml.L:!I.kvl! dostavu, rnspltajrese {:I organsko] nrani ipl'oj~v",d.i.O.m.k()jinisugenmsk i modificl r an i - 1Iproda.vaunjcmm, posluiu uskladu sa zahtjevimu kupaca,

kupnju [ednom u tjednu., a rnnoge su prodavaoniceudal. jene o d g ra ds ko ga s re dis ta , u n ab av ku hraneu s up er m ar ke ti m a o dl az i se a u tomob ll lr na - stoekoloskl nije prihvatljivo, ito ne same zbog potrosnje gorlva,)edna od prednostjsupermarketa;e ta o sto na policama lmalu velik izborr ob e . l pa k, velika kolldna te ro be d ov ez en a je iz cijeloga svijeta te je, kako b i stigla"svjeza", potroseno rrmogo struje za hladenje. konzervanse i za zrakoplovno gorlvo,Supermarket; uvelike pridonose kolldnl otpada: velike kollclne potrosne robe baca se kadprode njihov rok t ra janja. lpak, u nek im t rgovaddrn tancima rade kompost od voca ipovrca kojemu j e p ro s ao rok,

PROCITAJTE5TO PISEN A N Al JE PN IC IKad kupujete hnU1U uvijekpornno procitajte sto plse uanaljepnici (vidi str , 96-97).Odaberite one proizvcde kojisadrze malo iii nernajudodataka, konzcrvansu islntetlcklh boja te nlsu suvisnozapakuuru ili su pakinmi ureriklirani materija! poputpaplra, ,! ne \J plastiku.Pouuzire nclzbljeljene Iil treza k a V 1 . . 1 , ubruse, toaletni

SlOBODNAl 'RGOVINAKad god. [eto moguce,I cr pu jt e ro bu na k oj o] jenavedeno da pot ice s lobodnutt;g;:wiml (vid] I zv or e, s tr , 169).JDbstupni su brojn] proizvod],primjerice, kava, ca.j, cokolada,banane, secer , rued, keksi ,kakao , sok od narance , mus li ,r lZa 1 o sus eno vo re , adanas i rna sve v .se takvihprolzvoda.

K A K O K U P O V A T I I E K O L O S K I p o tr ai nj a z a n eo b ic ni m v rs ta m a v e ta ipOI/rca e l l a sllcl je b r a k u la u ( va t u) .p . nt i. c e b i ol o sk u r a z no l ik o s t.

IIl I Odlazite u supermarket kad morate, ali razrnislite KUPU J TEL 0 K AL N0i0 drugun nacinima kupovau]a. Manje Aka je moguce:, 1. 1 prodavaonicu radl]e otit1ireprodavaorti.ce hrane ob ic no su specljalfziranc te pjesice il.i biciklorn, nego automobilorn re koristite

ruje:sne rrzlliGe i centre. Take cete ustedjeti vrijemei i zb jeCi p rome tne guzve te duge redove 1Isupermarkeuma. O o 5 i l 1 1 toga, tl.~tedicL cere gOIiVD ii roskove pnjevoza, pomociu odrzavanju rujesnthrrgovlnu ipotlrl8tl razvoj svoje zujednice. Takvokupovan je [e osobn i]e. A .kQcesce odlaz tt e u ku])njuinanjih kolicina, srvarat cere rnanje otpada ijestlsv.ieZiju hranu.

nude kvalitetu, a ne kvantitetu.K U P O V A N . l E HZONSKO'GA VOCAl P ' Q V R ' C AlJpfavilu, najholje j e k u pev a tl s e zc n s ko v o fe i pOl /ree.PregledM tabl lca pon ioE i c e v a r n od rs d it l r iajbol je

\ :l ij em e ~ a : k, up o va n je o d' re , de n og a y q ca ip ov re a k ak o b ls te b ill s lg urn t d a je s vje ze ,: p os to je iz nirn ke us ' kl ad l! J s l c ka l nor n p r e lz v odnl o rn U o dre de nim k ilrn ats kim z on am a, a u neklm slucajevil l la prolzvodirnogub lf u vo zn l,~I.MA C V j e t a G a ' K l n J l s K i kupus' TNsr i leCel~r ' kodjen K i ~ ~ l l e a Kras:tqv.~i ~l~lena S?,a lata 'celara L u k I s; oz jg!~ MahuneO ] k l < ; i M l i l q i kr:U.mplr Mare l i c e fE&ENt:.lcl'lke R'adie Mi!tovi lac BrokuleCIlj'etaG'a Rdtkvice I \ i ' l l a d e r n a h u n e Bundeva'Krumplr ~p-aroge Mla.di grasak Celer i k orljen eelsraI~WIJ!:is Vl\tha s.a laIa M ladl I(fumpir , G i k l a' L u I < MrkY,e labuke'Pas~mak um o R a j , c k e KO'ql l ' l ra~'H o r i l u k ' l r U ~ o k , f ; l 51a tk i f e fewn i' lrl,!sk,ePtoKulii:e Bijel i lu k Slatki kukuruz Kupus3 : l ( e d a k ' l l ' repa' Bob Sljiye, F1rtikulJte_Zimske t i kv :l e B r e s k ) . l e 5p.ina:t {ljive.

G r a s a l < n k v i G e ~pinatP ' R " O ~ J E . L E J a b u k e H ' l } I e (veeina in je' mkviGeMleeke J a g - o d e naj50lja u ~ane"Glji \Ze: !ijetac'El Ijeto)

K U P U I TE lO K A l N E PRO I Z Y OD ETrz.n:ice imaju velik udio U proda ji h rane , a mjesn ip ro iz vo da ci j os u vii ek proda]u sir i v rh nje izlokalnih mljekara. Nemaju posrednlke .P~!S.~Injihove cljent' cesto l1iZe.POT I CIT E B I 0 L.O SKU R A Z NOLI I< 0 S TOdaberite tradicionalne ill neoblel).e vrstc voaip ov rc a, a m es o k up ujr e odp ol jo pr lv re dn .k a k (' )j iuzgajaju .nanie uobicajene vrste stolee,DOSTAVLJACI ORGANSKE H R A N EU raznlm krajev.ma posreie mnogi dosta:vljacioq pn sk h ra ne , Jed.nostavn0 telefonlralte, go.5aJjitefnks ill e-mall ido.G.e.l~aj~e1m'~L(libu, kI;lJ~\vam ~ti:i:en a: h\ dt )l P )- ag u dogQvore. i l ,9 v!'lj,eroe.

I C u p u j l ! ! 19~il lno pr,oitv.edeIlU, s e2 Q n sl ~u h 'f .a h U k a da j e i n' lamnog0i mda je nalb

5/10/2018 Rosamond Richardson - Organski Do

rosamond richardson - organski dom

Documents

p o r e

n e b o

o s v e n

u t o r n

o nd o n opremanje

b o je n je

n e s u p rem

t o r e ci