resilience of critical infrastructure protection in · pdf filekvalitetno pripremljen scenarij...
TRANSCRIPT
Panel diskusije Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
KRITERIJ ZA IDENTIFIKACIJU KRITIČNE
INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Dr.sc. Ivan Nađ
Resilience of Critical Infrastructure Protection in
Europe
1
Sadržaj
Kritična infrastruktura u Republici Hrvatskoj - pojmovno
određenje
Sektori kritične infrastrukture u Republici Hrvatskoj -
zakonodavni okvir
Poredbeni prikaz Sektora kritične infrastrukture u pojedinim
zemljama
Primjeri kriterija za pojedine Sektore u drugim zemljama
Međusektorska mjerila- primjeri za pojedine Sektore u drugim
zemljama i Republici Hrvatskoj
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
2/25
KRITIČNA INFRASTRUKTURA
Što predstavlja kritičnu infrastrukturu u Republici
Hrvatskoj i koji sustavi, mreže i objekti su kritični?
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
3/25
KRITIČNA INFRASTRUKTURA
Sustavi, mreže i objekti od nacionalne važnosti čiji prekid djelovanja ili prekid isporuke roba kao i usluga može imati ozbiljne posljedice na nacionalnu sigurnost, život i zdravlje ljudi, imovinu i okoliš, sigurnost i ekonomsku stabilnost kao i neprekidno funkcioniranje vlasti. Zakon o kritičnim infrastrukturama (NN,
br. 56/13,
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
4/25
SEKTORI
Republika Hrvatska utvrdila je 11 sektora kritične infrastrukture
Sektori nacionalnih kritičnih infrastruktura prema Zakonu o kritičnim
infrastrukturama mogu biti osobito:
energetika; komunikacije i IT; promet; vodno gospodarstvo; hrana;
financije; proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari; javne službe;
nacionalni spomenici i vrijednosti; znanost i obrazovanje
Vlada Republike Hrvatske može odlukom odrediti kritičnu
infrastrukturu i iz nekih drugih sektora.
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
5/25
POREDBENI PRIKAZ SEKTORA KRITIČNE
INFRASTRUKTURE U POJEDINIM ZEMLJAMA
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
6/25
POREDBENI PRIKAZ SEKTORA KRITIČNE INFRASTURKTURE U POJEDINIM ZEMLJAMA
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
7/25
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
Pravilnik o metodologiji analize rizika poslovanja kritičnih infrastruktura, NN., br.128/13,
8/25
KRITERIJI (1/2)
Kako su druge zemlje odredile kriterije u sektorima?
Je su li svi sektori definirali kriterije za identifikaciju kritične
infrastrukture?
Koji kriteriji su definirani?
Gdje smo mi danas sa određivanjem kriterija za
identifikaciju kritične infrastrukture unutar sektora?
Koji su razlozi da RH od donošenja Zakona do danas nije
odredila kriterije za identifikaciju kritične infrastrukture
unutar sektora?
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
9/25
KRITERIJI (2/2)
S obzirom da su kriteriji u većini zemlja tajni, trebaju li oni
biti tajni i u RH, ako da zašto i s kojim stupnjem tajnosti?
Imamo li unutar sektora dovoljan broj osposobljenih
stručnih timova za određivanje specifičnih kriterija.
Kako uspostaviti međunarodnu suradnju na zaštiti i
određivanju kritične infrastrukture?
Tko određuje kriterije za identifikaciju unutar samog
sektora?
Postoje li u Republici Hrvatskoj sektori koji su prioritetni u
zaštiti i idetifikacije KI, ako postoje koji su to sektori?
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
10/25
SCENARIJ PROCJENE RIZIKA
• Razmatrati 2 tipa scenarija:
– najvjerojatniji
– alternativni
• Najvjerojatniji scenarij predstavlja poznati ili očekivani razvoj događaja koji se već dogodio ili se sa dobrom sigurnošću može utvrditi kako će se odvijati
• Alternativni scenariji su tipično manje vjerojatni, ali su u posljedicama katastrofalni („worst case”)
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
11/25
SCENARIJ PROCJENE RIZIKA
• Također kod alternativnog scenarija treba razmatrati i neočekivane događaje poput zakazivanja inače pouzdanih sustava
• Kod „karantenskih” rizika: požar, epidemije i pandemije, bolesti bilja i životinja, razlika između alternativnog i najvjerojatnijeg scenarija može biti u sprečavanju širenja posljedica
• Ako smo suzbili širenje imamo najvjerojatniji događaj, u protivnom nastaje katastrofa ukazuje kako poboljšati sustav ZiS-a
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
12/25
SCENARIJ PROCJENE RIZIKA
• Dobro pripremljen scenarij u kojem je detaljno opisan događaj sadrži bitne informacije za daljnje korake procjene rizika
• Iz takvog scenarija mogu se isčitati koji sve čimbenici utječu na događaj i koji se podaci trebaju prikupiti kako bi se odredili vjerojatnost i posljedice događaja a samim time i rizik
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
13/25
Kvalitetno pripremljen scenarij u sebi već sadrži analizu potrebnih podataka za
izračun rizika koja je prijeko potrebna a često joj se ne pridodaje velika važnost
PRIMJERI KRITERIJA ZA POJEDINE SEKTORE U DRUGIM
ZEMLJAMA
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
14/25
SAD – Vodno gospodarstvo
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
15/25
SAD – Kemijski sektor
NCIPP = National Critical Infrastructure Prioritization Program (Nacionalni program
prioritizacije kritične infrastrukture
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
16/25
SAD – Zdravstvena skrb i javno zdravstvo
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
17/25
SAD – Zdravstvena skrb i javno zdravstvo
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
18/25
SAD
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
19/25
REPUBLIKA SLOVENIJA
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
20/25
MEĐUSEKTORSKA MJERILA
PRIMJERI ZA POJEDINE SEKTORE U DRUGIM
ZEMLJAMA I REPUBLICI HRVATSKOJ
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
21/25
MEĐUSEKTORSKA MJERILA – REPUBLIKA ČEŠKA
•Republika Češka ima definirana ista međusektorska mjerila kao i Hrvatska, a kriteriji za njih su određeni kvantitativno:
1. Ljudski gubitci Granična vrijednost postavljena je na potencijalnih 250 mrtvih i/ili 2500 ozlijeđenih osoba koje je
potrebno hospitalizirati u naredna 24h.
2. Gospodarski gubitci Granična vrijednost ekonomskih gubitaka za BDP više od 0,5%
3. Utjecaj na javnost Granična vrijednost postavljena je na nemogućnost pružanja osnovnih usluga području na kojem živi
125 000 ljudi. (Nije naveden vremenski period)
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
22/25
MEĐUSKTORSKA MJERILA
Svaka zemlja ima različite definicije međusektorskih mjerila za elemente nacionalne i europske kritične infrastrukture.
U Republici Hrvatskoj Zakonom su definirana međusektorska mjerila koja uključuju ljudske gubitke, gospodarske gubitke te utjecaj na javnost.
Prema Pravilniku o metodologiji za izradu analize rizika poslovanja kritične infrastrukture nije definirana jedinstvena metoda procjene rizika za Sektore kojom se može odrediti objekt, mreža, sustav ili element nacionalne kritične infrastrukture.
O odabiru metode za izračun rizika Pravilnik govori da je ovisan o specifičnostima sektora i svojstvima kritičnih infrastruktura.
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
23/25
POSTUPAK IDENTIFIKACIJE KRITIČNE INFRASTRUKTURE
U postupku identifikacije kritične infrastrukture, svi Sektori
morali bi analizirati rizike za identifikaciju kritičnih infrastruktura
po jedinstvenoj metodologiji, što trenutno nije slučaj.
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
24/25
Hvala na pažnji!
Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.
25/25