roglic bugarsko-hrvatski lazni prijatelji
DESCRIPTION
bugarsko-hrvatskiTRANSCRIPT
-
Sveuilite u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za junoslavenske jezike i knjievnosti
Katedra za bugarski jezik i knjievnost
BUGARSKO-HRVATSKI LANI PRIJATELJI
Diplomski rad
Marija Rogli, 0130215202
Mentor: doc.dr.sc. Elena aueva
Zagreb, rujan 2013.
-
2
Sadraj
1. Uvod ................................................................................................................................... 3
2. Pojam lani prijatelji .......................................................................................................... 5
2.1. Definiranje terminologije i tipologije lanih prijatelja .................................................... 6
3. Pregled izdanih rjenika lanih prijatelja u slavenskim jezicima..................................... 13
4. Izrada osnovnog korpusa bugarskih rijei ........................................................................ 15
5. Obrada korpusa lanih prijatelja....................................................................................... 17
5.1.Obrada korpusa prema izraznom kriteriju ...................................................................... 17
5.1.1. Grafijska obrada ..................................................................................................... 17
5.1.2. Fonoloka obrada ................................................................................................... 20
5.1.3. Morfoloka obrada ................................................................................................. 22
5.2. Obrada korpusa prema sadrajnom kriteriju ................................................................. 24
6. Leksikografske znaajke Rjenika ................................................................................... 27
7. Rjenik bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja .................................................................... 28
8. Zakljuak .......................................................................................................................... 89
9. Saetak ............................................................................................................................. 91
10. Kljune rijei .................................................................................................................... 91
11. Popis literature .................................................................................................................. 92
-
3
1. Uvod
Ovaj rad nastavak je obrade korpusa koji je napravljen u svrhu izrade Osnovnog bugarsko-
hrvatskog rjenika (Rogli, 2010). Prilikom izrade spomenutog rjenika primijeeno je da se
veliki broj leksema preklapa, odnosno da navedeni korpus sadri brojne homonime i
homografe koji se znaenjski ne preklapaju. Na temelju tog zapaanja izraen je inicijalni
korpus bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja koji je obuhvaao sadrajnu i izraznu analizu
treine korpusa Osnovnog bugarsko-hrvatskog rjenika (Rogli, 2010).
Rad polazi od definicije lanih prijatelja kao leksikih jedinica koje su po zvuku sline, ali po
znaenju potpuno razliite (Pearl i Winter 1972), iji je zvuni ili pisani oblik slian, a
znaenja razliita (Gotlieb 1972) i koje su obino etimoloki srodne (Emericzy 1980). To su
parovi leksema iz dvaju jezika, oblikom jednaki ili slini, a znaenjski razliiti (npr. hrv. kmet
' neslobodan seljak vezan za zemlju svoga feudalnog gospodara' (Hrvatski jezini portal:
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search) ~ bg. '
, , , ' (Radeva 2012:264).
Problemu lanih prijatelja u bugarskom i hrvatskom jeziku pristupa se prije svega iz
perspektive govornika hrvatskog jezika (koji ui bugarski) iz tog razloga, kad su u pitanju
djelomini lani parovi, ukljuuje samo one sluajeve u kojima bugarski leksem ima ire
znaenje od hrvatskoga1 a ne ukljuuje sluajeve u kojima hrvatski leksem ima ire znaenje
od bugarskog2.
1 npr. bug, to oznaava voziti, prevoziti upravljati dok karati (prez. karam) u hrv. oznaava
samo jedno a to je koriti nekoga i etimoloki korijen vue iz praslavenskog pa srodne oblike i znaenje
moemo pronai u ruskom i ekom: rus. krat', e. krat, dok u bugarskom jeziku karam vue
porijeklo od rijei kola, odnosno od lat. rijei carrere.
2 npr. bug. koji dijeli osnovno znaenje rijei balon s hrvatskim (kuglasta ili drugaija obla opna
koja lebdi, oblikuje se unoenjem zraka ili drugih plinskih sadraja a. djeja igraka), dok u hrvatskom
on posjeduje jo 6 dodatnih znaenja (1. razg. velika staklena trbuasta posuda za tekuinu: 2. stakleni
dio arulje: 3.sport a. vrsta jedra, veliki trbuasti flok za lagani boni vjetar b. arg. visoko napucana
lopta (u nogometu, stolnom tenisu, tenisu i sl.): 4. pom. tajlandski brod, svijena pramca i krme s
oslikanim zrcalima, u sredini je kuica od bambusovine s oltarom, upotrebljava se u religijskim
procesijama: 5. vrsta guste tanke svilenkaste tkanine: 6. (u prid. slubi) indekl. razg. a. koji se potrebljava za izradu balona (1b) i vodootporne odjee [balon-svila]: balonski b. koji je od takva
materijala [balon-mantil]: balonski).
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search -
4
Teorijski dio rada temelji se na prikazu meujezino-kontaktnog karaktera lanih prijatelja, u
prvom redu prikaza semantike interferencije leksema u hrvatskom i susjednim jezicima
(hrvatsko-maarski, hrvatsko-engleski, rumunjsko-hrvatski, bugarsko-engleski, srpsko-
bugarski).
U izradi rjenika lanih prijatelja polazite je metodoloki postupak koji je izloio Kristian
Lewis (2010) u svojoj doktorskoj disertaciji o hrvatsko-ruskim lanim prijateljima. U izradi
rjenika bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja preuzeta je podjela na djelomine i potpune lane
prijatelje kao dio analize korpusa prema sadrajnom kriteriju te analize korpusa prema
izraznome kriteriju (Lewis 2010: 109-79). To su osnovni kriteriji prema kojima je izraena
klasifikacija prikupljenog korpusa.
U poglavlju Pojam lanih prijatelja prikazane su relevantne teorije o lanim prijateljima te je
dat krai prikaz tipologije lanih prijatelja, kao i terminoloka odreenja pojma.
U treem poglavlju Pregled izdanih rjenika lanih prijatelju u slavenskim jezicima prikazuju
se pristupi leksikografskoj obradi lanih prijatelja u dvojezinoj leksikografiji, kako genetski
srodnih jezika, tako i onih koji nisu srodni ali je jedan od njih uvijek slavenski.
U etvrtom poglavlju predstavljene su metodoloke pretpostavke izrade Osnovnog-bugarsko-
hrvatskog rjenika.
U poglavlju Obrada korpusa lanih prijatelja pristupa se vierazinskoj kontrastivnoj analizi
prema izraznom i sadrajnom kriteriju.
U poglavlju Leksikografske znaajke Rjenika predstavljena je rjenika graa koja ini
njegovu osnovu, nain njegova nastanka, njegov ustroj i veliinu.
U sedmom poglavlju donosi se rjenik bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja.
U zakljuku su sumirani rezultati provedene analize i koritene metodologije, te mogue
perspektive buduih istraivanja.
-
5
2. Pojam lani prijatelji
Lingvistika pojava lanih prijatelja (franc. faux amis, rus lonye druz'ja, e. falen ptele,
eng. false friends, bg. podrazumijeva meujezine nesporazume u
pismenoj ili usmenoj komunikaciji, a javlja se kao rezultat refleksnog prepoznavanja leksikih
oblika te podrazumijeva da u izvornom i stranom jeziku sline ili iste rijei imaju razliito
znaenje (Lewis 2008: 173-180). Sama problematika lanih prijatelja u najveem je dijelu bila
predmetom praktino orijentiranih radova, u prvom redu taksonomsko-leksikografskog ili
didaktikog karaktera (Ivir 1985; Ivanova 2004). Prouavala se uglavnom iz perspektive
teorije i prakse prevoenja te u okviru kontrastivnih leksikih analiza, odnosno analize
greaka na leksikom nivou (Brdar 1992:219). Nekolicina bugarskih i hrvatskih autora koji su
problematici pristupali sa takvog stajalita a na ije u se radove ovdje osvrnuti su: Penka
Barakova (Barakova 1988) koja je pisala o srpskohrvatsko-bugarskim lanim prijateljima,
Marinela Valanova (Valanova 2013) koja je radila kontrastivnu analizu pravih i lanih
prijatelja u slovakom, hrvatskom i bugarskom i Vladimir Ivir (Ivir 1996) koji je bitno
doprinio kontrastivnoj lingvistici i teoriji prevoenja svojim radovima o lanim prijateljima u
hrvatskom i engleskom, Danijel Buni (Buni 1999) koji je autor dosada najopsenijeg
internetskog projekta Lani prijatelji u slavenskim jezicima, Maslina Ljubii (Ljubii 2011)
sa svojim radovima o lanim prijateljima u talijanskom i hrvatskom jeziku, i za ovaj rad
najvanije autorice Cenka Ivanova i Marijana Aleksi (Aleksi, Ivanova 1999) sa Srpsko-
bugarskim tematskim renikom.
Svim autorima zajedniki je kontrastivni pristup problematici lanih prijatelja na kojem se
temelji i ovaj rad. Premda je ve reeno kako se obzirom na problem lanih prijatelja
razmatraju hrvatski i bugarski, zbog metodoloke preciznosti treba istaknuti kako se
razmatraju njihovi standardni idiomi.
Kao to navodi Lewis od 1970. godine kada je iziao Standardni jezik D. Brozovia svi su
autori suglasni da ''standardni jezik nema organsku osnovicu, on je konstruiran, a njegove su
odlike autonomnost, svjesna normiranost, viefunkcionalnost, stabilnost u prostoru i elastina
stabilnost u vremenu'' (Lewis 2010:9). Svi standardni jezici su tvorevine koje izvorni
govornici trebaju nauiti budui njihov dijalekt ili lokalni govor ne ulaze u standard. ' Kaemo
li samo hrvatski jezik, nismo dovoljno precizni jer taj pojam obuhvaa ''sve hrvatske
-
6
materinske idiome: tokavsko, akavsko i kajkavsko narjeje, knjievni (standardni) jezik,
razgovorni jezik, argone''' (Teak, Babi 1992:27 u Lewis 2010:9).
U tom se kontekstu valja osvrnuti na razvoj bugarskog standardnog jezika. Prema Scattonu
suvremeni bugarski standardni jezik zauzeo je svoj dananji oblik sredinom 19. stoljea.
Dijalekt Velikog Trnova, jednog od najznaajnijih gradova sjeveroistone Bugarske uzet je
kao model za novi knjievni jezik. Petog veljae 1899. Bugarsko ministarstvo obrazovanja
slubeno je kodificiralo suvremeni knjievni jezik prihvaanjem prvog ortografskog sistema
koji je odreen za itavu naciju. Od tada je samo jedanput znaajno reformiran u veljai 1945.
Kada je zahvaljujui sve jaoj urbanizaciji i imigraciji stanovnitva glavni grad Bugarske
premjeten iz Trnova u Sofiju 1879. zapoeo je postupan proces prilagodbe standarda
lokalnom dijalektu prijestolnice. Rezultat je suvremeni knjievni jezik opisan u referentnim
radovima , , , , , , , .
(Scatton 2002: 188-189)
Bugarski i hrvatski jezik standardizirani su prema svim kriterijima standardizacije, autonomni
su, normirani, polifunkcionalni, imaju vlastiti gramatiki, pravopisni i leksiki ustroj te imaju
ivue govornike.
Da bismo govorili o interakciji tih dvaju jezika po osnovi na temelju koje e se razmatrati
pojava lanih prijatelja u ovom radu bitno je utvrditi navedene jezine i izvanjezine injenice
kao to to ini Lewis (2010) u uvodnom dijelu disertacije o hrvatsko-ruskim lanim
prijateljima.
2.1. Definiranje terminologije i tipologije lanih prijatelja
Pojam lanih prijatelja najjednostavnije je definirati kao relaciju izmeu elemenata dva ili
vie jezika koje karakterizira izvjestan stupanj slinosti. Kako navodi Brdar (1992) ta se
slinost jezinih elemenata moe oitavati na fonolokoj, ortografskoj, semantikoj i ostalim
razinama, te korisnik stranog jezika, uenik, prevodilac i sl. tu djelominu jednakost
generalizira pogreno kao jednakost na svim ili veini nivoa. Oito je da ih tako moemo
promatrati s aspekta horizontalne ili primijenjene leksike kontrastivne analize (Brdar
1992:59).
Obzirom da je rije o slavenskim jezicima prirodan je i genetskolingivstiki pristup. kiljan
tvrdi da je kod jezine srodnosti rije o ''ogranienju raznolikosti pri kojem se kao kriterij
-
7
uvodi zajedniko porijeklo odreenih leksikih sustava, zapravo mogunost da se dokae
kako su oni u nekom prijanjem razdoblju predstavljali zajedniki i jedinstven sustav'' (kiljan
1987:158).
Prema Barakovoj (1988) poznavanje dva ili vie jezinih sistema redovito dovodi do jezine
interferencije koja je opirno prouavana u jezinoj lingvistici. Barakova tvrdi da je za
detaljnije prouavanje tzv. meujezine homonimije, posebno u srpskohrvatskom (u naem
sluaju hrvatskom) i bugarskom jeziku potrebno dubioznije prouavanje leksikalne
omonimije. Nedovoljno prouavanje tipova omonimije i njihovog razvitka u svakom od dvaju
predmetnih jezika bitno komplicira njihovu komparativnu analizu. Lane prijatelje definira
kao aproksimate, pojam kojim se oznaavaju rijei iz dvaju jezika s istom ili skoro istom
formom, no s razliitim ili donekle dijametralno drugaijim znaenjem.
Oluji i Bonjak (2007:312) u svom radu o rumunjsko-hrvatskim lanim parovima iste
definiraju kao nerijetke parove kod kojih je podudaranje samo zvukovno ali ne i znaenjsko,
takvi koji su samo naizgled ''prijatelji'' i koje nije mogue prevesti samo na temelju iskustva
vlastitog jezika.
U ovom radu bavit emo se iskljuivo terminom lani prijatelji i to s aspekta horizontalne
odnosno primijenjene kontrastivne leksike analize. Termin lani prijatelji odabran je i
nadreen ostalim pojmovima kojim se oznaavaju rijei koje u stranom i materinskom jeziku
izgledaju slino ili isto, a imaju razliito znaenje iz dva razloga. Prvi je temporalni, a drugi
kvantitativni. Koessler i Derocquigny3 1928. godine termin faux amis prvi su upotrijebili za
etimoloki iste rijei kojima u razliitim jezicima znaenja divergiraju. Stoga prema naelu
prvenstva nastanka termina koristimo najstariju potvrdu. S druge strane, prema frekvenciji
upotrebe termina, takoer se namee izbor termina lani prijatelji. Prema Lewisovim
istraivanjima (Lewis 2002:2-3 i Lewis 2005:13-14) u svim se prikazanim jedinicama nalazi
bilo izvorni francuski termin faux amis, bilo prijevodni adekvat, to takoer upuuje na to da
se gotovo svuda terminoloki izraz udomaio i ustalio4 (Lewis 2008: 175-176).
3Koessler,M.-Derocquigny,J., Les faux aims ou les trahisons du vocabularie anglais: Conseils aux
Traducteurs, Vuibert, Paris 1928.
4Hrvatski: lani prijatelji, lani parovi: nepravi prijatelji: lana braa: meujezini homonimi:
meujezina homonimija: paronimi: lane srodnice: neprave srodnice: slovenski: lani prijatelji:
navidezni prijatelji: medjezina homonimija: poljski: faszywi przyjaciele tumacza: aproksymacja:
heterosemia: eki:falen ptele pekladatele: mezijazykov falsiekvivalenty: slovaki: falon
-
8
Lewisova analiza pokazuje da jedna skupina ima posve nejezikoslovne sastavnice (npr. lana
braa, zavodljivi izrazi, zbunjujue rijei, neprave srodnice, rijei izdajice), a u drugoj se
nalaze rijei koje su semantiki ustaljene kao jezikoslovni termini, no nastoji im se proiriti
znaenje (npr. homonimija, homonim, heterosemija, heterosem, analogija, analogonim,
paronimija, paronim), u treoj je pokuaj stvaranja novih naziva (npr. tautonimi, aproksimati,
pseudoanalogonimi). Istraivanje pokazuje da je nakon pojma lani prijatelji meu terminima
u slavenskim jezicima najrairenija meujezina homonimija. Taj pojam susreemo u
respektabilnom broju radova na bugarskom. Potonje znai da rijei moraju biti prepoznate kao
homonimi, tj. moraju imati ''razliito znaenje, jednak fonemski sastav izraza, iste prozodijske
znaajke i isto pisanje'' (Samardija 1995:27 u Lewis 2008:177). Ako bilo koji uvjet nije
zadovoljen, ne moemo govoriti o homonimima, ako su pak svi uvjeti zadovoljeni, rije je o
jednome jeziku, jedinstvenom sustavu, razliitom od svih ostalih jezika/sustava. To znai da
supostavljanje jezika/sustava A i jezika/sustava B s obzirom na homonime koji postoje
izmeu A i B znai initi metodoloku, pa i metajeziku pogreku. (Lewis 2008:177)
Prema Lewisu (2010:31) problem koji i danas izaziva najvie nedoumica jest izbor
prevedenice ili koritenje stranog termina kao to je faux amis. U sluaju pojma lani prijatelji
rije je o udomaenoj prevedenici koja zadovoljava veinu gore spomenutih kriterija. U
naem sluaju domae rijei u prednosti su pred stranima, proireniji naziv ima prednost pred
manje proirenim (lani prijatelji homonimi), naziv je usklaen sa sustavima hrvatskog
standardnog kriterija, i jednoznaan je unutar istoga terminolokog sustava.
U svrhu definiranja leksikografskih natuknica potrebno je odrediti pojam lanih prijatelja ne
samo u terminolokom, ve i u tipolokom smislu.
Vladimir Ivir jedan je od prvih hrvatski jezikoslovaca koji se u svom radu iz 1968. bavi
problematikom lanih prijatelja. U svom radu Serbo-Croat -English false pair types
predstavlja tipove srpsko-hrvatsko-engleskih lanih parova na semantikoj i morfolokoj
razini. Prema Iviru dok se, semantika razina prepoznaje kao potencijalni izvor nevolja za
uenika i neizvornog govornika, moda je mnogo manje oito da morfoloka (rjeotvorna)
razina takoer moe stvarati sistemske pogreke varljiva identiteta (Ivir 1968:150).
Prema Brdaru pokuaj tipologizacije lanih prijatelja ukazuje na potrebu vreg ugraivanja
rezultata istraivanja leksike semantike u teoriju i didaktiku prevoenja. Kao to je ve
reeno budui lane prijatelje istovremeno karakterizira izvjestan stupanj formalne ili
priatelia prekladatel'a() bugarski: , , ,
, (Usp. Lewis 2010: 24-26)
-
9
znaenjske slinosti, ali i razliitosti, treba razmotriti i stupanj te slinosti, odnosno
razliitosti. Brdar tvrdi da u sluaju visokog stupnja formalne slinosti na fonolokom i/ili
grafolokom nivou, a u potpune razliitosti na semantikom nivou, dakle u sluaju pojave
lanih prijatelja u uem smislu kao to su sir-zsr 'mast', ladica- lda 'sanduk' moemo
govoriti o svojevrsnim interlingvalnim homonimima. U sluaju odnosa izmeu dva ili vie
jezika koje pokazuju visok stupanj formalne slinosti na fonolokom i/ili grafolokom nivou,
a odreenu razliitost na semantikom nivou mogu se bolje i efektivnije pokazati oslonimo li
se na pojmove poput polisemije (npr. baraka i barracks) ili hiponimije (koko i kakas). (Brdar
1995:340)
M. Popovi i R.I. Trostinska (2009) u svom lanku Jo o meujezinoj homonimiji hrvatsko-
ruskoj i hrvatsko-ukrajinskoj raspravljaju o meujezinoj homonimiji izmeu hrvatskog i
ruskog te hrvatskog i ukrajinskog. Autori razlikuju meujezine homonime koji se nalaze
meu:
1. nesrodnim jezicima koji nisu u kontaktu
2. nesrodnim jezicima u kontaktu
3. srodnim jezicima.
Razlikuju ih na leksemskoj razini (na razini cijele rijei) i na gramatikoj razini.
M. Ljubii u svom radu iz 2002. Hrvatsko-talijanski lani parovi: standardni jezik i dijalekt
navodi da se pod lanim parovima tradicionalno podrazumijevaju homfone ili gotovo
homofone rijei dvaju jezika koje se semantiki ne podudaraju. Tvrdi kako nepodudarnost
moe biti potpuna ili djelomina (Ljubii 2002:19). Predstavljena tipologija preuzeta je
djelomino od V. Ivira potvrujui da problem mogu biti formalne razlike kao to su tvorbeni
morfemi, drukiji kolokacijski potencijal, estoa ili upotrebna razina (Lewis 2010: 36).
M. Aleksi u svom radu Meujezika srpsko-bugarska (bugarsko-srpska) leksika
homonimija iz 2006. godine definira termin i daje razraenu tipologiju pojave lanih
prijatelja. Istie meujezinu homonimiju kao sinkronijski fenomen naglaavajui kao
predmet istraivanja meujezinu homonimiju na leksikom nivou (Aleksi 2006:13).
Meujezine homonime definira kao''formalno sline lekseme dvaju jezika (u kontaktu)
izmeu ijih semantikih struktura postoji potpuna ili delimina neekvivalentnost'', a
meujezine leksike homonime kao ''formalno sline lekseme dvaju jezika koje pripadaju
istoj vrsti rei, ije su semantike strukture potpuno ili delimino neekvivalentne.'' (Aleksi
2006:20).
Dioba meujezinih homonima provodi se prema dva naela koja navodi i Lewis (2010: 40):
1. parovi ije se primarne semantike realizacije razlikuju
-
10
2. parovi sa istovjetnom semantikom realizacijom kod kojih dolazi do pojave semantike
divergencije.
P. Barakova svom radu iz 1988. - navodi da
se aproksimacija moe realizirati izmeu dvaju gramatikih oblika, ili izmeu gramatikog
oblika jednog jezika i rjenikog oblika drugog. Autorica na tome gradi sljedeu tipologiju:
1. kanonski oblik rijei~kanonski oblik rijei
(npr. bug. = sh.gram: sh.hrast=bug. ):
2. kanonski oblik rijei~gramatiki (izvedeni) oblik
(npr. bug. = sh. koraati, hodati: sh. kraa (komparativ od kratak, .r.) = bug. -
ili hs. potvrda= bug. : bug.-= hs. tvra (komparativ od
tvrd, .r.)
3. gramatiki (izvedeni) oblik~gramatiki (izvedeni) oblik.
Prema vrstama rijei u odnos se tako mogu dovesti:
a) imenica-imenica, pridjev-pridjev, glagol-glagol, prilog-prilog
b) imenica-pridjev (npr. sh. garov (crni pas)= bug. (kolodvorski)
c) imenica-glagol
d) imenica-prilog
e) glagol-pridjev-prilog
f) imenica-zamjenica (npr. sh. va(u)= bug. )
g) pridjev-broj
Prema Barakovoj (1988) aproksimati obzirom na formalni odnos mogu biti jednaki ili slini.
Kileva-Stamenova i Deneva (1997) u svom Bugarsko-njemakom rjeniku lanih prijatelja
iz 1997. navode tri vrste lanih prijatelja:
1. Semantiki lani prijatelji
Oznaavaju rijei koje imaju istu grafiko fonetsku formu. Istovremeno je prisutno
djelomino ili potpuno razilaenje u znaenju:
Mogue su semantike relacije iskljuivanja, ukljuivanja ili djelominog preklapanja
znaenja. Kada imamo jezini par koji se u potpunosti razilazi u znaenju rije je o
iskljuujuem odnosu, npr. bug - njem. Konkurs ().
Pri ukljuujuoj relaciji opseg znaenja J1 je iri i obuhvaa i znaenje J2:
bug. njem. Garderob
1. ( ) Kledierschrank
-
11
2. ( ) Gepckaufbewahrung
3. ( , ) Garderobe 1. Raum mit Kleiderblage
4. () Garderobe 2. jmds. gesamte Kleidung
U sluaju djelominog preklapanja polisemi imaju jedno ili vie opih znaenja i
pored toga po jedno ili vie razliitih znaenja:
bug. njem. Partei
1. Polit. Partei 1.politische Organization
2. bertr. Partei 2. Gruppe (von Gleichgesinnten)
3. Mus. Partie 3.einer den beiden Gegner in einem
Rechtsstreit
4. ( , .)
Partie
4. kurz fr Mietpartei
2. Komunikativno-funkcionalni lani prijatelji
To su lani parovi s formalno i semantiko identinim elementima koji se razlikuju po
komunikativno funkcionalnim karakteristikama. Rije je o znaenjskim odstupanjima
prema stilistikoj markiranosti i semantikoj kombinaciji. Tako npr. bugarsku rije
upotrebljavamo i u strunom i u razgovornom jeziku, za razliku od
njemake rijei Apendizitis koja je medicinski termin, dok se za razgovorni jezik
preporua Blinddarmentzndung. Do komunikativno-funkcionalnih razlika dolazi i
kada je njemaka rije zastarjela, npr. bug. ~ abdizieren zastarjelica: bug.
~ njem. Equipage.
Drugi sluaj komunikativno funkcionalnih odstupanja Kileva Stamenovoj i Denevoj
predstavljaju parovi u kojima je njemaka komponenta regionalno ograniena, npr.
bug. ~junonjem., aust. Karfiol.
Puno je sluajeva u kojima se komunikativno-funkcionalna odstupanja pojavljuju
samo na sintagmatskoj razini. U sljedeim primjerima autorice pokazuju vieznanost
nekih bugarskih rijei u sintagmi u odnosu na njemake: bug. ~ njem. Affekt, no
bg. ~ njem. in einem Affektzustand verfallen (ne *in einen Affekt
verfallen: bug. ~ njem Arest, no bug. ~ njem. sich in Halt
befinden (ne *sic hunter Arrest befinden) ()
-
12
3. Semantiko-komunikativno-funkcionalni lani prijatelji
Za njih je karakteristino potpuno ili djelomino razilaenje pri istoj formalnoj
strukturi, u kombinaciji s komunikativno funkcionalnim razlikama kao npr:
da je pri istoj formalnoj strukturi prisutno potpuno ili djelomino razilaenje u
kombinaciji s komunikativno-funkcionalnim razlikama, kao npr:
bg. njem. Estrade
1. () Podium:
Estrade
1. erhhter Teil des Fussbodens
2. ( )
Unterhaltungsprogramm
2. knstlerische Veranstaltung mit
unterhaltendem Programm
3.( )
Unterhaltungskunst
bg. aust. Trafik
1. ( )
Warenhandel
2. ( )
Verkher
3.
Drogenschmuggel
Tabak- un Zeitschriftenladen
-
13
3. Pregled izdanih rjenika lanih prijatelja u slavenskim jezicima
U svrhu odabira metodologije za izradu leksikografskih natuknica bugarsko-hrvatskog
rjenika lanih prijatelja u ovom je djelu dat prikaz junoslavenskih rjenika koji su se bavili
srodnom tematikom. Opisan je dvojezini rjenik u kojem su obraeni genetski srodni
slavenski jezici (srpsko-bugarski) te dvojezini rjenik u kojem su dva genetski nesrodna
jezika (bugarsko-njemaki).
Primjer genetski srodnog dvojezinog rjenika jest Srpsko-bugarski tematski renik: leksikon
meujezikih homonima i polisema Ivanove i Aleksi. Prvi dio rjenika odnosi se na tematski
rjenik dok u drugom dijelu ima otprilike 1800 homonimskih parova.
Leksikografska natuknica saeto je napisana, na nain da se u pojedinom paru nalazi po jedan
leksem. Prvi leksem je srpski a pored njega se nalazi bugarski leksem koji je odijeljen kosom
crtom. Kosa crta ukazuje na odnos opozicije izmeu dva leksema. Sukladno praksi u
dvojezinim rjenicima leksemi su navedeni u kanonskom obliku sa osnovnim gramatikim i
stilskim odrednicama. Pored lanih prijatelja autorice su obradile i parove pravih prijatelja,
odnosno parove rijei ija se znaenja preklapaju.
/ .
. 1 (, : ) = . : ( )
. = . . ( 2)
/
. = . 1) : 2) ,
. = . ,
Ovaj rjenik, premda ga autorice nazivaju tek prvom verzijom, osim dosta velikog opsega i
pozamane zastupljenosti rjenikih natuknice odlikuje se osobitom pedantnou u teorijskom
okviru i dosljednoj primjeni postuliranih naela u leksikografskoj obradi. Ipak, rjenik je
pisan dosta jednostavno i ne obuhvaa sva znaenja pojedinog leksema koji se nalazi u paru
lanih prijatelja.
-
14
Primjer genetski nesrodnog rjenika jest - :
Kileva-Stamenove i Deneve iz 1997. koji eli bugarskim itateljima predstaviti
najuestalije lane i prave parove u bugarskom i njemakom jeziku. Tipologija kojom su se
koristile u izradi i klasifikacija predstavljena je u jednom od prethodnih poglavlja5. Rjeniki
leksemi posloeni su po azbunom redoslijedu. U zaglavlju je par lanih prijatelja. Na obje
rijei postavljen je naglasak, ukoliko se naglasak ne nalazi na prvom slogu rijei. Kod
njemake rijei navedene su dodatne informacije: njemaka transkripcija, vicarski i austrijski
njemaki: oznaka stilistike markiranosti: oznaka za rijei koje su zastarjele ili izvan
upotrebe, kao i naznaka ako se radi o regionalizmu.
Rjeniki lanak zapoinje bugarskim leksemom, kod imenice dana je oznaka spola i roda,
kod pridjeva koji zavravaju na forma enskog roda jednine. Rekcija kod glagola i
imenica naznaena je samo kada je rije o raskoraku u bugarskom i njemakom. Kod
polisema s arapskim brojkama naznaena su razliita znaenja. Kod svakog znaenja dano je
metajezino objanjenje, naznaka ili podruje koritenja. Iza njega se nalazi njemaki
ekvivalent s gramatikim i stilistikim markerima standardnog tipa.
Akt*
m. -
1 (, ) Akt m e
2 alt. Theat. Akt m e
3 Kunst Akt m e
4 ( ) Akt m e
5 (, ) kte f- n: Akt m en bes. sddt. sterr.
~ Ge'burtsurkunde f n
~ Sterbeurkunde f n
~ Anklageschrift f n
. ~ jmdm. ein Strafmandat ausstellen
Kao to se vidi iz predstavljenog rjenikog lanka vrlo su jasno i saeto predstavljena sva
znaenja. Pretraivanje po pojmovima i znaenjima bitno je olakano koritenjem arapskim
brojeva i kvadratia.
5Vidi poglavlje 2.1. Definiranje terminologije i tipologije lanih prijatelja
-
15
4. Izrada osnovnog korpusa bugarskih rijei
Korpus za rjenik bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja nastao je ekstrakcijom lanih parova
prema sadrajnom i izraznom kriteriju iz korpusa koji je raen od 2009. do 2010. za Osnovni
bugarsko-hrvatski rjenik (Rogli 2010)6. Naknadno je nadopunjen 2013. godine prema uzoru
na radove: Lewisa (2010) Hrvatsko-ruski lani prijatelji, Kileva-Stamenove i Dneve (1997)
: (1997), te Ivanove i Aleksi Srpsko-bugarski
tematski renik: leksikon meujezikih homonima i polisema (1999).
Korpus bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja izraen je prema metodologiji koju je koristio
Lewis (2010:69) za izradu korpusa hrvatsko-ruskih lanih prijatelja. Izdvojeni su leksemi iz
korpusa Osnovnog bugarsko-hrvatskog rijenika (Rogli 2010) te iz Srpsko-bugarskog
rjenika Zarkova i Trifonova iz 2004. godine.
Dobiveni popis usporeen je s Leksikonom meujezikih homonima i polisema Ivanove i
Aleksi iz 1999. godine.
Provjera znaenja za bugarski jezik provedena je preko Radeve
iz 2012. te internetskog portala Slovored.com koji sadrava bugarsko-engleski i englesko-
bugarski rjenik, jednojezini rjenik bugarskog, rjenik sinonima, bugarski pravopis i
gramatiku (Slovored http://slovored.com/).
Znaenje leksema na hrvatskom jeziku preuzeto je i kontrolirano prema Hrvatskom jezinom
portalu i njegovoj rjenikoj bazi koja je nastala na temelju:
Rjenika hrvatskoga jezika V.Ani (I. izdanje 1991, II. izdanje 1994, i III. izdanje
1998)
Pravopisa hrvatskoga jezika V. Ani J. Sili (2001)
Velikog rjenika hrvatskoga jezika V. Ani (2003. priredila Ljiljana Joji)
Kronologije Hrvatska, Europa, Svijet (grupa autora, urednik I. Goldstein)
Rjenika stranih rijei Ani Goldstein (I. izdanje 1998, II. izdanje 2000)
Hrvatskog enciklopedijskog rjenika (ureivaki odbor: prof. dr. Vladimir Ani, prof.
dr. Ranko Matasovi, prof. dr. Ivo Pranjkovi, dr. Dunja Brozovi Ronevi, prof. dr.
Ivo Goldstein, Slavko Goldstein, mr. Ljiljana Joji, Ljiljana Cikota: 2003) (HJP,
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza)
66O metodologiji izrade Osnovnog korpusa bugarsko-hrvatsko rjenika vie u M. Rogli (2010)
Osnovni bugarsko-hrvatski rjenik: naela pripreme i izrada
http://slovored.com/http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza -
16
Nakon provjere korpus je ureen prema leksikografskim postavkama navedenim u uvodnom
dijelu. Kao rezultat izraen je Rjenik bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja.
Izrada korpusa lanih prijatelja temeljila se na korpusu Osnovnog bugarsko-hrvatskog
rjenika koji ne obuhvaa veinu bugarskog rjenikog bogatstva, konsekventno ovaj korpus
bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja ne obuhvaa sve bugarsko-hrvatske lane prijatelje koji
postoje.
Ovaj rad prije svega treba promatrati kao osnovu za daljnje analize i prouavanja
problematike lanih prijatelja u bugarskom i hrvatskom jeziku.
-
17
5. Obrada korpusa lanih prijatelja
Nakon ekscerpiranja korpusa lanih prijatelja iz osnovnog korpusa (Rogli 2010) na temelju
izraznog i sadrajnog kriterija provedena je vierazinska kontrastivna analiza.
Kao to je ve reeno analiza se sastoji od dva osnovna dijela, obrade prema izraznom i
sadrajnom kriteriju.
Obrada prema izraznom kriteriju raena je po uzoru na obradu Kristiana Lewisa (2010:109-
139) a odnosila se na analizu, usporedbu i tumaenje meuodnosa grafijskih, fonolokih i
morfolokih karakteristika u odabranim bugarskim i hrvatskim leksemima te na njihov odnos
u paru lanih prijatelja.
Obrada prema sadrajnom kriteriju takoer je raena po uzoru na analizu Kristiana Lewisa
(2010:143-179) a odnosila se na analizu znaenjskog opsega odabranih parova lanih
prijatelja, odnosno na razdiobu parova na potpune i djelomine lane prijatelje.
5.1.Obrada korpusa prema izraznom kriteriju
5.1.1. Grafijska obrada
U ovom se dijelu predstavlja grafija bugarskog i hrvatskog jezika te osnovne razlike u
grafemima i fonemima. Grafijska analiza predstavljena u ovom djelu nuna je da bi se
objasnio odabir parova lanih prijatelja.
Odnos grafema i fonema u bugarskom i hrvatskom jeziku se razlikuje. U hrvatskom jeziku
uglavnom vrijedi princip da je svaki fonem zastupljen svojim grafemom (koji moe biti i
dvoslov -lj, -nj), u bugarskom je jeziku 45 fonema i 30 grafema (prema Petrova 2009:1).
Grafemski redoslijed u hrvatskom jeziku naziva se abeceda, u bugarskom azbuka. Bugarski se
jezik pie irilicom i ima 30 grafema. Hrvatski jezik se pie latinicom i u njemu je 30
grafema.
Hrvatski grafemi:
-
18
Slovo IPA Slovo IPA Slovo IPA
A, a /a/ G, g // O, o /o/
B, b /b/ H, h /x/ P, p /p/
C, c /ts/ I, i /i/ R, r /r/
, /t/ J, j /j/ S, s /s/
, /t/ K, k /k/ , //
D, d /d/ L, l /l/ T, t /t/
D, d /d/ Lj, lj // U, u /u/
, /d/ M, m /m/ V, v //
E, e /e/ N, n /n/ Z, z /z/
F, f /f/ Nj, nj // , //
Izvor: Wikipedia, https://en.wikipedia.org/wiki/Gaj's_Latin_alphabet
Bugarski grafemi:
Slovo Transliteracija IPA Slovo Transliteracija IPA
A a /a/ P p /p/
B b /b/ R r /r/
V v /v/ S s /s/
G g // T t /t/
D d /d/ U u /u/
http://en.wikipedia.org/wiki/International_Phonetic_Alphabethttp://en.wikipedia.org/wiki/International_Phonetic_Alphabethttp://en.wikipedia.org/wiki/International_Phonetic_Alphabethttp://en.wikipedia.org/wiki/Ahttp://en.wikipedia.org/wiki/Ghttp://en.wikipedia.org/wiki/Ohttp://en.wikipedia.org/wiki/Bhttp://en.wikipedia.org/wiki/Hhttp://en.wikipedia.org/wiki/Phttp://en.wikipedia.org/wiki/Chttp://en.wikipedia.org/wiki/Ihttp://en.wikipedia.org/wiki/Rhttp://en.wikipedia.org/wiki/%C4%8Chttp://en.wikipedia.org/wiki/Jhttp://en.wikipedia.org/wiki/Shttp://en.wikipedia.org/wiki/%C4%86http://en.wikipedia.org/wiki/Khttp://en.wikipedia.org/wiki/%C5%A0http://en.wikipedia.org/wiki/Dhttp://en.wikipedia.org/wiki/Lhttp://en.wikipedia.org/wiki/Thttp://en.wikipedia.org/wiki/D%C5%BEhttp://en.wikipedia.org/wiki/Lj_(letter)http://en.wikipedia.org/wiki/Uhttp://en.wikipedia.org/wiki/D_with_strokehttp://en.wikipedia.org/wiki/Mhttp://en.wikipedia.org/wiki/Vhttp://en.wikipedia.org/wiki/Ehttp://en.wikipedia.org/wiki/Nhttp://en.wikipedia.org/wiki/Zhttp://en.wikipedia.org/wiki/Fhttp://en.wikipedia.org/wiki/Nj_(digraph)http://en.wikipedia.org/wiki/%C5%BDhttps://en.wikipedia.org/wiki/Gaj's_Latin_alphabethttp://en.wikipedia.org/wiki/Romanization_of_Bulgarianhttp://en.wikipedia.org/wiki/International_Phonetic_Alphabet -
19
E e // F f /f/
// H h /x/
Z z /z/ C c /t s/
I i /i/ /t /
Y y /j/ //
K k /k/ t t /t/
L l /l/ / /,/
M m /m/ j //
N n /n/ Ju ju /ju/, /jo/, /u/ or /o/
O o // Ja ja /ja/
Izvor: Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/Bugarski_jezik
U hrvatskom jeziku sa skupinom ju biljei se bugarski grafem , a sa ja bugarski grafem
kao u primjeru korespondencija.
Za bugarski grafem u hrvatskom se kao parnjak javlja grafem j zavoj.
Bugarski grafem biljei se kao t. U korpusu bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja postoji
potvrda tog pravila u paru poprite.
Hrvatski grafemi i u bugarskom imaju samo jedan parnjaki grafem . Stoga su u
korpusu uspostavljeni sljedei odnosi:
preka
uka
Grafem ( ) je znak za fonem, a ( ) omekava izgovor fonema koji mu
prethodi.
U parovima lanih prijatelja koji se u bugarskome leksemu nalazi dolazi do zamjene s a ili
. Ta se zamjena provodi bez obzira na kojem se mjestu nalazi:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bugarski_jezik -
20
blizak
zamrsiti
Grafemima lj i nj na bugarskoj strani odgovaraju grafemske skupine , i , . U
bugarskom jeziku i su grafemi koji se koriste za oznaavanje palatalnih konsonanata:
banja
Grafemi d i u bugarskom se realiziraju kao skupina 7. (Usp. Lewis 2010: 109-110).
5.1.2. Fonoloka obrada
U rjeniku bugarsko-hrvatskih prijatelja naglasci nisu stavljani na osnovnu formu bugarskog
leksema ve samo na eventualne izvedene forme i to u sluajevima kada je naglasak na
glavnom leksemu bio nuan zbog razlikovanja dvaju homografa.
Refleks praslavenskog jata u bugarskom je dao e, a u hrvatskom ije, je,e i i u ovisnosti o tome
je li slog dug ili kratak (Lewis 2010:118). S obzirom na refleks jata u rjeniku se susreu
sljedee relacije.
a. ije: drijelo
b. e j: izvjesnost
Budui se parovi lanih prijatelja temelje na pisanim leksemima u fonolokoj se obradi
izostavljaju kljune znaajke samoglasnikog i suglasnikog sustava.
Samoglasnici se naelno prepoznaju kao adekvatni,a nepostojei se prilagoavaju hrvatskome
samoglasnikom sustavu. (Lewis 2010: 114).
7 U korpusu nema potvrde za taj odnos ali se nalaze u Zarkovom i Trifonovom rjeniku (Zarkov i
Trifonov, 2004) u zemljopisnim nazivima.
bugarski samoglasnici hrvatski samoglasnici
// /a/
// /e/
// /i/
// /o/
-
21
Jednak se proces zbiva i sa suglasnicima. Ovo su neke od osnovnih relacija:
1.bugarski fonem ( ) zamjenjuje se hrvatskim fonemom a ili ispada :
blizak
vrlina
2. bugarski grafem u hrvatskom se grafijskom sustavu najee ostvaruje kao fonem j:
bezbroj
zavoj
3. bugarski grafem u hrvatskom jeziku korelirano je sa t:
poprite
4. hrvatski fonemi i izjednaeni su u bugarskome :
preka
uka
5. hrvatskim fonemima lj i nj na bugarskoj strani odgovaraju fonemske skupine , i ,
. U bugarskom jeziku i su grafemi koji se koriste za oznaavanje palatalnih
konsonanata:
nj banja
6. hrvatskim fonemima d i u bugarskome odgovara fonemska skupina .
urica 9
7. hrvatski fonem j u meusamoglasnikom poloaju:
a) u hrvatskim leksemima fonem j se pie, a u bugarskima se ne pie:
8 Dvoglasnik /ie/ koji se ovisno o naglasku i poziciji realizira kao ije, je,e ili i (Lewis 2010:114)
9U korpusu nema potvrde za taj odnos.
// /u/
// nema
nema /ie/8
-
22
prijemnik
b) kada se bugarski fonem e pojavi u inicijalnom poloaju u hrvatskom se
realizira fonemska skupina je:
jedini10
c) u drugim se poloajima za biljeenje fonema j u bugarskome pie fonem :
bezbroj
zavoj
5.1.3. Morfoloka obrada
U morfolokoj obradi analizira se sastav rijei, omjer promjenjivih i nepromjenjivih vrsta
rijei te zastupljenost pojedine vrste rijei (imenice, glagoli, pridjevi) unutar pojedine skupine.
Od promjenjivih vrsta rijei najzastupljenije su imenice, na drugom mjestu su glagoli u
znatno manjem broju te pridjevi i zamjenice. Od nepromjenjivih vrsta rijei koje ine manje
od etvrtine sveukupnih lanih parova zastupljeni su prijedlozi i prilozi. Razloga izostanka
veznika jest sadrajna analiza prema kojoj su iskljueni homografi koji nisu imali znaajnija
odstupanja u primjeni (npr. hrv. a i bug. )
Leksikografske jedinice u bugarskom jeziku imaju navedene gramatike kategorije roda i
broja za imenice, glagoli imaju kategorije lica, broja, vida, vremena, naina, stanja,
prijelaznosti/neprijelaznosti, pridjevi imaju kategorije roda,broja i stupnja.
Leksikografske jedinice u hrvatskom jeziku imaju navedene gramatike kategorije roda, broja
i padea za imenice, glagoli imaju kategorije lica, broja, vida, vremena, naina, stanja,
prijelaznosti/neprijelaznosti.
Ako gledamo kategoriju roda imenica koja poput kategorije broja postoji u obama jezicima
moe se zakljuiti kako parovi lanih prijatelja u rjeniku lanih prijatelja izraenom u sklopu
ovog diplomskog rada u veini sluajeva imaju jednak rod:
. iskustvo s.r.
. kamera .r.
. leglo s.r.
10U korpusu nema potvrde za taj odnos. Prema Radeva 2012: 159.
-
23
Svi se glagoli navode u neutralnome kanonskom obliku-infinitivu, odnosno u prvom licu
jednine:
nesvr. svr.
(o)kruniti: kruniti
izrniti svr. prez. zronm, pril. pr. -
vi, prid. trp. zronjen
1) ronei doi na povrinu vode
2) ronei izvaditi, iznijeti na povrinu
ono to je bilo pod vodom
3) (iz ega) pren. pojaviti se
Trei po redu zastupljenosti od promjenjivih vrsta rijei su pridjevi. U hrvatskom jeziku
dijelimo ih na pridjeve odreenog i neodreenog oblika, a u bugarskome govorimo o
(odreeni) i (neodreeni). Pri navoenju pridjeva u oba jezika
prednost ima neodreen oblik pridjeva.
prid.
koristoljubiv, gramljiv
- koristoljubivi ciljevi
krstan (komu, emu, za to) prid. odr. -
sn
1) koji dobro slui nekoj svrsi [pokazati se
koristan: koristan za zdravlje: bicikl je
korisna stvar]
2) koji daje ili koji je sposoban dati dobre
rezultate [koristan savjet]
Morfolokom analizom zastupljene su konano i zamjenice. Kada govorimo o zamjenicama i
njihovoj podijeli prema znaenju u hrvatskom jeziku imamo osobne ( ja, ti), povratne
(sebe,se..), posvojne (moj, tvoj), pokazne (ovaj, onaj), upitne (tko?to?...), odnosne
(koji?...) i neodreene (netko, neto) (Bari i dr. 2005). shodno tome i u bugarskoj imamo
identinu podjelu na osobne (, ...), posvojne (, ...), povratne osobne ( ,
...), povratne posvojne (, ...), pokazne (, ...), upitne (, , ..),
odnosne (, ...) i neodreene ( , ..) (Petrova 2009). Kao to se vidi iz
predstavljenih klasifikacija podjela zamjenica u hrvatskom i bugarskom preklapa se u velikom
-
24
djelu meutim njihovo znaenje i upotreba nisu uvijek identini. Tako imamo leksikografsku
natuknicu:
zam.
1) ~ ? to ste rekli? - ~ ?
to elite? - ~ ? to se dogaa? - ~
? to radite? - ! (uenje);
to! ~ ? to vam je? - ~ ? to je?
2) - ~ ? Zato se udi? - ~
to bilo - ~? Zato uti? - ~
? to se udi?
kkv zam. (kkva ., kkvo sr)
1) za pitanje o osobini ili svojstvu koga ili
ega [kakav je to red?]
2) ukazuje na osobine ili svojstva koga ili
ega [kakav momak!]
3) u zn.: neki, nekakav [kupit u kakav
kiobran]
4) (u raznim kontekstima u usporedbi
mnogo boljeg od onoga uza to stoji)
[Franjo Glazer, to je bio golman, kakvi ovi
dananji: to su bili umjetnici, kakvi ovi
miranti]
Od nepromjenjivih rijei zastupljeni su prijedlozi i prilozi od kojih su prilozi najzastupljeniji.
Za odreene nepromjenjive rijei dana su i dodatna objanjenja kao i primjeri upotrebe.
pril. ( ).
- ~ dijete iz muevog
prolog braka, pastorak/-ka
zavriti svr. prez. zvrm, pril. pr. -vi, prid.
trp. zvren
spojiti uarene metalne dijelove: zavariti
5.2. Obrada korpusa prema sadrajnom kriteriju
Obraujui korpus prema sadrajnom kriteriju, odnosno prema obuhvatu znaenja pojedinog
leksema u parom lanih prijatelja, a prema predloenoj podijeli koju navodi Kristian Lewis u
svojoj disertaciji o hrvatsko-ruskim lanim prijateljima (2010: 143) izraena je osnovna
podjela lanih prijatelja na djelomine i potpune lane prijatelje.
-
25
Kao djelomini lani prijatelji odabrani su oni koju su izrazom jednaki i slini a znaenjski se
samo parcijalno poklapaju, odnosno znaenja im se preklapaju samo u jednom dijelu njihova
znaenja:
.
kamenolom, ljunara, pjeara - ~
mjesto gdje se vadi mramor - ~
mjesto gdje se proizvodi tucanik
.
karijera, uspjeh u slubi - ~praviti
karijeru -
Ovo e mu upropastiti karijeru
karijra .
1) profesionalni ivotni put [uspjena
karijera]
2) zanimanje, profesija, zvanje, djelatnost
[poslovna karijera: karijera sportaa]
3) napredovanje, uspjeno uzdizanje u
strunosti, zvanjima i poloajima na
podruju neke djelatnosti [znanstvena
karijera: politika karijera]
Od ukupno 231 lanih prijatelja, djelomini lani prijatelji inili su veinu, odnosno 51,08%
(118 parova leksema). U rjeniku je takva leksikografska jedinica ustrojena na nain da je
dana natuknica iz Osnovnog bugarsko-hrvatskog rjenika i usporeena s natuknicom
dostupnom na online jednojezinom hrvatskom rjeniku, na Hrvatskom jezinom portalu.
Kao potpuni lani prijatelji uzeti su parovi leksema koji su izrazom jednaki, a znaenjski
posve razliiti:
1 m. (mn. )
~ plua - ~ jetra
2 . (mn.)
razlomak - ~ obian razlomak -
~ decimalni razlomak
drb m. G drba, N mn drbovi
1) anat. a. eludac i crijeva u ljudskom i
ivotinjskom tijelu b. dio tijela, upljina
s probavnim organima
2) ekspr. nutrina ega velikog: utroba
-
26
U korpusu bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja ima 113 parova leksema potpunih lanih
prijatelja, to ini 48,92 % ukupnoga broja lanih prijatelja.
Budui su leksikografske natuknice date veoma opirno, opisujui u velikom broju sluajeva
sva mogua znaenja rijei, broj potpunih lanih prijatelja bitno je manji nego li bi bio da je
obraen kao to su to uinile Cenka Ivanova i Marijana Aleksi (1999.) u Srpsko-bugarskom
tematskom reniku. Naime autorice su se u tom rjeniku fokusirale samo na jedno znaenje
rijei bilo u hrvatskom ili srpskom jeziku pri formiranju lanog para. Takoer nije dato
obrazloenje rijei (primjer upotrebe u reenici) na to se u ovom rjeniku vodilo dosta rauna
nastojei za oba leksema, i na bugarskoj i na hrvatskoj strani, preuzeti dovoljno primjera koji
e jasno opisali sva znaenja i upotrebe pojedinih leksema u paru lanih prijatelja.
-
27
6. Leksikografske znaajke Rjenika
U rjeniku bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja iz korpusa rijei izraenog za Osnovni
hrvatsko- bugarsko rjenik (Rogli, 2010) ekscerpirana su ukupno 231 para lanih prijatelja.
Natuknice su poredane prema bugarskome azbunom slijedu zato to je polazni jezik Rjenika
bugarski. Prema vrstama rijei zastupljene su imenice, zamjenice, pridjevi i glagoli
(punoznani) te prilozi, prijedlozi i veznici (nepunoznane). Za hrvatsku stranu Rjenika
bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja obrada se odnosi prema Hrvatskom jezinom portalu, a za
bugarsku stranu koriten je Osnovni bugarsko-hrvatski rjenik Marije Rogli iz 2010. godine
koji je raen prema leksikografskim postavkama Bugarsko-srpskog renika Mladena
Mladenova iz 2000. godine.
Kao to je reeno u uvodnom dijelu opseg leksikografske natuknice koja opisuje bugarski lan
para lanih prijatelja uzet je u uem opsegu od hrvatskog lana para lanih prijatelja.
to se tie klasifikacije parova lanih prijatelja obzirom na vrste rijei u vie od 90%
sluajeva parovi spadaju u istu vrstu rijei.
Lani parovi pridjeva na bugarskoj su strani opisani u svom osnovnom obliku dok je kod
hrvatske natuknice predstavljen osnovni oblik glagola te izvedeni pridjev iz tog glagola (npr.
variti) u sluajevima kada je rije o glagolskom pridjevu. Bugarski pridjev dan je u
svom osnovnom obliku i samo su u nekim sluajevima oznaeni i oblici za enski i srednji
rod ili oblici mnoine ( kod pridjeva na -, koji u enskom, srednjem rodu i mnoini imaju
duplo , vojni, vojna, vojno, vojni i sl.). Ostali pridjevi
tvore oblike za enski i srednji rod kao u hrvatskom jeziku.
U skupini lanih parova koji nisu spareni prema istoj vrsti rijei nalaze se homografi koji
prema vrsti rijei u bugarskom spadaju u nekim sluajevima u pridjeve (-
), u nekim sluajevima u priloge ( - koji se radi polako).
-
28
7. Rjenik bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja
m. (lat.)
1) naglasak
2) izgovor
3) naglaavanje neeg da bi se istaknula
vanost
kcent (kcenat) m. G mn -nt
1) lingv. a. isticanje vokala ili slogotvornoga
glasa u rijei (veom duljinom, snanijim
izgovorom, povienjem ili snienjem tona pri
izgovoru): naglasak b.prozodijski
(suprasegmentni) element po kojemu se slogovi
razlikuju c. dijakritiki znak iznad vokala kojim
se biljei naglasak: u hrvatskom jeziku:
kratkouzlazni (), dugouzlazni (), kratkosilazni
(), dugosilazni ()
2) razg. specifian nain izgovora,
karakteristian za izvornog govornika drugoga
jezika ili za govornika materinjeg jezika sa
snanim dijalektalnim ili lokalnim obiljejima
[francuski akcent: splitski akcent]
3)glazb. isticanje jednog tona ili akorda u
muzikom govoru
.
1) banja, kupatilo, ljeilite ~
gradsko kupatilo - ~ banja,
ljeilite - ~ parno kupatilo -
bnja . G mn bnjreg. (+ srp.)
-
29
~ tursko kupatilo
2) kupanje, sunanje, mazanje blatom
(kao terapija) - ~ kupanje u
toploj vodi - ~ hladan tu -
~ mazanje blatom (ljekovitim) -
~ sunanje; ~
krvoprolie, pokolj, masakr - ~
kult.kuhanje na pari, pirjanje -
~! Nazdravlje kupanje!
1) mineralno kupalite: toplice
2) banja
3) arg. mjesto ili situacija u kojoj se nita ili
vrlo malo radi, a na lak nain dolazi do novca
ili kakva drugog probitka [Taj ispit? To ti je
banja]: banjaa
m.
1) blato, movarni teren
2) fig.propala stvar, gubitak - ~
propali posao
btk m. N mn -ci
1) dio izmeu dvaju glavnih donjih nonih
zglobova u peradi, ptica, aba (dio za jelo)
2) (ob. mn) arg. enska noga [dobri
bataci]
m.
nain ivota (uvjeti, navike, obiaj i sl.),
kultura ivljenja - ~
bugarski nain ivljenja - |
~ seoski | gradski nain ivota
- ~ slike iz
vojnikog ivota
m.bit, jedinica za mjerenje
informacija
, -a, -o prid.tuen, bijen, mlaen,
pobijeen - ~ neprijatelj je
potuen - mlaenica,
mlaeno mlijeko (bez masnoa) -
nepunomasni (posni) sir
bt1 m. N mn btovi
1) inform. osnovna jedinica za koliinu
informacije u digitalnom sustavu, osam bitova
ine jedan bajt, usp.
2) int. jedinica za mjerenje koliine podataka
koji se prenose komunikacijskim kanalom [bit
u sekundi, krat. bps]
bt2 . G mn bt
1)glavna i neodjeljiva odlika, ono to je u
nekoj stvari najvanije [bit problema]:
sutina 2) fil. osnovno odreenje nekog bia,
ukupnost glavnih svojstava: bitnost, bivstvo
bt3 m., glazb.
1) oznaka za dobu takta (u engleskoj
terminologiji)
2) u jazz-glazbi metrika okosnica
muziciranja: stalno, ravnomjerno pulsiranje
uvijek jednako naglaenih metrikih jedinica
-
30
prid.
1) miran, krotak, milostiv, dobroduan
2) ugodan, njean ~ blaga
klima - njean osmijeh
- ugodno lice:
3) dijal.sladak - slatko
vino, ira - slatka rakija
(svadbeni ritual)
blg prid. odr. -, komp. bl
1) koji je dobre naravi [blag ovjek: blage
naravi: blag pogled: blag izraz lica]:
dobroudan, mio, ugodan, umjeren
2) koji sadri malo otroga ili estokoga [blaga
zima: blag duhan: blag okus]
3) koji je openito izraen u maloj mjeri svoga
osnovnog svojstva [blag uspon: blago
zahlaenje]
m.
1) blok, veliki komad kamena
2) blok (za crtanje, pisanje i sl.) - ~
blok za crtanje
3) ~ stambeni blok
4) obradiva povrina, blok
5) savez polit. stranaka ili drava
motor, ~ blok (glava)
motora nain igre (u odbojci),
blok
blk m. N mn blkovi
1) vrsta cjelina (od kamena, betona, metala)
2) fiz. cjelina spojenih elektrinih ili
elektronskih dijelova
3) arhit. niz zidanih zgrada koje ine
etverokut [blok kua: stambeni blok]
4) pol. savez drava ili politikih stranaka
povezanih zajednikim politikim, ideolokim,
gospodarskim i drugim interesima [Istoni
blok: parlamentarni blok]
5) skupina ljudi, djelatnosti i sl. ujedinjenih
kako bi ostvarili odreeni cilj
6) sport nain obrane u odbojci (na mrei) i u
vaterpolu
7) tehn. a. automatski ureaj za otvaranje i
zatvaranje pruge b. glavni dio stroja c. kod
videa pravokutna matrica zajedno obraivanih
piksela
8) knjiica tramvajskih karata, karata za
priredbe, formulara, rauna i sl.
9) biljenica sastavljena od listova papira za
biljeke ili skice koji se lako otkidaju
10) tisk. vrsta slova
-
31
.
1) brazda
2) bora, brazgotina
brzda . G mn -/-
1) sloj prevrnute zemlje koji ostaje za plugom
[zaorati/povui brazdu: praviti brazde brazdati
(1)]: razor
2) arhit. duguljasta udubina otrokutnog
presjeka na sjecitu dviju ploha, ob. na
kamenim ili drvenim dijelovima arhitektonskih
ukrasa
3) graf. otrobridna udubina koja nastaje
urezivanjem linija pomou dubaa u metalnu
plou
4) pren. trag ili to god drugo slino
brazdi a. koloteina, vaga (od kola na mekom
putu) b. pjenasti trag na povrini vode ili mora
od plovila c. jaka bora na licu
m.
prijelaz, mjesto gdje se rijeka moe
pregaziti,gaz
brd m. G brda,
N mn brdovi/brdi ekspr. jez. knji.
1) veliko plovilo na razne pogone i s raznim
namjenama u plovidbi [trgovaki brod: ratni
brod: ribarski brod]
2) arh. mjesto na vodi, obino na rijeci gdje se
moe prijei, pregaziti [Slavonski Brod]: gaz,
pliak, prijelaz (sastavni dio imena naseljenih
mjesta)
3) arhit. uzduni dio crkve: laa
4) projektil lansiran u meuplanetarni prostor
[svemirski brod]
.
1) gruda, komad, komad - ~
gruda sira
bca (bcka) .,
razg. fam. ona koja je bucmasta: debeljuca
-
32
2) voruga ~ voruga na
elu - ~ zasjela
mi lopta u grlu
prid.
vapneni
prid.
kuhan
vriti (to) nesvr. prez. vrm, pril. sad. -
ri, prid. trp. vren, gl. im. -rnje
1)kuhati, podvrgavati postupku kuhanja (o
hrani)
2) probavljati hranu u elucu
3) spajati metalne (plastine itd.) dijelove s
pomou plamena koji razvija visoku
temperaturu: zavarivati
m. (mn.: mn. oblik )
1) izgled, oblik - ~ vanjski
izgled - ~ dobro izgledam -
~ u obliku (neega)
2) vrsta, vid, tip -
razliite vrste gljiva -
porijeklo vrsta -
vrste tkanina - ~
knjievna vrsta (anr) - ~
glagolski vid
~ s obzirom na -
imam u vidu
vd m. N mn vdovi
1) (samo jd) jedan od pet osjeta kojemu je
organ oko, a pomou kojega primjeujemo,
razaznajemo svjetlo, boje, oblike i udaljenosti
2) pojavni oblik ega: tip, vrsta
3) gram. a. oblik pridjeva kojim se kazuje je li
odreeno ili neodreeno ono to stoji uz
pridjev b. svojstvo glagola da pokazuje
svrenost ili nesvrenost radnje: aspekt
.
kratki posjet - ~idem u posjet
vizta .
1) med. redovan lijeniki pregled i obilazak
bolesnika u bolnici [ii u vizitu: biti u viziti]
2) razg. posjet
-
33
..
motika, osrednji prut.
vrlna . G mn vrln
1) odlika koja krasi koga, lijepo svojstvo,
poeljna crta karaktera
2) dobra strana, dobro svojstvo, prednost
3) krepost
m.
1) ormar
2) garderoba (na stanici, u kazalitu i sl.)
3) fig.garderoba, odjea -
~ Ona ima bogatu garderobu
garderba .
1) a. ormar za odjeu i rublje b. sva odjea
koju netko posjeduje [zimska garderoba]
2) prostor za odlaganje ogrtaa, prtljage itd. u
hotelima, kazalitima, restoranima i sl.
3) prostorija u kazalitu za presvlaenje,
minkanje i pripremu glumaca za izlazak na
pozornicu
m. (mn.)
1) glas ~ zvuni glas - ~ u
glas, glasno -
prepoznati po glasu - ~ divan
glas
2) melodija, glas -
pjesma u dva glasa
3) glaz.partija
4) polit.glas (biraa, poslanika i sl.) -
~ imam pravo glasanja -
~ odluujui glas -
brojim glasove (brojim
glasae): - ~promukao glas:
glas naroda -
gls m. N mn glsovi/-i knji.
1) uinak rada govornih organa
2) glazb. visina tona u pjevanju [duboki glas]
3) miljenje drugih o kome [na dobru je
glasu]: ime, ugled
4) vijest, novost [o njemu ni glasa]
5) pojedinano izjanjavanje u odluivanju ili
na izborima [vaei glas koji je izraen po
propisu]
6) lingv. najmanja govorna jedinica
(samoglasnici i suglasnici)
-
34
glas savjesti
~ glas u pustinji
prid.
1) gol, nag, neodjeven: fig.siromaan ~
gol kao puka
2) elav: ist, nezasaen -
elava glava - istina, golet
doi (u goste)
praznih ruku - - gol-
golcat gola (prazna)
obeanja
gl1 prid. odr. gl, komp. glij
1) koji nema na sebi odjee: nag,
2) koji je bez onoga ime je prirodno pokriven
ili obrastao [goli kr]
3) pejor. koji je bez potrebne primjese ili
dodatka ili bitnog svojstva vrijednosti [gola
istina]
.
vrt, vonjak, cvjenjak i sl. - ~
vonjak - ~ vrt, bata -
| ~
zooloki vrt | botaniki vrt - ~
gradski park - ~ djeji vrti -
~ zimski vrt - ~ rajski vrt,
raj
grdina .
1) a. ostatak grada,
zamka b. arheol. pretpovijesno utvrenje
smjeteno na kakvoj vanoj obrambenoj toki
2) augm. od grad a. srednjovjekovni katel ili
njegove ruevine b. pravi grad, sa svim
obiljejima, cvatui grad
3) rij. vrt
nesvr.
1) zahvatati, crpsti (vodu)
2)veslati - ~ veslati veslom
3)istiti lopatom
grbati (koga, to, se) nesvr. prez. -m, pril.
sad. -bi, prid. trp. grbn, gl. im. -nje
zadirati u povrinu ega im otrim, ob.
noktima, kandama i sl.: grepsti
m.
1) ealj - ~ eljati
se: greben (za vunu)
2) krijesta (u pijetla)
3) vijenac, greben, hrbat (planine)
grbn m. N mn -eni
1) a. gornji dio uz vrh brda ili planine b. strm,
okomit i gol uspon u planini
2) stijena koja s dna dolazi do pod povrinu ili
stri iz povrine mora ili rijeke [koraljni
greben]
3) mjesto na tijelu konja ili psa gdje je hrbat
najvii
4) anat. istaknuta prsna kost ptica
-
35
5) a. orue sa zupcima kojim se grebena
konoplja ili vuna: gargaa b. tehn. ploa na
grebenskom vratilu
m.
1) dvorite - ~ kolsko
dvorite - ~ zadnje dvorite,
prostor iza kue:
2) arh.dvor, carska palaa
dvr m. G dvra, N mn dvrovi/dvri sr zb.
1) pov. mjesto obitavanja vladara ili
visokog dostojanstvenika: dvorac
2) meton. drutvo koje ivi oko vladara
na dvoru, svita na dvoru, vladar i njegovi
ministri
3) dvorite, zemljite oko kue
4) N mn dvri kua s vie soba vrste
grae, u primorskim krajevima kamena,
ob. s portikom, gusternom i konobom
[Ivanievia dvori]
m.
parola, geslo, naelo
devza .
-
36
1) a. mudra izreka koja se uzima kao ivotno
pravilo ili orijentacija u raznim
prilikama b. krilatica, parola [naa deviza je
poteno]
2) geslo u heraldici, uz amblem ili grb na
zastavama, portalima, medaljama,
odlikovanjima i dr.
3) bank. a. ekon. kratkorono potraivanje
koje glasi na stranu valutu (mjenica, ek,
telegrafski nalog, potraivanje po tekuem
raunu u inozemstvu) b. (mn) strana
(konvertibilna)
4) valuta u zlatarstvu
.
1) prijava, izjava, deklaracija
2) slubena izjava
deklarcija .
1) slubena ili sveana izjava o temeljnim
naelima ili stanovitima, oitovanje stava o
emu [deklaracija nezavisnosti]
2) pismena izjava (npr. poreznog obveznika)
m.
kulise, scenografija
dkr m. G dekra
1) vanjski izgled ili opremljenost: nakit, ukras,
ures
2) kazal. opremljenost pozornice u okviru
inscenacije
3) razg. iron. vanjski znaci ega (dostojanstva,
kulture, drutvenog poloaja itd.): dekoracija
s.
depo, garaa, radionica (za vozila)
depozit m.
1) depozit
2) rezerva
dp (dep) m. G depa
-
37
1) zgrada za popravak vagona i lokomotiva:
hangar, remiza
2) spremite, slagalite za velike strojeve i
aparate, za knjige koje nisu u stalnoj posudbi i
sl.
3) mjesto u banci za pohranu vrijednosti:
pretinac, sef, trezor
4) deponij
5) pov. nalaz skupine predmeta koje je tko u
prolosti namjerno zakopao [depo novca]
s.
kanjon, klisura, tjesnac
defl (defil) m. G defila, G mn defil
sveana povorka: mimohod
m.
lak enski kostim (komplet)
dmper m.
muki i enski pleteni odjevni predmet, nosi se
preko koulje i oblai preko glave (za razliku
od veste koja se kopa)
m.
1) domae ivotinje, stoka -
~ krupna rogata stoka - ~
gajim stoku
2) dijal.stoka, glup ovjek
- ivjeti kao stoka -
! Stoko! ivotinjo! Svinjo!
dobtak m. G -tka, N mn -ci, G dbtk
1) ekon., v. dobit
2) moralna korist
3) meton. ono to se dobije na lutriji, tomboli i
drugim igrama, izvuen broj: zgoditak
m.
dokaz, razlog, argument, injenica -
nabrajam injenice
dvod m.
ureaj za dovoenje ega na eljeno mjesto
(vode, plina)
m.
1) materijal (vrsta pamune tkanine)
2) dok - ~ plutajui dok
dk m. G dka, N mn dkovipom.
plovni ili suhi objekt za dizanje brodova iz
vode radi ienja i popravaka [plutajui dok]
nesvr. svr.
odgovarati, odgovoriti (namjeni), biti
slian: sviati (svidjeti) se -
dpasti (se) svr. prez. dpadnm (se), pril.
pr. -vi (se), prid. rad. dpao (se)
-
38
odgovara mi; svia mi se 1) (komu) postati ije: pripasti
2) (ega) upasti u kakvo zlo, biti pogoen
kakvim zlom [dopasti rana: dopasti
zatvora: dopasti aka]
3) (se, komu) svidjeti se
m.
dodir, veza, kontakt
dsg (dseg) m. N mn -ezi
koliko tko moe dosegnuti, dohvatiti, dokuiti:
dohvat
1 m. (mn. )
~ plua - ~ jetra
2 . (mn.)
razlomak - ~ obian razlomak -
~ decimalni razlomak
drb m. G drba, N mn drbovi
1) anat. a. eludac i crijeva u ljudskom i
ivotinjskom tijelu b. dio tijela, upljina s
probavnim organima
2) ekspr. nutrina ega velikog: utroba
.
rije - ~ jednoslona rije -
~ on nije rekao ni
rijei - ~ Dao sam rije -
! Traim rije! -
On je ovjek od
rijei - ~ strana rije - ~ ~
rije po rije - biti
od rijei - velike rijei -
Ne
troim svoje rijei uzaludno -
stvaram nove rijei
uzeti nekome rije iz usta -
Odmjeravam (mjerim)svoje
rijei - ~ jednom rijei - ~
asna rije - ~ rije je o
njemu - ~
zadnja rije tehnike
dma . G mn dm
1) (Duma) a. pov. u srednjovjekovnoj Rusiji,
vijee sastavljeno od kneeve
pratnje b. pol. donji dom ruskoga parlamenta
2) reg. ukrajinska narodna pjesma nalik
baladi: dumka
3) arg. ob u: [nema blage dume ne zna
nita, nema pojma]
-
39
.
evakuacija med.punkcija
evakucija .
1) naputanje (ob. organizirano i u veim
skupinama) nekog prostora pred opasnou
[evakuacija stanovnitva]
2) a. uklanjanje nekog sadraja [evakuacija
krvi, med.]: pranjenje b. uklanjanje zraka,
stvaranje vakuuma [izvriti evakuaciju]
m.
primjerak, individua, egzemplar
egzmplr m. G egzemplra
predmet nainjen prema zajednikom obrascu
[egzemplar knjige]: model, primjerak, uzorak
.
alost, patnja
- ~ ao mi te je - ~
tuga mi je na srce pala
l1 m. i . ekspr. knji.
aljenje za im
l2 m. (lo sr) N mn li/lovi, G
l/lv
1)obala mora (rij. jezera) izloena stalnom
djelovanju valova
2) meton. glatko sitno kamenje na takvoj obali
s.
1) tjesnac, dolina, kanjon
2) izvor, vrelo
drijlo sr
-
40
1) anat. cjevasti miini organ u kojem se
sastaju probavni i dini put: drijelnjak
2) geogr. ulaz u klanac: klanac, tjesnac, drilo
3) arh. knji. opasno mjesto, mjesto iskuenja
[baciti u (ije) drijelo a. rtvovati koga b. pol.
baciti u naruje vee sile]
4) ekspr. otvor topovske cijevi
5) krater
6) pom. iroka, ovalna, elina cijev u kojoj
lei struk sidra
sr.
1) ivotinja
2) svako ivo bie osim ovjeka
votno pril.
u najveoj mjeri, kao da se radi o ivotu
pril.
1)zabavan- ~ zabavna
glazba
2) koji se radi polako.
zbavan (zbavan) prid. odr. -vnkoji
zabavlja, stvara ugodno raspoloenje, koji slui
za razonodu [zabavna igra]
pril. ( ).
- ~ dijete iz muevog
prolog braka, pastorak/-ka
zavriti svr. prez. zvrm, pril. pr. -
vi, prid. trp. zvren
spojiti uarene metalne dijelove: zavariti
m.
tvornica, veliko privredno poduzee -
| ~ tvornica
automobila | vojna tvornica -
~ eljezara -
zvod m.
ustanova, drutvo, organizacija koja promie
istraivanja, znanost, naobrazbu, obavlja
razliite djelatnosti itd.: poduzee ili tvornica
-
41
~ tvornica
strojeva- ~ tvornica
kemijskih proizvoda -
radim u tvornici - ~ naa
tvornica (nae poduzee) - ~ nova
tvornica
m..
krivina .., okuka .
zvoj m.
1) tanka uska traka, vrpca od tkanine za
previjanje rana [gipsani zavoj]
2) a. izvijeni dio puta, ceste ili rijeke i
dr. b. razg. mjesto na kojem se otklanja od
smjera kretanja [praviti (izvoditi)
zavoje kretati se zavojito u jednom odabranom
smjeru, praviti osmice]
c nesv., sv.prijel.
1) uprljati, prljati
2) zagaditi, zagaivati
zamsiti (to) svr. prez. zmsm, pril. pr. -
vi, prid. trp. zmen
1) uiniti da bude u neredu (niti, konac, kosa):
zaplesti, zapetljati
2) pren. uiniti nejasnim, nerazumljivim:
zakomplicirati
nesv., prijel.
1) odnositi negdje
2) saopiti to sam vidjela ili ula negdje
3) u 3.l. odlaziti s vodom (rijekom)
4) skloniti se po klizavom putu
(prijevozno sredstvo).
zansiti (se) nesvr. prez. znosm
(se), pril.sad. -si(se), gl. im. znonje
1) zanijeti
2) govoriti drugi jezik sa stranim naglaskom,
izgovorom ili drugim pojedinostima
3) (se ime) oduevljavati se ime, biti obuzet
idejom, zamilju, bavljenjem ime
m.
1) zaklon, sklonite
2) planinska koliba
zslon m.
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15kWRd0 -
42
1) predmet koji zaklanja od ega (svjetla,
topline): zaslonac
2) tit svjetiljke: sjenilo
3) izbaeni dio kape koji na oi baca sjenu:
ilt: titnik
4) neodom., ekran
5) wallpaper
6)ureaj kojim se regulira ulaz u neki aparat
.
podrum - ~ vinarski podrum:
jazbina
zba . G mn -
1) term. manja prostorija za razne namjene
(ostava, spremite i sl.)
2) arh. mala soba
.
popularnost, reputacija, glas, ugled, slava
- ~ uiva
svjetski glas - ~ velika
popularnost
zvjesnst . G -osti, I -osti/-ou
1) svojstvo onoga to je izvjesno: pouzdanost,
sigurnost
2) fil. svjesno prihvaanje istinitosti nekoga
suda
m.
izgled, slika, prizor, pogled
zgld m.
1) ono to se izvana vidi [imati lijep izgled]:
vanjtina
2) mogunost, ansa
m.
izgovor: artikulacija, dikcija
zgovr m.
1)nain na koji se izgovaraju glasovi i rijei
[ist izgovor: korektan izgovor]
2) ono to se spominje kao razlog da se
opravda pogreka ili propust [neuvjerljiv
izgovor]: izlika, opravdanje
s.
umjetnost
iskstvo sr G mn skstv/-
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=fF1jXBY%3Dhttp://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mXRB4 -
43
1) trenutno promatranje ili praktino
poznavanje injenica ili dogaaja
2) znanje ili vjetina kao posljedica toga
3) dogaaj ili serija dogaaja koji obogauju
osobnost i znanje [lijepo, runo
iskustvo: iskustvo studiranja, rada]
4) eufem. ono to se spoznalo intimnim
odnosom s drugom osobom
m.
izvoz, eksport - stoka ~ roba za izvoz
znos m.
utvrena ili izbrojena koliina novca [visok
iznos: nizak iznos]: svota
nesvr. svr.
(o)kruniti: kruniti
izrniti
svr. prez. zronm, pril. pr. -
vi, prid. trp. zronjen
1)
2) (to) ronei izvaditi, iznijeti na povrinu
ono to je bilo pod vodom
3) pren. pojaviti se
s.
1) blago, skupocjenosti, zakopano blago:
2)imanje
imnje sr.
1) term. posjed koji podrazumijeva vlasnitvo
nad zemljom i ono to je na zemlji:
gospodarstvo, poljoprivredno dobro
2) razg. ukupna imovina [znanje je imanje]
m.
slavljenik
menk m. N mn ci
1) a. knjiga koja sadri sreen popis imena
ljudi po nekom redu i s potrebnim podacima
[telefonski imenik]: imenar,
imenoslov b. rij. knjiga koja sadri popis
imena bilja, proizvoda i sl.: katalog, registar
2) radna kolska knjiga s popisom uenika i s
-
44
rubrikama za dnevne biljeke i ocjene [kolski
imenik]
.
1) povijest, historija - ~
bugarska povijest: 2) pria, dogaaj,
sluaj - ~
Dogodio mu se zanimljiv dogaaj.
povijest se
ponavlja - ~ To je duga
pria - ui
(ulaziti) u povijest - ~ stvarati
povijest - ~ zanimljiva pria
hstrija .
1) term. znanost koja prouava prolost, bavi
se obraivanjem prolosti, historijska
(povijesna) znanost [historia rerum gestarum]
2) ukupnost prosudbi i misli koje se stjeu
prouavanjem prolosti, memorija koju
budue generacije uvaju o prolosti [historija
e o tome suditi: njegovo e ime ostati u
historiji]
3) razg. pria, pripovijedanje o prolim
vremenima (res gestae): povijest
zam.
1) to ~ ? to ste rekli? - ~
? to elite? - ~ ? to se
dogaa? - ~ ? to radite? -
!(uenje) to! - ~ ? to
vamje? ? to je?
2) Zato - ~ ?Zato se udi?
~ to bilo ?Zato uti
- ~ ? to se udi?
kkv zam. (kkva ., kkvo sr)
1) za pitanje o osobini ili svojstvu koga ili
ega [kakav je to red?]
2) ukazuje na osobine ili svojstva koga ili
ega [kakav momak!]
3) u zn.: neki, nekakav [kupit u kakav
kiobran]
4) (u raznim kontekstima u usporedbi
mnogo boljeg od onoga uza to stoji)
[Franjo Glazer, to je bio golman, kakvi ovi
dananji: to su bili umjetnici, kakvi ovi
miranti]
-
45
.
1) kamera (fotografska)
2) boks, zatvorena prostorija -
~ hladnjak, zamrziva
3) anat.komora, duplja
kmera . G mn kmr
1)sprava za snimanje fotografija ili slika
2) dio televizijskog sustava prijenosa koji
prima prvotnu sliku na fotoosjetljivu katodnu
cijev i pretvara je u elektrine impulse [TV-
kamera: studijska kamera:digitalna kamera]
nesvr.
1) tjerati (stoku) - ~ tjeram
konje:
2) tjerati, pokretati -
tjeraju me na posao -
v oda pokree
vodenicu - ~ tjeram (vozim)
automobil -
tjeraj pokraj rijeke:
3) trajati -
Ove cipele trajat e godinama
4) prevoziti, izvravati: poinjati:
razumjeti se: zadovoljiti se - ~
prevozim kamionom
!Vozi!Tjeraj!-
?razg.Kako gurate? (kako
ivite?) - ~ tjeraj dalje
nesvr. povr.grditi: svaati se -
Svekrva po cijeli dan kudi ~
svaati se s kim
,
Kada se dvojica svaaju, trei dobija
krati nesvr. prez. krm, pril. sad. -
aji, gl. im. -nje
1) (koga) upuivati prijekore: koriti,
prekoravati
2) (se) reg. ekspr. svaati se
s.
1) kvadrat, -
karirana tkanina
kr1 (kar) m. G kara
kotlet
kar2 m., pov. vojn.
-
46
2) vojniki stroj u obliku kvadrata
3) file, kare
4) etvorka za poker
- ~ impresum
1) etverokutna formacija kojom se
odbijaju napadi konjice [nastupati u kari]:
kar
2) kola sa eljeznim sanducima u kojima
se prevozi topovsko streljivo [municijska
kar a]
.
kamenolom, ljunara, pjeara - ~
mjesto gdje se vadi mramor - ~
mjesto gdje se proizvodi
tucanik
.
karijera, uspjeh u slubi - ~praviti
karijeru -
Ovo e mu upropastiti
karijeru
karijra .
1) profesionalni ivotni put [uspjena
karijera]
2) zanimanje, profesija, zvanje, djelatnost
[poslovna karijera: karijera sportaa]
3) napredovanje, uspjeno uzdizanje u
strunosti, zvanjima i poloajima na podruju
neke djelatnosti [znanstvena
karijera: politika karijera]
.
1) lomaa -
osuen na smrt na lomai
2) dijal.klada, deblo - ~
Ne pada iverje daleko od stabla
nesvr.paliti, loiti vatru, stavljati drva na
vatru
klda . G mn kld
1) kratak debeo komad drva za loenje,
dobiven piljenjem, dalje se usitnjuje
cijepanjem: cjepanica, kladanj
2) pren. nepokretan, tup ovjek [glup kao
klada neobino glup]
3) (mn) pov. naprava za okivanje i muenje
ljudi [staviti u klade]
m.
1) razred (u koli), razred, klasa (u
slubi) - III ~ uenik treeg
razreda - mjeoviti
razredi
2) klasa, generacija - .
klasa profesora Stojanova
3) vrsta, razred, klasa
kls m. N mn klsovi, zb. klsje
bot. grozdast cvat kod kojeg na glavnoj osi
sjede cvjetovi bez stapki [tur klas prazan, suh
klas]: spica
-
47
.
tamp.tabak - ~ autorski tabak
..
tirak, lijepak od tirka
3 .
1) zaprena kola, koija
2) tovar za jedna kola, vlak
3) auto, automobil, prijevozno sredstvo -
~ putniki automobil - ~
teretno vozilo - ~ putujemo
kolima
~To ne pali kod
mene
kla1 sr pl. tantum G kl
1) prijevozno sredstvo na kotae sa
zapregom
2) meton. teret (koliko stane u kola)
3) tehn. razg. vozila na kotae s
razliitim pogonom (automobil)
kla2 .
1) bot. rod drvea (Cola),
porodice Sterculiaceae iz tropske Afrike,
sjemenke (kola-orah ili guru-orah) sadre
kofein i neto teobromina, osuene slue u
medicini
2) (Cola) arg. drugi dio naziva koji
najee zamjenjuje itavo ime popularnih
osvjeavajuih bezalkoholnih pia [Coca-
kola: Pepsi-kola]: ponekad i u sloenicama
[rum-kola: viski-kola]
m.
1) tragovi vozila
2) kolovoz
3) eljezniki kolosijek
klovz m.
osmi mjesec kalendarske godine: august
.
kolona: rubrika, stubac - ~
vojn.hodna (marevska) kolona - ~
u koloni po dva - ~
sportska rubrika u novinama
klna . arhit.
1) a. stup koji podupire dijelove zgrade (moe
biti dio kolonade) b. stup koji slui kao ukras
ili obiljeje
2) nizak stup na obali za vezivanje brodova
3)visok, upalj valjak za destilaciju i druge
procese u rafineriji nafte
.
1) drutvo, skup prijatelja -
~ Mi smo veselo drutvo -
~ praviti nekome drutvo
kompnija .
-
48
2) kompanija, poslovno udruenje,
tvrtka, poduzee
1) veliko poduzetniko, trgovako ili
industrijsko drutvo [parobrodarska
kompanija]
2) vojn. pov. manja vojna jedinica, eta,
satnija
3) razg. a. (u ali) fam. drutvo, ljudi koji
provode vrijeme u drutvu b. pejor. klika
.
1) komuna
2) opina
komna .
1) solidarna organizirana grupa ljudi
povezana stilom ivota i pogledima na
ivot: zajednica
2) pov. srednjovjekovni grad osloboen
feudalne ovisnosti i podvrgnut sredinjoj
vlasti, s administrativno-teritorijalnom
samostalnou
3) administrativno-teritorijalna jedinica
lokalne vlasti: opina
.
1)zadruga - ~ potroaka
zadruga - ~
proizvoaka zadruga:
2) zadruna stambena zgrada
3) zadruna prodavaonica
koopercija .
1) zajedniki rad sa zajednikim ciljem:
suradnja
2) ekon. kolektivno udruenje za promet
i proizvodnju: kooperativa, zadruga
(potroaka, proizvodna, stambena,
kreditna i sl.)
3) usklaena raspodjela i organizacija
poslova na pripremi, proizvodnji i
plasmanu nekog proizvoda
.
1) informacija, novinska vijest
2) pisma, potanske poiljke
3) korespondencija, dopisivanje -
~ poslovna prepiska - ~ dopisivati
korespondncija .
-
49
1) a. dopisivanje izmeu pojedinih ljudi (ob.
znaajnih javnih radnika, umjetnika
itd.) b. sauvana zbirka ili izbor iz takvog
dopisivanja
2) redovna pota na koju se odgovara (pisma,
dopisi)
3) korespondirati
4) slaganje, podudaranje, veza
m.
koridor: pasa: hodnik - ~
(oznaena)traka na putu
kordr m. G koridra
1) pravn. uska pruga zemljita, pravo prolaza
do izlaza na more ili do svoga podruja kroz
podruje druge zemlje
2) a.prolaz koji slui kao ulica b. prolaz kroz
zgradu koji nije predvien za zadravanje ni
opremanje pokustvom: hodnik
prid.
koristoljubiv, gramljiv -
koristoljubivi ciljevi
krstan (komu, emu, za to) prid. odr. -sn
1) koji dobro slui nekoj svrsi [pokazati se
koristan: koristan za zdravlje: bicikl je korisna
stvar]
2) koji daje ili koji je sposoban dati dobre
rezultate [koristan savjet]
m.
odjelo, kostim - | ~
muko odjelo | enski kostim - ~
kostim za kupanje
kstm m. G kostma
1) kazal. film. odjea u kojoj nastupaju glumci
2) enska odjea koja se sastoji od sakoa
(kaputa) i donjeg dijela (suknje ili hlaa)
3) posebna odjea u nekim sportovima (brzo
klizanje, automobilizam i sl.): kombinezon,
tuta
m.
noga - ~ ljudska noga -
bole me noge - ~ na
bosu nogu bosih nogu
krk m. N mn krci/krkovi, G krkv
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=ellnXxI%3D -
50
~ ii ukorak s
vremenom - ~ ukorak - ~
podmeem mu nogu -
itavu no bio sam na nogama -
U lai su
kratke noge
1) ud abe i dio tijela nekih ivotinja
(hobotnice, rakova itd.)
2) pren. ono to je uoljive duine prema tijelu
[krak estara: krak dizalice]
3) razg. ono to se odvaja od ega, a moglo bi
se opisati kao izdueno (dio ceste, rukavac,
odvod, dio kolone)
4) iron. dugaka noga ovjeka
pril.
ukratko, saeto, jezgrovito
krtko pril.
kratkog trajanja, tako da nije dugo
nesvr.
gegati, gegucati se, epati, vui se, ii s
mukom, teko ii
krtati (se) nesvr. prez. krm, pril.
sad. kri, imp. kri, gl. im. -nje
1)
nekog mjesta [pozor, kreemo!]
2) (se) a. prelaziti od jednog mjesta ka
drugome b. biti fiziki pokretan, aktivan
[kretati se malo (mnogo)]: gibati se,
pjeaiti, etati c. mijenjati se u rasponu
[kretanje cijena] d. ophoditi se, ivjeti
[kretati se u drutvu]
nesvr.
1) skretati
2) hramati
3) izopavati
4) (is)kriviti, (na)kriviti
|| - povr.biti neozbiljan, kriviti se,
rugati se
krviti nesvr. prez. krvm, pril. sad. -
vi, gl. im. -vljnje
1) (koga) bacati krivicu na koga, smatrati ga
krivim za greku ili nepovoljan splet okolnosti
[ja tebe ne krivim (za to)]
2) (to) izvijati [kriviti cijev]
.
1) kuka, udica
2) igla za heklanje
3) fig.cinkaro
kka1 . D L -i, G mn kk
klin ili ipka zavrnuta na kraju, ob. od eljeza,
slui da se to objesi, dohvati, privue i sl.
[mesarska kuka]: kvaka
kka2 m. N mn -ezool. jestivi dugorepi rak
deseteronoac
-
51
.
1) kultura, civilizacija -
~ ovjek velike kulture - ~
materijalna kultura - ~ kultura
stanovanja - ~ kultura
ishrane
2) bot.kultura
kultra .
1) ukupnost materijalnih i duhovnih
dobara, etikih i drutvenih vrijednosti,
to ih je stvorilo ovjeanstvo
2) ukupnost duhovne, moralne, drutvene
i proizvodne djelatnosti jednog drutva ili
epohe
3) ukupnost obrazovanja, znanja, vjetina,
etikih i socijalnih osjeaja, drutvenog
ophoenja i ponaanja nekog pojedinca u
odnosu prema drugome [opa kultura]
4) agr. uzgoj, obrada i obraivanje biljke
na predvienoj povrini [kultura jabuke]
5) biol. mikroorganizmi nasaeni za
potrebe istraivanja [nasaditi
kulturu: kultura bakterija: kultura tkiva]
.
1) zdjela
2) sp.kup, pehar
3) kupa (karta)
kpa . reg.
1) aa za vino
2) a. zast. stoac b. ono to je sloeno u obliku
stoca (tri oraha kao osnova i etvrti kao vrh u
djejoj igri) [sloiti u kupe]: unj
3) (ob. mn) obli crijep na krovovima
primorske gradnje: ljebnjak
4) boja u talijanskim igraim kartama
.
polica u ormaru ili samostalna polica
lvica . enka lava
1) zool. afrika zvijer (Felis leo) iz porodice
maaka
2) pren. hrabra, srana ena
-
52
.
njenost, izraena toplina: zagrljaj,
milovanje
lska . G mn -/-
pretjerana, udvornika pohvala
s.
1) leaj, krevet - ~ brana
postelja - ~ jednokrevetna
soba
2) polog, gnijezdo
3) jazbina, rupa: duplja (za ivotinje)
4) korito rijeke
lglo sr. G mn lgl/-
1) mjesto gdje se legu ivotinje
2) ukupnost onih ivotinja koje su se okotile
zajedno [iz istoga legla]
3) pren. arite (zla, bolesti, zavjere itd.):
izvor
.
predavanje - ~ javno
predavanje - ~ drim
predavanje - sluam
predavanja - idem
na predavanja
lkcija . G mn lkcj
1) a. usmeno izlaganje predavaa: obuavanje,
predavanje b. nastavna jedinica u obuci
2) a. jedinica gradiva u udbenicima b. sat
nastave
3) javno itanje, predavanje o nekoj temi
4) pouka, prijekor, opomena ili sl. [oitati
lekciju: to mi je dobra lekcija]
m.
1) bot.list - lie opada -
~ drhtim kao list
2) list, komad papira, obrazac, dokument
- ~ putni nalog - ~
plakat
3) valjani metal, pleh, lim: ploa
4) jelovnik
lst1 m. N mn lstovi, G lstv, zb. le
1) bot. organ biljke kojim die, plosnat, ob. zelene boje
[hrastov list]
2) komad papira (dvije stranice) u biljenici
ili knjizi
3) isprava u obliku lista papira [krsni list]
4) novine [dnevni list]
5) razvueno tijesto: korice
6) pismo
7) anat. stranja strana potkoljenice
lst2 m. N mn lstovi, G lstvzool. traena
morska riba plosnatica
.
livada - zelene livade:
lvada . G mn lvd
polje pod travom koje se kosi ili gdje pase
-
53
fig.glup, naivan ovjek, utokljunac stoka
pr. (etnici): Lvada (Slunj,Pokuplje), Lvadi
(Rijeka)
mikrotop. (ob. kao ime gorskih panjaka i
oranica): Lvada, Lvadak (Slatina), Lvade,
Lvadica
.
ljiga, pljuvaka
.
liga, organizacija
lga . D -i
1) term. savez, drutvo, udruenje, zajednica
[liga za borbu protiv raka]
2) sport rang natjecanja u nekim sportovima
[prva liga: druga liga]
m. (ang.)
iara ..
lft m. N mn lftovi, G lftv
1)term. dizalo (za putnike i teret)
2) rij. uspinjaa
m.
1) eljezna poluga
2) napuklo mjesto, linija (povrina)
lomljenja
lm m. G lma, N mn lmovi, G lmv
1) lomljenje i mjesto gdje se to slomilo [lom ruke]:
prijelom
2) ono to je dobiveno nakon lomljenja:
lomna ploha
3) prodoran kratak zvuk koji se uje kad se lomi
to kruto ili vrsto
4) a. pren. estoka svaa [ pred lomom]:
prekid, raskid (koga s kim) b. arg.
nekontrolirano slavlje
5) fiz. promjena smjera gibanja valova
6) zast. rijeni zavoj
m.
luksuz, rasko, visoka kategorija
lks m. G -a, N mn -i, G lksfiz. SI jedinica
osvijetljenosti (simbol lx, lx = lm/m2)
-
54
m.
1) prodavaonica, trgovina, duan - ~
prodavaonica obue - ~
prodavaonica igraaka -
~cvjearna
2) magazin (pelarski ramovi)
mgazn m.
1) a. robna kua b. skladite
2) ilustrirani list [ilustrirani
magazin: modni magazin]