rm05_tipovi mreza
DESCRIPTION
Racunarske mreze, tipovi mrezaTRANSCRIPT
-
Raunarske mreeRaunarske mree
Tipovi mrea - kategorizacija
1
-
Uvod
Podela raunarskih mrea je mogua po vie kriterijuma
Raunarske mree se dinamino razvijaju, tj. este su promene su promene
svaki pokuaj striktne kategorizacije je kratkotrajan
2
-
Uvod U odnosu na medijum koji se koristi za prenos
podataka raunarske mree mogu biti: ine (kablirane) mree beine mree
Po topologije raunarske mree mogu biti: Po topologije raunarske mree mogu biti: Bus network Star network Ring network Mesh network Star-bus network
3
-
Uvod
Po vremenskoj postojanosti raunarske mree mogu biti: fiksne privremene
Po prostoru na kome se prostiru raunarske mree mogu biti:
Personal Area Network (PAN) Local Area Network (LAN)
Storage Area Network (SAN) Metropolitan Area Network (MAN) Wide Area Network (WAN) Global Network (Internet)
4
-
Geografski prostor
5
-
Brzina prenosa
PANs: 100 Kbps 2 Mbps
LANs: 1 1000 Mbps
MANs: 10 40 Gbps
6
MANs: 10 40 Gbps
WANs: Tbps
-
Uvod
Po arhitekturi (funkcionalnom odnosu lanova) raunarske mree mogu biti:
Host-based Klijent-server Klijent-server Peer-to-peer
7
-
Uvod
Razlike po kategorijama Prostor koji obuhvataju Brzine prenosa Vlasnitvo Vlasnitvo Dravne regulative Usmeravanje podataka Vrste informacija koje se prenose
8
-
Kablirane mree
Postoji fiziki kanal (kabl) za prenos podataka Otporan je na spoljne uticaje i greke Tendencija kod kabliranih raunarskih mrea
iskorienje ve postojeih kabliranih infrastruktura (telefonija, kablovska televizija, mrea za distribuciju (telefonija, kablovska televizija, mrea za distribuciju elektrine energije i sl.) u cilju smanjenja trokova
Postoje situacije u kojima nije mogue povezivanje kablovima (brodovi, podmornice, avioni, vozila, sateliti...)
U tim situacijama se koristi beini prenos podataka
9
-
Kablirane mree
Kablirane mree najee koriste elektrine impulse kao nosei signal podataka.
Mana ovakvih impulsa je slabljenje u skladu sa rastojanjem i podlonost uticaju elektromanetnog zraenja
Ovi nedostaci zahtevaju pojaavanje signala i zatitne slojeve Ovi nedostaci zahtevaju pojaavanje signala i zatitne slojeve kablova
Drugi tip kabliranih mrea su optike mree. Ove mree koriste optike kablove kod kojih je glavni nosilac podataka svetlosni signal.
Optikim mreama je mogue ostvariti znatno vea rastojanja i brzine prenosa podataka.
Mana optikih mrea je manja fleksibilnost kablova i visoka cena10
-
Javna telefonska mrea
Public Switched Telephone Network, PSTN Ova mrea je projektovana (davno) sa osnovnim
ciljem da se uspeno prenosi govor Komutacija veza - vrsta direktna veza Komutacija veza - vrsta direktna veza Telefonija je od izuzetnog interesa za WAN mree
zato to je iroko rasprostranjena Telefonija nudi vie naina prenosa informacija od
izvorita ka odreditu Komutirane veze, zakupljene linije i razne tehnologije sa
paketskom komutacijom
11
-
Javna telefonska mrea
Za prenos podataka, potrebno je na oba kraja veze postaviti modeme, ureaje koji vre modulaciju i demodulaciju digitalnog signala iz raunara
Analogna transmisija i primena modemske tehnologije dostie maksimalnu brzinu od 56 kbit/s tehnologije dostie maksimalnu brzinu od 56 kbit/s pomou savremenih modulacionih tehnika (TCM -Trellis Coded Modulatiori), kao i tehnika kompresije
Pri D/A i A/D konverziji javlja se um Modem od 56 kbit/s pri najboljim uslovima moe
postii brzinu izmeu 45 i 50 kbit/s
12
-
Javna telefonska mrea
Dial-up analogna veza nalazi primenu: U povezivanju kunog raunara sa Internetom, Kunog raunara sa LAN mreom na poslu, Kao i backup veza u WAN mrei kada otkae servis preko Kao i backup veza u WAN mrei kada otkae servis preko
kojeg je WAN mrea primarno realizovana
Raunarski modemi mogu biti interni i eksterni Interni modem se postavlja u slot na matinoj ploi
raunara i na poleini ima utinicu RJ-11 Eksterni modem je zaseban ureaj sa zasebnim
napajanjem. Sa raunarom je povezan serijskim kablom (RS-232) ili putem USB magistrale
13
-
Javna telefonska mrea
Iznajmljene linije To su telekomunikacione (analogne ili digitalne) veze koje meusobno
spajaju dve udaljene lokacije Nepotreban je telefonski broj uesnika, zato to je svaka strana u
komunikaciji u stalnoj vezi sa drugom stranomkomunikaciji u stalnoj vezi sa drugom stranom Koriste se za telefoniju, prenos podataka i Internet servise Brzine su 64k, 128k, 256k, 512k ili 2Mb/s Plaaju se paualno, bez obzira na stepen korienja Iznajmljena linija ide do lokalnog telekom operatera, a veza od njega
je realizovana nekom drugom tehnologijom, npr. frame relay. Krajnjem korisniku se garantuje kvalitet usluge
14
-
Javna telefonska mrea
Paketske tehnologije Problem neefikasnog korienja skupih komunikacionih
resursa se reava uvoenjem koncepta virtuelnih kanala Kapacitet linije se deli izmeu vie korisnika, a statistikim Kapacitet linije se deli izmeu vie korisnika, a statistikim
multipleksiranjem se obezbeuje efikasnost korienja linije
Obezbeuje se kontrola protoka podataka u skladu sa unapred dogovorenim parametrima
Obezbeuje se multipleksiranje razliitih tipova saobraaja na istim komunikacionim linkovima
15
-
Javna telefonska mrea
X.25 ITU-T standard, protokol za WAN mree koji koristi javnu telefonsku
mreu ili ISDN kao hardversku osnovu Paketski prenos Slojevi 1 do 3 OSI modela Slojevi 1 do 3 OSI modela X.25 je razvijan u vreme loijih prenosnih linkova Viestruki mehanizmi za detekciju i korekciju greaka koji su
implementirani na 2. i 3. OSI sloju, postali su nepotreban teret obrade paketa u vorovima mree
Novije tehnologije iskoristile su manje verovatnoe pojave greaka modernih WAN linkova, za bri i jednostavniji prenos podataka
16
-
Javna telefonska mrea
X.25 X.25 je ipak zastarela tehnologija, brzine 64kb/s Postoje brojne aplikacije, npr. prenos podataka vezan za
finansijske transakcije, kojima odgovaraju relativno mali protoci, a visoka pouzdanost i veliko iskustvo protoci, a visoka pouzdanost i veliko iskustvo
Primeri primene: Preuzimanje podataka iz nacionalnih i meunarodnih baza
podataka Saobraaj od terminala ka serverima (Transactions
Processing) Prenos fajlova Elektronska pota Bankomati (ATM - Automatic Teller Machines), itd
17
-
Javna telefonska mrea
Frame relay Mrea radi sa uspostavljanjem direktne veze Ne postoji kontrola greaka niti upravljanje tokom
podataka Paketi se na strani predajnika isporuuju u strogom
redosledu Njegova najvanija primena je u povezivanju LAN mrea
koje su lokacijski udaljene
18
-
Javna telefonska mrea
ATM Asynchronous Transfer Mode je mreni standard za
prenos podataka na velikim brzinama Prenosi informacije korienjem kratkih paketa fiksne Prenosi informacije korienjem kratkih paketa fiksne
duine koji se nazivaju elije elije omoguavaju prenos svih oblika informacija - od
govora do podataka - preko bilo kojeg komunikacionog medijuma - optikih vlakana, bakarnih parica, kabla
Koristi se u telefonskim sistemima za interni prenos podataka, a esto za prenos IP paketa
19
-
Beine mree
Rade bez korienja komunikacionih kanala u vidu kablova Za prenos podataka koriste se radio talasi ili svetlosni
signali Podela u odnosu na udaljenost: Podela u odnosu na udaljenost:
Beine mree kratkog dometa: Bluetooth
Beine mree srednjeg dometa: IEEE 802.11
Beine mree velikog dometa: Satelitske mree Mobilna telefonija Paging mree
20
-
Beine mree
Raspoloivi frekvencijski spektar
21
-
Beine mree
Industrial Scientific and Medical band (ISM) Reguliu vlade pojedinih zemalja
22
IEEE 802.11b (11Mb), (22Mb) IEEE 802.11g (54 Mb) Bluetooth
IEEE 802.11a (100 Mbps)
-
Beine mree
Brzine prenosa podataka u odnosu na tehnologiju
23
-
Topologija
Osnovne LAN topologije: magistrala (bus), prsten (ring) i zvezda (star)
Toplogije se mogu odnositi na fiziku i logiku strukturustrukturu
24
-
Topologija
Prstenasta topologija Svaki vor eka token da bi
slao podatke Promena Token-a je Promena Token-a je
najee po Round-Robinalgoritmu
vorovi imaju jednaku ansu za slanje (predaju)
Mogui su prioriteti
25
-
Veliina IEEE 802 standard za LAN/MAN 802
Radne grupe: 802.1 Higher Layer LAN Protocols Working Group
Management, addressing, bridges 802.2 Logical Link Control working Group
Issues in connecting to the network layer
26
Issues in connecting to the network layer 802.3 Ethernet Working Group 802.4 Token bus Working Group 802.5 Token ring Working Group 802.11 Wireless LAN Working Group (11a, 11b, 11g, 11n; Mesh) 802.15 Wireless Personal Area Network (WPAN) Working Group
(BlueTooth, ZegBee, ...) 802.16 Broadband Wireless Access Working Group (WiMax...)
-
Generalna struktura mree
Host
LAN
27
Host
MAN
LAN
WANLAN
-
Veliina
LAN Osnovni tip mree Prostorno ograniena
28
-
Veliina
WAN Nije prostorno ograniena mrea WAN mreu ini veliki broj povezanih lokalnih mrea Neke od tehnologija za povezivanje LAN-ova su: E1(T1),
E3(T3), ATM, ISDN, ADSL, Frame Relay, radio veze itd. E3(T3), ATM, ISDN, ADSL, Frame Relay, radio veze itd. Ove mree se nazivaju i okosnice ili kima-mree
(backbone)
29
-
Veliina
WAN Nije prostorno ograniena mrea WAN mreu ini veliki broj povezanih lokalnih mrea Neke od tehnologija za povezivanje LAN-ova su: E1(T1),
E3(T3), ATM, ISDN, ADSL, Frame Relay, radio veze itd. E3(T3), ATM, ISDN, ADSL, Frame Relay, radio veze itd. Ove mree se nazivaju i okosnice ili kima-mree
(backbone)
30
-
WAN
Velika geografska rastojanja Odvajanje lokalne mree od podmree (local net, subnet)
Razliito upravaljanje Podmrea ica, svievi, ruteri,
Nema krajnjih raunara (hosts) Nema krajnjih raunara (hosts) Karakteristike podmree imaju uticaja na WAN servise
31
-
WAN
32
-
WAN
33
-
Funkcionalni odnos lanova
Ovaj odnos se odreuje na osnovu arhitekture aplikativnog sloja
Tri osnovne arhitekture aplikacija: Host-based arhitektura Host-based arhitektura Klijent-server Peer-to-peer
34
-
Host-based mree
Zasnovane na jednoj od najstarijih mrenih arhitektura
Mainframe raunar na koga su povezani terminali Mainframe raunar obavlja sva izraunavanja dok Mainframe raunar obavlja sva izraunavanja dok
terminali slue samo kao interfejs sa korisnicima Nekada su procesori bili izuzetno skupi i bilo je
neracionalno koristiti ih u korisnikim raunarima Razlog zbog koga je host-based arhitektura danas u
upotrebi nije velika razlika u ceni izmeu terminala i centralnih
servera ve je u pitanju smanjenje trokova kroz centralizovanu administraciju 35
-
Klijent-server mree
Mree u kojima postoje namenski serveri Namenski server je raunar ija je jedina uloga opsluivanje ostalih
lanova mree i ne koristi se kao klijent ili radna stanica Serveri su optimizovani da brzo opslue zahteve mrenih klijenata i
osiguraju bezbednost datoteka i direktorijuma
Vei broj servera raznovrsni poslovi
36
-
Klijent-server mree
Vrste servera Server za datoteke i tampanje Server za aplikacije Komunikacioni server FTP server FTP server Specijalizovani serveri (DNS, DHCP, ...)
Virtualizacija servera - predstavlja korienje specijalnog sistemskog proirenja operativnog sistema koje omoguava kreiranje veeg broja "logikih" raunara koji dele stvarne (fizike) resurse
Klasteri: kada hardverske mogunosti jednog raunara nisu u stanju da odgovore potrebama velikog broja korisnika servisa istovremeno
37
-
Klijent-server mree
Klijent-server arhitektura aplikacija Koreni ove arhitektura se nalaze kod mainframe raunara
postojanje jednog lana sposobnog za izvravanje zadataka koji su van mogunosti ostalih lanova mree
Razlika je u sledeem: Razlika je u sledeem: kod klijent-server arhitekture klijenti od servera dobijaju
podatke koje zatim koriste u lokalnom procesu obrade server se u vidu klijenta moe obratiti drugim serverima
u mrei za odreeni resurs ili distribuiranu obradu
38
-
Klijent-server mree
39
-
Klijent-server mree
Iterativna obrada zahteva Serveri sa iterativnom obradom zahteva oslukuju na
dodeljenom portu ekajui na zahtev klijenta Nakon prihvatanja zahteva klijenta zahtevi ostalih klijenata
se odbacuju ili ekaju u ulaznom baferu sve dok se se odbacuju ili ekaju u ulaznom baferu sve dok se prihvaeni zahtev ne obradi i rezultati njegove obrade poalju natrag klijentu
Mana iterativne obrade zahteva je u tome to takav pristup moe znatno uticati na performanse u smislu broja obraenih zahteva po jedinici vremena
Glavna prednost iterativnog pristupa jeste eliminisanje problema konkurentnog pristupa internim resursima
40
-
Klijent-server mree
Iterativna obrada zahteva
41
-
Klijent-server mree
Konkurentna obrada zahteva Nudi bolje performanse u situacijama u kojim server
obrauje veliki broj zahteva od strane vie klijenata Poboljanje pefromansi potie od mogunosti obrade vie
zahteva paralelnozahteva paralelno Paralelna obrada se postie pokretanjem novog procesa
(ili niti procesa, u zavisnosti od operativnog sistema) za obradu zahteva kod svakog klijentskog zahteva
Za ovakav pristup je potreban kompleksniji serverski softver koji se sastoji od dispeerskog dela i dela koji je zaduen za konkretnu obradu zahteva
Softver za konkurentnu obradu najee unapred pokree odreen broj procesa za obradu zahteva 42
-
Klijent-server mree
Konkurentna obrada zahteva
43
-
P2P mree
Ne postoje namenski serveri niti hijerarhija raunara Svaki raunar funkcionie i kao klijent i kao server Ne postoji administrator koji bi bio odgovoran za celu
mreumreu Korisnik svakog raunara sam odreuje koji se resursi na
njegovom raunaru mogu deliti preko mree
44
-
P2P mree
Svaki vor P2P mree komunikaciju sa ostalim lanovima P2P mree obavlja putem simetrinog softvera
Predstavlja vid distrubuiranog raunarstva Predstavlja vid distrubuiranog raunarstva Glavne primene su:
Razmena fajlova Komunikacija Distribuirana obrada ogromne koliine podataka Softver za zabavu
45
-
P2P mree
Decentralizovana arhitektura Ne postoji centralni registar lanova ve se otkrivanje
ostalih lanova vri preko internog protokola (najee u vidu broadcast zahteva).
46
-
P2P mree
Centralizovana arhitektura Predstavlja meavinu P2P i klijent-server arhitektura Postoji centralni server iji je zadatak evidentiranje peerlanova mree
Problemi: Prekid rada, usko grlo - performanse Problemi: Prekid rada, usko grlo - performanse
47
-
P2P mree
Hibridna arhitektura Predstavlja varijantu centralizovane P2P arhitekture Koristi u sluajevima kada se mrea sastoji od velikog
broja peer vorova i/ili uloga servera podrazumeva i dodatne operacije sem evidentiranja lanovadodatne operacije sem evidentiranja lanova
48
-
Kategorizacija
Pitanja ?Pitanja ?
49