Romantizam u Hrvatskoj

U književnom razdoblju romantizma pišu se pjesme i drame.

Glavne teme su:

povjesne

nacionalne

Preporodno razdoblje hrvatske književnosti ponajprije afirmira lirsko pjesništvo, i to domoljubno. budnice i davorije zauzimaju središnje mjesto u preporodnom lirici (Gaj, Vukotinović, Demeter). Iz budničko-davorijaške poezije izdvaja se Mihanovićeva Hrvatska domovina kao najznačajnija lirska pjesma preporodne lirike.

Evo i slike hrvatskih narodnih preporoditelja:

Petar Preradović

Stanko Vraz

Ivan Mažuranić

Ljudevit Gaj

Romantizam u Hrvatskoj nazivamo Ilirskim narodnim preporodom.

To je naziv za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. st. pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta iz Habsburške Monarhije razvio na područje Hrvatske.

Trajao je od 1813. do 1850. , kad je nastupio Bachov apsolutizam.

Alexander Bach

Austrijski ministar koji je poznat po centralizaciji i germanizaciji (U Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).

Odakle ime Ilirski narodni preporod???

Odgovor je vrlo jednostavan, zato jer se mislilo da smo mi Iliri, potomci heterogene skupine plemena traćko-ilirske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice, poznatih u Starom vijeku na područjima od Panonske nizine pa do obala Jadranskog mora, južne Italije i Epira.

Borba za nacionalnu samostalnost:

-Hrvatski intelektualci bore se za očuvanje hrvatskog jezika. Na taj način ulaze u obzor europskog romantizma koji podiže kult nacionalnom jeziku i nacionalnoj kulturnoj baštini

-nagovještaj nacionalnog buđenja je poziv zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca za skupljanje narodnog blaga

-Antun Mihanović želi da hrvatski jezik dobije status kakav imaju i drugi nacionalni jezici

Spomen ploča na "Narodnom domu"

Književno stvarateljstvo

Preporodno razdoblje hrvatske književnosti ponajprje afirmira lirsko pjesništvo, i to domoljubno. Budnice i davorije zauzimaju središnje mjesto u preporodnoj liriciBudničko-davorijaške -> Antun Mihanović (Hrvatska domovina)

Ljubavna -> Stakno Vraz, Ljudevit Vukotinović, Petar Preradović

Satirična lirika -> Stanko vraz

Epika -> Demeter (Grobničko polje), Ivan Mažuranić (Smrt Smail-age Čengića)Drama ->Demeter, Ivan Kukuljević Sakcinski, Antun Nemčić i dr.

Putopis -> Matija Mažuranić, Antun Nemčić i Stanko Vraz

“Lijepa naša domovino,Oj junačka zemljo mila,Stare slave djedovino,da bi vazda sretna bila!Mila, kano si nam slavna,Mila si nam ti jedina.Mila, kuda si nam ravna,Mila, kuda si planina!Teci Dravo, Savo teci,Nit' ti Dunav silu gubi,Sinje more svijetu reci,Da svoj narod Hrvat ljubi.Dok mu njive sunce grije,Dok mu hrašće bura vije,Dok mu mrtve grobak krije,Dok mu živo srce bije!”

Kronologija:

1813. Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije (Maksimilijan Vrhovac)1815. Antum Mihanović: Reč o domovini hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku

1818. Juraj Šporer: Oglasnik ilirski

1830. Ljudevit Gaj: Kratka osnova horvatsko – slavenskog pravopisanja

1831. Pavao Štoos: Kip domovine vu početku leta 1831

1832. Ivan Derkos: Duh domovine nad sinovima svojim koji spavaju Janko Drašković: Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom1834. Prvi brojevi Novina horvatskih i Danice horvatske, slavonske i dalmatinske

1836. Uvođenje ilirskog naziva: Ilirske novine, Danica ilirska

1842. Osnivanje Matice ilirske (kasnije hrvatske)

1843. Ivan Kukuljević Sakcinski održao prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru

1847. Hrvatski jezik postaje službeni u Hrvatskoj

Kriza preporoda:

1840. Odvajanje Vraza, Rakovca i Vukotinovića

1843. Zabrana ilirskog imena, promjena naziva lista: Narodne novine i Danica horvatska, slavonska i dalmatinska1849. Franjo Josip I. uvodi oktrorirani ustav, prestaje izlaziti Danica

Izradio::

J. Vuleta (III.a)

Net name:

“Pathologist”