ROMANTINE VEZE U ADOLESCENCIJI

ROMANTINE VEZE U ADOLESCENCIJI I NASILJENasilje u partnerskim i obiteljskim odnosimaStudijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet u Zagrebu2014./2015.

Romantine vezeU adolescenciji su takvi odnosi i oekivani i istaknutiAmeriki adolescenti (Add-Health: Carver, Joyner i Udry, 2003) - u prolih 18 mjeseci posebni romantini odnos imalo je: 25% 12-godinjaka gotovo 50% 15-godinjaka 70% 18-godinjaka87% mladih u dobi 16-19 imalo je iskustvo veze (CESI, 2007)63% 17-godinjaka je bilo u vezi u proteklih 6 mjeseci (Ajdukovi, Lw i Suac, 2011)Zato istraivati romantine odnose u adolescenciji?zbog utjecaja na psihiko i spolno zdravlje adolescenta

zbog utjecaja na adolescentovu socijalnu mreu

zbog utjecaja na opi uspjeh adolescenta

zbog vanosti veza u adolescenciji za budue veze u odrasloj dobirazvoj identiteta; razvoj seksualnosti; slika o sebi; samopotovanje; osjeaj podrke; depresija; anksioznost; promjene raspoloenja; delinkvencija; sukobi; zlostavljanje; trudnoa; spolno prenosive bolestiobitelj; prijatelji; ira vrnjaka skupinakolsko postignue; planiranje karijeresamopercepcija kompetentnosti u romantinim odnosima; privrenost; oekivanja; komunikacija; rjeavanje sukoba; predanost; povjerenjeRezultati istraivanjaNa romantine veze utjeu odnosi s vrnjacima i u obitelji

Nisu samo emocionalne i seksualne veze vana je povezanost, zajednitvo i prijateljstvo kao aspekti romantinih veza

Razvojne promjene (kvantitativne i kvalitativne) u tim vezama su vrlo brzeNasilno ponaanje u romantinim vezama mladihDo 80-ih vrlo slabo istraivano podruje

Istraivanja nasilja u bliskim odnosima uglavnom su bila usmjerena na nasilje nad djecom i meu odraslim partnerima

Prva istraivanja u RH poela 90-ihZnaaj istraivanjaDomaa i strana istraivanja pokazuju veliku prisutnost nasilja u mladenakim romantinim vezamaDoivljavanje seksualnog i psiholokog nasilja u partnerskim vezama je najee u srednjoj adolescenciji te u ranim 20-tim (Harned, 2002)

Kliniko iskustvo pokazuje da obiteljsko i partnersko nasilje u odrasloj dobi esto zapoinje u adolescentskim vezama kad se uspostavlja obrazac nasilnog rjeavanja sukoba u bliskim odnosimaTipologija i vrste nasiljaNasilje usmjereno prema samom sebiInterpersonalno nasiljeObiteljsko i partnersko nasiljeNasilje u zajedniciKolektivno nasilje

Tjelesno/FizikoPsihiko/EmocionalnoSeksualnoZanemarivanje (deprivacija)Ekonomsko/MaterijalnoUestalost nasilja u vezama mladihUestalost nasilja kree se izmeu 28 i 60% (Josephson & Proulx, 2008)

Vie od 2/3 mladih doivjelo je neki oblik nasilja u vezi, a neto manje od 1/2 priznalo je da su se u vezi nasilno ponaali (CESI, 2007)

87% mladih doivjelo je, a 93% je poinilo neki oblik nasilja u vezi (Ajdukovi, Lw i Suac, 2011)

Uestalost fizikog nasilja u vezama mladih1/3 studenata fiziki je napala partnera ili partnericu u prethodnih godinu dana (Straus, 2007)Tjelesno nasilje u vezama kod 1/3 studenata (Penik, 1994)4% mladia i 8% djevojaka bilo je fiziki nasilno prema svojim partnerima, dok je 4.9% mladia i 6.5% djevojaka je doivjelo fiziko nasilje od partnera/ice (Ajdukovi, Ruevi i incek, 2007)51% srednjokolskih parova priznaje neke oblike fizikog nasilja (Capaldi i Crosbi, 1997)Uestalost nasilja u vezama mladih (2011)Uestalost nasilja u vezama mladih (2011)Uestalost nasilja u vezama mladih66% adolescentskih parova kod kojih je bilo nasilja bili su obostrano nasilni (Gray i Foshee, 1997)Studenti - obostrano nasilje izmeu partnera je najee (Straus, 2007)Za polovicu mladih nasilje u vezi je uzajamno (CESI, 2007)

Povezanost poinjenog i doivljenog nasilja r=,56 (2011)Spolne razlikeDjevojke ine vie:nasilja u vezi openitofizikog nasilja u vezipsihikog nasilja u vezi

Mladii ine vie:seksualnog nasilja u vezi

S time u skladu i doivljavanje nasilja, no rezultati su manje konzistentni

(Archer, 2000; Marcus, 2007; Magdol i suradnici, 1997; Moffitt i sur., 2001; Ajdukovi, Ruevi i incek, 2007; Ajdukovi, Lw i Suac, 2011; CESI, 2007) Partnersko nasilje u odrasloj dobiIstraivanja sa opom populacijom pokazuju da je nasilje esto obostrano i spolne razlike se smanjuju

Mukarci ee vre fiziko nasilje koje dovodi do ozljede kod partnerice

U sluajevima nasilja u obitelji poinitelji tekih (kaznenih) djela nasilja u obitelji su u 95% sluajeva mukarci, a 78% rtvi su odrasle ene

Razlozi za poinjeno nasilje u adolescentskim vezama (CESI, 2007)Djevojke (%)Mladii (%)Ljubomora6444Srah od prekida3223Odgovor na provokaciju3023Nesporazumi u komunikaciji2514Kontrola partnera/ice2117Samoobrana1015Utjecaj grupe vrnjaka/inja1012Iskazivanje ljutnje105Utjecaj alkohola/droge411Faktori rizikaIndividualni faktorinisko samopotovanjevrsta privrenosti prema ljubavnom partneru/partnericiiskustvo nasilja u primarnoj obiteljiesta konzumacija alkohola/drogestavovi prema rodnim ulogama (prihvaanje rodnih stereotipa)stavovi koji opravdavaju upotrebu nasilja

Interpersonalni faktori (komunikacijski aspekti veze)problemi u komunikacijinasilno rjeavanje sukoba

Faktori rizika na nivou zajednice/drutvanorme i utjecaj vrnjakih grupautjecaj medijaFaktori zatiteIndividualni faktoriznanje o tome to je partnersko nasilje i kako ga prepoznatiznanje o tome kako izgraditi vezu koja ispunjavasamopouzdanje i osjeaj vlastite sposobnosti i kontrolesposobnost suosjeanja s drugima, pokazivanja razumijevanja i potovanja prema tuim miljenjimaiskustvo da se nasilno ponaanje ne odobrava ili kanjava, a potovanje cijenikvalitetan odnos s barem jednim roditeljempodrka nekog izvan obitelji: roaka, susjeda, prijatelja, vrnjaka ili savjetovatelja

Faktori zatiteInterpersonalni faktori (komunikacijski aspekti veze)dobra komunikacija s partnerom: moi razgovarativjetine rjeavanja sukoba i pregovaranja

Faktori zatite na nivou zajednice/drutvapozitivno ponaanje vrnjaka, pokazivanje prijateljima kako se problemi rjeavaju

Jo neki korelati nasilja u vezamaNii kolski uspjeh

Vrsta kole rezultati nekonzistentni (najvjerojatnije se radi o djelovanju kolskog uspjeha)

Poinjenje nasilja prema lanovima obiteljiNeprepoznavanje nasilnih ponaanjaCESI (2007)2011Barun (2009)LjubomoraPrigovaranje zbog izgleda, ponaanjaEmocionalne ucjeneVrijeanjePraenje, nadzor, kontrolaamarUnitavanje stvari i imovinePrisiljavanje na seksualne odnoseUdaracNeprepoznavanje nasilnih ponaanjaCESI (2007)2011Barun (2009)Ljubomora614186Prigovaranje zbog izgleda, ponaanja453539Emocionalne ucjene384836Vrijeanje252926Praenje, nadzor, kontrola2232-4329amarUnitavanje stvari i imovinePrisiljavanje na seksualne odnoseUdaracNeprepoznavanje nasilnih ponaanjaCESI (2007)2011Barun (2009)Ljubomora614186Prigovaranje zbog izgleda, ponaanja453539Emocionalne ucjene384836Vrijeanje252926Praenje, nadzor, kontrola2232-4329amar12819Unitavanje stvari i imovine122139Prisiljavanje na seksualne odnose11626Udarac8519Stavovi prema nasiljuCESI (2007)2011Barun (2009)Ljubomora je nain pokazivanja ljubavi443058Osoba koja je nasilna pod utjecajem alkohola/droga nije odgovorna za svoje ponaanje18839Prihvatljivo je da mladi udari djevojku ako ga je ona prevarila7-10Za neke osobe je dobro da ihpartner/partnerica ponekad udari102516Nekada su ljudi toliko ljuti da se ne mogu suzdrati od upotrebe fizike sile62-68Osobe koje su zlostavljane i ostaju u nasilnoj vezi to ine zato to im ne smeta trpjeti nasilje151855Prihvaanje rodnih stereotipaDjevojke (%)Mladii (%)Kada ene kau NE, misle DAena treba paziti da ne izaziva mukarcaene su jedine odgovorne za odgoj djece i obavljanje kunih poslovaOd djevojke se oekuje da pristane na seks s mladiem koji je potroio poprilino novca na nju tijekom zajednikog izlaskaDjevojke su vie odgovorne za kvalitetu veze nego mladiiPrihvatljivije je da mladi prevari djevojku, nego ona njegaU prirodi je mladia da su katkada nasilni prema djevojkamaPrihvaanje rodnih stereotipaDjevojke (%)Mladii (%)Kada ene kau NE, misle DA929ena treba paziti da ne izaziva mukarca3550ene su jedine odgovorne za odgoj djece i obavljanje kunih poslova714Od djevojke se oekuje da pristane na seks s mladiem koji je potroio poprilino novca na nju tijekom zajednikog izlaska621Djevojke su vie odgovorne za kvalitetu veze nego mladiiPrihvatljivije je da mladi prevari djevojku, nego ona njegaU prirodi je mladia da su katkada nasilni prema djevojkamaPrihvaanje rodnih stereotipaDjevojke (%)Mladii (%)Kada ene kau NE, misle DA929ena treba paziti da ne izaziva mukarca3550ene su jedine odgovorne za odgoj djece i obavljanje kunih poslova714Od djevojke se oekuje da pristane na seks s mladiem koji je potroio poprilino novca na nju tijekom zajednikog izlaska621Djevojke su vie odgovorne za kvalitetu veze nego mladii2124Prihvatljivije je da mladi prevari djevojku, nego ona njega2244U prirodi je mladia da su katkada nasilni prema djevojkama1416Spolne razlikeDjevojke:imaju tonija uvjerenja o vezamaspremnije su na postavljanje granicavanije im je ostvarivanje prava u vezi

Mladii:vie zastupaju tradicionalne stavove o rodnim ulogamavie zastupaju stavove koji opravdavaju upotrebu nasilja u odreenim situacijama Nema spolnih razlika u prepoznavanju nasilnih ponaanja

Osjeaji i reakcije nakon doivljenog nasilja u vezi Djevojke (%)Mladii (%)Povrijeenost4515Ljutnja3622Zbunjenost3327Tuga3716Bilo mi je smijeno2136Strah184Sram124Krivnja96Samoobrana, uzvraanje2923utnja2216Ignoriranje2716Pla254Reakcije nakon doivljenog nasilja u vezi12% djevojaka i 7% mladia trailo je pomo

Hipotetska situacija - traenje pomoi od bliskih osoba:prijatelji 3% (CESI); 56% (2011)roditelji 2% (CESI); 18% (2011)Hipotetska situacija - traenje pomoi od strunjaka i institucija:kola 0,5% (CESI); 15-16% (2011)savjetovalite 0,5% (CESI); telefon 16% (2011)policija 1% (CESI); 19% (2011)Hipotetska situacija prekid veze:52% (CESI): 63% djevojaka, 33% mladia36% (Barun, 2009)25% (Aladrovi, 2009)Djevojke su spremnije na traenje i pruanje pomoiRazlozi zbog kojih mladi ne prijavljuju nasilje u vezistrah od osvete (23%)osjeaj srama (20%)strah od odbacivanja, naputanja (15%)ne isplati se prijavljivati, ionako nitko nita nee poduzeti (11%)osjeaj krivnje, odgovornosti za nasilje (9%)negiranje doivljenog nasilja (7%)strah da im se nee vjerovati (7%)neprepoznavanje nasilja (4%)strah od ispitivanja na policiji, sudu (4%)Istraivanja u ustanovamadjevojke drutveno neprihvatljivog ponaanja (Barun, 2009)N=31najvie prepoznaju fizike oblike nasilja, a slabije prepoznaju psiholoko nasiljenajslabije prepoznaju suptilne oblike psiholokog zlostavljanjaiskazuju da u veoj mjeri doivljavaju (M = 6,2; SD = 5,808) nego to ine nasilje u vezi (M = 3,43; SD= 3,664)visoka povezanost izmeu nasilnog ponaanja sudionica i nasilnog ponaanja njihovih partnera (r = ,637, p < 0,01)povezanost stereotipa o rodnim ulogama i nasilnom ponaanju s doivljavanjem (r = ,378, p < 0,01) i injenjem nasilja u vezi (r = ,482, p < 0,01)Istraivanja u ustanovamamladii drutveno neprihvatljivog ponaanja (Aladrovi, 2009)N=32iskazuju da u veoj mjeri doivljavaju (M = 2,75; SD = 4,016) nego to ine nasilje u vezi (M = 1,34; SD = 3,158)visoka povezanost izmeu nasilnog ponaanja sudionika i nasilnog ponaanja njihovih partnerica (r = ,813, p < 0,01)negativna povezanost izmeu samopotovanja i nasilnog ponaanja sudionika (r = -,366, p < 0,05 ) kao najee prepreke za neprijavljivanje nasilnog ponaanja u vezi navode osjeaj srama (21,9%) te osjeaj krivnje, odgovornosti za doivljeno nasilje (18,8 %)Istraivanja u ustanovamakorisnici domova za djecu bez odgovarajue roditeljske skrbi (Kova, 2011)N=51djevojke ee ine emocionalno nasilje (M = 11,76; SD = 8,59) od mladia (M = 5,21; SD = 4,88)nema spolnih razlika u prepoznavanju i doivljavanju emocionalnog nasiljapovezanost izmeu doivljavanja emocionalnog i fizikog nasilja (r = ,539, p < 0,01)uglavnom nema povezanosti doivljavanja i injenja nasilja sa samopoimanjem u razliitim podrujima