Rimska arhitektura – opće karakteristikePreuzima osnovne elemente grčke arhitekture te neke

elemente etrurske arhitekture koje kasnije dalje razvija na drugačiji način

veliku razliku u odnosu na grčku arhitekturu čini upotreba arkada (polukružnih lukova koji spajaju niz stupova – to je element u arhitekturi koji su preuzeli od Etrušćama), svoda i betona (koji se koristi kao zamjena za kamen)

Rimljani su primjenom polukružnog luka došli do otkrića svoda (redanje polukružnih lukova u istom smjeru) i kupole (rotacija svoda za 360 stupnjeva)

Rimljani preuzimaju grčke arhitektonske oblike no prilagođavaju ih svom načinu života koji je bitno drugačiji nego li grčki.

Postoji velika razlika između javnog i privatnog života pa sukladno time i velika razlika između javne arhitekture (one koja je namjenjena svim građanima) i privatne arhitekture (stambenih kuća i vila)

Rim - urbanizam Rimski grad bio je planski građen, razvijao se unutar utvrde

(castrum) oko glavnih ulica koje su se na sredini sjekle pod pravim kutom (cardo i decumanus) – ovakav oblik razvijanja grada nije poznat u Grčkoj.

Grad bi se zatim širio izvan utvrde – suburbianSvaki rimski grad imao je vodovod i kanalizaciju te razvijen sustav

gradskih ulica voda se dovodila i odvodlia akveduktima koji su veliko dostignuće

rimske arhitektureUrbanizacija se nastavljala i izvan grada – zemlja se dijelila u

pravilne četverokutne parcele koje su se dodjelivale vojnim veteranima

FORUM - novina vezana za grad, to je glavni gradski prostor na kojem se nalaze sve važne javne građevine i hramovi (sakralni dio nije odvojen od profanog dijela grada kao u Grčkoj)

Na vrhuncu Carstva, Rim je imao više foruma – najpoznatiji je bio Forum Romanum

Osim foruma, Rimska arhitektura uvodi i novine kao što su bazilike, terme, amfiteatri, domusi (gradske kuće)...

Rimski forumRimski forum bio je središte političkog, pravnog,

gospodarskog, kulturnog i religioznog života drevnog Rima. Pod forumom se podrazumjevaju sve zgrade, spomenici i ostaci drevnih ruševina.

Forum Romanum nalazi se kraj brežuljka Palatina i tu je u početku bilo močvarno tlo koje se isušilo da bi se na njemu moglo graditi

Hramovi Kastora i Saturna prve su građevine na Forumu, kasnije nastaju Curia (zgrada Senata) i Rostra (prostor za javna politička izlaganja)

U vrijeme Augusta, Forum se pregrađuje i popločava mramorom dok za vrijeme careva poslije Augusta uglavnom služi za religijske obrede

ColosseumZvan još i Amfiteatar Flavijevaca – ime je dobio po velikoj

skulpturi cara Nerona koja se nalazila na njegovom ulazuSlužio je isključivo za gladijatorske igre a mogao je primiti oko

50 000 gredateljaBio je toliko dobro arhitektonski osmišljen da se u slučaju

požara mogao isprazniti u roku od 10 minutaZapočeo se graditi 72.g. za vrijeme Vespazijana a dovršen je

desetak godina kasnije za vrijeme DominicijanaU osnovi njehova tlocrta je elipsa a gledalište se diže iz tla, u

koncentričnim elipsama oko areneZidni plašt sastoji se od tri niza arkada kroz koje u samu

građevinu dolazi svjetlost i zrak. Svaki red arkada građen je od drugačijeg reda stupova.

Imao je 50 000 mjesta za sjedenje i još 10 000 za stajanje te pokretni krov od platna

U Koloseumu su se održavale i pomorske bitke s pravim brodovima – arena bi se ispunila vodom (ostatci vodovoda još se nalaze ispod arene)

Maksencijeva (Konstantinova) bazilikaGradila se od 308-312 g. (započeta za vrijeme Maksencija a

dovršena za vrijeme Konstantina) U potpunosti je izgrađena od betona te je bila jedna od

najvećih rimskih građevina i građevinskih poduhvataSlužila je kao javni prostor za sastanke, vijećanje, a čak je

služila i kao careva dvorana za primanjaSastojala se od tri broda – središnjeg koji je završavao

polukružnom apsidom, te dva bočna koja su podjeljena u tri zasebne prostorije presvođene bačvastim svodom te poprečno okrenute na glavni brod

Ispred ulaza nalazilo se predvorje (narteks) okruženo trijemom sa stupovima (peristil)

Bazilika je bila ogromnih dimenzija te je nadkrivala veliki prostor.

U potpunosti je projektirana po načelu svodova i lukova

PanteonPanteon ili Hram “svih bogova”, izgrađen je za vrijeme Hadrijana a

Agripa ga je obnovio za vrijeme Augusta te stoga i taj natpis na pročelju.

Savršeno očuvani Panteon je preživio nekoliko pljački, modifikacija i restauracija a za to je djelomično zaslužan bizantski car Foka koji je ovu zgradu dao na dar papi Bonifaciju VIII. 608. godine. On ju je transformirao u crkvu s nazivom Sveta Marija od mučenika.

Prepoznatljiv je po trijemu sa stupovima i valjkastom tijelu koje nadsvođuje kupola.

Vanjski red stupova na trijemu sačinje je od osam monolita sivog granita, postavljenih na bazu od bijelog mramora, a na vrhu su korintski kapiteli, Stupovi u unutarnjem redu su izrađeni od ruzičastog granita i čine tri prolaza: centralni prolaz koji vodi do vrata Panteona širi je od dvaju lateralnih gdje su velike niše nekada sadržavale kipove Augusta i Agripe.

Da bi se rasteretila težina, zid rotonde (visok 21,7 m, debeo 6,2 m) sagrađen je pomoću posebnih arhitektonskih tehnika i od sve lakših materijala pe se diže u visinu, sve dok ne dođe do malog, vulkanskog kamenja oko okulusa.

Raspored masivnih lukova u unutrašnjosti podupire strukturu.

TermeTerme su bila javna kupališta.Velike terme su bile građevine u kojima su se nalazili bazeni, vježbaonica,

knjižnica, šetališta, trijemovi... Kupališni prostor je obuhvaćao svlačionice (apoditerium), prostorije s ugrijanim

zrakom (tepidarium), kupališta (loutra), tople kupelji (caldarium), hladne kupelji (frigidarium), parne kupelji (sudatorium), bazene za plivanje; sve to bogato ukrašeno kipovima, freskama, podnim mozaicima.

Terme su grijane podnim sustavom hipokaustike (hypokausterion), tj. glinenim cijevima ispod podova i cijevima prizidanima u zidove kojima je strujao topao zrak iz središnjeg ložišta.

U Rimu su u 4. stoljeću postojale 354 terme, a najpoznatije, i najveće, bile su Karakaline, Trajanove i Dioklecijanove terme.

Uz svoju primarnu namjenu kupališnog mjesta te su građevine bile i središte društvenog i kulturnog života. U njima su održavani poslovni sastanci, priređivane su izložbe slika, pjesnički recitali i sl.

Karakaline terme

Sustav hipokaustike

AkvaduktiSEGOVIA

Akvedukt u Segoviji je sagrađen za rimskih careva Klaudija i Trajana (1.-2. st.); jedan od najbolje očuvanih u svijetu.

Izvorno dug 18 kilometara s razlikom visine od 1 km, danas je sačuvano oko 1.200 metara s 166 lukova na 120 pilona na dva kata, s najvećom visinom od 35, 1 m.

Bio je izgrađen od 20,400 velikih granitnih blokova, bez betona.

Kako je korišten sustav hvataljki za podizanje kamenja na velike visine, vidljiva su udubljenja na kamenju. Prema legendi ta udubljena se nazivaju "đavoljim stopama

Pont du Gard

Pont du Gard je dio rimskog akvadukta koji je donosio vodu gradu Nimesu.

Sagrađen je 19.g. pr. Kr; dug je 269 metara i sastoji se od tri horizontalna pojasa lukova nejednake veličine, najveće visine od 48,8 m. On je najviši rimski akvedukt i jedan od najbolje sačuvanih

Dva reda lukova čine veliki polukružni lukovi jednakog rasporeda, a treći manjeg, sitnijeg ritma, što stvara dojam ubrzanja. Luk koji na sredini premošćuje rijeku je nešto veći od ostalih, pa zaustavlja ritam arkada i lagano se približava blagim linijama pejzaža.

Nekada je njime prolazilo 200 milijuna litara vode dnevno.Njegova sekundarna funkcija je bila funkcija mosta, zbog čega je

preživio srednji vijek. Naime, iako je neko kamenje s njega ukradeno, lokalni feudalci su ga održavali jer im je donosio prihode mostarine.

Dioklecijanov akvadukt, Split

Circus MaximusCircus Maximus je bivši hipodrom koji je bio najveća građevina u Rimu

smještena u dolini između brežuljaka Palatina i Aventina. U njemu su održavane utrke dvokolica, ali i gladijatorske borbe.

izgrađen u vrijeme vladavine petog rimskog kralja Tarkvinija I. i prvobitno je služio za održavanje natjecanja, igara i festivala. Na početku je imao drvene tribine. Gaj Julije Cezar ga je proširio negdje oko 50. pr. Kr. kada je staza za utrke bile negdje oko 600 m duga i negdje oko 225 m široka, a Tit Flavije ga je zatvorio lukovima. Trajan je kasnije dogradio još 500 mjesta i proširio carsku ložu kako bi bila vidljivija za gledatelje.

Najvažniji događaj koji su održavani u Cirkusu su utrke dvokolica. Na staze je moglo stati dvanaest dvokolica, a staze su bile odijeljene po dužini jedna od druge s dva egipatska obeliska, zvanih spina. Početak staze ili start se nazivao carceres, a mjesto okretaja meta. Dvokolice su vozile u suprotnom pravcu kazaljke na satu, u pravilu sedam puta.

Izgradnjom Koloseja ova građevina gubi na važnosti.