rezimee..glavnih tema i odgovora

7/23/2019 rezimee..glavnih tema i odgovora

http://slidepdf.com/reader/full/rezimeeglavnih-tema-i-odgovora 1/34

Fikh manjina

UvodAllah sve ovo nije bez cilja stvorio, ljude tek tako u zabludi ostavio, niti ih je zanemario, već ih jeučinio namjesnicima na Zemlji i naredio im da je obrađuju i unapređuju, isto kao što im je naredio da

samo Njea obo!avaju i da "u iskreno vjeru ispovijedaju, shodno načelima bo!ansko zakona i načina na koji je #njie objavio i sa kojima je svoje poslanike poslao, čije su poslanice identične u temelju vjerovanja i univerzalnih moralnih standarda i biti robovanja samo$ednome Allahu% Uzvišeni o tome ka!e& '(n vam propisuje u vjeri što je propisao Nuhu, i ono što jeobjavljeno tebi, i ono što smo naredili )brahimu, "usau i lsau* +ravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne

podvajajte' -š. /ura, 01%2% +ojedinosti njihovih vjerozakona su se razlikovale tako da bi odovaralemjestu i vremenu i stanju čovjeka& '3vima vama smo zakon i pravac propisali' -l."aide, 45%2% 3va

prijašnja poslanstva su zapečaćena poslanstvom "uhammeda, salallahu alejhi ve sellem, koji je pečatsvih poslanika i vjerovjesnika, preko koa je Allah vjeru 3voju usavršio i blaodat prema vjernicimaupotpunio& '6anas sam vam vjeru vašu usavršio i blaodat prema vama upotpunio i zadovoljan sam davam islam bude vjera' -l."aide, 1%2%+oslanstvo i /erijat "uhammeda, salallahu alejhi ve sellem, koji je pečat svih prijašnjih poslanika ivjerovjesnika, sadr!i&a2 )spravno vjerovanje koje koriuje čovjekov stav naspram bitka, naspram 3tvoritelja i stvoreno,naspram svemira i (noa #oji a je oblikovao, naspram Allaha, d!elle šanuhu, i čovjeka, naspram!ivota i smrti, dunjaluka i ahireta, koja čisti vjerovanje od zablude razuma, tumaranja, mašte, strastiskretanja i podvaljivanja onih koji sa vjerom truju%

b2 7rajno poslanstvo također sadr!i speci8ične odredbe kojima je Allah zadu!io svoje robovemuslimane kako bi ih povezale sa njihovim 9ospodarom te da kroz njih izliječe svoje duše i očistesvoja srca i da zahvale na blaodati 9ospodara svoa koju im je ukazao te ostvare potpunu predanost

Njemu

c2 +oslanstvo "uhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, sadr!i također i načela morala visokih normikoje čovjeka uzdi!u i pomoću kojih se čovjek uzdi!e i odlikuje nad !ivotinjama i zvijerima i njimesamo srast ne ospodari kao kod stoke, niti su njeovi podsticaji zubi i kand!e, kao kod zvijeri, većčovjeka vode vrline prirodne vjere 8itreta2, pronicljivo uma i ispravno ponašanja koje se jasnoočituju u najboljem primjeru "uhammeda, salallahu alejhi ve sellem, kojem je moral ahlak2 bio#ur:an i koji je rekao& '+oslat sam da upotpunim lijep moral'

%% 'plemenitu narav'% (va posljednja bo!anska objava za čovječanstvo sadr!i zakonike koji usklađuju!ivot čovjeka, pojedinca, porodice, zajednice, ummeta, te odnose među narodima i zemljamadr!avama2 jedne sa druom% 7o su zakoni koji se odlikuju sveobuhvatnošću, uravnote!enošću,

međusobnim upotpunjavanjem te briom o bo!anskim, moralnim, ljudskim i svjetskim vrijednostima%(ni se odlikuju realnošću te lahkoćom, primjenjivosti u svim uvjetima% 7o su zakoni koji su opravdaniuzročno.posljedični2 i razumljivi, i oni te!e ka ostvarenju ljudskoa interesa i napretka na ovome i

budućem svijetu u materijalnoj i duhovnoj 8ormi% "uhammedovo, salallahu alejhi ve sellem, poslanstvo i /erijat je općenito u odnosu na mjesto i vrijeme i sve ono što se čovjeka tiče% 7o je /erijatvjerozakon2 za sve ljude i sve svjetove, to je /erijat svih eneracija poslije ;ije #njie nema knjie i

poslije ;ije +oslanika nema poslanika% 7o je /erijat cjelokupnoa !ivota% Zato on ne prihvata podjelu!ivota između <oa i cara ili bilo koa od Njeovih stvorenja, već car i carevo pripadaju Allahu,$ednome $edinome% /erijat, koji je obavezujući za svakoa muslimana, dje od bio i kako od bio idje od !ivio, onoliko koliko je u moućnosti, shodno uvjetima u kojima se nalazi, pazeći na svojeobaveze i potrebe koje /erijat istinski uva!ava i ima u vidu% 3vejedno je bio ovaj musliman vladar, ilionaj nad kojim se vlast sprovodi, čovjek ili !ena, boat ili siromašan, na putu ili kod kuće, unutar islamskih zemalja ili van njih, u muslimanskom ili nemuslimanskom društvu%

1



"udri, tolerantni /erijat, uvijek pazi na uvjete svakoa čovjeka i nikad a ne obavezuje poteškoćama,i u vjeri mu ništa teško nije učinio, niti a je opteretio iskušenjima koja ne mo!e podnijeti% Zbo sveatoa, muslimani, bili na Zapadu ili )stoku, unutar islamske domovine ili van nje, u zemljama u kojimaislam vlada ili u kojima je sekularizam na vlasti, du!ni su da sude po /erijatu islama i njeovimmetodama u svome !ivotu onoliko koliko mou i onako kako im sam /erijat nala!e%

Nema muslimana koji !iveći van /erijatsko okvira ka!e& '$a sam oslobođen šerijatskih propisa ivjerskih du!nosti', osim u slučaju ako a sam /erijat oslobodi, shodno svojim načelima, pravilima,

propisima i dokazima% Zato istra!ujemo 8ikh manjina, 8ikh iseljenika, 8ikh dijaspore ili 8ikh muslimanakoji borave u neislamskom društvu, u svijetlu ovih vjerskih činjenica . da su oni muslimani kojimoraju izvršavati vjerske obaveze i propise islamsko /erijata dje od oni bili& 'A Allahov je istok izapad, pa kuda od se okrenete, tamo je Allahova strana' -l.<ekare, 00=%2%(ni su muslimani koji su obavezni da se pridr!avaju propisa svoje vjere samim činom zaključenjavjerovanja imana2, kao što ka!e Uzvišeni u 3vojoj #njizi& '#ad Allah i +oslanik Njeov nešto odrede,onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svome nahođenju postupe,%%

Allah, d!elle šanuhu, obratio se 3vome +osljednjem +oslaniku riječima& ') sudi im prema onome štoAllah objavljuje i ne povodi se za prohtjevima njihovim i čuvaj ih se da te ne odvrate od nečea što tiAllah objavljuje' -l. "aide, 4>%2%(dlika ovoa posljednje /erijatajeda on nelebdi u mašti i sanjarskoj idealnosti, zaboravljajući ljudskustvarnost i njihove probleme na Zemlji% 7o je /erijat koji se odlikuje stvarnošću, realnošću i briomo ljudskoj zbilji i slabošću pred pritiskom nu!nih potreba i uva!ava te!inu uticaja koji na čovjekaostavljaju mjesto, vrijeme u kome !ivi, ono što a okru!uje i oni koji a okru!uju% 3toa, nije nikakvočudo da se 8etve mijenjaju shodno ovim potrebama kako bi se od ljudi odanale poteškoće i spustile sesa visoko idealizma u najni!u stvarnost, i da se prema ljudima postupno ophodi i da sa njih skinuteret i okove koji su ih pritiskali% +ropisi ovo uzvišeno, lahko, tolerantno i jednostavno /erijata,koji olakšava a ne ote!ava nisu puki klišeji i 8orme koji se tiču svih pravnih obveznika bez vođenja

računa o uvjetima i situacijama u kojima se nalaze, već u svakom slučaju daju odovarajuću normu iza svaki problem iznalaze njemu primjerno rješenje u samoj sr!i, a ne uzimajući a nametnutoa sastrane% 3toa se nadati da ćemo u ovoj studiji naći ono što će nam osvijetliti onu problematikuoslanjajući se na Uzvišeno Allaha da nas sačuva od riješenja& 'A ko je čvrsto uz Allaha, taj je većupućen na pravi put' Ali :)m ran, 0=0%2%

/to se misli pod pojmom 'manjina' o kome ovorimo?@(vaj pojam se veoma raširo u našem vremenu kao rezultat mnoih brojnih emiracija i zbli!avanjasvijeta% +od njim podrazumjevamo svaku ljudsku skupinu u nekoj oblasti koja se razlikuje od njenihstanovnika u vjeri i idejnoj orjentaciji, etnosu, jeziku, te sličnim karakteristikama koje čine da se

ljudske skupine međusobno razlikuju Najjače nalašene manjine u svijetu su vjerske manjine i oko njih nastaju problemi%#arakteristično je da su manjine otovo uvijek slabe pred oromnom većinom, jer mnoobrojnostnaovještava snau, a malobrojnost ukazuje na slabost% #ur:an nam ovori o mnoobrojnosti kao darui podsjećanju na blaodat, i to jezikom /u:ajba, alejhis.selam, kad je rekao svome narodu& ') sjetite sekad vas je bilo malo pa vas je (n učinio mnoobrojnim' -l.-:ara8, 5%2%3lične ovima su i riječi Uzvišeno kad ovori o blaodatima kojima je obasuo mud!ahide na <edru& ')sjetite se kad vas je bilo malo, kad ste na Zemlji bili potlačeni, bojali ste se da vas ljudi ne pohvataju,

pa vam je (n sklonište dao i 3vojom pomoči vas pomoao' -l.-n8al, %2%6avno nekad, jedan arapski pjesnik je rekao&

') zaista je snaa u mnoštvu'%

2



#a!e :Amr bin #ulsum hvaleči se mnoobrojnošću svoa naroda& '+replavi nas dobro, čak nas istijesni, a more, mi smo i valovi bijesni'%#a!e 3em:ul, opravdavajući malobrojnost svoa naroda&'3ramoti nas zato što nas je malo, rekoh joj& +lemenitih zaista je malo'%"alobrojnost često dovodi do toa da manjine osjete nepravdu i unjetavanje većine, pootovo ako tu

većinu nadvlada 8anatizam i osjećaj superiornosti nad druima% Zato, vidimo, kako se manjineudru!uju i sjedinjuju među sobom na svim stranama svijeta da bi svoje biće sačuvali pred navalomvećine, iako muslimanske manjine imaju manje sreće da se ujedine i međusobno učvrste, uprkos tomešto ih naučavanje njihove vjere podstiče na međusobno upotpunjavanje i jačanje veza te međusobno

pomaanje u dobru i boobojaznosti, a ne u rijehu i neprijateljstvu, odazivajući se propisu oislamskom bratstvu, koje spaja, i islamsko vjerovanja, koje ih čini da budu kao jedno tijelo%+rema domovini u kojoj !ive, muslimani se dijele na dvije skupine&+rva, oni koji !ive unutar onoa što a islamski pravnici nazivaju 'daru. l.islam' kuća islama2,odnosno, u malo savremenijoj 8ormi, unutar islamskih društava i zemalja% +od tim zemljama

podrazumijevamo sve zemlje čije je većinsko stanovništvo muslimansko%%%

a2 "uslimani, koji su u određenim dr!avama starosjedioci i autohtoni narod% )slam su prihvatili vrlodavno, ali se smatraju manjinom u odnosu na drue stanovnike nemuslimane% Nekad su ove manjinevrlo brojne, poput muslimanske zajednice u )ndiji koja dosti!e brojku oko stotinu i pedeset milionastanovnika% A nekad, opet, veoma male, znatno manje od spomenute% Neke manjine čak ne broje višeod nekoliko hiljada% "eđu ove spada nekoliko miliona muslimana koji !ive u 3jevernoj Americi%Bećina njih su oni muslimani koji su dovedeni iz A8rike, snaom natjerani i ubijeđeni da su robovi, aoni su oduvijek bili slobodnjaci i sinovi slobodnih ljudi% 7akođer, ovoj vrsti pripada nekoliko milionamuslimana u )stočnoj -vropi, kao što su to muslimani u <uarskoj i druim zemljama%

b2 (voj vrsti pripadaju muslimani muhad!iri emiranti koji su došli iz islamskih zemalja u neislamske

zemlje, bez razlike radi li seo poslu, azilu, obrazovanju ili druim lealnim razlozima% Nakon što su u nekoj od njih zakonskidobili boravak i dr!avljanstvo, postali su rađani koji u!ivaju sva prava, među kojima je i pravo lasana izborima i ostala prava koja propisuju zakoni ovih zemalja%+ostoje muslimanske manjine u )stočnoj i Zapadnoj -vropi, neke od njih su starosjedioci, autohtoninarod, poput evropsko dijela 7urske,%%

/to se tiče polo!aja emiranata, u početku ih je bilo vrlo malo iz arapskih i islamskih zemalja%Bećinom njihova odanost vjeri nije bila stabilna, tra!ili su opskrbu i imetak, a o onom svijetu nisuznali baš ništa%(ni su emiranti iz zemalja u kojima je uticaj islama oslabio tako daje njihovo lično stanje bilore8leksija opće stanja u kome se njihov narod nalazio, dok im se zapadni svijet prikazivao u svojsvojoj snazi i trijum8u%7o je imalo za posljedicu da ovi ljudi uopće nisu razmišljalio svome identitetu i o potrebama svoje vjere% Cezultat svea bio je potpuni ubitak prve i drueeneracije ovih ljudi, a naročito prve%7a eneracija se potpuno istopila u novom društvu, jer nisu imali vjerovanje i svijest koja bi ihsačuvala od istapanja, niti se u njihovoj blizini moao naći iko ko bi ih prihvatio u svoje krilo ili ihkako.tako zaštitio% Najbolji primjeri su A8anistanci . prvi emiranti u Australiji, koji su bili i mahomnepismeni% 7a, prva eneracija, radila je d!amije, ali su se po!enili Australijankama i njihova djeca suodrastala u vjeri svojih majki% Nakon toa su d!amije u Australiji ostale samo rađevine, jer je nestalo

onih koji bi ih o!ivljavali svojim namazom, ibadetom i znanjem% 3ličan ovome je primjer $u!neAmerike, a naročito Arentina%

3



+rva eneracija se utopila i nestala među domicilnim stanovništvom%;ak su se neki od njih javno pokrstili, poput #arlosa "in:ama Darlos "enem2%%

koju su napustili radi svoa dina vjere2 i uputili se u drue, daleke zemlje, da u

4



njima posiju novo sjeme, iz koje će Allah učiniti da niknu plodovi različitih boja& 'Zar ne vidiš kakoAllah navodi primjer lijepu riječ kao lijepo drvo* korijen mu je čvrsto u zemlji a rane prema nebu,ono plod svoj daje u svako doba koje 9ospodar njeov odredi' )brahim, E4%.E%2%7ako je otpočelo novo doba za islamske manjine, a posebno za emirante% Novo vrijeme donijelo jekontinuiran napredak% 3vaka nova etapa bila je sna!nija i stabilnija od prethodne, a kulminaciju

mo!emo vidjeti i opipati u -vropi, dvjema Amerikama, Australiji te na 6alekom )stoku i u A8rici% 7o je ono što mo!emo nazvati 'doba islamsko buđenja'% (vaj preporod je, isto tako, zakačio muslimaneu islamskim zemljama, pa su se probudili iz svoa duboko i čvrsto sna i pohrlili kako u kojojzemlji2 da se pridru!e dinamičnom islamskom karavanu% -tape%%

institucija% 3vu svoju pa!nju posvećivale su donedavno osnivanju i izradnji d!amija, koje su bilenu!ne, jer je d!amija prva ustanova u muslimanskom društvu%

Ne mora znaciti d aje manjina ako ima manje%%moze biti i slabi as ene mou izboriti za svooja prava, idrui ih stalno iskoristavaju%

trebaju li se od njih izolovati ili da u tom društvu pristanu na asimilaciju? Zatim, do koje je ranice taasimilacija dopuštena? 3jećam se, od kada sam počeo posjećivati muslimane u -vropi, Americi i na6alekom istoku, prije više od četvrt stoljeća, pa čak i više, nisam došao ni u jedan rad ili dr!avu, inisam odr!ao ni jedno predavanje, a da ne bih, po običaju, bio zasut bujicom sličnih pitanja, jer većina!ivi u istim uvjetima slične ih brie zaokupljaju%

Najčešće pitanje koje postavljaju ulavnom muhad!iri i emiranti2, odnosi se na problem njihovo!ivljenja u zapadnom svijetu% $e li to šerijatski dopušteno ili nije? 6ruim riječima, je li dopušten

boravak u zemljama ku8ra nevjerstva2 ili nije?/ta je smisao hadisa koji to zabranjuju, poput ovo& '$a se odričem svako muslimana koji boravimeđu mušricima mnoobošcima2'

+itanja

(vo dr!avljanstvo izla!e muslimana prisilnoj mobilizaciji u vojske tih zemalja, u čemu nema nikakvesmetnje, osim ako ta zemlja prolasi rat protiv islamske zemlje%U tom slučaju, kakav stav treba zauzeti musliman? Goće li iznevjeriti svoju zemlju i zakletvu ili će se

boriti protiv svoje braće muslimana?A sve muslimanovo je druom muslimanu haram zabranjeno2, njeova krv, njeov imetak i njeovačast%7akođer, jedno od najčešće postavljanih pitanja svakom vjerskom učenjaku prilikom posjeta timzemljama jest& #akav je propis u vezi sa mesom koje se prodaje u tr!nicama i koje se spremljeno

poslu!uje u restoranima% 7e !ivotinje kolje ulavnom domaće stanovništvo, a mi ne znamo ispunjavajuli ta klanja šerijatske uvjete ili ne@ 7rebaju li te zaklane !ivotinje ispunjavati sve uvjete koji se tra!e ilise dopuštaju neke olakšice? 7rebamo li istra!ivati, ispitivati i temeljito proučavati ili o onome što jeskriveno ne trebamo ni pitati, već da spomenemo Allaha nad hranom i jedemo? #akav je propis u vezisa hranom poput !eluca, te za ono što nije hrana, poput sapuna, ili nekih tjestenina, koje mou uosnovi biti napravljene na svinjskoj masti, ali znatno promijenjenojhemijskim putem ili kako to islamski pravnici ka!u daje njena nečistoća iščezla? Goće li se u obzir uzimati svinjska osnova ili stanje u kome se ta masnoća sada nalazi?%%

$e li muslimanima dopušteno da otvore prodavnice slične ovima, imajući u vidu da ih zakoni prisiljavaju da u njima prodaju i %%

5



)bn."esud od +oslanika, salallahu alejhi ve sellem, prenosi da je rekao tri puta& '+ropali su oni kojisitničare'(lakšavanje

pobo!nosti i obredima oponašajući kršćanske kaluđere monahe2 i drue, kao što je to učinio saAbdullahom bin.

04 Gadis prenose Ahmed, "uslim, -bu.6avud od )bn."esuda, HH3ahihu.l.d!ami:i es. 3air', I%=1>%0 Gadis prenose Ahmed, Nesai, )bn."ad!e i Gakim od )bn.Abbasa, '3ahihu.l.d!ami:i es.3air',E%5=%Amrom bin el.Asom kad mu je rekao& '7voje tijelo nad tobom ima svoje pravo, i tvoja porodica!ena2 nad tobom ima svoje pravo, i tvoje oko nad tobom ima svoje pravo',0 kao što je to učinio sekstremima zanesenjacima2 koji je, kad je rekao prvi& '$a ću postiti i nikad neću mrsiti', i kad je rekaodrui& '$a ću klanjati noću i neću spavati', i kad je rekao treći& '$a ću izbjeavati !ene i nikad se nećuo!eniti'%0I (n je opovrao !elju (smana bin."az:una za monaštvom,05 osporio je "uazu bin.6!ebalu što je ljudima oduljio namaz, rekavši mu tri puta& 'Goćeš li da ih u iskušenje dovedeš, o"uaze?',0> veoma se naljutio na Ubeja bin.#a:ba kad je do njea doprlo koliko je narodu namaz

oduljio i rekao mu& 'Zaista, među vama ima onih koji rastjeruju* ko bude narodu klanjao kao imam,neka skrati',E= kritikovao je neke ashabe koji su rekli čovjeku koji je zadobio ranu . a također a jesnašla i nečist . da se okupa, on se okupao i od toa umro, pa je +oslanik, salallahu alejhi ve sellem,rekao& 'Ubiše a, ubio ih Allah% Zašto nisu pitali kad nisu znali? Uistinu je pitanje lijek neznanja%6ovoljno mu je bilo samo da uzme tejemum'E0 )zovoa su ashabi naučili da trebaju posezati za olakšicom, jer su se oni napijali sa vjerovjesničkovrela%(vdje se trebamo upoznati sa riječima imama 3u8jana bin.3eida es. 3evrijja, da je Allah zadovoljannjim& 'U 8ikhu se uzimaju olakšice samo od povjerljivih ljudi, a preoniti zna svako'U to se ubraja i to što se prenosi daje (mer bin.Abdulaziz presuđivao dok je bio emir namjesnik,

vladar2 u "edini uzimajući samo jedno svjedoka sa zakletvom, a kad bi bio u /amu nije svjedočenje prihvatio osim uz dva svjedoka, nakon što je uvidio da se ljudi tamo razlikuju od stanovnika "edine%(n je izrekao poznate riječi& 'Jjude snađe onoliko nevolja koliko rijeha počine'% (vdje također ubrajamo da je -bu.Gani8e u svom vremenu vremenu tabi:ina2 dopuštao da se donose presude uzsvjedočenje onoa za koa se nije znalo kakav je, zadovoljavajući se mani8estovanom pravednošću, au vremenu dvojice njeovih učenika, -bu.$usu8a i "uhammeda, oni su to zabranili zato što se la!raširila među narodom,E1 tako da hane8ijski pravnici i učenjaciE1 Bidi& KUsulu.t.tešriel.lslamiji' . (snove islamsko zakonodavstva'2 pro8esora Alija Gasbullaha,str% 54% i 5%o ovakvim vrstama razila!enja između imama i njeovih učenika ka!u daje to je razila!enje stoljeća ivremena jedno s druim2, a ne razila!enje u arumentu i dokazu%

+renosi se da mu se jedan zid kuće srušio, a on se bojao za sebe od pojedinih skupina, pa je psa čuvarasvezao u kući% ), pošto mu bi rečeno& '"alik, u svom mezhebu to smatra pokuđenim', on odovori&'6a je "alik do!ivio tvoje vrijeme uzeo bi krvoločno lava da a čuva'%EUprkos različitosti među mezhebima, u svakom od njih nailazimo na slične situacije, što jasno ukazujena širinu i elastičnost koju je Allah d!% š% pohranio u /erijat i tako a načinio poodnim za svakovrijeme i mjesto%Zbo svea toa, islamski pravnici smatraju da se . usljed lahkoće učenja u islamskim zemljama zaonoa koji to !eli . nepoznavanje propisa u islamskim zemljama ne mo!e smatrati izovorom iolakšicom onome koji ih ne poznaje% 3uprotno tome je nepoznavanje propisa u nemuslimanskimzemljama, jer većina slučajeva mo!e biti izovor onome ko ih ne poznaje%

+a, namaz je u osnovi bio propisan dva po dva rekata, pa je taj propis ostao da va!i za putnika, a zaonoa koji ne putuje dodana su još dva, kako se, ustvari, prenosi od Aiše, radiallahu anha +ost je prvo

6



propisan kao dobrovoljni izbor& '(nima koji a jedva podnose otkup je da jedno siromaha nahrane, ako drae volje da više, za njea je bolje, a bolje vam je, neka znate, da postite' -l. <ekare, 0E4%2%+otom je došla naredba da se posti& '#o uleda mlađak, neka a posti' -l.<ekare, 05%2%(no što je haram također je zabranjeno postepeno, kako se to vidi u slučaju alkohola% Zato nemazapreke da budemo postupni u svom ophođenju prema muslimanima, pootovo ako !ive u

neohrabrujućim uvjetima !ivota%Jijepo bi bilo s naše strane da navedemo primjer (mera bin Abdulaziza, peto pravovjerno vladara,koji je uva!avao zakon postupnosti i brinuo se o njemu% (vaj pravovjerni hali8a je došao nakondekadencije vlasti, nakon što se nasilje raširilo i nakon što su mnoe nezdrave situacije preuzele oblik svakodnevno običaja i ustaljeno sistema% 3toa je ovaj pravovjerni vođa imao zadaću da se, putemre8ormi, suprotstavi svim tim nepravdama, da se toj stranputici suprotstavi +ravim putem i da stvarivrati na svoje mjesto onako kako je to bilo za vrijeme četverice pravednih hali8a% Uistinu, on jeotpočeo sprječavati nepravde i otklanjati nemoral, ne bojeći se, radi Allaha, ničije prijekora, pa je, uzrazboritu politiku i smirenu dušu, mudri vladar počeo postepeno uspostavljati red, što su pojedinizanesenjaci i entuzijasti smatrali nekom vrstom popustljivosti i nemara naspram problema čišćenja

zemlje od raznih oblika korupcije, nemorala i propadanja% Ustvari, to su mu pripisali njeovi najbli!iljudi, sin Abdulmelik bin (mera, koji je bio jedan od boobojaznih i čestitih mladića, ali mu erupcijamladosti i vatrenost njeove boobojaznosti nisu omoućili da leda iz ula njeovo oca%3in . uprkos tome što je u to vrijeme broj mazluma potlačenih2 bio oroman . !eli da otac ne spavasve dok se i posljednjem mazlumu ne vrati njeov hak pravo2% Zato a budi iz poslijepodnevno snakajlule2 i ka!e mu& '/ta ti daje siurnost i čvrstinu sna kad su ti podnesene parnice o nasilju inepravdama po kojima ti onako još nisi presudio onako kako Allah naređuje?'% (tac mu odovori&'"oj sine, moje tijelo je moje oruđe, pa ako ne budem pa!ljiv prema njemu, neće mi koristiti ako bih

premorio sebe i one koji mi poma!u% A to bih moao raditi vrlo kratkosve dok ne bih posustao% 7ako, kad spavam, nadam se naradi isto onoliko koliko se nadam dok sam

budan% Allah Uzvišeni da je htio objaviti #ur:an odjednom, (n bi to učinio, ali a je objavljivao poajet, ili po dva, dok se iman vjerovanje2 nije uselio u njihova srca'E #ako je to izvrstan odovor,koji sadr!i najdublje i najšire razumijevanje islamsko metoda@)mam -š./atibi u svom djelu '-l."uva8ekat' spominje slučaj sličan ovome, kad sin jedno dana rečesvom ocu& '/ta ti je pa ne izvršavaš naredbe? 7ako mi Allaha, zaista me nije bria ako nas sudbinadovede do toa da pretjeramo na putu istine', na šta mu (mer reče& '3inko moj, ne budi brzoplet%Allah Uzvišeni je pokudio alkohol dva puta, a treći put a je zabranio% ) ja se bojim da odjednomljudima istinu naredim, pa da je oni odjednom i odbace, i da u tome bude prevelika kušnja'EI(n je imao mudru politiku provođenja onoa čemu je te!io, poput učvršćivanja vjerskih vrijednosti%#a!e (mer& '7ako mi Allaha, ne mou ih ničim od vjere zadu!iti a da s tim ne bude i dio dunjaluka,čime bi im srca smekšao, iz straha da me ne snađe od njih ono što ne mou podnijeti'

(dmah nakon spominjanja hrane koja je zabranjena na četiri mjesta, podinut je rijeh sa ono kojekonzumira kada je primoran, ali ne iz !elje, tek toliko da lad utoli& 'A onome ko bude primoran, a neiz !elje, tek toliko da lad utoli, njemu rijeh nije . Allah zaista prašta i milostiv je' -l.<ekare, 0I1%2%%% da oblače svilu, Abdurrahman bin.A:v8 i Zubejr bin. Avvam su se po!alili Bjerovjesniku, salallahualejhi ve sellem, na svrab koji su imali, pa im je, uva!avajući ovu potrebu, dopustio da je oblače%Cealnost /erijata je da potvrđuje valjanost prisee lošijem vođi, iako postoji bolji od njea, kako bi seizbjela anarhija i sačuvali interesi ummeta% Cealnost /erijata naređuje pokornost vladarima, iakomeđu njima ima ljaanja, čuvajući jedinstvo ummeta da se ne pocijepa i čuvajući njeovu krv da seuzaludno ne prolijeva% '(sim da vidite otvoreno nevjerstvo za koje vi imate od Allaha dokaz' hadis2%(snova tome je vjerodostojni hadis Aiše, radiallahu anha, od Bjerovjesnika, salallahu alejhi ve sellem&

'6a nije tvoj narod skoro bio u d!ahilijjetu opće neznanje o <ou2, napravio bih #a:bu na)brahimovim temeljima'% 6ruim riječima on je uzeo u obzir uvjete u kojima su !ivjeli stanovnici

7



"ekke i činjenicu da su još uvijek bili 'mladi u islamu' te njihovu blizinu do skorašnjem širkumnooboštvu2% <ojeći se da se ne udalje od islama ako da porušiti #a:bu i iznova je saraditi, odlučiose da je sačuva iz tih razloa% Na ovaj način su 8akihi potvrdili ispravnost vodstva hali8ata2 onoa ko

pobijedi, iako je u osnovi vodstvo hali8at2 demokratski odabir putem šure doovora2 i prisee%)bn el.#ajjima u 'l:alamu el.muveki:in' navodi i ovo& 'Ako vladar ne mo!e naći nikoa da a postavi

za sudiju, osim sudiju koji ne ispunjava uvjete sudstva, neće zemlju ostaviti bez sudije, već će oddvojice loših postaviti manje loše'%)mam "alik stav o čistoći psa potkrepljuje riječima Uzvišeno, u kojima Uzvišeni Allah dopušta jestiono što pas obučen za lov ulovi& '+itaju te šta im se dopušta? Ceci& :6opuštaju vam se lijepa jela i onošto ulove !ivotinje koje ste lovu podučili, onako kako je Allah vas naučio, jedite ono što vam oneuhvate i spomenite Allahovo ime pri tome%%%:' -l."aide, 42

Narod u zapadnim zemljama štavljenje na kušnju s psima na svakom ćošku oko njih% 3tav koji ihkateorički tretira kao nečist ote!ava tamošnjim muslimanima u vjeri i sputava ih u svakodnevnom!ivotu% 7akođer, nalazimo tri mezheba koji uvjetuju ispravnost sklopljeno!

braka prisustvom staratelja !ene velijju.l.emra2 i bračni uovor smatraju neispravnim ako onizostane, dok -bu.Gani8a smatra da svaka punoljetna i pametna !ena ima pravo da sama sebi budestaratelj, tako i da sama sebe uda, pod uvjetom da njen budući mu! njoj bude primjeren% (vaj stav jetakođer veoma potreban onima koji !ive u zemljama Zapada%$edan od ovih stavova dopušta !eni da ostane sa svojim mu!em, ali ne smije imati bračni odnos sanjim% 7o je također stav šejhu.l.islama )bn. 7ejmije i njeovo učenika imama )bn el.#ajjima% 6ruistav, opet,11 Bidi u K-l."uni', od )bn.#udame, 14%, 14L>%, sa komentarom dr% Abdullaha bin.Abdulmuhsinaet.7urkija i dr% Abdullaha el.Fetaha "uhammeda el.Gilva%daje !eni pravo odabira . ili da ostane s mu!em ili da a napusti%

(pet, jedan od ovih stavova potvrđuje !eni pravo na boravak s mu!em sve dok ona ne napusti svojuzemlju, dok, opet, drui ka!e da njihov brak ostaje onakav kakav jest sve dok ih vladar ne rastavi%14)sa a%s%#ao što ka!e Uzvišeni& '"esihu neće biti zazorno da prizna da je Allahov rob, pa ni melekima Njemunajbli!im' -n.NMsa, 0IE%2, i ka!e Uzvišeni& '"esih, sin "ejremin, samo je poslanik i prije njea sudolazili i odlazili poslanici, a majka njeova je uvijek istinu ovorila i oboje su hranu jeli' -l."aide,I%2, a ono što je neizbje!no nakon konzumiranja hrane jesu izlučine% +a kako će neko takav biti <o?@3toa se #ur:an obraća kršćanima riječima& '( sljedbenici #njie, ne zastranjujte u svom vjerovanju io Allahu ovorite samo istinu, "esih, lsa, sin "erjemin, samo je Allahov, d!elle šanuhu, poslanik iriječ%% Zar da od druih tra!ite da dobra djela čine, a pri tome sebe zaboravljate' -l.<ekare, 44%2%') sa sljedbenicima #njie raspravljajte na najljepši način, osim sa onima među njima koji su

nepravedni' -l.Ankebut, 4%2%%% sve dok Allah, d!elle šanuhu, nije objavio #ur:an i obradovao muslimane viješću da će <izantinci

pobijediti +erzijance u skoroj budućnosti% 'A tada će se vjernici veseliti zbo Allahove pomoći', kaošto stoji u početku sure -r.Cum, 4%.% (vo nam ukazuje da su, iako su sljedbenici #njieuznevjerovali u poslanstvo "uhammeda, salallahu alejhi ve sellem, oni ipak muslimanima bli!i oddruih ateista i mnoobo!aca, idolopoklonika2%'#a!i ti meni hoćeš li biti čuvar onome koji je strast svoju za boa svoa uzeo? "isliš li ti da većinanjih hoće da čuje ili da nastoji da shvati? #ao stoka su oni, čak su još dalje s +uta pravo skrenuli'-l.Furkan, 41%.44%2%

8



ove artikle koji su haram, iako je njihov postotak vrlo mali? )li je čak muslimanima ova trovina potpuno zabranjena?#akav je propis kad musliman bude pozvan na večeru na kojoj će ostima biti poslu!en alkohol isvinjetina, iako ne njemu lično? Goće li se izvinuti zbo nemoućnosti da se odazove pozivu i !ivjetisam izbjeavajući društvo oko sebe i na taj način davati neativnu sliku o muslimanima? )li će

prihvatiti poziv iz kurtoaznosti i dobrosusjedstva? #akav je propis nazivanja selama nemuslimanu?#akav je propis u vezi sa prisustvovanjem njeovim slavljima i svečanostima i svadbama čisto izuljudnosti? #akav je propis o čestitanju njeovih praznika pootovo vjerskih, poput <o!ića2, posebnokad nemusliman čestita muslimanu nastupanje njeovih praznika, a naročito onih vjerskih?#akav je propis o braku sklopljenom u tim zemljama, odnosno u zvaničnim institucijama? Goće li setaj brak smatrati šerijatski ispravnim, iako a nije vjenčao musliman, ili ovaj brak mora biti sklopljen ud!amiji ili islamskom centru pred vjerskim licima.šejhovima? 7reba li ovakvo sklapanje brakaveri8icirati u zvaničnoj instituciji? #akav je stav /erijata prema razvodu braka pred zvaničniminstitucijama koji mu! muslimanne priznaje zato što je to razvod koji je presudio sudija nemusliman?

/erijat zauzima naspram !ene koja primi islam, ali to njen mu! ne učini? 7reba li se razvesti od nje ili postoji neko druo rješenje?#ako se odnositi prema imetku koji su boati roditelji nemuslimani ostavili iza sebe, koji čovjek pozakonskoj presudi naslijedi ili njeov veći dio? Goće li odbiti ovaj imetak, iako je prijeko potrebannjemu, njeovoj porodici, njeovoj braći i islamskom misionarstvu, temeljeći ovaj stav na pravilu damusliman ne nasljeđuje nevjernika ka8ira2, kao što nevjernik ne nasljeđuje vjernika, ili, pak, postojiodređena olakšica da ovaj musliman naslijedi boatstvo roditelja?

#akav je propis /erijata u vezi na sudjelovanja u političkom !ivotu ovih zemalja putem izbora ilikandidiranja ako se za to uka!e prilika ili naspram simpatisanja i bodrenja određenih stranaka ili čak

stupanja unjihovo članstvo ili prema podršci određenim kandidatima koji će biti najbli!i interesima muslimana?

'A Allahov je istok i zapad i kuda od se okrenete, pa tamo je Allahova strana' -l.<ekare, 00%2, a+oslanik, salallahu alejhi ve sellem, ka!e& '<oj se Allaha dje od bio'

9ovoreći o muslimanskim manjinama moramo konstatovati sljedeću činjenicu& "uslimanskazajednica ne !ivi samo na razini Fikha prava2%+rvo& "uslimanska zajednica ne !ivi, ne jača i ne ostvaruje svoj napredak samo sa 8ikhom% Fikh usvom poznatom terminološkom značenju ukazuje na poznavanje propisa vezanih za mani8estativni diočovjekovo !ivota i njihovo pojašnjenje, ali se u osnovi ne odnosi na čovjekov duhovni !ivot, na

moralni i imanski dio !ivota% 7im se problemima bavi nauka o čovjekovom ponašanju ili tesavvu8,odnosno nauka o čišćenju duše% 7o je osnova ispravnosti i sreće na dunjaluku, uspjeha i Allahovo,d!elle šanuhu, zadovoljstva na Ahiretu% )mam 9azali u svom djelu '-l.lhja' smatra nauku o Fikhu

jednom od ovosvjetskih nauka, a ne naukom od ahiretskih nauka, zato što 8ikh čovjeka dovodi dosudskih kadijskih2 i mu8tijskih pozicija, dovodi a u moućnost da nadzire vaku8e na skupovima kojiobično budu izlo!eni raskolu i svađi% ) mnoa drua stanovišta su navela 9azaliju da Fikh ne ubroji uahiretske nauke% ;ak i onda kad ovori o 8ikhu.l.ibadatu obredoslovlju2, Fikh se brine o njeovoj

pojavnosti, 8ormii, dok ne poklanja pa!nju duhovnoj strani* spoljašnjosti, a ne ezoteričnosti i biti% Zbosvea navedenoa, muslimanska zajednica je imala potrebu za određenim brojem 8akiha islamskih

pravnika2 koji mou donijeti 8etvu te također za daleko većim brojem islamskih misionara daija2,

prosvjetitelja i odajatelja koji će zajednicu poučavati 'Belikom 8ikhu::

9



vjerovanju2 i koji će toj zajednici pomoći da se očisti od rijeha i podučiti je #njizi i "udrostisunnetu2%"uslimanska manjina je dio muslimansko ummeta i ujedno dio svo zasebno društva6ruo& "uslimanske manjine su, s jedne strane, neodvojivi dio islamsko ummeta, koji obuhvatasvako muslimana ma dje se nalazio i ma kakve bio nacije, boje, jezika, društveno sloja, ali oni su,

isto tako, s drue strane dio svo društva u kome !ive i kome pripadaju, tako da se obje ove stranemoraju uzimati u obzir, kako jedna ne bi prekrila druu i kako se ne bi jedna uzdila na račun drue%+oseban 8ikh u okviru Kopće 8ikha%%

3vaki vjerovjesnik je poslan samo svome narodu, a ja sam poslan svim ljudima'%E Zato ovdje nemamjesta pitanju je li muslimanu dopušteno da boravi u nemuslimanskoj zemlji ili u daru.l.ku8ru svijetunevjerstva2, kako ih nazivaju islamski pravnici% $er, kad bismo to zabranili, kao što to !eli neka ulema,zatvorili bismo vrata pozivanju u islam i širenju islama u svijetu, i islam bi se od davnina svodio samona Arapsko poluostrvo i nikad ne bi otud izišao%

Narodi dobrovoljno izabraše ovu vjeru, tako da su namjesnici -mevija u -iptu nametali d!izju i onim

-ipćanima koji su primili islam zbo veliko broja onih koji su pristupili islamu% 7rajalo je tako svedok to nije ukinuo (mer bin.Abdulaziz, izrekavši čuvene riječi namjesniku -ipta& 'Allah je poslao"uhammeda, salallahu alejhi ve sellem, kao upućivača, a ne kao poreznika'%

Diljevi 8ikha manjina&

+rvo& 6a pomone ovim muslimanskim manjinama pojedinci, porodice, skupine2 da sa svojimislamom !ive laodan !ivot, bez teškoća u vjeri i bez preopterećenja na dunjaluku%

10



6ruo& 6a im pomonemo u očuvanju biti islamske ličnosti, koja se, svojom idejom, obredima,vrijednostima, moralom, običajima i zajedničkim razumijevanjem, odlikuje nad druima, tako da sasvojom molitvom, obredima, svojim !ivotom i smrti pripada samo Allahu, 9ospodaru svih svjetova, itako da mo!e sebe i svoje potomstvo u tom duhu odajati%7reće& (vaj 8ikh nastoji muslimansku zajednicu osposobiti da izvršava svoju obavezu prenošenja

svjetske poruke islama onima koji !ive s njima, njihovim jezikom, koji razumiju, kako bi im objasnili i pozvali ih da otvorenih očiju izaberu i da muslimani s njima raspravljaju na najljepši način, kao štoka!e Uzvišeni Allah& KCeci& :(vo je put moj, ja pozivam k Allahu, otvorenih očiju, ja i svaki onaj kome slijedi:' $usu8, 0=5%2%3vako ko bude slijedio "uhammeda, salallahu alejhi ve sellem, poziva Allahu, poziva s jasnimdokazima, pootovu onaj ko !ivi među nemuslimanima%;etvrto& 6a joj pru!i podršku kako bi postala elastična i otvorena onoliko koliko je to dopušteno, takoda se muslimanska zajednica ne ustručava od susreta niti da se povlači sama u sebe i ne izoluje oddruštva, već da s njim ima pozitivnu komunikaciju i posluje, da mu ponudi ono najbolje što ima i, istotako, od koje će uzeti samo ono najbolje, uz arumente i dokaze, te pomoću čea će islamska

zajednica uspjeti riješiti ovu tešku jednačinu& (čuvanje posebnosti bez zatvaranja i asimilacija beznestanka%+eto& (vaj 8ikh je nu!an da da plodove na polju obrazovanja i osvješćiavanja ovih manjina tako daznaju čuvati svoja prava i slobode& vjerske, kulturne, društvene, socijalne, ekonomske i političke kojeim zakon dr!ave u kojoj !ive arantuje, tako da mou ostvarivati svoja prava bez bilo kakvo vida

pritisaka ili ustupaka odricanja2%/esto& (vaj 8ikh treba potaknuti islamske skupine u izvršavanju raznih zadataka& vjerskih, kulturnih,socijalnih i druih tako da ih niko u tome ne ometa, bez obzira bio to onaj ko 'cjepidlači' u vjeri ilikoji se otima za dunjaluk, tako da ne zanemare nešto od onoa čime ih je Allah obavezao ili da se neupuste u ono što je Allah zabranio% $edino ispunivši tu zadaću, vjera će im biti pravi podstrek, pokretač

i vodič, koji će ih za ruke uzeti, a ne biti okov na njihovim vratovima i lanci svezani oko njihovihnou%

Njeove se speci8ičnosti oledaju u sljedećem&0% 7o je 8ikh koji s jedne strane leda u islamsko 8ikhsko naslijeđe, a s drue strane leda u okolnostivremena u kome se !ivi, u njeove tendencije i njeovu problematiku, tako da ne narće zemlju naoromnu zaostavštinu koju su proizveli enijalni umovi tokom četrnaest stoljeća, niti se utapa unaslijeđe tako da zaboravi svoje vrijeme, njeove tokove i njeove teoretske i praktične zaonetke isve ono što se nameće kao produkt raznih izučavanja i opće obuhvatanja i poznavanja njeovekulture i njeovih velikih smjernica, u najmanju1 )slamsko rješenje vjersko pitanja tumačenjem izvora, op% prev%

ruku% A ono bez čea se vad!ib ne mo!e ostvariti obaveza2 i samo postaje vad!ib%E% (n povezuje islamsku univerzalnost sa realnošću društva kome tra!i lijeka i nastoji ustanovitidijanozu kako bi mu se propisali lijekovi iz apoteke plemenito /erijata% Bidjeli smo da i +oslanik,salallahu alejhi ve sellem, uva!ava temperamente naroda i njihove običaje, kao što ka!e& '6oistaensarije vole zabavu' i kao što je dopustio Abesincima da plešu sa svojim kopljima u njeovojd!amiji%1% Uspostavlja ravnote!u između izučavanja određenih pravnih tekstova i konačnih te!nji i ciljeva,tako da ne zapostavlja ni jednu stranu na račun drue te da ne isključuje određene tekstove iz #njie i3unneta pod izovorom čuvanja islamsko duha i ciljeva /erijata% 7akođer, ne izbjeava izučavanjekonačnih te!nji i cjelokupnih ciljeva dr!eći se samo doslovnosti teksta i postupajući po njoj%

4% Braća sporedne stvari svojim osnovama, rješava pojedinačne stvari u svjetlu općih i, odr!avajućiravnote!u između njihovih obostranih interesa te podjednako pazeći na štetne stvari, daje sud nad

11



korisnim i nekorisnim stvarima onda kad dođe do oprečnosti u svjetlu razumijevanja ravnote!e irazumijevanja prioriteta%% Uva!ava ono što je ulema Ummeta utvrdila da se 8etva decizija2 razlikuje shodno različitostimjesta, vremena, stanja i običaja% Uistinu, ne postoji veća razlika između jedno vremena i druoakao što je to između našea i pređašnje vremena, ni razlika između jedno mjesta i druo kao što je

to između područja dje se islam ustabilio i njeovi korijeni učvrstili, dje su se njeova obilje!ja podila i osnovala njeove dr!ave i između područja u kom islam !ivi kao stranac, sa svojimvjerovanjima, uvjerenjima, vrijednostima, obilje!jima i tradicijama%% Nastoji riješiti ovu tešku jednačinu& <ria o isticanju muslimanske ličnosti kako individue, tako iskupina, uz nastojanje da se odr!i kurszbli!avanja sa društvom oko njih, ne utapajući se u njea i pozitivno utičući na isto svojimophođenjem i radom%

Njeovo značenje je da se +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, odriče plaćanja krvarine njeovoj

porodici ako bi a muslimani ubili reškom zato što on boravi među mušricima koji se bore protivislama, pa se i na njea odnosi ono što se odnosi na njih* stoa, ako bi bio ubijen reškom, ni +oslanik ni muslimani ne snose odovornost za njeovu krvarinu%Ciječ 'mušrik' je kur:anski termin koji označava idolopoklonika, tako da u njeno značenje ne ulazi'kitabija' sljedbenik knjie2% #ako će islam zabranjivati muslimanu da stanuje sa kitabijama u istojkući kad mu dopušta da se o!eni 'kitabijkom' koja će se brinuti za njeov dom?+ostoje vjerodostojni hadisi koji zahtijevaju posebno tumačenje jer dolaze u oprečnost s doslovnošćukur:ansko teksta, poput hadisa&'Ne počinjite sa Oidovima i kršćanima sa selamom, a ako ih sretnete na putu, natjerajte ih u tjesnacustranu2'%I (n je suprotan ajetu& '6a im dobro činite i da budete prema njima pravedni' -l.

"umtehine, 5%2 radi općenitosti riječi Uzvišenoa& '#ad pozdravom pozdravljeni budete,ljepšim od njea odvratite ili a uzvratite' -n.Nisa, 5%2 i radi općenitosti +oslanikovih, s%a%v%s, riječi&'/irite selam'5

Nakon id!ma:a dolazi kijas analoija2, sa svojim pravilima i uvjetima%/erijat, zasiurno, ne razdvaja dvije sličnosti, niti izjednačava dvije nejednakosti% 3toa, nijedan 8akihislamski pravnik2 ni u jednom stoljeću se ne mo!e odreći korištenja kijasa, pootovo nakon što

predmet kijasa postane očit i ne bude prevelike razlike između predmeta koji se upoređuje i osnova nakojemu se izvodi analoni zaključak%+ored kijasa, postoje i drui izvori o kojima postoji razila!enje& el. istislah tra!enje koristi, odnosnorad po el.maslehati el.mursele,> el. istihsan smatranje nečea lijepim2, sedduz.zera:ia preventiva2,

pravo onih prije nas, običaj, el.istishab tretman va!enja dok se ne doka!e suprotno2, riječi ashaba itd%E5 str%

Njih je vrlo mnoo i imaju mnoostranu i praktičnu upotrebu u raznim, djelimičnim i sporednimstvarima, poput&. stvari se vrednuju po svojim namjerama*. običaj je jasan*. ono bez čea se obaveza ne posti!e i samo postaje obaveza*. šteta ne smije biti nanesena niti trpljena*. šteta se otklanja onoliko koliko je to mouće*

. šteta se ne otklanja nanošenjem iste ili veće štete*

. lična nevolja se podnosi trpi2 da bi se izbjela opća*

12



. podnosi se manja nedaća da bi se izbjela veća*

. od dva zla se izabere manje*

. otklanjanje nesreće je preče od pribavljanja koristi*

13



. manji rijeh se oprašta ako će za posljedicu imati veliku korist*

. manja korist se izostavlja*

. iz teškoće proizlazi olakšanje*

. nakon bezizlazne situacije nastaje širina*

. ono što nije dopušteno u osnovi, dopušteno je shodno druom*

. ono što nije dopušteno na početku, dopušteno je na kraju*

. sve stvari su u osnovi halal*

. u međuljudskim odnosima se uva!avaju interesi i uzroci*

. uz ubitak ide i dobitak*

. muslimani ispunjavaju svoje obaveze obećanja2*

. ustanovljeno običajem je kao uvjetovano uvjetom

. rijetke su stvari koje nemaju svoj propis*

. većina stvari potpadaju pod opće propise*

. Allahova prava se temelje na oprostu, a prava robova na izmirenju*

.8ardu.l.ajn du!nost svako muslimana2 daje prednost nad 8ardu.l.ki8aje ako izvrše neki, spada

obaveza sa druih2*.8ardu.l.ki8aje koje niko nije obavio stavlja se u prednost nad 8ardu. l.ki8ajetom koje su izvršili nekiljudi*. na8ila dobrovoljni akt2 ne prima se dok se ne izvrši 8ard obaveza2*. onome koji ote!ava, i Allah će njemu samom ote!ati*. pouka se uzima na ishodu kraju2*. pravo ummeta je preče od prava pojedinca*. djela srca su bolja od djela udova*. nevaljalo djelo se ne otklanja orim od njea*. islam briše ono što je bilo prije njea, a tevba pokajanje2 briše ono što je bilo prije nje*

. stvar slična druoj uzima njen propis*. ono što se temelji na zabludi, i samo je ništavno*

. nakon iznad2 ku8ra nevjerovanja2 nema rijeha*

. novotarija je zlo proizišlo iz nepokoravanja*

. tvrdnja se ne mo!e suprotstavljati aksiomu i ne mo!e joj se davati prednost nad njim*

. dokazane stvari se ne mou pobiti sumnjomi mnoa drua pravila kojih se ne mo!e odreći nijedan mu8tija, kadija i istra!ivač koji se bavišerijatskim naukama

Učenjak je onaj ko spoznajući realnosti i njeno razumijevanje dospije do spoznaje Allahovo propisa i propisa Njeova +oslanika, kao što je svjedok $usu8a, alejhis.selam, kroz poderanu košulju otraa

uspio doći do spoznaje da je $usu8, alejhis.selam, nevin i da je istinu ovorio, te također način na koji je 3ulejman, alejhis.selam, dospio do saznanja ko je majka djeteta kad je rekao& '6ajte mi no! da vamdijete raspolovim'0E)slamski pravnik je . kao što to na druom mjestu ka!e )bn el.#ajjim . onaj koji povezuje obaveze irealnosti i ne !ivi samo u onome što treba da bude, već i u onome što je trenutno i realno, tako da nataj način uviđa ono što realnost nameće kao propise i to a dovodi u situaciju da se vrlo često spušta sauzvišenih ideala na najni!u stvarnost%

#ur:an i sunnet poklanjaju posebnu pa!nju zajednici i zato je kur:anski ovor koji sadr!i Allahove propise bio obraćanje zajednici rupi, skupini2% '( vi koji vjerujete', bez obzira odnosile se naredbena obredoslovlje ibadet2, '( vi koji vjerujete, propisuje vam se post' -l. <ekare, 051%2 ili se vezivaleza međusobne odnose& '( vi koji vjerujete, zapišite kad jedan od druoa pozajmljujete do određenoroka' -l.<ekare, E5E%2 ili se, pak, ticale pitanja porodice& '#ad !ene pustite, onda ih prije neo što

14



ispune njima propisano vrijeme za čekanje na lijep način zadr!ite ili ih velikodušno otpremite i nezadr!avajte ih da biste im učinili nasilje' -l.<ekare, E10%2, ili se odnosili na kazneno. popravnezakonske mjere& '( vi koji vjerujete, propisuje vam se odmazda za ubijene' -l.<ekare, 0I5%2%#ur:ani.#erim se pored zajednice obraća čak i cjelokupnom ummetu kroz naredbe koje u djelo

provode hali8e i vladari, poput sklapanja uovora sa neprijateljima ili izvršavanja kazni nad

prestupnicima, kako ka!e Uzvišeni& '(sim onih od mušrika sa kojima ste uovore sklopili' -t.7evbe,4%2, i poput riječi Uzvišenoa& '#radljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove* neka im to bude kaznaza ono što su učinili i opomena od Allaha' -l."aide, 15%2%(vi tekstovi, a i mnoi drui, potvrđuju va!nost zajednice i njeovu zajedničku odovornost uuspostavljanju Allahovo zakona i praktično provođenja Njeovih propisa na Zemlji%Bjerovjesnikovi, salallahu alejhi ve sellem, hadisi potvrđuju i pojačavaju ovaj stav& 'Allahova rukamoć2 je sa d!ema:atom zajednicom2, a onaj ko se izdvoji, u vatru se izdvojio'

pojedinaca, jer pojedinac je mali kao individua, ali je veliki kad je u zajednici%

)slam se suprotstavlja nasilju i poma!e onima kojima je nepravda nanesena, o bilo koji narodu da je

riječ, bilo kojoj naciji i bilo kojoj vjeri% +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom se sjetio'Gale8u.l.8adla', 'Zakletve dobra', u kojoj je sudjelovao kao mladić prije islama%7o je bila zakletva za pomoć potlačenim i zakletva za zastupanje njihovo prava, pa makar to bilo ikod najulednijih ljudi i njihovih vođa% 7ada je . da je na njea Allahov miri blaoslov . rekao& '#ad

bih u islamu bio pozvan zakletvi sličnoj toj, zasiurno bih se odazvao'

$ednom prilikom je +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, rekao svojoj !eni Aiši& 'Zaista, Allah u svemuvoli blaost'1I i ka!e u druom hadisu& 'Nijednu stvar nje!nost blaost2 nije dotakla, a da je nijeukrasila, i nije odstranjena ni od jedne stvari, a da ta stvar nije ostala unaka!ena', 'Allah zaista voli

blaost i za nju daje ono što ne daje za surovost'%15

6uh tolerancije, međusobno poštovanja i naklonosti prema sljedbenicima #njie nije u oprečnosti sauvjerenjem muslimana da su oni nevjernici i da su zalutali, jer postoje drui 8aktori koji tu stvar olakšavaju muslimanima u njeovoj svijesti i razumu&"usliman vjeruje daje razila!enje čovječanstva u poledu vjerejedna od Allahovih odredbi koja jevezana za Njeovu mudrost, kao što ka!e%%

E% #onačno polaanje računa i kazna za onezalutale u zabludi i orezle u nevjerstvu nije na dunjalukuveć na ahiretu i to nije povjereno nama već je to stvar Allaha, +ravedno 3udije, kao što ka!e Uzvišenisvom +oslaniku& 'Zato ti pozivaj i budi istrajan onako kako ti se naređuje, a ne povodi se za

prohtjevima njihovim, i reci& :$a vjerujem u sve knjie koje je Allah objavio i naređivao mi je da vam pravedno sudim% Allah je i naš i vaš 9ospodar, nama naša a vama vaša djela, nema potrebe da jedni

druima dokaze iznosimo, Allah će nas sve sabrati i Njemu će se svi vratiti:' -š./ura, 0%2%1% "usliman vjeruje u čast čovjeka samim tim što je čovjek% = ovome <uharija navodi hadis od )bn.6!ahira, koji ka!e& '+rošla je d!enaza pored +oslanika, pa je +oslanik iz počasti ustao, pa mu onirekoše& := Allahov +oslaniče, to je sahrana Oidova@: A (n im odovori& :+a zar i on nije !ivo biće@?:'3vakako, pa zar ima plemenitije stava i ljepše obrazlo!enja?@4% "usliman vjeruje da se Allahova pravda odnosi na sve Njeove robove, muslimane i nemuslimane,kao što ka!e Uzvišeni& 'Neka vas mr!nja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede danepravedni budete% +ravedni budite, jer to je bli!e boobojaznosti' -l."aide, 5%2% "usliman ne smije

biti pristrasan u bilo čemu prema onome koa voli, niti oštetiti onoa koa ne voli, već svakome dajenjeovo zaslu!eno pravo, bez obzira bio on musliman ili nemusliman, prijatelj ili neprijatelj%

6zuma

15



Na druoj strani, kod malikija nailazimo na oduljivanje u vezi sa pitanjem isteka d!umanskovremena% Neki

+otvrdu o tome nalazimo u hadisu koji bilje!i imam "uslim u svom K3ahihu' od )bn.Abbasa,radiallahu anhu, koji ka!e&

'Allahov +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, klanjao je podne i ikindiju zajedno, i akšam i jacijuzajedno, a nije bio na putu, niti se bojao za muslimane'% 6ok u druoj predaji stoji& 'Allahov +oslanik,salallahu alejhi ve sellem, sastavio je u "edini između podne i ikindije, i akšama i jacije, bez prisustvakiše i straha'% +a je )bn.Abbas, radiallahu anhu, upitan& '/ta je htio s tim?' 'Gtio je da ne ote!a svomummetu', rekao je )bn.Abbas% U predaji od Abdullaha bin./ekika stoji daje rekao& '$edno dana nam

je )bn.Abbas dr!ao ovor nakon ikindije sve dok 3unce nije zašlo i dok se nisu ukazale zvijezde, pa suljudi počeli ovoriti& :Namaz, namaz@':% 6alje ka!e& 'Zatim je došao jedan čovjek iz plemena <enu.7emim i nastavio uporno i nepokolebljivo& :Namaz, namaz@:% 7ada je )bn.Abbas rekao& :Zar češ me tiučiti sunnetu, ne imao majke?@': +otom je rekao& 'Bidio sam Allahova +oslanika, salallahu alejhi vesellem, daje sastavio između podne i ikindije i između akšama i jacije'%

)sl centar

(vom prilikom !elim razjasniti sljedeće& $edno od polja na koje se zekat odnosi, prema tekstu #ur:ana;asnoa, jest trošenje zekata na Allahovom putu% )pak, učenjaci su se razišli u tumačenju pojma '8isebilillah' . na Allahovom putu% Neki od njih tvrde da je to d!ihad borba na Allahovom putu2, jer nato ukazuje spomenuti izraz prilikom izovora, i ovo je stav većine% 6rui učenjaci smatraju da seodnosi na svaki akt pobo!nosti ili na sve ono što je u interesu muslimana, a pod to potpada& izradnjad!amija, škola, mostova, opremanje siromašnih mrtvaca i mnoa drua djela koja su od interesa zamuslimane i koja su akti pribli!avanja Allahu% 3matram da se pojam 'na Allahovu putu' u oba

prethodna2 stava širi kako bi obuhvatio i čin trošenja novca na izradnju islamskih centara za da:vu,odoj i obrazovanje u zemljama u kojima je opstanak muslimana uro!en zbo pokušaja da se pokrste,ili raznih laicističkih i komunističkih struja, i od raznih druih vjeroispovijesti i sekti% $er, svi oneimaju jedinstven cilj, a to je da otrnu muslimane od svoje vjere ili da im vjeru drukčijom prika!u% 7o

je stvarna situacija muslimana koji !ive daleko od islamsko svijeta, jer su oni tamo manjina i male sunjihove moućnosti da se suprotstave oromnoj većini koja posjeduje vlast i autoritet, novac% /to se,opet, tiče prvoa stava, uistinu nema nikakve sumnje da je izradnja ovih centara jedna vrsta d!ihadaborbe2 u našem vremenu, a to je d!ihad jezikom, perom, misionarstvom i odojem% 7o je d!ihad bezkojea se danas ne mo!e da bi se suprotstavilo učestalim nasrtajima struja koje su neprijateljskiraspolo!ene prema islamu% 7akođer, svako ko se bori da Allahova, d!elle šanuhu, riječ bude ornja, on

je na Allahovom putu% )sto tako, svako ko poziva, podučava i usmjerava da Allahova riječ bude ornja,na Allahovom je putu% )slamski centar je danas poput tvrđave nekad u odbrani islama%

9roblje

Oidovi imaju svoja roblja, kršćani svoja, idolopoklonici svoja% Zato nije nikakvo čudo u tome da imuslimani imaju svoja% 3toa je du!nost svakoj muslimanskoj skupini u nemuslimanskim zemljamada nastoji iznaći, uz zajednički trud, posebno reblje za muslimane odvojeno od ostalih te, također, daulo!i sav potreban napor da, ako je ikako mouće, u to uvjeri odovorne ljude% Ali, ako, ipak,muslimani ne bi uspjeli iznaći posebno reblje, onda moraju imati ništa manje neo odvojen komadzemlje u jednom kraju kršćansko roblja, dje će ukopavati svoje mrtve% Ako ne bi moli ostvariti

niti prvo, niti druo, a umre im čovjek, onda . ako su u moućnosti . neka a nastoje prebaciti u druirad, u kome postoji reblje za muslimane% Ako ni to nije mouće, neka a ukopaju u kršćansko

16



roblje, shodno svojim moućnostima i propisima vezanim za izvanredne situacije% A Allah nikoa preko njeovih moućnosti ne zadu!uje%;estitom i pobo!nom muslimanu, u ovakvom slučaju, neće ništa škoditi da, kad umre, bude ukopan unemuslimansko roblje% $er, ono što će muslimanu koristiti na ahiretu nije mjesto njeova ukopa, većsu to njeov trud i dobra djela% ') čovjekovo je samo ono što sam uradi' -n.Ned!m, 1>%2%

(stalo mi je samo da ka!em bratu koji pita da udaljenost reblja od porodice umrlo2 ne opravdavaukopavanje muslimana u nemuslimanska roblja% Ukop muslimana u muslimansko reblje je 8arzstroa du!nost2, kao što se to vidi iz konsenzusa uleme o tom pitanju%

#urban

(dovor& Gvala Allahu@ )slam je propisao kurban za <ajram kako bi ljudi iskazali dare!ljivost premasebi, svojoj rodbini, svojim komšijama, onima koji su siromašni, posebno nevoljnicima među njima%Ali, ako se utvrdi da su !ivotinje koje se trebaju !rtvovati bolesne od bolesti koje mou naškoditičovjeku ako bi pojeo njihovo mesa ili mu prenijeti in8ekciju ili mu nanijeti neke drue štete vidljiveili nevidljive, trenutne ili buduće, u tom slučaju je poznato /erijatsko pravilo potvrđeno konsenzusom

uleme da nema nanošenja niti činjenja štete% (dnosno, čovjeku nije dopušteno da sam sebi čini štetu,niti da mu to bilo ko drui učini% 7o je kateorično pravilo, jer je uzeto iz #ur:ana i 3unneta% AUzvišeni ka!e& ') ne ubijajte sami sebe, jer Allah je, uistinu, prema vama milostiv'-n.Nisa, E>%2% ika!e Uzvišeni& ') sami sebe u propast ne bacajte' -l.<ekare, 0>%2% Zbo toa su propisane olakšicekako bi se očuvali čovjekova siurnost i zdravlje njeovo tijela% +oslanik, salallahu alejhi ve sellem,ka!e& '7voje tijelo nad tobom ima svoje pravo

<rak s akomunistom

(dovor& +rije samo odovora na ovo pitanje, du!nost nam je dati kraći prikaz o stavu komunizmanaspram vjere, kako bi brat koji tra!i rješenje imao svoje viđenje situacije% #omunizam je

materijalistički pravac i ne priznaje ništa što nije materija i opipljivo i poriče meta8iziku u osnovi%#omunizam ne poznaje <oa, ne vjeruje u dušu, (bjavu, ahiret, niti vjeruje u bilo koju vrstu ajba% 7označi da potpuno poriče sve reliije% #omunizam smatra reliiju bajkom i zaostavštinom neznanja,dekadencijom i iskorištavanjem druih% (snivač komunizma je rekao kakav im je stav prema reliiji&'Bjera je opijum za narode'% Zatim je porekao stavove onih koji ka!u da je Allah stvorio univerzum ičovjeka, pa je ironično rekao ono što ka!u materijalisti ateisti& '<o nije stvorio čovjeka, već jeobratno ispravno . čovjek je stvorio boa, odnosno izmislio a svojom maštom i iluzijom'% Jenjinka!e& 'Naša revolucionarna partija ne mo!e zauzeti neativan stav naspram vjere jer vjera jeizmišljotina i lupost'% 3taljin ka!e& '"i smo ateisti i vjerujemo daje ideja o <ou bajka i vjerujemoda vjerovanje u reliiju ometa naš napredak i mi ne !elimo da reliija ospodari nad nama, jer ne

!elimo da budemo opijeni'% 7o je stav komunizma i njeovih osnivača naspram reliije%3toa, nije nikakvo čudo da u ustavu komunističke partije ili ustavu međunarodno komunizma nala!usvakome članu komunističko pokreta da bude ateist i da provodi antireliijsku kampanju% +artijaizbacuje iz članstva svako pojedinca koji praktikuje vjerske obrede% 7akođer, komunistička dr!avazabranjuje rad svakom slu!beniku koji te!i ka ovome pravcu% +a, pretpostavimo, primjera radi, kad bineki komunist od komunizma uzeo samo socijalnu ili ekonomsku stranu, a da ne uzima osnoveidejno uvjerenja, bilo bi to dovoljno da postane otpadnik od islama% $er, islam ima jasna i očita načelakoja se tiču uređivanja socijalno i ekonomsko !ivota, a koja komunistički sistem potpuno poriče,

poput lične imovine, nasljedstva, zekata, odnosa između čovjeka i !ene itd% 7o su propisi koji suneodvojivi od islama i onaj ko ih porekne, nevjernik je konsenzusom učenjaka id!ma:a2% +ored svea

toa, komunistički pravac je međusobno povezan monolitan2 i ne mo!e se nikako razdvojiti između praktično sistema i 8ilozo8sko.ideoloških osnova% +ošto islam ne dopušta muslimanki da se uda za

17



nekoa od sljedbenika #njie za Oidova ili kršćanina2, iako sljedbenici #njie vjeruju u <oa iobjave, poslanike, u budući svijet u lobalu, pa kako da joj dopusti da se uda za čovjeka koji ne vjerujeu <oa, u poslanstvo, 3udnji dan i u polaanje računa? #omunista za koje se zna da pripada tom

pokretu u islamu se smatra otpadnikom od vjere i nevjernikom%3toa, nikako nije dopušteno da otac musliman uda svoju kćerku za takvo čovjeka, niti je djevojci

muslimanki dopušteno da od njea prihvati brak, jer ona je zadovoljna Allahom kao 9ospodarom iislamom kao svojom vjerom, i sa "uhammedom, salallahu alejhi ve sellem, kao%%

"nooboškinja vjeruje u postojanje <oa, iako mu je pripisala druove i drue boove, uzimajući ihkao posrednika i saovornika kod Allaha, onako kako to oni tvrde% 7o nam i #ur:an ;asni pripovijeda( mnoobošcima u mnoobrojnim ajetima, dje ka!e& 'A da ih upitaš& :#o je stvorio nebesa i Zemlju:,siurno bi rekli Allah' Ju kman, E%2, '3amo <ou treba biti iskreno odan% Zaista će <o suditi onimakoji uzimaju zaštitnike mimo njea ovoreći& :"i ih obo!avamo samo zato da nas oni što više pribli!eAllahu:, sudiće među njima o onome u čemu se oni razilaze% <o siurno neće uputiti na pravi putla!ce i nevjernike' -z.Zumer, 1%2%

Za otpadništvo od islama postoje posebni propisi* jedni se ve!u za ovaj, a drui za budući svijet%"eđu propisima koji se tiču ahireta su da će onome ko umre kao otpadnik sva dobra djela koja jeučinio biti beskorisna i zaslu!uje vječnost u vatri, kao što to Uzvišeni ka!e& 'A oni među onima koji odvjere svoje otpadnu i kao nevjernici umru, njihova djela bit će poništena i na ovome i na onomesvijetu, i oni će stanovnici d!ehennema biti,%%%

7o je propis s kojim se sla!e sva ulema, i oni koji smatraju da otpadnika od vjere treba ubiti, biomuškarac ili !ena, a to je stav većine, i oni koji smatraju da je kazna za !enu otpadnicu zatvor a neubistvo, a to su hane8ije%

$er, islam ne priznaje postulate njene vjere, niti priznaje da je poslanica te vjere nebeska, jer aksiom

islama je da je svako poslanstvo nakon "uhammeda, salallahu alejhi ve sellem, u osnovineprihvatljivo i svaka objava2 knjia nakon #ur:ana da je la!na% ) svako ko ustvrdi da je poslanik nove vjere poslije islama, taj je 6ed!al i iznosi la!i na Allaha Uzvišeno% $er, Allah je stavio pečat na

poslanstva i usavršio vjeru i blaodat upotpunio&'A onaj ko !eli neku druu vjeru osim islama, nećemu biti primljena i on će na onom svijetu nastradati' Ali :)mran, 5%2%

3tav )bn.(mera, radiallahu anhu, i nekih mud!tehida3a stavom većine se nije slo!io cijenjeni ashab Abdullah bin.(mer, radiallahu anhu, koji nije smatrao

brak sa kitabijkama dopuštnim% <uharija, radiallahu anhu, od njea prenosi da bi, kad bi bio upitano !enidbi kršćanki i Oidovki, odovorio& 'Uistinu je Allah zabranio vjernicima mnooboškinje',

misleći na riječi Uzvišenoa Allaha& ') ne !enite mnooboškinje sve dok ne postanu vjernice'% 'A jane poznajem veće širka od toa da ka!e da joj je lsa ospodar, a on je jedan od Allahovih robova'%)ma uleme koja )bn.(merove riječi tumači kao mekruh, odnosno antipatiju prema braku s kitabijkama,a ne kao haram zabranu2, ali, ipak, njeovi preneseni iskazi ukazuju na nešto veće od mekruha,odnosno od smatranja ovoa djela samo mrskim%$edna rupa šiija imamija je prihvatila )bn.(merov stav nudeći dokaz također u općenitosti riječi"ilostivoa u suri -l.<ekare& ') ne !enite se mnooboškinjama' i u riječima "ilostivo& 'U brakumnooboškinje ne zadr!avajte' -l."umtehina, 0=%2

Uvjeti za brak sa ehlukitabijkom

Drugi uvjet

18



6a bude čedna i poštena, jer Allah, d!elle šanuhu, nije dozvolio sve kitabijke, već je u časnom ajetudopuštenost ovakvo braka uvjetovao čednošću, pa ka!e& ') čestite kćeri onih kojima je knjia data

prije vas'%)bn.#esir ka!e& '(čiledno je da se pod pojmom :čestite: misli na one koje su poštene i koje blud nečine,

+renosi se od imama Gasana el.<asrija da a je jedan čovjek upitao& '$e li muslimanu dopušteno da seo!eni !enom od sljedbenika knjie?', pa mu je imam Gasan odovorio& '/to bi se !enio od sljedbenika#njie kad je Allah učinio broj muslimanki velikim? A ako baš mora da se5 7e8sir' )bn.#esira, E% dio, E=% stranica, izdavač '-l.Gambeli'njome o!eni, onda neka izabere onu koja je čestita i koja nije musa8eha nevaljala2'% 'A koja je tomusa8eha?', upita čovjek% )mam Gasan mu reče& '7o je ona koja kad joj neki čovjek namine, ona muto uzvrati'%

Nema nikakve sumnje da je ovakva vrsta !ena u našem vremenu u zapadnim društvima vrlo rijetka i predstavlja 'neprirodnu pojavu', kao što na to ukazuju i svjedočenja, izvještaji i statistike samihzapadnjaka%#od njih nema nikakvu vrijednost ono što mi nazivamo nevinošću, čednošću i čašću i poštenjem !ene%3vaku djevojku koja nema momka osramote njezine prijateljice, čak i njezina porodice i njoj najbli!iljudi%

Zato je jedna skupina islamskih pravnika napravila razliku između zimijke štićenice islamske dr!ave2i harbijke one koja pripada neprijateljskom narodu2, pa su dozvolili brak sa prvom, a zabranili sdruom% (vaj stav se prenosi od )bn.Abbasa, radiallahu anhu, koji je rekao& '+ostoje !ene odsljedbenika #njie s kojima nam je dopušteno !eniti se, a postoje i one koje nam nisu dopuštene'%Zatim je proučio& '<orite se protiv onih kojima je #njia data, a koji ne vjeruju ni u Allaha, ni u onajsvijet, niti smatraju zabranjenim ono što Allah i Njeov +oslanik zabranjuju, i koji istinsku vjeru ne

ispovijedaju sve dok ne daju d!izju lavarinu2, poslušni i poni!eni' -l.7evba, E>%2%6opušteno nam se !eniti !enama onih koji nam plaćaju d!izju lavarinu2, a !ene onih koji je ne

plaćaju su nam zabranjene% (vaj stav je spomenut )brahimu en.Nah:iju, jednom od alima i imama#u8e, pa mu se svidio%

3toa, nije nikakvo čudo da vidimo istaknuto učenjaka -bu.<ekra -r.Cazija el.Gane8ija kako daje prednost )bn.Abbasovom stavu, dokazujući njeov stav riječima Uzvišenoa& 'Nećeš naći narod koji uAllaha i onaj svijet vjeruju da vole one koji se Allahu i +oslaniku Njeovom suprotstavljaju' -l."ud!dale, EE%2, a nema braka bez ljubavi% #a!e Uzvišeni& ') jedan od dokaza Njeovih je to što zavas, od vrste vaše, stvara !ene da se uz njih smirite i to što između vas uspostavlja ljubav i samilost'-r.Cum, E0%2%#a!e imam -bu.<ekr da zato mora biti zabranjen brak sa !enama iz neprijateljsko naroda od ehlu.l.kitaba, jer su riječi Uzvišenoa& '+rijateljujusonimakojiseAl)ahui+oslanikuNjeovomsuprotstavljaju'odnose na neprijateljske narode koji su van naših ranica%

Četvrti uvjet6a iza braka sa kitabijkom ne stoji nikakva potencijalna ili zaarantovana šteta i nesreća% $er, upotrebasvih dopuštenih stvari je uvjetovana neštetnošću% Ako se ustvrdi da je u općoj upotrebi šteta općenita,zabrana bude općenita% )li, ako šteta bude individualna, i zabrana bude individualna% 3ve što je višešteta očiledna, sve je više potvrda zabrane jača%+oslanik, salallahu alejhi ve sellem, rekao je&'Nikome šteta ne smije biti učinjena, niti nanesena'% (vaj hadis predstavlja kateorično /erijatsko

pravilo koje je jedno od osnova /erijata% $er, iako je ovaj hadis ahad pojedinačna predaja2, njeovoznačenje je uzeto iz mnoih pojedinačnih tekstova i propisa iz #ur:ana i sunneta koji potvrđuju

19



kateoričnost i istinitost% (davde potiče utemeljenost ovlasti staratelja velijju.l.emra2 da uskratiodređene stvari koje su, inače, dopuštene ako se boji da bi njihova upotreba ili konzumiranje biloštetno% Zastrašujuća šteta koja proizlazi ih braka sa nemuslimankom oleda se u raznim oblicima% Nekiod njih su&0% +orste broj brakova s nemuslimankama tako da to ostavi posljedice na čestite djevojke muslimanke

prilikom udaje pa da broj !ena često0 KAhkaPu.).#ur:aniK, EL1>I%.1>5%

bude identičan broju muškaraca ili je malo veći% 7akođer je broj čestitih i čednih za udaju sasvimsiurno veći od broja muškaraca koji su u stanju ponijeti odovornost braka% +a, kad bi brak sanemuslimankama postao uobičajena društvena pojava, onda bi isti toliki broj muslimanskih kćerki biolišen blaodati braka,

7akođer, Uzvišeni ka!e& 'A vama je jako malo znanja dato' -l.lsra:, 5%2%

6rui stav& Caskid braka ako mu! odbije prihvatiti islam#a!e -bu.Gani8e& '#ad jedno prihvati islam prije druo, ako su unutar islamsko svijeta daru.l.

islam2, onda se ponudi prihvatanje islama onome ko to nije učinio, pa ako prihvati, ostaju u svom braku, a ako odbije, onda dolazi do razvoda i ne čeka sze istek iddeta'% (vo je drui stav%7reći stav& Caskid braka nakon isteka iddeta !ene koja je imala bračni odnos s mu!em#a!e "alik& 'Ako !ena prihvati islam, a mu! to ne učini, ako se to doodi prije bračno odnosa,raskida se brak% Ako se, pak, doodi poslije, onda ostaju u braku ako mu! prihvati islam u toku iddeta%Ako on ne prihvati islam nakon isteka iddeta, onda se ona razvodi od njea% A ako on prihvati islam, aona to ne učini, ponudi joj se da uđe, pa ako prihvati, ostaju u braku, a ako odbije, raskida se brak odmah nakon njeno odbijanja, bez obira na to je li to bilo prije stupanja u bračni odnos ili poslije'%7o je treći stav%;etvrti stav& 3uprotno trećem

#a!e )bn./ibrimete suprotno ovom& 'Ako ona postane muslimanka prije njea, razvod braka nastupaodmah% Ako on postane musliman prije nje i ona postane muslimanka u toku iddeta, ona i dalje ostajenjeovom !enom% Ako ona to ne učini, razvod braka nastupa nakon isteka iddeta% (vo je četvrti stav%+eti stav& )ddet je obome odrednica#a!u -l.-vza:i, i -z.Zehri, i -l.Jejs, i imam Ahmed, i /a8ija, i )shak& 'Ako jedno od njih postanemusliman prije druoa, ako je to prijestupanja u bračni odnos, braka nema% A ako je to poslije stupanja u bračni odnos, pa ono druo prihvatiislam u toku iddeta, ostaje u braku% A ako iddet istekne, a ono druo ne postane musliman, brak seraskida'% (vo je peti stav%/esti stav& Oena čeka i ostaje, pa makar proboravila odine, ako to ona izabere

I> str%

#a!e Abdullah bin.Abbas& '<ili smo ja i moja majka od onih koje je opravdao Allah Uzvišeniriječima&:(sim nemoćnim muškarcima i !enama i djeci:' -n.Nisa, >5%2% #ad je Bjerovjesnik, salallahualejhi ve sellem, oslobodio "ekku, islam su prihvatile !ene 'puštenih' pušteni su oni koje je+oslanik, salallahu alejhi ve sellem, oslobodio i donio im slobodu na dan oslobođenja "ekke, kad im

je rekao& ')dite, vi ste slobodniLpušteni', ali jedan broj mu!eva je kasnio u prelasku na islam za svojim!enama, poput 3a8vana bin.Ummejeta, )krime bin -bi.6!ehla i druih, za oko dva do tri mjeseca%

'( vjernici, kad vam vjernice kao muhad!irke dođu, ispitajte ih . a Allah dobro zna kako je vjerovanjenjihovo . pa ako se uvjerite da su vjernice, onda ih ne vraćajte nevjernicima% (ne nisu njimadopuštene, niti su oni njima dopušteni, a njima podajte ono što su potrošili% Nije vam rijeh da se

20



njima !enite kad im vjenčane darove date% U braku mnooboškinje ne zadr!avajte@ 7ra!ite ono što ste potrošili, a neka i oni tra!e ono što su potrošili@ 7o je Allahov sud, (n sudi među vama, a Allah svezna i mudar je' -l."umtehina, 0=%2

+otom je došla izaslanica iz 7ai8a i primili su islam, dok njihove !ene u radu to još nisu učinile,

potom su se vratili i, nakon njihovo dolaska, i njihove !ene su primile islam% 3toa, onaj ko ka!e daislam jedno od supru!nika prije druoa nala!e hitan razvod braka, bez obzira je li došlo do bračnokontakta među njima ili ne, njeov stav je kateorički porešan, jer +oslanik, salallahu alejhi vesellem, nije nikoa koje primio islam pitao& :$e li tvoja !ena postala muslimanka ili ne?:, već je svakikoji je primio islam a nakon toa je to učinila i njeova !ena, ona je i dalje ostala njeova !ena beznovo bračno uovora% +oslaniku, salallahu alejhi ve sellem, dolazile su razne izaslanice Arapa koji

bi primali islam, a nakon toa bi se vraćali svojim porodicama, pa bi !ene primale islam pred svojimmu!evima, koji su to prije njih učinili%

Naime, ako !ena ili mu! znaju da odmah nakon stupanja u islam nestaje njihov brak i da se rastaju odonoa koa vole, da mu! ne pola!e nikakvo pravo na nju osim uz njen pristanak i pristanak njeno

staratelja veliju.l.emra2 i uz novi mehr vjenčani dar2, to će a odvratiti od primanja islama% 6rukčije je ako oboje znaju da, ako jedno od njih prihvati islam, brak ostaje isti, nema razvoda među njima,osim da ono koje je prihvatilo islam to izabere, a to čini islam privlačnim i draim onima koji !ele daa prihvate%

3amo je jedna predaja od (mera, radiallahu anhu, drukčija od onih% 7o je kazivanje o čovjeku -t.7ea"ebi, kome je (mer, radiallahu anhu, ponudio islam, pa je on odbio% Nakon toa je razveo !enu odnjea% U nekim predajama stoji da je on rekao (meru& '(stao sam u staroj vjeri iz stida od Arapa dane bi rekli& :+rimio je islam radi !ene:',pa ih je (mer razveo%

7o je utvrđeno 8ikhsko pravilo koje se provodi u mnoim ranama 8ikha, a ono lasi& '+ostoji razlika

između početka i završetka, tako da se u trajanju i završetku toleriše ono što se ne toleriše u početku'% Nama je u osnovi početku2 zabranjeno da udajemo muslimanke za nevjernike, kao što ka!e Uzvišeni&') ne !enite se mnooboškinjama sve dok ne postanu vjernice, uistinu je robinjavjernica bolja od mnooboškinje, makar vam se i sviđala' -l.<ekare, EE0%2% (vo je to što nijedopušteno omalova!avati, tako da u osnovi ne smijemo dopustiti udaju muslimanke za nemuslimana%Ali, mi je ovdjenismo udali, već smo je našli udatom prije neo što je ušla u našu vjeru i prije neo što su se propisinaše /erijata na nju odnosili%

priznata stava na koja se mou osloniti oni koji izdaju 8etve kako bi riješili ovaj problem koji stoji kao

prepreka na putu mnoih !ena koje !ele ući u islam%+rvi stav& 7o je stav )mama Alije, radiallahu anhu . Allah a počastio. koji ka!e da njen mu! pola!e najviše prava na !enu sve dok ne iziđe iz svoa mjesta stanovanja% Uovom slučaju, nailazimo na !ene koje ostaju u svojoj domovini i u svome mjestu, koje nisu napustilečineći hid!ru ka daru.l.islamu muslimanskim društvima, zemljama2 niti bilo dje druo% (ve riječiAlije, radiallahu anhu, vjerodostojne su i niko ih nije drukčije okarakterisao, a njeov stav podr!avajui dvojica imama od tabi:ina, -š./abi i )brahim%6rui stav& (naj što se prenosi od vladara pravovjernih (mera bin el.Gataba, radiallahu anhu, da jeneke !ene nakon što su postale muslimanke ostavio da borave kod svojih mu!eva nemuslimana ili daim je dao da izaberu, kao što se to od njea prenosi iz više od jedno izvora i samo je jedna predajakoja je imala svoje speci8ične razloe2 suprotna ovima% 3toa, mo!emo ili dati prednost predajamakojih je više ili da ka!emo& )mam ili kadija imaju slobodu ili da ostave !enu kod mu!a ili da joj daju

21



da izabere ili da je razvedu od mu!a, shodno ocijeni da li postoji korist, a to se često razlikuje odslučaja do slučaja%7reći stav& 7o je stav -z.Zehrija& 'Njih dvoje su u braku sve dok ih vladar ne razvede', odnosno svedok se ne donese sudska presuda koja ih razvodi%

Zakljucci

0% ( pitanju ovoa problema ne postoji kateoričan tekst*E% Ne postoji konsenzus uleme o ovome pitanju*1% <račni uovori koji su sklopljeni prije islama su ispravni i priznaju se nakon islama i ne mou sesmatrati neispravnim, osim uz čvrst dokaz, a različitost u vjeri nije čvrst dokaz zato što ne postojiizričit tekst i zbo razila!enja među ulemom o ovome pitanju*4% 6okazi iz #ur:ana i sunneta potvrđuju da boravak mu!a sa svojom !enom, uprkos razlici u vjerinastaloj nakon sklapanja braka, ne škodi vjeri u osnovi i veza među njima se ne smatra neispravnom*% +rolašavanje veze neispravnom između mu!a i !ene zbo različitosti vjere usljed primanja islama

jedno od njih nakon sklopljeno braka ne biva samim činom primanja islama*

% Uprkos velikom broju onih koji su prihvatili islam za vrijeme +oslanika, salallahu alejhi ve sellem,ni u jednoj predaji, pa makar to bio i praktični sunnet, nije preneseno da je +oslanik, salallahu alejhi vesellem, razveo !enu od mu!a ili mu!a od !ene zato što je jedno od njih dvoje primilo islam, ili zato što

jejedno prihvatilo islam prije druoa% Nema predaje koja ovori da je on to naredio, već uvjerodostojnim predajama stoji da je postupio upravo suprotno, kao što se prenosi u slučaju njeovekćerke Zejneb% (na je ostala u braku sa svojim mu!em -bi el.Asom sve dok nije primio islam prijeoslobođenja "ekke% Nakon što je objavljen ajet sure -l."umtehine, sve što se doodilo jest da je onaučinila hid!ru i ostavila a u "ekki nakon <itke na <edru, a hid!ra nije poništila njihov bračniuovor*I% Nije ispravno oslanjati se na ajet iz sure -l."umtehine kako bi se poništila bračna veza zbo

različitosti u vjeri% Ajet nala!e da se raskine bračna veza između muslimanke i njeno mu!a nevjernikakoji se bori protiv muslimana, i da se raskine veza između muslimana i njeove !ene koja pripadaneprijateljskom narodu, a ne sa svim nevjernicima%5% Ajet iz sure -l."umtehine je dozvola da se mo!e o!eniti !enom koja je muhad!irka koja ima mu!anevjernika koji se bori protiv muslimana, ali nije to naredio% 3toa, Zejnebin slučaj nam ukazuje da

bračni uovor sa mu!em nevjernikom prelazi iz obavezno uovora lazim2 u dopušteni d!aiz2%Uzrok& nemoućnost da se vrati svomemu!u koji je neprijateljski borac i ubitak mu!a koji joj teško pada*>% Ajet časni zabranjuje muslimanu da zadr!i !enu nevjernicu koja nije

22



učinila hid!ru njemu i ušla u islam napuštajući nevjerstvo ili koja je pobjela od njea kao otpadnicaod vjere i otišla nevjernicima koji se bore protiv muslimana% Znači& zabrana postoji iz straha da ne bi

bračna veza bila uzrok naklonosti prema nevjernicima, kao što se to doodilo Gatibu bin ebi.<elteukad je mnoobošcima, zbo rodbine koju je imao u "ekki, napisao jednu od tajni muslimana% )stotako bi za nju predstavljalo štetu da ostane vezana brakom ili bez mu!a*

0=%Ako jedan od bračni druova primi islam, a drui koji je ostao nevjernik ne pripada neprijateljskomnarodu, dopušteno je da ostanu zajedno i ne razvode se samo zbo različitosti vjera, kao što na toukazuje praksa onih koji su prihvatili islam prije Gid!re u "ekki i onih koji su prihvatili islam kad je"ekka oslobođena% 7ako je i vladar pravovjernih (mer bin el.Gattab, radiallahu anhu, donosio

presude za vrijeme svoa hali8ata i niko mu to nije opovrao, kao i vladar pravovjernih Alija bin ebi.7alib%00%Cazličitost vjere među supru!nicima usljed prelaska jedno od njih na islam dozvoljava razvod

braka, ali a ne nala!e, kao što na to ukazuju (merove presude i potvrda ostalih ashaba%0E%(stanak mu!a koji je primio islam sa !enom nevjernicom koja ne pripada neprijateljskom narodu

podrazumijeva dopuštenost bračno !ivota ili ostanak !ene koja je primila islam sa mu!em

nevjernikom koji ne pripada neprijateljskom narodu, podrazumijeva dopuštenost bračno !ivota% Naime, ispravnost bračno uovora nala!e lijep su!ivot, a i bračni kontakt se u to ubraja% "oj Allahu, poka!i nam istinu istinom i opskrbi nas njenim slijeđenjem i poka!i nam neistinu neistinom i učini nasda je se klonimo% Amin@

da mu je "u:az rekao da je Allahov +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, rekao& :)slam povećava a neumanjuje',51 a to znači& )slam je uzrok povećavanju imetka onome ko a prirli i nikako nije uzrok uskraćivanju ili umanjivanju%

7akođer, ovdje se mo!e spomenuti i hadis& ')slam uzvisuje, a ne poni!ava'%54 7akođer, zato što se mi!enimo njihovim !enama, a njima nije dopušteno da se !ene našim, isto tako mi ih nasljeđujemo, a oni

nas ne%

/to se tiče hadisa& '"usliman ne nasljeđuje nevjernika, niti nevjernik nasljeđuje muslimana', protumačit ćemo a onako kako su hane8ije protumačili hadis& '"usliman se ne ubija za nevjernika', ato je da se pod nevjernikom podrazumijeva onaj koji ratuje protiv muslimana, tako da muslimanu,ustvari, nije dopušteno naslijediti onoa koji se bori protiv muslimana zbo nepostojanja veze izmeđunjih dvojice%

Umro je Abdullah bin.Ubejj i mnoi drui za koje je #ur:an posvjedočio da su muna8ici licemjeri2 i+oslaniku, salallahu alejhi ve sellem, bilo je zabranjeno da se za njea moli i da za njea oprost tra!i,

pa su oni iza sebe ostavili zaostavštinu koju su vjernici nasljeđivali% #ao što je Abdullaha bin.Ubeja

naslijedio njeov sin i +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, nije uzeo od zaostavštine muna8ika ništa,niti je ijedan dio to nasljedstva učinio 8ejom, već a je dao njeovim nasljednicima, a ovaj slučaj je

poznat uz čvrstu predaju%7ako postaje jasno da nasljedstvo ima cilj da pomone u vanjskom, a ne odnosi se na iman, koji je usrcima i unutarnjoj pripadnosti%Jicemjeri u javnom !ivotu poma!u muslimanima protiv njihovih neprijatelja, iako na drui način činesuprotno tome% 3toa se nasljedstvo temelji na situacijama koje se mani8estuju, a ne na onome što je usrcima%

Zbo toa ka!u& #ad nevjernik prihvati islam neće nadoknaditi propuštene namaze% A ako se otpadnik ponovo vrati u islam, o tom pitanju postoje dva stava% $edna skupina uleme smatra da se riječi+oslanika, salallahu alejhi ve sellem& 'Ne ubija se musliman zbo nevjernika',5 odnose na nevjernika

23



neprijatelja, a ne na zimiju% Nema nikakve sumnje da se riječi +oslanika, salallahu alejhi ve sellem&'"usliman ne nasljeđuje nevjernika' trebaju odnositi na nevjernika neprijatelja muslimana i da je tonajispravnije, jer je u aktu nasljeđivanja muslimana od njih nastojanje da se privoli ulasku u islamonoa ko to !eli od zimija štićenika muslimanske dr!ave2%"noi od njih postali bi muslimanom, da ne strahuju da bi moli ostati bez nasljedstva nakon što im

umre neko od imućne rodbine% ;ak smo to čuli iz usta ne jedno od njih, pa kad sazna da islam neopovrava njeovo pravo nasljedstva, prepreka na putu u islam počinje slabiti, a njeova !elja zaulaskom se poveća% (vo je dovoljan razlo kako bi se opće pravilo konkretizovalo% (vo je očiledaninteres u čiju korist svjedoči /erijat% ;ak je vjerovatno veća korist u nasljeđivanju njihove zaostavštineod !enidbe njihovih !ena% (vo se ne sukobljava s temeljima /erijata, jer se muslimani bore za zimije i

poma!u im i otkupljuju njihove zarobljene, a nasljedstvo se zaslu!uje iskazanom pomoći% Zato ihmuslimani mou naslijediti, dok istovremeno oni ne mou naslijediti muslimane jer im ne poma!u% Uosnovi se nasljedstvo ne zaslu!uje srčanom naklonošću, jer kad bi to bilo pravilo, onda muna8ici niti binasljeđivali, niti bi moli ostaviti zaostavštinu, a sunnet je već potvrdio da oni nasljeđuju i da mouostaviti nasljedstvo%

/to se tiče otpadnika, njea muslimani mou naslijediti% Ako se doodi da neko njeov, ko je također otpadnik, umre u periodu njeovo otpadništva, onda a prvi ne mo!e naslijediti, jer nije bio njeov

pomaač% Ako se, međutim, vrati u islam prije raspodjele nasljedstva, tu postoji spor među ulemom%

Nasljedstvo

#a!e Uzvišeni o krvarini& 'Ako je iz neprijateljsko naroda, a on je vjernik, onda neka oslobodiropstva jedno roba vjernika' -n.Nisa, >E%2, tako da krvarina za ubijeno, ako je musliman, idenjeovoj porodici* a ako je iz naroda s kojim muslimani imaju uovor . onda krvarina, opet, idenjeovoj porodici, a ako je iz naroda koji je neprijatelj muslimana, onda nema krvarine, jer je njeova

porodica neprijatelj muslimanima i s njima ne postoji uovor% 3toa, ne zaslu!uju krvarinu, a ako bi

između njih i muslimana postojao uovor, onda bi im krvarina bila isplaćena% Zato oni ne mounaslijediti muslimane, jer među jednima i druima ne postoji siurnost, niti vjera u drue%

( ovome ovori hadis -nesa koji bilje!i -bu.6avud da je -bu.7alha upitao +oslanika, salallahu alejhive sellem, za jetime kojima je vino ostalo u nasljedstvu, pa je rekao& '+rolij a', pa je rekao& 'A da aučinim sirćetom?', pa je +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, rekao& 'Ne'%55(vaj hadis upućuje na zabranu% $er, da je dopušteno, +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, bi tomeuputio pošto je to akt očuvanja jetimsko imetka%

+rimjer sličan tome je štavljenje ko!e uinule !ivotinje% +rerada nije dopuštena sve dok dopuštenomne postane% 6opuštena će postati ako se ostavi da se osuši na suncu i da je vjetrovi ispušu% 7ako će se

odstraniti smrad lešine i uzrok da zaslu!i propis koji se odnosi na štavljenje ko!e od !ivotinje iste vrstekoja je propisno zaklana%> Zato što je u kiseljenju vina u sirće njeovo popravljanje, pa je dopušteno,analono štavljenju nečiste ko!e, kao što stoji u vjerodostojnom hadisu& '#ad se ko!a uštavi postanečista' hadis prenosi "uslim od )bn. Abbasa u polavlju '-l.Gedj', 1%,

(vo viđenje zabrane pretvaranja vina u sirće navodi imam #urtubi u svome te8siru, pa ka!e& '+ostojimoućnost da je zabrana pretvaranja vina u sirće bila prisutna u početku islama, kad je objavljenazabrana konzumiranja alkohola, kako ne bi neko iz toa razloa zadr!ao vino, jer je doskora bilokonzumirano i nastojeći da se ta ru!na navika dokine% Ako je tako, onda u zabrani da se vino pretvarau sirće i u naredbi da se ono prolijeva, ne postoji nikakva zapreka da se ono konzumira onda kad se

pretvori u sirće'

#ao što se ka!e& )nsan je zarobljenik dobročinstava%

24



#a!e pjesnik& ';ini dobro ljudima, porobit će njihova srca onako kako dobročinstvo porobljavainsana'%

;estitanje praznika

+rvo su spomenuti oni koji s muslimanima !ive u miru, pa je časni ajet nalo!io da se s njima lijepo postupa i da prema njima pravedni budemo% Ciječ 'el.kist' spomenuta u časnom ajetu znači 'pravda',a 'el.bir' je 'dobročinstvo i dobrota', a dobročinstvo je stepen iznad pravde% +ravda je da uzmeš pravokoje te sljeduje, a dobročinstvo je da se odrekneš nekih prava koja ti pripadaju% +ravda je da nekojosobi daš njeno pravo potpuno, a dobročinstvo je da mu pored vraćeno prava uka!eš i usluu%/to se tiče druih, onih s kojima je drui ajet zabranio prijateljevanje, to su neprijatelji muslimanima,koji se protiv nas bore i koji nastoje da bez ikakva prava muslimane protjeraju iz njihovih domovasamo zato što ka!u& 'Naš 9ospodar je Allah', kao što su to uradile #urejšije i mnoobošci "ekke s+oslanikom, salallahu alejhi ve sellem, i njeovim ashabima% #ur:an ;asni je izbrao termin 'el.birr'činiti sve vrste dobra2 kad se obraća muslimanima objašnjavajući im kako trebaju postupati premanemuslimanima s kojima !ive u miru, pa ka!e Uzvišeni& '6a im dobro činite', a riječ 'el.bir' je

upotrijebljena kao norma ponašanjai ophođenja prema onima koji pola!u najviše pravo na čovjeka nakon Uzvišeno Allaha, a to sunjeovi roditelji odnosno, 'biru.l. vali' . dobročinstvo roditeljima2% +renose dvojica /ejhova<uharija i "uslim2 od -sme, -bu.<ekrove, radiallahu anha, kćerke daje došla kod Bjerovjesnika,salallahu alejhi ve sellem, i rekla& '( Allahov +oslaniče, došla mi je majka koja je mnooboškinja iona !eli da bude prisna sa mnom i da joj budem naklonjena% Goću li biti ljubazna prema njoj?' +a jerekao +oslanik, salallahu alejhi ve sellem& '<udi ljubazna prema svojoj majci@' Naredio joj je daovako postupi i pored toa što je ona mnooboškinja, a poznato je daje stav islama premasljedbenicima #njie bla!i neo prema mnoobo!cima, idolopoklonicima%;ak #ur:an ;asni dopušta da se jedu njihova jela i da se !eni njihovim !enama, odnosno da muslimani

mou jesti ono što zakolju sljedbenci #njie, kao što ka!e Uzvišeni u suri -l."aide& ') dozvoljena suvam jela%%

%% ukazuje #ur:an ;asni riječima& '(n od vode stvara ljude i čini da su rod po krvi i po tazbini,9ospodar tvoj je kadar sve' -l.Furkan, 4%2%

Nu!no proizlazi i majčinstvo i sve što ono sobom nosi od utvrđenih prava koje majka ima prema svomdjetetu u islamu% 3toa, mo!e li se ubrojiti u dobročinstvo i lijepo ophođenje da prođe prioda poputovo veliko praznika za nju, a da joj a ne čestita? #akav stav da zauzme prema rodbini s majčinestrane, poput djeda i nane, poput dajd!e i poput tetke majkine sestre2 te poput dajd!ine djece i tetkinedjece? 3vi oni posjeduju rodbinsko pravo, kao što ka!e Uzvišeni& 'A rođaci su prema Allahovoj #njizi

jedni druima preči' -l.-n8al, I%2% ) ka!e Uzvišeni& 'Allah naređuje pravdu, dobročinstvo i da se bli!njima udjeljuje' -n.Nahl, >0%2%

+oslanik ;asni je posavjetovao -bu. Zerra riječima& '<oj se Allaha ma dje od bio i neka ti lošedjelo slijedi dobro koje će a izbrisati, i prema ljudima se lijepo ophodi'%0=E 7ako +oslanik, salallahualejhi ve sellem, ka!e& ') prema ljudima se ophodi', a nije rekao 'prema muslimanima se ophodilijepo'%

Bjerovjesnik, salallahu alejhi ve sellem, ukorio zbo toa, a ona je rekla& 'Zar nisi čuo šta su rekli, oAllahov Bjerovjesniče?' pa je +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, odovorio& ';uo sam i rekao& :Bi@ve alejkum, odnosno& smrt će doći i vama isto kao što će i meni2% ( Aiša, Allah voli blaost u svemu'%

25



$er, nama je naređeno da dobro uzvratimo dobrim i da pozdrav još ljepšim uzvratimo ili, u najmanjuruku, onako kako smo pozdravljeni, kao što Uzvišeni ka!e& '#ad pozdravom pozdravljeni budete,ljepšim od njea otpozdravite ili a uzvratite' -n.Nisa, 5%2%

"uslimanu ne priliči da bude manje plemenit i ni!e morala od nemuslimana, jer musliman mora biti

najplemenitiji i najpotpunije morala, kao što stoji u hadisu& 'Bjernici najpotpunije vjerovanja su onikoji su najljepše morala' hadis prenose Ahmed, -bu.6avud, )bn. Gibban i Gakim2, kao što, također,ka!e Bjerovjesnik, salallahu alejhi ve sellem& '+oslat sam da upotpunim plemenite naravi'%0=4+renosi se da je jedan poklonik vatre rekao )bn.Abbasu, radiallahu anhu& '-s.selamu alejkum neka jemir s vama2'% +a je ibn Abbas odovorio& 'Be alejkumu.s.selam ve rahmetullah neka je i na vas mir iAllahova milost2'% +a su neki ashabi rekli& '#a!eš mu i Allahova milost ve rahmetullah2'? +a jeodovorio& '+a zar ne !ivi u Allahovoj milosti?@' (vo se, također, potvrđuje ako !elimo da ih

pozovemo u islam i da im a učinimo bliskim te da im muslimane učinimo draim% 7o se, zasiurno,neće postići međusobnom rubošću%Bjerovjesnik, salallahu alejhi ve sellem, bio je najljepše morala, najplemenitije su!ivota, pa i samnoobošcima među #urejšijama čitavo vrijeme mekansko perioda, uprkos njihovom neprestalnomvrijeđanju i napadima na +oslanika, salallahu alejhi ve sellem, i na njeove ashabe% ;ak su izneoraničeno povjerenja u +oslanika, salallahu alejhi ve sellem, ostavljali kod njea vrijedne stvarina čuvanje za koje su se bojali, tako da je +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, i kad je učinio hid!ru u"edinu, ostavio Aliju, radiallahu anhu, i naredio mu da stvari date na čuvanje vrati njihovimvlasnicima%

%% ili putem čestitki koje ne sadr!avaju vjerske oznake ili 8raze koje se sukobljavaju sa načelima islama, poput krsta i slično, jer islam iz temelja opovrava ideju o raspeću& 'A nisu a ni ubili, ni raspeli, većim se pričinilo' -n.Nisa, 0I%2%

+oziv na ozbu+rvo& )slam krajnje potvrđuje pravo komšije, bez obzira bio on musliman ili nemusliman, kao što na toukazuju riječi Uzvišenoa& 'A roditeljima dobročinstvo činite, i rođacima, i siročadi, i siromasima, ikomšijama bli!njim, i komšijama daljnjim'-n.Nisa:, 1%2%6aljnji komšija je onaj koji je daleko, bez obzira je li po srodstvu ili vjeri ili ako mu je kuća daleko%Abdullah bin.Amr je naredio svome slui da ne zaboravi komšiji Oidovu udijeliti udio od !rtve koju jezaklao, i potvrdio je da mu ostavlja oporuku, sve dok a slua nije upitao šta je tajna te velike brie zakomšiju, pa je odovorio& 'Cekao je +oslanik, salallahu alejhi ve sellem& :6!ibril me je tolikosavjetovao o komšiji, tako da sam pomislio da će mu dati pravo nasljedstva:'%6ruo& "usliman se ne mora odazvati pozivu koji mu je upućen ako zna da a tamo očekuje ono što

je zabranjeno i što ne mo!e promijeniti% 3ve dok on ne mo!e ukloniti ono što je zabranjeno, onda nekase on ukloni od njea% (vo je stav islamskih pravnika u slučaju onoa ko bude pozvan na bračnuozbu i bude znao da će se tamo desiti neke zabranjene stvari, čak i kod onih koji smatraju da jevad!ib du!nost2 odazvati se !enidbenom slavlju%)ma alima koji smatraju da je odazivanje na poziv mustehab lijepo i pohvaljeno2, ali da nije vad!ib%/to se tiče druih poziva mimo !enidbeno slavlja, po konsenzusu uleme, nije vad!ib odazvati se na te

pozive, već je to mustehab radi jačanja međusobnih veza i radi unapređivanja osjećaja ljubavi međuljudima, posebno ako među njima postoje srodstva i određene veze, poput rodbinskih, komšijskih i

prijateljskih%7reće& Ba!nije je pitanje ovdje& $e li mu dopušteno da se odazove ovakvome pozivu ako to nije

njeova obaveza?

26



(dovor& U osnovi nije dopušteno zbo hadisa koji je naveo pitalac, a to su +oslanikove, salallahualejhi ve sellem, riječi& '(naj ko vjeruje u Allaha i u 3udnji dan, neka ne sjedi za stolom na kojem se

poslu!uje alkohol', jer je jedno od pravila islama da se rijeh opkoli sa svih strana sve dok mu korijenine popucaju% Zbo to ajeta je zabranjeno svako djelo koje vodi rijehu ili na njea podstiče%

Navodi se da su (meru bin.Abdulazizu doveli rupu koja je pila alkohol, da nad njima provede kaznu, pa su mu rekli& '( vladare pravovjernih, među, njima je čovjek koji nije pio alkohol, čak je i postio'%+a je rekao& '(d njea počnite, jer Allah Uzvišeni ka!e& :(n vam je u #njizi objavio& #ad čujete daAllahove riječi poriču i da im se izruuju, ne sjedite s onima koji to čine dok ne stupe u druirazovor, inače bit ćete kao i oni' -n.Nisa:, 04=%2%

3tanovi

+itanje o kupovini stanova putem kamatnih kredita u zemljama Zapada nije novo, već je to pitanje vrlostaro, otprilike E odina ako ne i više% +ostavljeno mi je mnoo puta nakon što su moje posjetemuslimanskim manjinama u dijaspori u Americi, -vropi i zemljama 6aleko )stoka postale češće%

+itanje o kupovini stanova se neprestano ponavljalo%7akođer su se često ponavljala pitanja o mesu !ivotinja koje zakolju zapadnjaci, većinom kršćani, o

jelima i hrani u koju se mo!e staviti svinjsko mesa i masti%

;esto je nesporazum između njih dvojice i njihovo šejha nastajao promjenom prilika u dva različitavremena% Zbo toa su rekli& '6a je vidio ono što smo mi vidjeli, rekao bi isto što smo i mi rekli'%3toa je hane8ijska ulema de8inirala ovo neslaanje kao različitost između stoljeća i vremena, a nerazličitost između dokaza i arumenata% 3lično objašnjenje se spominje za razila!enje između "alika injeovih učenika, i Ahmeda i njeovih učenika% Bjerovatno je to razlo koji stoji iza različitosti

predaja koje se prenose od imama Ahmeda o određenim pitanjima, tako da nekad ove predaje moudostići deset ili više%

U sahihu stoji da je Uzvišeni Allah rekao& 'Učinio sam', odnosno uslišao je dovu molbu2, i kao štonas je +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, naučio& 'Allah je nama oprostio nenamjernu porešku,zaborav i ono na šta smo prisiljeni'

#ao što stoji u hadisu Amra bin el.Asa& '#ad vladar id!tihadeći donese presudu i poodi, on za njuima dvije narade, a kad id!tihadi i donese presudu pa poriješi, on za to ima jednu naradu

Zato izla!emo ove podatke onako kako su nam ih predstavili braća koja se bave ovim pitanjem naZapadu i koja a poznaju&0% #amatna stopa u prvim ratama kupca stana putem banke koja posluje s kamatom predstavlja

većinski postotak vrijednosti rate, onaj manji dio predstavlja isplatu vrijednosti osnovno zajma% (vaj postotak se postepeno mijenja tako da većinski postotak postaje otplata za zajam u kasnijim ratama%E% 6u se mora isplatiti u periodu koji mo!e dostići čak i trideset odina% #amatna stopa se smanjujeshodno kratkoći perioda za izmirenje, kao što se povećava ako se povećava i ovaj period% #amatnastopa naisteku perioda za izmirenje mo!e dostići duplo veću vrijednost od osnove zajma, shodno vremenskom

periodu%

27



1% "jesečna rata koja se isplaćuje banci je jednaka cijeni odišnje kirije u situacijama kad se iznajmikuća ili bude malo veća, a nekad se doodi da bude i manja%4% U situaciji kupovine stana putem banke koja radi na principu kamate, nakon isteka svih rata stan

postaje vlasništvo kupca, dok u situaciji iznajmljivanja, ono što plati podstanar u očima vlasnikaizleda neznatna svota, a podstanar, nasuprot tome, ne posjeduje ništa druo osim da se mo!e koristiti

stanom%% U slučaju podizanja kredita putem kamatnih stopa, bankovne kamate a oslobađaju njemu shodno

procent ukupno poreza% Bećinom taj procent je vrlo veliki i teško pada ljudima, dok u slučajuiznajmljivanja budući podstanar plaća ukupnu vrijednost ovoa poreza%

5% Nemouće je da muslimani u ovim zemljama postanu vlasnici nepokretne imovine, osim u trislučaja&a2 U slučaju kupovine kešom ili putem kooperativno rada određenih lica, što je vrlo teško i rijetko%

b2 )li putem nekih islamskih kompanija koje, uzimajući u obzir veličinu kapitala, ne mou udovoljiti potrebama muslimanskemanjine usljed manjka kapitala2% Zatim procent zarade koji ih očekuje mo!e dostići čak tri puta većinivo od procenta bankovnih kamata% Brijeme kredita je vrlo kratko i ne prelazi pet odina, a vrijednostodišnje rate bude udvostručena, što mnoi ne uspiju izmiriti%c2 )li, da muslimani postanu vlasnici nekretnina putem banaka koje posluju na kamatnom principu

>%Blasnici stanova na Zapadu ulavnom ne iznajmljuju svoje stanove porodicama sa mnoo djece, što je, naravno, odlika muslimana% Beliki broj muslimanskih porodica biva protjeran iz iznajmljenoastana zbo veliko broja djece, ili zbo veliko broja ostiju, ili čak zbo prevelike dinamike u stanu,ili zbo svadljivosti nekih komšija nemuslimana% U ovakvom slučaju, teško se preseljavati iz stana ustan radi istoa razloa* tada poteškoće izrone na površinu%0=%Neke evropske zemlje i neke američke dr!ave određuju broj djece u porodici koja !eli iznajmiti

stan% U ovoj situaciji, poteškoće budu udvostručene, posebno kod porodica koje imaju više od četverodjece, a takvih je vrlo mnoo%

28



00%(vdje postoji nejasnoća koja se odnosi na uovor koji banka potpisuje% 7o je uovor o prodajistana% #orisnik kredita ne dobija novac, već dobija stan, i nejasnoća je, koju neki potenciraju, da se8ormalna kamata oleda u samom obliku uovora% /to se tiče biti postupka, riječ je o prodaji naodređeno vrijeme, dje je povećana vrijednost cijena2 shodno protoku vremena%0E%+ostoje neke situacije kad ljudi kuću kupe putem banke koja se sastoji od dva stana, pa u jednom

stanuje, a drui iznajmljuje% 7ako cijena kirije pokrije visinu rate koja se mora otplatiti banci zakupovinu cijele kuće, a nakon isplate dua, oba stana postaju njeovo vlasništvo%

-konomske privileije0% 3ni!enje kamatnih stopa plaćenih iz dohotka koji potpada pod porez, što dovodi do sni!enjavrijednosti cijene2 plaćeno poreza, manjak pri porezu je uvijek manji od vrijednosti plaćenih kamata,dok kirija koja se plaća nije izuzeta od poreza* zato onaj koji utima stan pod kiriju ne mo!e dobitinikakav popust na porez%E% Uzima se dio od rate koja se plaća . koji se čini vrlo malim, ali koji se povećava shodno vremenu,

jer su sve rate iste . da se izmiri lavnica kredita% 7o znači da je kupac u prilici 8ormirati svoj privatnikapital% /to se, pak, tiče uzimanja stana pod kiriju, ono je čisti trošak%1% #upac postaje vlasnik i tiče a se bilo kakva razlika u cijeni između kupovine i prodaje% #od

prodaje, ako porastu cijene, uzima razliku na kompletan stan, a ne samo ono što je za njea platio% Akose pak cijene spuste, on biva ubitnik, jer je du!an isplatiti vrijednost kredita, i to nema nikakve vezesa cijenom stana% Ali, ipak je uobičajeno da cijene rastu, i to je ono što ljudi obično očekuju prilikomkupovine i to je ono čemu te!e prilikom odabira mjesta% Naravno, mo!e se dooditi i obrnuto, pa daizube%4% Brijednost rate je obično stabilna jer postoje krediti kod kojih se mijenjaju kamatne stope, dok sevrijednost LiznosL kredita ne mijenja, osim onoliko koliko je od njea otplaćeno2 na du!i period, što je

praksa stambenih kredita% 7ako dolazi do povećanja plata, iako sporo,a da se ne povećava vrijednost rate koju otplaćuje, pa postepeno iščezava procent rate u ukupnim

primanjima, dok se kirija obično povećava shodno povećanju dohotka%% +osjedovanje stana je jedan od znakova stabilnosti, što povećava povjerenje druih korisnikakredita u čovjeka, kao što pridr!avanje velike svote novca kreditora, podijeljeno na rate na du!i

period, predstavlja prednost koja olakšava moućnost dobijanja druih kredita ili kreditnih%%

Prednosti nematerijalne prirode0% #upac izabire mjesto u kojem se nalaze dobre škole, što iznajmljivač stana većinom ne mo!e%"jesta u kojima se mou naći stanovi za iznajmljivanje obično su ispod prosječno nivoa, a klasaškola je vrlo bitan 8aktor%1% #upac mo!e probrati mjesto koje je blizu d!amiji ili islamskom centru, pa se muslimani vlasnici

stanova i kuća tako mou zbli!iti, što nosi oromne duhovne vrline% 7o, naravno, nisu u stanju učinitioni koji !ive kao podstanari%1% 3ve dr!avne uslue su bolje tamo dje !ive posjednici neo kompleksi koji se iznajmljuju%4% Oivot u vlastitom stanu daje stanaru mnoo veći uled i snau neo što a u!ivaju oni koji stanuju uiznajmljenim stanovima% (vo 8ormira pozitivan stav, počevši od učitelja u školi, na radnom mjestu,kod komunalaca koji odvoze smeće%% (kolina je općenito bolja u oblastima dje su privatne kuće neo tamo dje su stambeni kompleksiza iznajmljivanje, čak se i zločini rijeđe doađaju%% Nezavisnost ima i drue prednosti% Na primjer, po pitanju dječije alame, staraca i njihovih ostiju,slobode kretanja !ena po kući% U takvom ambijentu se osjeća olakšanje, jer mou skinuti svojuspoljašnju odjeću, a da se ne otkriju komšijama% "eđu prednostima je i buđenje na sabah i sehur tokom ramazana te ostajanje do kasno u noć radi učenja i podučavanja bez ikakvih smetnji%

29



9ospodin Cešid Cida je odovorio&U osnovi, u islamskom /erijatu imeci nemuslimana koji !ive van islamskih zemalja su dopuštenionome ko ih prisvoji i osvoji, kakav od bio vid osvajanja% Ali, ipak su islamski pravnicikonkretizovali ovu općenitost postojanjem vrlo stroo stava /erijata naspram varanja koje jemuslimanu zabranjeno, pa su rekli& "usliman ne mo!e biti varalica ni u kom slučaju, pa ako mu bilo

koji čovjek povjeri svoj imetak, pa makar to bio i neprijatelj, musliman mora sačuvati ukazano mu povjerenje i zabranjeno mu je da a prevari, lako je u osnovi imetak neprijatelja plijen onome ko azaplijeni snaom ili lukavstvom ili bilo kojim druim sredstvom osim prevare% Zar nije preče da budedopušteno ako a musliman uzme uz pristanak nemuslimana u nemuslimanskom svijetu,

30



pa makar i u obliku neispravnih uovora unutar muslimansko svijeta ili koji bi bili takookarakterisani među muslimanima i međunemuslimanima koji potpadaju pod muslimansku vlast? Ne vidim nikakav oblik analoije da, shodnotome, ostale zabranjene stvari postanu dopuštene, poput nevjerstva, alkohola, strvine% 7e su stvarizabranjene po svojoj biti unutar islamsko društva i unutar neislamsko% 6ok je imetak nemuslimana

koji !ive izvan islamsko društva u osnovi /erijata dopušten% $er, osnova u analoiji kijasu2 je da sestvar upoređuje s njom sličnom, a ne sa suprotnom joj stvari u uzroku propisa%%

#akav je propis o kupovini stana ili kuće, auta za ličnu upotrebu te namještaja za stan i kuću putem bankovnih kredita i druih ustanova koje nala!u odovarajuću zaradu na tim kreditima kao re8leksijuhipoteke, imajući u vidu da je u slučaju kuća, auta i namještaja općenito jedina relevantna zamjenaiznajmljivanje uz mjesečnu kiriju koja većinom prelazi vrijednost mjesečne rate koju banke odrede?(dovor& šerijatski nije dopušteno% Akademija je dala pitanja Bisoko instituta za islamsku misaoodređenom broju alima, koji su dali odovore na njih% Uprava Akademije se zadovoljila s ovimkratkim odovorima i ove teme nije prepustila studiranju i raspravi, poput ostale problematike koja uvećini slučajeva bude potkrijepljena istra!ivačkim radom%

%%% Uzvišeni& '(n vam je objasnio šta vam je zabranio, osim ako ste u nevolji primorani2' -).-n.:am,00>%2%

7akođer im je zabranio da sjede po putevima, pa rekoše& '( Allahov +oslaniče, tu se sastajemo, jer nemamo dje', pa je +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, uva!io njihovu potrebu i dozvolio im da sesastaju, ali pod odovarajućim uvjetima i normama čija je suština da putu daju njeovo pravo%

"usta8a Zerka

;ovjek tamo ima tri solucije kad je u pitanju stan& ili da direktno kupi kuću od onoa ko je posjeduje,

što je, inače, rijetka praksa zbo skupoće, ili da je iznajmi, ali kirije su prevelike i nepodnošljive, atreća solucija je da podine kredit od banke uz kamatnu stopu2, onoliki koliko košta kuća% #redit ćeotplaćivati u ratama na du!i period . kao što smo to već spomenuli . i na kraju toa perioda i nakonisplaćeno kredita čovjek postaje vlasnik kuće%Uobičajeno je u ovakvim situacijama da je mjesečna rata zajedno sa kamatnom stopom manja od kirijeako bi čovjek bio podstanar, uz to na kraju postane vlasnik kuće%

Nakon pomno ispitivanja i konsultovanja tekstova, našao sam da mezheb imama -bu.Gani8e injeovo učenika imama "uhammeda bin el.Gasana dozvoljava uzimanje ovih kredita sa kamatnomstopom muslimanu koji odsjedne u nemuslimanskim zemljama,%% imam "uhammed kao dokaz navodihadis koji se odnosi na <enu el.Nedir kad ih je Allahov +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, protjerao,

pa su rekli& '(vi ljudi su nam du!ni i još nam nisu isplatili', pa je +oslanik, salallahu alejhi ve sellem,rekao& '(stavite i po!urite'% (n ovaj hadis uzima kao dokaz dopuštensoti poslovanja putem kamateizmeđu muslimana i nemuslimana u daru.l.harbu svijetu rata2, jer su muslimani bili njima du!ni, paka!e& '+oslanik, salallahu alejhi ve sellem, to je dopustio zato što su bili neprijateljski narod i oni su

pripadali daru.l.harbu, pa ih je +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, opkolio u njihovom utvrđenju2,tako da smo uvidjeli da je ovakav način poslovanja dopušten između muslimana i nemuslimana koji

pripadaju daru.l.harbu, iako nije dopušten između samih muslimana unutar islamskih zemalja'

3tan

4% Ako se ni jedno ni druo od navedeno u sadašnjem vremenu ne mo!e ostvariti, onda Bijeće, u

svjetlu šerijatskih pravila, načela i uva!avanja situacije, ne smatra zabranjenim pribjeavanje ovomnačinu poslovanja, a to je uzimanje kredita sa kamatom kako bi musliman sebi kupio kuću i utočište za

31



svoju porodicu% (vo pod uvjetom da on nema druu kuću koja zadovoljava navedene potrebe te da muta kuća bude osnovno prebivalište i pod uvjetom da nema viška novca kojim bi moao kupiti kuću ada ne pribjeava kreditu%Bijeće je utemeljilo ovu svoju 8etvu na dva osnovna stajališta% +rvo stajalište&7o je pravilo da nu!ne situacije dozvoljavaju inače zabranjene stvari% (ko koje postoji potpuna

salasnost% ovo pravilo je izvedeno na osnovu kur:ansko teksta% (vo se spominje na pet mjesta u#ur:anu% $edno od njih su i riječi Uzvišenoa u suri -).-n.:am& '%%%(n vam je već objasnio šta vam jezabranio, osim kad ste primorani' -).-n.:am, 00>%2% 7o su, također, riječi Uzvišenoa u istoj surinakon što su spomenuta zabranjena jela& '%%%A onome ko bude primoran, ali ne iz !elje već samo tolikoda lad utoli, 9ospodar tvoj će doista oprostiti i milostiv biti' -).-n.:am, 04%2%

Uzvišeni u suri -l.Gad!d!& ') u vjeri vam ništa teško nije propisao' -l.Gad!d!, I5%2 i također u suri-l."aide& 'Allah ne !eli da vam pričini poteškoće' -l."aide, %2%

6om je nesumnjivo nu!na potreba muslimanske porodice i muslimana kao individue% 7o je jedna odAllahovih blaodati koje je podario svojim robovima, pa ka!e Uzvišeni& 'Allah vam je od kuća vaših

domove načinio' -n.Nahl, 5=%2% +oslanik, salallahu alejhi ve sellem, također je prostrani domde8inisao jednim od tri ili četiri 8aktora sreće%

(vdje se daje prednost postupanju po hane8ijskom mezhebu zbo nekoliko ledišta, kao što su&0%"usliman nije du!an provoditi šerijatske propise koji se tiču politike, ekonomije, društveno !ivota idrue njima slične koji se tiču opće poretka u društvu koje ne vjeruje u islam% (n to, zapravo, nije umoućnosti, a Allah, d!ellešanuhu, nikoa preko njeovih moućnosti ne opterećuje% ) zabranjenostkamate je jedan od ovih propisa koji se tiču identiteta zajednice i 8ilozo8ije dr!ave te njenodruštveno i ekonomsko pravca% (d muslimana se zahtijeva da provodi propise koji se tiču ličnonjea kao individue, poput propisa obredoslovlja ahkamu.l.ibadat2, te propisa vezanih za ishranu,

piće, djecu te onih propisa koji se tiču braka, razvoda, vraćanja !ene, iddeta period koji !enu čekanakon razvoda2, nasljedstva i druih propisa koji se tiču porodično prava% 7ako, ako bi mu i ovi propisi bili zabranjeni i on nikako ne bi bio u prilici upra!njavati svoju vjeru, onda mu je du!nost daučini hid!ru u Allahovu prostranu zemlju, ako je to ikako mouće%E%Ako musliman u nemuslimanskim zemljama ne bi poslovao putem ovih neispravnih uovora, međukojima je svakako i kamata, to bi a dovelo u situaciju da njeova privr!enost islamu bude uzrok njeovo slabo ekonomsko stanja ili 8inansijsko kraha% )slam, ustvari, treba jačati muslimana, a neda a čini slabim i da mu blaodati povećava a ne umanjuje, te da mu koristi a ne da mu šteti% Neki oduleme prethodnika sele82 su za dopuštenost nasljeđivanja muslimana od nemuslimana kao dokaznaveli hadis& ')slam povećava, a ne umanjuje', odnosno povećava muslimanu blaodati i ne umanjujeih%

Njemu sličan je i hadis& ')slam uzdi!e, a ne poni!ava'% $er, musliman bi, kad ne bi poslovao putemovih uovora s kojim su oni zadovoljni, bio prinuđen da ono što se od njea tra!i, a da nasuprot nedaje ništa, jer on od ovih uovora i zakona mora provoditi sve one koji mu nala!u da plaća obaveze iduove, a ne provodi ih dje bi on moao nešto zaraditi, tako da on uvijek ima račune, a nikad zaradu%%

$edno od poznatih pravila koje treba istaknuti lasi& '(no što jezabranjeno u svojoj biti ne biva dopušteno osim u nu!noj situaciji, dok ono što je zabranjeno iz

preventive biva dopušteno prilikom potrebe'%

nisu dovoljno jaki da bi se ovi krediti moli smatrati dopuštenim zbo slijedećih razloa& Nepodudaranje ovoa slučaja sa hane8ijskim mezhebom, jer stav koji prevladava kod njih i kako toocjenjuju oni koji su se bavili istra!ivanjem hane8ijsko mezheba, poput #emala ibn el.Gemama u

32



djelu 'Fethu.l.kadir'te )bn.Abidina u djelu 'Cedu.l.muhtar', i kamata biva dopuštena onda kad jemusliman uzima od nemuslimana van islamskih zemalja dari.l.harb2, i to uz obostrano prisustvo%3toa, dvojica potpisnika smatraju da su ova prva dva uvjeta nezadovoljavajući, jer se evropske zemljene mou smatrati daru.l. harbom svijetom rata2, i zato što je musliman u ovome slučaju taj koji plaća,a ne koji uzima, tako da se razlikuje temeljni uzrok na kome je odluka zasnovana, iako se pokušalo

lobalizovati drui uvjet i tako da na kraju budu poistovjećeni i onaj koji uzima i onaj koji plaća%7ome se, također, dodaje da dokazi koje su naveli hane8ije o ovome pitanju ne mou biti autoritativni,niti ovaj kratki protest daje dovoljno prostora da bi se naveli stavovi uleme o dokazima hane8ija% (nošto se ka!e daje podjela kod hane8ija dvostruke, a ne trostruke prirode, odnosno mora biti ili daru.l.islam svijet islama2 ili daru.l.harbi svijet rata2, ne mo!e poljuljati naš stav da ovakav vid poslovanjanije dopušten, jer oni smatraju da nevjerničke zemlje mou biti mjesto siurnosti, a i ne moraju to biti,

pa%%

6oktor šejh $usu8 el.#ardavi, predsjednik -vropsko vijeća za 8etve i istra!ivanja, opovrao je da seodluka Bijeća kojom se dopušta kupovina kuća stanova2 putem kamatnih kredita u neislamskimzemljama zasnivala samo na hane8ijskom mezhebu kao 8ikhskom opravdanju%%04E str%

Uslovi

+rvo& #on8erencija savjetuje muslimanima koji borave u zapadnim zemljama te investicione ustanoveu islamskim zemljama, slijedećim&+rvo&0% Caditi na osiuranju islamskih zemalja koje bi riješile problem 8inansiranja stanova putemiznala!enja dovoljno broja islamskih 8inansijskih ustanova ili kooperativnih udru!enja zanaseljavanje za koje se očekuje da će uzeti u obzir uvjete i potrebe onih oraničeno prihoda2 kako bise izišlo iz stanja olakšice i nu!nosti darureh2 u stanje odlučnosti azima2 i odabira ihtijar2%

E% Caditi na podršci kojoj je cilj jačanje islamskih oranizacija ustanova2 koje su još u razvoju i kojerade shodno propisima i praksi islamsko prava kako bi bile u moućnosti da osiuraju shodnezamjene%1% Analiziranje uovora po kojima se trenutno vode poslovi unutar standardnih banaka i koji se tiču8inansiranja kupovine stanova kako bi se iznašla 8orma koja se ne sukobljava sa propisima islamsko

prava te radom na uvjeravanju odovornih kako bi se na taj način poslovalo%6ruo&0% 6om je jedna od nu!nih potreba koju čovjek mora sebi osiurati, bez razlike na to da li putemiznajmljivanja ili kupovinom%E% )znajmljivanje stana za muslimana koji boravi u Americi povlači za sobom niz poteškoća* neke odnjih se tiču obima porodice, neke odabiranja odovarajuće mjesta za stanovanje, a neke zboneprestane kontrole vlasnika stanova nad podstanarima%1% 7renutno dostupni način da se dođe u vlasništvo stana je putem bankarskih olakšica mortae .hipoteka2, dje se prodavcu plaća putem rata, što je u osnovi kamata, a muslimanu nije dopušteno dakoristi kamatu ako ima šerijatski dopuštenu zamjenu% 3voju potrebu bi moao zadovoljiti ako sklopiuovor sa kompanijom koja će a 8inansirati na osnovu prodaje na određeno vrijeme bej:u.l.ed!el ilimurabeha2 ili prodaje na dobitak ili kao nepotpuna suradnja ortakluk, sudjelovanje2%4% Ako ne postoji nijedna /erijatom dopuštena zamjena, a musliman !eli uzeti kuću stan2 u vlasništvo

putem bankarskih olakšica, onda većina učesnika smatra daje dopušteno kupiti stan putem bankarskiholakšica mortae . zalo, hipoteka, kredit2 zbo potrebe koja je dostila stepen prinuđenosti%(dnosno, ova dva uvjeta moraju postojati& da musliman bude van daru.l.islama islamskih zemalja2 i

da se kod njea pojavila potreba koja je svojstvena većini onih koji borave van islamskih zemalja,

33



+itanje& Neka su se braća pitali& Zar se ne mo!e upotrijebiti princip dobiti murabeha2 putem kojea posluju islamske banke kao zamjena za kredite kod kupovine kuća preko banaka?(dovor& Uopće ne postoje islamske banke u zapadnim zemljama koje bi poslovale putem dobitimurabehe2 ili drukčije% 3 drue strane, vidimo da dobit murabeha2, na osnovu koje posluju islamske

banke, ne mo!e riješiti problem kupovine kuća stanova2 na Zapadu, kako stvari danas stoje, jer

poslovanje putem dobiti murabehe2 zahtijeva, i to u početku, plaćanje sume koja otprilike iznosi 1= posto vrijednosti kuće koja se !eli otkupiti, kao što, također, islamske banke ne daju du!i rok od petodina za povrat sredstava, dok standardne zapadne banke odađaju isplatu vrijednosti i do tridesetodina, što običnom čovjeku olakšava plaćanje iznosa zbo du!ine otplate i male rate%

rezimee..glavnih tema i odgovora

Documents