reprezent [broj 183, 18.1.2010]

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/reprezent-broj-183-1812010 1/32

◙ BROJ 183 ◙ 18. JANUAR 2010. ◙ GODINA V ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙

VELIKA KLADUŠA:

HISTORIJSKA

POBJEDA NAD

NADMOĆNIJIM NEPRIJATELJEM

BUŽIM:

INTERVJU:

Obilježena jedna od velikihbitaka za slobodu „Munja 93“

Voda se povlači nakon što je potopila stotine krajiških kuća Str. 04

Str. 10Kooperanti „Megglea“ proizveli

osam miliona litara mlijeka

CAZIN: Str. 07

Potpisan Ugovor o asfaltiranjuvrijedan 440 hiljada KM

SANICA, KLJUČ: Str. 11

TEŠKA Ikompliciranagodina - neponovila se!

Najavljeno

povećanjeproizvodnje

Javna rasprava oizgradnji asfaltne

Ismet Pašalić,predsjednik Privredne

komore Unsko-sanskogkantona

Str. 19

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 1832 Nacionalni park UnaReprezenT

BIHAĆ - PLOD Centar i OpćinaBihać su započeli sa implementaci- jom novog projekta pod nazivom„Podrška izgradnji društvenih kapaci-teta stanovništva NP „Una“ da nepo-srednim učešćem u procesima odlu-čivanja poboljšaju kvalitet življenja uzaštićenoj zoni“. Cilj projekta je stvo-riti društvene preduvjete i mehaniz-me koji će omogućiti neposrednoučešće građana u procesima odluči-vanja, a u svrhu dugoročne rezerva-cije prirodnog blaga Nacionalnogparka Una. Kako bi se osiguraladugoročna zaštita nacionalnogparka, potrebno je učinkovito provestii kontinuirano primjenjivati propisanemjere zaštite, te istovremeno poticatirazumijevanje domaćeg stanovništvai osjećaj ponosa lokalne zajednice na

jedinstvenu ljepotu i potencijal kojipredstavlja prisustvo istog na podru-čju njihove općine.

Projekat se fokusira na društveno-ekonomski razvoj, obrazovanje ipodizanje nivoa svijesti javnosti - gra-đana nacionalnog parka i neposred-nog okruženja, te posjetitelja i lokal-ne zajednice općenito, s krajnjimciljem da se osigura održiva zaštitazaštićenog područja. Projektom kojiće se direktno provoditi na područjuNacionalnog parka Una i u njegovom

neposrednom okruženju, odnosno nateritoriji sljedećih mjesnih zajednica:

Kulen Vakuf, Martin Brod, Orašac,Ripač i Golubić u periodu od osammjeseci, nastoji se motivirati i animi-rati snažnije učešće građana nacio-nalnog parka, predstavnika organiza-cija civilnog društva, te razvitimehanizmi saradnje s lokalnim vlasti-ma i ostalim institucijama koje na bilokoji način svojim mandatom učestvu- ju u reguliranju uprave na područjuNacionalnog parka. Treba podsjetitida nacionalni park „Una“ obuhvatakanjonski dio Une od Martinbroda doRipča s Uncem, negdje oko 200 kva-dratnih kilometara površine.

ZaživljavanjeNacionalnog parka

uz simbolična sredstva

Iako je Dom naroda ParlamentaFBiH prije godinu i po usvojioPrijedlog zakona o Nacionalnomparku Una, čime je utemeljen trećinacionalni park u BiH, dosta toga nijeurađeno da zaživi novo javno predu-zeće, koje bi i nosilo ime NP Una.Bez obzira što u ovom parku leži veli-ka perspektiva za USK, prije svegazbog razvoja turizma, kao i drugihdjelatnosti koje su usko vezane s tur-izmom, dosta je primjetna sporost uzaživljavanju istog u punom kapacite-

tu. Recimo samo da relevantni ljudiuključujući i kantonalnog v.d. ministra

privrede Himzu Mulahalilovićanaglašavaju postojanje novčanihsredstava za park, kao i za infrastruk-turu koja je kako znamo manjkava uvećem dijelu parka, međutim kon-kretnih poteza na poboljšanju infra-strukture u cijeloj protekloj godini nijebilo. Početkom ove godine očekujese izbor direktora JP Nacionalni park„Una“ a to je prilika da se s priče operspektivama i resursima parka okojima slušamo posljednjih nekolikogodina konačno krenu u nekom kon-kretnijem, „vidljivijem“ smjeru.

Podsjećamo Vlada FBiH je prošlegodine za zaživljavanje parka dodije-lila 100 hiljada KM dok je kantonalnaVlada prema riječima v.d. ministra ubudžetu za 2010. godinu za isti pred-vidjela 50 hiljada KM. Ne treba biti

ekspert da bi se zaključilo jesu lipomenuta sredstva dostatna za reali-zaciju aktivnosti oko zaživljavanja ipokretanja ovako značajnog projektaod interesa za cijeli Unsko-sanskikanton i njegove građane. Samo usegmentu zapošljavanja procjenjujese da bi desetine nezaposlenihosoba kroz park došlo do prilike zaposao, da se ne govori o ostalimprednostima projekta Nacionalni park„Una“ ali kada će ta faza nastupitiprema sadašnjem stanju teško je i

pretpostaviti.Samir MURIĆ

Realizacija projekta PLOD centra i Općine Bihać vezanog za Nacionalni park „Una“

Omogućiti neposredno učešće građanaU PROCESIMA ODLUČIVANJA

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1;Tel: ++387 37/310-207, 310-070;

Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3;

Tel: 037/514-767;

Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1;

Tel: 037/771-396

e-mail: klinika@bih net ba

Projekat se fokusira na društveno-ekonomskirazvoj, obrazovanje i podizanje nivoa svijesti javnosti - građana nacionalnog parka ineposrednog okruženja, te posjetitelja i lokalne

zajednice općenito, s krajnjim ciljem da seosigura održiva zaštita zaštićenog područja.

“

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


Bosna i Hercegovina je doista po mnogo čemu speci-fična država u kojoj je sve naopako i izvrnuto, počev-ši od njenog uređenja pa do naopakog mentalnog

sklopa građana koji konstantno na vlast dovode nesposobnja-koviće i kriminalce, kojima je položaj na koji su zasjeli odličan

poligon za ostvarivanje snova, koje na drugi način ne bi ni usnu mogli realizirati. U čemu se ogleda ta naša specifičnost?Pa valjda po tomu što će građani ponovo izabrati nesposob-njakoviće u oktobru ove godine bez obzira što unaprijed znajuko su i kakvi su. Specifični smo i po tomu što u najznačajnijojoblasti za svaku zemlju, u obrazovanju, vlada haos, pa i kodnas na Univerzitetu u Bihaću. Korupcija na visokoškolskimustanovama postala je vid socijalne i kriminalne solidarnosti.Kako samo objasniti slijedeći fenomen: na Univerzitetu u Tuzliizvan svake sumnje dokazano je da su profesori, i to većinanjih, za seksualne usluge studenticama upisivali prolazne ocje-ne u indeks. Za sada je nastradao samo jedan vozač.Kriminalnu solidarnost vidimo u činjenici da roditelji studenticane reagiraju, a nije teško danas zaključiti ko su oni u ovom vre-menu i ko danas može školovati djecu na visokoškolskim usta-novama. Ćute političari, ministri, načelnici, suci, ćute svi kaoda njihova djeca uopće ne studiraju na tom i takvim univerzite-tima. Pa valjda su i njihove kćeri polagale kod tih profesora!?Ne pitaju se kako su polagale, valjda je u svemu važno samoda su položile. Mladi ljudi su tako dovedeni u apsolutnu ovis-nost na fakultetima na kojima su profesori porušili sve mogućekodekse. I nikom ništa. Zapravo, ne činjenjem ništa, već se nafakultetima stvara pokorna masa i državna mafija. Akademskazajednica je korumpirana pa će obrazovanje biti vrlo važnapredizborna tema.

Specifikum naše zemlje je i višegodišnje natezanje okoustavnih promjena, vječite teme oko koje se naši kriminogeni

vlastodršci poigravaju na štetu građana u Bosni i Hercegovinii još mnoga druga natezanja. Međunarodna zajednica godina-ma sa strane promatra cirkus, naslađuje se sa našim mukama,pa čak u određenim trenucima potiče vlastodršce da od naj-važnije stvari u državi prave predstavu, u kojoj su oni glavniglumci, međunarodni zvaničnici gledaoci, a građani izgubljenamasa koja nema pojma šta se dešava oko nje.

Postoje i druge specifičnosti po kojima smo jedinstveni usvijetu. Po teritoriji spadamo među najmanje države, a po dru-štvenom, ustavnom i bilo kojem drugom uređenju, u najkompli-ciranije države. Imamo sistem kakav ne bi mogla zamisliti i naj-neuređenija zemlja na svijetu. Isti taj sistem nam je nametnutod strane Međunarodne zajednice, koja nas po svoj prilici cije-

lo vrijeme gleda kao pokusnog kunića. Jedan takav pokusnikunić ne bi bio to kada bi Bosna i Hercegovina bila uređenakao bilo koja zemlja na svijetu. Zbog toga se Međunarodnazajednica odlučila na nešto sasvim novo i neisprobano. Njima

je definitivno zanimljivo promatrati kroz šta sve prolaze građa-

ni BiH, ni krivi ni dužni. Građanima je izgleda isto tako zanim-ljivo, jer evo, 15 godina sve to promatraju i ćute. Političari sunašli svoje zadovoljstvo. Zahvaljujući ovakvom uređenju punesvoje džepove, pljačkaju, kradu, a to sve bez zakonskih sank-cija.

Našim građanima danas više nije jasno u kojem zapravodruštvenom uređenju žive. O ovome su stoga različita tumače-nja jer većina njih misli da živimo u kapitalizmu od kojeg smoipak daleko jer kapitalizam ne podrazumijeva legalne pljačke,državu bez zakona i nadripolitičare. Kapitalističke zemlje svojsistem grade na ekonomskim strategijama. Naša definitivnone. Znači, kapitalizam otpada. Mnogi misle da živimo u feudal-izmu kojeg se prisjećamo iz historije kao oblika društvenogodnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku, a bio je oblikizrabljivačkog društva u kojemu su se razlikovale dvije suprot-stavljene klase: feudalci i kmetovi. Feudalci su bili vlasnicizemlje, a kmetovi su bili dužni feudalcima obrađivati zemlju idavati im većinu svojih proizvoda i novca. Feudalno društvonastalo je na ruševinama robovlasništva. Postoji velika slič-nost, ali sada niko kmetovima ne da zemlju koju će obrađivati,može samo na koncesiju. Današnji feudalci od kmetova otima-

ju i ono što oni nemaju. Feudalizam kao uređenje ukinut je1848. godine. Socijalizam nije. Njega smo se riješili da bi dobi-li ovo. Komunizam još manje. Njega više nema ni u Kini. Kakobi se onda mogao nazvati naš društveni poredak? Sličnostinašeg sistema sa bilo kojim drugim u svijetu, definitivno nema.Jednostavno, društveno uređenje u kakvom žive građaniBosne i Hercegovine jednostavno ne postoji pa se može nazi-vati bilo kakvim pogrdnim imenom jer je najvažnije, ovakvodruštveno uređenje u Bosni i Hercegovini ne može niko opovr-gnuti.

Kažu ljudi, čuda ne postoje. U tom slučaju vječno ćemo

živjeti u državi o čijem uređenju ne bi trebalo trošiti mnogo rije-či. Podsjećanja radi, živimo u državi čija vlast je sve, samo nevlast ali, ako se malo bolje zamislimo, nije vlast kriva što jetakva. Krivi su građani koji iz godine u godinu biraju ljude kojiih gaze, pljačkaju, ponižavaju... Dakle, živimo u državi koja imau najmanju ruku nezainteresirane građane za bilo šta, narodesklone ponižavanju, ugnjetavanju, pljački. Zbog takvih svojihsklonosti, građani u vlast biraju one iz najgorih slojeva društva.Metodi i pomagala koje vlasti koriste u odnosima sa građani-ma svima su dobro poznati. Neki od njih se zanesu, pa malo ipretjeraju, i tek tada uspiju izazvati malo građanskog gnjeva,ali ništa ozbiljnije. Sa druge strane političari od najnižih pa donajviših organa vlasti sve čine da na političku scenu unesu što

veću zabunu kako bi skrenuli pažnju sa pljačke koju provodeoni i njihovi partneri.U takvoj zemlji Bosanaca i Hercegovaca ima sve manje jer

ih je nešto ovdje, a nešto drugdje. Ovdje ih je većina, drugdjeih je trećina. Da nema viza možda bi slika bila obrnuta.

Riječ Urednika:

Crno svijetbijeli

by SeadMidžić

Avolio bih jednom da napišem i ovo: „Slušajte vi tamo,

čelni ljudi političkih stranaka sa prostora Unsko-sanskogkantona, silazite već jednom sa tih mjesta, vidite li da stenesposobni i da ste zabrljali! Shvatite već jednom da ste promašaji da od vas napaćeni narod Unsko-sanskog kantona koristi nema“!

To da napišem, pa da vidim ko će da se uvrijeđen javi. Nikoneće biti uvrijeđen! Mirno, dakle, mogu da napišem.

Notali naši krajiški izabrani politički dužnosnici gdje će na poli-tičko sjelo. I nanotali da odu u jednu od najgledanijih emisijaFederalne televizije koja se zove „Pošteno“ sa namjerom da(ne)pošteno govore i odgovore na pitanje „Ko danas vladaKrajinom?“. Naši izabrani krajiški politički dužnosnici su emisijuiskoristili i za pranje prljavog političkog veša tako da su gledaociFederalne televizije u potpunosti dobili odgovor na pitanje „Ko

danas vlada Krajinom“ i ko nas vodi, i voda, i voza. Tako da smood rimske zaostavštine „Hljeba i igara“ - ostvarili samo pola:POLITIČKIH IGARA IMAMO NA PRETEK! A i volovima je konačnolaknulo: UNSKO-SANSKA KOLA SU KRENULA NIZBRDO!

Meni lično se posebno sviđaju likovi i djela čelnih ljudi političkihstranaka sa prostora Unsko-sanskog kantona. Ta djela čelnih ljudiSDA stranke, čelnih ljudi SDP-a, čelnih ljudi SBiH, čelnih ljudi A-sda stranke, i čelnih ljudi DNZ stranke su neopisiva i neostvariva.Ta djela tih čelnih ljudi danas uživa napaćeni narod Unsko-san-skog kantona. Pa mi naum padne ona narodna poslovica: „ZRNOPO ZRNO POGAČA, KAMEN PO KAMEN KANTONALNAPALAČA“. Kaže naš napaćeni narod. Bravo naš napaćeni narod!Uz napomenu da palače vidim tu i tamo, samo je s tom pogačom

nešto zapelo.Ta djela čelnih ljudi političkih stranaka su puna humanosti,

dobrote, ljubavi i pameti, a mi ne činimo ama baš ništa da sve tosačuvamo za buduća pokoljenja, za našu demokratsku buduć-nost. Morali bismo tu dragocjenost zaštititi bar jednim federalnim inekolicinom kantonalnih zakona. Možda bi bilo dobro da zaštitimoi likove stranačkih velikana.

Kad mi se ti čelni ljudi popnu na ekran, ili se umigolje u uši, ilise slatko smjehulje sa novina, ja se istopim. Kako samo umiju danačine milu grimasu kao: „Al smo vam ga, a?“, ili „Je li vidite kakomi umijemo da je?...“ Sve su to čarobni lukavci koji te obaraju snogu, jedva sam se povratio kad su obavjestili napaćeni narod

Unsko-sanskog kantona da je kantonalna privreda u kolapsu, daće nas zadesiti još veća ekonomska i politička kriza, da ćemo dakukamo i vapimo za malo hljeba i vode, te da ćemo bezumno hrli-ti u njihove stranačke redove i plakati da nas malčice pomiluju iprime u svoje stranačke redove. Jer samo nas oni mogu uvesti uEvropu.

Oni nisu samo veliki političari, oni su univerzalni geniji. Igrajupolku, igraju na političkoj žici, prevrću se preko glave, imaju višepolitičkih života, pričaju, obećavaju, lažu, petljaju, jedu, piju, pjeva-ju neuvažavaju bonton i sigurni su da su već sebe ugradili u vječ-

Priča izž i v o t a

(demokratskog)' Piše: Sead Midžic

I volovima je konačno laknulo

Bosanaca je ovdje većina,DRUGDJE IH JE TREĆINA

18. januar 2010. godine, broj 183 3aši pogledi ReprezenT

UNSKO-SANSKA KOLASU KRENULA NIZBRDO

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 1834 KantonReprezenT

Krajem 2009. godine porastao broj nezaposlenih na području USK-a

Nema posla za automehaničare, tehničare, profesore...Broj nezaposlenih u USK-u u decembru 2009. popeo se na 38.849. Samo

mjesec dana ranije, nezaposlenih lica u našem je Kantonu bilo oko 400 manje.BIHAĆ - Krajem novembra na evidenciji

nezaposlenih u USK-u bilo je 38.410 lica. Usamo mjesec dana, taj se broj povećao za439, pa je krajem decembra evidentirananezaposlenost od 38.849 lica, od čega je18.909 žena. Po broju nezaposlenih i daljeprednjače općine Bihać sa 8.980 i Cazin sa8.704 lica. Slijede općina Velika Kladuša sa

6.614, Bosanska Krupa 4.260, Sanski Most4.213, Bužim 2.509, Ključ 2.364, te BosanskiPetrovac sa 1.205 nezaposlenih. Međunezaposlenima najviše je nekvalifikovanihlica - 16.496, slijede kvalifikovana lica - njih11.866, a zatim lica s srednjom stručnomspremom - 7.336. Polukvalifikovanih je udecembru bilo nezaposleno 1.390, visoko-

kvalifikovanih 195 i sa nižom stručnom spre-mom 127 lica.

Na evidencijama nezaposlenih u decem-bru vode se i 794 lica s visokom i 645 lica svišom školskom spremom. Gledano po kvali-fikacionoj strukturi, među nezaposlenima uUSK-u najviše je prodavača, automehaniča-ra, ekonomskih tehničara, krojača, mašin-

skih tehničara, maturanata gimnazije, voza-ča, bravara, kuhara, poljoprivrednih tehniča-ra, zidara, medicinskih tehničara-sestara,drvnih i hemijskih tehničara, zatim nastavni-ka i profesora raznih smjerova, inžinjera tek-stila, dipl. ekonomista i pravnika, te dipl. ing.prehrambene industrije i poljoprivrede.

M. S.

BIHAĆ - U Bihaću je proteklihdana zabilježeno smanjenje vodostaja rijeke Une. Prema posljednjim mje-renjima isti je iznosio manje od 130cm, a primjetan je i pad nivoa rijeke

Sane. I dalje su poplavljeni stambenii pomoćni objekti u Mjesnoj zajedniciKulen- Vakuf gdje je poplavljeno 53stambena objekta, dok je u MZ Pokoj- naselje Velhovo poplavljeno 35kuća. Iz pomenutih područja Civilnazaštita općine Bihać bila je primoranaevakuirati određen broj porodica. U

općini Sanski Most, stanje se norma-lizuje, vodostaj rijeka je i dalje u opa-danju, a zabilježen je i rekordni nivovode u posljednjih nekoliko godinakoji je iznosio 420 centimetara.Prema riječima načelnika štaba civil-ne zaštite općine Sanski Most,Jasmina Selmana, voda se povukla

i iz naselja Alagića polje, gdje jesituacija bila najkritičnija nakon što jevodena stihija probila odbrambeninasip.

-U ovom trenutku je najvažnijeda voda nije prodrla u unutra-šnjost ni jednog domaćinstva napodručju općine, tako da materijal-

ne štete nisu velike, kazao jeSelman.

Mještanima koji se vodom snab-djevaju iz lokalnih vodovoda preporu-čeno je da vodu za piće obaveznoprokuhavaju zbog opasnosti da suizvorišta zamućena površinskim i

podzemnim vodama. U općini Ključ,vodostaji rijeka Sane i Sanice su uopadanju. U općini Bosanska Krupa,

vodostaj rijeka Une i Krušnice u pro-teklom periodu je u opadanju, apoplavljeno je bilo nekoliko stambe-nih i pomoćnih objekata, te poljopri-vredna zemljišta. Pripadnici CZ-a iPPZ-a su u pripravnosti i poduzimajuadekvatne mjere i radnje kao što suispumpavanje vode iz podruma istambenih objekata.

Na području općina Cazin,Bužim, Velike Kladuše i BosanskiPetrovac nema ugroženih stambenih

i pomoćnih objekata. Mnogi građaninaše zemlje i dalje se bore s popla-vama i u toku je procjenjivanjeogromnih šteta, kao i sanacija brojnihklizišta i saobraćajnica koje su ošte-ćene nezapamćenim poplavamaširom BiH. Zbog poplava je u nekoli-ko regija i kantona proglašeno vanre-dno stanje, a načelnik općineSrebrenik donio je Odluku o progla-

zanja i slijeganja zemljišta. U općiniČapljina pomoć stanovništvu pružalisu i pripadnici Oružanih snaga BiH. USrednjebosanskom kantonu vodostaj je u opadanju, a poplavljeno je bilooko 100 objekata i desetine hektarapoljoprivrednog zemljišta, te je izvr-

šena evakuacija pet porodica. Premariječima Stanke Sliškovića, sekreta-ra Uprave Civilne zaštite FBiH nije-dna društvena zajednica u BiH nemafond, niti rezerve da pokrije troškovematerijalne štete nastale u poslje-dnjim poplavama, koje su najveće uproteklih sedamdeset godina.

-Poplave su izazvane i na

metara. Voda nije samo išla povr-šinom, nego je izbijala iz zemljepraveći pretpostavke za klizišta,odrone. Ovo je poplava koja je većna nivou prirodnog fenomena,kazao je Slišković.

Prema Sliškoviću ovakve popla-ve istovremeno su i upozorenje BiH

da se ne smije zapostaviti sistemzaštite i spašavanja i da u centru togsistema moraju biti općina i kanton. -Dugoročno ćemo morati otklanjatiove posljedice i rješavati problemeobnove i rekonstrukcije, kazao jena kraju Slišković.

Nevrijeme je na području FBiHizazvalo brojne odrone i klizišta zbogčega je ugroženo i oštećeno više

stambenih objekata kao i puteva, azbog visokog vodostaja rijeke Krupeod 4,80 metra, bio je zaustavljen i radna obje turbine PHE Čapljina. Medijiu BiH čak špekuliraju i o tome da seu određenim područjima nije progla-silo vanredno stanje iz razloga kakobi se izbjegla nadoknada štete stano-vništvu

SARAJEVO - U organizacijiFederalnoga ministarstva poljopri-vrede, vodoprivrede i šumarstvaSektora za veterinarstvo, uSarajevu su održane dvije Obukeza službene veterinare FederacijeBiH. Program Obuke obuhvatio jelj d ć t P ik t i k

„Registracija objekata iz oblastiveterinarstva“ i „Informacija o propi-sima iz oblasti prometa veterina-rskih lijekova i rezidua, te načinvođenja evidencije i slanja izvješta- ja“.

Program obuke službenih vete-i d čj F d ij BiH

Teme od važnosti za

kontinuirani stručan rad

veterinara

Obuke iedukacijaza službene

veterinareFederacijeBiH

Nakon obimnihpoplava, vodostaji

većine rijekau opadanju

Nema sredstava za nadoknadu štete

Mnogi građani naše zemlje i dalje se bore spoplavama i posljedicama istih, u toku je pro-cjena ogromnih šteta, kao i sanacija brojnihklizišta i saobraćajnica koje su oštećene neza-pamćenim poplavama širom BiH. Ovakve

poplave istovremeno su i upozorenje BiH da se ne smijezapostaviti sistem zaštite i spašavanja i da u centru togsistema moraju biti općina i kanton.

“ Poplave na području sanske općine

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 5anton ReprezenT

SARAJEVO - Ukupna vrijed-nost investicija Javnog preduzeća(JP) „BH Pošta“ u 2009. godini jeoko 4,5 miliona KM, koje su seuglavnom odnosile na izgradnju iobnovu vlastitih objekata širom BiH,nedavno su saopćili iz pomenutefirme.

Iako je 2009. bila proglašenagodinom krize, u BH Pošti su shva-

tili da je kriza ustvari prilika za noveposlove. S tim u vezi, prema riječi-ma portparol JP BH Pošta AliseLekić, firma je ušla i u nove investi-cije. Investiranja se uglavnom odno-se na renoviranja postojećih objeka-ta, zatim na izgradnji poslovne zgra-de u Mostaru, koju BH Pošta gradizajedno sa kompanijom BHTelecom, a dio se odnosi i na uređe-

nje okoline i pošta, nove šalter sale,itd.

-S druge strane, radili smo napoboljšanju kvaliteta, jer je stavUprave bio da se samo kvalitetommožemo boriti protiv krize. Dakle,završili smo godinu s pozitivnimposlovanjem, ostvarili smo rezul-tate koje smo zacrtali u planu za2009. godinu, premda ostali

poštanski operateri u državi, kao imnogi u regionu, posluju na nuli,pa čak i negativno, kazala je Lekić.

Kako je navela, najbolja potvrdadobrog poslovanja BH Pošte stigla

je od PostEurope-a, čiji su predsta-vnici nekoliko puta posjetili i kontro-lisali ovo preduzeće. Za 2010. godi-nu, kako je kazala Lekić, planiran jenastavak investicije u Mostaru, nova

investicija u Bihaću, otvaranje pošteu sklopu Reumala u Fojnici, ali i udrugim bh. gradovima.

„BH Pošta“ je prepoznala značajdaljnjeg opravdanog investiranja,štednje, ali i povećanja kvalitete,kao jedini način u borbi protiv kon-kurencije i recesije koji nemilosrdnokose firme i radna mjesta širom BiH.

Esad Š.

Investicije prioritet i u 2010. godini

BIHAĆ - Tržišno reguliranje irentabilnost utjecali su na sve rašire-niju proizvodnja jagodičastog voća uUSK-u. U 2009. godini podignuto je27 hektara novih zasada maline i jagode, što uz postojeće nasade,USK svrstava među najveće proiz-

vođače istih kultura u Federaciji BiH.Na prostoru Kantona organiziranomproizvodnjom i otkupom maline i jagode bave se četiri privredna sub- jekta koja su pod stručnim i zdrav-stvenim nadzorom Kantonalnogpoljoprivrednog zavoda. Oni su u

2009. godini iz USK-a izvezli oko150 tona maline te 40 tona jagode uzemlje okruženja i zemlje EU-e što je veliki korak za obnovu i širenjeovog vida poljoprivredne proizvo-dnje za koju USK ima idealne uvjete.

Proizvodnja jagodičastog voća

na prostoru Kantona postaje sveviše aktuelna iz razloga njenog trži-šnog reguliranja ali i njegove renta-bilnosti. I u narednom periodu oče-kuje se veliki interes fizičkih i pra-vnih lica za ovom vrstom proizvo-dnje čijem povećanju bi mnogo

doprinijelo i pravovremeno donoše-nje programa subvencija u poljopri-vredi za tekuću godinu kako federal-nih, tako i kantonalnih ministarstavakao i redovnost isplate istih, te sub-vencioniranje i manjih posjeda tj.zasada obzirom na preveliku parci-

jalizaciju zemlje na prostorima BiHkao i USK-a što je limitirajući faktor velikom broju poljoprivrednika nesamo u uzgoju jagodičastog voćaveć i u drugim segmentima poljopri-vredne proizvodnje.

Mirela S.

U Federaciji BiH u 2009.godini ostvarena je proizvodnja kuku-ruza-zrna od 238.585 tona, što jeviše za tri posto u odnosu na 2008.

godinu. Proizvodnja graha u poređe-nju s proizvodnjom u prošloj godiniveća je za 8,7 posto, a krompira

manja za 0,5 posto i iznosi 236.192tone, podaci su Federalnog zavodaza statistiku. Kada je riječ o industrij-skom bilju, proizvodnja soje je zabi-

lježila povećanje za 13,5 posto, dok je kod duhana došlo do smanjenjaproizvodnje za 29,5 posto. Kod voća,

ostvarena je veća proizvodnja jabukau 2009. u poređenju s 2008. za 25,8posto, a proizvodnja šljive za 52,5posto. Ukupna proizvodnja grožđa je

veća za 1,2 posto u odnosu na 2008.godinu.

Proizvodnja jagodičastog voća u USK-u

Dokazana isplativost irentabilnost proizvodnje

SARAJEVO - Nova 2010.

godina prema ocjenama analitiča-ra, stručnjaka, pa i političara biti ćetakođe recesijska, međutim navanjsko-političkom planu u BiH imanekih pomaka. Visoki predstavniku BiH Valentin Inzko vjeruje da ćeBiH dobiti bezvizni režim u julu ovegodine. Prema Inzku EU ne diskri-miniše određene etničke grupe naBalkanu, nedobivanje istog je stvar tehničke prirode. Inzko je dodao dagrađani BiH zaslužuju isto što i

građani Srbije i Crne Gore. BiHprema izjavi Visokog predstavnikanije dobila vizni režim jer je preka-sno počela da ispunjava 174 uslo-va koji su za to potrebni.

Neki bh političari smatraju da je zbog moguće „getoizacijeBošnjaka“ Evropska komisija tre-bala „progledati BiH kroz prste“,zapostavljajući činjenicu da bh

dili nedavni podaci Razvojnog pro-grama UN-a. Obzirom na posku-pljenje telekom usluga, ali i najavedaljeg poskupljenja struje, vode,što će vjerojatno dovesti i doposkupljenja životnih namirnica,broj gladnih u BiH neminovno ćerasti i dalje. Osim toga, u BiH jeprema posljednjim procjenamaviše od pola milijuna nezaposlenih,a prema nekim procjenama zbogposljedica recesije u BiH je u pro-šloj godini bez posla ostalo blizu100 hiljada ljudi Imajući u vidu

POLA miliona

NEZAPOSLENIH I veliki broj gladnih

BIHAĆ - Kraj prošle godine u SDAUSK-a obilježen je vanrednim izbori-

ma u općinskim organizacijama, kojisu nametnuti odlukom PredsjedništvaSDA BiH zbog narušenih odnosa ipodjela među lokalnim stranačkimfunkcionerima. Organizacije SDACazin, Bužim, Bosanska Krupa,Velika Kladuša, Bihać, BosanskiPetrovac i Sanski Most održale suvanredne izborne skupštine u starojgodini a početkom januara održana je

Završeni vanredni izbori u općinskim organizacijama SDA USK-a

Veliki izazov i odgovornostna staroj-novoj garnituri

„BH Pošta“ u 2009. godini investirala oko 4,5 miliona KM

Afirmacija BiH na

vanjsko-političkom,a krah na

unutrašnjem planu

Obzirom na poskupljenje telekom usluga,ali i najave daljeg poskupljenja struje, vode, što će vjerojatno dovesti i do

poskupljenja životnih namirnica, broj gladnih uBiH neminovno će rasti i dalje. Osim toga,u BiH je prema posljednjim procjenama više od polamiliona nezaposlenih, a prema nekim procje-nama zbog posljedica recesije u BiH je u prošlojgodini bez posla ostalo blizu 100 hiljada ljudi.

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


U pretprošlu subotu u VijećniciOpćine Velika Kladuša održana je javna rasprava na temu izgradnjeasfaltne baze na lokalitetu Tuk, uneposrednoj blizini Velike Kladuše ivelikokladuške rijeke Kladušnice.Javna rasprava uslijedila je nakonsaznanja građana da je Federalnoministarstvo okoliša i turizma izdaloinvestitoru, velikokladuškom građe-

vinskom preduzeću „Grupex“,Rješenje o okolišnoj dozvoli zaizgradnju asfaltne baze na lokalitetuTuk - Velika Kladuša, u ulici Prvemuslimanske brigade. Javna raspra-va o ovom problemu bila je jedinatačka dnevnog reda koju je organizi-rao Savjet Mjesne zajednice VelikaKladuša, a prisustvovali su joj ipredstavnici Mjesne zajednice Poljekoja također gravitira područjemspomenutog lokaliteta.

Kako su istakli organizatori, jav-nom raspravom izražavaju protivlje-nje što je u proceduri izdavanja ovogRješenja zaobiđena lokalna i mjesnazajednica i time prekršena predviđe-na procedura. Naime, Zakonom oprostornom planiranju i građenjuregulirano je da se pri izdavanjuodobrenja za građenje mora pribavi-ti mišljenje Općine, a Zakonom ozaštiti okoliša predviđeno je da semora provesti javna rasprava u okvi-ru mjesne zajednice na kojoj se

predmetni objekt gradi.Od pozvanih, javnoj raspravi suprisustvovali predstavnici „Grupex“-a, Općine Velika Kladuša, Udru-ženja za zaštitu okoliša „Horizonti“ igrađani, dok se pozivu za prisustvonisu odazvali predstavniciFederalnog ministarstva okoliša iturizma. Prema riječima direktora„Grupex“-a Irfana Redžića, prilikomdonošenja odluke o izgradnji asfal-tne baze na ovom lokalitetu vodilose računa da rad iste neće štetiti

okolišu i zdravlju ljudi. Na zamjerkeučesnika i organizatora javnerasprave da je u proceduri za izda-vanje Rješenja zaobiđena mjesna ilokalna zajednica, Redžić je kazaoda je organiziranje javne raspravebilo u obavezi Federalnog ministar-stva okoliša i turizma, a ne preduze-ća „Grupex“.

-Mi nismo asfaltnu bazu radili

napamet. Mi smo naš zahtjev dali jednoj stručnoj kući da napravielaborat što je i učinjeno, kazao je

Irfan Redžić, direktor preduzeća„Grupex“.

Prema riječima Šefika Muste-danagića, predstavnika ovog predu-zeća, građani nemaju razloga zabrigu da će asfaltna baza izazvatizagađenje okoliša jer su tehničke

karakteristike baze u skladu sa naj-višim evropskim standardima.

-O ovom problemu procedure

se vode u okviru Federalnog mini-starstva za okoliš i turizam i to jeproces koji se vodi van lokalnezajednice. Mi nismo bili u moguć-nosti da u okviru procedura

javnih rasprava koje su predviđe-ne Zakonom o okolišu blagovre-meno kažemo građanima kako išta mi to radimo i kakve su to pro-cedure. Mi gradimo asfaltnu bazu

koja ima performanse koje su izu-zetno visoke i koje su dva putaviše od graničnih vrijednosti

postavljenih u BiH i nadam se daćemo ovakvim razgovorima riješi-ti ovaj problem na obostrani inte-res i zadovoljstvo, kazao je ŠefikMustedanagić, predstavnik firme„Grupex“.

Činjenicu da je u slučaju izdava-

nja ovog Rješenja prekršena proce-dura istakao je i Ismet Hušidić,pomoćnik općinskog načelnika za

prostorno uređenje, komunalne i

stambene poslove. Prema njegovi-ma riječima, iako je izdavanje građe-vinske dozvole za izgradnju asfaltnebaze u nadležnosti Federacije,Zakonom o prostornom planiranju igrađenju definirano je da se prijepokretanja bilo kakve procedure ipodnošenja zahtjeva kod Fede-ralnog ministarstva mora prvo obra-titi lokalnoj zajednici za mišljenje i

izvod šta je na danoj lokaciji predvi-đeno za gradnju.

-Općina je zaobiđena u ovojproceduri i davanju svog mišlje-

nja. Međutim, mi smo poduzimaliodređene inspekcijske radnjefederalnog nivoa koji su i nadle-žni u ovom slučaju, kazao je IsmetHušidić, pomoćnik načelnika za pro-storno uređenje.

Učesnici javne rasprave ne pro-tive se postojanju i radu asfaltnebaze, ali kako ističu, ne na ovomlokalitetu, naročito ako se ima uvidu da se radi o gusto naseljenompodručju čiji se mještani uglavnombave poljoprivredom.

-Nakon dobivanja rješenja

Federalnog ministarstva okolišai turizma, Savjet mjesne zajedni-ce sastao se, analizirao ovo rje-šenje i utvrdio niz pravnih propu-sta na štetu građana Mjesnezajednice Velika Kladuša iMjesne zajednice Polje. Zbogtoga je hitno sazvana raspravana kojoj je posjećenost bila soli-dna. Donijeli smo dva zaključka sobzirom da je objekt već u izgra-dnji. Prvi zaključak se odnosi nato da Općinska služba zaduženaza zaštitu okoliša vodi aktivnostivezane za napravljene propuste ida to u dogovoru sa menadžmen-tom „Grupex“-a pokuša ispraviti,dok drugi zaključak zahtijeva dase mjesne zajednice VelikaKladuša i Polje obrate Općin-skom vijeću i da se isto odredipo ovom pitanju jer ono treba daštiti građane Velike Kladuše,kazao je Senad Ponjević, potpred-sjednik Mjesne zajednice Velika

Kladuša.-Što se tiče nas građana, mise ne protivimo takvom radu, aline na ovom lokalitetu. Polje jevodozaštitna zona koja građanesnabdijeva vodom i mislim da touopće neće funkcionirati, apored toga većina građana sebavi poljoprivredom, proizvo-dnjom mlijeka i to nam nikako neide u prilog, kazala je Adila Delić,mještanka Mjesne zajednice Polje.

Esad ŠABANAGIĆ

18. januar 2010. godine, broj 1836 Velika KladušaReprezenT

U akademskoj 2009/2010. godi- vno upisali novu studijsku godinu, dent treba dostaviti popunjen zah-

Nastavak stipendiranja svih redovnih studenata

Krajnji rok za podnošenjeZAHTJEVA 20. JANUAR

Asfaltna baza nalazi se u blizini vodozaštitne zone i naseljenih mjesta

Na inicijativu građana održana javna rasprava o izgradnji asfaltne baze u blizini grada

„Građani nemaju razloga za brigu“

Dobrirezultati mogu

Š

ODRŽAN SASTANAK sa direktorima i članovimaupravnih-nadzornih odbora

Tehničke karakteristikebaze u skladu su sa najvišimevropskim standardima

Lokalitet

je vodo-zaštitna

zona koja gra-đane snabdije- va vodom

““

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 7azin ReprezenT

Na magistralnom putu u cazinskom naselju Jošaniveć nekoliko dana saobraćaj se odvija otežano isamo jednom kolovoznom trakom, a razlog za to

je novonastalo klizište koje je proradilo nakon obilnih pada-vina u proteklih nekoliko sedmica. Klizište je odnijelo dobar dio već od ranije oštećenog magistralnog puta M 4,2. kojiminače tokom dana saobraća stotine vozila, obzirom da ističini prometnu kičmu USK-a. Strah za bezbjednost učesnikau saobraćaju sasvim je opravdan, a nove padavine neostavljaju puno prostora za optimizam jer se radi o frekvent-noj saobraćajnici.

-Prosto je nevjerojatno da od nadležnih nije bilo

reakcije, jer Federalna direkcija i institucije nadležne zaputeve imaju ugovorene i plaćene izvođače koji se sta-raju o održavanju ovog dijela magistralnog puta. Na svenaše pozive još uvijek nema reakcije, a svakim danomsituacija je sve gora i gora , kazao je načelnik općineCazin Nermin Ogrešević.

Dok se vrijeme ne stabilizira, kako bi Federalna direkci-

ja za ceste mogla početi s izvođenjem potrebnih radova,ostaje samo nada da se put neće dalje urušavati i u potpu-nosti prekinuti saobraćaj na pomenutoj dionici ovog magi-stralnog puta. E. Š.

Najbolje rezultate u proizvodnji mlijeka zabihaćku mljekaru „Meggle“ u prošloj godiniostvarili su poljoprivredni proizvođači izCazina. Cazinski kooperanti proizveli su osammiliona litara sirovog mlijeka. Dokaz je to daopćina Cazin već godinama prednjači u proiz-vodnji ovog prehrambenog proizvoda. Ove inaredne godine, ukoliko dođe do najavljenogformiranja revolving fonda za nabavku junica,u Udruženju poljoprivrednika Cazin planirajupovećati proizvodnju na deset miliona litaramlijeka.

Pored kantonalnih i federalnih novčanihpoticaja, cazinske proizvođače mlijeka u pro-

šloj godini podržala je i Općina Cazin. Izbudžeta ove općine izdvojeno je oko 79.000KM za subvencioniranje troškova proizvedenihkoličina mlijeka, te 40.000 KM za participacijuu izradi mliječnih kartona. S. M.

BIHAĆ - Centar „Duga“ se finansi-ra isključivo iz donacija, te putem raz-nih akcija na prostoru USK-a i ostalihdijelova BiH. Jedan od značajnijih izvo-ra prihoda za djecu bez roditeljskogstaranja smještenu u Centru „Duga“ jeLikovna kolonija. Utemeljena je prijeosam godina na inicijativu pokojnogBoška Marjanovića. Tada je u njenomradu učestvovalo tek nekoliko umjetni-ka iz USK-a, a svaka naredna je posta-

jala brojnija, kako po učešću umjetnika,

tako i po broju radova poklonjenihCentru. To pokazuje privrženost većineumjetnika koji u ovoj aktivnosti videzadovoljstvo da pomognu djeci „Duge“.

Tako je u prošlogodišnjoj Kolonijiučestvovalo 97 likovnih umjetnika izcijele BiH, ali i susjednih zemalja,Hrvatske, Makedonije, Srbije iSlovenije, koji su donirali ukupno 134djela. Bila je ovo do sada najbrojnijalikovna kolonija i prva međunarodnogkaraktera. Održana je krajem maja adonirana djela su tokom godine bilaizlagana u više gradova BiH i prodava-

na na aukcijama i prodajnim izložbama.Kao i prethodnih godina, izložba je naj-prije bila postavljena u Bihaću, nakonkojeg je dio radova bio izložen uBošnjačkom institutu i Američkoj amba-

sadi u Sarajevu. Održane su i tri tv auk-cije, dvije u programu TV USK-a, a prviput u ovu se aktivnost uključila i RTVCazin. Nakon uspješne saradnjeFondacije „Srce Cazina“ s Centrom„Duga“ nastala je ideja da se u progra-mu ove medijske kuće organizira TVaukcija, na kojoj je prodano sedamslika.

Tako je tokom 2009. godine odukupno 137 umjetničkih slika prodano48, a prihod od preko 20.000 KM kori-

sti će se isključivo za potrebe Centra zadjecu „Duga“ u Kulen Vakufu. S obzi-rom na veliki broj djela koja su ostala, upripremi su nove prodajne izložbe uSarajevu, kao i web portal gdje će zain-teresirani kupci svakodnevno moćiputem interneta pogledati koje su slikeu ponudi i kupiti željenu.

Veliku podršku Centru „Duga“ dalo je i Ministarstvo civilnih poslova BiHdoniravši 9.000 i Općina Bihać koja jedonirala 2.500 maraka. Iako je Likovnakolonija jedan od najznačajnijih proje-kata Centra „Duga“, nije i jedini. U

ponudi građanima su čestitke i kalen-dari koje su djeca ovog Centra samaizradila, što će svima biti još jedna prili-ka da daju svoju podršku djeci bez rodi-teljskog staranja. Mirela SEJFOVIĆ

Najavljenopovećanjeproizvodnje

Cazinski kooperanti proizveliosam miliona litara mlijeka

U cilju rješavanja problematike pasa lutalica, općinski načelnik ErminHajder je pokrenuo inicijativu za izgradnju regionalnog centra za smještaj

pasa lutalica na prostoru općine BosanskiPetrovac. Tražena su uputstva od kancelarijeza veterinarstvo Bosne i Hercegovine, koja radiu sklopu Ministarstva vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH, a inicijativa je upućena ikantonalnom ministarstvu poljoprivrede, vodo-privrede i šumarstva.

Kako je to jedini način da se u skladu sZakonom riješi problem pasa lutalica, općinskinačelnik očekuje podršku i kantonalnih struktura, ali i svih općina Unsko-sanskog kantona. Treba napomenuti da problem pasa lutalica egzistiraveć dugi niz godina u većini općina USK-a i do sada je rješavan različitimparcijalnim metodama zasebno na nivou svake lokalne zajednice.

Psi lutalice inače predstavljaju veliki problem, ali i potencijalnu opas-

nost kao izvor i vektor zaraznih bolesti obzirom da se isti ne cijepe, niti senad njima vodi neki drugi vid veterinarske kontrole, što je i neizvedivo.Obzirom na pomenute činjenice za očekivati je da će biti značajan odazivi pomoć inicijativi načelnika općine Bosanski Petrovac kako s kantonalnognivoa tako i iz ostalih općina USK-a. S. M.

V

I

J

E

S

T

I

BOSANSKI PETROVAC:

Hajder: Izgradnja regionalnogcentra za smještaj pasa lutalica

Načelnik općine BihaćHamdija Lipovača susreo se učetvrtak s komandantima koji sutačno prije petnaest godina uče-stvovali u akciji oslobađanja

„Vodovoda“, ali i Vedrog Polja,Klokota i susjednih bihaćkihnaselja, ali i tada jako važne biha-ćke bolnice.

-Ne smijemo zaboraviti niti jedan trenutak odbrane našeggrada i regije ovog dijela BiH.Za nekoliko dana, susrest ću ses boračkim udruženjima, kadaćemo utvrditi značajne datume

za grad Bihać, razgovarati o sprovedbi boračkog zakona, oslobađa-nju naknada za legalizaciju, rješavanju Spomen sobe od 92.-95., kaoi finansiranju rada boračkih udruženja, kazao je ovom prilikom načelnikLipovača. U ime Organizacionog odbora prisutnim se obratio i tadašnji

komandant Senad Šarganović, koji je detaljnije pojasnio akcije vođeneprije petnaest godina.Nakon ovog prijema, boračka delegacija zajedno s načelnikom

Lipovačom obišla je Centralno spomen-obilježje poginulim borcima 5.korpusa Armije BiH, Žegarsko groblje, oslobođeno područje iznad VedrogPolja, kao i Javno preduzeće „Vodovod“ d.o.o. iz Bihaća. R. K.

BIHAĆ:

Obilježeno oslobađanje „Vodovoda“

SANSKI MOST:

3000 litara vode za stanovništvopoplavljenih područja

Zbog klizišta u Jošanima saobraćaj se odvija jednom kolovoznom trakom

Sanacija u „bolja vremena“

Aukcijom slika dosada prikupljeno

20 HILJADA KM

Višestruka važnostLikovne kolonije

u financiranjuCentra „Duga“

Zahvaljujući porodici Beganović, Cazin je prije nekolikodana dobio najbolju i najsavremeniju kuglanu u USK u

Najsavremenija kuglana u Kantonu

Klizište u Jošanima stvara probleme učesnicima u saobraćaju

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 1838 BihaćReprezenT

BIHAĆ - Jedinica za implemen-taciju projekta prikupljanja i tretmanaotpadnih voda općine Bihać (JIP),poznatija kao tim za implementacijuprojekta za koji je grant od 17,5miliona eura dala Njemačka KfWbanka, u Općini Bihać održala jeprezentaciju za zaposlenike i direk-tore javnih ustanova i javnih predu-zeća, čiji je osnivač Općina Bihać.

Vrlo iscrpno izlaganje svakog akteraJedinice, približilo je zaposlenicimadetalje i značaj samog projekta. Još jednom se dalo do znanja da je ovovrlo značajna investicija za Bihać,ogroman korak za naredne genera-cije i da svi trebaju u predstojećemvremenu pokazati razumijevanje, jer će Bihać u narednom periodu opetbiti radilište.

Podsjećanja radi, potpisnici spo-razuma su KfW, BiH, FBiH, OpćinaBihać, i JP „Vodovod” Bihać d.o.o.Generalni cilj projekta je unapređe-nje životnih uslova i zaštita okoliša, aprojektni cilj je okolišno prihvatljivo ihigijensko prikupljanje i prečišćava-nje otpadnih voda. U narednomperiodu Jedinica za implementacijuprojekta prikupljanja otpadnih voda

općine Bihać, zalagat će se da joškvalitetnije informira javnost, te upo-zna s karakteristikama i važnošću

ovog, kako se moglo više puta čuti,historijskom projektu za grad i opći-nu Bihać. R. K.

Prezentacija projekta prikupljanja otpadnih voda

KVALITETNO INFORMIRANJE

javnosti o investiciji i projektu

Načelnik Lipovača obišao

Jedan od građana Bihaća koji jeimao problema tokom proteklihdana od obilnih poplava koje sunanijele ogromne štete kako napoljoprivrednim površinama tako ina stambenim objektima je i Ismet

Begić. Inače, Begić živi u ulici dr.Irfana Ljubijankića, a sa svojimkomšijama se nekoliko dana borio svodenom bujicom, kako bi spasio

što više vlastite imovine. U tome suBegiću, kao i brojnim drugim građa-nima u općini Bihać čije su kuće iprateći objekti bili poplavljeni, velikupomoć pružili i pripadnici Civilnezaštite Općine Bihać. Iz tih razlogaBegić se iskreno zahvalio pripadni-cima Civilne zaštite.

-Moram kazati da je ovaj putvoda tako neočekivano brzo

rasla, da jednostavno nisamuspio evakuirati puno stvari.

Međutim, neka je šteta samo natome i neka nije bilo većeg zla.Takođe, moram pohvaliti općin-sku Civilnu zaštitu i posebnoZlatana Smlatića i njegove kole-ge, kazao je Begić. Inače, pomenu-

ti pripadnici Civilne zaštite su zaje-dno s mještanima u kritičnim trenu-cima dežurali u njihovom naselju.Obzirom na nesvakidašnju i alar-

mantnu situaciju, te na brzinu nastu-panja i intenzitet poplave Begić jekazao da su im pripadnici Civilnezaštite pored ostalog ulijevali idodatnu sigurnost.

Treba napomenuti da je Civilnazaštita općine Bihać tokom svihdana za koliko je Bihać bio poplav-ljen bila na dispoziciji svojim građa-nima, te da su pružali razne vidove

pomoći, uključujući i ishranu u naj-ugroženijim područjima. E. Š.

GRAÐANI ZAHVALNIna pruženoj pomoći

Civilna zaštita pružila neophodnu pomoć poplavljenim naseljima

Bišćanka Alma Hadžić, kćerkaElvire i Rejhane Hadžić treba

donirane organe.Kako bi osigurali garanciju da će

Potrebna financijska pomoćza transplantaciju srca

Drastični rasta nivoa Une,uslijed topljenja snijega ileda, dodatno je krajem

pretprošle i početkom prošle sedmiceotežan padavinama, u količini više od50l po m2, tako da je vodostaj rijekeUne već 9. januara bio na vrlo zabrinja-

vajućoj razini od 126 cm. Uslijed velikekoličine padavina i razloga ljudskogfaktora; nezakonite gradnje, propusta iprijelaza, te neredovnog održavanjaodvodnih kanala uz magistralne, regio-nalne i dijelom lokalne saobraćajnice,došlo je do plavljenja gradskih naselja,koja nisu ni blizu vodotoka Une:Golubićki put, Vedro polje, Ulica IrfanaLjubijankića, Kamenica...

Zbog visoke razine Une, došlo jedo plavljenja Kulen Vakufa, gdje jeugroženo bilo pored ostalih domaćin-

stava i dvorište Centra za nezbrinutudjecu „Duga”, poplavljena su i naseljaRipač, Pritoka i Golubić, te Pokoj gdje

je situacija bila izuzetno teška. Civilnazaštita Općine Bihać je prateći situaci-

ju i prije ovog događaja, redovno je

obilazila teren, analizirala situaciju spovjerenicima Civilne zaštite i pred-sjednicima mjesnih zajednica, te sepripremila za eventualnu evakuaciju,uz povećan stepen i upozorenje da igrađani moraju pristupiti samozaštiti.

U Kulen Vakufu potopljene su 32kuće a veći broj ih je bio u opasnosti.

Evakuisano je nekoliko porodica kao injihov stočni fond. Kod evakuacije suučestvovali pripadnici Civilne zaštiteOpćine Bihać, redovno uposlenih, teJedinica specijalne namjene za zaštituna vodi i pod vodom. Tokom cijelogvremena Općinski štab Civilne zaštite ikomandant štaba načelnik HamdijaLipovača, donosili su potrebne odlu-ke, s obzirom na stanje na terenuonako kako to kazuju pozitivni zakon-ski propisi i funkcionisanje zaštite ispašavanja. U nedjelju 10. januara

uslijed plimnog vala, vodostaj je dosti-zao i 150 cm, tako da je najugroženijenaselje bilo područje MZ Pokoj. Preko30 kuća je potopljeno, 60 kuća bilo je uopasnosti, a evakuacija nije bila neop-hodna.

U Pokoju se građanima proteklihdana pružala kontinuirana pomoć okosmještaja, ishrane, opreme i snabdije-vanje komunalnim potrebama. Stanjese donekle normaliziralo krajem sed-mice te je i snabdijevanje vodom uPokoju dovedeno u normalu. Školaradi redovno i snabdjevena je električ-

nom energijom. Civilna zaštita i daljeima pojačano praćenje i budnost, kao iJedinica za zaštitu na vodi i podvodom. Mještanima Pokoja u kritičnimdanima bila je osigurana hrana i to zaoko 30 porodica. Podijeljeno je takođei 30 paketa prve pomoći hrane, te datodređen broj čizama, po potrebi i prvapomoć.

Posljednje vremenske nepogode,bile su uzrok brzog rasta svih vodotokana području općine Bihać, a posebnorijeke Une i Klokota. Tako je u samo

dva dana došlo do plavljenja velikogbroja naselja u uz tok Une i Klokota,čime je nanesena značajna materijal-na šteta kako na stambenim tako i naprivrednim objektima velikog broja gra-đana općine Bihać. Samir M.

Civilna zaštita i daljeima pojačano praćenje i

budnost, kao i Jedinica zazaštitu na vodi i pod vodom.

Mještanima Pokoja ukritičnim danima bila je

osigurana hrana i to za oko

30 porodica. Podijeljeno jetakođe i 30 paketa prvepomoći hrane, te datodređen broj čizama,

a po potrebi ukazivanaje i prva pomoć.

Zbog nezapamćenihpoplava Civilna

zaštita bila primoranaevakuirati nekoliko

porodica

Ogromna šteta na desetinama kućai na poljoprivrednim zemljištima

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 9anski Most ReprezenT

Načelnik općine SanskiMost, dr. Sanjin Hali-mović, nedavno je primio

direktore sanskih osnovnih i srednjihškola, te dječjeg vrtića, kao i najboljeučenike ovih obrazovnih ustanova.Sastanak je poslužio kao prilika dase načelnik zahvali predstavnicimasvih obrazovnih ustanova na odlič-

noj saradnji, te istakne zadovoljstvorezultatima koji se kontinuirano većgodinama postižu u sanskom obra-zovanju. Načelnik Halimović je ista-

kao kako općinska vlast u SanskomMostu veliku pažnju posvećuje seg-mentu obrazovanja te da će tako bitii u budućem periodu.

Ovom prilikom načelnik je pred-stavnicima svih škola, kao i učenici-ma, darovao prigodne poklone. Naovom sastanku je istaknuto kako suuslovi u kojima učenici stječu znanje

na području općine Sanski Mostdaleko najbolji u odnosu na svedruge općine Unsko-sanskog kanto-na. Načelnik Halimović se interesi-

rao za probleme i planove svake odsanskih obrazovnih ustanova, teukazao na mogućnost apliciranja naprojekte koje realiziraju viši nivoi vla-sti. U takvim projektima, rekao jenačelnik, lokalna vlast će pomoćiškolama, kao i sufinansirati projekteu skladu s svojim mogućnostima.

Predstavnici svih odgojno obra-

zovnih ustanova istakli su zadovolj-stvo dosadašnjom saradnjom sopćinskim vlastima. Na ovomesastanku se razgovaralo i o budu-

ćem procesu prebacivanja segmen-

ta obrazovanja s kantonalnog nalokalni nivo. Načelnik općine SanskiMost, dr. Sanjin Halimović, istakao jekako će jedan od njegovih prioriteta

u tekućem mandatu biti i dovođenje

jedne visokoškolske ustanove napodručje općine Sanski Most.Z. Č.

Načelnik Halimović primio predstavnike obrazovnih ustanova

Velika pažnja posvećena

SEGMENTU OBRAZOVANJA

Načelnik općine SanskiMost, dr. Sanjin Halimović,održao je radni sastanak pret-prošle sedmice s predst-avnicima Saveza lokalnih udru-ženja poljoprivrednika - SLUP.Na početku sastanka načelnik je upoznao prisutne s trenut-nom situacijom u općini, a pred-stavnici poljoprivrednika su izni- jeli svoja zapažanja vezana zapoticaje u agrarnoj proizvodnji.

Općina Sanski Most ima

najveći broj prijavljenih poljopri-vrednih proizvođača na podru-čju USK-a i kao takva ima naj-bolje organizirana udruženjapoljoprivrednika na područjuFederacije BiH, istaknuto je naovom sastanku. Ova udruženja,uz pomoć dobro organiziranogodjeljenja za poljoprivredu, dajuznačajan doprinos u razvojupoljoprivrede na području opći-

ne Sanski Most.

Općinski načelnik je iskazaospremnost za snažniju podrškupoljoprivrednoj proizvodnji, azajednički stav je bio da se zah-tjevi za potporu upute nadlež-nim ministarstvima. Na krajusastanka zaključeno je da trebasnažnije podržati SLUP, kao iostala granska udruženja, uve-sti subvenciju za registracijupoljoprivrednika, angažirati

mlade stručnjake s Zavoda za

zapošljavanje, nastaviti sa projektom IFAD-a (podrška rural-nom razvoju), te smanjiti cijenuveterinarskih usluga. Također jena pomenutom sastanku zaklju-čeno da se ovakvi sastanci tre-baju održavati u kontinuitetu, aslijedeći bi svakako trebao bitiprije usvajanja Budžeta općineza 2010. godinu.

Z. Č.

POTREBNA SNAŽNIJA podrška poljoprivredi Pedijatrijski odjel Opće bolnice u

Sanskom Mostu dobio je veoma vrijednu

donaciju u vidu detektora za utvrđivanjeoštećenja sluha kod djece čija je vrijednost11.000,00 konvertibilnih maraka. Pomenutadonacija je realizirana zahvaljujući aktivnosti-ma općinskog Odbora za uvođenje retralnogmodela socijalne zaštite i inkluzije djece nalokalnom nivou.

Radi se o Odboru kojeg čine članovi svihsektora koji obuhvataju zaštitu djece i čijeosnivanje je bilo jedan od preduslova za rea-lizaciju ovog, ali i drugih projekata s UNICEF-om i drugim međunarodnim organizacijamakoje se bave zaštitom prava djece.

Detektor za utvrđivanje oštećenja sluha

nabavljen je u sklopu projekta nazvanog

„Bez slušanja nema govora“, a najveći diosredstava obezbijeđen je zahvaljujući dona-

ciji UNICEF-a, s tim da je općinska vlast uSanskom Mostu obezbijedila inicijalna sred-stva za realizaciju ovog projekta.

Prema riječima načelnice Pedijatrijskogodjela sanske Opće bolnice, dr. ElvireSerdarević, pomenuti detektor imat će velikiznačaj za rad ove zdravstvene ustanove.Diplomirani defektolog Asim Krkić u protek-lih nekoliko mjeseci prošao je kompletnuobuku za rad s ovim aparatom. U organizira-nju ove obuke veliku pomoć i podršku pruži-la je i prijedorska bolnica. Zahvaljujući ovomaparatu u narednom periodu biće moguće navrijeme otkriti eventualna oštećenja sluhakod djece, ali i odraslih. Z. Č.

Amatersko pozorište „Te-atar Art“ izvelo je u prostorugradske vijećnice predstavu

predstavu uigrali gotovo dosavršenstva. Svi akteri predsta-ve nakon njenog završetka

Sanskog Mosta trenutno pripre-ma još jednu predstavu i premariječima profesorice Hadži

Amatersko pozorište „Teatar Art“ izvelo posljednju predstavu „Hanke“

Glumci plijenili ovacijeNA SVIM NASTUPIMA

DONACIJA u vrijednosti od 11.000,00 KM

Promovisana Antologija moderne bh poezije

Otvoren put

Opća bolnica dobila detektorza utvrđivanje oštećenja sluha

Sastanak načelnika i predstavnika Saveza lokalnih udruženja poljoprivrednika

Sa prijema predstavnika obrazovanja

Sastanak načelnika Halimovića sa Savezom

Novi detektor od velike koristi

SanskiknjiževnikAmir Talić

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 18310 BužimReprezenT

Povodom jedne od najve-ćih pobjeda 505. Viteškebužimske brigade za BiH

„Munja 93“, Udruženje 505. Viteškebrigade je u sklopu programa pro-slave ove velike bitke organiziralo

pohod na Kedića Glavicu, velikompoprištu pomenute bitke. Borci i gra-đani Bužima okupili su se na KedićaGlavici da evociraju uspomene naovu pobjedu, a mladi Tae-kwon-dokluba „Munja“ iz Zaradostova, koji inose ime ove velike akcije, maršira-li su sa borcima i starješinama doKedića Glavice. Svi zajedno su pri-sustvovali velikom historijskom satu,gdje su o bici govorili i tadašnje star- ješine i direktni učesnici borbe -Šefik Veladžić, Edhem Eminić,

Asim Bajrić, Agan Elkasović iHasan Zorić.

-Akcija je izvedena u velikojtajnosti i za nju nisu znali čak nigrađani Bužima, a njen naziv dat je tek nakon završetka same akci-

je, istakao je Zijad Nanić. ŠefikVeladžić je istakao da je 50 postoboraca u ovu akciju išlo bez naoru-žanja, goloruko i naoružavalo se odneprijatelja u toku akcije, što je zaanalizu svjetskih ratnih analitičara.

Asim Bajrić, Edhem Eminić,Hasan Zorić i Agan Elkasović, govo-rili su o samom planu i toku akcije.Oni su takođe kroz organiziranihistorijski sat prisutnima, objašnja-vali tok bitke, ističući i imena onihdevet učesnika koji su poginuli u

toku borbe među kojima i koman-dant bataljona Hasan Musić -Musa. Komandant Musić je kasnijepodlegao od zadobivenih rana, dok je na neprijateljskoj strani poginulopreko 150 učesnika borbe, od kojih

je čak u razmjenu otišlo 60, kada sui zamijenjeni za deset zarobljenihgrađana Bužima, koji su u toku ratakrenuli pješice iz inozemstva prekoHrvatske u BiH. Uhapšeni Bošnjacisu toliko mučeni i tučeni uBosanskom Novom, da su nekiveoma brzo i umrli nakon oslobađa-nja, što je svojevrsni zločin o čemupostoje i pregledi i zapisnici ekspe-rata Međunarodnog crvenog križa.

Govornici su ovom prilikomistakli da obzirom na maglovito vrije-

me se ne može detaljno objasniti iprikazati cjelokupan razvoj bitke ipobjede, kada su oslobođeneveoma značajne kote, odakle seviše nije mogao artiljerijom tući gradBužim. No unatoč veoma hladnom i

maglovitom vremenu, nakon historij-skog sata je za sve prisutne prire-đen vojnički ručak, te topli napitci, auz logorsku vatru družilo se i slavilodo kasno u noć, što i jeste već usta-ljena tradicija. Inače, dan ranije je uvečernjim satima u Zaradostovu,organizirano veliko druženje pripad-nika „Hamzi“ i učesnika ove velikebitke, što se čini i svake godine.

Organizacija ove manifestacije je bila izuzetno dobra, a odazivboraca i građana veoma veliki, pa

se još jednom pokazalo da ovakvemanifestacije mogu samo dobroorganizirati boračka udruženja, jer su iza Udruženja „505. Viteške“stala i udruženja RVI, Zlatnih ljiljana,Patriotske lige i Šehidska organiza-

cija, što i čini jednu homogenu cjeli-nu. Tu je i veliko iskustvo od ranijekako u organizaciji obilježavanjagodišnjica „Munje 93“, tako i„Breze“, „Slobodarskih dana vite-škog grada Bužima“, te svih značaj-nih datuma novije historije, a vezaneza odbranu BiH, u čemu su pokaza-li dobru organiziranost i veoma čvr-stu volju da u tome ustraju, na čemuim treba čestitati i odati posebnopriznanje.

Nedžib VUČELJ

Obilježena jedna od velikih bitaka za slobodu grada i BiH „Munja 93“

Historijska pobjedanad nadmoćnijimNEPRIJATELJEM

U Bužimu je prošle sedmiceotpočelo obilježavanje jedne od naj

ove značajne bitke i velike pobjede,koju su izvojevali bužimski borci

Potpisani ugovori o stipendiranju 17 studenata

ZA SADA STIPENDIRANJEdeficitarnih zanimanja

NAČELNIK I PREDSJEDAVAJUĆI Vijeća obišli šehidske porodice

* Akcija izvedena, pa onda istoj dat naziv * Pola boraca u akciju

krenulo bez oružja * Veliki historijski sat na Kedića Glavici *Akteri velike bitke za BiH govorili o ovoj bici, koju su kasnije prou-čavali veliki svjetski vojni stratezi * Druženje uz vojnički ručak ilogorsku vatru * Udruženje 505. organiziralo manifestaciju *

Učesnici bitke za slobodu grada i BiH „Munja 93“: Zijad Nanić, Šefik Veladžić, Hasan Zorić, Edhem Eminić, Asim Bajrić, Agan Elkasović

Prilikom obilježavanja “Munje”

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 11ljuč ReprezenT

Direktor firme „Sanotaf“Zgon, Junuz Dedić, imavelike probleme da saču-

va imovinu ove firme iako je ostaosamo još jedan korak, a to je da seraspiše tender za privatizaciju pre-duzeća. Osim što svakodnevno pri-mjećuje tragove provale u hale fabri-ke, tokom prošle sedmice Dedić jeod policije obaviješten da je nedale-ko od fabrike iskopana cisterna, koja je potom preprodana u Sanski Most.

-Cisterna jeste bila ukopanana privatnoj parceli, ali je ona vla-

sništvo ove firme i tražit ćemonjen povrat, kazao je Dedić prilikomobilaska fabrike. Direktor naglašavada je najbolje rješenje da se ide pohitnom postupku u raspisivanje pri-vatizacijskog tendera, te da Agencijaza privatizaciju USK-a, s tim nepo-trebno odugovlači. Inače, vrijednostfabrike, prema posljednjoj bilansi,iznosila je četiri miliona KM. Firma jeinteresantna i iz razloga jer nemaostvarenih dugova i ima 11 hiljada

metara natkrivenog fabričkog pro-stora.

Dok posljednje velike firme uKljuču i širom Krajine čekaju na slije-deći krug privatizacije, u međuvre-menu nekadašnje radničke giganteposjećuju „noćni radnici iznoseći iznjih sve što se može preprodati.MUP odgovornost prebacuje VladiUSK-a, a ona na Agenciju za privati-zaciju koja je obavezna čuvati imovi-nu do njene prodaje, a svaki tender nosi i određeni procenat za Agencijuiz kojeg ona treba da financira

čuvarsku službu. U bosanskojapsurdnoj stvarnosti to ne funkcioni- še, što lopovi znaju dobro iskoristiti,i tako državnu imovinu mukom saču- vanu u ratu sada banditi uništavaju umiru. Fahrudin B.

Imovina neprivatiziranih firmi nestaje preko noći

Nikog ne zabrinjava uništavanje NEKADAŠNJIH GIGANATA

Nakon što je rijeka Sana ponovo pokazala svoju div-lju prirodu ne mareći ni za nasipe niti za radove ne proši-renju korita rijeke u Humićima, stvarajući vodene bujicekoje su nosile sve sa sobom, vodostaj rijeka na područjuopćine Ključ ipak polako opada.

Ljudi se vraćaju svojim uobičajenim poslovima, sani-raju eventualne štete u podrumima, a u Humićima gdje jenivo vode bio najveći, sada se naselilo pravo jato divljih

patki. Plavni val i mulj kojeg je Sana izbacila, izgleda da je bio pun hrane za jata vodenih ptica. F. B.

Voda se povlači ostavljajući iza sebe posljedice

SANICA - Građani Sanice koji unjoj žive ili su raseljeni, prijatelji isanički zetovi, pa čak i oni koji su je jednom u životu posjetili, čine čvrstilobistički savez za svoju Mjesnu

zajednicu Sanicu i koriste svakupriliku da pomognu ovoj idiličnojdolini. Tako je u Sanici potpisannovi Ugovor za asfaltiranje 1.100metara puta s trotoarom između

Direkcije za ceste USK-a koju pred-stavlja direktor Nurudin Osma-

nović, i lokalne zajednice i izvođa-ča radova d.o.o. „Mujezinović“.Vrijednost projekta je 440 hiljadamaraka, ali korist bi mogla biti imnogo veća.

-Bit će asfaltiran dio puta kojivodi ka izvoru Sanice, a to vam je jedno od najljepših i najposjeće-nijih prirodnih rezervata u našojdržavi iako još uvijek nismo

izgradnje neophodne infrastruktureu Sanici su postali svakodnevnidolasci turista, kako pojedinačnotako i organizirano. Prema riječimaMedića, svi oni; od poznatih gluma-

ca, doktora, biznismena, generalapa do članova međunarodne zajed-nice odrađuju veliku stvar zaSanicu jer u svakoj prilici hvale lje-pote koje su zatekli i vidjeli tokom

posjete i boravka u istoj.U okviru ovog projekta biti će

asfaltirani dijelovi R-410 i 407 Aregionalnih cesta, a s obzirom da je2010. godina, godina održavanjaEvropskog prvenstva u flyfishingu,u Sanici očekuju intenziviranje projekata na infrastrukturi i izgradnjiturističkih kapaciteta. Treba napo-menuti da su nedavno građanipomenute mjesne zajednice obno-vili rasvjetu i večernje šetalište dije

Učenici osmog razredaOsnovne škole „Ključ“ suu okviru Civitas projekta

„Građanin“ izvršili vaganje učeničkihtorbi i školskih knjiga, te dokazalitezu da prosvjetne institucije kršeprava djece primoravajući ih da noseteret veći od 10 posto njihove ukup-ne težine. Tako, na primjer, učenicadrugog razreda Medina Halilovićkoja je ukupno teška 25 kilograma,za samo četiri časa nosi udžbenike iškolski pribor koji teži pet kilograma.Ogromna torba na leđima ove mrvi-

ze, teret je prevelik za dječja leđa,proizvodimo naciju krivih kičmi i

svi smo odgovorni u tome, kazaonam je nastavnik Asmir Vučkić.Ključki osnovci će napisati projekat itražiti sredstva od Općine Ključ, kakobi se u školi ugradili ormari u kojimabi učenici držali knjige, umjesto da ihnose na leđima.

-Bavili smo se predračunima imoguće je za oko 480 učenikanabaviti potrebne ormare, ali to bikoštalo oko 34 hiljade maraka,kazao je Salko Karajlić, direktor škole.

Ni jedna tema nikad nije izazvalaviše rasprave između nastavnika iroditelja. Njihov zajednički stav je daveliki izdavači, pretjeruju stavljajući„veliko“ znanje u velike udžbenike,prateće knjige i zadaćnice, te da ni kone vodi računa o nejakim dječjimramenima, nego samo o vlastitomprofitu što je žalosno Ovoj temi i

već godinama ukazuju zbog komple-ksnosti istog pristupi kroz multidisci-plinaran pristup što je i neophodno

Potpisan Ugovor o asfaltiranju vrijedan 440 hiljade KM

Sanička dolina se intenzivnoOTVARA TURISTIMA

(PRE)TEŠKA TORBAiznosi petinu tjelesneTEŽINE PRVAČIĆA

Zbog teških školskih torbidobivamo generacije siskrivljenom kičmom

Učenica drugog razreda

Medina Halilović koja jeukupno teška 25 kilograma,

za samo četiri časa nosiudžbenike i školski pribor

koji teži pet kilograma. Ovojtemi i problemu u našemobrazovanju bi trebalo prije

svega više pažnje da posvetestručni i kompetentni ljudi

iz nadležnih institucija,prije svega resornog

kantonalnog ministarstva.

Mjesto sa kojeg je ukradena cisterna

Voda se povlači

Srdačnost u Sanici

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 18312 Bosanska KrupaReprezenT

Na području općine Bosa-nska Krupa rijeke Una iKrušnica stagniraju, a u

donjem toku zabilježeno je i opada-

nje vodostaja za desetak do petnaestcentimetara. Proteklih dana ove rije-ke poplavile su više od 100 stambe-nih objekata, a na desetine stambe-nih objekata je bilo potpuno odsječe-no i do njih se moglo doći jedino lađa-ma i terenskim automobilima. Gra-đani već počinju sa sanacijom svojihobjekata a prvi zadatak je da se vodaizvuče iz svih podruma i poplavljenihprostorija. Najalar mantnije stanje bilo je u Bihaćkoj ulici, gdje je uslijed izli- jevanja rijeke Une bilo poplavljeno

više stambenih objekata a gotovosve podrumske prostorije u ovomdijelu Bosanske Krupe su bile ispu-njene vodom. U mnogim kućamavoda je ušla i u prve etaže i garažne

prostore.Polovinom prošle sedmice voda

se povukla sa poljoprivrednog zemlji-šta ali se zadržavala u podrumima i

garažama, te stambenim objektima udonjim etažama. Rijeka Krušnica se je takođe izlila iz svog korita s objestrane i faktički je formirala jednoogromno jezero na obradivim površi-nama uz rijeku. Ribogojilište u sre-dnjem toku Krušnice potpunosti jebilo osječeno a isto se može reći i zahidrocentralu na njenom samomizvoru. U centru grada Una se je bilaizlila na dio Bosanske Krupe koji sezove Luke, ugrožene su bile vodeni-ce i veliki drveni mostovi u samom

centru grada a mali drveni mostoviizmeđu bosanskokrupskih ada pot-puno su bili pod vodom. Voda je pro-drla i u mnoge podrumske prostorijeobližnjih ugostiteljskih objekata.

Poplavljen je bio i dio sportsko-rekreacionog centra Ada i područjeoko Druge osnovne škole.

I u donjem toku Une nizvodno od

Bosanske Krupe voda je pričinilamnogo problema mještanima Halkićai Mjesne zajednice Donje Prekounje,gdje je voda bila poplavila jedinu sao-braćajnicu i potpuno odsjekla više od100 domaćinstava u Mjesnoj zajedni-ci Drenova Glavica. Na područjuBosanske Otoke pored rijeke Unetakođe voda je prodrla u mnogedomove i poplavila velike površineobradivog zemljišta, a izlila se bila irječica Baštra, koja je takođe napra-vila mnogo štete kako na objektima

tako i na poljoprivrednom zemljištu.Uslijed velikih padavina i poplava unaselju Manda došlo je do velikogodrona, a u Mjesnoj zajedniciIvanjska vodena bujica je potpuno

uništila dio puta koji povezuje ovumjesnu zajednicu s mostom koji idepreko Une i povezuje ovu MZ s magi-

stralnim putem Bosanska Krupa -Bosanski Novi.Pripadnici Civilne zaštite općine

Bosanska Krupa redovno su obilazilisve ugrožene lokacije i dalje pratevodostaj rijeke Une i Krušnice, ali iostalih vodotokova kako bi ako seukaže potreba mogli pravovremenointervenirati. U svoj pomenutoj mucikoja je pogodila bosanskokrupskuopćinu, kao i većinu općina USK-araduje činjenica da životi ljudi nisu biliugroženi, mada je materijalna šteta

na porodičnim i uslužnim objektima,zasadima žita i povrća, osnovnojinfrastrukturi zaista velika. Najugr -oženija su bila područja Zaluga,Drenove Glavice, Ivanjske, Mašića,

ali i područje u najužem centrugrada.

Prestanak padavina je ipak uslo-

vio postepeno povlačenje rijeke u pri- jašnje tokove. Općinska služba jespremna za popis učinjene štete, aveliki posao ostaje i ekolozima jer suobale pored zemljanih nanosa unere-đene i brojnim plastičnim flašama, fri-židerima i drugim krutim otpadom.Stanovništvu u čije je domove ušlavoda neophodna je i trenutna materijalna pomoć, kao i svim onima koji suovom nezapamćenom nedaćomostali bez ogrjevnog drveta.Predstavnici Izvršne i Zakonodavne

općinske vlasti su posjetili ugroženapodručja i obećali sanaciju šteta uokviru svojih mogućnosti, u najkra-ćem roku.

Dževada ŠTANCL

Ogromna šteta na stambenim objektima, poljoprivrednom zemljištu, putevima...

Voda se povlači, a građani

uklanjaju posljedice poplavaU donjem toku Une nizvodno od Bosanske Krupe voda je pričinila mnogo problemamještanima Halkića i Mjesne zajednice Donje prekounje, gdje je voda bila poplavila

jedinu saobraćajnicu i potpuno odsjekla više od 100 domaćinstava u Mjesnoj zajedniciDrenova glavica. U svoj pomenutoj muci koja je pogodila bosanskokrupsku općinu kao ivećinu općina USK-a raduje činjenica da životi ljudi nisu bili ugroženi, unatoč ogromnim

štetama na stambenim objektima, poljoprivrednom dobru, putnoj infrastrukturi itd.

DRENOVA GLAVICA - Plimni val Une uUnsko-sanskom kantonu je ovih dana pored broj-nih stambenih i gospodarskih objekata, ugrozio ipoljoprivredno zemljište, a time i egzistenciju broj-nih porodica kojima je poljoprivredna proizvodnja jedini izvor egzistencije. Zla ćud Une je za sveganekoliko sati u Drenovoj Glavici pokraj Bosanske

Krupe potopila dvadeset dunuma malinjaka dru-štva ograničene odgovornosti „Rolend“ vlasnikaAlana Badnjevića pričinivši zasad nesaglediveštete ovom poduzeću. Naime, uslijed potapanjazasada dovedena je u pitanje i cjelokupna ovogo-dišnja proizvodnja jagodičastoga voća i njegov pla-sman na tržište.

-Stanje je katastrofalno, jer je pod vodomdvadesetak dunuma malina. Od toga dijelamalinjaka u ovogodišnjoj berbi ne možemo

njenog za tržište. Radnici „Rolend“ d.o.o. su bili pri-pravni i u svakom momentu su bili spremni pomo-ći i spasiti sve što se spasti da. Cjelokupni malinjakse rasprostire na četrdesetak dunuma površine a uhladnjači se može uskladištiti osam stotina tona.Trenutno se u objektu hladnjače nalazi šezdesettona smrznutog jagodičastog voća. Inače, firma

„Rolend“ uspješno djeluje od 2007. godine i svojucjelokupnu proizvodnju izvozi na tržišta Evropskeunije. U Unsko-sanskom kantonu „Rolend“ djelujekao otkupljivač, ali proizvodnju plasira i na tržišteFederacije BiH.

U pogledu saniranja šteta nastalih na malinja-ku, vlasnik i direktor pomenute firme je kazao kakoće se obratiti Civilnoj zaštiti i Općinskoj upravi, adopisom i fotografijama pomoć će zatražiti i odnadležnog kantonalnog i federalnog ministarstva.

Od polovine malinjaka

NE OČEKUJE SEovogodišnji urod Na Javnoj raspravi koju je organizo-valo Predsjedništvo Sportskogsaveza Općine Bosanska Krupa

održanoj prošle sedmice razgovaralo se oNacrtu budžeta općine Bosanska Krupa istavci u budžetu koja se odnosi na finasiranjesporta. I ove godine kao i mnogo prethodnih,članovi predsjedništva Sportskog saveza ikomisija koje je imenovalo ovo predsjedništvo

nezadovoljni su predviđenim sredstvima unacrtu Budžeta za 2010. godinu u visini od120 hiljada konvertibilnih maraka. Premavažećem zakonu o sportu, koji će kako jerekao Generalni sekretar Sportskog savezaUnsko-sanskog kantona Hasan Hromadžićuskoro doživjeti izmjene, ta stavka bi trebalabiti oko 161 hiljadu konvertibilnih maraka, jer

je tim zakonom predviđeno da se za oblast

cenat koji moraju izdvojiti za sport što nije naj-optimalnije i najracionalnije rješenje obziromna različit nivo razvoja i financijskih mogućno-sti svake općine USK-a. U buduće svakaopćina zavisno od svojih mogućnosti bi treba-la izdvajati za sportske klubove na svom

Ogromne štete i na malinjaku firme„Rolend“ uzrokovane izlijevanjem Une

U skladu s Zakonom o lokalnoj samoupravi najvjerojatnije će doći i do izmjenečlana kojim se općinama propisuje procenat koji moraju izdvojiti za sport što

nije najoptimalnije i najracionalnije rješenje obzirom na različit nivo razvoja i financijskih mogućnosti pojedinačno gledajući općine USK-a. U buduće svakaopćina zavisno od svojih mogućnosti bi trebala izdvajati za sportske klubove na

svom području, što je mnogo prihvatljivije i za same lokalne zajednice.

Izmjene Zakona osportu na nivou USK-a

Održana Javna rasprava ofinanciranju sportskih klubova

Sa javne rasprave o sportu

Rijeka Krušnica poplavila naselje Zalug

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 13osanski Petrovac ReprezenT

Prilikom pripreme 14. redovnesjednice Općinskog vijeća,zakazane za 29. januar ove

godine, opsežno se još jednom razma-trala problematika privatizacije i efektiprivatizacije u općini Bosanski Petrovac.Preds jednici klubova stranaka, predsje-davajući Općinskog vijeća i općinskinačelnik Ermin Hajder, motivirani činje-

nicom da privatizacija nije donijela niminimalne pozitivne rezultate, odlučili suda će istrajati u naporima da se

Bosanskom Petrovcu vrate radna mje-sta, a pogotovo u firmama „Novitet“ i DIP„Oštrelj“, koje su decenijama hranile gra-đane Bosanskog Petrovca.

S tim u vezi, a uz činjenicu da jesaradnja Općinskog vijeća i općinskognačelnika na izuzetno dobrom nivou,planiran je i niz aktivnosti kako bi semaksimalno uticalo na rješavanje ove

problematike. Nakon Kolegija Općinskogvijeća, općinski načelnik je održao sasta-nak sa predstavnicima sindikata DIP

„Oštrelja“, kako bi se upoznao sa poslje-dnjim dešavanjima u toj firmi, te ih infor-misao o zaključcima Kolegija Vijeća iaktivnostima koje Općina BosanskiPetrovac provodi u cilju rješavanja njiho-vih najvećih problema.

„Perspektivna“ privatizacija nesamo da je ugrozila radna mjesta upomenutim preduzećima, već i u osta-

tku Kantona, pa se o uspješnosti iste nemože ni govoriti u većini privatiziranihfirmi USK-a. S. M.

Općina odlučna riješiti problem privatizacije u korist radnika

U PRIVATIZACIJI IZOSTALI iminimalni pozitivni rezultati

U organizaciji Saveza za bolju budućnost BiH u hotelu „Sanus“ uSanskom Mostu održana je javna tribina kojoj je prisustvovao veliki brojsimpatizera ove nove političke par-tije, kao i drugi ugledni gosti. Na tri-bini je govorio osnivač i predsjed-nik ove stranke, FahrudinRadončić . Vlasnik kompanije„Avaz“ i osnivač Saveza za boljubudućnost BiH, istakao je kako jenjegov politički cilj da ujedini Bosnui Hercegovinu, te vrati izgubljeno političko dostojanstvo Bošnjacima.

Na skupu se prisutnima obratio i bivši predsjedavajući Savjeta mini-stara BiH, Adnan Terzić, koji je naveo da je BiH zbog nesposobnih poli-tičara zaustavljena na putu ka evropskim integracijama te da se takvo sta-nje mora promijeniti.

Prisutnima su se ovom prilikom kratko obratili i diplomirani nezaposle-

ni politiolog Elvedin Sadić, borac i nosilac „Zlatnog ljiljana“, NirzadKaramujić, diplomirana ekonomistica Emina Halilović, te umjetnicaAlmaFerović. Oni su govorili o lošem stanju koje danas vlada u bh društvu uskoro svim segmentima života. Inače, u toku su i aktivnosti oko formiranjaopćinske organizacije Saveza za bolju budućnost u Sanskom Mostu.

V

I

J

ES

T

I

SANSKI MOST:

Održana javna tribina strankeSavez za bolju budućnost BiH

Vukašin Brajić iz SanskogMosta, sudionik Operacije trijumf,predstavljat će BiH na ovogodiš-njem Eurosongu. Odlučilo je to

Povjerenstvo koje je preslušalokompozicije koje su zadovoljilekriterije propisane Pravilnikom BHEurosonga 2010. Nakon preslu-šavanja Komisija je odlučila dakompozicija „Munja i grom“ autoraEdina Dine Šarana predstavljaBiH na 55. natjecanju za pjesmuEurope 2010. godine u Oslu.

Pjesma predstavnica BiH naEurosongu 2010. biti će premijer-no izvedena u specijalnom tvshowu BH Eurosong 10 uživo uprogramu Radio-televizije BiH, 7.

marta ove godine. U razgovoru zalokalne medije Brajić je rekao kako mu je izuzetna čast što će predstav-ljati BiH na ovogodišnjem izboru za pjesmu „Evrovizije“. -Šta da kažem,presretan sam, poslušao sam pjesmu i jako je ozbiljna. Predstoji mida je uvježbam i izvedem kako najbolje mogu, rekao je Brajić. Inače,Vukašin je rođen 9. februara 1984. godine u Sanskom Mostu. Z. Č.

SANSKI MOST:

Sanjanin Vukašin Brajić predstavljaBiH na ovogodišnjem Eurosongu

BIHAĆ:

Damir Dado Orešković najboljigitarista SAD a za 2009 godinu

Vukašin u svom rodnom gradu

Općinski načelnik ErminHajder i predsjedavajućiOpćinskog vijeća Obrad

Milošević, na poziv direktoriceOsnovne škole „Ahmet Hromadžić“,prisustvovali su sastanku na temuproblema prijevoza učenika pomenu-te osnovne škole, sa predstavnicimaškolskog Odbora, Vijeća roditelja ipredsjednicima mjesnih zajednica.

Problematika rješavanja prijevoza

uveliko je olakšana nakon donacijeopćine Centar Sarajevo pomoću koje

je nabavljeno još jedno kombi vozilo.Pored toga, načelnik je posredovao iu dobivanju 80 računara preko norve-ške ambasade i jedne norveškenevladine organizacije, čime su i uslo-vi za odvijanje obrazovnog procesaznatno poboljšani. Načelnik Hajder jeovom prilikom najavio i daljnju pomoćovoj ustanovi, a svoje komentare nastanje u kolektivu dali su pored općin-

skog načelnika i predsjedavajućiOpćinskog vijeća, ističući kako osno-vna škola mora poraditi na međuljud-skim odnosima unutar kolektiva, ali ipokretanju više kvalitetnijih inicijativaod prosvjetnih radnika.

Kako predstoji proces prijenosaosnivačkih prava s Kantona na lokal-

ne zajednice za osnovno i predškol-sko obrazovanje, predsjedavajućiVijeća i općinski načelnik, obećali sumaksimalno zalaganje po svim osno-vama u cilju što kvalitetnijeg obrazov-nog procesa za najmlađe članoveopćine Bosanski Petrovac.

Esad Š.

Sastanak predstavnika Općine i direktora Osnovne škole „Ahmet Hromadžić“

Problem prijevoza učenika i

MEÐULJUDSKI ODNOSI

U 2010. godini općinu Bosanski

Petrovac očekuju dva velika jubileja,

50 godina gradske Gimnazije i 100

Kulenovića. U cilju što kvalitetnije

pripreme navedenih događaja, for-

mirani su i organizacioni odbori koji

preme za održavanje ovih svečanih

manifestacija u općini Bosanski

Petrovac

Svečani jubileji općine u 2010. godini

Osnovna škola

“Ahmet Hromadžić”

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 Feljton

Najgore se desilo

Tako bar misli 40 posto Amerikanacasudjelujući u anketi čije pitanje i odgo-vore možete pročitati u prilogu. Vrijedi

se podsjetiti da je prva decenija 20. vijeka krca-ta događajima, kao npr: početkom decenije(1901.-1909.) izabran je 26. predsjednikAmerike, republikanac Theodore Roosevelt(1858.-1919.), dobitnik Nobelove nagrade zamir (1906.), Oklahoma postaje 46. država

Saveza (1907.), prvi avionski letovi, XVI-timAmandmanom Ameri su 1909. godine postavili„temelj” svoje porezne strategije, rusko-japan-ski rat (1904/05), veliki zemljotres u Italiji -Sicilija (1906. godine, poginulo 150 hiljadaljudi), Ford proizveo prvi model motora (1908.),vrhunac vladavine Austro-Ugarske i Ruskecarevine, dovršena okupacija BiH (1908. godi-ne Aneksija), na prostorima BiH počinju sa dje-

lilo U.S.“, podsjećajući čitaoce kako sa broje-njem glasova novembarskih izbora 2000. nijesve bilo fer i kako je Vrhovni sud u Floridimogao i drukčije presuditi. Chris Hawley usvojoj analizi od 23. decembra pojašnjava kako je „septembarski napad 2001. transformiraoU.S.”. Opisujući kronologiju napada koje jeizvelo 19 terorista 11. septembra 2001. godinepri čemu je smrtno stradalo 2.973 osoba i 580putnika u oba aviona. Svoju analizu Hawley

završava riječima predsjednika Busha: „Mir isloboda će trijumfovati”. Prema uvjerenju auto-ra Teftera osnovne razloge američkih nevolja uprvoj deceniji XXI stoljeća treba tražiti u dugo-godišnjoj hegemonističkoj filozofiji po kojojAmeri žele biti „poklopac svakom loncu”! MnogiAmerikanci su obični naivci koji još ne moguprihvatiti da u svijetu postoji desetina država ukojima se bolje i kvalitetnije živi, koje imajubolje obrazovanje, zdravstvo, osiguranje, pa iveći dohodak per capita.

Pisma čitalacakrajem godine

Iole tiražnije novine sedmično primaju popar stotina pisama svojih čitalaca. Većinaredakcija u subotnjim izdanjima obavještava obroju, sadržaju, odgovorima na pisma. U sva-kom izdanju može se pročitati 10-tak izvoda izpisama. Tako npr. od 311 pisama The ArizonaRepublic navodi da se 41 pismo odnosilo nalokalnu aferu oko korupcije visokih funkcioneralokalne vlasti, 38 pisama posvećeno je medi-cinskoj reformi, 32 budžetima, 26 ekonomskoj

situaciji, 19 ratu u Iraku,15 predsjednikuObami, 11 imigracionoj reformi… Čitaoci suveoma oštri u svojim obraćanjima, ne štede nimedije. Phyllis Slipes svoj protest završava:„Glasao sam za vas (odnosi se na dvojicu duž-nosnika) da se borite protiv korupcije, a 56posto birača vjeruje kako ste upravo vas dvoji-ca osobe koje treba procesirati”. Michael M.Kunst naglašava kako novine pišući o korupci- ji radije se priklanjaju osumnjičenim umjesto daistražuju istinu. Oko zdravstvene reforme čak66 posto od 2.217 anketiranih misli daDemokrati sada imaju manje šanse za uspjeh.

Mary Ann kaže da je sukob s Afganistanomnepobjediv navodeći kako su Rusi prošli izaključuje: „Umorni smo od Talibana. Ostavitetu državu, a bolje čuvajte naše granice”. RoyMiller se okomio na Obamu riječima: „Vidim danas unutrašnjom politikom predsjednik vodi ukrivom smjeru: prema socijalizmu. Odlukom oeskalaciji rata vidim da nema poboljšanja nispoljne politike Možda sam previše cinik ali

bolju nadu. Mnogo ljudi je svoje nade stavilo uruke jednog čovjeka”. Pismo Johna A.Camarillo, urednik je naslovio: „Rat u Irakuposlije svega je za naftu” navodeći kako 6,5godina sa više od 4.269 ubijenih, 30.182 težeranjena, preko 1,3 triliona troškova, oko 25biliona dolara za rekonstrukcije platformi, zavr-šava pitanjem: kolika će cijena tog goriva biti napumpama? David K. Winstanley, piše da jerazočaran kolumnom Michael Crow’s u kojoj

piše kako će inovacije rezultirati idejama kojeće kreirati nova zaposlenja. Vidim da on ne znakako od 10 ideja osam ostaje samo ideja.

Završimo ove fragmentarne izvode rezulta-tom ankete na pitanje: Da li mislite da će razgo-vori političkih lidera u Copenhagenu oko klimat-skih promjena rezultirati značajnijom akcijom?Odazvalo se 1.734 učesnika i 74 posto odgo-vorilo „ne”.

Godišnjice događaja, knjiga i„živopisnih” Krajišnika

Januar je meteorološki hladan mjesec čijese temperature često koriste kao „parametri” priprojektovanjima. U svojim spisima imam oko40-tak što sitnijih što krupnijih događaja koji seitekako tiču mog zavičaja. Za ovaj prilog navestću dva koji postaju „punoljetni”. Prvog januara1992. godine funkciju Generalnog tajnika UNpreuzeo je Boutros Boutros Ghali. O značajuovog događaja za bh državu i Okrug Bihać, likui (ne)djelu navedenog gospodina u njegovommandatu neka piše ko hoće. Mene što se tičeradi se o osobi koja je presjedila na pogrešnoj

stolici! Drugi 18-to godišnjak je lokalno-regiona-lnog značaja, a radi se o 29. januara 1992.godine kada je formiran Inicijativni odbor za pri-premu Osnivačke skupštine Kluba intelektuala-ca Velike Kladuše. Među vrijednim imenimapored ostalih bili su: Sulejman Kendić, JovoGarojević, Mirsad Pajazetović, Ilija Rašić,Osman Efendić, Borivoje Gak, Ramo Hirkić,Asim Karajić, Šefik Sadiković, Esad Vunić,Lj. Arezina, Enver Pehlić, Aziz Adilagić,Rasim Mujkić, Zlatko Oručević, DuškoVojin…

Ove, 2010. godine, navršava se 120 godina

od publikovanja Lopašićeve knjige „Bihać iBihaćka krajina” (“Magic” iz Bihaća publikovaoreprint izdanje povodom 100-godišnjice) kaonezaobilazne literature kada je u pitanju histori- ja Krajine. Do sada je publikovano nebrojenoknjiga čiji autori su koristili Lopašićevu knjigu, aponeki su još detaljnije osvijetlili neke detalje.Tako npr. Lopašić piše kako je Mujo Hrnjicarodom iz Like a u Kladušu je doveden U

onda preko rijeke Korane u tvrđavu Šturlić, uKadiluk Cazin (džemat Peći-naselje Vidovska),i najzad u Veliku Kladušu, gdje ih je ostavio, aon se vratio u Liku”. O ovom detalju pričao samsa jednim z…bantom iz Vidovske, a on pita:„Piše li tamo koliko se Mujo zadržao uVidovskoj”? Kad sam odgovorio da ne pišeonda je dodao: „Morao se on malo duže zadr-žati, a možda smo bas zbog toga mi Vidovščanii previše k...čeviti”?

Godišnjicu ove knjige sam napomenuoprvenstveno s priželjkivanjima kako bi tokomove godine neko od kompetentnih historičaranas malo detaljnije upoznao o važnosti i znača- ju navedene knjige, odnosno šta novija istraži-vanja kažu drukčije o nekim faktima Lopašićeveknjige!

Januara 2010. godine brojne „živopisne”osobe mog zavičaja navršavaju godišnjice-jubi-leje. Za ovaj prilog moj izbor je g. Smail Kličićkoji 15. januara ove godine navršava 65 godinaživota. Radi se o jednom od vodećih intelektua-

laca Krajine, uglednom pravniku u Vladi i

Skupštini Kantona, autoru knjige„Međubošnjački sukob…” i nadasve rijetkočestitom i poštenom čovjeku odanom svojojvjeri, bh državi...

Prohladnog oktobarskog četvrtka dolazim udrugu smjenu i na ulazu kompanije susretnem

Bišćanina koji ovdje uči Amere da trebaju pratiruke poslije posjete prostorije u koju car idepješice. Nakon pozdrava-pitanja: šta ima novo,šta se čita, piše; kako je stanovnik Divićgrada... priča se nenadano usmjeri na dobreljude. Kaže mi kladuški zet: „Neki dan saženom pregledamo „imovinu” iz zavičaja i vidi-mo sliku Smaila Kličića. Znaš li da je to najboljičovjek kojeg sam upoznao tokom višegodiš-

ReprezenT od broja 33 naovom mjestu pod naslovom„Tefter“ počinje objavljivatipriloge krajiškog arizoncaRame Hirkića. Autor priloga

će svojevrsnim presjekomarhiva, odnosno registrakrajiške prošlosti pisati

priloge o aktuelnojsadašnjosti i perspektivnijoj

budućnosti. Hirkić ćekomentarisati svođenjeračuna sa sobom, sa

drugima, o nadanjima izabludama, reviziji odluka,planova i shvaćanja i pone-čeg zapisanog u knjigama.

P i š e :

Ramo Hirkić

Tefter (139)

Smail Kličić

14 ReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 15zbor ReprezenT

VELIKA KLADUŠA – Nakon što je krajem prošle godine potpisanugovor sa izvođačem radova orekonstrukciji i dogradnji Centra zakulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“

u Velikoj Kladuši, otpočeli su planira-ni radovi prve faze za koju je obez-bjeđeno 554 hiljade KM. Prva fazapodrazumijeva građevinske radovekoji će prema potpisanom ugovorubiti završeni za 115 radnih dana.Općinski načelnik Admil Mulalićnam je kazao kako će paralelno saprvom fazom radova teći druga fazasa čijom bi se realizacijom započeloodmah po okončanju građevinskihradova. Podsjećamo da je ukupnavrijednost radova 1,5 miliona KM, a

pored sredstava iz općinskog budže-ta, u projektu učestvuje Kanton iGAP.

Bez obzira što se na ovom projektu radi već duže vrijeme, Općinakao osnivač ove Javne ustanove iradnici zaposleni u njoj nespremnosu dočekali početak radova. Statusradnika ove Javne ustanove riješen je tek 14. januara i to na najnepopu-larniji način, otkazima većini odsedam uposlenih. Epilog ovakvogrješenja za radnike rezultat je neus-pjelih dogovora između osnivača iradnika koji su započeli 21. juna pro-šle godine, a nastavljeni i završeni 5. januara ove godine. Na prvomsastanku većina radnika je bila pri-stala na sporazumno neplaćeno jed-nogodišnje odsustvo s posla, među-tim neko je radnicima sugerirao daizaberu povoljniju varijantu - otkaz.Naime, osnivač je radnicima ponudioda zatraže sporazumno neplaćenoodsustvo na godinu dana uz plaćene

doprinose. Nakon isteka sporazum-nog odsustva radnici bi se vratili nasvoja radna mjesta i nastavili raditi unovom i savremenom Centru za kul-turu i obrazovanje. Četvero radnikaodlučilo se za najnepovoljniju varijan-tu, otkaz sa posla i tjeranje pravdeputem sudova. Direktor Javne usta-nove Zlatko Dizdarević zadržan je

l d li i č ti j kt

odsustvu nakon kojeg ga čeka radnomjesto u Centru za kulturu i obrazo-vanje. Paralelno sa gradnjom Centra,priprema se i nova sistematizacijaradnih mjesta u skladu sa novim

sadržajima i ponudi. Radnici koji sudobili rješenja o otkazu dobit ćeotpremnine u skladu sa zakonom.

I prije uručivanja radnicima rješe-nja o otkazima na adresu načelnikaopćine stiglo je otvoreno pismoEnvera Murgića, jednog od radnikaovog Centra, te reagiranjeHelsinškog komiteta za ljudska pravau BiH. Pored Murgića, u pitanju su još radnice Arifa Rizvić i EšefaOkanović, te Dževad Nadarević.

Za i protivotkaza

U Zakonu o radu FBiH iz 1999.godine u članu 86. koji regulira načinprestanka ugovora o radu, izmeđuostalog, u alineji 5 stoji da ugovor oradu prestaje otkazom poslodavca,

odnosno zaposlenika. Slijedeći član,87. citiramo u cijelosti: Poslodavacmože otkazati ugovor o radu uz pro-pisani otkazni rok, u slučaju prestan-ka potrebe za obavljanjem određe-nog posla zbog ekonomskih, tehni-čkih ili organizacijskih razloga, izčlana 98. ovog zakona, kao i u sluča- ju kada zaposlenik nije u mogućnostid i š j b i d

ako poslodavac ne može zaposlitizaposlenika na druge poslove ili gane može obrazovati, odnosno ospo-sobiti za rad na drugim poslovima.

Izmjenama i dopunama Zakona o

radu, Službene novine FBiH, 32/00 učlanu 32. stoji - citiramo: Član 87.mijenja se i glasi: Poslodavac možeotkazati ugovor o radu zaposlenikauz propisani otkazni rok, ako: 1.takav otkaz je opravdan iz ekonom-skih, tehničkih ili organizacijskih raz-loga, ili 2. zaposlenik nije u mogućno-sti da izvršava svoje obaveze iz rad-nog odnosa. Poslodavac može otka-zati ugovor o radu u slučajevima izstava 1. ovog člana, ako se, s obzi-rom na veličinu, kapacitet i ekonom-

sko stanje poslodavca i mogućnostizaposlenika, ne može osnovano oče-kivati od poslodavca da zaposli zapo-slenika na druge poslove ili da gaobrazuje, odnosno osposobi za radna drugim poslovima.

Na adresu direktora Centra zakulturu i obrazovanje i načelnikaopćine stiglo je mišljenje i preporukeHelsinškog komiteta za ljudska pravau BiH vezano za kršenja prava na radspomenutih radnika. Helsinški komi-tet za ljudska prava u BiH obavješta-va naslov da je prijave o povrediprava grupe zaposlenika JU Centar za kulturu i obrazovanje „ZuhdijaŽalić“ ocijenio osnovanim.Analizirajući prijavu Komitet je zapa-zio, da su ultimativnom naredbomJasmin Husić, šef kabineta općin-skog načelnika, Ibrahim Nizandžić,savjetnik općinskog načelnika za pri-vredu i Zlatko Dizdarević, direktor Centra, tražili od podnositelja prijaveda podnesu zahtjev za neplaćeno

odsustvo za period od 12 (dvanaest)mjeseci zbog rekonstrukcije i dogra-dnje poslovne zgrade u kojoj je sje-dište Centra, ne stavljajući ih uzakonsku poziciju koja im pripada počlanu 72. Zakona o radu Federacije.

Komitet podsjeća da se postupciiz radnih odnosa tiču „građanskihprava i obaveza“, tako da je u ovoml č j t š d čl

osnivača Centra i direktora od zapo-slenika da podnesu zahtjev za nepla-ćeno odsustvo je zakonski neprovo-divo i predstavlja vrstu krivičnog djelaprotiv imovine (plaće zaposlenika suimovina u smislu člana 1. Protokola1. uz Konvenciju) i predstavlja postu-panje kojim se isti prisiljavaju da tajčin učine na štetu svoje imovine.

Ovakav zahtjev je i suprotančlanu 72. stav 3. Zakona o radu u

Federaciji BiH. Njime je utvrđeno dazaposlenici imaju pravo na naknaduplaće za period prekida rada zbogkojeg je došlo zbog okolnosti za kojezaposlenik nije kriv (viša sila, privre-meni zastoji u proizvodnji i sl.), aplaće zaposlenicima se isplaćuju nateret poslodavca.

Izbjegavanje ove zakonske oba-veze prema zaposlenicima nosi isto-vremeno i prekršajnu odgovornostposlodavca i odgovornih lica.Predlažući preispitivanje ovakvogpostupka poslodavca, Komitet jemišljenja da bi osnivač Centra, tj.načelnik općine morao i trebao pre-

podržava nezakonitosti, koje zabra-njuje relevantno zakonodavstvo, stojiu pismu koje je potpisao MuhamedDžemidžić, izvršni direktor Helsin-škog komiteta BiH.

Brza reakcijaHelsinškogkomiteta

Pored citiranog pisma, predsjed-

nik Helsinškog komiteta u BiH SrđanDizdarević, potpisao je saopćenje za javnost povodom uručivanja otkazaEnveru Murgiću, članu Helsinškogkomiteta u BiH pod naslovom: „Grubnasrtaj na borca za ljudska prava“. Usaopćenju, između ostalog, stoji kakoHelsinški komitet za ljudska prava uBiH najoštrije osuđuje nezakonituodluku koja je očevidan primjer raz-računavanja nedemokratske vlasti sapolitičkim neistomišljenicima i sa lju-dima visokih moralnih kvaliteta.Zahtijevamo da se Murgić i njegovekolege odmah vrate na posao, te dase Enveru Murgiću i svim drugim bor-

Radnicima na različitenačine riješen status

Započeli građevinski radovi na rekonstrukciji i dogradnji Centra za kulturu

Brza reakcija Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, i prijeizdavanja rješenja radnicima, i pokušaji da zaštite svog člana, a potom iostale radnike Centra za kulturu i obrazovanje za svaku su pohvalu.Međutim, treba podsjetiti da isti Helsinški komitet za ljudska prava u BiHnije nikako reagirao kada je 70 radnika, također iz Velike Kladuše, pre-duzeća „Kladušnica“, u jednom danu dobilo retroaktivne otkaze iz pre-duzeća kojeg su godinama gradili, a na njihova mjesta kriminalnom i jošuvijek nedovršenom privatizacijom dovedeni vlasnici sumnjive prošlo-

sti i novi radnici koji i danas rade. Radnici preduzeća „Kladušnica“ idalje su na ulici, a Helsinški komitet nikako da se sjeti nešto poduzetimada su se radnici između ostalog i njima obraćali. Nemoguće je ne pri-mijetiti kako najviša demokratska institucija u BiH nema isti aršin za svenjene građane. I ova institucija je, nažalost, jednim građanima majka, adrugima maćeha što joj nikako ne služi na čast. O tomu šta je Helsinškikomitet u Velikoj Kladuši poduzeo i uradio za radnike „Agrokomerca“također bi se moglo raspravljati. U svakom slučaju nadaleko se ne sje-ćamo tako brze reakcije i medijske eksponiranosti problema.

Radovi unutar sale Centra

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 18316 IzReprezenT

VELIKA KLADUŠA - Nastav-ljajući aktivnosti vezane za razvojpoljoprivrede Općina Velika Kladuša je za sve zainteresirane pčelarepočetnike i one koji žele obnovitisvoje znanje pokrenula projekt„Druga kladuška škola pčelarstva“.Prema riječima savjetnika općinskognačelnika za poljoprivredu, MirvetaBeganovića, sa ovim projektom, koji je otpočeo prije nešto više od godinudana, nastavilo se da bi se pčelarima

pružila mogućnost specijalizacije, jer je, kako ističe, pčelarstvo značajna

karika u lancu razvoja poljoprivredneproizvodnje na području općineVelika Kladuša.

Projekt „Druga Kladuška školapčelarstva“ sastoji se od teoretskog ipraktičnog dijela u skladu sa agro-tehničkim rokovima i kalendaromradova na pčelinjaku.

-Predviđeno je da škola pče-larstva za početnike traje 60 do 70sati s tim da će biti dvadeset satiteoretskog rada, deset sati vježbi i

20 do 30 sati praktičnog rada napčelinjaku. Tako ćemo pčelare

osposobiti da nakon škole mogusamostalno da se bave pčelar-stvom, kazao je Sulejman Alijagić,predavač.

Baš kao i Prva i „Druga kladuškaškola pčelarstva“ izazvala je velikiinteres kako kod početnika, tako ikod profesionalaca koji žele usavršitisvoje znanje. Podsjetimo, u prethod-nom projektu certifikate o uspješnozavršenoj obuci dobilo je 112 polaz-nika, a s ciljem razvoja pčelarstva

njih 20 dobilo je dva pčelinja društvai paket osnovne opreme. Samir M.

Otpočela sa radom „Druga kladuška škola pčelarstva“

Iznimno veliki interes za školu

široreduškolisposlatiznoAmAm

OrgNuh1.47šitiartikce

Še

RaĆu ZaHaFei E

BIHAĆ - Desetine hiljada turista proteklog je ljeta na sve strane svijeta odnijelo foto-uspomene iz Bihaća, u kojima dominiraju slikepored Grobnice bihaćkog plemstva, poznate ikao Bihaćki sarkofag. No, malo ko od njih zna

da je ovaj monumentalni sarkofag u kamenubihacitu s devet samostalnih reljefa isklesaobihaćki umjetnik Tomislav Turkalj.

-Izraditi repliku originalnog sarkofagapredstavljalo je odista veoma složenposao. Velik dio originalnih kamenih frag-menata je nedostajao, pa je prvo u crteži-ma trebalo rekonstruirati svaki reljef.Fotografije koje sam dobio, onakve kakve

jesu, bile su poprilično nejasne. Ipak samza tri mjeseca uspio vjerno rekonstruiratisve detalje, na što me je obavezao značajovog simbola identiteta grada Bihaća,kazao je Turkalj. Druga bitna stvar koja je dalasnagu umjetniku da istraje jeste činjenica daovako značajan posao čovjek u životu ima pri-liku raditi samo jednom, pa nije bilo govora otome da odustane od istog. S zagonetnimosmijehom Turkalj je kazao kako je sudbinaodredila da upravo on, 120 godina poslije izra-de originalnog djela, radi njegovu repliku.

Naime, umjetnik Tomislav Turkalj je 2005.godine naslikao ulje na platnu sa nazivom„Moj grad“. Na slici dominira čeona strana sar-kofaga s grbom grada Bihaća, ispred kojeg

zamišljena i sjetna sjedi djevojka. Sa ova dvasimbola, kaže, želio je ispričati priču o historij-sko-kulturnom bogatstvu ovog grada, njegovojsvevremenosti, neuništivosti, trajanju i mlado-

sti... Samo tri godine nakon nastanka ovogdjela, slijedom sudbine, upravo je slikar Tomislav Turkalj angažiran da rekonstruira iiskleše u kamenu repliku sarkofaga.

Kako se usudio uzeti u ruke čekić i dlijeto

i raditi po prvi put u životu u kamenu i to baš

ovako značajan i zahtjevan posao, umjetnik jekazao da je dobar poznavatelj anatomije imaterijala, ali i dovoljno hrabar da se okuša unečemu novom i nepoznatom.

- Osjetio sam da veoma vjerodostojnomogu obaviti i ovaj posao, kaže Turkalj.Sada, nakon svega, Turkalj misli da je uspionačiniti svoje umjetničko životno djelo.Naravno da se, kako je i sam kazao, namučio,ali i dobro naučio tehniku rada u mokrom,vlažnom i suhom kamenu. Posao klesanja tra- jao je sedam mjeseci, na temperaturama

zraka od minus osam do plus 22 stepena i to je za pomenutog umjetnika bila veoma velikaškola.

Replika sarkofaga postavljena je počet-

kom ljeta ove godine u najužem središtuBihaća, na originalnu lokaciju, pokraj tornjacrkve Svetog Ante. -Najveća mi je nagradato što se ljudi dive mom djelu, koje nastav-lja priču o historiji, sadašnjosti i budućno-sti ovoga grada, kazao je bihaćki umjetnik.

Kako se navodi u oskudnim historijskimdokumentima, u sarkofag su bili smješteni

posmrtni ostaci uglednih građana i plemićaBihaća koji su poginuli u borbama za odbranugrada od Osmanlija.

Grobnica hrvatskih velikaša je na listi

nacionalnih spomenika BiH. Originalni kamenifragmenti pohranjeni su u depou MuzejaUnsko-sanskog kantona, a replika majstoraTomislava Turkalja u centru grada nastavljakazivati priču o burnoj prošlosti slobodarskoggrada. Rusmir KARAT

Umjetnik Tomislav Turkalj i njegovo djelo koje je simbol identiteta grada

Isklesana replika kamenog sarkofaga plemića

-Ovo je fenomenalno urađe-no. Ne mogu da vjerujem da je ovo Turkaljev prvi rad u kamenu , kazala je ElenaMonaco, profesorica anatomi-

je crtanja u Torinu. -Ja ovo ne bih mogaonapraviti. Turkalj i nije svjestan veličinesvoga kiparskog djela. Ovo je izuzetanspomenik , prokomentirao je Mirza Morić ,svjetski poznati kipar iz Pariza.“

CAZIN - Revijom plesa održanom u pre

Postavka vojničkih eksponata kolekcionara Edina Seferovića

Bogata i neobična zbirka oružja i druge opreme

BužipaddnoBužičjukišake.i lovoćn

Ekipna tpadbrać

Plesni klub „

Predavač Škole pčelarstva je vrsni pčelar prof. Sulejman Alijagić

Tomislav TURKALJ, bihaćki umjetnik poredreplike kamenog sarkofaga u staroj gradskoj

jezgri kod Crkve Sv. Ante Padovanskoga

Devastirana kamena grobnica hr vatskoga kraljevstvau središtu Bihaća prije temeljite obnove

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 17r ReprezenT

ONJA SLAPNICA – Slapničani koji živesvijeta realizirali su i ove godine, drugu poakciju darivanja najmlađih učenika Osnovne„Donja Slapnica“. Za najmlađe ove škole

učeno je 205 paketića sadržine standardnihiša i dječjih igračaka. Cijena ovih paketićaila je 10,00 KM. Akcija je povedena u

rici, Kanadi i Austriji, a njeni pokretači urici bili su Salih Bahić i Šefik Kurtić.vu humanu akciju na terenu je realiziraonizacioni odbor čiji nas je član Nijaznović obavijestio kako je preostalo još,00 KM neutrošenih sredstava koje će utro-a nabavku nekoliko paketa prehrambenihla, higijene i odjeće za najugroženije porodi-Mjesnoj zajednici koje će sami odabrati.

Inače, za realizaciju ove aktivnosti ukupno je pri-kupljeno 3.506,00 KM.

Namjera je Organizacionog odbora da se ovahumana akcija nastavi i da postane tradicionalna,naravno sa željom da se u narednoj godini pove-ća broj njenih učesnika. Organizacioni odbor jeupoznao sa akcijom načelnika općine VelikaKladuša, Admila Mulalića, koji je također izraziozadovoljstvo što se i ove godine obavljaju akcijeovakvog humanog karaktera za mališane sapodručja općine Velika Kladuša.

-S obzirom da u ovoj godini u skupljanju iorganizaciji podjele paketića prednjači Mjesnazajednica Donja Slapnica, ovom prilikom želimčestitati donatorima iz Amerike, Kanade kao iAustrije, na prikupljenim sredstvima i uspje-

šnoj realizaciji ovog skromnog projektaOrganizacionog odbora, kazao nam je Nijaz

Nuhanović.Esad ŠABANAGIĆ

Slapničani iz dijaspore obradovali mališane osnovne i područne škole u rodnom kraju

spješno provedenakcija

Koordinatori prikupljanja sredstava u Arizoni i Iowi bili su ik Kurtić i Izet Osmankić, a prikupljeno je 670 dolara.Šefik Kurtić, Husein Ćufurović, Adil Abdić, Šaban Murtić,im Hušidić (50 dolara), Rasim Murtić (40 dolara), Dževad urović, Ismo Murtić, Emin Kurtić, Husein Murtić (30 dolara),id Kurtić, Jasmin Ćufurović, Jasmin Murtić, Amir Kurtić,iha Kurtić, Ibro Osmankić, Izet Osmankić, Kasim Nuhanović,id Muheljić, Vehab Muheljić, Abdija Nuhanović, Nisveta Rekić es Nuhanović (20 dolara).

Akciju prikupljanja sredstava u državi Michigan organizirali su i realizirali Asim Latić i Šemsudin Dizdarević. U ovoj akciji prikupljeno je također 670 dolara, a odazvali su se: Asim Latić,Samir Latić, Kasim Latić, Almir Latić, Sejad Selimagić, Sevad

Selimagić i Nermin Nuhanović (50 dolara). ŠemsudinDizdarević, Suad Selimagić, Irfad Selimagić, Omer Hašić,Mersud Nuhanović, Zijad Balić, Mehmed Selimagić, MustafaKoštić, Zajko Šakanović, Fikret Pilipović, Rifet Pilipović, ZuhdijaSelimagić, Fadil Murtić, Mustafa Nuhanović, Hasib Selimagić i Ahmo Čampara iz Mostara (20 dolara).

Identična akcija realizirana je i u Kaliforniji kojoj je na čelu bila Vesna Murgić-Bilić. U ovoj akciji prikupljeno je 500dolara, au njoj su učestvovali Vesna Murgić-Bilić (100), Mujo Bilić, Nijaz Dizdarević, Mirzet Hušidić, Senad Kasumović, Samir Bilić, Safet

Bilić, Emsud Dizdarević i Esma Družanović (50 dolara).U akciji koja je provedena u Kanadi, čiji je koordinator bio

Mirsad Bahić, prikupljeno je 200 dolara (Mirsad Bahić, Senad Bahić, Zehida Bahić i Rekica Muheljić po 50 dolara).

U akciji u Chicagu koordinator je bio Safet Bahić, a prikupljeno je 340 dolara. Optimum granite (200 dolara), Mac granitei Zuhdija Bašić (50 dolara), Samira Ajdinović i Sulejman Holić (20 dolara).

U sveobuhvatnoj akciji učestvovala su 64 donatora, a prikupljen je ukupan iznos od 2.380 dolara.

Ovoj akciji koja je realizirana u Americi i Kanadi pridružili su se i Slapničani iz Austrije koji su prikupili 170 eura. Omer Nuhanović, Edis Nuhanović i Izet Murtić (50 eura), IrfanNuhanović i Husein Ćufurović (10 eura).

pro-

VELIKA KLADUŠA - Pretprošle sedmiceu Caffe baru „Teenager“ u Velikoj Kladušiobavljeno je izvlačenje dobitnika nagradakoje je ovaj kafić obezbijedio za sve svojegoste. Učešće u nagradnoj igri imali su svigosti koji su u protekla tri mjeseca naručili bilokoju vrstu i količinu pića, a uz koji su dobivalikupone.

Vlasnik kafića obezbijedio je kao glavnu

nagradu vrijedan kompjuter i kompjuterski stočija je ukupna vrijednost 1.000 KM. Poredove nagrade, bilo je još šest manjih nagradakoje su obezbijedili sponzori ADDA Promet,Brothers Computers, Rostfrei Centar, proda-vnica Zlatni ljiljan i Građevinarstvo Pilipović.Dobitnik glavne nagrade je stalni gost AdisMašić, a ostale nagrade su također dobiliuglavnom stalni gosti ovog kafića. Elvis M.

UŽIM - Na području općine, nakon obilnih kiša, snježnih

vina i plavljenja područja nizvo-olinom rijeke Bužimice sve oda do Radića mosta na podru-

elike Kladuše, pala je i ledenaoja je okovala šume i voćnja-slijed toga došlo je do pucanjaljenja drveća, pa su štete naacima, ali i šumama ogromne.

za održavanje cesta su stalnorenu jer slomljeno drveće čestoi na ceste, čime ugrožava sao- j tj. učesnike u saobraćaju.

Posebno su ugrožena visinska

područja Konjodora, ElkasoveRijeke, Radoča, Dobrog Sela iBućevaca. Na putu Bužim - Cazinpreko Konjodora došlo je i do klizi-

šta, ali su ekipe „Kov-grada“ veomabrzo intervenisale, tako da nije bilovećih zastoja na ovoj dionici puta.

Ovi hladni dani ne jenjavaju i poovim nabrojanim visinskim kotama je stalno temperatura ispod nule, pase drveće i voće pod teretom ledastalno lomi i dalje ugrožavajući nekeputne komunikacije, ali se i štetestalno povećavaju. Jedino je priroda

čarobna za ljubitelje fotografije kojiovih dana obilaze ovakve terene iuživaju u fotografiranju ovakvih pej-zaža. N. V.

Led okovao šume i voćnjake

gromne štete na voćnjacima

nigma“ proslavio prvi rođendan

Caffe bar „Teenager“ nagradio svoje posjetitelje

Kompjuter Adisu Mašiću

Podjela paketića u školama

Pregled učesnika u humanoj akciji rivanja djece Osnovne škole „Donja

Slapnica“ iz Amerike i Kanade:

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 18318 IzborReprezenT

SANSKI MOST - Mjesnu školu uselu Podvidača, koje je udaljenodvadesetak kilometara od SanskogMosta, trenutno pohađa devetoroučenika bošnjačke i srpske naciona-lnosti uzrasta od prvog do četvrtograzreda osnovne škole. Ova škola jeobnovljena prije pet godina sredstvi-ma međunarodnih humanitarnihorganizacija. Inače, ovo je najudalje-

nija obrazovna ustanova na područjuopćine Sanski Most i smještena je napodručju koje je prometno izolirano.

Ovaj kraj se nalazi na tromeđi triopćine, Sanskog Mosta, NovogGrada/Bosanskog Novog i OštreLuke, te na granici dvaju entiteta. Triopćine spaja makadamski put, teškoprohodan za loših vremenskih uslo-

va. Prema riječima učiteljice RazijeNafić, posebno je teška situacijakada padne snijeg. - U ovim krajevi-ma ima ga više nego dovoljno, aputevi se slabo čiste i održavaju.U takvim uslovima vrlo je teškoodržavati nastavu, jer učenici izudaljenijih sela nisu u mogućnostidoći na nastavu, kazala je učiteljicaNafić. Prema riječima učiteljice

posjetioci u ovoj školi su rijetki, uče-nike nažalost češće posjećuju divlježivotinje iz šuma obližnjeg Grmečanego ljudi.

-Često vidimo srnu ili lisicu, ani vuk nije rijetkost, sa smijehomkonstatuje učiteljica. Svi učenici kojipohađaju školu smješteni su u jed-nom odjeljenju, što dodatno kompli-

kuje nastavni proces, obzirom na nji-hovu različitu starosnu dob.Učiteljica ističe i problem dotrajalog

lokalnog vodovoda koji presuši u ljet-nim mjesecima. I pored svih teškoća,kako kaže Nafić, učenici u ovoj malojškoli savršeno se slažu, a druže se ivan učioničkog prostora, što jeveoma pohvalno, obzirom na sveu-kupnu situaciju i huškačku retoriku sove ili one strane. Djeca trebaju znatigledati u budućnost koja im i pripa-

da, a bila bi im i svjetlija da se i bhfunkcionari revnije posvete izgradnjiiste. Mališani Podvidače im mogu biti

za primjer u međusobnom ophođe-nju, saradnji i komunikaciji.

-Našu školu pohađa petoroučenika srpske i četiri učenikabošnjačke nacionalnosti. Kada bise i političari u BiH slagali kao oni,svima bi nam bilo mnogo bolje ,konstatovala je na kraju učiteljicaRazija Nafić. Zlatan ČEKIĆ

VRNOGRAČ - Novinarska sekcija u našoj školipostoji već nekoliko godina, ali mi smo prvi put njeničlanovi. Pratimo i pišemo o svim važnijim događajimakoji su vezani za našu školu. U radu nam pomaže našnastavnik Sabahudin Husić, koji je rukovodilac ovesekcije. U ovom broju ćemo vam kazati nekoliko riječio sebi. (slika s lijeva na desno). Ja sam AdnaMekanović, učenica VI razreda, dolazim izMekanovića, rođena sam u Velikoj Kladuši, vrlo dobraučenica i želim jednog dana da budem novinar. Ja sezovem Rifeta Halikotić, učenica VI razreda, dolazimiz Elezovića, rođena sam u Velikoj Kladuši, odličnasam učenica i želja mi je jednog dana da postanem

novinar. Zovem se Dalila Grošić, učenica sam VI raz-reda, dolazim iz Vrnograča, rođena sam u VelikojKladuši, odlična sam učenica i želja mi je jednog danapostati novinar. Zovem se Amanda Sadiković, učeni-ca sam VI razreda, dolazim iz Šestanovca, rođena

VRNOGRAČ - Na sedmi januar 2010. godine zajedno spomenutim nastavnim osobljemčlanovi novinarske sekcije posje-tili su dvije porodice u BosanskojBojni i tri učenika iz tih porodica.Bosanska Bojna je udaljena okoosam kilometara od Vrnograča iovi učenici nemaju nikakav prije-voz do škole, već idu pješice i došest kilometara do glavne cestena Radića Most. Za ovu posjetuobezbijedili smo i skromnepoklone za naše vršnjake. Ipak,učinilo nam se je da je njima naj-

smije sam tuda da prolazi svakidan u školu i iz škole.

-Imamo mi put do kuće, alikojim se može ići samo ljeti ,kaže Nikola, a zimi i gostimoraju pješice nekoliko kilo-metara da bi došli do nas .

Nakon pola sata pješačenjastigli smo pred jednu skromnukuću, koja je sva zračila nekomgostoljubivošću. Pred vratima sunas dočekali njegovi roditelji, jako iznenađeni. Pošto smo sepozdravili i čestitali Božić oni sunas pozvali u kuću. Pri ulasku u je i sam kazao, je taj što mu je

škola toliko daleko. Osim toga u

blizini nema druge djece, pa jeNikola uskraćen i za dječju igru,druženje i radost. Međutim, ništato pomenutog učenika ne spre-čava da redovno pohađa nasta-vu, da obavlja sve svoje đačkeobaveze i bude primjeran i vrlodobar učenik. Kaže da želi zavr-šiti školu i jednog dana postati

trenutku naše posjete Nikola bionajsretnije dijete potvrdile sunam suze u njegovim očima. Bilesu to sigurno iskrene suze rado-snice koje nije mogao skriti.Ubrzo smo ostavili Nikolu u topli-ni njegovog doma, a mi smo kre-nuli dalje.

Vratili smo se onim istimdugim, snježnim i blatnjavim sta-zama do auta i uputili se premakući naših vršnjaka Snežane iStanka Ćeran. Rekli su nam „da još čekaju vodu da se napiju kojuim je obećala vlast općine VelikaKladuša još prije pet godina“, te

su izrazili nadu da će jednogdana nestati obećanja i da će sepreći na djela. I porodica Ćeran je izrazila veliko zadovoljstvonašom posjetom i nije krila svojuradost. I ovom prilikom smo uru-čili vršnjacima skromne poklone ikrenuli kući. Dok smo se vraćalikući pitali smo sami sebe, da li je

Biti prepušteni namilost i nemilost...

Među člano-vima sekcijeOsnovne škole„1.mart“ Vrnograč

javila se ideja daza dan Božića posjete naševršnjake pravoslavne vjeroispovi-

jesti, koji pohađaju nastavu uCentralnoj školi u Vrnograču.Ideju su realizirali uz pomoćnastavnika Sabahudina Husića,našeg rukovodioca, direktoraškole Ćamila Čuturića i nastavni-ce Zilhe Tumbul.

I pored brojnih teškoća,učenici u ovoj maloj

školi savršeno se slažu,a druže se čak i vanučioničkog prostora

što je veoma pohvalno,obzirom na sveukupnusituaciju i huškačku

retoriku s ove ili onestrane. Djeca trebaju

znati gledati ubudućnost koja im i

pripada, a bila bi im i svjetlija da se i bh funkcionari revnije

posvete izgradnji isteu čemu mališaniPodvidače im mogubiti idealan uzor.

Škola na tromeđi, sa samo devet đaka srpske i bošnjačke nacionalnosti

Tolerancija učenika za

primjer bh političarima

Posjeta kolegama iz školskih klupa pravoslavne vjeroispovijesti Novinarska sekcija OŠ „1. mart“ Vrnograč: Nešto o nama

Devet đaka sa nastavnicom Razijom Nafić

“

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 19ntervju ReprezenT

ReprezenT: Kakvom u najkra-ćem ocjenjujete 2009. godinu?

Ismet P.: Za 2009. godinu može-mo reći - ne ponovila se!Najteža je togodina iza rata za privredu. Najtežesu pogođeni izvoznici – metalnaindustrija, industrija rashladnih ure-đaja te drvna industrija i građevina-rstvo. Otežano je bilo dobivanje kapi-tala uz značajno povećanje kamata ioštrije procedure. Bila je to teška ikomplicirana godina. Imamo prvi putiza rata pad industrijske proizvodnje

za 17%, izvoza 20%, dok je uvozmanji za 27%. Od 18 industrijskihgrana samo tri bilježe rast: proizvo-dnja hrane, tekstila i snabdijevanjeelektričnom energijom. Svjetska fina-ncijska kriza i recesija su najvišepogodile izvoznike, te domaće građe-vinarstvo sa domino efektom

ReprezenT: Kakvim konkretnijimpodacima raspolažete u kontekstuovih podataka?

Ismet P.: Izgubili smo oko 3.000radnih mjesta, ali taj podatak, naža-

lost, ne iznenađuje jer godinamaUSK ima najveću nezaposlenost uFBiH. Recimo 1998. godine bilo je31.030 zaposlenih, a nezaposlenih29.461 dok 2009. godine bilježimo34.287 zaposlenih, a 36.277 nezapo-slenih. Ovi podaci govore da tranzi-cijski procesi koji su trebali dati pozi-tivne efekte, nisu dali rezultate, prije

ni kantonalne politike koje bi podrža-vale projekte koji stvaraju nova radnamjesta. Nemamo integrirajućih infra-strukturnih projekata koji uključujuUSK, a javnih radova od lokalnih dodržavnih vrlo je malo i sve je na čeka-nju.

ReprezenT: Kakvom onda viditetekuću, 2010. godinu?

Ismet P.: Procjene stručnjaka iinformacije iz privrede govore namda će 2010. godina biti još teža, a dase može očekivati stabilizacija stanja

tek u četvrtom kvartalu godine.Evropske najrazvijenije zemlje su većkrajem 2009. godine izašle iz recesije, a to je nada za naše izvoznike daće povratiti tržišta i kupce te dobitinove i veće narudžbe.

ReprezenT: Kako se sa pobroja-nim problemima nosila naša kanto-nalna vlast?

Ismet P.: Aktuelna vlast čini malokonkretnog da ublaži posljedice eko-nomske krize. Skupština USK-a je

Vlada nije iskoristila?Ismet P.: Bez obzira na sve

navedeno, USK ima resurse, prijesvega ljude, prirodne sirovine, okoliš,Nacionalni park, energetske i šum-ske potencijale koje treba pretvoriti u

razvojne projekte. Ko će to uraditi?Vlada treba uložiti sredstva u istraži-

vanje, promociju, urediti poslovniambijent, a strani investitori investira-ti.

ReprezenT: Kako stoji našKanton u usporedbi sa drugima?

Ismet P.: USK u svim elementi-ma zaostaje za prosjekom FBiH, agledamo li statistiku po kantonimaprema broju nezaposlenih od nas je

novca postoji kontinuirano problemnestabilne Vlade: jedan ministar donosi mjere za ublažavanje poslje-dica ekonomske recesije, a drugi ihtreba realizirati!? Veoma su loširezultati privatizacije što kao posljedi-

cu donosi puno zatvorenih fabrika iradnih mjesta, nemamo jasne strate-

gije niti dovoljno kapitalnih projekata,nemamo institucije koja bi radila naprojektima razvoja i vodila brigu oimplementaciji donesenih projekata iprograma, nemamo razvijenu infra-strukturu za razvoj malih i srednjihpreduzeća, nemamo educiranekadrove za razvoj, bescarinske zone,poslovne-poduzetničke zone, inku-

menadžment, kvalitet, sredstva iposlovnost.

ReprezenT: Kakva je u ovakvomstanju uloga Međunarodne zajedni-ce?

Ismet P.: Sve reforme kasne,

sporo idemo ka Evropskoj uniji, zatona slamku dobivamo fondove za

podršku reformama, a jedina reformakoju ni jedan nivo vlasti nije dotakao je reforma javne uprave i potrošnjekoja je 50% veća od standarda uEvropskoj uniji. Možda se tu nalazerezerve i sredstva za razvoj, privre-du, socijalne kategorije itd. Bez jačegpritiska međunarodne zajednice idonatora – sponzora, BiH će sama

IsmetPašalić,predsjednik

Privredne komore

Unsko-sanskog

kantona

Razgovor s povodom:

Teška i komplicirana godina,NE PONOVILA SE!

Naš sagovornik je prije ove dužnosti u prvoj Vladi USK-a od 1996. do 1998. godine obnašao duž-nost ministra privrede, industrije, energetike i rudarstva. Nakon tog mandata Pašalić je došaou Privrednu komoru gdje je sa saradnicima radio u podstanarskim prostorima da bi danasPrivredna komora imala svoj vlastiti prostor na dvije lokacije u gradu. Baš u tom perioduPrivredna komora se profilirala kao nevladina, nepolitička i neprofitna organizacija koja je

do sada realizirala na desetine uspješnih projekata od čega izdvajamo Regionalnicentar za podršku malim i srednjim preduzećima uz pomoć Evropske komisije,

te Projekt ženskoga poduzetništva, a trenutno je još nekoliko projekata u faziosmišljavanja i realizacije sa partnerima Komore. Privredna komora USK-

a već duže vrijeme ima svoj rejting, kako u međunarodnim institucijama, tako i u komorskom sistemu u BiH te okruženju. Svakako

je najvažniji projekt Privredne komore sajam EKOBIS koji ćese ove godine održati po osmi put sa stalnom uzlaznom lini- jom, kako u kvaliteti, tako i u kvantiteti sadržaja.Pored svega, ovaj intervju radimo kako bi iz prve ruke našim

čitaocima prezentirali zvanične i najtačnije pokazatelje pri- vrednih kretanja u prošloj godini. Privredna komora je među

prvima institucijama u USK-a čiji su izvještaji za prošlu godinu usvoje-ni i doneseni novi za 2010. godinu sa zvaničnim statističkim podacima.

Razgovarao: Esad ŠABANAGIĆ

Naši zastupnicina višim nivoimavlasti trebali biboriti se skupa sa

Vladom i svima nama da

nam pripadne više grantova,direktnih investicija, projeka-ta infrastrukture itd. Do sada

je USK participirao svegaoko 3% ukupnih sredstava, anaš Kanton čini 12% teritori-

je i 15% stanovništva FBiH?!

“Najveći problem uUSK-u je nezapo-slenost i besper-spektivnost mla-

dih. Nikoga ne zabrinjavagubitak 3.000 radnih mjesta -to su npr tri fabrike poput“

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


Kao i uvijek do sada rasprava o NacrtuZakona o plaćama i naknadama u organimavlasti Federacije BiH izazvala je medijsku paž-nju i razne komentare koji ne idu u prilog onimakoji su svojim glasom podržali donošenje ova-kvog nacrta zakona.

Klub zastupnika DNZ BiH je bio protiv ova-kvog zakonskog rješenja jer smatramo dabudžet FBiH ne može izdržati nova optereće-nja i povećanja plaća. Prilikom donošenja prije-dloga uložit ćemo amandmane koji će ukinuti iumanjiti neke naknade, jer teret teške ekonom-sko-socijalne situacije trebaju nositi svi.

Tekst koji je ponudila Vlada FBiH uz obra-

zloženje da je potrebno definisati oblast raspo-djele plaća i naknada zaposlenih u organimavlasti Federacije BiH na jedinstven i jednaknačin nikako nije mogao biti dobra osnova zadonošenje prijedloga. Da je to tako govori i vrlobrzo reagiranje Svjetske banke i mišljenje daono što je usvojeno baš i nije u skladu sa pre-govorima i dogovorima koje su nedavno vođe-ni.

Očito je Vlada FBiH podcijenila pregovara-če rukovodeći se time da će kroz redovnu pro-ceduru donošenja zakona dobiti na vremenu, au međuvremenu dobiti sredstva koja će kao ido sada podijeliti stranačkim poduzetnicima,

prijateljima i rodbini. Kao protuusluga slijedile bidonacije za kampanju. To znaju i gospoda izSvjetske banke te su zbog toga oprezni i sum-njičavi i provjeravaju svaki detalj. Međutim,koliko god sumnjičavi bili, sve što donese ova-kav sastav Vlade mora se bar tri puta kontroli-rati.

Do sada je nebrojeno puta ta ista Vladapokazala nekorektno i dvolično ponašanje, uzveliku dozu nesposobnosti i nepoštenja. To sevidi i u Zakonu o plaćama i naknadama gdje sekaže da se predložena rješenja temelje naiskustvima zemalja u tranziciji koje su provodi-le reforme plaća, kao i na iskustvima drugih

zemalja koje imaju stabilnu ekonomiju i siste-me javne uprave sa dugogodišnjim iskustvom.Propisani su platni razredi i koeficijenti za kate-gorije nositelja izvršnih funkcija, izabranih duž-nosnika i savjetnika, državnih službenika inamještenika kao i policijskih službenika i služ-benika sudske policije. Osnovica bi bila jedin-stvena i donosila bi je Vlada u dogovoru sa sin-dikatom. Kantoni, općine i gradovi u Federacijiće svojim propisima o plaćama i naknadama

U samom zakonu ima i niz nelogičnosti ina neki način diskriminacije. To se posebnoodnosi na različit tretman izabranih zvaničnikakoji dolaze iz Sarajeva i zvaničnika koji dolazeiz drugih krajeva Federacije BiH. Po svemuovome nameće se zaključak da je najbolje dase izmjeni Izborni zakon gdje bi se mogli biratisamo zastupnici iz Kantona Sarajevo, a koji bipredstavljali cijelu Federaciju, čime bi se ušte-djela sredstva za smještaj, dnevnice i prevoz.Ionako gotovo 50% svih sredstava završava ukantonu Sarajevo. Iz svega proizlazi da nećebiti prevelika šteta ukoliko bi u Parlamentu sje-dile samo Sarajlije. Ono što iznenađuje i što se

svakako mora osuditi je da Vlada uzima sebiza pravo da utvrdi i druge naknade, koje nisupropisane ovim zakonom. Godinama su milioniKM isplaćivani za učešće u raznim komisijamaministrima i njihovim poslušnicima unutar mini-starstava, za rad koji je u djelokrugu njihovogposla. Isto vrijedi i za učešće u upravnim inadzornim odborima, tako da se znalo desiti daneki od članova dobiju naknade u visini svoje trimjesečne plaće.

Drugo pitanje je ogroman administrativniaparat, koji je umjesto smanjenja od 30%,povećan za 30%. Raditi u organima uprave bilokojeg nivoa vlasti je čisti dobitak na lutriji i tu

čast imaju samo privilegovani. Kada se raspi-suje konkurs za popunjavanje nekog radnogmjesta unaprijed se zna ko treba konkurirati iko će biti primljen. Lanac je uvezan od organauprave općine do Agencije za državnu službu inikakve žalbe i tužbe ne mogu poremetiti odno-se koji su uspostavljeni. S druge strane, imamoposrnulu privredu i radnike koji svaki dan stre-pe hoće li ostati bez posla i izgubiti i ono malocrkavice što imaju.

O zapošljavanju radnika, poticajima koji bizadržali postojeća radna mjesta i otvorili nova,davanju povoljnih kreditnih sredstava za sre-dnja i mala preduzeća, poticajima u poljoprivre-

di i slično niko se u Vladi ne bavi ozbiljno, nitise previše brine. Svi mole boga da završi ovajmandat, kako bi sa novom pričom i obećanjimakrenuli u ponovno osvajanje vlasti.

Zato građanima preporučujemo da se štoprije probude i da što budniji dočekaju 3. okto-bar. Vremena je malo, ali ako se iskoristi napravi način, rezultat neće izostati. Ne dozvoliteda se ružan san pretvori u noćne more koje ćevas pratiti još dugo dugo vremena A kako će

18. januar 2010. godine, broj 18320 Plaćeni prostorReprezenT

Ko se još od Krajišnika ne sjećapriča o Huski Miljkoviću, Krajišniku,

heroju iz naroda, seljaku-pukovni-ku...Bez obzira kako ga nazivali ikakvo mišljenje o njemu imali, niko nemože poreći da se radi o izuzetnomčovjeku, čovjeku kojem je čast i njego-va Krajina na prvom mjestu, čovjekukoji je znao da svijet nije crno - bijeli ida nisu partizani ti koji su sveopćedobrice, a svi ostali loši.

Možda je vrijeme još ranjivo zaovakve priče, ali čini se da kako vrije-

me prolazi i kako rovarimo ovu našuzemlju bosansku sve više uviđamo dastvari ni u našoj bliskoj prošlosti, apogotovo danas, nisu baš crno - bijele,ima tu mnogo sive. Napretek...

Brojni su primjeri koji potvrđujuove tvrdnje i ima ih svuda oko nas,počev od već pomenutog, pa prekobraće Pozderac, Fikreta Abdića i tako

dalje, i tako bliže...Valjda je to usud naš krajiški da

smo u lošim vremenima vrlo dobri, a udobrim vremenima, dobrim za sve nasili pojedinačno, vrlo loši...Valjda smozato danas u situaciji kad svi skupa iova naša Krajina sa nama ovakvimakakvi smo, nemamo ništa.

Jedno ostaje zasigurno, akodođeš i situaciju da ti tvoj Krajišnikpruža ruku spasa, nemoj je ni tražiti,

bolje ćeš se osjećati znajući da je nisini tražio, jer ako je zatražiš budi sigu-

ran da će ti je odrezati... Figurativno,naravno...Elem, u toj i takvoj Krajini i sa tim i

takvim Krajišnicima mi jurišamo nabedeme Evropske unije, koja nas,očito je, neće, a svakog dana sve višeuviđamo zašto nas neće... Do nas je itačka.

Nermin Purić

Iza svakog naprednijeg Krajišnika stoji njegov Bajro Baba

[email protected]

Najbolje je da samo Sarajlijepredstavljaju Federaciju BiH

Na inicijativu poslanika Rifata Dolića Predstavničkidom Parlamenta BiH raspravljao je o informaciji o podu-zetim aktivnostima u BiH u vezi sa preventivnom zaštitomi borbom protiv pandemijske gripe izazvane virusomH1N1, ili virusom „svinjske gripe“, kako se u javnostipopularnije zove.

Na početku svoga izlaganja Dolić se zahvalio Ministrucivilnih poslova BiH što je ekspeditivno i promptno reagi-rao na Inicijativu za podnošenje ove informacije jer, kako

je kazao, „tako ozbiljan i odgovoran odnos ovaj problem izaslužuje“.

„Dobro da ovaj gorući problem svijeta danas, od koga je do danas u svijetu život izgubilo oko 10.000 građanana vrijeme izazove reakcije onih institucija koje su odvitalnog značaja za njegovo suzbijanje i ublažavanjeposljedica. Ja nemam šta posebno dodati ovoj Informacijii informaciji koju je Ministar podnio na prošloj sjednici, ali

bi bilo dobro da znamo kakva je situacija sa aktivnostimana preventivnoj zaštiti u smislu nabavke i upotrebe odgo-varajućih vakcina protiv gripa i kakva je snabdjevenostsa lijekovima za liječenje oboljelih od virusa.

Dobro bi bilo da informacija sadrži i statistiku raspro-stranjenosti bolesti odnosno broj i stanje oboljelih i brojsmrtnih slučajeva od posljedica oboljenja od virusa H1N1 kako u BiH, tako i u okruženju, jer tu ima obmana idezinformacija ovisno od kojeg medija ili institucije infor-macija dolazi. Davanje ovih podataka zvanično je bitnone iz razloga da bi se širila psihoza i strah od ovog viru-sa, već iz razloga da bi se uozbiljila preventivna zaštita iborba za suzbijanje pandemije“, zaključio je Dolić nagla-sivši da je neophodno sugerirati da se maksimalno i nasve načine intenziviraju informativne i edukacijske aktiv-nosti o ovome virusu, jer građani sa velikom potrebom ipažnjom prate sve aktivnosti po ovom pitanju.

U vezi sa delegatskim pitanjem delegata u Domunaroda Parlamenta Federacije BiH KenanaKeserovića u vezi sa umanjenjem naknada za civil-

ne žrtve rata u iznosu od 20% za august 2009. godi-ne stigao je odgovor iz Vlade Federacije BiH u kojemse objašnjava zašto je i na temelju čega došlo doumanjenja.

“Parlament Federacije BiH usvojio je Zakon onačinu ostvarivanja ušteda u Federaciji BiH, koji jestupio na snagu 01.07.2009. godine, a objavljen u„Službenim novinama Federacije BiH“ broj: 50/09 od31.07.2009. godine. Ovim Zakonom se privremeno, urazdoblju trajanja Stand by aranžmana BiH saMeđunarodnim monetarnim fondom, uređuje načinostvarivanja ušteda u sredstvima budžeta FederacijeBiH. U članku 7. ovog Zakona utvrđeno je da „visina

tekućeg granta za civilne žrtve rata koji se isplaćujeiz Budžeta Federacije iznosit će mjesečno u visinisredstava za te naknade isplaćene zaprosinac/decembar 2008. godine umanjene za 10%“.Sukladno tome, obračun novčanih naknada odsrpnja/juli 2009. godine i dalje dok je na snazi ovajZakon, za lične, porodične invalidnine i mjesečnolično novčano primanje civilnih žrtava rata u F BiHvršiti će se u umanjenim iznosima od 10% po korisni-ku prava

kašnjenja u objavljivanju navedenog Zakona uSlužbenim novinama F BiH, obračun zahtjeva za mje-sec kolovoz/august morao se izvršiti u umanjenomiznosu od 20% (10% za mjesec srpanj/juli i 10% zakolovoz/august. 2009. godine), nakon čega je nastav-ljen redovan obračun naknada rujan/septembar sazakonski utvrđenim umanjenjem od 10%, sve do trajanja važenja Zakona o uštedama“, kaže se u odgo-voru na ovo delegatsko pitanje.

Na posljednjoj sjednici Skupštine USK-a održa-noj 28.12.2009. godine poslanik DNZ BiH KenanKeserović postavio je poslaničko pitanje direktoruStambeno-komunalnog fonda Općine Cazin u Vezi sa javnom rasvjetom u Pećigradu. „Koji su razlozi da MZPećigrad čeka više mjeseci javnu rasvjetu i koji jetačan vremenski rok rješavanja ovog problema gra-

đana MZ Pećigrad?“, glasilo je pitanje poslanikaKeserovića.

”U MZ Pećigrad, općina Cazin, uz magistralniput M 4.2 već više mjeseci nema javne rasvjete, iako je rekonstrukcija puta završena te otklonjen razlogzbog kojeg odmah rasvjeta nije postavljena, a to je‘’izgradnja stopa za postavljanje stubova javnerasvjete’‘. Obzirom, da se u blizini nalazi škola, a uzsami put su autobusna stajališta na kojima djeca i

Poslanička pitanja i odgovori◘

Izlaganje Rifata Dolića o borbi protiv „svinjske gripe“

Pojačati edukaciju građana o „svinjskoj gripi“Osvrt na sjednicu

Parlamenta

Kenan Keserović:

Zašto su umanjene naknadeza civilne žrtve rata?

Kenan Keserović:

Kada će biti riješen problemsa rasvjetom u Pećigradu?

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 21laćeni prostor/Marketing ReprezenT

Poštovani građani VelikeKladuše, dragi sugrađani,najavljena predstava u

Centru za kulturu i obrazovanje“Zuhdija Žalić” u vidu rekonstrukcijei dogradnje istog, a koja nam je upu-ćena i kao najbolja novogodišnjačestitka iz kabineta načelnika općine

je zaista i počela. Za ovu predstavusmo svi mi ulaznicu platili jer se ona

ne samo da uživa bonitet daleko jačeg ponuđača, nego je i njegovaponuda povoljnija vjerovali ili ne zaogromnih 91.000 KM, a usput daspomenemo da je dogradnja i rekon-strukcija već počela, a da suglasnostu vidu građevinske dozvole za izvo-đenje radova još nije data.

Da li je prilikom odabira izvođa-ča bilo nečasnih radnji i da li je tu

ne sa zaposlenim radnicima Centraza obrazovanje i kulturu 05.01.2010.godine od zaposlenih radnika ulti-mativno se zahtijeva da se očituju ida potpišu, i to još u toku istog dana,da svi uposlenici, osim naravnodirektora Centra za obrazovanje ikulturu, samoinicijativno traže da iduna godinu dana neplaćenog odsu-stva i time se odreknu ostvarivanja

jektima ukidate našim sugrađanimaradna mjesta (sjetimo se i projekta„Tržni centar“) budite svjesni daćemo od danas biti kritičari vašihpredstava i ukazivati vam na neopro-stive greške koje nažalost činite, a ikojih je i dosad bilo nebrojenomnogo. Zadržimo se samo naCentru za kulturu i obrazovanje ispomenimo 21 05 2005 godine i pri

niskom nivou, imamo li snage da jepodignemo na viši nivo, imamo lisnage za promjene, da li ćemo vječi-to biti hipnotisani ili ćemo se već jed-nom probuditi, pitanja su koja semoraju nametati u interesu boljegsutra, borbe protiv korupcije, bijede isiromaštva, kao bolesti koja je uzelamaha i na području naše općine.Smatramo da je u cilju našeg boljeg

Centar za kulturu i obrazovanje- najnovija predstava je počela

Nudimo sve vrste jela sa roštilja,

jela po narudžbi, pizze i razne kolače...

Narudžbe na tele fon:

061 693 093

037 773 229

Posjetitenas!!!

Ugodan put i sigurnu vožnju želi Vam...

037 537 775, 037 539 139

Ć O R A L I Ć I , C A Z I N

Radio

Velkaton

web: www.velkaton.bae-mail: [email protected]

Marketing:tel/fax: 037-775-159

Kao što smo u prošlom broju ReprezenTa najavili, u ovombroju donosimo detaljan izvještaj o provedbi naše tradicio-nalne humanitarne akcije „Obradujmo djecu bez roditelja“.

S ponosom ističemo da je i ovogodišnja akcija uspjela i da je u okviruiste prikupljeno ukupno 7.301,85 KM.

Uspjeh akcije svojim dobrovoljnim prilozima pomogle su mnogeorganizacije i ljudi dobre volje, pa ih stoga poimenično navodimo, uznapomenu da su svi iznosi prikazani u konvertibilnim markama (KM),iako je bilo uplata u različitim valutama.

U ime Bosanske asocijacije iz Fort Waynea Haris Latić je upla-tio iznos od 2.004,95 KM, a preduzeće „Komunalije“ iz Velike Kladušeuplatilo je iznos od 1.612 KM, kao prilog prikupljen na Trećem novo-godišnjem humanitarnom turniru. Ovo su ujedno i najveći iznosi upla-ćeni u okviru ove akcije.

Iznos od 200 KM uplatio je Rifat Dolić, 195 KM uplatili su HasanOmanović - Hako iz Austrije i Ismet Štulanović, također iz Austrije,dok su iznos od 150 KM uplatili Centar za kulturu i obrazovanje izVelike Kladuše (prilog sa humanitarnog koncerta) i Hakija Beganović.

Dizdarević Ervin i Erna iz Amerike uplatili su iznos od 134 KM,iznos od 124 KM uplatio je Muhamed Pehlić - Hapo iz Kanade, dok

je iznos od 111,5 KM prikupila i uplatila Jasna Topčagić - Hodžić izVelike Kladuše.

Iznos od 100 KM uplatili su Jasmina i Kenan Keserović, Hasan

Šehić iz Njemačke, Emina Begović, Aldijana i Nermin Purić,Hafeza Sabljaković i Edina Huskić.

Iznos od 97,5 KM uplatio je Mehmed Muheljić iz Austrije, iznosod 58 KM uplatio je Nijaz Nuhanović, a Elvin i Ajla Muheljić izAmerike uplatili su 52 KM, dok je iznos od 50,70 KM uplatio IbrahimIbro Đogić iz Slovenije, isto kao i Fatma Đogić, također iz Slovenije.

Novčani iznos od 50 KM uplatili su Zlatko Oručević, HasanHusić iz Austrije, Mirsad Gračanin - Agent, Senad Ponjević,Mevludin Kendić, Feriz Crnkić, Zuhdija Kekić (Restoran „Royal“,Polje), zatim Beba Ćufurović, Ajkica Mustafić, Husein Hadžić,Ibrahim Đedović i Jasmin Abdić - Jasko.

Iznos od 39 KM uplatili su Muhiba Jušić iz Slovenije, SeadAlibegić iz Slovenije, Mirsada i Esad Melkić, Kajto Sabljaković iRasim Lakić. Novčani iznos od 30 KM uplatili su Šerif Ćatić, ZinetaMakić, Braco Kordić, Hašija i Adil Muhamedagić, MuhamedTabaković, Hasib Abdić, Sead Purić i Zemir Purić.

Novčani iznos od 26 KM uplatio je Senad Okanović, a novčaniiznos od 20 KM uplatili su Vahidin Ogrešević, Amir Mahmutović,Mirvet Beganović i Ibrahim Nizandžić.

Iznos od 19,5 KM uplatili su Nafka Nadarević iz Slovenije, FeridTabaković iz Slovenije, Rešid Velagić iz Slovenije, Karajić Kasim –Kama, Vehab Džebić, te Refik Rizvić, Šerif Obić, Fuad Zanačić iSara Balić, svi iz Holandije, dok je novčani iznos od 15,5 KM uplatio

Enes Pajazetović, a iznos od 15 KM uplatili su Fikret i EmiraNizandžić i Šemsudin Koštić.

Iznos od 10 KM uplatili su Hasan Pajazetović, AsimaOkanović, Derviš Kuduzović, Mirzet Samardžić, Emir Obić,Sulejman Behrić, Nada Langhamer , Latif Lakić, Jasmin Hušić,Anđa Melkić, Omer Kudić, Dijana Joldžić, Zarif Đogić, ŠabanRizvić i Mumin Pajazetović.

Treba napomenuti da je bilo i donacija u paketićima. Pa takoimamo donatore preduzeće „Zetra“ d.o.o. Velika Kladuša koje je doni-ralo 10 paketića, zatim anonimnog donatora sa 35 paketića i FatmuAhmetašević koja je donirala jedan paketić.

Što se tiče utroška sredstava, do sada je utrošeno 3.565,44 KMi to kako slijedi: za kupovinu paketića 2.817,5 KM, za paketiće zasiromašnu djecu u Bosanskom Petrovcu 300 KM, vrećice za poklone57,5 KM, higijenska sredstva za djecu u Centru „Duga“ u KulenVakufu 197,44 KM, te za porodične pakete za socijalno ugrožene gra-đane i porodice: Enver Murgić – Ancugov, Marjanovac 71 KM,zatim Nasufović Katka, Nepeke 87 KM i Kendić Šerifa, Šiljkovača(kućni posjet) 35 KM. Ukupno je, dakle, utrošeno 3565,44 KM.Ostatak sredstava biće utrošen za slične namjene, a o tome ćemodetaljno izvjestiti u ReprezenTu i na našoj web stranici. Inače, spisaksa pojedinačnim iznosima možete pročitati na našoj web straniciwww.dnzbih.ba.

Uspješna akcija„Obradujmo djecu

bez roditelja“ PRIKUPLJENO PREKO 7.000 MARAKA

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 18322 Crna hronikaReprezenT

VELIKA KLADUŠA - U periodu od01.01. - 31.12.2009. godine na područjudjelokruga rada Policijske stanice VelikaKladuša ukupno se desilo 466 saobra-ćajnih nezgoda, što je u odnosu na istiperiod prethodne godine više za 24 slu-čaja ili u procentu 5,1 posto. U ovomizvještajnom periodu desila se jednasaobraćajna nezgoda u kojoj je jednolice poginulo, dok su se u istom periodu2008. godine dogodile četiri saobraćajnenesreće u kojima su poginula četiri lica.

Kada su u pitanju povrede u 2009.

godini u 27 nesreća teže ozljede zadobi-lo je 31 lice, dok je u 2008. godini uzidentičan broj nesreća, teže povredezadobilo 30 osoba. S lakšim tjelesnimozljedama zadobivenim u 100 nesrećaevidentiranih u 2009. godini ozlijeđeno

je 169 lica, a u 2008. godini desilo se110 nesreća u kojima je lakše ozlijeđeno167 lica. U navedenom izvještajnomperiodu ukupno je stradalo 201 lice, štolakše što teže ozlijeđenih, što je isto kaoi u 2008. godini. Kada su u pitanju sao-

braćajne nesreće s materijalnom štetomu pomenutom izvještaju za 2009. godinunavedeno je 338 nesreća što je više za37 nezgoda u odnosu na izvještajniperiod za 2008. godinu.

Kritične relacije na kojima dolazi dosaobraćajnih nezgoda s posljedicama sui dalje u većini slučajeva gradske ulice,gdje se od ukupnog broja desilo 187nesreća, slijede regionalni putevi s 108nesreća, te lokalni putevi s 78 nesreća.Prema strukturi stradalih učesnika usaobraćaju; najveći broj nastradalih su

putnici-suvozači - njih 86, potom vozači -77, pješaci - 18, te motociklisti - 15.

Zbog nepoštivanja propisa iz oblastisaobraćaja u ovom izvještajnom perioduna području djelokruga rada velikokladu-ške Policijske stanice vozači su ukupnoučinili 6.435 prekršaja za koje je izdano5.525 prekršajnih naloga. Najveći brojprekršaja od strane pripadnika policijeizdat je zbog nepropisnog zaustavljanja iparkiranja - 1.549 naloga, zbog nekori-štenja sigurnosnog pojasa izdano je 610

prekršajnih naloga, zbog upravljanjavozilom bez vozačkog ispita 427, a 303naloga izdana su zbog prekoračenjabrzine. Veoma je zanimljivo, moramokazati i pohvalno da je za razliku od pret-

hodnih godina alkohol, tj. vožnja podutjecajem alkohola na samom dnu pobroju prekršaja, konkretno od ukupnogbroja samo 256 naloga. Koji je razlogdrastičnog smanjenja prekršaja uzroko-vanih konzumiranjem alkohola nije nampoznato.

U navedenom periodu službenicipolicije izveli su ukupno 120 pojačanihkontrola učenika u saobraćaju. U pome-nutim kontrolama službenici policije subili primorani izuzeti 290 vozačkih doz-

vola. Iz izvještaja je jasno vidljivo da imapozitivnih promjena kod učesnika sao-braćaja, a posebno je značajno da jesmanjen broj nesreća s fatalnim poslje-dicama. Smanjenu prekršajnih naloga

kao i sveukupnoj sigurnosti saobraćajana području općine Velika Kladuša tre-bala bi doprinijeti i dopuna, tj. izmjenaOdluke o regulaciji saobraćaja u gradu,koja je u postupku obrade i pripreme uopćinskoj Službi prostornog uređenja ikomunalno-stambenih poslova od krajaprošle godine. Za nadati se je da će2010. biti bolja svim vozačima, učesnici-ma u saobraćaju kao i građanima našeopćine i Kantona.

Samir MURIĆ

Evidentiran veći broj nesreća A MANJI BROJ OZLJEDA

Zbog nepoštivanja propisa iz oblastisaobraćaja u 2009.godini na područjudjelokruga radavelikokladuške

Policijske stanicevozači su ukupnoučinili 6.435

prekršaja za koje je izdano 5.525

prekršajnihnaloga. Najveći

broj prekršaja od strane pripadnika

policije izdat jezbog nepropisnogzaustavljanja i

parkiranja - 1549.

IzvještajPolicijske

stanice VelikaKladuša o

saobraćajuu 2009. godini

VELIKA KLADUŠA - BIHAĆ -Dana 11. januara ove godine u22:00 sata od strane službenikaSektora kriminalističke policije uprostorije MUP-a USK-a priveden je pedesetdvogodišnjak iz VelikeKladuše i tridesetosmogodišnjak izVelike Kladuše koji su slobode liše-

ni na području općine Cazin, zbogpostojanja osnova sumnje da supočinili krivično djelo „neovlaštenaproizvodnja i stavljanje u prometopojnih droga“.

Prilikom lišenja slobode kod tri-desetosmogodišnjaka je pronađenpaketić u kome se nalazilo oko 20grama praškaste materije koja svojim izgledom asocira na opojnudrogu „heroin“. Nad istima je zave-dena kriminalistička obrada u ciljudokumentovanja spomenutog kri-

vičnog djela.Takođe, istog dana u 21:30 sati

na lokalnom putu Velika Gata -Mala Peć, od strane službenikaSektora kriminalističke policije

MUP-a USK-a, zaustavljeno je put-ničko vozilo marke „VW PASSAT“,registarskih oznaka GM 893 DY(A), kojim je upravljao tridesetogo-dišnjak iz Bihaća, a sa kojim se uvozilu kao suvozač nalazio dvade-setosmogodišnjak iz Bihaća.Nakon pretresa vozila, oba lica su

privedena u prostorije MUP-aUSK-a zbog posjedovanja opojnedroge „heroin“. Nad navedenimlicima je zavedena kriminalističkaobrada. R. K.

Četiri osobe lišene slobodezbog posjedovanja droge

SARAJEVO - Mile Radulović, svje-dok Tužilaštva BiH, tvrdi da ga je u kasar-ni „Adil Bešić” dva ili tri puta ispitivao optu-ženi Adil Ružnić i da je davao znakovestražaru, koji ga je onda udarao.

-Ako se Ružnić počeše s jednom ilidvije ruke, odmah mene Hrkić udari poušima. Nema, moraš pasti na pod... ,kazao je Radulović, koji je prepoznao

optuženog Ružnića u sudnici.Uz Ružnića, Tužilaštvo BiH tereti

Mehuru Selimovića i Emira Mustafićada su u periodu od februara 1994. dofebruara 1996. godine pomagali i podstre-kavali zatvaranje pripadnika vojske i polici-

je Republike Srpske, te civila, u zatočeni-čke objekte u Bihaću, Cazinu iBosanskom Petrovcu.

U optužnici se navodi da je Ružnić biopomoćnik komandanta za poslove bez-bjednosti i referent operativac u Odjeljenjuslužbe vojne bezbjednosti Petog korpusaArmije BiH (ABiH), Selimović referent za

kontraobavještajne poslove, referent ope-rativac i zamjenik načelnika istog odjelje-nja, a Mustafić pripadnik Vojne policijePetog korpusa ABiH.

Radulović je ispričao da je zarobljenkao pripadnik Vojske Republike Srpske(VRS) 10. oktobra 1995. godine u bliziniSanskog Mosta. Zatvoren je, kako jekazao, u stanicu policije u SanskomM t dj j j š bil k 30 t ik

ili dva sam pisao, a istovremeno su nasšamarali i udarali palicom. OptuženiEmir Mustafić je bio prisutan kada samispitivan, ali me nije tukao, kazao jeRadulović, dodavši da je iz zarobljeništvapušten 27. januara 1996. godine.

Drugi svjedok Tužilaštva BiH bio jeDrago Đukić, također bivši pripadnikVRS-a koji je zarobljen na liniji u blizini

Sanskog Mosta. I Đukić je, nakon boravkau stanici policije u Sanskom Mostu, preba-čen u kasarnu „Adil Bešić” u Bihaću. Đukićtvrdi da ga je „Emir kojem ne zna prezime”ispitivao i tukao po rukama i leđima, a usudnici je prepoznao optuženog EmiraMustafića kao tu osobu, rekavši da ima„falično” oko.

-Stavili su mi i štilo u majicu, valjdada ne okrećem glavu dok me tuku.Udarili su me po nosu i počela je krv.Dali su mi maramicu... Tukli su me ponogama, i to dobro. Čuo sam kakogovore: „Vidi, ništa mu ne plavi, kakomože izdržati“!? Vratili su me u ćeliju,gdje sam sjedio i plakao, ispričao je

Đukić.Tokom unakrsnog ispitivanja,

Odbrana je svjedoku predočila izjavu koju je 2005. godine dao ovlaštenim organima,a u kojoj nije navodio imena osoba koja suu vezi s dešavanjima u njegovom zaroblje-ništvu. Svjedok je to objasnio kazavšik k j i li d j t f l t” t d

Plakanje u ćelijiNastavljeno suđenje Selimoviću i ostalima

BUŽIM - U Bužimu su za vrijeme pretprošlog

vikenda nepoznati lopovi provalili u Centralnu osnovnuškolu. I više puta ranije su lopovi provaljivali pomenutuškolu i odnosili što im se sviđalo, a da nikada nisu pro-nađeni. Iz tih razloga ispred zbornice i direktorske kan-celarije urađena su željezna vrata, ali ni ona nisu bilaprepreka lopovima koji su i ovakva vrata izvalili, te obilisve zaključane prostorije.

Između ostalog lopovi su u školi razbili automat zakafu i sokove i iz istog odnijeli novac, zatim su odnijeli

Ičanovića, vrijednost ukradenih stvari iznosi oko

6.000,00 KM, ali su štete znatno veće. Na sreću, škol-ski dnevnici su ostali netaknuti. Policija je izvršila uvi-đaj i istraga je u toku. N. V.

Otuđena vrijednost uiznosu preko šest hiljada KM

Provaljena i opljačkanaCentralna osnovna škola

Zgrada Centralneosnovne škole

u Bužimu

Policijska stanica Velika Kladuša

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 23rna hronika ReprezenT

SARAJEVO - Iznošenjem zavr-šnih riječi Tužilaštva BiH i Odbrane,koje su počele 14. januara 2010.godine, nakon više od 20 mjeseciokončat će se suđenje SuljiKarajiću. Nakon godinu dana izvo-đenja dokaza, Odbrana SuljeKarajića je u novembru 2009. godineokončala dokazni postupak, saslu-šavši petnaestak bivših Karajićevihsaboraca, te i samog optuženog, koji je u svom iskazu priznao neke od

zločina za koje se tereti.Suljo Karajić zvani Hodža, bivši

komandir Drugog voda Vojne policije 505. viteške motorizovane briga-de Petog korpusa Armije BiH (ABiH),tereti se za zločine nad ratnimzarobljenicima i civilima počinjeneod augusta 1994. do februara 1995.godine na području tadašnjegOkruga Bihać. Tužilaštvo smatra dasu zločini počinjeni za vrijeme suko-ba između ABiH i Narodne odbrane

Autonomne pokrajine ZapadneBosne (NOAPZB).Autonomna pokrajina Zapadna

Bosna (APZB) je teritorijalno-admini-strativna jedinica koju je u septem-bru 1993. osnovao bivši članPredsjedništva BiH Fikret Abdić, apostojala je do 1995. godine, te zau-zimala dijelove općina VelikaKladuša i Cazin. Zbog zločina poči-njenih na ovim područjima, Abdić jeu Hrvatskoj osuđen na 15 godinazatvora.

Tokom svjedočenja, koje je traja-lo pet ročišta, Karajić je priznao djelašto mu se na teret stavljaju u tri odukupno deset tačaka optužnice. On je opisao kako je u augustu 1994.godine ubio Amira Karajića zvanogKolač ispred motela „Radoč” uBužimu, gdje su bili zatvoreni pri-padnici NOAPZB-a, za šta ga u prvojtački optužnice tereti Državno tužila-štvo.

-Kolač me je na liniji pozvao„motorolom“ i opisao mi tok mog

ranjavanja. Tada sam znao da me je on ranio. Kad sam čuo da je upritvoru u Bužimu, pošao sam daga vidim. Nisam imao namjeru daga ubijem. Imao sam namjeru dauživam kada ga vidim poniženog ibespomoćnog. Kada sam gavidio, rekao mi je: „Gdje si ti,nakazo “ Više se ne sjećam niče

zaplakao jer ga doktorica D nijehtjela previti. Otišli smo zajednodo doktorice i ona je rekla daidemo napolje jer je to civilnaambulanta i to nije njen posao.Meni je tada pao mrak na oči,izgubio sam kontrolu nad sobom iprvim što mi je došlo pod ruku - ato je bila drška od metle - počeosam je tući, kazao je Karajić.

U svom svjedočenju Karajić jepotvrdio i navode Tužilaštva da je u

februaru 1995. godine u naseljuMurtići (općina Velika Kladuša)napao komandanta Općinskogštaba Civilne zaštite. Optuženi jekazao da je to uradio jer mu jekomandant „drsko odgovarao” napitanja o nabavci materijalno-tehni-čkih sredstava koja su bila potrebnaza odbranu.

- Meni se zacrnilo pred očima.Nisam se mogao kontrolisati.Udario sam ga nekoliko puta

drvenom letvom, kazao je Karajić.Pored ovih priznanja, optuženi jeu svom svjedočenju negirao ostalihsedam tačaka optužnice, ističući dasu to „sve laži” koje su mu se pripisi-vale „nakon ubistva Kolača”. Kakostoji u optužnici, Karajić je, zajedno spodređenim mu pripadnicima vodaVojne policije, 6. decembra 1994.godine iz pritvorske jedinice Stanicepolicije u Vrnograču izveo MujuPehlića, kojeg je potom ubio.Optuženi je kazao da ne poznaje

Pehlića, te da tada nije bio uVrnograču. Isto je kazao i svjedokMeho Čaušević, koji je istakao da jeu tom periodu sa optuženim bio uborbama na Džaferagića brdu.

-Na području Džaferagića brdasmo se zadržali sve do 10. janua-ra 1995. godine. Tamo smo imalisamo Sulju kao komandira, nismopripadali nijednoj jedinici, kazao je svjedok.

Hasib Sefić, bivši predsjednikMjesne zajednice Vrnograč, prisjetio

se kako je 6. decembra 1994. godi-ne čuo da je to ubistvo počinio Šerif Veladžić, koji je kasnije nastradao uratu, dok je svjedok Akif Čelenkakazao da je to učinio izvjesni ŠeraSafin.

- Šera je tog čovjeka uhvatioza gušu i izveo iz policijske stani-ce Nedugo potom čuo sam kako

sam to ja ubio čovjeka ili bilo kodrugi – to su bile borbe, ispričao jeKarajić.

Svjedoci Hasica Suljanović iMeho Čaušević, bivši pripadnici jedinice koju je predvodio optuženi,ispričali su kako je jedne prilikeKarajić naredio potčinjenim vojnici-ma da glavu nepoznate osobe staveiznad tranšeje kako bi pokazali„autonomašima šta ih čeka”.

- Karajić je samo rekao da se

ona stavi negdje gdje će biti vidlji-va i gdje će prepasti druge vojni-ke s protivničke strane. On nijeimao ništa sa ubistvom, a dankasnije došla su dva radnika civil-ne straže da zakopaju glavu, rekao je Čaušević.

Karajić se tereti za niz zločinapočinjenih tokom decembra 1994.godine nad ratnim zarobljenicima icivilma u selima Vrnograč,Todorovska Slapnica, Latića

Glavica, Donja Lučka i Podzvizd.Međutim, optuženi je negirao da je utom periodu odlazio u ta mjesta.

-Te lokacije su držale druge jedinice, mi smo sa Džaferagićabrda otišli u Bužim na odmor. Svedruge tvrdnje su neistinite isuprotne zdravom razumu, ispri-čao je Karajić.

Slično su kazali i drugi svjedociOdbrane, poput Mehe Čauševića,koji je pred Sudom „sa sigurnošćutvrdio” da tokom novembra i decem-

bra 1994. optuženi nije odlazio usela Vrnograč, Todorovska Slapnicai Latića Glavica, kao i SulejmanaVelića, koji tvrdi da optuženog nijeviđao 1994. godine u TodorovskojSlapnici.

U optužnici stoji da je Karajić udecembru 1994. godine u seluTodorovska Slapnica u osnovnuškolu privodio, te naredio podređe-nim pripadnicima Vojne policije daprivode civile koji su podržavali ideju

autonomije Zapadne Bosne. Izmeđuostalog, na teret mu se stavlja da jetada ubio zatvorenika ŠefikaAbdića. Svjedoci Zarif Alibašić iZijad Latić su nakon ranjavanjaboravili u školi u TodorovskojSlapnici, te obojica tvrde da tamonisu viđali optuženog. Alibašić tvrdida su se drugi ljudi predstavljali kao„Suljina policija” i tukli zatvorenike.

-Osim nas (ranjenika) i medi-cinskog osoblja, tu nije nikogabilo – nikakva komanda ili zatvor.Jedini slučaj koji mi je ostao u sje-ćanju jeste to ubistvo ŠefikaAbdića. Taj dan smo čuli kratkerafale u neposrednoj blizini.Nedugo zatim došao je ŠemsudinDurmić i rekao da je Šefik ubijen

jer je pokušao bjekstvo. Rekao jeda ga je ubila vojska Petog korpu-sa, prisjetio se Latić. ŠemsudinDurmić „Šucko” spominje se u

optužnici protiv Sulje Karajića kaosaizvršilac nekih zločina.Tokom dokaznog postupka

Odbrana Sulje Karajića je nastojaladovesti u pitanje i tvrdnje Tužilaštvao vojnom statusu optuženog. SamKarajić je u svom svjedočenju kazaoda je Drugi vod Vojne policije 505.bužimske brigade osnovan tek 13. januara 1995. godine, a da je prijetoga bio „dobrovoljac i slobodanborac”.

- Suljina grupa je bila nadobrovoljnoj bazi. On ih je okupiosvojim autoritetom i fanatizmomprema borbi i očuvanju linije. On

je bio više vođa nego komandant.Bio je hladan na liniji i drugima jedavao moral svojom hladnoćom.Išao je kroz najteže linije kao dašeta kroz grad, kazao je MemagaNuhanović, bivši pripadnik 506. bri-gade Petog korpusa ABiH.

Remzija Ičanović, bivši pomoć-nik komandanta 505. brigade za per-sonalne poslove, i Nijaz Miljković,nekadašnji komandant 506. brigade,tvrde da Suljo Karajić do januara1995. godine nije pripadao njihovim

jedinicama.-Na smotri je komandant 505.brigade Izet Nanić uzeo spisak irekao mi da te ljude iz Karajićevegrupe vežem retroaktivno za nas,što sam i uradio, da se pomognetim ljudima da ostvare socijalnaprava, kazao je Ičanović.

Optuženi je pojasnio da je to raz-log zbog kojeg se on kao borac uevidenciji vodi i 21. decembra 1994.godine. (BIRN)

Optuženi Suljo Karajić zvani Hodža

Priznanja „dobrovoljca i slobodnog borca“ Analiza

Uzavršnoj riječi u četvrtak,14. januara, Državno tuži-laštvo je zatražilo od Suda

da Sulju Karajića oglasi krivim i osudik d t j t O l

optuženom je rasla mržnja i bijesod formiranja APZB-a, jer ti vojnicisu bili njegovi bivši saborci – asada su pucali jedni na druge.K jić j j b lj l

Tužilaštvo se posebno osvrnulona svojstvo Karajića u novembru idecembru 1994. godine, istaknuvšikako ne postoji sumnja da je optuženi

t ij i t bi k di

Od Suda zatražena osuda nakaznu dugotrajnog zatvora

Održane završneriječi Državnogtužilaštva u slučajuSuljo Karajić

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 18324 FeljtonReprezenT

Kladušku naušnicu tipa okrenute piramidemožemo tipološki klasificirati, po uzori-ma na Hampelove primjerke, među

naušnice srednje veličine piramidalnog privjeska.Vrlo je bitno istaknuti da je kladuškoj naušnici vrloslična jedna naušnica u Magyar Nemzeti Muzeum-u u Budimpešti i jedna naušnica u Kunst-historisches Museum-u u Beču. Na prostorima ex-Jugoslavije, prema riječima Zlatka Dizdarevića,upravitelja Odbora za kulturno-historijsko naslijeđena području općine Velika, postoji samo jednadosad nepublicirana naušnica, veoma slična

našoj, ali oštećena na vrhu piramide gdje nedostaje kuglasti ukras.Pomenuti primjerak naušnice nalazi se u

Narodnom muzeju Beograd u antičkoj zbirci inven-turnog broja 802. Visina naušnice je 3,8 cm i nađe-na je u srpskom Podunavlju u mjestu Ram koje jesmješteno na desnoj obali Dunava uzvodno od Đerdapske klisure. Drugim analogijama za naušni-cu iz Velike Kladuše Dizdarević ne raspolaže obzi-rom na brojne muzeje ex Jugoslavije Interesantno

podatak, a važnost tih podataka se ogleda u tome jer zbog nedostatka istih se ne mogu uzeti kaopunovažan komparativni materijal pomoću kojegbismo mogli vremenski determinirati kladušku nau-šnicu.

Već je Niederle istaknuo da je naušnica tipa

okrenute piramide antiknog porijekla. Međutim,prema pristupačnim podacima iz literature oni jasno dokazuju predbizantsko porijeklo ovog tipa

nakita. Arheološki je ustanovljeno da se već upredklasično vrijeme ističu među mnogobrojnim jonskim nakitom naušnice u obliku otvorene karike,na kojima se nalaze manji ili veći ukrasni privjesciod srebrenih ili zlatnih kuglica, oblika trokutastog ilipiramidalnog. Najstariji su zasigurno datirani nala-zi uočeni u nekropolama grčkih kolonija na Siciliji,datirani korinskim vazama za VII i VI stoljeće.Narodni muzej u Ateni posjeduje veći broj takvih

naušnica predklasičnog, odnosno arhajskog vre-mena. I sa otoka Cipra tog značajnog starog sre-dišta zlatarstva na Levantu, poznat je takav nakit urazličitim varijantama, a ponekad se čak i međunakitom starog Babilona nailazi na zlatne naušnices piramidalnim privjeskom sličan ciparskim naušni-cama. Naušnice klasičnog vremena obično subogatije izrađene, te iskićene rozetama i ljudskimili životinjskim figurama.

Ohnefalsch Richter publicirao je par prekra

ubrojiti među najviša dostignuća zlatarstva naLevantu. Međutim, postoje i iz tog vremena na sre-dozemlju jednostavniji primjerci, kao npr. malenezlatne naušnice iz Taranta koje su također tipičnopiramidalnog oblika. Sumarno se može spomenuti

da se središte jonskog zlatarstva mora tražiti namaloazijskoj obali u gradovima Efezu i Miletu, tena otocima Rodosu i Cipru. Poznato je da je nasredozemlju postojalo veoma značajno središtezlatarstva. Osim jonskog i feničko-jonskog, usta-novljeno je također značajno središte zlatarstvakod Etruščana u srednjoj Italiji, gdje su dostignućazlatarstva još bogatija, kićenija i dotjeranija naroči-to u tehnici granulacije. Ova specifična tehnikanaročito se razvija u vrijeme trećeg željeznog dobau Monteliusovom periodu, a naročito je zastuplje-na u skupinama Regulini-Galassi i Vetulonija.

Gotovo identičnenaušnice nađeneširom Mediterana

Zlatarstvo kod Etruščana, usprkos svome sil-nom razvoju, nije kako znamo etruščanskog već jonskog porijekla. Naušnice se zapravo javljaju teku trećem periodu, veoma osebujnih oblika, čestoukrašene bujnom i kićenom granulacijom, koja seu četvrtom periodu naglo gubi Bitno je istaknuti da

Začudo, među nakitom Rima se nije naišlo na nau-šnice tipa okrenute piramide, iako bi se to očekiva-lo. Treba napomenuti da se u vrijeme republikan-skog Rima nosio helenistički nakit, odnosno pone-što grčke i etruščanske naušnice, ali o tome nemasigurnijih podataka. U vrijeme carskog Rima u

upotrebi su naušnice čija je svrha da se što višeistakne njihovo ukrašavanje dragim kamenjem ibiserima. Jonjani i Feničani su upotrebljavali dragikamen više kao kontrast u boji i materijalu na zlat-nom predmetu, koji je uvijek kod njih brižno umjet-nički oblikovan i ukrašavan. Hipertrofirana žudnjaza ukrašavanjem pomoću kamena stvara tako rećinovi stil, stil koji je u izrazitoj protivnosti prema tek-tonici oblika nakita starog stila levantskog zlatar-stva, kojeg su primili Etruščani, ali ni u kom sluča- ju nisu i Rimljani. Kod Rimljana postaje dragikamen ili biser glavni dio nakita, dok kovina služisamo usput kao okvir. Mnogi nakit iz vremena car-

skog Rima, nađen u Italiji, može se smatrati kaoimport s Levanta, ako ga nije radio na italijanskomtlu zlatar nerimskog porijekla, budući da je većinazlatara u Italiji imala nerimska imena. Sa sigurno-šću se može tvrditi da takav nakit potiče iz rimskihprovincija.

Za vrijeme kasne antike postaje priliv iz pro-vincija u Rim sve jači, što se odražava i na umjet-ničkom stvaranju, kako objašnjava Rodenwaldt.Voli se nakit izrađen, npr. u Antiohiji ili Aleksandriji,a osjeća se uz utjecaj Levanta i pred kraj zapa-dno-rimskog carstva ponešto utjecaj barbarskogukusa, što se donekle odražava i na nakitu, koji seprilagođava ukrštavanju antiknog i barbarskog stil-

skog shvaćanja. Riegl je tom pitanju posvetionaročitu pažnju, uzevši u obzir jak utjecaj antiknihoblika nakita na barbarske narode. Međutim, unakitu kasne antike opaža se pored zapadno-rim-skog traforiranog ukrasa i spljoštenih odnosno plit-kih oblika reljefa ukrasa tzv. Keilschnittornament -nerimsko šarenilo ukrašavanja nakita postignutopomoću emajla, a još rade tehnikom ulaganja dra-gog i poludragog kamenja u zlatne pregradke ipostizavanja naročitih kolorističkih efekata.Uočljiva je i upotreba stakla, najčešće crveneboje, koje oponaša poludragi kamen almandin. Tesu potonje tehnike ukrašavanja Rimu iskonski

posve strane. Stara levantska tehnika ukrašava-nja granulacijom i filigranom ponovno se javlja uvećoj mjeri - nastaje ukrštavanje obiju naprijedspomenutih smjerova, levantskog zlatarskog stilai carskog rimskog, ali se oba podređuju donekle iukusu onih barbarskih naroda, koji taj nakit trebaju, i za koje se taj nakit i izrađuje. Glavno središteizrade nakita i trgovačke infiltracije Evrope zlatar-skim proizvodima postaje sve više Carigrad,(Konstantinopolis) gdje su takođe u zlatarstvu

Direktor

velikokladuškog Centraza kulturu i obrazovanjeZlatko Dizdarević, inačepoznati akademski bh.kipar, pristao je pomoći

našoj Redakciji da unekoliko nastavaka na

stranicama ReprezenT-apripremimo i objavimo

rezultate njegovogistraživanja u nastojanju

očuvanja izuzetnobogatog kulturno-

historijskog naslijeđa u

općini Velika Kladuša.

KULTURNO-HISTORIJSKO NASLIJEĐE (10)

Problemi oko određivanja„VREMENSKOG OKVIRA“

KLADUŠKE NAUŠNICE

Slika naušnice

s Cipra

Slika naušnice

iz mjesta Ram

Pripremio:Samir Murić

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 25port ReprezenT

CAZIN - U pretprošlu subotu u Banja Luci su održanekvalifikacije za državno prvenstvo u stolnom tenisu zaseniore i seniorke, U-21. Na ovim kvalifikacijama učešćesu uzeli 42 juniora iz cijele BiH među kojima su se našli icazinski stonoteniseri Isak Abdagić Adem Ljubijankić i

BUŽIM - U Bužimu je povodomobilježavanja godišnjice velike bitke ipobjede za Bosnu i Hercegovinu„Munja 93“, održan 4. Međunarodniodbojkaški turnir u sjedećoj odbojciza invalide. Učešće na ovom turniruuzele su ekipe iz Siska, Novske,

Bugojna, Zenice i domaćina Bužima.Prvo mjesto na turniru osvojila

je Odbojkaška ekipa „Iskra“ izBugojna, drugo je pripalo ekipi

„Sisak“ iz Siska, a treće mjesto osvojila je ekipa „Bosna“ iz Zenice. Zaprvo, drugo i treće mjesto domaćin jedodijelio pehare i diplome, a svimučesnicima dodijeljene su i zahvalni-ce. Učesnike turnira su prilikom otva-ranja pozdravili i zaželjeli svim uče-

snicima fer igru i puno sreće, pred-sjedavajući Vijeća općine Bužim,Agan Bunić i predsjednik kantona-lnog sportskog saveza invalida,

Mirsad Nuhanović.Posebnu zahvalnost svim uče-

snicima za doprinos u obilježavanju„Munje 93“ uputio je ovom prilikomčlan Uprave odbojkaškog kluba zainvalide, Šefik Veladžić, koji je iotvorio ovaj veoma značajni turnir.

Po završetku turnira, i nakon podjelapehara i priznanja nastavilo se s pri- jateljskim zajedničkim druženjemsvih učesnika. N. V.

Donirali d ije rećeP kl ših đ

BUŽIM - U Bužimu je nedavno održano općinsko takmičenjeodbojkaša i odbojkašica osnovnih škola na području ove općine.Uz odmjeravanje snaga ko je najbolji u općini, takmičilo se i zakvalifikacije za kantonalno takmičenje. Ovaj put ubjedljivo supobijedile i ženska i muška ekipa iz Osnovne škole „Bužim“ iz

Bužima, dok je Konjodoru pripalo drugo, a Čavi treće mjesto,također i za muške i ženske ekipe.

Prema riječima nastavnika tjelesnog odgoja Hamdije Šahino-vića i Aladina Ičanovića, odbojka je u Bužimu sve popularnija isve joj se više pridaje značaja, pa i nastavnici tjelesnog odgojaovom sportu pridaju više pažnje, te se svi nadaju ali i očekuju daće donijeti jednu od medalja s kantonalnog takmičenja. N. V.

Najbolji odbojkaši Osnovne škole „Bužim“Općinsko takmičenjeosnovnih škola u odbojci

Muška i ženska odbojkaška ekipa Osnovne škole “Bužim”

Kvalifikacije za državnoprvenstvo u stolnom tenisu

Isak Abdagić

NAJBOLJI UBANJA LUCI

Četvrti Međunarodni odbojkaški turnir „Munja 93“

Prvo mjesto osvojila „Iskra“ iz Bugojna

Grupa AFoto Latić

MZ Velika KladušaCivilna zaštita

TR Mira

Grupa BBašić benz

MZ VrnogračRadio Velika Kladuša

Velkaton

Grupa CFoto GEO

MZ PodzvizdOŠ PodzvizdBekano Int.

Grupa DForma

MZ ŠumatacPolicijska stanica

Caffe Lacoste

Grupa ESrednje škole

MZ GlinicaOŠ Tod. Slapnica

UG Stari grda Podzvizd

Grupa FCaffe Armani

JKUP KomunalijeMedžlis IZ V.Kladuša

Zehinović

Grupa GMZ Mala KladušaGranična policija

JKP VIKElezovići

Grupa HMZ TodorovoDom zdravljaSestre d.o.o.

Auto škola 15.april

Nogometni turnir- grupna faza takmičenjaVELIKA KLADUŠA – Prošlog četvrtka

je u Gradskoj sportskoj dvorani održan žri-

jeb Trećih Općinskih sportskih igara „VelikaKladuša 2009“. Najviše pažnje i ovaj put jeočekivano izazvao turnir u malom nogome-tu za kojeg se prijavilo čak 40 ekipa.

U kvalifikacijama je nastupilo 16 ekipaod kojih je osam ekipa izborilo grupnu fazutakmičenja u kojoj će učestvovati 32 ekiperaspoređene u osam grupa. Direktno je ugrupnu fazu takmičenja prošlo 24 ekipe,među kojima su mjesne zajednice, javnapreduzeća i šest prvoplasiranih ekipa izprošle godine.

Pored nogometa, takmičenja naOpćinskim sportskim igrama održavat će

se i u košarci, odbojci, šahu i povlačenju

konopca. U košarci je prijavljeno 10 ekipau muškoj, te tri ekipe u ženskoj konkuren-ciji. U odbojci je u ženskoj konkurenciji pri-

javljeno pet ekipa.Takmičenja će se održavati u narednihviše od mjesec dana utorkom, četvrtkom isubotom od 17 do 20 sati, a završnicaigara planirana je za 23. februar, DanOpćine Velika Kladuša.

Organizatori Trećih Općinskih sport-skih igara su Općina Velika Kladuša iSportski savez Općine. Nogometni turnir usklopu Trećih Općinskih sportskih igarautakmicama kvalifikacija za grupnu fazuturnira otpočeo je u subotu.

Hasan M.

Otpočele Treće Općinske sportske igre

Sestre d.o.o. – KK Saniteks 1:0Bekano Int. – Trn Polje 1:0TR Mira – Tampeldo d.o.o. 3:045,38 – UG Stari grad Podzvizd 0:3Elezovići – Begluk 5:0Drenovac-Libero – Zehinović 1:4Velkaton – Adiko 3:0Saniteks – Caffe Lacoste 1:2

Rezultati kvalifikacijskihnogometnih utakmica:

Detalj sa žrijebanja

Kvalifikacijski turnir za grupnu fazu održan u subotu

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 18326 In memoriamReprezenT

U 70.-oj godini života nakon kratke i teške bolestiredove naše Lovačke organizacije zauvijek je napustio

naš počasni član, prijatelj i lovac

Tužno sjećanje

Zbog svojih zasluga i doprinosa iz oblasti lovstva, Okanović Hasan

- Gero proglašen je počasnim članom naše Lovačke organizacije.Njegovom smrću izgubili smo dobrog prijatelja, vrijednog, a nada-sve poštenog i uzornog lovca. Krasile su ga vrline istinskog zaljub-ljenika u prirodu i druženje sa ljudima, što je posebno volio.Dragi naš Gero, Tebe će se sjećati svi oni koji su Te poznavali, aposebno lovci -članovi Lovačke organizacije „Velika Kladuša“.Trenutci provedeni s Tobom ostat će u trajnom sjećanju svim čla-novima naše Organizacije, a posebno tvojim prijateljima - lovcimačlanovima bivše Lovačke sekcije „Velika Kladuša“, sada lovcimalovnog revira 3. grupe Grad, stoga Ti ostajemo zahvalni za sve tre-nutke koje si proveo sa nama.

OKANOVIĆ(Mehe) HASAN

- GERO

Ožalošćeni lovci i rukovodstvoLovačke organizacije „Velika Kladuša“

Tužno sjećanje

Dani koji prolaze ne donose zaborav ni utjehu. S tobom je nestalaradost i sreća. Sjećanja sa bolom i suzama na tebe je dio naših života.Molimo dragog Allaha dž. š. da ti podari sve dženetske ljepote.

Tvoji: supruga Zineta, sin Adnan, brat Enver, bratić Osman, bratišnaAdisa, sestre Razija, Safija i Nafija sa porodicama i snaha Fikreta

Dana 14. januara ove godine navršilo se 15 godina od smrti našeg dragog

HADŽIĆ (Osman)MEHMED - MEMO

Tužno sjećanje

Sjećanje na tebe zauvijek će ostati u našim srcima.

S tugom i bolom sjećaju te se,

stričević Husein, Vesna i Azra

Dana 14. januara ove godine navršilo se 15 godina od smrti našeg dragog

HADŽIĆ (Osman)

MEHMED - MEMO(11.01. 1968. - 14.01.1995.)

(1940. - 2010.)

Dana 13. januara ove godine navršilo se dvije godine

od kako me je zauvijek napustila moja draga majka

Tužno sjećanje

Drago majko, s ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo uspomene naTvoju dobrotu, čestitost i ljubav koju si nam pružala. U nama jeogroman bol i tuga zbog Tvog odlaska. Vječno ću Te čuvati u svomsrcu i biti ćeš dio mog najljepšeg sjećanja.Neka Ti Allah dž.š. podari lijepi džennet i vječni rahmet.

Dana 13. januara ove godine navršilo se dvije godine

od kako nas je zauvijek napustila naša draga

Tužno sjećanje

Ako te nismo mogli oteti od smrti i zaborava, onda ćeš zauvijekživjeti u našim srcima i biti dio naših najljepših uspomena. S ljubav-lju i poštovanjem ćemo se uvijek sjećati Tvoje ljubavi, dobrote i ple-menitosti. Neka Ti Allah dž.š. podari lijepi džennet i vječni rahmet.

(1931. - 2008.)

ŠERIFA(rođ. Dizdarević)

TABAKOVIĆ(1931. - 2008.)

Tvoji najdraži: suprug Jusuf, sinovi, snahe, zetovi,unučad praunučad i ostala rodbina i prijatelji Tvoja najdraža kći Fatima i zet Ismet

Dana 17. januara ove godine navršilo se godinu

dana od smrti našega dragoga oca i supruga

Tužno sjećanje

MEHOTALIĆ

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tugakoju vrijeme ne liječi. Ti ćeš vječno ostatida živiš u našim srcima i nikada te nećemozaboraviti. Molimo dragog Allaha dž.š., daTi podari lijep džennet i neka je vječni rah-met Tvojoj duši.

(1946. - 2009.)

Tvoji najmiliji: supruga Fatma, kćerke Jasminka i Amira,sin Jasminko, zetovi Ešef i Edo, snahe Azra i Milena,

sestra Sebile, unučad Džanko, Bato, Majda, Emina i Lejla,te ostala mnogobrojna rodbina komšije i prijatelji

ŠERIFA(rođ. Dizdarević)

TABAKOVIĆ

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 27glasi/Marketing ReprezenT

Prodajem u Glinici, općina Velika Kladuša, pored asfaltnog puta, kuću i štalu sa zemlji-

štem, te livade sa pašnjacima i prilazom na asfaltni put. Priključena struja i gradskavoda. Tel. 037-777-454, GSM: 061-277-730.

Prodajem stan u stambenoj zgradi Joše, stan renoviran i namješten sa površinom od61m2, može i zamjena za uži centar grada. Cijena po dogovoru. Info: 001-315-601-1228ili na e-mail adresu: [email protected]

Izdajem novoopremljeni frizer-ski salon spreman za upotrebu,lociran u ulici Đure PucaraStarog - na novoj zaobilaznici uVelikoj Kladuši. Kontakt: 00 38598 945 8036.

Prodajem parcelu površine 547 m² u ulici Ive Marinkovićau Velikoj Kladuši. Parcela je vlasništvo 1/1, nalazi se uzsamu cestu s ulazom s ceste u širini od 27 metara. Na istoj je dozvoljena gradnja poslovno-stambenog objekta. Cijenaparcele je po dogovoru. Kontakt telefon: 061- 338-111.

Prodajem stan u bloku Redžića Ograda, preko putaGimnazije u Velikoj Kladuši, stotinu metara od centragrada. Stan kompletno renoviran sa klimom i grijanjem.

Sve novo, površina 62 m². Cijena po dogovoru. Info: 062-783-342, 062- 840-601.

Prodajem kuću u užem centrugrada Velika Kladuša, ulica IveMarinkovića br. 1, kontakt tele-fon: 062-395-070.

Prodajem veoma povoljno, (iz zdravstvenih razloga), kamion-kiper s „rukom“ SCANIAmodel 112M Inter color (1977 god.) u odličnom stanju, registrovan do jula ove godine,kao i set od 3 mašine za kompletnu proizvodnju eksera (šerafa), njemačke marke„VAFIOS“ + talijanska „VITARI“.

Cijena po dogovoru, moguća i zamjenanavedenog za stan na moru u RH. Kontakttelefon: 062 168 819, Velika Kladuša.

Počela je izgradnja

novog stambenog bloka

sa stanovima

po mjeri vaših

želja !!!

MOGUĆNOST KUPNJE STANOVA:1. Roh – Bau2. Kupac nabavlja materijal za unutrašnje

uređenje, mi ugrađujemo3. Ključ u ruke

CIJENE: pojedinačni dogovori, ovisno ostepenu opremljenosti i roka plaćanja.

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831,

web: www.benmal.com e-mail: [email protected]

. . . i znad ev ropskog

s tandarda !STANOVI POVRŠINA:34,2 m²; 36 m²; 55,10 m²;57,10 m²; 57,55 m²;58,10 m²; 61,25 m²;

63,35 m²; 64,05 m²;72,8 m²; 73,7 m²;75,4 m²; 98,1 m²;posebne narudžbe(od 2. kata);POSLOVNI PROSTORIpovršine od 30 m² - 200 m²GARAŽE PODZEMNEpovršine 15,10 m²

INFORMACIJE & REZERVACIJE:

telefon:

+387 37 773 124

Dođ ite da v a še stambene ž el je

pretv orimo u stv arno st!!!

NOVO!!!

NOVO!!!

LIJEPO I KVALITETNO LIJEPO I KVALITETNO

L I M O V I

RavniSendvičTrapezniImitacija crijepa

GRAĐEVINSKA LIMARIJA

Ahmeta Fetahagića bb, Velika KladušaTel./fax. 037/773-484, Mob: 061/163-150, 061/181-778

28 R T

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 18328 Zanimljivosti - zabavaReprezenT

ANAGRAMI

- Kad si aga, bič! (č=ć)

- Ojača nada Plivi.

VICEVI

O d b o j k a š i c a

Ž O K “ B i h a ć I I ”

Raith

2009

No:183

K a p i t e n

Ž O K “ B

i h a ć ”

S t o n o t e n i s e r “ T O P S

T E N S

7 3 ” C a z i n

Facebook uzrokuje razvodei prekide

Društvene mrežepoput Facebooka je-dan su od glavnih

krivaca za povećanbroj razvoda, tvrde advoka.Takvi siteovi često poču supružnike naflert ili na nevjeru, a jedna od advokatskihfirmi tvrdi kako se upravo Facebook navo-di glavnim razlogom prekida u svakojpetoj tužbi."Najviše takvih tužbi zaprimamo zato što jedan od partnera izmjenjuje seksualneporuke s ljudima s kojima ih ne bi trebaoizmjenjiva", tvrdi Mark Keenan, direktor

tvrtke Divorce-Online.

Zašto su Iranci hakiraliTwitter

Do sada ste sigur-

no čuli, a možda se i

uvjerili vlasm oči-

ma, kako je grupakoja se naziva Iran-

skom cyber-armijom uspjela provali u

Twier i preusmjeri njegove korisnike na

vlastu stranicu.

Neugodni slom sigurnosnog sistema još je

neugodniji kad znate da Twier ima 23

miliona posjetelja, što je, radi uspored-

be, više od CNN-a za 3 miliona.

Michael Roston smatra kako je ovaj napad

direktna osveta za akcije američkih

"cyber-akvista" koji su za vrijeme iran-

skih izbora srušili Ahmedinedžadov site što samo pokazuje to da cyber-akvizam

nema previše smisla

U svijetu ostalo svegaosam bijelih nosoroga

Češki zoološkivrt poslao je uKeniju četiri prim- jerka bijelog

nosoroga u jed-nom očajničkompokušaju da se spasi ova vrsta odprijetećeg istrebljenja.Stručnjaci za životinje se nadaju daće ove dvije ženke i dva mužjaka us-pjeti dobiti potomstvo u prirodnomokruženju u Africi.Naime, svega osam sjevernih bijelihnosoroga je preživjelo u cijelom svijetu, od čega šest u Češkoj Repub-lici i dva u Sjedinjenim Državama.

Posljednja četiri za koja se smatrada još žive u Africi nisu viđena od2006.godine.

Britanski naučnici traže od WHO zabranu homeopatijeBritanski naučnici

zatražili su od Sv-

jetske zdravstve-

ne organizacije da

zabrani homeopa-

tsko liječenje u

slučajevima teških boles kao što su

malarija, tuberkuloza i HIV. Doktorii koji su

radili u siromašnijim zemljama tvrde kako

broj smrtnih slučajeva raste kad se paci-

jen okrenu homeopaji, a većina

naučnika smatra kako takvo liječenje ima

is učinak kao i placebo te ne može zami-

jeni standardne medicinske procedure.

WHO je dosad surađivao s homeopatskim

udrugama i osobama koje promoviraju al-

ternavnu medicinu.

Sms je 5 puta skuplji od slanjapodataka iz svemira

Slanje sms poruka

gotovo je pet puta

skuplje od prima-

nja informacija sa

svemirskog tele-

skopa Hubble, izra-

čunao je naučnik Nigel Bannister sa

Sveučilišta Leicester.Naime, u Velikoj Britaniji prosječna cijena

jednog sms-a je 5 penija (oko 0,11 cen),

što znači da jedan megabajt podataka

stane u 7,490 poruka i to ukupno iznosi

oko 375 fun (512 eura). S druge strane,

ista količina podataka koja sže s tele-

skopa Hubble, koji se nalazi 600 kilo-

metara udaljen od planete Zemlje, košta

85 fun (55 eura), i to s uračunam tro-

škovima osoblja i obrade podataka. Dakle,

cijena slanja jednog sms-a sa svemirskog

teleskopa bila bi pet puta manja od cijenekoju plaćamo za dopisivanje mobitelom

ovdje na Zemlji.

Najveća fotografija na svijetuSnimanje najveće fotografije na svijetu trajalo

je 172 minute za vrijeme kojih je snimljeno

1655 kadrova koji su zauzeli 102 GB memorije

i čije je pretvaranje u jedinstvenu fotku trajalo

94 sata. Fotografija je snimljena s krova zgrade

u Dresdenu te prikazuje prekrasnu panoramu

grada, javlja Gizmodo. Veličina od 26 031 250

000 piksela čini je najvećom fotkom na svijetu.

Mujo opljačkao banku u Boliviji, pokupionovac, i pobjegao.

Policija ga uhva istog dana, ali bez novcakoji je negdje sakrio.Ispituje ga komesar Bolivijske policije, aliMujo ne zna španski pa dovedu prevodi-oca:Komesar:- Reci gnjido, gde si sakrio plijen?Prevodilac:Komesar pita gdje je plijen ?Mujo:- Neću da kažem!Prevodilac:Okrivljeni odbija da odgovori.Komesar, (vadi pištolj) i viče:- Govori ili ću prosvira glavu!Prevodilac:- Komesar kaže da ćete na licu mjestaubi ako ne kažeš!Mujo:- Pa, ovaj... plijen je zakopan u selu 20 kmsjeverno odavde... na groblju, u grobuPedra Hadžimustafića.Prevodilac:- Okrivljeni kaže da ga možete i ubi, kaošto je policija već ubila njegovog zemljakaPedra Hadžimustafića, ali vam neće kaza- gdje su pare!

Odluče Mujo i Hase da idu u lov na med-vjede i poče dogovor oko toga šta trebada ponesu od oružja. Hase navalio daponesu neke silne puške i tako to, kad će Mujo:- Ću' ba šta će to. Za lov na medvjeda

je dovoljno da svako uzme po jednu tolja-gu i da povedemo mog psa Žućka.Hase se čudio i bunio al na kraju pristade.Itako krenu oni u lov sa toljagama iŽućkom. Idu kroz šumu i ugledaju med-vjeda kako leži na drvetu.

Mujo:- Paz' sad dobro Hase. Ja ću da priđem is-pod i da zatresem drvo, medvjed će dapadne, Žućko će da ga zgrabi za jaja aonda ćemo ja i da navalimo toljagamana medvjeda i da ga dotučemo.I tako i bi. Mujo zatrese drvo, medvjedpade, Žućko ga zgrabi za jaja i oni pri-trčaše sa toljagama i umlaše medvjeda.Hase se silno obradovao što tako lako uh-vaše medu pa navali da uhvate još ko-

jeg. Nastave oni tako da idu dalje krozšumu i vide drugog medvjeda kako leži nadrvetu.

- ‘ajde ba, da i ovoga uhvamo! - navaliHase.Mujo:- Čekaj ba, polako. Pazi sad. Ovo je drvomnogo debelo. Ja ću da se popnem nadrvo pa ću da ga zatresem, a dobropazi. Ako prvo padne medvjed uzmi to-ljagu pa udri medvjeda po glavi... aliako prvo padnem ja, udri Žućka namrtvo.

18 j 2010 di b j 183 ReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 29I Rukometni turnir pomirenja i tolerancije ReprezenT

Raith

2010

No:183

centar vrt-nje,osovina

državana jugo-

istokuafrike(kigali)

naljepnica

mjesto udalmatin-

skoj zagori(šibice)

novomesto

zelenomjesto

u pustinji

upitnarječca,čega,

što

jedanumjetnik,

vajar

pothlađen,prehlađen

lansei mina,raketa i sl.

dio cvijeta

(pjes)

rimski:101

vrućina,vrelina

ministarturizma rh

damirunutra

luxemburg

žarko

tomić

gadnaljudskamana,

nezajažljivost,(ludilo veličine)

mrki,mračni

industrijskaroboti-

zacija i sl.

muslimanskom.ime

(pandam:naila)

glavnigrad turske

ljudsko-potomstvo

(ekav)

šav naženskojčarapi

italija

komunističkapartija

sateliti ukružnojputanji

pjevačrichie

(lajonel)

vrstamajmuna,

ajaj

jedanfaraon,

seti

tvornicaduhanarovinj

zemljaaonaca

americanmedical

response

Brep

rezent

r eprez

ent

2010

2010

reprez

ent

reprez

ent

2010

2010

drugoplasi -rana ekipaposljednje

plasiranaekipa

učesnikiz rs

najboljistrijelac

pobjedniciturnira

najboljigolman

najbolji igračturnira

učesnikiz usk

rk organi-zator

učesnikiz rs

trećeplasir -ana ekipa

tablica, ran-žirna ploča

obim,opseg

B

hr slikarartuković

na(eng)

kozačkipoglavica

(mn)

srebro

prijedlog:odatle

sveta(tur)

virtualnetwork

technologies

jedna inter-punkcija,

zarez

pisac ivan(rođ.1921.

kod imotskog

početakabecede

kasim

okić

otpornostčvrstina

uzvik bola

konj u naro-dnoj pjesmi

olgalahor

karikaturistreisinger

vrsta cvijeta(lilium bul-

biferum)

rijeka ukolumbiji

štampa,tisak(eng)

tona

gl.gradkonga

priličnomalo

sportskenovosti

skijaškadisciplina

ličnazamjenica

osmankišmić

angstrem

portugal

površinskamjera

rumunija

glumicaderek

lokva,mlaka

plitka kuhinj-

ska posudaza pite i sl.

naelektrisa-na čestica

hem.element(cs)

rijeka,teče kroz

kijev

divlje šume

kratica zaračun

proćipozadi

ludolfovbroj

okrugloslovo

velika tvvijesti

(cable newsnetwork)

14.slovoabecede

enesšemić

druge,ostale

azot

radojedomanović

zlato(fr)

nationalhospitalnetwork

uzviknestrpljenja

mikro-organizmi

zimske olim-pijske igre

priličnodavno

austrija

ženski po-tomak,kći

egonkumičić

bodlja,žaoka

ivotijardović

jednaki,autentični

30

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


Ovan

Bik

Rak

Lav

Djevica

Vaga

Strijelac

Škorpija

Blizanci

Prolazite kroz dinamičan poslovni period u kome Vas prate različite dileme, ali uz dodatnuupornost i strpljenje možete da uspostavite bolju kontrolu u mnogim situacijama.Izbjegavajte saradnju sa nepoznatim osobama i nemojte dozvoliti da Vas neko navede napogrešne odluke. Postoje ciljevi do kojih se stiže postupno ili na zaobilazan način. Ukolikoste odlučili da napravite “ljubavni zaokret”, potrebno je da preispitate svoje kriterije. Osjećateemotivno previranje, ponekad zapadate u neočekivane situacije za koje nemate logičnoobjašnjenje. Želite da promijenite svoju emotivnu poziciju. Prati Vas sumnja, moguće je daćete se pokajati zbog propusta ili stvari koje niste učinili u pravom trenutku.

Pažljivo analizirate nove događaje, stalo Vam je da budete dobro obaviješteni o svemu štose dešava na poslovnoj sceni. Nove informacije otvaraju različite mogućnosti poslovanja,postoje dobri uslovi da ostvarite uspješne kontakte. Potrebno je da preispitate svoje saradni-čke veze, upotrijebite “uspješnu formulu” koja donosi najbolje rezultate. Nemojte dozvoliti daVas opterećuju dodatne sumnje ili lična nesigurnost u odnosu sa voljenom osobom. Ponekadnove događaje vidite u kontekstu “strogih kontrasta”, ali ljubavni odnos zahtjeva neprekidno

prilagođavanje i potrebu da iskoračite iz svojih ustaljenih navika. Postupite u skladu sa svojim osjećanjima.

Nalazite se u kreativnoj fazi i imate interesantne poslovne ideje, ponekad saradnici ne moguu potpunosti da prate Vaš stvaralački ritam. Poslovno previranje i pojačana dinamika dovo-de do različitih nesuglasica pri izboru osnovnih interesa, ali to Vam neće smetati da ostvari-te svoje namjere. Dobro procijenite svoju poziciju ili mogućnosti, prije nego što prihvatite jednu novčanu transakciju. Voljena osoba pokazuje znake pažnje i nježnosti, ali Vamapovremeno nedostaje strasni impuls. Vodite aktivan društveni život i nalazite se u prilici dasusrećete osobe različitih profila. Raduje Vas mogućnost da zadovoljite svoju radoznalost uupoznavanju novih osoba i u otkrivanju novih emotivnih doživljaja.

Saradnici ne pokazuju veliko interesovanje za Vaše originalne ideje, potrudite se da usmje-rite svoju pažnju prema osnovnim ciljevima. Sačuvajte svoju energiju i koncentraciju zasituacije u kojima se rješavaju važna pitanja. Potrebno je da se bolje prilagodite na različiteuslove uspješnog poslovanja. Ne možete da promijenite trenutne okolnosti ili osnovna pra-vila na poslovnoj sceni. U ljubavnom životu, suviše strepite od nekih zamišljenih situacija ili

od moguće partnerove reakcije. Važno je da podstaknete voljenu osobu da Vam povjerisvoje “tajne planove”, svako ima svoju “slabu t ačku” koju treba da prevaziđe. Pokažite dobruvolju i uskladite zajednička interesovanja kroz novo emotivno zbližavanje.

Angažovani ste na različitim stranama kada je riječ o vodećim ulogama i praktičnim ciljevi-ma, ali nemate dovoljno koncentracije da taktizirate u raznim fazama poslovnih pregovora.Budite pažljiviji u komunikaciji sa saradnicima, jer pogrešne informacije mogu da Vas nave-du na lošu poslovnu procjenu. Na sreću, dovoljno ste vješti da iznenada okrenete situacijuu svoju korist. Osjećate pojačani zanos koji Vas dovodi u nova emotivna iskušenja. Ukolikoneko pokreće Vaše strasti, teško Vas je zaustaviti dok god ne ostvarite svoje emotivnenamjere. Uživate u različitim situacijama koje Vas podstiču na ljubavni ritam, dopada Vam sekada možete da preuzmete aktivnu ulogu u odnosu prema partneru.

Nalazite se u kreativno stvaralačkoj fazi i imate neskromna očekivanja. Velike ambicije moguda Vas podstaknu na dodatno zalaganje i na ozbiljne poslovne odluke. Potrebno je da real-no procijenite svoje mogućnosti. Ukoliko se previše eksponirate bez dobrog povoda, to možeda rezultira negativnim efektima među saradnicima. Obratite pažnju i na svoje profesionalno

usavršavanje. Potajno Vas prati sumnja u nečiju emotivnu naklonost i ulogu. Nije lako pro-vjeriti nečija osjećanja, a da to ne izazove različite reakcije i moguće posljedice. Nema potre-be da se opterećujete mislima koje Vas dodatno udaljavaju od voljene osobe ili od zajedni-čkih planova. Uljepšajte svoje emotivno raspoloženje.

Od novih informacija očekujete povoljnije uslove ili mogućnost za uspješnu satisfakciju naposlovnoj sceni. Stalo Vam je da demonstrirate svoje profesionalne sposobnosti u različitimsituacijama i pred saradnicima koji posjeduju veliko iskustvo. Podrška koju dobijate djelujepoučno i podsticajno, prihvatite aktivnu ulogu u raznovrsnim poslovnim susretima. LakšeVam je kada sa emotivne distance i smireno analizirate svoj odnos sa voljenom osobom.Međutim, kada se suviše udaljavate od osnovnih dilema Vašu pažnju zaokupljaju neke spo-redne osobe. Vodite aktivan društveni život i dobro se zabavljate, ali na takav način ne rje-šavate svoje osnovne emotivne dileme.

Djelujete vrlo ambiciozno i pokušavate da ostvarite pozitivne rezultate na različitim strana-ma. Važno je da pravilno usmjeravate svoju kreativnu energiju i da ostvarite perspektivnusaradnju. Postoje situacije koje sjajno rješavate individualno, ali prošireni poslovni kontakti isaradnja su neophodni za dugoročniji uspjeh. U odnosu sa voljenom osobom prolazite krozrazličite faze emotivnog raspoloženja. Postoje momenti zbližavanja, ali i situacije kada steopterećeni uzajamnim nepovjerenjem. Ne možete da predahnete od nekih privatnih il i intim-nih događaja, koji zahtijevaju budno oko i pojačanu koncentraciju. Pojačana dinamika doga-đaja u ljubavnom odnosu ne dozvoljava da se skrasite.

U odnosu na ostale saradnike nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi i imate velika očekiva-nja. Ponekad preuveličavate svoje mogućnosti i želite da upravljate nad svim poslovnimdogađajima. Važno je da pravilno izrazite svoju profesionalnu ulogu i sposobnosti, ali i dasačuvate dobar saradnički odnos. Vaš uspjeh proizilazi iz partnerskog dogovora i zajedničkogangažovanja Uživate u nečijem društvu ali u skladu sa svojom željom za promjenom nepre

SEDMIČNI HOROSKOP(18.01.10 - 25.01.2010.) ZANIMLJIVOSTI

Izliječen pjevač koji je štucao svakedvije sekunde

Najmlađi diplomantCambridgea sa 14 godina

Profesionalni pjevač počeo je štucati u septembru2006. Štucao je svake dvije sekunde 12 sati dne-vno, odnosno 1.800 puta u satu, a skoro 7,9 milio-na puta godišnje. Zbog tih tegoba teško je govorio,spavao i jeo, a prestao je i voziti jer se bojao da ne

izazove sudar.Redovni pregledi i testovi nisu mogli ukazati nakorijen problema. Ipak, na kraju su doktori došli naideju da je njegovo stanje uzrokovano kiselinom izoštećenog dijela njegovog želuca. Podvrgnut jeoperaciji koja je imala za cilj istraživanje šta to nijeu redu.U augustu 2009. otišao je u Tokio gdje je japanskaTV kuća snimila dokumentarac o njemu. Upravotamo skeniranjem mozga utvrđeno je da ima 1,2cm velik tumor na mozgu. Doktori vjeruju da tajtumor koji sporo raste pravi pritisak na njegov

nervni sistem, zbog čega stalno štuca.Uprkos upozorenjima da je tumor praktično nemo-guće operisati, Sands, mladić iz Timberlanda,odletio je kući kako bi se odmah počeo spremati zakompleksan zahvat u bolnici u Sheffieldu.Operacija je uspjela kao i postoperativni period odšest mjeseci. Christopher je sada u stanju govoritii jesti, a iako je operacijom uklonjeno tek 60 postotumora, oporavak je ipak vidljiv. Za potpuno pobolj-šanje trebat će mu i do tri godine, a trenutno osje-ća tupost na lijevoj strani tijela.

Prije tri godine muzičar Christopher Sands (25)suočio se sa nepodnošljivim problemom -neprestanim štucanjem koje mu je život oteža-valo do ludila. Operacijom tumora na mozgu njegove tegobe konačno su prestale.

Majka i bebe su dobro nakon porođaja koji je obav-ljen carskim rezom u bolnici u gradu Benevento, ublizini Napulja, javljaju talijanske novinske agenci-

je. Djeca su rođena nakon samo 29 nedjelja trud-noće i teže između 610 i 800 grama i svi su u inku-batoru. Ljekari se slažu da je ova višestruka trud-

noća nastala kaorezultat liječenjaneplodnosti, ane vještačke oplodnje. Italijanski zakoni zabranjujuunos više od tri embriona u tijelo žene vještačkomoplodnjom.

Italijanka rodila šestorke

Oslijepio nakon četiri dananeprestanog igranja igrica

Jedna tridesetogodišnja Italijanka rodila je šestorke, četiri djevoj-čice i dva dječaka, i ovo je najveći višestruki porođaj u Italiji od 2003. godine.

Nakon svađe sa ženomuzrujani Kinez zaputio se u obližnji cyber caffe iz kojeg

nije izlazio puna četiri dana. Na kraju igračkog maratona više ništa nijevidio, a liječnici su mu dija-gnosticirali privremenosljepilo.

Najmlađi genij za matematiku postaće i najmlađi diplomant naCambridgeu u posljednjih 200 godina.

Previše igranja igrica svakako šteti, no onima kojipretjeraju može i prilično brzo narušiti vitalne orga-ne. Posljednji u nizu osoba koje su zbog opsjednu-tosti videoigrama oštetili zdravlje je i kineski poslovni

čovjek koji je navodno i doslo-vno oslijepio nakon četiri dananeprekinutog igranja na inter-netu.Prema pisanju China Dailyja,gospodin Xu iz Xininga, glav-nog grada provincije Qinghai,

upustio se u maratonsko igranje u cyber caffeunakon što se posvađao sa suprugom. Liječnici supotvrdili da je gospodin Xu razvio privremenu sljepo-ću. Nije objavljeno o kojim je igricama bila riječ.

18. januar 2010. godine, broj 18330 HoroskopReprezenT

18 j 2010 di b j 183 ReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


18. januar 2010. godine, broj 183 31port ReprezenT

Košarkaški klub „Krajišnik“ organizirao Veliku reviju košarke

Izdavač:Meridian d.o.o.

77230 Velika Kladuša,Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I,

Identifikacijski broj:4263399280007

Direktor:Tina Odobašić

Glavni i odgovorni urednik:Esad Šabanagić

Mob: 061-154-894

Redakcijski kolegij:Esad Šabanagić,Hasan Mujakić,Edin Šabanagić

Grafička obrada:Hasan MujakićElvis Maležić

Novinari - saradnici:Nedžib Vučelj (Bužim)

Rusmir Karat (Bihać)Zlatan Čekić (Sanski Most)Edin Šabanagić, Samir Murić

(Velika Kladuša)Fahrudin Bender (Ključ)Mirela Sejfović (Cazin)

Dževada Štancl (Bosanska Krupa)

Telefoni:037-775-085, 037-775-086

Fax:037-775-086, 037-911406 (elektronski)

E-mail:[email protected]

Pretplata i sve druge uplate

Prezentacijau proteklom perioduI mp ressum

Slobodna bacanja:

Mlađe pionirke:Amra OmanovićAmra Ćatić

Ajla SelimovićPionirke:Azra BeširevićAmina SefićEmina PajazetovićJuniorke:Ema KarajićEmra KapićLejla DurakovićPioniri:Eldin HušićHaris PoljakEmrah Spahić

Kadeti:Amir KeserovićMirnes ĆerimovićAdnan Karalić

Šutiranje trica:Juniorke:Ema KarajićDalija PajazetovićEmra KapićPioniri:Emrah SpahićDženis MiljkovićEdin VilićKadeti:Ademir KeserovićMirnes ĆerimovićArmin Pilipović

VELIKA KLADUŠA - U organizacijiKošarkaškog kluba „Krajišnik“ u subotu,09. januara, u Gradskoj sportskoj dvoraniu Velikoj Kladuši održana je Velika revijakošarke. Odigrano je pet utakmica u koji-ma su međusobno snage odmjerile podvije ekipe, pionirki, kadetkinja, veteranki,

te pionira i kadeta ovoga kluba. Aktivnoučešće na ovim utakmicama uzelo je oko100 članova iz svih kategorija, osim junio-ra i seniora koji su tek završili svoja tak-mičenja u ligi Unsko-sanskog kantona za2009. godinu. Sve utakmice je sudiokošarkaški sudac Emir Hodžić.

U pauzi između utakmica upriličena jesvečana dodjela priznanja najuspješnijimpojedincima kluba za proteklu godinu utakmičenjima: šutiranje trica i izvođenjeslobodnih bacanja.

Prema riječima Kasima Karajića,sportskog direktora KK „Krajišnik“, ovajklub već po tradiciji na kraju svake godineorganizira ovakve revije i sportska druže-nja. Svrha i osnovni cilj Revije je pružitipriliku svim članovima da pokažu šta sunaučili u proteklom periodu, što su oniovaj put vrlo dobro prezentirali.

Kako Karajić kaže, iako rezultati ova-kvih utakmica nisu važni i u sasvim sudrugom planu, ipak svaka ekipa je željelapobijediti i pružila maksimum.

- Po mojoj ocjeni utakmica pionirkibila je najsimpatičnija, kadetkinja najdina-mičnija, pionira najneizvjesnija, kadetanajkvalitetnija, a veteranki najborbenija,rekao je Kasim Karajić, sportski direktor Košarkaškog kluba „Krajišnik“.

Nakon ovoga za sve selekcije klubaslijedi jednomjesečni odmor, a zatimponovo okupljanje i pripreme za takmi-čarsku 2010. godinu, čija sezona za dje-vojke i mlađe kategorije počinje već od 6.marta.

Hasan Mujakić

Rezultati pojedinačnih takmičenja za 2009. godinu:

Revija košarke

Kasim Karajić, sportski direktor kluba saEmom Karajić, prvoplasiranom uslobodnim bacanjima i šutiranju tricau kategoriji juniorki

Krajiške sedmične nezavisne novine

8/3/2019 ReprezenT [broj 183, 18.1.2010]


Bihać juniori

S LIJEVA NA DESNO, STOJE: Samir Gračanin-pomoćni trener, Ado Felić, Izet Halilović, Rasim Dizdarević, Emir

Džaferović, Denis Mahmutović, Sulejman Gračanin, Ragib Botonjić, Edis Subašić-trener i predsjednik kluba.ČUČE: Elvis Karabegović, Deni Gluhalić, Denis Bates, Džanan Hrnjica, Amel Selmanović.

reprezent [broj 183, 18.1.2010]

Documents