2021

Mjere EU-a za odgovor na nisku razinu digitalnih vještina

HRPregled br.02

2

Sadržaj

Odlomak

Sažetak I. – VII.

Uvod 01. – 06.

Cilj i opseg ovog pregleda te pristup njegovoj izradi 07. – 11.

Analiza 12. – 55. Trenutačno stanje 12. – 21. Potrebe za digitalnim vještinama u EU-u 12. – 13.

Razina digitalnih vještina u EU-u 14. – 17.

Usporedba razina digitalnih vještina u svijetu 18. – 21.

Mjere EU-a do 2020. 22. – 45. Strateške inicijative za potporu digitalnim vještinama 22. – 33.

Program Erasmus+ i ESF bili su glavni izvori financiranja za digitalne vještine 34. – 42.

Učinak mjera Komisije za ublažavanje krize uzrokovane bolešću COVID-19 na programe za razdoblje 2014. – 2020. (operativni programi za Erasmus i ESF) povezane s digitalnim vještinama 43. – 45.

Prijedlozi EU-a za budućnost (razdoblje 2021. – 2027.) 46. – 55. Program vještina za Europu 46. – 47.

Mehanizam za oporavak i otpornost 48. – 49.

Europski socijalni fond plus (ESF+) 50. – 51.

Novi program Erasmus za razdoblje 2021. – 2027. 52.

Akcijski plan za digitalno obrazovanje 53.

Preporuka Vijeća o jačanju Garancije za mlade 54.

Ažuriranje pokazatelja digitalnih vještina 55.

Zaključne napomene 56. – 66. Glavna pitanja istaknuta u pregledu 56. – 61.

Izazovi za budućnost 62. – 66.

Pojmovnik, pokrate i skraćeni nazivi

3

Prilozi Prilog I. – Mjerenje razine digitalnih vještina

Prilog II. – Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta

Prilog III. – Financijske informacije o provedbi programa ESF-a za pojedinačne države članice prema stanju od kraja 2019.

Revizorski tim

4

Sažetak I. Sve veća digitalizacija u svijetu sa sobom donosi potrebu za određenom razinom digitalnih vještina, i u privatnom i u poslovnom životu. U EU-u su 2019. godine jednu trećinu odraslih osoba koje su zaposlene ili traže posao – tj. više od 75 milijuna ljudi – činile osobe koje nemaju barem osnovne digitalne vještine ili koje se tijekom posljednja tri mjeseca uopće nisu služile internetom. Taj je udio bio veći za osobe s niskim razinama obrazovanja, starije osobe i nezaposlene.

II. Kad je riječ o povećanju razine digitalnih vještina, uloga je EU-a pružati potporu nacionalnim mjerama iznošenjem smjernica i preporuka, pružanjem potpore mrežama suradnje te financiranjem mjera usmjerenih na tu temu. Međutim, primarnu odgovornost za obrazovne sustave i strukovno osposobljavanje snose države članice EU-a.

III. Ovo izvješće nije rezultat revizije, nego je riječ o pregledu koji se uglavnom temelji na javno dostupnim informacijama. U njemu se ne procjenjuju mjere koje je Komisija poduzela u tom području, kao ni preporuke koje je iznijela. Sud opisuje nedavna kretanja u području osnovnih digitalnih vještina među radnom snagom u dobi od 25 do 64 godina u kontekstu mjera EU-a u tom području od 2010. godine nadalje, a posebice tijekom posljednjih pet godina. Početak novog programskog razdoblja EU-a, 2021. – 2027., pravi je trenutak za skrenuti pozornost na važnost tog pitanja i utvrditi potencijalne izazove na visokoj razini za one koji na početku 2021. godine osmišljavaju programe i odabiru projekte za to razdoblje.

IV. Ovaj pregled pokazuje da EU već dulje vrijeme potvrđuje važnost osnovnih digitalnih vještina za sve građane te je riječ o pitanju koje je obuhvaćeno strategijom EU-a Europa 2020. EU je od 2010. uveo niz različitih inicijativa usmjerenih na digitalne vještine, često kao dio širih mjera. Riječ je o širokoj temi koja uključuje brojne dionike na mnogim razinama. Rezultat je niz mjera na razini EU-a koje se provode usporedno i djelomično su međusobno povezane. Od 2016. godine stavlja se veći naglasak na digitalne ili osnovne vještine, iako su mjere često usmjerene na druge vještine, razine vještina ili ciljne skupine.

5

V. Do 2015. mjere EU-a nisu bile posebno usmjerene na osnovne digitalne vještine odraslih. Otad su mjere za povećanje postotka radne snage s osnovnim digitalnim vještinama dobile na važnosti. Komisija je definirala međunarodno priznati okvir digitalnih kompetencija, pružala potporu izradi nacionalnih strategija za digitalne vještine i pomogla u osnivanju nacionalnih koalicija za digitalne vještine i radna mjesta u gotovo svim državama članicama. S druge strane, Komisija je 2019. zaključila da broj projekata financiranih sredstvima EU-a namijenjenih usavršavanju niskokvalificiranih odraslih osoba nije dovoljan. Povrh toga, iako se u Digitalnoj agendi za Europu digitalna pismenost i kompetencije predlažu kao prioritet Europskog socijalnog fonda u razdoblju 2014. – 2020., za projekte usmjerene posebno na osposobljavanje u području digitalnih vještina u državama članicama izdvojeno je oko 2 % sredstava iz ESF-a za to razdoblje.

VI. Prema pokazateljima koje upotrebljava Komisija posljednjih godina nije ostvareno mnogo napretka u pogledu osnovnih digitalnih vještina na razini država članica EU-a u cjelini. Iako se, u slučajevima u kojima postoje usporedivi podatci, države članice EU-a s najboljim rezultatima ubrajaju u skupinu vodećih zemalja u svijetu, države članice s najslabijim rezultatima nisu uspješnije od zemalja koje se nalaze na dnu ljestvice zemalja izvan EU-a. Za potonju se skupinu država članica stanje postupno pogoršavalo u razdoblju 2015. – 2018., što upućuje na to da „digitalni jaz” nije samo problem među društvenim skupinama unutar određene države članice, nego i između zemalja koje postižu dobre rezultate u tom pogledu i onih koje postižu lošije rezultate.

VII. Za novo razdoblje 2021. – 2027. Komisija je prvi put utvrdila konkretan cilj povećanja udjela građana s osnovnim digitalnim vještinama, i to s 56 % 2019. godine na 70 % 2025. godine. Kad je riječ o postizanju tog cilja, Sud je utvrdio određene izazove, koji posebice obuhvaćaju dodjeljivanje posebnih sredstava u okviru budućih programa EU-a, definiranje podciljeva i ključnih etapa za postizanje tog cilja, utvrđivanje projekata usmjerenih na osnovne digitalne vještine odraslih te usklađeno procjenjivanje digitalnih vještina tijekom duljeg vremenskog razdoblja u digitalnom okruženju koje se brzo mijenja.

6

Uvod 01. U EU-u su 2019. godine 35 % radne snage – tj. onih koji rade ili traže posao – u dobi od 25 do 64 godina, odnosno više od 75 milijuna ljudi, činile osobe koje nisu imale barem osnovne digitalne vještine (ili njihove vještine nije bilo moguće procijeniti jer se u posljednja tri mjeseca nisu služili internetom). Unutar EU-a postoje znatne razlike među državama članicama (slika 1.).

Slika 1. – Postotak aktivne radne snage koja 2019. nije imala barem osnovne digitalne vještine

Napomena: podatci se temelje na skupini EU-28 i uključuju i one građane čije se vještine nisu mogle procijeniti jer se u posljednja tri mjeseca nisu služili internetom.

Izvor: Eurostat.

7

Okvir 1.

Što su „osnovne digitalne vještine” Postoje različite definicije digitalnih vještina ili kompetencija te se nekoliko pojmova, kao što su „digitalna pismenost”, „digitalne kompetencije”, „vještine povezane s IKT-om” i „e-vještine”, često upotrebljavaju kao sinonimi. Prema definiciji Europskog vijeća iz svibnja 2018. digitalna kompetencija „uključuje sigurnu, kritičnu i odgovornu upotrebu digitalnih tehnologija i rukovanje njima za učenje, na poslu i za sudjelovanje u društvu. Ona uključuje informatičku i podatkovnu pismenost, komunikaciju i suradnju, medijsku pismenost, stvaranje digitalnih sadržaja (uključujući programiranje), sigurnost (uključujući digitalnu dobrobit i kompetencije povezane s kibersigurnošću), pitanja povezana s intelektualnim vlasništvom, rješavanje problema i kritičko razmišljanje.”

Kad je riječ o razini digitalnih vještina, u ovom se pregledu kao referentne razine upotrebljavaju ponajprije one iz europskog Okvira digitalnih kompetencija za građane (vidjeti odlomak 09.), u skladu s kojim je za osnovne razine kompetencija potrebno moći obaviti jednostavne zadaće u svim područjima koja je navelo Vijeće.

02. Posljedica je tog „digitalnog jaza” da se odrasle osobe s nižim razinama takvih vještina češće suočavaju s problemima u pronalasku posla, a kad uđu u radni odnos, zarađuju manje od odraslih osoba s većim razinama digitalnih vještina1. Analiza koju je proveo OECD pokazuje da se potražnja za osnovnim digitalnim vještinama u većini zemalja povećala. Mnogi radnici redovito upotrebljavaju informacijske i komunikacijske tehnologije, a da pritom nemaju odgovarajuće vještine: u prosjeku više od 40 % radnika koji svakodnevno upotrebljavaju uredski softver nema dostatne vještine za njegovu djelotvornu upotrebu2. U veljači 2020. Komisija je u svojoj komunikaciji pod nazivom „Izgradnja digitalne budućnosti Europe”3 naglasila da su za više od 90 % radnih mjesta već potrebne barem osnovne digitalne vještine, ali potreba za digitalnim vještinama nipošto nije ograničena na tržište rada.

1 „Does having digital skills really pay off?”, Adult skills in focus, OECD, 2015.

2 „Skills for a Digital Word”, ministarski sastanak o digitalnom gospodarstvu održan 2016., dokument s pregledom osnovnih informacija, OECD, 2016., str. 6.

3 COM(2020) 67 final.

8

03. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je naglasila važnost osnovnih digitalnih vještina za građane. U lipnju 2020. Komisija je izjavila sljedeće: „Kriza uzrokovana koronavirusom pokazala je da je nužno da građani i poduzeća budu povezani i da mogu međusobno komunicirati na internetu. Nastavit ćemo surađivati s državama članicama kako bismo utvrdili u koja je područja potrebno dodatno ulagati kako bi svi Europljani mogli imati koristi od digitalnih usluga i inovacija.”4

04. EU već neko vrijeme potvrđuje da postoji potreba za time da građani steknu digitalne vještine. Dugoročna strategija EU-a na visokoj razini, Europa 2020., koja se primjenjivala od 2010. do 2020. godine, uključivala je Digitalnu agendu za Europu kao jednu od sedam „vodećih inicijativa”. Time je potvrđeno da će Komisija raditi na „promicanju toga da svi europski građani imaju pristup internetu i da se njime služe, posebice provedbom mjera koje doprinose digitalnoj pismenosti i pristupačnosti” te se digitalne vještine posebno navode kao nešto što države članice moraju razviti5. Od uvođenja te strategije 2010. EU je osmislio niz inicijativa kojima se u različitoj mjeri obuhvaćaju digitalne vještine, kako je navedeno u tekstu ovog izvješća.

05. Države članice snose primarnu odgovornost za obrazovne sustave i strukovno osposobljavanje. Politika EU-a u tim područjima osmišljena je kao potpora mjerama u državama članicama6. Stoga je zadaća EU-a ujedno da pomogne državama članicama u suočavanju sa zajedničkim izazovima, kao što su starenje društva, manjak vještina, tehnološki razvoj i tržišno natjecanje na globalnoj razini.

06. U sklopu tog okvira, kao i pružanjem potpore za strukturne reforme i ciljane projekte iz fondova EU-a, EU ujedno može donijeti smjernice i preporuke te pružati potporu mrežama suradnje. Međutim, s obzirom na to da su inicijative EU-a u području osnovnih digitalnih vještina odraslih osoba obično dio širih inicijativa, općenito nije moguće odrediti ukupan iznos sredstava EU-a potrošenih u konkretnom području osnovnih digitalnih vještina odraslih osoba.

4 Vidjeti Komisijino priopćenje za tisak od 11. lipnja 2020., Bruxelles.

5 „Europe 2020: A strategy for smart, sustainable and inclusive growth”, COM(2010) 2020 final.

6 Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), članci 165. i 166.

9

Cilj i opseg ovog pregleda te pristup njegovoj izradi 07. S obzirom na važnost osnovnih digitalnih vještina u mnogim područjima gospodarstva i velik broj odraslih osoba koje nemaju takve vještine, cilj je ovog pregleda prikazati i analizirati različite načine na koje EU pruža potporu nastojanjima država članica da poboljšaju tu situaciju – vidjeti sliku 2. Ovaj se pregled nadovezuje na prethodna izvješća Suda u tom području7. U njemu se razmatra što je učinjeno od 2010. nadalje i opisuju se namjere Komisije za sljedeće programsko razdoblje 2021. – 2027. Cilj je Suda na početku novog programskog razdoblja EU-a 2021. – 2027. skrenuti pozornost na važnost tog pitanja i utvrditi potencijalne izazove na visokoj razini za one koji na početku 2021. godine osmišljavaju programe i odabiru projekte za to razdoblje.

08. Sud je član projektne skupine EUROSAI-ja za suradnju pod nazivom „Workforce 2030 – Challenges and opportunities”8, u okviru koje se razmatraju globalne, tehnološke i demografske promjene s kojima će se svijet suočiti u budućnosti i njihov utjecaj na radnu snagu. Vrhovne revizijske institucije započele su s provedbom niza usporednih revizija te će ovaj pregled biti dio završnog izvješća radne skupine.

7 Tematska izvješća br. 19/2020, br. 22/2018, br. 5/2017 i br. 3/2015.

8 U projektnoj skupini sudjeluju vrhovne revizijske institucije Bugarske, Finske, Izraela, Italije, Poljske, Republike Koreje, Republike Sjeverne Makedonije i Sud.

10

Slika 2. – Opseg pregleda

Napomena: opsegom ovog pregleda obuhvaćena su polja označena zelenom bojom i kvačicama.

Izvor: Sud.

09. Komisija je 2013. objavila europski Okvir digitalnih kompetencija za građane (DigComp)9 kao referentni okvir kojim se objašnjava što znači biti „digitalno kompetentan”. Najnovija inačica tog okvira10 obuhvaća sveobuhvatan opis znanja, vještina i stavova koje bi osobe trebale imati u pet područja kompetencija: informacijska i podatkovna pismenost, komunikacija i suradnja, stvaranje digitalnog sadržaja, rješavanje problema te sigurnost. Tim se okvirom utvrđuje i osam različitih razina stručnosti, nadovezujući se na strukturu i termine iz Europskog kvalifikacijskog okvira, koje se kreću u rasponu od osnovnog znanja pa sve do visoke razine specijaliziranosti.

9 Ferrari, Anusca: „DIGCOMP: A Framework for Developing and Understanding Digital

Competence in Europe”, JRC, 2013.

10 Carretero, S.; Vuorikari, R. i Punie, Y. (2017.). „DigComp 2.1: The Digital Competence Framework for Citizens with eight proficiency levels and examples of use”, EUR 28 558 EN, doi:10.2760/38 842.

11

10. Od 2015. Eurostat je svake godine (uz iznimku 2018.) objavljivao kompozitni pokazatelj kojim se mjere digitalne vještine u četirima područjima (poznat kao pokazatelj digitalnih vještina), koja su u skladu s pet područja kompetencija utvrđenih okvirom DigComp, uz iznimku područja sigurnosti (do 2020.). U podatcima Eurostata osobe se kategoriziraju kao osobe bez vještina, s niskom razinom vještina, s osnovnom razinom vještina ili s razinom vještina koja je iznad osnovne (ili kao osobe za koje nije moguće obaviti procjenu). U središtu su ovog pregleda mjere EU-a usmjerene na povećanje razine digitalnih vještina odraslih osoba s razine bez vještina ili niske razine vještina na osnovnu razinu ili razinu koja je iznad osnovne. Takve mjere često su dio opširnijih inicijativa usmjerenih na osnovne vještine, digitalne vještine ili cjeloživotno učenje. Druge mjere u području digitalnih vještina obuhvaćene analizom u ovom izvješću uključuju indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), međunarodni indeks DESI i istraživanje o vještinama provedeno u okviru Programa OECD-a za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih. Ti različiti pokazatelji nemaju iste rezultate i nisu uvijek usporedivi zbog razlika u metodološkim pristupima. Detaljan opis pokazatelja i metodologija na kojima se oni temelje dostupan je u Prilogu I.

11. Budući da ovo nije revizijsko izvješće, nego pregled, informacije u ovom izvješću uglavnom se temelje na javno dostupnim informacijama ili materijalima koji su posebno prikupljeni u tu svrhu u suradnji s Komisijom, u što su uključene brojne glavne uprave (GU-ovi): EMPL, CNECT, EAC, ESTAT, i GROW (puni nazivi tih uprava dostupni su u pojmovniku). Te informacije uključuju javne dokumente povezane s osnovnim digitalnim vještinama te analizu raspodjele proračunskih sredstava EU-a, kao i rashode EU-a za povećanje razine digitalnih vještina odraslih osoba na najmanje osnovnu razinu. Kad je riječ o ESF-u, Sud je analizirao upotrebu tematskog cilja obrazovanja i osposobljavanja za osnovne digitalne vještine u svrhu prikaza načina na koji su u sklopu operativnih programa uvedene inicijative EU-a i kako su oni usmjereni na osnovne digitalne vještine. Sud je također ispitao različite načine na koje Komisija EU-a i OECD mogu procijeniti i mjeriti digitalne vještine.

12

Analiza

Trenutačno stanje

Potrebe za digitalnim vještinama u EU-u

12. Rast digitalizacije na tržištu rada posljednjih je godina doveo do povećane potražnje za digitalnim vještinama, a očekuje se da će ona u budućnosti i dalje rasti. U europskom istraživanju o digitalnim vještinama iz 2017.11 navodi se da su „u nekim kategorijama radnih mjesta posebne vrste digitalnih vještina potrebne na više od 90 % radnih mjesta. Osnovne digitalne vještine uglavnom su potrebne u svim zanimanjima.” U predmetnom istraživanju utvrđeno je da je područje u kojem postoji potreba za digitalnim vještinama mnogo šire od tradicionalnih uredskih poslova te primjerice obuhvaća i radna mjesta tehničara ili kvalificiranih poljoprivrednih radnika. Specijalizirane digitalne vještine bile su potrebne u mnogo manjoj mjeri i bile su povezane s određenim sektorima. U okviru istraživanja o vještinama i radnim mjestima u Europi provedenom 2014.12 više od 70 % zaposlenika u EU-u izjavilo je da im je za obavljanje posla potrebna osnovna (19 %) ili srednja razina (52 %) vještina u području IKT-a13. Na slici 3. prikazano je stanje u svakoj od država članica EU-a.

11 „ICT for work: Digital skills in the workplace”, završno izvješće, 2017.: ISBN 978. – 92.-

79. – 67. 761. – 8..

12 „European skills and jobs survey (ESJS)”, Cedefop.

13 Cedefop (2016.), „The great divide: Digitalisation and digital skill gaps in the EU workforce”, #ESJsurvey Insights, br. 9, Solun: Grčka.

13

Slika 3. – Razina vještina u području IKT-a potrebnih za obavljanje posla

Napomena: razine digitalnih vještina definirane su kako slijedi: osnovna razina u području IKT-a (upotreba osobnog računala, tableta ili mobilnog uređaja za slanje e-pošte ili pretraživanje interneta); srednja razina u području IKT-a (obrada teksta ili izrada dokumenata i/ili tablica) i napredna razina vještina u području IKT-a (izrada softvera, aplikacija ili programa te upotreba programske sintakse i paketa za statističku analizu).

Izvor: „European skills and jobs survey”, Cedefop, 2014.

13. Europsko istraživanje o digitalnim vještinama također je pokazalo da u slučaju 15 % radnih mjesta u EU-u postoje nedostatci u digitalnim vještinama relevantne radne snage. Nedostatci povezani s osnovnim vještinama bili su učestaliji među tehničarima (22 %), osnovnim zanimanjima (21 %), prodajnim radnicima (20 %) i administrativnim radnicima (17 %)14, što pokazuje da su osnovne digitalne vještine važne za širok raspon zanimanja.

14 Curtarelli, Maurizio i Gualtieri, Valentina u suradnji sa Shater Jannati, Maryam i

Donlevy, Vicki, „ICT for work: Digital skills in the workplace”, završno izvješće, 2016., str. 8. i 95.

14

Razina digitalnih vještina u EU-u

14. Prema kompozitnom pokazatelju Eurostata razina osnovnih digitalnih vještina posljednjih se godina na razini EU-a i u većini država članica postupno povećava. Na slici 4. prikazan je razvoj digitalnih vještina15 u razdoblju 2015. – 2019. za gospodarski aktivne odrasle osobe u svim državama članicama. U sedam država članica udio odraslih osoba koje imaju barem osnovne digitalne vještine u razdoblju 2015. – 2019. neznatno se smanjio.

Slika 4. – Postotak radne snage u dobi od 25 do 64 godina s barem osnovnim digitalnim vještinama

Napomena: prema podatcima Eurostata za Češku, Italiju, Latviju i Luksemburg metoda prikupljanja podataka promijenila se u razdoblju 2015. – 2019. Podatci za Švedsku za 2019. niske su pouzdanosti.

Izvor: Eurostat.

15. Komisija je 2014. godine uvela indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), kompozitni indeks u kojem se objedinjuju relevantni pokazatelji uspješnosti Europe u području digitalizacije i kojim se prati napredak država članica u području digitalne konkurentnosti. Jednu od pet „dimenzija” indeksa DESI čini „ljudski kapital”. Njome se uzimaju u obzir i osnovne i napredne digitalne vještine jer su obje skupine vještina ključne za europsko gospodarstvo. Na slici 5. prikazan je položaj koji države članice zauzimaju kad je riječ o dimenziji ljudskog kapitala u okviru indeksa DESI, pri čemu postoje razlike u razinama osnovnih i naprednih digitalnih vještina.

15 Vidjeti Prilog I.

15

Slika 5. – Dimenzija ljudskog kapitala u okviru indeksa DESI za 2019. – osnovne i napredne vještine

Napomena: Sud je za potrebe analize kategoriju vještina upotrebe interneta smatrao istovrijednom kategoriji osnovnih vještina, a kategoriju naprednih vještina i razvoja istovrijednom kategoriji naprednih digitalnih vještina.

Izvor: GU CNECT.

16. Postoji niz čimbenika koji doprinose određenoj razini digitalnih vještina. Oni uključuju fizičku infrastrukturu: dostupnost računala i dobre internetske veze. Jedna analiza koju je proveo OECD16 pokazala je da rodne razlike nisu osobito izražene, ali stupanj obrazovanja i dob utječu na digitalne vještine. U većini zemalja mnoge odrasle osobe s niskom razinom obrazovanja nisu imale osnovnu razinu stručnosti u primjeni IKT-a, dok su gotovo sve visokoobrazovane odrasle osobe posjedovale te vještine. Kad je riječ o dobi, razina vještina osoba starijih od 30 godina u uzorku postupno se smanjuje. Podatci Eurostata potvrđuju te trendove (slika 6.).

16 Rezultati publikacije OECD-a (2019.), „Skills Matter: Additional Results from the Survey of

Adult Skills”, OECD Skills Studies, OECD Publishing, Pariz.

16

Slika 6. – Postotak osoba u EU-u s barem osnovnim digitalnim vještinama prema dobi i razinama obrazovanja

Izvor: Eurostat.

17. Na slici 7. prikazane su različite razine vještina radne snage iz drukčije perspektive. Na njoj je vidljivo da postoje jasne i sve veće razlike u razinama digitalnih vještina između zaposlenih i nezaposlenih osoba. Stoga je vrlo važno da se nezaposlene osobe ne izostave iz napora koji se ulažu u povećanje razine digitalnih vještina kako bi se maksimalno povećale njihove mogućnosti za uspješno (ponovno) uključivanje na tržište rada.

17

Slika 7. – Postotak osoba bez digitalnih vještina ili s niskom razinom digitalnih vještina prema njihovu statusu zaposlenja u EU-u

Napomena: grafikon ne uključuje one osobe čije digitalne vještine nije bilo moguće procijeniti.

Izvor: Eurostat.

Usporedba razina digitalnih vještina u svijetu

18. Međunarodnom inačicom indeksa DESI (I-DESI) pruža se opća procjena položaja EU-a u odnosu na određena druga gospodarstava izvan EU-a17. U okviru indeksa I-DESI rezultati indeksa DESI proširuju se na zemlje izvan EU-a upotrebom pokazatelja kojima se mjere slične varijable. Za razliku od indeksa DESI, za koji se upotrebljavaju primarni izvori, indeks I-DESI oslanja se na niz sekundarnih izvora dokaza. Indeks I-DESI manje je sofisticiran od indeksa DESI, ali njime se pruža širok pregled položaja koji određene zemlje zauzimaju u usporedbi s ostalima.

17 Vidjeti „I-DESI 2020: How digital is Europe compared to other major world economies?”.

(Obuhvaćene su sljedeće zemlje: EU-28, Australija, Brazil, Kanada, Čile, Kina, Island, Izrael, Japan, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Republika Koreja, Rusija, Srbija, Švicarska, Turska, Sjedinjene Američke Države).

18

19. Na slici 8. prikazan je položaj koji države članice EU-a u cjelini te četiri najviše i četiri najniže rangirane države članice zauzimaju u odnosu na usporedive zemlje izvan EU-a u području osnovnih digitalnih vještina u razdoblju 2015. – 2018. Cjelokupno gledajući, procjene za države članice EU-a u skladu su s onima za druge zemlje: prosječne vrijednosti tih dviju skupina bile su 2018. vrlo blizu, a tijekom relevantnog razdoblja položaji četiriju najviše i četiriju najniže rangiranih država članica bili su u skladu s položajima usporedivih zemalja izvan EU-a s najboljim i najlošijim rezultatima. Prema pokazatelju I-DESI niz zemalja – devet od 28 država članica EU-a i pet od 17 zemalja izvan EU-a – ostvarilo je 2018. lošije rezultate nego prethodnih godina.

19

Slika 8. – Indeks I-DESI: međunarodna usporedba stanovništva koje je imalo barem osnovne digitalne vještine za razdoblje 2015. – 2018.

Napomena: pokazatelj I-DESI za osnovne digitalne vještine temelji se na pokazateljima i izračunima OECD-a. Više pojedinosti dostupno je u Prilogu I. Četiri najviše i četiri najniže rangirane zemlje, tj. zemlje s najboljim i najlošijim rezultatima – razlikuju se od godine do godine. Prema navodima izvođača koji je proveo studiju podatci za 2018. temelje se na najboljim dostupnim metodama izvođenja vrijednosti koje nedostaju.

Izvor: Sud, na temelju skupa podataka za izvješće I-DESI za 2020.

20

20. Još jedan izvor podataka o razinama digitalnih vještina zemalja čini Program OECD-a za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih. Riječ je o procjeni koja se temelji na istraživanju kojim se mjeri stručnost odraslih osoba u području ključnih vještina obrade informacija – jezična pismenost, matematička pismenost i rješavanje problema (odnosno digitalne vještine) – te način na koji se služe svojim vještinama kod kuće, na poslu i u široj zajednici kako bi riješili probleme s kojima se obično suočavaju kao korisnici IKT-a u suvremenim društvima. Središnji cilj procjene čine kognitivne dimenzije rješavanja problema, dok upotreba IKT-a ima sporednu ulogu. Za razliku od indeksa DESI, nije riječ o samoprocjeni, nego o procjeni koja uključuje testiranje, zbog čega se njome može pružiti objektivniji rezultat. Od 21 države članice EU-a (ili regija država članica) koje su sudjelovale, njih 17 sudjelovalo je i u dijelu o digitalnim vještinama (slika 9.).

21

Slika 9. – Stručnost odraslih osoba u rješavanju problema, postotak stanovništva

Napomene: istraživanje je provedeno u tri kruga: 2011./2012., 2013./2014. i 2017. (Prilog I.).

Cipar, Francuska, Italija i Španjolska sudjelovali su u testovima matematičke i jezične pismenosti, ali odlučili su da neće sudjelovati u dijelu testa koji se odnosi na rješavanje problema.

Kategorije „1. razina” i „ispod 1. razine” okvirno odgovaraju osnovnim digitalnim vještinama.

Izvor: grafikon Suda na temelju podataka OECD-a.

21. Rezultati istraživanja koje je proveo OECD uglavnom su u skladu s indeksom DESI, što pokazuje da nordijske zemlje općenito ostvaruju najbolje rezultate u području digitalnih vještina te da je pet najuspješnijih zemalja EU-a među najboljima u svijetu. Slično tome, one države članice koje u okviru indeksa DESI ostvare lošiji rezultat nalaze se u toj procjeni ispod prosjeka OECD-a.

22

Mjere EU-a do 2020.

Strateške inicijative za potporu digitalnim vještinama

22. EU već gotovo dva desetljeća potvrđuje da postoji nedostatak vještina u području IKT-a18. U tom kontekstu, zaključcima Vijeća od 12. svibnja 2009.19 uspostavljen je strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.), a strategija Europa 2020. iz 2010.20 uključivala je element digitalnih vještina u okviru Digitalne agende za Europu (odlomak 04.). Strategija Europa 2020. uključivala je i „Program za nove vještine i radna mjesta”, osmišljen s ciljem osuvremenjivanja tržišta rada i osnaživanja ljudi razvojem njihovih vještina tijekom cjelokupnog životnog vijeka radi većeg sudjelovanja na tržištu rada i boljeg usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada, među ostalim s pomoću mobilnosti radne snage.

23. EU je od 2010. uveo niz različitih inicijativa usmjerenih na digitalne vještine, često kao dio širih mjera. Riječ je o širokoj temi koja uključuje brojne dionike na mnogim razinama, kao što su velik dio stanovništva, različite razine vlasti, obrazovanje i industrija. Rezultat je niz mjera na razini EU-a koje se provode usporedno i djelomično su međusobno povezane. U tablici 1. prikazan je pregled mjera iznesenih u odjeljcima u nastavku, uključujući Preporuku Vijeća iz 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (okvir 1.) i najnoviju inačicu okvira DigComp (odlomak 09.). Iz tablice je ujedno vidljivo da se od 2016. stavlja veći naglasak na digitalne ili osnovne vještine, iako su mjere često usmjerene na druge vještine, razine vještina ili ciljne skupine, a ne posebno na osnovne digitalne vještine odraslih.

18 Vidjeti „eEurope 2002: Impact and Priorities – A communication to the Spring European

Council in Stockholm, 23. – 24. March 2001” (COM(2001) 140 final) ili Ministarsku deklaraciju od 11 lipnja 2006, Riga, Latvia.

19 Zaključci Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja („ET 2020.”).

20 Komunikacija Komisije: „Europe 2020 – A strategy for smart, sustainable and inclusive growth”; COM(2010) 2020 final.

23

Tablica 1. – Mjere EU-a koje su u tijeku te područja vještina, razine vještina i dobne skupine koje su njima obuhvaćene

Mjere EU-a Područje vještina Razine vještina Dobna skupina

Digitalna agenda za Europu (2010.)

Sedam prioritetnih područja, uključujući digitalne vještine i uključenost

Sve vrste razina Dobne skupine 16 – 74

Okvir digitalnih kompetencija za građane (2013.)

Digitalne vještine Sve razine vještina

Sve dobne skupine

Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (2015.)

Posebno se spominju digitalne vještine i stručno znanje, ali obuhvaćena su i druga područja

Sve vrste razina, ali posebno se spominju osnovne vještine

Sve dobne skupine

Digitalizacija europske industrije (2016.)

Naglasak se stavlja na digitalizaciju Sve vrste razina Sve dobne

skupine

Oblici usavršavanja (2016.)

Sva područja vještina Osnovna razina1 Odrasle

osobe2

Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta (2016.)

Digitalne vještine Sve razine vještina

Mlade i odrasle osobe

Preporuka Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2018.)

Osam kompetencija uključujući digitalne kompetencije

Naglasak se stavlja na osnovne vještine

Sve dobne skupine

1 Cilj je pružiti odraslim osobama priliku da dođu do razine koja odgovara 3. ili 4. razini Europskog kvalifikacijskog okvira (razina srednjoškolskog obrazovanja). 2 Ne ispunjava uvjete za potporu u okviru Garancije za mlade.

Izvor: Sud.

24

U razdoblju 2010. – 2015. nije bilo mjera koje bi bile posebno usmjerene na osnovne digitalne vještine odraslih osoba

24. Jedan od ciljeva okvira ET 2020. bio je povećanje kreativnosti i inovativnosti na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja. Odnosio se na to da svi građani trebaju steći opće vještine, kao što su digitalne kompetencije. U Zajedničkom izvješću Vijeća i Komisije iz 2015. o provedbi okvira ET 2020.21 navodi se da bi se tim okvirom trebala pružiti bolja potpora za odgovor na dugoročne izazove, uključujući digitalno doba.

25. Digitalna agenda za Europu22 bila je prije svega usmjerena na ubrzavanje uvođenja interneta velike brzine i iskorištavanje prednosti koje jedinstveno digitalno tržište donosi domaćinstvima i poduzećima. Opći ciljevi te agende bili su povećati redovitu upotrebu interneta sa 60 % na 75 % do 2015. i s 41 % na 60 % za osobe u nepovoljnom položaju te do 2015. smanjiti udio stanovništva koji se nikad nije služio internetom za pola (na 15 %). Obje su ciljne vrijednosti dosegnute. U Digitalnoj agendi za Europu ujedno je prepoznat nedostatak digitalne pismenosti te je predloženo da se digitalna pismenost i kompetencije utvrde kao prioritet Uredbe o Europskom socijalnom fondu (2014. – 2020.) te da se do 2012. godine razviju alati za utvrđivanje i priznavanje kompetencija stručnjaka i korisnika u području IKT-a.

26. U okviru Programa za nove vještine i radna mjesta23 utvrđena su četiri ključna prioriteta u području politika, uključujući jedan usmjeren na sveobuhvatno cjeloživotno učenje. Njegov je cilj bio do 2012. predložiti pristup i instrumente na razini EU-a za potporu državama članicama u uključivanju kompetencija u području IKT-a i digitalne pismenosti u temeljne politike cjeloživotnog učenja. Osnovne digitalne vještine nisu se posebno spominjale u ključnim mjerama tog programa.

21 Službeni list C417 od 15.12.2015.

22 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „A Digital Agenda for Europe”; COM(2010) 245 final.

23 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – „An Agenda for new skills and jobs: A European contribution towards full employment”; COM(2010) 682 final.

25

Komisija je potvrdila da se potražnja na tržištu rada povećava i stavila veći naglasak na osnovne digitalne vještine

27. Nakon provjere napretka u provedbi strategije Europa 2020.24 Komisija je 2015. objavila Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta25. U toj je strategiji naglašeno da odgovornost za obrazovne programe u prvom redu snose države članice, ali se navodi i sljedeće: „Digitalne vještine i znanja imat će ključno mjesto u budućim Komisijinim inicijativama usmjerenima na stjecanje vještina i osposobljavanje.” Također je potvrđeno da unatoč povećanju udjela stanovništva koje ima osnovne digitalne vještine i dalje treba učiniti mnogo toga kako bi se dosegnula potrebna razina stanovništva s takvim vještinama (odlomci 01. i 14.).

28. U okviru inicijative za digitalizaciju europske industrije iz 2016.26 navodi se da digitalne vještine imaju ključnu važnost za uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta, ali se naglašava i porast potražnje za drugim komplementarnim vještinama, kao što su poduzetničke, upravljačke i inženjerske vještine. Jedna od ključnih mjera u okviru inicijative za digitalizaciju europske industrije za daljnji razvoj tih vještina bila je iskoristiti iskustvo stečeno uspostavom Velike koalicije za radna mjesta u digitalnom sektoru, ranije inicijative uvedene 2013. godine.

29. Nakon uvođenja inicijative za digitalizaciju europske industrije u Novom programu vještina iz 2016.27 potvrđena je potreba da svi građani posjeduju barem osnovne vještine, uključujući digitalne vještine, te su utvrđene posebne mjere za povećanje razine digitalnih vještina u Europi. Ključne mjere iz tog programa usmjerene na osnovne digitalne vještine bile su inicijativa za oblike usavršavanja i Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta. Komisija je istodobno nastavila surađivati s

24 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i

socijalnom odboru i Odboru regija: „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast” – COM(2014) 130 final.

25 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu”, COM(2015)192 final.

26 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Digitalizacija europske industrije – iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta”; COM(2016) 180 final.

27 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Novi program vještina za Europu”; COM(2016) 381 final i Rezolucija Vijeća o Novom programu vještina za uključivu i konkurentnu Europu.

26

relevantnim dionicima na razvoju alata za ocjenjivanje i potvrđivanje kompetencija kako bi pomogla javnim i privatnim tijelima da poboljšaju usluge savjetovanja, osposobljavanja i mentorstva koje nude.

30. Inicijativa za oblike usavršavanja usmjerena je na odrasle osobe s niskom razinom vještina, a cilj joj je pomoći im da steknu minimalnu razinu jezične i matematičke pismenosti te digitalnih vještina. Riječ je o programu za koji se može pružati potpora sredstvima EU-a, uključujući iz ESF-a, Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i u okviru programa Erasmus+, iako za osnovne digitalne vještine nisu dodijeljena nikakva posebna financijska sredstva. U jednom izvješću o provedbi iz veljače 2019.28 utvrđeno je da je nekoliko država članica utvrdilo digitalne vještine kao prioritet i da sredstva iz ESF-a upotrebljavaju za potporu provedbi mjera. Međutim, u tom se izvješću ujedno navodi da broj mjera nije odgovarao razmjeru izazova jer je tim mjerama obuhvaćeno tek nekoliko tisuća osoba od njih otprilike 61 milijun u ciljnoj skupini niskokvalificiranih odraslih osoba. Osim toga, unatoč stavljanju sve većeg naglaska na digitalne vještine, mjere sufinancirane sredstvima EU-a uglavnom nisu bile usmjerene na takve vještine, nego na strukovne vještine i zapošljavanje, iako se digitalne vještine mogu integrirati u osposobljavanje za stjecanje strukovnih vještina. Nakon tog izvješća Vijeće29 je izrazilo svoju kontinuiranu potporu inicijativi za oblike usavršavanja i pozvalo Komisiju da s pomoću namjenskih poziva na podnošenje prijedloga pruži potporu provedbi te inicijative.

31. U Koaliciji za digitalne vještine i radna mjesta (Koalicija) okupljaju se države članice, poduzeća, socijalni partneri, neprofitne organizacije i pružatelji usluga obrazovanja kako bi se riješio problem nedostatka digitalnih vještina u četirima područjima: digitalne vještine za sve, digitalne vještine za radnu snagu, digitalne vještine za stručnjake u području IKT-a i digitalne vještine u obrazovanju. Uz cilj pružanja potpore državama članicama kako bi do sredine 2017. osmislile sveobuhvatne nacionalne strategije za digitalne vještine, Koalicija je imala sljedeće ciljeve koje je trebalo ostvariti do 2020.:

o osposobljavanje 1 milijuna nezaposlenih mladih osoba za slobodna radna mjesta u digitalnom sektoru;

28 Radni dokument službi Komisije: „Council Recommendation on Upskilling Pathways: New

Opportunities for Adults – Taking stock of implementation measures”, SWD(2019) 89 final.

29 Zaključci Vijeća o provedbi Preporuke Vijeća o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle, (2019/C 189/04).

27

o pružanje potpore usavršavanju i prekvalifikaciji radne snage te posebice poduzimanje konkretnih mjera za potporu malim i srednjim poduzećima (MSP);

o osuvremenjivanje obrazovanja i osposobljavanja kako bi se svim učenicima i nastavnicima pružila prilika da se u poučavanju i učenju koriste digitalnim alatima i materijalima;

o preusmjeriti i iskoristiti dostupna sredstva u svrhu pružanja potpore za digitalne vještine i podizanje svijesti o važnosti digitalnih vještina.

32. Prema navodima Komisije gotovo sve države članice izradile su do lipnja 2019. nacionalne strategije kojima su obuhvaćene digitalne vještine, a do sredine 2020. 25 država članica osnovalo je nacionalne koalicije. Početkom 2021. Koalicija je imala više od 550 članova, zahvaljujući kojima je u razdoblju od prosinca 2016. do srpnja 2018. gotovo 11 milijuna Europljana iz svih dobnih skupina (otprilike polovica njih bili su učenici u osnovnim i srednjim školama) dobilo priliku da poboljša svoje digitalne vještine30. Pregled napretka u provedbi nacionalnih strategija i aktivnosti nacionalnih koalicija za četiri ciljne skupine31 dostupan je u Prilogu II. Međutim, nisu dostupni podatci o mjeri u kojoj su takve aktivnosti usmjerene na osnovne digitalne vještine odraslih osoba. Komisija s pomoću posebnog alata prati obveze koje su preuzele nacionalne koalicije32, ali ne raspolaže sustavom za praćenje ostvarenja posebnih ciljeva Koalicije.

Praćenje razine digitalnih vještina u okviru europskog semestra

33. Komisija prati razinu digitalnih vještina u državama članicama EU-a i u okviru europskog semestra. U tablici 2. vidljivo je da se od 2017. količina upućivanja na digitalne vještine i preporuka o njima općenito povećala. Digitalne vještine spominjale su se 2020. godine za sve države članice, a za njih devet iznesene su preporuke u vezi s takvim vještinama33, međutim, nijedna od preporuka nije bila posebno povezana s digitalnim vještinama. U okviru 2. prikazan je odgovor jedne države članice na nedavnu preporuku iznesenu u okviru europskog semestra.

30 Vidjeti internetske stranice EU-a o Koaliciji za digitalne vještine i radna mjesta.

31 Vidjeti informativne članke o nacionalnim koalicijama za digitalne vještine i radna mjesta (stanje od 30. listopada 2020.).

32 Internetske stranice Koalicije o preuzetim obvezama.

33 Austrija, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Mađarska, Luksemburg, Portugal i Ujedinjena Kraljevina.

28

Tablica 2. – Broj država članica za koje su iznesene preporuke u okviru europskog semestra

Preporuke državama članicama 2017. 2018. 2019. 2020.

Države članice u slučaju kojih se spominju vještine 27 27 28 28

Države članice za koje su iznesene preporuke o vještinama 5 9 18 10

Države članice za koje su iznesene preporuke o digitalnim vještinama 0 3 6 9

Izvor: Sud, na temelju publikacija EU-a u okviru europskog semestra.

Okvir 2.

Odgovor Finske na jednu preporuku u okviru europskog semestra Finska ostvaruje visoke rezultate u pogledu digitalnih vještina i u okviru indeksa DESI i u okviru pokazatelja OECD-a. Nije izradila strategiju koja je posebno usmjerena na osnovne digitalne vještine, ali odlučila je primijeniti sveobuhvatan pristup.

Finska je 2018. reformirala svoj sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, čime je uspostavljen zajednički pravac u okviru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, dostupnog mladima i odraslima neovisno o njihovoj dobi i prethodnom obrazovanju. Potaknuta preporukom iznesenom 2019. u okviru europskog semestra34 u skladu s kojom je potrebno „povećati poticaje za prihvaćanje zaposlenja i poboljšati vještine i aktivnu uključenost, uglavnom putem dobro integriranih uslug[a] za nezaposlene i neaktivne osobe”, finska vlada priprema reformu okvira za kontinuirano učenje kako bi se povećao broj građana sa srednjoškolskim i visokoškolskim obrazovanjem.

34 Preporuka za preporuku Vijeća o Nacionalnom programu reformi Finske za 2019. i davanje

mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Finske za 2019., COM(2019) 526 final.

29

Program Erasmus+ i ESF bili su glavni izvori financiranja za digitalne vještine

34. EU nije dodijelio posebna sredstva za inicijative opisane u prethodnom odjeljku, koje su obuhvaćene postojećim izvorima financijskih sredstava. Komisija ne izdvaja posebna namjenska sredstava za osnovne digitalne vještine, što je u skladu s njezinim ciljem pružanja potpore sustavima poučavanja i osposobljavanja koji su usmjereni na različite ciljne skupine i kompetencije, uključujući digitalne vještine, uz, na primjer, osposobljavanje povezano s poslom, kreativnost i kritičko razmišljanje. Komisija smatra da zbog mnoštva ciljeva programa izdvajanje posebnih namjenskih iznosa ne bi bilo dovoljno fleksibilno da se omogući prilagodba programa lokalnim potrebama.

35. Sud je analizirao financijska sredstva upotrijebljena za osnovne digitalne vještine u kontekstu obrazovanja i osposobljavanja odraslih osoba. Glavni su izvori financiranja program Erasmus+ (kojim se upravlja na razini EU-a, i to u okviru Komisije i njezine Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu) i ESF, koji je pod podijeljenim upravljanjem. Kad je riječ o programu COSME, više pojedinosti dostupno je u okviru 3.

Okvir 3.

COSME – program za mala i srednja poduzeća COSME je program EU-a pod izravnim upravljanjem koji je usmjeren na MSP-ove i čiji je proračun za razdoblje 2014. – 2020. iznosio 2,3 milijarde eura. MSP-ovi čine ključni dio gospodarstava EU-a: od svakih 10 poduzeća njih su devet MSP-ovi te radna mjesta u MSP-ovima čine dva od svaka tri radna mjesta u Europi. U okviru programa COSME ne postoje projekti koji bi bili posebno usmjereni na osnovne digitalne vještine, nego su projekti u pravilu usmjereni na digitalne vještine za stručnjake specijalizirane u području IKT-a.

30

36. Iz programa Erasmus+ pruža se potpora za mjere u područjima obrazovanja i osposobljavanja te mladih i sporta te je njegov ukupni proračun za razdoblje 2014. – 2020. iznosio 16,45 milijardi eura. Njime se studentima, voditeljima osposobljavanja i nastavnicima pružaju mogućnosti za obrazovnu mobilnost te mu je cilj povećati kvalitetu obrazovanja i poticati inovacije, i to uspostavom suradnje i pružanjem potpore reformama politika. Za strukovno obrazovanje i osposobljavanje dodijeljeno je 17 % njegova proračuna, a za obrazovanje odraslih dodijeljeno je 3,9 %35. U zakonodavstvu o programu Erasmus+ digitalne vještine ne spominju se izričito, ali u njemu se utvrđuje potreba za unaprjeđenjem razine ključnih kompetencija i vještina, „posebno u odnosu na njihovu važnost za tržište rada i njihov doprinos kohezivnom društvu, osobito širenjem mogućnosti za mobilnost u svrhu učenja te jačanjem suradnje između svijeta obrazovanja i osposobljavanja i svijeta rada”36. Digitalne vještine spominju se u svim godišnjim programima rada za posljednjih sedam godina.

37. Međutim, u godišnjim izvješćima o provedbi i izvješću u sredini programskog razdoblja digitalne vještine (osnovne ili napredne) ne spominju se izričito jer ne postoji poseban pokazatelj ostvarenja/rezultata koji bi se na njih odnosio. S evaluacijom programa u vezi s digitalnim vještinama najuže je povezan pokazatelj „Postotak sudionika koji su izjavili da su poboljšali svoje ključne kompetencije”37, pri čemu je riječ o subjektivnom mjerilu jer se „uglavnom temelji na osobnim dojmovima sudionika”38 iznesenima u okviru razgovora i anketa. Prema evaluaciji programa Erasmus+ u sredini provedbenog razdoblja 89 % svih polaznika programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja smatralo je da su poboljšali svoje profesionalne vještine39.

35 Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi

programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport; članak 18.

36 Uredba br. 1288/2013, članak 5. stavak 1. točka (a).

37 Prilog I. Uredbi br. 1288/2013, „Pokazatelji za evaluaciju programa”.

38 Tematsko izvješće br. 22/2018 „Mobilnost u okviru programa Erasmus+ već je donijela koristi za nekoliko milijuna sudionika te je ostvarena višedimenzionalna dodana vrijednost EU-a, no potrebno je usavršiti mjerenje uspješnosti”, odlomak 74.

39 Radni dokument službi Komisije: „Mid-term evaluation of the Erasmus+ programme (2014. – 2020.)”, SWD(2018) 40 final, str. 138., „Overview of results”.

31

38. Na kraju 2019. u okviru programa Erasmus+ provodilo se oko 16 000 projekata povezanih s područjem „IKT – nove tehnologije – digitalne kompetencije”, uključujući oko 4 300 projekata za obrazovanje odraslih te strukovno obrazovanje i osposobljavanje40. Većina tih projekata doprinosi stjecanju velikog broja različitih vještina, uključujući osnovne digitalne vještine za sve dobne skupine. Na primjer, projektom o novim tehnologijama u poučavanju stranih jezika ne rješava se problem niske razine digitalnih vještina, nego se uvode digitalne metode u poučavanje. Analiza koju je proveo Sud pokazala je da se od tih projekata njih 133 odnosilo isključivo na digitalne vještine te je samo 18 projekata bilo ograničeno na stjecanje osnovnih digitalnih vještina za odrasle. Drugi projekti uključivali su, primjerice, stjecanje specijaliziranih vještina u području IKT-a ili uvođenje novih metoda obrazovanja kao što su internetske platforme za učenje. To znači da je od projekata u okviru programa Erasmus+ kojima se pruža potpora isključivo za digitalne kompetencije približno njih 14 % usmjereno na stjecanje osnovnih digitalnih vještina među odraslim stanovništvom. Ako se uzmu u obzir svi projekti za koje se pruža potpora iz programa Erasmus+, taj je udio manji od 0,1 %. U okviru 4. navedeni su primjeri dvaju različitih načina pružanja potpore za osnovne digitalne vještine.

40 Internetske stranice Komisije EU-a o rezultatima projekata u okviru programa Erasmus+.

32

Okvir 4.

Projekti za poboljšanje osnovnih digitalnih vještina u okviru programa Erasmus+

Projekt TICTac+5541 Projekt kombiniranih tehnika učenja za osobe u dobi od 55 godina i više uključuje osposobljavanje nastavnika koji žele potaknuti i osnažiti svoje starije učenike u najvećoj mogućoj mjeri kako bi mogli odgovoriti na izazove koje donosi IKT. To se postiže poticanjem upotrebe IKT-a, ali na kritički način, te uzimajući u obzir životne prilike i potrebe učenika. Kako bi se postigli ti ciljevi, planiraju se programi razmjene nastavnika u nizu zemalja EU-a (Finska, Nizozemska, Slovačka, Mađarska, Ujedinjena Kraljevina i Estonija). Obuhvaćene teme uključuju sljedeće: vještine u području svakodnevne uporabe uređaja, osposobljavanje u području inovacija i kreativnosti s pomoću IKT-a te uvođenje internetskih aplikacija za poboljšanje tečajeva jezika.

Projekt IDEAL – integriranje digitalnog obrazovanja u pismenost odraslih osoba42

Projekt IDEAL strateško je partnerstvo Finske, Belgije, Irske, Italije, Nizozemske i Norveške u kojem sudjeluje pet pružatelja usluga obrazovanja odraslih i jedna nevladina organizacija. Projekt je usmjeren na poboljšanje digitalnih vještina nastavnika u obrazovanju odraslih koji rade sa skupinama osoba u nepovoljnom položaju kako bi se povećala zapošljivost niskokvalificiranih odraslih učenika te unaprijedilo njihovo strukovno osposobljavanje i obučavanje u zajednici.

Projektni tim istražio je koje su vještine potrebne u različitim kontekstima i na koji bi se način razmjenom znanja, iskustava i primjera dobre prakse mogle razviti kompetencije nastavnika. Kao rezultat projekta nastavnici i voditelji osposobljavanja postali su kvalificiraniji i pouzdaniji u integraciji inovativnih digitalnih metoda u svakodnevno poučavanje, uključujući upotrebu multimedijskih aplikacija, videozapisa, okruženja za virtualno učenje, društvenih medija i videoigara.

41 Internetske stranice o projektu TICTac+55 u okviru programa Erasmus+: Kombinirane

tehnike učenja za osobe u dobi od 55 godina i više.

42 Internetske stranice o projektu IDEAL u okviru programa Erasmus+ – integriranje digitalnog obrazovanja u pismenost odraslih osoba.

33

39. Iz ESF-a se pruža potpora za mjere povezane s nizom ciljeva, uključujući zapošljavanje te unaprjeđenje obrazovanja i osposobljavanja. U zakonodavstvu za razdoblje 2014. – 2020. digitalne vještine43 navode se kao područje kojem bi ESF mogao doprinijeti u okviru svojih prioriteta ulaganja, uključujući prioritete povezane s cjeloživotnim učenjem te strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem. Na slici 10. vidljivo je da su za te prioritete dodijeljeni četvrti i peti po redu najveći iznosi sredstava iz ESF-a, i to ukupno 14,6 milijardi eura.

Slika 10. – Planirani iznosi sredstava dodijeljenih iz ESF-a za različita područja intervencija

Izvor: izračuni Suda na temelju platforme otvorenih podataka o ESI fondovima.

40. U slučaju fondova pod podijeljenim upravljanjem, kao što je ESF, države članice imaju slobodu odlučivanja o tome kako će dodijeliti financijska sredstva u o okviru sporazuma o partnerstvu i operativnih programa (programi). U kontekstu pripreme tih dokumenata Komisija je u svojim dokumentima o stajalištu iz 2012. napomenula da bi niz zemalja trebao razmotriti utvrđivanje digitalnih vještina kao prioriteta – tablica 3.

43 Članak 3. stavak 2. točka (b) Uredbe br. 1304/2013.

34

Tablica 3. – Prioriteti u području digitalnih vještina u Komisijinim dokumentima o stajalištu iz 2012.

Tematski ciljevi u okviru kojih se spominju digitalne vještine Države članice

Poboljšanje pristupa informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te njezine uporabe i kvalitete

BG, CZ, EE, ES, HR, IT, LV, PT

Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage AT, DE

Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje

HU, RO, SE, SI

Ne spominju se digitalne vještine/kompetencije BE, CY, DK, EL, FR, FI, IE, LT; LU, MT, NL, PL, SK, UK

Izvor: Sud, na temelju Komisijinih dokumenata o stajalištu iz 2012.

41. Sud je analizom sredstava dodijeljenih državama članicama utvrdio da je od 187 programa ESF-a u 28 država članica u 29 programa u deset država članica bilo planirano osposobljavanje povezano s IKT-om u području obrazovanja odraslih ili strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (tablica 4.). Ukupan iznos planiranih dodijeljenih sredstava za 28 država članica u okviru tematskog cilja ESF-a za obrazovanje i osposobljavanje čini manje od 0,6 % ukupnih dodijeljenih sredstava iz ESF-a za razdoblje 2014. – 2020.

35

Tablica 4. – Programi ESF-a za potporu osposobljavanju odraslih u području digitalnih vještina u državama članicama

Država članica

Planirani iznos za osposobljavanje

odraslih povezano s IKT-

om (u milijunima

eura)

Dodijeljena potpora EU-a za operacije koje je

odabralo upravljačko tijelo

(u milijunima eura)

Ukupni rashodi koje su korisnici

prijavili upravljačkom

tijelu i o kojima je obaviještena

Komisija (u milijunima

eura)

Poljska 154,7 201,3 148,4

Slovačka 132,5 5,8 3,7

Italija 58,7 26,5 31,5

Estonija 55,5 30,7 18,1

Mađarska 51,6 134,8 41,6

Finska 16,9 5,9 7,5

Španjolska* 5,0 25,2 13,7

Luksemburg 0,3 1,2 0,8

Francuska nije navedeno u programima 1,5 3,0

Ujedinjena Kraljevina nije navedeno u programima 5,5 4,6

Ukupno 475,3* 438,4 272,8 Napomene: svi podatci odnose se na stanje od 31. prosinca 2019. „Ukupnim” iznosom nisu obuhvaćene informacije o „planiranom iznosu” za Francusku i Ujedinjenu Kraljevinu, ali te dvije zemlje uzete su u obzir u „dodijeljenom” iznosu.

*Za španjolski program – 2014ES05SFOP016 – Extremadura – nisu dostupne informacije za 2019., stoga ukupni iznos uključuje samo objedinjene podatke za razdoblje do 2018. godine.

Izvor: platforma otvorenih podataka o ESI fondovima.

42. U tablici 4., koja se temelji na godišnjim izvješćima koja su države članice dostavile Komisiji, vidljivo je da je do kraja 2019. deset država članica koje su planirale upotrebljavati ESF za digitalne vještine u okviru tematskog cilja obrazovanja i osposobljavanja ukupno preuzelo obveze za financiranje projekata za 92 % sredstava, a potrošilo 57 % sredstava (za pojedinosti vidjeti Prilog III.). Postoje znatne razlike među državama članicama: u okviru nekih programa još nisu bili nastali nikakvi troškovi, dok su u okviru nekih drugih već bili odabrani projekti za potporu uz znatno veći trošak od

36

planiranog. Predmetne države članice dodijelile su ukupno 439 milijuna eura iz ESF-a za potporu stjecanju digitalnih vještina u okviru cjeloživotnog učenja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, što čini 0,5 % ukupnih dodijeljenih sredstava iz ESF-a za razdoblje 2014. – 2020. ESF-om se može doprinijeti stjecanju digitalnih vještina i u sklopu drugih tematskih ciljeva, kao što su oni koji se odnose na zapošljavanje, socijalnu uključenost ili izgradnju institucionalnih kapaciteta, čime se ukupan iznos potpore povećava na otprilike 2 % ukupnih sredstava dodijeljenih iz ESF-a.

Učinak mjera Komisije za ublažavanje krize uzrokovane bolešću COVID-19 na programe za razdoblje 2014. – 2020. (operativni programi za Erasmus i ESF) povezane s digitalnim vještinama

43. U odgovoru na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 uredbama o Investicijskoj inicijativi kao odgovor na koronavirus (CRII) i inicijativi CRII+ državama članicama omogućuje se fleksibilnost kako bi iskoristile postojeća nepotrošena sredstva i preusmjerile ih tamo gdje su najpotrebnija. Do kraja studenoga 2020. 22 države članice (i Ujedinjena Kraljevina) zatražile su 151 izmjenu svojih programa ESF-a na temelju fleksibilnih mogućnosti koje nude CRII i CRII+. U nekim slučajevima to je uključivalo prijenos sredstava iz projekata u vezi s digitalnim vještinama u druga područja.

44. Predloženi paket Pomoći za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU)44 uključuje 47,5 milijardi eura dodatnih sredstava koja će se staviti na raspolaganje za programsko razdoblje 2014. – 2020. za fondove u okviru kohezijske politike, uključujući ESF. U slučaju ESF-a mjere financirane iz programa REACT-EU mogle bi uključivati digitalne vještine.

44 Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u

pogledu izvanrednih dodatnih sredstava i provedbenih mehanizama u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” za pružanje pomoći u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i pripremi zelenog, digitalnog i otpornog gospodarskog oporavka (REACT-EU), COM(2020) 451 final.

37

45. U okviru programa Erasmus+ objavljeni su i izvanredni pozivi na podnošenje prijedloga za pružanje potpore spremnosti za digitalno obrazovanje, pri čemu je dodijeljeno 100 milijuna eura za potporu projektima u području školskog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te visokog obrazovanja. Rok za prijavu na te pozive bio je 29. listopada 2020. te u trenutku dovršavanja ovog pregleda rezultati nisu bili dostupni. Međutim, s obzirom na to da pozivi na podnošenje prijedloga nisu bili usmjereni na obrazovanje odraslih, prema mišljenju Komisije nije vjerojatno da će biti projekata kojima se pruža potpora za osnovne digitalne vještine odraslih.

Prijedlozi EU-a za budućnost (razdoblje 2021. – 2027.)

Program vještina za Europu

46. Programom vještina za Europu45 utvrđuju se mjerljivi ciljevi u području usavršavanja (poboljšanja postojećih vještina) i prekvalifikacije (osposobljavanja za nove vještine) koje je potrebno ostvariti u sljedećih pet godina. Riječ je o prvom prijedlogu koji uključuje konkretnu ciljnu vrijednost povećanja udjela građana s barem osnovnim digitalnim vještinama, i to s 56 % 2019. godine na 70 % 2025. godine. Predmetni program ne uključuje ključne etape za postizanje tog cilja.

47. Komisija procjenjuje da je za ostvarenje ciljeva tog programa na godišnjoj razini potrebno 48 milijardi eura iz javnog i privatnog sektora zajedno. U programu se kao mogući izvor financiranja za razdoblje 2021. – 2027. navodi devet fondova EU-a. Glavni su fondovi Mehanizam za oporavak i otpornost s ukupnim predloženim proračunom od 673,3 milijarde eura, ESF+ s predloženim proračunom od 87,9 milijardi eura i Erasmus s predloženim proračunom od 23,4 milijarde eura.

Mehanizam za oporavak i otpornost

48. U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost stavit će se na raspolaganje 673,3 milijarde eura u obliku zajmova i bespovratnih sredstava za potporu reformama i ulaganjima država članica. U sklopu tog mehanizma od država članica traži se da pripreme nacionalne planove za oporavak i otpornost u kojima se utvrđuje usklađen paket reformi i projekata javnih ulaganja. Tim bi se planovima trebao pružiti odgovor

45 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i

socijalnom odboru i Odboru regija: „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost”, COM(2020) 274 final

38

na izazove utvrđene u okviru europskog semestra, posebice na preporuke državama članicama koje je donijelo Vijeće, kojima su obuhvaćene digitalne vještine (odlomak 33. i tablica 2.). U tom kontekstu Komisija potiče države članice da u svoje planove za oporavak i otpornost uključe ulaganja i reforme usmjerene na digitalne vještine te obrazovanje i strukovno osposobljavanje za sve dobne skupine kako bi se do 2025. dosegnula ciljna vrijednost od 70 % (odlomak 46.)46.

49. Stajalište je Vijeća47 da bi se najmanje 20 % sredstava (144,8 milijardi eura) trebalo potrošiti na „digitalnu tranziciju”, koja uključuje digitalne vještine na svim razinama. U tom se kontekstu u zaključcima Vijeća od 2. listopada 2020.48 posebno upućuje na unaprjeđenje digitalnih vještina u obrazovnim sustavima.

Europski socijalni fond plus (ESF+)

50. Ciljevi ESF-a plus49 uključuju digitalne vještine, iako ne nužno i osnovne digitalne vještine. Cilj je tog fonda ujedno doprinijeti relevantnim aspektima drugih ključnih inicijativa i aktivnosti EU-a, posebno „Programu vještina za Europu” i inicijativi za oblike usavršavanja. Njegov planirani proračun za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 87,9 milijardi eura, ali nisu dodijeljena posebna sredstva za „digitalne vještine”.

51. U izvješćima za pojedinačne zemlje u okviru europskog semestra iz 2019.50 Komisija je iznijela preliminarna stajališta o prioritetnim područjima ulaganja i okvirnim uvjetima za djelotvornu provedbu kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. To je poslužilo kao temelj za dijalog između država članica i Komisije o izradi programa za upotrebu sredstava u okviru kohezijske politike (uključujući ESF+). Komisija je smatrala da bi 23 države članice od njih 27 u svojim programima trebale uzeti u obzir digitalne vještine.

46 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i

socijalnom odboru, Odboru regija te Europskoj investicijskoj banci: „Godišnja strategija održivog rasta 2021.”, COM(2020) 575 final.

47 Vidjeti napomenu 11 538/20 Glavnog tajništva Vijeća od 7. listopada 2020.

48 Vidjeti napomenu EUCO 13/20 od 2. listopada 2020.

49 Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+), COM(2018) 382 final.

50 2019.: Europski semestar: izvješća za pojedinačne zemlje, Prilog D.

39

Novi program Erasmus za razdoblje 2021. – 2027.

52. Komisija je predložila novi program Erasmus za razdoblje 2021. – 2027.51, kojim su obuhvaćene i osnovne i napredne digitalne vještine i kojim se u osnovi nastavlja s provedbom programa iz prethodnog razdoblja. Iz novog programa pružat će se potpora i za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, digitalnu pismenost i obrazovanje odraslih te se izričito spominju digitalne vještine – iako s posebnim naglaskom na napredne digitalne vještine.

Akcijski plan za digitalno obrazovanje

53. Komisija je u rujnu 2020. predložila novi Akcijski plan za digitalno obrazovanje za razdoblje 2021. – 2027.52 U tom se akcijskom planu kao jedno od vodećih načela navodi da je digitalna pismenost od presudne važnosti za život te da bi osnovne digitalne vještine trebale postati dio temeljnih prenosivih vještina koje bi svatko trebao imati. U skladu s tim vodećim načelima predlaže se niz mjera, kao što su upotreba programa Erasmus za potporu planovima za digitalnu transformaciju obrazovnih ustanova, izrada europske potvrde za digitalne vještine koju bi vlade, poslodavci i drugi dionici u Europi priznavali i prihvaćali te se predlaže preporuka Vijeća o poboljšanju prenošenja digitalnih vještina u obrazovanju i osposobljavanju.

51 Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus”: programa

Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013, COM(2018) 367 final.

52 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027. – Prilagodba obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu”, COM(2020) 624 final.

40

Preporuka Vijeća o jačanju Garancije za mlade

54. Garancija za mlade EU-a obveza je država članica da će zajamčiti da sve mlade osobe u dobi do 25 godina prime kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od prelaska u nezaposlenost ili prestanka formalnog obrazovanja. Vijeće je u studenome 2020. doradilo svoju preporuku iz 2013., među ostalim proširenjem dobne skupine kako bi se obuhvatile sve mlade osobe mlađe od 30 godina. Vijeće je preporučilo i da bi države članice trebale upotrebljavati okvir DigComp (odlomak 09.) za procjenu digitalnih vještina svih mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju i koji se prijave u sklopu Garancije za mlade kako bi se svim mladima kojima je to potrebno ponudilo posebno osposobljavanje u svrhu poboljšanja njihovih digitalnih vještina53.

Ažuriranje pokazatelja digitalnih vještina

55. Komisija će uvesti ažuriranu metodologiju za pokazatelj digitalnih vještina. Pokazatelj će se prilagoditi na način da se četirima postojećim područjima trenutačnog okruženja u području IKT-a pridoda peto područje kompetencija, naime „sigurnost”. Tom će se izmjenom Eurostatov kompozitni pokazatelj digitalnih vještina uskladiti s ažuriranom Preporukom Vijeća iz 2018. o okviru „ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje”, te će se u njemu ujedno bolje odražavati Okvir digitalnih kompetencija od 2021. nadalje.

53 Preporuka Vijeća od 30. listopada 2020. o lakšem prelasku u svijet rada – jačanje Garancije

za mlade te o zamjeni Preporuke Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade (2020/C 372/01).

41

Zaključne napomene

Glavna pitanja istaknuta u pregledu

56. Osnovne digitalne vještine postaju sve važnije i važnije za radnu snagu te su već sada često potrebne u mnogim zanimanjima. Odrasle osobe koje ne posjeduju te osnovne vještine suočit će se s problemima i na radnom mjestu i u privatnom životu. To je posebno problem s kojim se suočavaju starije, slabije obrazovane i nezaposlene odrasle osobe (odlomci 12. – 17. te slika 4. i slika 7.).

57. Iako države članice snose primarnu odgovornost za razvoj vještina, EU već dugo vremena potvrđuje postojanje tog izazova te je poduzeo niz koraka za pružanje potpore državama članicama u rješavanju problema nedovoljne razine osnovnih digitalnih vještina. To je učinio s pomoću smjernica i preporuka te pružanjem potpore mrežama suradnje. U tom je kontekstu Komisija definirala međunarodno priznati okvir digitalnih kompetencija, pružala potporu izradi nacionalnih strategija za digitalne vještine i pomogla u osnivanju nacionalnih koalicija za digitalne vještine i radna mjesta u gotovo svim državama članicama EU-a. Međutim, prema pokazateljima koje je upotrebljavala Komisija, unatoč postojanom povećanju raspona i opsega mjera EU-a u posljednjih pet godina, razine osnovnih digitalnih vještina u državama članicama nisu zabilježile znatno povećanje (odlomci 05., 06., 09., 14. te slika 4. i slika 6.).

58. Postoje znatne razlike u razinama vještina unutar država članica i među njima. Razine vještina u državama članicama u skladu su s onima u zemljama izvan EU-a za koje postoje usporedivi podatci: države članice EU-a s najboljim rezultatima ubrajaju se u skupinu vodećih zemalja u svijetu, a države članice na drugoj strani ljestvice nisu uspješnije od država članica izvan EU-a s najlošijim rezultatima. Za tu se skupinu država članica stanje postupno pogoršavalo u razdoblju 2015. – 2018., što upućuje na to da digitalni jaz nije samo problem među društvenim skupinama unutar određene države članice, nego i između zemalja koje postižu dobre rezultate u tom pogledu i onih koje postižu lošije rezultate (odlomci 18. – 21. te slika 8. i slika 9.).

59. EU je od 2010. uveo niz različitih inicijativa usmjerenih na digitalne vještine, često kao dio širih mjera. Riječ je o širokoj temi koja uključuje brojne dionike na mnogim razinama, kao što su velik dio stanovništva, različite razine vlasti, obrazovanje i industrija. Rezultat je niz mjera na razini EU-a koje se provode usporedno i djelomično su međusobno povezane (odlomak 23. i tablica 1.).

42

60. Iako se u Digitalnoj agendi za Europu digitalna pismenost i kompetencije predlažu kao prioritet ESF-a u razdoblju 2014. – 2020., za projekte usmjerene posebno na osposobljavanje u području IKT-a u državama članicama izdvojeno je oko 2 % sredstava iz ESF-a. Komisija je zaključila da broj mjera koje su posebno usmjerene na usavršavanje odraslih nije dovoljan. Slično tome, financijska sredstva izdvojena u okviru programa Erasmus+ za projekte koji su usmjereni na osnovne digitalne vještine odraslih činila su tek mali postotak ukupnih financijskih sredstava (odlomci 25., 30., te 34. – 41.).

61. Za razdoblje nakon 2020. EU je postavio jasan cilj u skladu s kojim bi postotak građana koji imaju barem osnovne digitalne vještine trebao dosegnuti 70 % do 2025. u odnosu na referentnu vrijednost od 56 % iz 2019. godine. Prema navodima Komisije za to će na godišnjoj razini biti potrebna ulaganja u iznosu od 48 milijardi eura, koja se moraju izvršiti i iz privatnih izvora i iz nacionalnih i međunarodnih javnih izvora. Uzimajući u obzir taj cilj EU je uveo niz inicijativa i dodijelio financijska sredstva usmjerena na osnovne digitalne vještine odraslih osoba (odlomci 46. – 55.).

Izazovi za budućnost

62. Kad je riječ o postizanju ciljeva utvrđenih za predstojeće programsko razdoblje EU-a, Sud je utvrdio određene ključne izazove:

63. Izdvajanje odgovarajućeg iznosa financijskih sredstava za povećanje razine digitalnih vještina ima važnu ulogu. Vjerojatnost da će se ciljevi politika ostvariti veća je ako se utvrde izvori i iznosi financijskih sredstava, čak i ako su samo okvirni. Iako se u Programu vještina za Europu navode različiti fondovi EU-a iz kojih bi se mogla pružiti potpora provedbi, u njemu se ne navode iznosi o kojima je riječ.

64. U Programu vještina za Europu nisu utvrđene ključne etape za postizanje njegova općeg cilja, kao ni, primjerice, minimalna razina koju trebaju dostići sve zemlje. Takvi konkretni ciljevi i ključne etape pomogli bi primjerice u praćenju provedbe politike u svrhu smanjenja digitalnog jaza između zemalja s dobrim i slabim rezultatima.

43

65. Kad je riječ o praćenju, kompozitni pokazatelj Eurostata koristan je alat za procjenu razine digitalnih vještina građana EU-a te će ujedno poslužiti za praćenje napretka u dosezanju ciljne vrijednosti prema kojoj bi do 2025. 70 % osoba trebalo posjedovati barem osnovne digitalne vještine. Ažuriranjem tog pokazatelja i proširenjem njegova opsega kako bi se od 2021. nadalje uključio element „sigurnosti” taj se pokazatelj na koristan način usklađuje s okvirom DigComp, ali time će se njegove vrijednosti promijeniti. Komisija poduzima mjere za smanjenje povezanog učinka, ali izmjena izračuna pokazatelja i dalje može utjecati na mogućnost dosezanja ciljne vrijednosti za 2025. godinu.

66. Kad je riječ o praćenju, Komisija se suočila s poteškoćama pri utvrđivanju projekata financiranih sredstvima EU-a tijekom razdoblja 2014. – 2020. koji su osmišljeni s ciljem doprinosa usavršavanju odraslih osoba kako bi njihove digitalne vještine dosegnule barem osnovnu razinu te u procjenjivanju mjere u kojoj su ti projekti mogli doprinijeti ostvarenju tog cilja. Mogućnost praćenja takvih projekata u razdoblju 2021. – 2027. pomogla bi EU-u da ocijeni jesu li mjere bile uspješne ili ne.

Ovaj je pregled usvojilo II. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Revizorskog suda Iliana Ivanova, u Luxembourgu 20. siječnja 2021.

Za Revizorski sud

Klaus-Heiner Lehne predsjednik

44

Pojmovnik, pokrate i skraćeni nazivi Bolest COVID-19: koronavirusna bolest

Cedefop: Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja

Cjeloživotno učenje: sve aktivnosti učenja tijekom života s ciljem unaprjeđivanja znanja, vještina i kompetencija.

COSME: program EU-a za konkurentnost malih i srednjih poduzeća

DESI: indeks gospodarske i društvene digitalizacije

DigComp: Europski Okvir digitalnih kompetencija za građane

Dokument o stajalištu: dokument u kojem se utvrđuje okvir za dijalog između Komisije i određene države članice u vezi s pripremom sporazuma o partnerstvu i operativnih programa.

DSI: pokazatelj digitalnih vještina

Erasmus+: program EU-a za pružanje potpore u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta u Europi, ponajprije pružanjem prilike sveučilišnim studentima da studiraju i steknu iskustva u inozemstvu.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR): fond EU-a kojim se jača gospodarska i socijalna kohezija u EU-u financiranjem ulaganja kojima se smanjuju nejednakosti među različitim regijama.

Europski socijalni fond (ESF): fond EU-a čiji je cilj stvoriti prilike za obrazovanje i zapošljavanje te poboljšati situaciju u kojoj se nalaze osobe izložene riziku od siromaštva.

Europski socijalni fond plus (ESF+): fond koji nasljeđuje Europski socijalni fond u razdoblju 2021. – 2027.

Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi): pet glavnih fondova EU-a iz kojih se pruža potpora gospodarskom razvoju cijeloga EU-a: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.

EUROSAI: Europska organizacija vrhovnih revizijskih institucija – jedna od regionalnih skupina Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI), čiji su članovi 49 vrhovnih revizijskih institucija europskih država i Europski revizorski sud.

45

GU CNECT: Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije

GU EAC: Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu

GU EMPL: Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje

GU ESTAT: Glavna uprava Eurostat (europska statistika)

GU GROW: Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove

I-DESI: međunarodni indeks gospodarske i društvene digitalizacije

IKT: informacijska i komunikacijska tehnologija

Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus (CRII): paket mjera kojima se omogućuje fleksibilna upotreba europskih strukturnih i investicijskih fondova u odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19.

Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi): pojam kojim se prema kriteriju veličine nazivaju određena društva i druge organizacije, na temelju broja zaposlenika i određenih financijskih kriterija. Mala poduzeća imaju manje od 50 zaposlenika i promet ili bilancu koji ne prelaze 10 milijuna eura. Srednja poduzeća imaju manje od 250 zaposlenika i promet koji ne prelazi 50 milijuna eura, odnosno bilancu koja ne prelazi 43 milijuna eura.

Mehanizam za oporavak i otpornost: fond EU-a za ublažavanje socijalnih i gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19 te za povećanje održivosti i otpornosti gospodarstava i društava država članica, kao i njihove pripravnosti za zelene i digitalne tranzicije.

Obrazovanje odraslih: aktivnosti učenja nakon dovršetka početnog obrazovanja, dio politike EU-a o cjeloživotnom učenju.

OECD: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj

Operativni program: osnovni okvir za provedbu kohezijskih projekata financiranih sredstvima EU-a u zadanom razdoblju, u koji su ugrađeni prioriteti i ciljevi utvrđeni u sporazumima o partnerstvu između Komisije i pojedinačnih država članica.

PIAAC: Program za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih

Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU): instrument iz kojeg se pružaju dodatna financijska sredstva za nastavak i proširenje investicijskih inicijativa kao odgovor na koronavirus (CRII i CRII+).

46

Radna snaga: svaka osoba koja je zaposlena ili aktivno traži posao u svrhu izravne proizvodnje robe i pružanja usluga.

Strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.): forum namijenjen državama članicama kako bi raspravljale o politikama obrazovanja, razmjenjivale primjere najbolje prakse i učile jedne od drugih.

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje: obrazovanje i osposobljavanje čija je svrha omogućiti osobama da steknu znanje i vještine potrebe za sudjelovanje na tržištu rada.

47

Prilozi

Prilog I. – Mjerenje razine digitalnih vještina Sud upućuje na četiri izvora informacija o razinama digitalnih vještina:

(1) Eurostatov pokazatelj digitalnih vještina (DSI) osmišljen je u suradnji sa Zajedničkim istraživačkim centrom i GU-om CNECT te su njegove vrijednosti prvi put objavljene 2015. godine. Taj se pokazatelj temelji na Okviru digitalnih kompetencija, opće prihvaćenom okviru kompetencija za digitalne vještine osmišljenom na temelju znanstvenih spoznaja. Pokazatelj se temelji na odabranim aktivnostima povezanima s upotrebom interneta ili softvera među pojedincima u dobi od 16 do 74 godina u četirima posebnim područjima (informacije, komunikacija, rješavanje problema i vještine rada sa softverom). Podatci se objavljuju prema četirima razinama vještina: osobe bez vještina, osobe s niskom razinom vještina, osobe s osnovnom razinom vještina i osobe s razinom vještina koja je iznad osnovne. Razine digitalnih vještina osoba koje se nisu služile internetom u posljednja tri mjeseca nije bilo moguće procijeniti (kategorija koja se brzo smanjuje).

Pokazatelj digitalnih vještina dostupan je za 2015., 2016., 2017. i 2019. godinu. Temelji se na istraživanju Zajednice o korištenju IKT-a u kućanstvima i među građanstvom. Podatke prikupljaju nacionalni zavodi za statistiku u svakoj od država članica te ih šalju Eurostatu kako bi potvrdio njihovu valjanost i objedinio ih. Eurostat objavljuje vrijednosti tog pokazatelja na svojim internetskim stranicama uz niz različitih detaljnih prikaza (u odnosu na dob, spol, obrazovanje, kvartil prihoda i gospodarsku djelatnost).

(2) Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) kompozitni je indeks u kojem se objedinjuju relevantni pokazatelji uspješnosti Europe u području digitalizacije i kojim se prati razvoj digitalne konkurentnosti država članica EU-a. U okviru dimenzije ljudskog kapitala u sklopu indeksa DESI mjeri se razina digitalnih vještina uzimajući u obzir vještine korisnika interneta (na temelju Eurostatova pokazatelja digitalnih vještina, kako je prethodno navedeno) i napredne vještine u području IKT-a (čija se razina izračunava na temelju broja zaposlenih stručnjaka u području IKT-a i osoba s diplomom u području IKT-a).

48

(3) U sklopu međunarodnog indeksa DESI indeks DESI proširuje se kako bi se obuhvatilo 18 zemalja izvan EU-a i time omogućila šira usporedba rezultata u pogledu razine digitalnih vještina. Budući da za neke zemlje nisu dostupni podatci Eurostata povezani s indeksom DESI, za dimenziju ljudskog kapitala upotrebljavali su se različiti pokazatelji. Za mjerenje razine barem osnovnih vještina upotrijebljen je pokazatelj „Pojedinci koji su se služili softverom za obradu teksta u posljednjih 12 mjeseci” na temelju statističkih podataka OECD-a o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji iz 2019. Stoga je metodologija za međunarodni indeks DESI manje složena i sofisticirana od metodologije za indeks DESI.

(4) Program za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (PIAAC) program je OECD-a za procjenu i analizu vještina odraslih. Glavno istraživanje koje se provodi u okviru PIAAC-a čini Istraživanje o vještinama odraslih. U okviru tog istraživanja mjeri se stručnost odraslih u pogledu ključnih vještina obrade informacija – jezična pismenost, matematička pismenost i rješavanje problema – te se prikupljaju informacije i podatci o tome kako odrasli upotrebljavaju svoje vještine kod kuće, na poslu i u široj zajednici. Mjerenjem stručnosti odraslih osoba u rješavanju problema u tehnološki naprednim okruženjima tim se istraživanjem nastoji obuhvatiti više od isključivo praktičnih vještina povezanih s poznavanjem i upotrebom digitalnih tehnologija. Središnji element procjene čine kognitivne dimenzije rješavanja problema, dok upotreba IKT-a ima sporednu ulogu. Osim toga, nije riječ o samoprocjeni, nego o procjeni koja uključuje testiranje, što nije slučaj s istraživanjem Eurostata. Istraživanje u okviru programa PIAAC obavljeno je u tri kruga u 32 zemlje OECD-a i u trima podnacionalnim tijelima OECD-a, kojima su obuhvaćene Flandrija (Belgija), Engleska (Ujedinjena Kraljevina) i Sjeverna Irska (Ujedinjena Kraljevina).

49

Razine stručnosti procjenjuju se kako slijedi:

o Ispod 1. razine (prosjek OECD-a: 14,6 %): zadatci se temelje na jasno definiranim problemima koji uključuju upotrebu samo jedne funkcije unutar generičkog sučelja.

o 1. razina (prosjek OECD-a: 28,3 %): na toj razini zadatci obično zahtijevaju upotrebu široko dostupnih i poznatih tehnoloških aplikacija, kao što su softver za elektroničku poštu ili internetski preglednik. Problem se može riješiti neovisno o tome je li ispitanik upoznat s određenim alatima i funkcijama i upotrebljava li ih (npr. funkcija sortiranja). Zadatci uključuju nekoliko koraka i minimalan broj operatora.

o 2. razina (prosjek OECD-a: 24,7 %): na toj razini zadatci obično zahtijevaju upotrebu i generičkih i specifičnijih tehnoloških aplikacija. Zadatak može uključivati više koraka i operatora. Zadatak može zahtijevati evaluaciju relevantnosti skupa stavki radi eliminacije ometajućih čimbenika. Može biti potrebna određena razina integracije i izvođenja zaključaka.

o 3. razina (prosjek OECD-a: 5,1 %): na toj razini zadatci obično zahtijevaju upotrebu i generičkih i specifičnijih tehnoloških aplikacija. Za napredak prema pronalaženju rješenja potrebna je upotreba alata (npr. funkcija sortiranja). Zadatak može uključivati više koraka i operatora. U pravilu je potrebna visoka razina praćenja. Vjerojatno je da će doći do neočekivanih ishoda i pojavljivanja prepreka. Zadatak može zahtijevati evaluaciju relevantnosti i pouzdanosti informacija radi eliminacije ometajućih čimbenika.

50

Glavne razlike između kompozitnog pokazatelja Eurostata, indeksa DESI, i istraživanja PIAAC koje je proveo OECD prikazane su u tablici 5. u nastavku.

Tablica 5. – Usporedba mjerenja razine digitalnih vještina

Dimenzija GU ESTAT (DESI) OECD – PIAAC

Definicija digitalnih vještina

Temelji se na okviru DigComp

Kombinacija vještina u području IKT-a i kognitivnih elemenata (rješavanje problema)

Razine stručnosti

Bez vještina / osnovna razina vještina / razina vještina koja je iznad osnovne

1. – 3. razina, ispod 1. razine

Metoda istraživanja

Samoprocjena u okviru istraživanja o upotrebi IKT-a u kućanstvima

Računalni test, započinje upitnikom o osnovnim informacijama i testom osnovnih vještina u području IKT-a

Usporedivost podataka tijekom vremena i prema zemljopisnim područjima

Da Ne, samo jedan ciklus

Cilj Usporedba, potpora politikama EU-a

Temelj za nacionalne strategije za vještine, usporedba

Vremenski okvir 2015. – 2017., 2019. Jedanput tijekom 2011. ili 2014. ili 2017.

Zemljopisna pokrivenost Sve države članice

2011./2012.: Austrija, Belgija (Flandrija), Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Poljska, Slovačka Republika, Španjolska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina (Engleska i Sjeverna Irska). 2014./2015.: Grčka, Litva, Slovenija 2017.: Mađarska. Mnoge druge članice OECD-a

Dob obuhvaćenog stanovništva 16 – 74 16 – 65

Izvor: Sud, na temelju informacija Eurostata, Gu-a CNECT i OECD-a.

51

Prilog II. – Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta

Zemlja Strategija u sredini 2019.

Nacionalna koalicija Glavni ciljevi

Udio aktivnosti po ciljnim skupinama (u %)

Svi građani Obrazovanje Stručnjaci u

području IKT-a

Radna snaga

Austrija Da Da

Austrijski Savez za digitalne vještine i zanimanja osnovan je u lipnju 2020. Taj savez čini ključan dio digitalnog akcijskog plana koji se trenutačno razrađuje na nacionalnoj razini. U plan programa rada Saveza za 2020./2021. u prvom su redu uključeni i uzimaju se u obzir nalazi utvrđeni tijekom faze ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19, i u poglavlju o obrazovanju i u okviru međusektorske teme otpornosti na krize. Kao prvi član saveza, odbor za praćenje za okvir DigComp započeo je s radom u ožujku kao tijelo za osiguravanje kvalitete u vezi s prilagodbom modela digitalnih kompetencija za Austriju.

Nema dostupnih informacija

Belgija Ne Da

Belgijska nacionalna koalicija aktivna je zajednica organizacija, nevladinih organizacija, obrazovnih ustanova i ustanova za zapošljavanje te socijalnih partnera. Koalicija ima jedan jasan cilj: na uključiv način povećati razinu digitalnih vještina belgijskih državljana za trenutačna i buduća radna mjesta.

35 % 25 % 30 % 10 %

Bugarska Ne Da

Glavni je cilj Digitalnog nacionalnog saveza privući više ljudi prema novim tehnologijama, djelotvorno iskoristiti potencijal digitalizacije za sve građane i pružati potporu razvoju sektora IKT-a u Bugarskoj. Savez surađuje s poduzećima, sveučilištima i vladom u Bugarskoj i ujedinjuje njihov rad te pomaže u postizanju prioriteta utvrđenih u Digitalnoj agendi za Europu.

10 % 60 % 10 % 20 %

Hrvatska Ne Da

Cilj je hrvatske Nacionalne koalicije za digitalne vještine iskoristiti sve veći potencijal sektora IKT-a u Hrvatskoj za predvođenje rasta zaposlenja u Hrvatskoj i pružanje znatnog doprinosa hrvatskom gospodarstvu. Koalicija nastoji ostvariti taj cilj povećanjem broja kvalificiranih stručnjaka u području IKT-a koji se osposobljavaju u Hrvatskoj i koji se presele u Hrvatsku u svrhu rješavanja problema nedostatka kvalificirane radne snage.

10 % 25 % 55 % 10 %

Cipar Da Da

Grow Digital CY, ciparska nacionalna koalicija nastoji promicati širenje i unaprjeđenje digitalnih vještina kako bi se riješio problem nerazmjera uzrokovanog malim brojem stručnjaka u području IKT-a i većim brojem slobodnih radnih mjesta. Dionici su predložili mjere kojima je cilj zajamčiti da se kontinuirano stavljaju na raspolaganje odgovarajući i kvalitetni diplomanti u skladu s potrebama tržišta rada.

10 % 70 % 10 % 10 %

52

Zemlja Strategija u sredini 2019.

Nacionalna koalicija Glavni ciljevi

Udio aktivnosti po ciljnim skupinama (u %)

Svi građani Obrazovanje Stručnjaci u

području IKT-a

Radna snaga

Češka Republika Da Da

DigiKoalice doprinosi povećanju digitalne pismenosti svih čeških građana promicanjem digitalnih vještina u obrazovanju i digitalnih vještina na tržištu rada. Time se zauzvrat doprinosi povećanju konkurentnosti češkog gospodarstva. DigiKoalice postiže taj višenamjenski cilj tako što simbiotski povezuje suradničke organizacije, dionike i njihove aktivnosti.

20 % 40 % 20 % 20 %

Danska Da Da

Danska nacionalna koalicija definira zajedničke ciljeve te poziva relevantne stranke da se pridruže i zajednički izrade akcijski plan za rješavanje problema nedostatka vještina. Iako se Danska ubraja među najdigitaliziranije nacije, istraživanja pokazuju da više od milijun danskih građana u dobi od 16 do 65 godina nema dostatne digitalne vještine. U sektoru IKT-a u Danskoj također postoji kritičan nedostatak vještina te se čini da će se on u budućnosti i dalje povećavati.

60 % 10 % 5 % 25 %

Estonija Da Da

Estonska nacionalna koalicija nastoji riješiti problem nedostatka digitalnih vještina stavljanjem naglaska na programe kojima se veliki dio stanovništva može osposobiti u području digitalnih vještina. U estonskoj nacionalnoj koaliciji sudjeluju donositelji politika, pružatelji e-usluga i poduzeća za osposobljavanje u području IT-a. Razvila je inicijative za osposobljavanje financirane vlastitim sredstvima i velikih razmjera čiji je cilj smanjenje nedostatka digitalnih vještina. Svrha je tih aktivnosti smanjiti broj osoba u Estoniji koje se ne služe računalima ili internetom na 5 %.

80 % 10 % 10 %

Finska Da Ne

Francuska Da Da

Francuska nacionalna koalicija okuplja lokalne i nacionalne aktere aktivne u području digitalnih pitanja. Riječ je o snažnom partnerstvu u okviru kojeg dionici surađuju na smanjenju nedostatka digitalnih vještina u Francuskoj, u skladu s pragmatičnim planom. Ujedno doprinose utvrđivanju, osmišljavanju i promicanju primjera dobre prakse.

10 % 10 % 30 % 50 %

Njemačka Da Ne

Grčka Da Da

Prioriteti su grčke nacionalne koalicije promicati digitalnu transformaciju javnih agencija, digitalne vještine u obrazovanju primjenom kodiranja i internetsku sigurnost. Osim toga, utvrđen je horizontalni prioritet promicanja digitalnih vještina i karijera u području IT-a za žene i djevojčice.

30 % 34 % 2 % 34 %

53

Zemlja Strategija u sredini 2019.

Nacionalna koalicija Glavni ciljevi

Udio aktivnosti po ciljnim skupinama (u %)

Svi građani Obrazovanje Stručnjaci u

području IKT-a

Radna snaga

Mađarska Da Da

Suradnja između različitih članova mađarske nacionalne koalicije započela je nekoliko godina prije njezina službenog pokretanja u prosincu 2016. Koalicija je osnovana u svrhu olakšavanja rasprava dionika kako bi se pronašla rješenja za problem nedostatka osoba s digitalnim vještinama na mađarskom tržištu rada i pružila potpora vladi u osmišljavanju i provedbi odgovarajućih strategija.

5 % 35 % 30 % 30 %

Irska Da Da

Irska koalicija za digitalne vještine i radna mjesta partnerstvo je u kojem sudjeluje niz dionika i koje je usmjereno na rješavanje problema nedostatka digitalnih vještina. Predstavnici akademske zajednice, svih obrazovnih sektora, industrije, javnih službi i neprofitnog sektora okupili su se kako bi se zajamčilo da se Irska uključi u europske napore koji se ulažu u promicanje uključenosti radi kontinuiranog i integralnog unaprjeđenja digitalizacije.

25 % 25 % 30 % 20 %

Italija Da Da

Cilj je talijanske koalicije premostiti različite oblike društvenog i kulturnog digitalnog jaza među talijanskim stanovništvom, poticati digitalnu uključenost i promicati razvoj vještina za poslove budućnosti. Konkretno, koalicija će uvesti mjere za unaprjeđenje digitalnih vještina svih građana, i to stavljanjem na raspolaganje alata za učenje i samostalni razvoj (kompleti za samoprocjenu, e-knjige, internetski tečajevi) te pomoći ljudima da se aktivno i odgovorno služe novim uslugama i alatima digitalnog građanstva.

53 % 22 % 25 %

Latvija Da Da

Latvijska nacionalna koalicija, osnovana u ožujku 2013., pruža različitim dionicima platformu za raspravu o ciljevima razvoja digitalnih vještina za Latviju i rad na njihovu ostvarenju, kao i za suradnju u zajedničkim inicijativama. Od početka njezina djelovanja partneri provode opsežne projekte osposobljavanja u području digitalnih vještina za MSP-ove, radnu snagu, stručnjake u području IKT-a, mlade i sve građane. Latvijska nacionalna koalicija također aktivno promiče digitalne usluge.

32 % 27 % 23 % 18 %

Litva Da Da

Litavska nacionalna digitalna koalicija promiče digitalne vještine za život i rad te potiče cjeloživotno učenje za sve, posebno mlade, i to s ciljem povećanja cjelokupnog digitalnog potencijala.

50 % 10 % 20 % 20 %

54

Zemlja Strategija u sredini 2019.

Nacionalna koalicija Glavni ciljevi

Udio aktivnosti po ciljnim skupinama (u %)

Svi građani Obrazovanje Stručnjaci u

području IKT-a

Radna snaga

Luksemburg Da Da

U suradnji inicijative Digital Luxembourg te obrtničke i gospodarske komore nacionalna koalicija ponovno je pokrenuta u rujnu 2019. Koalicija okuplja privatne i javne dionike kako bi se utvrdio nacionalni program i koordinirale konkretne mjere za ubrzavanje digitalnih vještina u regiji. Nakon izbijanja krize uzrokovane bolešću COVID-19 koalicija se usredotočila na nove perspektive digitalnih vještina radi suočavanja s pandemijom koje su posebno povezane s radom na daljinu, potrebama za osposobljavanje i prekvalifikaciju te učinkom na tržište rada. Koalicija s pomoću svojih internetskih stranica nastoji biti središnja točka za inicijative u području digitalnih vještina / radnih mjesta.

Nema dostupnih informacija

Malta Da Da

Zaklada eSkills Malta Foundation koalicija je sastavljena od predstavnika vlade, industrije i obrazovanja čiji je cilj pružati savjete o sadašnjim i budućim politikama u području digitalnih vještina, doprinositi širenju obrazovnih programa u području IKT-a, voditi programe za razvoj profesionalizma u IKT-u te promicati povezane kampanje i malteški potencijal e-vještina.

20 % 30 % 30 % 20 %

Nizozemska Da Da

Cilj je nizozemske koalicije razviti pokret u Nizozemskoj u čijem je središtu i koja predvodi razvoj digitalnih vještina za uključivost, inovacije i gospodarske koristi. Taj je cilj utvrđen u svjetlu brzog tempa digitalnog razvoja koji zahtijeva komplementarne digitalne vještine. Nizozemska koalicija usmjerena je na to da zajamči da su građani na svim razinama spremni za digitalnu transformaciju i da kodiranje i digitalne vještine postanu okosnica obrazovnih programa.

15 % 50 % 20 % 15 %

Poljska Da Da

Cilj je Velikog saveza za digitalne vještine promicati razvoj Poljske iskorištavanjem punog potencijala dostupnih modernih informacijskih tehnologija koje znatno mijenjaju sve aspekte društva i gospodarstva. Savez to nastoji postići promicanjem digitalnog obrazovanja i održivog razvoja digitalnih vještina prilagođenih dinamičnom tržištu rada.

15 % 50 % 20 % 15 %

Portugal Da Da

Inicijativa INCoDe.2030 usmjerena je na povećanje razine digitalnih kompetencija svih portugalskih građana radi pružanja boljeg odgovora na izazove digitalnog društva. Uključuje širok raspon dionika radi postizanja cilja digitalno naprednog Portugala do 2030. godine. U okviru inicijative INCoDe.2030 očekuje se da će do 2030. svako portugalsko kućanstvo imati pristup internetu, a broj osoba koje se često koriste internetom porast će na 90 %.

25 % 25 % 25 % 25 %

55

Zemlja Strategija u sredini 2019.

Nacionalna koalicija Glavni ciljevi

Udio aktivnosti po ciljnim skupinama (u %)

Svi građani Obrazovanje Stručnjaci u

području IKT-a

Radna snaga

Rumunjska Da Da

Rumunjska nacionalna koalicija (Skills4IT) otvorena je platforma koja uključuje niz dionika: donositelje politika, poduzeća u području IKT-a, udruženja, pružatelje usluga osposobljavanja i nevladine organizacije uključene u digitalnu transformaciju. Aktivnosti su usmjerene na uvođenje tečajeva kodiranja i IT-a u škole, organiziranje tečajeva o kibersigurnosti i obrazovnih događanja. Koalicija ujedno pruža usluge osposobljavanja za unaprjeđenje digitalnih vještina radne snage.

15 % 40 % 30 % 15 %

Slovačka Da Da

Slovačka nacionalna koalicija (Digitálna koalícia) okuplja partnere iz državne vlasti te iz privatnih, neprofitnih i akademskih sektora kako bi se Slovaci svih dobnih skupina pripremili za rad i život u novom digitalnom gospodarstvu. Aktivnostima koalicije dosad je obuhvaćeno više od 30 000 osoba.

10 % 30 % 30 % 30 %

Slovenija Da Da

Slovensku nacionalnu digitalnu koaliciju osnovali su 2016. dionici iz različitih sektora. Digitalna koalicija otvoreni je nacionalni forum koji okuplja sve zainteresirane strane, koje se mogu uključiti u rad koalicije bez obzira na to pripadaju li pobornicima ili kritičarima novih prilika i promjena koje donosi digitalna transformacija.

25 % 30 % 20 % 25 %

Španjolska Da Da

Španjolska nacionalna koalicija okuplja oko 200 dionika kao što su IT poduzeća, ustanove za obrazovanje i osposobljavanje, sindikati, zaklade, udruge i vladine organizacije. Koalicija aktivno usmjerava raspravu o razvoju baze digitalnih talenata u Španjolskoj, promičući zapošljivost zahvaljujući digitalnim vještinama.

10 % 35 % 35 % 20 %

Švedska Da Da

Koalicija ima dvojaku opću svrhu. Prva je učiniti aktivnosti povezane s digitalnim vještinama koje pojedini članovi koalicije već provode ili planiraju vidljivima te uzajamno pojačavati učinke tih aktivnosti. Druga je organizirati zajednički događaj usmjeren na rodnu rodna ravnopravnost. Najvažniji je pokretač koji stoji iza ciljeva koalicije strategija digitalne politike švedske vlade predstavljena u svibnju 2017.

20 % 30 % 30 % 20 %

Izvor: Sud, na temelju informativnih članaka o nacionalnim koalicijama za digitalne vještine i radna mjesta.

56

Prilog III. – Financijske informacije o provedbi programa ESF-a za pojedinačne države članice prema stanju od kraja 2019. Financijski podatci koje države članice dostavljaju definirani su člankom 112. Uredbe br. 1303/2013 o zajedničkim odredbama:

„1. U svrhu praćenja, država članica do 31. siječnja, 31. srpnja i 31. listopada za svaki operativni program i svaku prioritetnu os Komisiji elektronički dostavlja: (a) ukupne i javne prihvatljive troškove operacija i broj operacija odabranih za potporu; (b) ukupne prihvatljive izdatke koje su korisnici prijavili upravljačkom tijelu.

Države članice šalju te podatke preko sustava SFC2014 (platforme za elektroničku razmjenu informacija o podijeljenom upravljanju fondovima između država članica i Europske komisije), a potom se objavljuju i na platformi otvorenih podataka o ESI fondovima.

Predmetne tablice uključuju kategorizaciju planiranih i upotrjebljenih iznosa za sve programe ESF-a. Za jamčenje točnosti podataka zadužene su države članice.

Sud je izračunao iznose u tablici 4. za područja intervencije br. 117. – povećanje jednakog pristupa cjeloživotnom učenju – i br. 118 – jačanje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja – koja odgovaraju prioritetima ulaganja ESF-a 10.iii. i 10.iv. Sud je potom iz tih iznosa izdvojio one koji se odnose posebno na sekundarnu temu br. 5 – jačanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Sekundarne teme osmišljene su na način da obuhvaćaju informacije o rashodima iz ESF-a kojima se doprinosi horizontalnim sekundarnim sektorskim temama i ciljevima, kao što je, u ovom slučaju, jačanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Konačni skup podataka u idealnom bi slučaju trebao prikazivati iznose potrošene u području obrazovanja za stjecanje digitalnih vještina.

Revizorski tim U ovom pregledu Suda o osnovnim digitalnim vještinama za odrasle prikazuju se i analiziraju različiti načini na koje EU pruža potporu nastojanjima država članica da smanje broj osoba u radnoj snazi koje ne posjeduju barem osnovne digitalne vještine.

Ovaj pregled usvojilo je II. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Suda Iliana Ivanova i koje je specijalizirano za rashodovna područja ulaganja u koheziju, rast i uključivanje. Reviziju je predvodila članica Suda Iliana Ivanova, a potporu su joj pružali voditelj njezina ureda Mihail Stefanov i ataše u njezinu uredu James Verity, rukovoditelj Niels-Erik Brokopp, voditelj radnog zadatka Dieter Böckem, zamjenica voditelja radnog zadatka Agota Krenusz te revizori Jussi Bright, Katarzyna Solarek i Michele Zagordo.

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2021.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6. – 201.9 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.

Posjedovanje razumne razine digitalnih vještina u današnjem svijetu sve je važnije, i u poslovnom i u privatnom životu. U EU-u 2019. godine vrlo mnogo odraslih osoba nije posjedovalo osnovne digitalne vještine, što upućuje na postojanje „digitalnog jaza” između odraslih osoba koje imaju te vještine i onih koje ih nemaju. Tijekom posljednjih godina nije ostvareno mnogo napretka u premošćivanju tog jaza.Sud u ovom pregledu ispituje mjere koje je EU poduzeo kako bi se to stanje popravilo, kao i mjere koje planira za razdoblje 2021. – 2027. Iako je EU počeo pružati više smjernica i potpore državama članicama, broj projekata financiranih sredstvima EU-a koji su usmjereni na osnovne digitalne vještine odraslih relativno je malen. Sud na temelju provedene analize ističe glavne izazove s kojima se EU suočava u pružanju odgovora na digitalni jaz u budućnosti.

EUROPSKI REVIZORSKI SUD12, rue Alcide De Gasperi1615 LuxembourgLUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1

Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspxInternetske stranice: eca.europa.euTwitter: @EUAuditors