REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Ž U P A N KLASA: 023-05/13-03/0020 URBROJ: 2181/1-08/07-13-0002 Split, 14.listopada 2013. PREDSJEDNIKU ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE gosp. Petroslavu Sapunaru -ovdje- PREDMET: Prijedlog Zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Centra za kulturu Brač za 2012. godinu. Na temelju članka 60. Poslovnika Županijske skupštine („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 13/09 i 2/13), u privitku Vam dostavljamo Prijedlog zaključka naveden u predmetu, radi rasprave na sjednici Županijske skupštine. PRAVNI TEMELJ: Članak 7. Zakona o ustanovama(„Narodne novine“, broj 76/93,29/97, 47/99 i 35/08) i članak 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 1/09, 7/10, 10/10 i 2/13) STRUČNI NOSITELJ IZRADE: Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport PREDLAGATELJ: Župan DONOSITELJ: Županijska skupština IZVJESTITELJI: Jasna Damjanović, ravnateljica Centra za kulturu Brač i Velimira Hržić predsjednica Upravnog vijeća Centra za kulturu Brač Ž U P A N Zlatko Ževrnja, dipl. oec.

Na temelju članka 7. Zakona o ustanovama („Narodne novine“, broj 76/93, 29/97, 47/99 i

35/08) i članka 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 11/09, 7/10, 10/10 i 2/13), Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije na _____ sjednici, održanoj _______________, donijela je

ZAKLJUČAK

o prihvaćanju Izvješća o radu Centra za kulturu Brač za 2012. godinu

I.

Prihvaća se Izvješće o radu Centra za kulturu Brač za 2012. godinu.

II. Ovaj Zaključak objavit će se u „Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije“

KLASA: URBROJ: Split, PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE Petroslav Sapunar,prof. DOSTAVITI: 1. Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport,ovdje, 2. Centar za kulturu Brač, Trg s. Petra 6, Nerežišća, 3. Službeni glasnik, ovdje, 4. Pismohrana, ovdje.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Sukladno članku 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 11/09,7/10, 10/10 i 2/13) i točke 18. Programa rada Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 1/13), Centar za kulturu Brač dostavio je: 1. Izvješće o radu Centra za kulturu Brač za 2012. god. 2. Izvješće o radu Upravnog vijeća Centra za kulturu Brač za 2012. godinu u kojima je dano izvješće za 2012. godinu. Sukladno gore navedenom ispunjeni su propisani uvjeti za donošenje predloženog Zaključka. __________________________________________________________________________

IZVJEŠĆE O RADU CENTRA ZA KULTURU BRAČ ZA 2012.

Nerežišća, listopad 2013.

OSNOVNI PODACI O USTANOVI Vlasnička i osnivačka prava nad centrom ima Županija splitsko dalmatinska temeljem rješenja Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske KLASA: 023-03/94-01-64; UR.BROJ: 532-03-3/1-94-03 od 22. veljače 1994. godine. Centar za kulturu Brač upisan je u registar ustanova pri Trgovačkom sudu u Splitu u registarskom ulošku s matičnim brojem subjekta upisa (MBS) 060023821 kao ustanova. Djelatnost Centra je muzejsko galerijska, glazbeno – koncertno – scenska i izdavačka. U sklopu Centra za kulturu Brač djeluju tri muzeja: 1. Pustinja Blaca u Nerežišću 2. Galerija umjetnina „Branislav Dešković“ u Bolu 3. Muzej otoka Brača u Škripu Sjedište Centra je u Nerežišću, a zaposleno je 5 radnika:

- 3 radnika VSS - 2 radnika NKV

Sredstva za rad Centra za kulturu Brač osiguravaju se:

- iz proračuna Splitsko dalmatinske županije ( za plaće i doprinose djelatnika) - iz vlastitih prihoda ( za materijalne i financijske rashode )

Centar za kulturu Brač redovito se javlja na Natječaje koje objavljuje Ministarstvo kulture RH, Ministarstvo turizma , SDŽ, Općine otoka Brača, Grad Supetar te donatori s pripremljenim investicijskim projektima i muzejsko galerijskim programima, a dobivena sredstva namjenski se usmjeravaju prema adaptaciji i sanaciji muzejskih objekata ( zaštićenih spomenika kulture ) i stručnim aktivnostima muzeja. Tijela Centra za kulturu Brač su:

- Upravno vijeće - Ravnatelj - Stručno vijeće

Upravno vijeće ima pet članova. Županijska skupština imenuje tri člana Upravnog vijeća, jednog člana imenuje koordinacija načelnika bračkih Općina i Grada Supetra, a jedan član se bira od stručnih djelatnika Centra.

MUZEJ OTOKA BRAČA U ŠKRIPU

Muzej otoka Brača, osnovan 1979. godine, nalazi se u Škripu, najstarijem otočkom naselju. Iz najranije faze naselja sačuvani su ostaci ilirskih bedema, koji se mogu razgledati u dvorištu muzeja. Muzej posjeduje arheološku zbirku s izlošcima iz kamenog doba, pronađenih u špilji Kopačina, predmetima iz brončanog doba koji govore o svakodnevnom životu Ilira, reljefima, žrtvenicima i natpisima iz rimskih kamenoloma u blizini Škripa, te ostacima ranokršćanske umjetnosti 6. st. U sklopu ove zbirke nalazi se i rimski mauzolej sagrađen krajem 3. st. n.e., u vrijeme cara Dioklecijana. Kulturno-povijesna zbirka govori o Braču u razdoblju od dolaska Hrvata; predstavljena je graditeljska i pomorska tradicija otoka i njegova književna baština. Posjetitelji mogu vidjeti odjeću, pokućstvo i uporabne predmete koji su bili vlasništvo imućnijih obitelji iz bračkih varoši. U etnografskoj zbirci se nalaze predmeti koji su pripadali bračkim težacima, a vezani su uz ovčarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo i obradu kamena. Prikazana je i tipična otočka kuhinja. Iznad mauzoleja je krajem 16. st., u vrijeme mletačko-turskih ratova, obnovljena i dovršena kula Radojković u kojoj je smještena zbirka izložaka iz NOB-e. U blizini muzeja nalazi se slikovito groblje s crkvicom sv. Duha, čija je najstarija faza iz antičkog vremena. Tu su i utvrđeni dvorac obitelji Cerinić s kraja 16. st. i župna crkva sv. Jelene iz 18. st. Zaštita Preventivna zaštita Početkom 2012. godine nastavljeni su i dovršeni ugovoreni radovi na unutrašnjoj i vanjskoj stolariji u Muzeju otoka Brača - izrađene su, obojane i postavljene nove drvene vratnice na pet ulaza, kao i prozorski okviri te kapci na preostalim prozorima. Radove je izvelo Komunalno društvo Grad d. o. o. iz Supetra kojemu je po toj osnovi u 2012. isplaćeno 42.004,50 kuna, a radovi su financirani iz izvora Ministarstva kulture, Grada Supetra, Turističke zajednice grada Supetra i vlastitih sredstava. Sklapanjem ugovora o radovima s tvrtkom Neir d.o.o iz Splita ugovoreni su poslovi za sanaciju dijela krovišta i potkrovlja čime su započeli radovi na uređenju jednog dijela potkrovlja, ureda kustosa i muzejskog depoa u samoj zgradi. Radovi su, među ostalim, uključivali djelomičnu demontažu oštećenih i preslagivanje odgovarajućih kamenih pokrovnih ploča, čišćenje upotrebljivih ploča radi ponovne upotrebe; demontažu drvene obloge kosog stropa i podkonstrukcije sve do drvenih greda krovišta; postavljanje pokrova od sačuvanih starih i novonabavljenih kamenih ploča izravno na drvenu konstrukciju na tradicionalni način sa dvostrukim preklopom; žbukanje i fugiranje oštećenih spojnica kamenih ploča; premazivanje krova vapnenim mlijekom; izradu hidroizolacije i završnog sloja žbuke te postavljanje termoizolacije; oblaganje drvene pregrade između uredske sobe i depoa gipskartonskim pločama; ličenje unutrašnjih zidova; izradu drvenih stepenica za ulaz u depo; izradu polica za depo; rekonstrukciju elektroinstalacija u dijelu potkrovlja. Bruto vrijednost ugovorenih radova iznosi 86.562,80 kuna. Po ovoj osnovi u 2012. godini isplaćeno je 32.562,50 kuna za prvu privremenu situaciju, a radove je financiralo Ministarstvo kulture. Izrađen je troškovnik za nastavak radova na sanaciji muzejske zgrade, odnosno daljnu sanaciju krova i dijela potkrovlja zgrade Muzeja otoka Brača u Škripu kao priprema za natječaj Ministarstva kulture za 2013. godinu.

Konzervacija i restauracija U 2012. godini izvršeni su radovi na konzervaciji i restauraciji pet škrinja iz fundusa Muzeja otoka Brača u Škripu. Sklopljen je autorski ugovor s restauratorima: Giuseppe Savà, Zrinka Savà, Damir Ercegović i Ante Blažević iz Splita

Pet škrinja iz inventara muzeja; dvije za dragocjenosti, jedna građanska, putni kovčeg i sef, trebale su hitne konzervatorske i restauratorske radove kako bi se spriječilo daljnje propadanje uzrokovano štetnicima. Metalni dijelovi na njima su uglavnom zahrđali, bilo je potrebno čišćenje od prašine i ulijepljenih nečistoća po površini kako slikanih, kožnih, drvenih materijala. Cilj ugovorenih radova je prvenstveno sprječavanje daljnjeg propadanja škrinja uzrokovanog djelovanjem štetnika i hrđe, a radovima su obuhvaćene škrinje: - Škrinja za prijenos zlata, inv. oznaka. 294 , - Zlatarska škrinja, inv. ozn. 296, - Blagajna, inv. ozn. 323 , - Bavul putni, inv ozn. 330 - Škrinja inv. ozn. 325 Navest ćemo samo dio izvedenih radova: izvlačenje hrđe i nečistoća, mehaničko čišćenje mekim četkanjem, usisavanjem i ispuhivanjem zračnim kistom, uklanjanje hrđe sa metalnih dijelova četkanjem štapićima od staklenih vlakana, nanošenje konvertera za stabilizaciju hrđe, retuš lakuna uljanom bojom. Obojani tekstil je očišćen tamponiranjem otopine vulpexa u celulozi i ispiran white spiritom, manja oštećenja na tekstilu su ulijepljena i kitirana umetcima novog tekstila te retuširana akrilnom bojom. Kožni remeni očišćeni su kemijski otopinom vulpexa, impregnirani voskom i ulašten. Drvo je iznutra zasićeno permetrinskim biocidom i paraloidom na najtrulija mjesta, stakla su očišćena i otprašivana. Od nove jelove daske izrađeno je jedno novo dno, obloženo tekstilom i obojano. Labavi čavli su izvučene i poravnati, deformirane željezne trake ispravljene su natezanjem čavlima.Drvene i metalne površine impregnirane su mikrokristalnim voskom i ulaštene. Sve skupa je zaštićeno nanašanjem tankog sloja mikrokristalnog voska i ulašteno. Svo drvo koje nije bojano, iznutra, iza i ispod je impregnirano sredstvom za suzbijanje crvotočine, gljivica i lišajeva.Ukupna vrijednost ugovorenih radova radova iznosila je 38.513,93 kune, a po privremenim situacijama u 2012. godini isplaćeno je 34.663,00 kuna. Restauratorsko konzervatorski radovi na škrinjama – dio fotodokumentacije

Dokumentacija Inventarna knjiga i revizija građe Inventarna knjiga, koja se vodi u računalnom programu M++, trenutačno sadržava 2139 jedinica. Revizija građe se obavlja paralelno s inventarizacijom. Muzej otoka Brača posjeduje četiri zbirke: arheološku, geološko-paleontološku, etnografsku i kulturno-povijesnu zbirku. Tijekom inventarizacije i revizije u Muzeju otoka Brača, došli smo do zaključka da je potrebno reorganizirati zbirke i okupiti pojedine predmete u nadređene smislene cjeline obilježene jednim inventarnim brojem, sastavljene od nekoliko komada. Suvišni inventarni brojevi se otpisuju. Sastavljen je popis zamjenskih muzejskih predmeta, kao što su replike, nacrti i preslike, koji će se izlučiti iz postojeće inventarne knjige i uključiti u posebnu pomoćnu muzejsku zbirku. Dana 20. veljače 2012. Stručno povjerenstvo Ministarstva kulture RH utvrdilo je svojstvo kulturnog dobra za arheološku (337 predmeta) i geološko-paleontološku zbirku (35 predmeta) Muzeja otoka Brača u Škripu (Klasa: UP-I-612-08/11-06/0797, Urbroj: 532-04-01-01/3-12-1). Preostale dvije zbirke Muzeja otoka Brača koje je potrebno registrirati su etnografska i kulturno-povijesna zbirka. Etnografsku zbirku, najvećim dijelom smještenu u prizemlju muzejske zgrade, čine predmeti koji su pripadali bračkim težacima, a vezani su uz ovčarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo i obradu kamena. U prvoj prostoriji na katu izložen je dio bačvarskog oruđa. U ograđenom prostoru, također na katu, prikazana je tipična otočka kuhinja. Zbirci pripada i ženska odjeća s kraja 19. stoljeća koja se čuva u muzejskom spremištu, gdje se nalazi i dio obrtničkog oruđa i pokućstva iz istog razdoblja. Nekoliko odjevnih predmeta izloženo je u velikoj dvorani na katu muzejske zgrade. Kulturno-povijesna zbirka govori o kulturnoj prošlosti otoka Brača. U ulaznoj prostoriji u prizemlju muzeja pomorska tradicija otoka je predstavljena brodskim kipovima, nosačima topova i okovanom pomorskom škrinjom. Ovoj zbirci pripada i nekoliko bista, natpisa, reljefa i slika, od kojih je najvrijedniji „Portret nepoznatog Bračanina“ s kraja 16. ili početka 17. stoljeća. Iznad rimskog mauzoleja nalazi se kula Radojković u kojoj je smještena zbirka izložaka iz NOB-e (oružje, dokumenti, fotografije, rendgenski aparat). Dio oružja se čuva u muzejskom depou. Poseban dio kulturno-povijesne zbirke je nazvan Knjige, fotografije i dopisnice, koji se najvećim dijelom čuva u muzejskom depou, zajedno s glazbalima i malom numizmatičkom zbirkom. Obuhvaća uglavnom hemerotečnu građu, koju je u prvoj polovici 20. stoljeća sabrao Đuro Nazor i tematski je podijelio na „Bračku bibliografsku zbirku“, „Zbirku Vladimira Nazora“, i „Građu za biografije bračkih kulturnih radnika“. Manji dio podzbirke Knjige, fotografije i dopisnice odnosi se na stare publikacije te privatnu arhivsku građu pojedinih bračkih obitelji.

Mnogi predmeti vezanih uz svakodnevni život, stanovanje i odijevanje, koji su ranije bili uvršteni u kulturno-povijesnu zbirku, prebačeni su u inventarnoj knjizi u etnografsku zbirku. Namjera nam je legat Đure Nazora organizirati kao zasebnu zaokruženu cjelinu. S obzirom na činjenicu da je kulturno-povijesnu zbirku potrebno u potpunosti reinventarizirati, planiramo dovršetak procesa inventarizacije do kraja 2013. godine, dok je postupak prijave etnografske zbirke za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra u tijeku. Stručni rad Publicistička djelatnost stručnih djelatnika (u okviru muzejske djelatnosti) U časopisu Informatica Museologica 42 (1-4) 2011 objavljen je stručni rad kustosice Muzeja otoka Brača Andree Matoković o tzv. „Portretu nepoznatog Bračanina“ iz otočkog muzeja te članak koji čitatelje upoznaje s našim muzejom u Škripu. Stručna pomoć i konzultacije Djelatnici Centra za kulturu Brač daju savjete učenicima osnovnih i srednjih škola pri rješavanju zadataka vezanih uz kulturnu prošlost zavičaja i pružaju stručnu pomoć studentima pri izradi seminarskih, završnih i diplomskih radova. Izložbena djelatnost Izložba fotografija iz fundusa Muzeja otoka Brača u Škripu

o Naziv izložbe: Izložba fotografija iz fundusa Muzeja otoka Brača u Škripu o Organizatori: Centar za kulturu Brač, Narodna knjižnica Supetar, Turistička zajednica

grada Supetra o Mjesto održavanja i prostor: Galerija „Supetar“ u Supetru o Vrijeme trajanja: 5. – 14. rujna 2012. o Autori stručne koncepcije: Andrea Matoković o Autori likovnog postava: Jasna Damjanović, Gita Dragičević o Opseg: 30 fotografija o Web adresa: http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/14126-4-otocki-

festival-dan-drugi.html o Vrsta: umjetnička, etnografska, pokretna o Tema: Brač sa starih razglednica i fotografskih zapisa o Korisnici: stanovnici otoka Brača i šira publika

Autori izložbe: Aleksandar Kukec, Vanja Vodanović-Kukec Otvorenje izložbe: Srijeda, 5. rujna u galeriji „Supetar“ u Supetru u 20.30 sati U sklopu drugog dana 4. Otočkog festivala (4. – 8. rujna 2012.) u organizaciji Centra za kulturu Brač, Narodne knjižnice iz Supetra i Turističke zajednice grada Supetra svečanim je programom otvorena izložba fotografija iz muzejskog fundusa. U programu je sudjelovalo Bračko folklorno društvo „Ciciljona“. Izložba u galeriji „Supetar“ objedinila je izloške s nekoliko izložbi organiziranih tijekom osamdesetih godina 20. stoljeća, a pripadaju fundusu Muzeja otoka Brača u Škripu. S najvećim dijelom spomenutih fotografija javnost se imala prilike upoznati 28. travnja 1984. na izložbi naslovljenoj „Brač sa starih fotozapisa“ postavljenoj povodom pete obljetnice osnutka Muzeja otoka Brača u Škripu kada su supružnici Vanja Vodanović-Kukec i Aleksandar Kukec sakupili, restaurirali, uvećali i izložili razglednice i fotografije s prikazima bračkih naselja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Izlošci imaju prije svega veliku dokumentarnu vrijednost prikazujući staru vizuru otočkih naselja, bitno izmijenjenu poslije Drugog svjetskog rata. Pred očima posjetitelja tako su se ponovno uzdigle iščezle višekatnice na supetarskoj rivi, kao i srednjovjekovna zgrada „Biskupije“ u Bolu, u kojoj je održan povijesni sastanak, na temelju kojeg su nastali čuveni Povaljski prag i Povaljska listina. Na razglednicama je zaustavljen pokret krila starih vjetrenjača na istaknutim mjestima u lukama, gdje su nanizane vinske bačve čekale na utovar na usidrene trabakule i bracere, prije nego li su se njihovi vlasnici otisnuli na nepovratno putovanje u prekomorske zemlje.

S požutjelih fotografija smiješe se gospođe u nedjeljnim haljinama na morskom žalu i težaci u svakidašnjim odijelima koji ponosno poziraju uz tek izgrađenu mjesnu cisternu u unutrašnjosti otoka. S obzirom na činjenicu da je među autorima razglednica i fotografija bilo iskusnih profesionalnih fotografa, ali i amatera, veliko uvećanje fotografija je iznijelo na vidjelo i tragove starog retuša i grešaka, koje u im suvremenom kontekstu daju dodatnu vrijednost autentičnosti i svojevrsnu draž. Ovim su postupkom bračnog para Kukec također postali vidljivijima i pečati, potpisi, pozdravi, pa čak i turističke propagandne poruke namijenjene stranim posjetiteljima Brača. Na starim se razglednicama, na taj način, međusobno isprepliću sudbine otočkih naselja i njihovih žitelja. Fotografije iz fundusa muzeja snimio je Aleksandar Kukec u drugoj polovici 20. stoljeća. Pažljivo birajući kut snimanja i spretno koristeći igru svjetla i sjene prikazao je tradicionalnu arhitekturu otoka Brača, koju karakteriziraju obijeljeni krovovi te pejzaž prošaran gomilama i kamenim putovima omeđenima suhozidom. Kukec na svojim crno-bijelim fotografijama predstavlja portrete „običnih“ ljudi različite životne dobi, uhvaćenih u svakodnevnim situacijama; u radu i odmoru od rada. Prikazani su ribari koji pletu mreže, goniči mazgi u polju, klesari u kamenolomu i uz ognjište starice koje nevoljko poziraju pred objektivom fotografa, koji ih je na neki način omeo u njihovim kućanskim poslovima. Izložba fotografija iz muzejskog fundusa bila je podjednako zanimljiva posjetiteljima koji su bili na otvorenju prve izložbe 1984. godine, kao i mlađim generacijama, s obzirom na to da je u posljednjih 30 godina izgled otoka doživio nove promjene. Primjerice, neke tehničke inovacije, poput telegrafskih stupova, koje akademik Šimunović navodi u izvornom katalogu kao novotarije u odnosu na stare fotozapise, sad su potpuno uklonjeni kao zastarjeli, a sačuvani su u sjećanju suvremenika prve izložbe kao bitna sastavnica pejzaža, ali i duhovnog ozračja jednog razdoblja njihovog života.

Edukativna djelatnost Vodstva Omogućeno je organizirano vodstvo za građanstvo, prilagođeno dobnim skupinama i interesima posjetitelja. Vođeni idejom da bi muzej posjetiteljima trebao biti polazišna točka u upoznavanju povijesti, kulture i prirodnih osnova otoka Brača, trudimo se kroz priču udahnuti život nijemim muzejskim predmetima i učiniti ih dijelovima slagalice, koja će dati cjelovitu sliku o najvećem dalmatinskom otoku. Ciljana publika nisu isključivo strani turisti, koji kroz razgovor o Braču žele saznati nešto više i o hrvatskoj povijesti općenito, nego i hrvatski građani, uključujući i same Bračane, koji žele osvježiti znanje o zavičaju. U vođenju nastojimo biti informativni i zanimljivi, jer nam je namjera educirati posjetitelje i istovremeno im priuštiti kvalitetnu zabavu. I ove godine muzej su posjetili članovi društava umirovljenika i različitih udruga humanitarnog karaktera.Posebna pažnja se posvećuje vođenju predškolskih i školskih grupa. Godine 2012. muzej su posjetile brojne organizirane skupine profesora i učenika hrvatskih osnovnih i srednjih škola, kao i sveučilišnih profesora i studenata na studijskom putovanju. Posebna događanja Noć muzeja 2012. Noć muzeja, koju su u petak, 27. siječnja 2012. u Muzeju otoka Brača organizirali Centar za kulturu Brač, Turistička zajednica grada Supetra i Narodna knjižnica Supetar, u sklopu akcije Hrvatskog muzejskog društva, bila je posvećena bračkom humoru. U programu su sudjelovali brojni pripovjedači i humoristi. Duhovitim skečevima na čakavici posjetitelje su nasmijali učenici Osnovne škole Pučišća i članovi Amaterskog kazališta „Bracera“ iz Supetra, dr. Lucija Puljak, monsinjor Stanko Jerčić, brački kroničar Joško Nigoević, Slaven Puljak i drugi, a pjesmom su raspoloženje podigli klapa „Morbin“ iz Donjeg Humca i klapa učenika Klesarske škole iz Pučišća. „Večer bračkog humora“ započela je pripovijedanjem šaljivih anegdota uz krijes na Petanovića gumnu u blizini muzeja, a nastavila se u muzejskim prostorima do prvog sata novog dana. Kako muzej ima glavnu ulogu u ovoj manifestaciji, nastojali smo, kao i prošle godine, posjetiteljima skrenuti posebnu pažnju na muzejski stalni postav. Slabo je poznata činjenica da Muzej otoka Brača posjeduje i knjižnu građu, iz koje smo, za ovu priliku izdvojili šale s mirisom naftalina. Na prigodnoj izložbi prikazali smo preslikane isječke iz godišnjaka i listova iz kasnog 19. i prve polovice 20. stoljeća, čiji su urednici, čak i vlasnici bili Bračani. Poseban naglasak stavljen je na anegdote o dvojici Rendića. Naime, osim što je Ivan Rendić poznat kao vrhunski kipar, vjerojatno je također bio najveći šaljivac među hrvatskim umjetnicima, a i njegov sin slikar Dunav Rendić od njega je naslijedio smisao za humor. Nismo zaobišli i šale iz „Male antologije bračkih viceva“ legendarnog dvojca Joze i Frone. Kako je muzej mjesto susreta prošlosti i sadašnjosti, naši posjetitelji imali su mogućnost postati sukreatori izložbe: ostavili smo im slobodan prostor za bilježenje njihovih vlastitih šala. Priredili smo i posebnu glazbenu

poslasticu. Premijerno je, devedeset godina nakon nastanka, u Muzeju otoka Brača izvedena šaljiva pjesma „Šta je žena“ bračkog skladatelja Ivana Dominisa. Tema je poznata iz bračkih gončica – navodno vražja ženska narav. Posjetitelji su se imali priliku upoznati sa značenjem pojma „brački metar“ u radionici koju je vodio Edo Glasinović, za što je bilo potrebno ponijeti cjepanicu. Nije dakle nedostajalo humora, ali ni ukusne okrijepe za naše posjetitelje, na čemu možemo zahvaliti vrijednim škripskim gospođama. Na kraju smo priredili i lutriju sa skromnim nagradama u duhu priredbe. Popratni tekst, koji je u skraćenom obliku objavljen u programskoj knjižici „Noći muzeja 2012.“ Hrvatskog muzejskog društva glasio je: „Ekskluzivno: Dajemo odgovor na pitanje jesu li Bročani škrti! Jedno od nezaobilaznih pitanja posjetitelja koji još nisu upoznali najveći srednjodalmatinski otok jest ono o, hmm, određenoj osobini koja se tako rado pripisuje njegovim stanovnicima. U ovogodišnjoj 'Noći muzeja' odlučili smo drsko razotkriti pozadinu mita o škrtosti Bračana. U tom smislu pozvali smo renomirane bračke stručnjake na području humora te one koji će to tek postati, kako bi britkim dosjetkama pokušali rasvijetliti ovaj misterij, a naše cijenjene posjetitelje od srca nasmijali. Smijeh je oduvijek bio lijek ili barem olakšanje za breme svakodnevnih briga, o čemu svjedoče brojne šale i aforizmi s mirisom naftalina, koje smo za ljubitelje humora ovom prigodom izdvojili iz muzejske arhivske građe. Posjetitelji, koji će uživati u tradicionalnoj bračkoj gostoljubivosti, moći će i sami doprinijeti veselom ugođaju večeri svojim vlastitim šalama. Uz brojna druga iznenađenja, pružit će im se prilika saznati značenje pojma brački metar u posebnoj radionici. Za sudjelovanje je potrebno ponijeti biju (u prijevodu 'cjepanica'). Usudite se posjetiti nas u Muzeju otoka Brača u Škripu u petak, 27. siječnja 2012. i očekujte neočekivano! Obećavamo da nećemo štedjeti na dobrom humoru. P. S. Bit će i maslinovog ulja.“ Noć muzeja u Škripu – dio fotodokumentacije

Festival čakavske riči, 24. – 25. kolovoza 2012. Posljednjeg vikenda u kolovozu 2012. na pozornici iza zgrade muzeja otoka Brača u Škripu održan je 3. Festival čakavske riči posvećen bračkom čakavskom pjesniku Stjepanu Pulišeliću, rodom iz Škripa. Festival je otvoren u petak, 24. kolovoza lutkarskom predstavom za djecu „Crvenkapica“. Marionetsku igru Vladimira Nazora prevela je na čakavicu kustosica Muzeja otoka Brača Andrea Matoković, a prilagodili su je i izveli u skraćenoj verziji članovi Amaterskog kazališta „Bracera“. Maštovite lutke i živahna izvedba oduševili su gledatelje, prije svega brojne mališane, ali i njihove roditelje. Na Večeri bračkih pjesnika „Ča, Čo, Ca, Ce” održanoj u subotu, 25. kolovoza predstavili su svoje pjesničko stvaralaštvo na narječju svojih rodnih mjesta Dubravka Borić iz Pučišća, Ivona Džimbeg iz Milne (rodom iz Pučišća), Silvija Buvinić iz Pražnica, Magda Marinković iz Milne, Pjero Mirić iz Splita (rodom iz Škripa), čije je stihove čitala Magdalena Senjković, a u program je uvrštena i pjesma slavnog baletnog koreografa Vesela Sulića rođenog u Pučišćima. Večer je otvorena antologijskom Pulišelićevom pjesmom „Jo san Bročanin i volin Broč“, koju je nadahnuto izvela Maja Martinić. Prigodnim govorom sudionike večeri su predstavile ravnateljica Narodne knjižnice u Supetru prof. Gita Dragičević i ravnateljica Osnovne škole Pučišća dr. sc. Lucija Puljak. Pjesme koje su posjetitelji mogli čuti na Večeri bračkih pjesnika „Ča, Čo, Ca, Ce” objedinjene su u popratnoj publikaciji. Festival čakavske riči u Muzeju otoka Brača organizirali su Turistička zajednica grada Supetra, Centar za kulturu Brač i Narodna knjižnica u Supetru pod pokroviteljstvom Splitsko – dalmatinske županije, grada Supetra i Turističke zajednice grada Supetra.

Festival čakavske riči – dio fotodokumentacije

Odnosi s javnošću Za ovo izvješće izdvojit ćemo neke od medijskih objava koje su za temu ili dijelove objavljene tematike imale djelatnost Muzeja otoka Brača u Škripu: - razgovor za Radio Split – Najava događanja u „Noći muzeja“ 27. siječnja 2012 - razgovor za Radio Split, 28. siječnja 2012., emisija “Baština” - razgovor za Radio Split, 6. travnja 2012. (Veliki petak), kustosica Muzeja otoka Brača upoznala je slušatelje s nekim od tradicijskih običaja Velikog tjedna, kao što su procesije s pobožnošću križnog puta koje se u jutarnjim satima Velikog petka održavaju u mnogim bračkim naseljima. - u nedjelju 19. kolovoza 2012., u 13 : 30, u emisiji „More“ na Prvom programu HRT-a prikazan je prilog o tematskoj stazi „Hercules“ snimljen u Muzeju otoka Brača u Škripu i rimskim kamenolomima kod Škripa - povodom „Festivala čakavske riči“ emitirani su razgovori za: Radio Totalni FM, Hrvatski radio – Radio Split - prilog o Festivalu snimljen 24. kolovoza prikazan je u emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“ na Prvom programu HRT-a 29. kolovoza 2012. - razgovor s kustosicom Muzeja otoka Brača za emisiju „Iz narodne baštine“ na Prvom programu Hrvatskog radija 2. i 9. studenog 2012. http://otokbrac.eu/2012-01-27-noc-muzeja-skrip/ http://www.os-pucisca.skole.hr/?news_hk=1&news_id=35&mshow=290#mod_news http://www.forum.tm/clanak/ruder-i-pracovjek-primjer-su-kako-prodati-kulturu-407 http://www.muosid.hr/Vijesti/tabid/108/ID/251/Noc-muzeja-na-Bracu--jesu-li-Bracani-skrti.aspx http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/13514-no-muzeja-v15-13514.html

http://www.knjiznicasupetar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=130:festival-akavske-rii&catid=2:vijesti&Itemid=6 http://www.dalmacijanews.com/Magazin/View/tabid/75/ID/97483/Skrip-3-Festival-cakavske-rici-Stefe-Puliselic.aspx http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/brac-zanimljivosti/14092-3-festival-cakavske-rici.html http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/14107-zavrsio-3-festival-cakavske-rici.html http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/185869/Default.aspx Ukupan broj posjetitelja Individualni posjetitelji Individualni posjetitelji su osobe koji samostalno, bez posredovanja velikih turističkih agencija organiziraju posjet muzeju. Neki od ovih posjetitelja dolaze u skupinama na čelu s vodičem, a ponekad se radi i o slučajnim posjetiteljima Škripa kod kojih je uvodna riječ o muzeju potaknula znatiželju i navela ih na odluku da saznaju nešto više o njegovom fundusu. Voucheri Skupinama stranih turista smještenima u bračkim hotelima posjet muzeju organiziraju i plaćaju turističke agencije, kao što su Perfecta Travel, Atlas i Elite. Ovakve skupine su češće i brojnije u turističkoj predsezoni i posezoni. Muzej otoka Brača je posjetilo 10890 odraslih osoba i 1973 djece. U muzeju je do kraja 2012. godine bilo ukupno 12.863 posjetitelja.

Sanacija zgrade muzeja – dio fotodokumentacije

PUSTINJA BLACA Pustinju (samostan) osnovali su u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač. Do Pustinje Blaca može se stići iz više smjerova, ali uvijek i samo pješice. Put kojim su stoljećima gazile mazge i konji i danas je jedina veza sa svijetom. Posjetitelji mogu doći automobilom iz Nerežišća, preko područja Vidove gore do predjela Dragovoda, a onda trebaju pješačiti oko pola sata do Blaca. Do muzeja i samostana u Blacima može se doći i brodom iz Bola do blatačke uvale, odakle se nastavlja put polusatnim pješačenjem. Začetak pustinje bila je kamenjem pregrađena pećina – prvo sklonište poljičkih svećenika. Uz strmu liticu vrijedni su pustinjaci dozidali crkvu i samostan, stambene i gospodarske zgrade, a prostrane šume pretvorili u bogate vinograde i maslinike. Pravo je čudo kako su se stanovnici Blaca borili s divljom prirodom i škrtim otočkim zemljištem i održali u takvim uvjetima puna četiri stoljeća. Blatački glagoljaši su radom i požrtvovnošću stekli veliki posjed - poljoprivredna zemljišta, trgovačke brodove, bogatu knjižnicu, tiskaru i vrijednu astronomsku zbirku posljednjeg pustinjaka, don Nikole Miličevića. Blaca su zaista izniman spomenik ljudskoga rada i ljudske izdržljivosti, sa izuzetnim povijesnim, gospodarskim, umjetničkim i znanstvenim sadržajima. Pustinja Blaca je pravi prirodni i kulturološki fenomen, čudesna oaza mira i uspomena na davno prošla vremena Eko muzej Pustinja Blaca Projekt revitalizacije „Eko muzej Pustinja Blaca“ intenzivnije se provodi u posljednje četiri godine uz stručnu potporu Konzervatorskog odjela u Splitu i financiranje Ministarstva kulture, Splitsko dalmatinske županije, Ministarstva turizma i donatora. Sukladno prioritetima i financijskim sredstvima adaptirali su se i sanirali dijelovi muzejskih zgrada, restaurirali predmeti iz muzejskog fundusa te istovremeno razrađivale studije i planovi energetskog razvoja, planovi obnove poljoprivrednih zemljišta i dr. O važnosti Pustinje Blaca govori i činjenica da program je Eko muzej Pustinja Blaca važan dio Glavnog plana turizma SDŽ , Strategije razvoja Splitsko dalmatinske županije 2011.- 2013. kao i turističke strategije otoka Brača kroz projekt „Brač – otok kulture i avanture“. Važno je istaknuti da se Pustinja Blaca nalazi se na Pristupnoj listi Republike Hrvatske za UNESCO. Centar za kulturu Brač, Agencija za razvoj SDŽ (RERA) i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u srpnju 2012. u Zagrebu su potpisali Sporazum o dodjeli tehničke pomoći kojim se ovom projektu osigurava pomoć i potpora za apliciranje prema fondovima Europske unije. Potpisivanje sporazuma predstavlja važnu potvrdu višegodišnjih nastojanja da se ovaj jedinstveni

spomenik kulture iz 16. stoljeća očuva kao prirodni i kulturološki fenomen u svim svojim potencijalima i središtu jedinstvenog rezervata humaniziranog krajolika. Javnost je o tome izvještena i na posebnoj tiskovnoj konferenciji kada su predstavljena četiri županijska projektna prijedloga koji su dobili navedenu potporu, a na kojoj su sudjelovali župan Ante Sanader i ravnatelj Agencije RERA Srećko Radnić. Potpisivanje Sporazuma o tehničkoj pomoći u ministarstvu u Zagrebu

Cilj projekta „Eko muzej Pustinja Blaca jest uspostaviti mnogobrojne resurse ovog jedinstvenog spomeničkog sklopa utemeljenog u iznimno vrijednom krajoliku s izuzetnim povijesnim, gospodarskim, umjetničkim i znanstvenim sadržajima i potaknuti lokalnu zajednicu da identificira vlastite vrijednosti, a rezultat je maksimalna iskorištenost svih baštinskih, prirodnih, gospodarskih i kulturno-turističkih resursa putem realizacije cjelovitog plana upravljanja koji osigurava kvalitetno gospodarenje spomeničkom baštinom i njezinu maksimalnu zaštitu kao sredstvo za opći razvoj društvene zajednice koji uključuje čitav prirodni ambijent i kulturni milje. Iz programa izdvajamo ključne zadaće: - dugoročno riješiti problem degradacije stijenske mase iznad muzejskih zgrada te otkloniti moguću opasnost za ljude i zaštititi ovaj iznimno važan spomenički sklop iz 16. stoljeća. - obnoviti oštećene i ruševne zgrade muzejsko-samostanskog sklopa i uspostaviti cjelovitu kulturno-turističku funkciju istih. - restaurirati predmete iz muzejskog fundusa u cilju njihove zaštite i prezentacije - opskrbiti objekte energijom i vodom na ekološki prihvatljiv način i time osigurati sklad suvremenog načina života čovjeka i stapanje tehnološkog napretka sa prirodom i održivim razvojem za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja. - zaštititi objekte od mogućih prirodnih opasnosti i rizika uzrokovanih ljudskim faktorom. - očuvati, njegovati i zadržati tradicijske sadržaje poljoprivrednih prostora kroz revitalizaciju nekadašnjeg maslinarstva , vinogradarstva, uzgoja ljekovitog bilja i pčelarstva i dr. - osigurati siguran pristup i odmorišta posjetiteljima do Pustinje Blaca s kopnene i morske strane - uspostaviti dobro organiziran sustav posjeta i obilaska cijelog lokaliteta uz kvalitetne kulturno-turističke sadržaje i bogate muzeološke programe te osigurati koristi za lokalne žitelje kroz stimuliranje lokalne zajednice da identificira vlastite vrijednosti.

- izraditi novu muzeološku koncepciju i marketinški plan te uspostaviti programe stručne i studentske razmjene - educirati lokalno stanovništvo, turističke djelatnike, stručnu i širu javnost - povezati okolna sela u kvalitetnu kulturno turističku cjelinu Centar za kulturu Brač i stručni tim Agencije za razvoj SDŽ od srpnja do kraja godine intenzivno je surađivao na razradi investicijskog ciklusa navedenih programa s ekipom stručnjaka imenovanih od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Posao na izradi projektnog zadatka uključivao je između ostalog: procjenu vrijednosti investicije i statusa imovinsko-pravnih odnosa, opis parametara prostorno-planske regulative mjerodavne za zahvat, detaljan opis planiranog zahvata u funkcionalnom smislu, definiciju faza projekta i potrebne dokumentacije sukladno postojećim propisima, izradu hodograma te plana aktivnosti s potrebnim procedurama od projektnog zadatka do dovršenog projekta. Realizacija sporazuma nastavlja se i u 2013. godini. Krajem godine započeli su i radovi na sanaciji stijenske mase iznad muzejsko samostanskog sklopa Pustinje Blaca. Centar za kulturu Brač, nakon okončanog postupka javne nabave, 14. studenog 2012. sklopio je Ugovor o radovima na sanaciji s tvrtkom Octopus Rijeka d.o.o. iz Rijeke, u vrijednosti od 1.495.950,00 kn bez pdv-a. Sklopljeni su i ugovori o projektantskom i tehničkom nadzoru te zaštiti na radu, a financiranje su osigurali SDŽ, Ministarstvo kulture i Zaklada Adris. U poslovima stvaranja pravnih, financijskih i ostalih stručnih pretpostavki za ugovaranje ovog značajnog projekta ističemo veliki angažman stručnih službi Splitsko dalmatinske županije, a osobito stručnih timova odjela za javnu nabavu te proračun i financije. Podsjećamo, uslijed prirodne nepogode - odlamanja i padanja stijenja sa litice ispod koje je smješten muzej i samostan Pustinja Blaca prije tri godine oštećen je dio muzejskih zgrada, a nakon izrade projektno tehničke dokumentacije, te ishođenja svih dozvola i osiguravanja financijskih sredstava u prosincu 2012. godine započeli su radovi na sanaciji stijenske mase. Radi se o tehnički i sigurnosno iznimno zahtjevnom poslu. Radovi se odvijaju u vrlo teškim uvjetima s obzirom da je do Pustinje Blaca moguće doći jedino polusatnim pješačenjem kroz uski kanjon, a ovdje nema ni električne energije ni tekuće vode. Sanacija stijenske mase iznad vrijednog spomenika kulture je vrlo zahtjevna i to ne samo s geotehničkog aspekta, već i zbog osjetljivosti i karaktera objekata koji se štite, a poglavito zbog mogućnosti fizičkog pristupa mjestima pojedinačnih zahvata i činjenice da se same zgrade nalaze neposredno ispod labilnoga stijenja. Čitavu zimu, unatoč lošim vremenskim prilikama, profesionalci obučeni za radove na visinama svakodnevno su radili na uklanjanju labilnih fragmenata stijenske mase uz korištenje zaštitnih mreža. Radovi su uključivali postavljanje zaštitnih mreža, mikroarmiranje i drenažu kao projektna rješenja za zapunjavanje pukotina u stijeni , te stvaranje zaštitnih barijera od gabionskih zidova od lomljenog kamena. S obzirom na iznimnu spomeničku vrijednost Pustinje Blaca i njezina okoliša koji pripada i području zaštićenog krajobraza, u projektu kao i izvođenju sanacije osobito se pazilo da se ne naruši postojeća vizura cijeloga područja iznad muzejsko samostanskog sklopa. Dovršetak radova planiran je do početka ljetne turističke sezone 2013. Time bi se stvorile pretpostavke za dugoročno rješenje problema degradacije stijenske mase, a stručna procjena nadalje nalaže da je u program održavanja muzejskih zgrada neophodno uvesti kontrolu stanja stijenske mase barem svake dvije godine. Aktivnosti vezane uz različite aspekte projekta Eko muzej Pustinja Blaca bile su popraćene mnogim medijskim objavama u tisku, na lokalnim i nacionalnim radio i tv postajama te internet portalima. U stručnom časopisu Informatica Museologica 42 (1-4) 2011 objavljen je opširan članak ravnateljice Centra za kulturu Brač Jasne Damjanović o pustinjačkom samostanu Blaca, naslovljen „Ispod stijene – Pustinja“.

Na temu revitalizacije Pustinje Blaca organizirana su i predavanja u Nerežišćima i Supetru koja su održali pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu dr. Radoslav Bužančić i ravnateljica Centra za kulturu Jasna Damjanović.

Sanacija stijenja iznad Pustinje Blaca – dio fotodokumentacije

GALERIJA BRANISLAV DEŠKOVIĆ

Galerija umjetnina u Bolu, osnovana 1963. nazvana je imenom velikog kipara animalista iz Pučišća Branislava Deškovića, a ovdje ga možemo pratiti od najranijih djela nastalih u vrijeme venecijanskog školovanja, mladenačkih portreta, preko serije nadahnutih prikaza pasa u pokretu do monumentalnih skulptura poput „Pobjede slobode“.

Stalni postav Galerije raspodijeljen je na tri etaže barokne palače (1694.) smještene na rivi u centru Bola i predstavlja jedan od najreprezentativnijih postava hrvatske moderne umjetnosti (tridesetak slika Ignjata Joba, dvadesetak Ljube Ivančića, niz skulptura Valerija Michielija i Ivana Rendića te samog Deškovića).Od slikara između dva rata najčešća su djela Ignjata Joba i Jurja Plančića, galerija čuva radove više od tridesetak slikara i desetak kipara, među kojima se nalaze i neka od najvećih imena suvremene hrvatske umjetnosti – od slikara Marina Tartaglije, Otona Postružnika, Frane Šimunovića, Ive Šebalja, Ljube Ivančića i Šime Perića, a od kipara Valerija Michielija, Mirka Ostoje, Raula Goldonija i drugih. Mnogi umjetnici čija su djela izložena u Galeriji svojim su podrijetlom vezani uz Brač ili je ovaj otok u određenoj mjeri utjecao na oblikovanje njihova umjetničkog izričaja.Tijekom turističke sezone, galerija organizira nekoliko autorskih izložbi, te je kao takva priznata i od HDLU-a. Umjetnička zbirka Galerije ima svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske.

ZAŠTITA Preventivna zaštita. Sukladno ugovoru s Ministarstvom kulture, Centar za kulturu Brač sklopio je s Ljevaonicom Ujević iz Zagreba ugovor o konzervatorsko restauratorskim radovima na zaštiti skulptura akademskog kipara Branislava Deškovića. Radovi na prepatiniranju, obnovi i zaštiti obuhvatili su 21 vrijednu umjetninu, a ukupna vrijednost ovog posla iznosila je 31.200,00 kuna. Umjetnička zbirka Galerije Branislav Dešković upisana je u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod rednim brojem 4296, a restaurirane umjetnine sastavni su dio stalnog muzejsko galerijskog postava.

DOKUMENTACIJA

Inventarna knjiga, koja se vodi u računalnom programu M++, trenutačno sadržava 414 jedinica.

STALNI POSTAV I STRUĆNI RAD U stvaranju pretpostavki za novu muzeološku koncepciju i novi stalni postav, voditelj Galerije Perica Doljanin i ravnateljica Jasna Damjanović nastavlili su suradnju s povjesničarem umjetnosti prof. Guidom Quienom te je u ljetnoj sezoni realiziran novi stalni postav na sve tri galerijske etaže. Za potrebe izložbe djela umjetnika Raoula Goldonija iz galerijskog fundusa posuđena su njegova djela Muzeju antičkog stakla u Zadru. Na izložbi otvorenoj 6. svibnja 2012. po prvi put na jednom mjestu okupljen je najveći broj staklenih skulptura Raoula Goldonija, a Muzej antičkog stakla ovom je izložbom i međumuzejskom suradnjom proslavio treću godinu svoga djelovanja.

IZLOŽBENA DJELATNOST

Galerija je i ovoga ljeta organizirala izložbeni ciklus „Ljetne izložbe u Galeriji umjetnina Branislav Dešković“. U realizaciji ovog programa važno je istaknuti vrlo dobru suradnju s Centrom za kulturu Općine Bol, Turističkom zajednicom općine Bol i Međunarodnom ljetnom glazbenom školom Pućišća. Uz izložbe pripremljeni su katalog, pozivnice i plakati čiji je tisak u vrijednosti od 5.000 kuna financiralo Ministarstvo kulture. „Tiše od sna“ – izložba slika Lidije Šeler

o Naziv izložbe: „Tiše od sna“ o Organizatori: Festival kulture IMENA, Centar za kulturu općine Bol, Centar za kulturu Brač o Mjesto održavanja i prostor: Galerija umjetnina „Branislav Dešković“, Bol o Vrijeme trajanja: 23. 6. – 29. 6. 2012. o Autori stručne koncepcije: Lidija Šeler

o Autori likovnog postava: Lidija Šeler o Vrsta: umjetnička, pokretna o Tema: kontrastne dimenzije realnog svijeta o Korisnici: šira publika o Web adrese: http://www.h-alter.org/vijesti/sto-nas-ceka/kultura-sto-nas-ceka/kulturni-festival-

imena/print:true http://www.vecernji.hr/kultura/tri-jaka-zenska-pera-brackom-festivalu-kulture-imena-clanak-426072 http://www.mvinfo.hr/najnovije-najave.php?ppar=6205

http://www.ljevak.hr/knjizni-blog/prikazi-1-dogadanja/blog-54--imaginarni-susret-krleze-i-warhola

http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=46459

http://www.boljani.info/bolska-kronika-arhiv/2012-vi

http://gohvar.wordpress.com/2012/10/13/art-gallery-branislav-deskovic-in-bol/

O autorici: Lidija Šeler diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u zagrebu 1989. Godine u klasi prof. Miroslava Šuteja. Dobitnica je nekoliko nagrada, a pretstavljala je Republiku Hrvatsku na Pekinškom međunarodnom umjetničkom bienalu 2005. godine. Živi i radi u Zagrebu. Iz teksta Ive Körbler u katalogu: „Iako zainteresiran za realnost, Lidijin umjetnički izričaj, na svoj specifičan i liričan način, poziva na radost života, dok u isto vrijeme predstavlja konstantnu simboličnu kritiku zlouporabe života i njegove poznate, no često neprimjećene estetske vrijednosti…“ Izložba Lidije Šeler održana je u sklopu trećeg Festivala kulture „Imena“ autorice i producentice Maje Duke koji je bio posvećen imaginarnom susretu Miroslava Krleže i Andyja Warhola. Galerija Branislav Dešković ugostila je i program večeri naziva „Banket s blitvom“ u čast obilježavanja 30. obljetnice smrti Miroslava Krleže na kojemu su sudjelovali Predrag Lucić i Boris Dežulović s performanceom „Melodije Brača i poraća“, a Lucija Lovrić i Boštjan Fajdiga otplesali su tango. Druge večeri Festivala IMENA pod naslovom „One pričaju ...oni pričaju ...o čemu ?“, u nedjelju, 24. lipnja u Galeriji, publika je imala priliku upoznati tri književnice: Ankicu Tomić, prošlogodišnju dobitnica V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman s „Naročito ljeti“ , čija se radnja odvija u Pučišćima na Braču, Meritu Arslani, dobitnicu Kiklopa za debitantsko djelo i gošću iz Sarajeva Ajlu Terzić, a održana je i projekcija fotografija Nicolasa Guilberta. Treća večer Festivala, održana 25. lipnja, bila je posvećena obilježavanju 25. obljetnice smrti Andyja Warhola, o čijem su djelu, uz glazbu kultnih Velvet Underground, govorili Zlatko Gall, Zoran Simić i Cecile Gulbert, koja je predstavila svoju knjigu „Warhol Spirit.

„Hedonizam“ – izložba asamblaža Vedrana Karadže

Naziv izložbe: „Hedonizam“

o Organizatori: Centar za kulturu Brač o Mjesto održavanja i prostor: Galerija umjetnina „Branislav Dešković“, Bol o Vrijeme trajanja: 30. 6. – 13. 7. 2012. o Autori stručne koncepcije: Vedran Karadža o Autori likovnog postava: Vedran Karadža o Web adresa: http://www.boljani.info/bolska-kronika-arhiv/2012-vi o http://gohvar.wordpress.com/2012/10/13/art-gallery-branislav-deskovic-in-bol/ o Vrsta: umjetnička, pokretna

U subotu, 30. lipnja 2012., otvorena je samostalna izložba asamblaža umjetnika Vedrana Karadže pod nazivom „Hedonizam“, koja je trajala do 13. srpnja. Prigodom otvaranja izložbe, o autoru i njegovom djelu je govorio dr. Tonči Šitin. O autoru Vedran Karadža, rođen u Splitu 1977. godine, diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu 2002. godine, u klasi prof. Igora Dragičevića, stekavši titulu akademskog slikara-grafičara i profesora likovne kulture. Poslije studija učestalo boravi na Velom Drveniku, gdje se bavi slikarstvom i fotografijom, te kontinuirano izradom asamblaža, za koju smatra da je forte njegova stvaralačkog djelovanja. Godine 2007. Pokreće grafički atelijer u kojem istražuje u tehnikama dubokog i visokog tiska, pa 2009. Upisuje poslijediplomski studij grafike na ALU u Sarajevu, pod mentorstvom prof. Dževada Hoze. Pokazuje interes za hortikulturu i uređenje okoliša. Živi i radi na relaciji Split – Veli Drvenik.

„Kukci“ – izložba radova Vesne Ristovski i „Buđenje“ – izložba radova Sande Ristovski Naziv izložbe: „Kukci“ / „Buđenje“

o Organizatori: Centar za kulturu Brač o Mjesto održavanja i prostor: Galerija umjetnina „Branislav Dešković“, Bol o Vrijeme trajanja: 14. 7. – 27. 7. 2012. o Autori stručne koncepcije: Vesna Ristovski / Sanda Ristovski o Autori likovnog postava: Vesna Ristovski / Sanda Ristovski o Web adresa: http://www.boljani.info/bolska-kronika-arhiv/-2012-vii

http://gohvar.wordpress.com/2012/10/13/art-gallery-branislav-deskovic-in-bol/ o Vrsta: skupna, umjetnička, pokretna

U subotu, 14. srpnja, otvorene su izložbe radova dviju umjetnica, majke i kćeri; „Kukci“ Vesne Ristovski i „Buđenje“ Sande Ristovski, koje su trajale do 27. srpnja. O autoricama: Vesna Ristovski, rođena 1957. godine u Kragujevcu, diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu, u klasi prof. Nikole Jankovića, a potom i postdiplomski studij u klasi prof. Veljka Lalića. Članica je ULUS-a, sa statusom slobodne umjetnice. Također je članica HULU-a Split i HDLU-a Zagreb. Aktivno izlaže od 1998. godine. Sudjelovala je na mnogim umjetničkim kolonijama, a od 2007. godine voditeljica je kiparske kolonije u Bolu na Braču. Sanda Ristovski, rođena 1977. godine, diplomirala je slikarstvo 2002. godine u klasi prof. Momčila Antonovića. Članica je ULUS-a i ULUPUDS-a. Od 1996. izlaže na samostalnim i skupnim izložbama.

„Laboratorij“ – izložba radova Glorije Oreb Naziv izložbe: „Laboratorij“

o Organizator: Centar za kulturu Brač o Mjesto održavanja i prostor: Galerija umjetnina „Branislav Dešković“, Bol o Vrijeme trajanja: 28. 7. – 10. 8. 2012. o Autori stručne koncepcije: Gloria Oreb o Autori likovnog postava: Gloria Oreb o Web adresa: http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/14000-laboratorij.html o http://gohvar.wordpress.com/2012/10/13/art-gallery-branislav-deskovic-in-bol/ o Vrsta: umjetnička, pokretna o Korisnici: šira publika

U subotu, 28. srpnja 2012, otvorena je izložba radova umjetnice Glorije Oreb pod nazivom „Laboratorij“, koja je trajala do 10. kolovoza. O autorici:

Gloria Oreb, rođena 1972. u Dubrovniku, diplomirala je slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu 2002. godine. Od 2003. godine asistentica je, a od 2010. docentica na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Dobitnica je nagrade za fotografiju Instituta za suvremenu umjetnost 2004. Godine. Godine 2006. boravi u Grazu u sklopu rezidencijalnog programa Cultural City Network Graz. Doktorandica je na poslijediplomskom doktorskom studiju slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Članica je HULU-a Split i HDLU-a Zagreb. Osim rada u matičnom mediju – slikarstvu, istražuje i druge načine realizacije vizualnog. Autorica je petnaest samostalnih izložbi i sudionica pedesetak skupnih izložbi i festivala.

Izložba radova Rinelle Ivanković

Naziv izložbe: o Organizatori: Centar za kulturu Brač o Mjesto održavanja i prostor: Galerija umjetnina „Branislav Dešković“, Bol o Vrijeme trajanja: 11. 8. – 24. 8. 2012. o Autori stručne koncepcije: Rinella Ivanković o Autori likovnog postava: Rinella Ivanković o Web adrese: http://www.vecernji.hr/kultura/rinella-ivankovic-izlaze-galeriji-umjetnina-branislav-

deskovic-clanak-440730 http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=47227 http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/14053-izlozba-rinelle-ivankovic.html http://www.myspace.com/rinella9/photos/12593940 http://www.magazin-showbizz.com/Kultura/Bol-na-Bracu-1.aspx http://gohvar.wordpress.com/2012/10/13/art-gallery-branislav-deskovic-in-bol/

o Vrsta: umjetnička, pokretna o Korisnici: šira publika

U subotu, 11. kolovoza 2012., izložbu slika umjetnice Rinelle Ivanković, koja je trajala do 24. kolovoza, otvorio je prof. Guido Ouien. U programu su sudjelovali mladi glazbenici, polaznici Međunarodne glazbene škole Pučišća. O autorici: Rinella Ivanković rođena je 1979.godine u Zagrebu. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, smjer slikarstvo, upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, koju završava 2007. Godine na kiparskom odsjeku u klasi prof. S. Gračana. Do sada je imala pet samostalnih izložbi i veći broj skupnih izložbi u Hrvatskoj te jednu u Austriji. Također je sudjelovala na brojnim likovnim radionicama i kolonijama. Povremeno za kazališne predstave i televizijske reklame izrađuje skulpture, maskote i scenografske elemente i vodi likovne radionice. Članica je HDLU-a i LIKUM-a.

„Skitnje ili strast za daljinama“ – izložba radova Anamarije Botteri Peruzović Naziv izložbe: „Skitnje ili strast za daljinama“

o Organizatori: Centar za kulturu Brač o Mjesto održavanja i prostor: Galerija umjetnina „Branislav Dešković“, Bol o Vrijeme trajanja: 25. 8. – 7. 9. 2012. o Autori stručne koncepcije: Anamarija Botteri Peruzović o Autori likovnog postava: Anamarija Botteri Peruzović o Web adresa: http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/14094-izlozba-ana-

marije-botteri-peruzovic.html o http://gohvar.wordpress.com/2012/10/13/art-gallery-branislav-deskovic-in-bol/ o Vrsta: umjetnička, pokretna o Korisnici: šira publika

U subotu, 25. kolovoza, u 21,30 sati, u Galeriji umjetnina „Branislav Dešković“ u Bolu, otvorena je izložba slika umjetnice Anamarije Botteri Peruzović pod nazivom „Skitnje ili strast za daljinama“, koja je trajala do 7. rujna. U sklopu otvorenja prikazan je film o radu i boravku autorice i njezina oca slikara Josipa Botterija Dinija u Parizu, a u programu su sudjelovali polaznici Međunarodne ljetne glazbene škole Pučišća. O autorici: Anamarija Botteri Peruzović rođena je 1971. u Splitu. Nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Splitu diplomirala je 1993. slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod prof. Đure Sedera. Studijski je boravila u Parizu, Milanu, Veneciji i Beču. Djela joj se nalaze u mnogim muzejima, galerijama i zbiekama u Republici Hrvatskoj i BiH. Član je HZSU-a i HULU-a. Izlagala je na više od trideset i pet samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Sa suprugom Hrvojem Markom Peruzovićem, akademskim slikarom živi i radi u Splitu i Bolu na Braču. Permanentno izlaže svoje radove u atelijerima Botteri u Splitu i Bolu.

„More i more“ – izložba radova Perice Doljanina

Naziv izložbe: „More i more“

o Organizatori: Centar za kulturu Brač o Mjesto održavanja i prostor: Galerija umjetnina „Branislav Dešković“, Bol o Vrijeme trajanja: 8. 9. – 21. 9. 2012. o Autori stručne koncepcije: Perica Doljanin o Autori likovnog postava: Perica Doljanin o Web adresa: http://gohvar.wordpress.com/2012/10/13/art-gallery-branislav-deskovic-in-bol/ o Vrsta: umjetnička, pokretna o Tema: More o Korisnici: šira publika

U subotu, 8. rujna 2012., otvorena je posljednja izložba iz ljetnog ciklusa, izložba slika umjetnika Perice Doljanina pod nazivom „More ili more“, koja je trajala do 21. rujna 2012. O autoru: Perica Doljanin, rođen u Splitu 1951. godine, diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. godine. Od 1976. do 1977. radi u radionici prof. Vanje Radauša. Radi kao voditelj Galerije umjetnina „Branislav Dešković“ u Bolu.

INVESTICIJSKI PROGRAM - ZAŠTITA, SANACIJA, ADAPTACIJA, OPREMANJE Investicijski program sanacije, adaptacije i opremanja barokne palače na tri etaže u kojoj je smještena Galerija intenzivnije se provode u posljednje četiri godine. Nakon radova na građevinskoj sanaciji i adaptaciji prizemlja i prvoga kata koji se planiraju nastaviti i u nadolazećem razdoblju, u 2012. godini sredstvima Ministarstva kulture financirana je ugradnja sustava tehničke zaštite, protuprovale i vatrodojave u galerijskom prostoru. Brutto vrijednost ovih radova prema ugovoru sklopljenim s tvrtkom "Tehnozavod Marušić d.o.o." iz Zagreba iznosila je 79.045,30 kuna. Posjetitelji Ciklus ljetnih izložbi u 2012. godini u Galeriji umjetnina „Branislav Dešković“ posjetilo je oko 500 posjetitelja, a stalni postav s plaćenim ulaznicama 430 posjetitelja. IZDAVAČKA DJELATNOST

Tiskovine

Tiskanje kataloga za ciklus „Ljetne izložbe u Galeriji umjetnina 'Branislav Dešković'“ Tiskanje plakata i pozivnica za izložbu radova Lidije Šeler „Tiše od sna“, 23. 6. – 29. 6. 2012. Tiskanje plakata i pozivnica za izložbu radova Vedrana Karadže „Hedonizam“, 30. 6. – 13. 7.

2012. Tiskanje plakata i pozivnica za izložbu radova Vesne Eistovski „Kukci“ i Sande Ristovski

„Buđenje“, 14. 7. – 27. 7. 2012 Tiskanje plakata i pozivnica za izložbu radova Glorije Oreb „Laboratorij“, 28. 7. – 10. 8. 2012. Tiskanje plakata i pozivnica za izložbu radova Rinelle Ivanković, 11. 8. – 24. 8. 2012. Tiskanje plakata i pozivnica za izložbu radova Anamarije Botteri Peruzović „Skitnje ili strast za

daljinama“, 25. 8. – 7. 9. 2012. Tiskanje plakata i pozivnica za izložbu radova Perice Doljanina „More ili more“, 8. 9. – 21. 9. 2012.

U 2012. godini izvršene su pripremne radnje za tisak kataloga u povodu 50 – e obljetnice osnutka Galerije koja će se obilježiti 2013. godine. Sklopljeni su autorski ugovori s fotografom Robertom Matićem za pripremu fotografija muzejskog fundusa te prof. Guidom Quienom za izradu cjelokupne koncepcije kataloga. Vrijednost ovih ugovora je 24.000,00 kuna, a financiralo ih je Ministarstvo kulture. ODNOSI S JAVNOŠĆU Djelatnost Galerije umjetnina također je bila medijski popraćena osobito kroz najave izložbi iz ciklusa ljetnih izložbi, koje smo prethodno naveli, a ovdje možemo dodati i sljedeće objave: http://gohvar.wordpress.com/2012/10/13/art-gallery-branislav-deskovic-in-bol/ http://www.mojotokvis.com/index.php?option=com_k2&view=item&id=2835:bra%C4%8D-kroz-ba%C5%A1tinu-i-kulturu&Itemid=2761 http://www.boljani.info/bolska-kronika-arhiv/2012-vi http://www.boljani.info/bolska-kronika-arhiv/-2012-vii http://www.boljani.info/bolska-kronika-arhiv/2012-viii

Rekonstrukcija spomenika „Tri sestre“ Vladimira Nazora Inicijativni odbor za rekonstrukciju spomenika «Tri sestrice» u kojemu su sudjelovali predstavnici Konzervatorskog odjela u Splitu i Općine Milna, predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, članovi obitelji pjesnika Vladimira Nazora i Nacionalnog odbora kulturno prosvjetne manifestacije „Nazorovi dani“ i predstavnici Klesarske škole iz Pučišća, zajedno s Centrom za kulturu Brač krajem 2011. pokrenuli su inicijativu za rekonstrukcijom spomenika „Tri sestre“ koji je pjesnik Vladimir Nazor izgradio 1937. godine na litici u luci svojega djetinjstva – Bobovišću na Braču. Namjera da se stupovi izvedu u kamenu postojala je još od prije pedesetak godina, kao vidni simbol velikog pjesnika, a ujedno mediteranske i antičke tradicije ovog podneblja. Pjesnikovi stupovi čija je zamisao pozdravljati došljake koji uplovljavaju u Luku, naočigled su propadali - nagrizeni zubom vremena i izloženi daljnjem utjecaju atmosferilija, samo nadgrađe gotovo je u raspadanju, vidljiva su oštećenja i horizontalne pukotine koje su ispresijecale beton što prijeti urušavanjem. Posjetiteljima je oduvijek bilo iznimno privlačno popeti se strmom stepenastom stazom što ju je dao načiniti Nazor do „Tri sestrice“ i uživati u pogledu s tog položaja. Rekonstrukcija spomenika „Tri sestre“ kroz 2012. godinu obuhvatila je izradu i obradu masivnih složenih profiliranih klesanaca akropole tako što su stari potrošeni betonski masivi izrađeni od kamenih masiva.

U nastavku prethodno dogovorenih aktivnosti Općina Milna obvezala se osigurati sve pretpostavke za ugradnju (montažu) masivnih složenih profiliranih klesanaca akropole kao i prilagodbu pristupne staze za potrebne radove. Radovi na izradi spomenika Tri sestrice – dio fotodokumentacije

OSTALO Izložba bračkih studenata kiparstva „Prostorima tijela“ U suradnji sa Općinom Nerežišća, Centar za kulturu Brač organizirao je prvu umjetničku izložbu u novom galerijskom prostoru u sklopu obnovljene zgrade u Nerežišćima. U srijedu 11. srpnja 2012. otvorena je izložba bračkih studenata kiparstva „Prostorima tijela“. Na inicijativu općinskog načelnika Lovre Kuščevića, prva izložba u Galeriji posvećena je bračkim studentima kiparstva kojima se i na ovaj način željela dati podrška na samim počecima njihova umjetničkog djelovanja. Svoje radove izložili su Dragoslav Dragičević, Đani Martinić i Ivan Jakšić, a izložbu za koju je tiskan i poseban katalog, otvorila je likovna kritičarka prof. Barbara Vujanović. Namjera organizatora izložbe bila je predstaviti javnosti mlade Bračane iz različitih područja umjetničkog djelovanja , pa je tako u programu otvorenja sudjelovala maturantica Glazbene škole „Josipa Hatzea“ iz Splita Supetarka Gina Damjanović uz pratnju svoga školskog kolege, trubača i gitariste Danijela Curića. Prva izložba u novoj Galeriji u suradnji Centra i Općine pokazala je pozitivne namjere da ova Galerija postane nositeljem kulturnog života Općine Nerežišća. Iz kataloga izložbe „Prostorima tijela“ „Mnoge su oscilacije zahvatile medij kiparstva tijekom dvadesetoga stoljeća sve do danas: od stilskih divergencija, preko aproprijacije različitih materijala i strategija djelovanja, stapanja s drugim (novim) medijima, pa do posvemašnje dematerijalizacije. U promišljanju složenosti pozicije

suvremene skulpture posebno značajnom mi se čini rečenica koju je Anish Kapoor izrekao u jednom intervjuu: „(…) skulptura zauzima isti prostor kao i tvoje tijelo“… Djela trojice studenata kiparstva na Umjetničkoj akademiji u Splitu, Dragoslava Dragičevića, Đanija Martinića i Ivana Jakšića, odabrana za ovu izložbu, povezuje upravo naglašen interes za tijelo. Dragoslav Dragičević reducira tijelo do njegove bazičnosti, ostavljajući pri tome najnužniju slutnju unutarnjega stanja, varijacija određenih emocija i previranja. Fragilne konstrukcije predstavljaju na prvi mah neprepoznatljivu autoreferencu… Đani Martinić promišlja mogućnost medijske interferencije. Iskustvo krokijevskoga crteža stvara dojam neposrednosti, lakoće i spontanosti, nužan za prodiranje u stanje i svijet ljudi koji spavaju. Samo poigravanje s prelaskom iz jednoga medija u drugi sugerira moment prelaska s jave u san i obrnuto… Najmlađi Ivan Jakšić vjeran je fascinaciji prikazom ženskoga akta i portreta, tako tipičnoj i prepoznatljivoj za mediteransko, bračko podneblje u kojem životno i umjetnički stasa… Sva trojica različitošću pristupa tretiranju tijela, minimalističkom i osobnom (Dragičević), ekspresivnom i eksperimentalnom (Martinić) i lirsko-klasičnom (Jakšić) potvrđuju raznolikost usklađivanja unutarnje rezonance s vanjskom. Također, početak njihova autorskoga sazrijevanja ukazuje na zanimljivi razvoj suvremenih prilika u sklopu bremenite tradicije bračkoga kiparstva.“ - Barbara Vujanović Izložba radova bračkih studenata kiparstva naišla je na izvrstan interes stručne i šire javnosti, a bila je i dobro medijski popraćena. http://nerezisca.hr/component/content/article/41-izloba-brakih-studenata-kiparstva.html http://port.hr/skupna_izlozba_prostorima_tijela/pls/w/event.event_page?i_event_id=138004&i_event_area_id=24&i_topic_id=21 http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/13944-prostorima-tijela.html http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/13944-prostorima-tijela.html- ja 1. - Vijesti iz kulture Hrvatska televizija 1. program

Izložba Janeza Pirnata Nejašmića „Crtač u kamenu“ Galerija Brešan, Općina Postira, Općina Nerežišća i Centar za kulturu Brač organizirali su izložbu slovenskog kipara Janeza Pirnata Nejašmića koja je uz prigodnu svečanost otvorena 15. prosinca 2012. u Galeriji Nerežišća. Janez Pirnat-Nejašmić (25. 9. 1932. Ljubljana), diplo mirao je likovne umjetnosti na Akademiji u Ljubljani , sudjelovao na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u Sloveniji i nizu europskih zemalja. Uz kiparstvo, ponajprije oblikovanjem u kamenu bavi se crtežom i grafikom. Autor je niza javnih skulptura. Živi u Ljubljani i Postirama. Iz kataloga izložbe: „Nije Pirnatu bilo lako naći vlastiti put u umjetnosti, radi se o velikom sinu velikog oca, moćnog kipara Meštrovićeva đaka, čiju je veličinu trebalo zaobići, ali poštivati. I sam će subjekt reći “Što sam ga bolje poznavao, više sam ga poštovao.” U tom se zapravo i ogleda čestitost i posvećenost umjetnosti koja nije tražila povode i društvenu lagodu, koliko osobene vrijednosti. Zato se kipar, u njemu, nakon početnog oslanjanja na kubističko građenje brzo okrenuo prirodi, ispomažući se njenim slučajnostima, krhotinama, ulomcima, tražeći u malim čudima dodanu vrijednost svojim umjetninama. Jasno, učinilo vam se da su skulpture oštećene, nedovršene, okrnjene… Plitki reljef Pirnat aplicira i utiskuje po kamenoj površini. Kipar je još jednom diskretan, i lice podređuje kompoziciji, računa na efekt nedovršenosti, a zapravo prirodnosti. Kakva čarobna “igra prirode”, ili ako baš hoćete “priroda igre”. Zagledavate se bolje u papir, sada “šrafura” i sjene sugeriraju dubinu, ostajete “izmanipulirani” uvjerenjem kako je mala plastika u pitanju, a ne crtež na papiru“ – Igor Brešan

http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/14333-izlozba-janeza-pintara.html http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/14352-izlozba-janeza-pirnata2.html http://otokbrac.eu/2012-12-15-janez-pirnat-izlozba-skulptura-i-crteza-nerezisca/

Noć hrapoćuše U slikovitom bračkom mjestašcu Dol u organizaciji udruge „Hrapoćuša“, Centra za kulturu Brač i TZ Postira prigodnom je proslavom pred mnoštvom ljudi iz svih bračkih mjesta u sklopu 3. Noći hrapoćuše 16. kolovoza 2012. proslavljeno uvrštavanje pripreme ove slastice na listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. Time je uz već zaštićeni brački vitalac hrapoćuša postala druga gastronomska tradicija otoka priznata kao jedinstveno i značajno tradicijsko i kulturno dobro u čemu je uz Ministarstvo kulture značajnu ulogu imao i Centar za kulturu Brač. Podsjetit ćemo da je ova dolska torta jedinstvena po svom hrapavom i rustikalnom izgledu, a dobila je naziv po lokalnom kamenu „hrapoćuša“ na koji neodoljivo podsjeća. Radi se o hrapavom kamenu crvenkaste boje koji je korišten je u gradnji podzida, suhozida, stambene arhitekture i gospodarskih sklopova u Dolu Zahvaljujući velikom trudu svih mještana Dola, a osobito entuzijasta iz udruge „Hrapoćuša“ u posljednjih nekoliko godina pokrenut je sveobuhvatan projekt etno-eko sela i manifestacija „Noć hrapoćuše“ te brojne druge inicijative usmjerene u najvećem dijelu na zaštitu kulturne i prirodne baštine njihova kraja. Veliku pomoć u tim su nastojanjima Doljani su imali i od stručnjaka iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu i Centra za kulturu Brač, a konkretna podrška stizala je i od općine Postira, Turističke zajednice i Splitsko dalmatinske županije. U sklopu ovogodišnje „Noći hrapoćuše“ u popodnevnim satima održana je radionica tradicijske izrade ove torte u krušnoj peći na kojoj su sudjelovali novinari, konzervatori, kulturni i turistički djelatnici, a vodile su je dolske majstorice Dubravka Gospodnetić i Barbara Matulić. Hrapoćuša se u krušnoj peći pripremala preko dva sata, a svi su sudionici usprkos velikoj vrućini potaknutoj i žarom krušne peći bili oduševljeni rezultatima svoga rada ali i tajnama i ritualima oko pripreme ove slastice koje se u Dolu usmenom predajom prenose s generacije na generaciju. Priprema hrapoćuše kao jedna od najznačajnijih tradicija mjesta Dol koja potječe još s kraja 18. stoljeća bila je i tema izložbe koju je Centar za kulturu Brač postavio na otvorenom – u špiljama na kojima su temeljene dolske kuće. Nekoliko stotina okupljenih u Dolu su pozdravili pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu dr. Radoslav Bužančić i direktor ureda TZ Splitsko dalmatinske županije Joško Stella koji su čestitali svim Doljanima uvrštenje hrapoćuše na

Listu nematerijalnih kulturnih dobara RH. Za svoje stihove o Dolu veliki pljesak dobila je djevojčica Luce Baloević, a predsjednik udruge Jerko Gospodnetić Kralj i dolska učiteljica Senka Zrilić u vrlo emotivnim govorima zahvalili su se svim svojim sumještanima i istaknuli kako je manifestacija „Noć hrapoćuše“ pokazala da su Doljani čvrsto vezani uz svoje korijene i zemlju na kojoj i od koje žive, upravo kao i dolski kolač povezan sa zemljom, prirodom i čovjekom.Himnu hrapoćuši na stihove Senke Zrilić govorio je „po dolski“ Zoran Gospodnetić, pjevala je klapa „Morbin“, a svaki je posjetitelj imao priliku kušati komadić hrapoćuše – zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske. http://otokbrac.eu/2012-08-16-noc-hrapocuse-dol/ http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/14072-3-noc-hrapocuse.html http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/14061-noc-hrapocuse.html http://moj-otok.com/wp/bracinfo/noc-hrapocuse-najava/ http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/184641/Default.aspx http://www.dalmacijanews.com/Biznis/View/tabid/73/ID/96978/Sve-zbog-jedne-torte-Hrapocusa-u-Dol-privukla-na-stotine-gostiju-FOTO.aspx http://www.gastronomika.hr/novosti/bracka-torta-hrapocusa-proglasena-zasticenim-kulturnim-dobrom-rh/