realni sektor gospodarstva tromjeseČni bruto domaĆi...
TRANSCRIPT
REALNI SEKTORGOSPODARSTVA
Procjena rasta BDP-aza treće tromjesečje 2000.godine potvrđuje dojmove kojesu o njegovu kretanju najavilipokazatelji dinamike fizičkogobujma pojedinih djelatnosti.BDP se u trećemu tromjesečju2000. povećao za 4,1% uusporedbi s istim razdobljem1999. godine, �to je jednakonjegovu rastu u prva tritromjesečja te godine.Djelatnosti u kojima suzabilje�ene najvi�e stope rastabruto dodane vrijednostiponovo su hoteli i restorani(21,9%) te trgovina (12,2%),koje su obratnim redom, kao iu drugom tromjesečju, dale inajveći doprinos rastu. Visokastopa rasta ostvarena je i udjelatnosti prijevoza (9,2%), avelik je i doprinos industrijeunatoč ne�to ni�oj stopi rasta(3,2%), zbog njezina znatnogudjela u ukupnoj bruto dodanojvrijednosti. Doprinosi ostalihdjelatnosti nisu bili značajni, asmanjenje je ostvareno samo udjelatnosti građevinarstva, kojaje neprekidno tijekomposljednjih devet tromjesečjaiskazivala negativne stoperasta.
Struktura rasta BDP-as potro�ne je strane ne�toizmijenjena u usporedbi sprethodnim tromjesečjima.Osobna potro�nja, koja je uprvom polugodi�tu bila glavnipokretač rasta, rasla je poznatno ni�oj stopi, koja jeiznosila 1,5%. Glavni doprinosrastu BDP-a dala je kategorijaneto izvoza zbog visoke stoperasta izvoza robe i usluga od13,0%, koja je nadma�ila stopurasta uvoza od 4,8%.Promatrajući kategorijupotro�nje dr�ave, koja sesmanjila za 1,2%, moguće jeutvrditi da je ona počela udrugom tromjesečju i nastavilase u
TROMJESEČNI BRUTO DOMAĆI PROIZVOD, stalne cijene
75
80
85
90
95
100
105
110
1.tr.
97.
2.tr.
97.
3.tr.
97.
4.tr.
97.
1.tr.
98.
2.tr.
98.
3.tr.
98.
4.tr.
98.
1.tr.
99.
2.tr.
99.
3.tr.
99.
4.tr.
99.
1.tr.
00.
2.tr.
00.
3.tr.
00.
Inde
ksi,
4.tr.
99.=10
0-6
-4
-2
0
2
4
6
8
Stop
a pr
omje
ne u
odn
osu
na is
to
trom
jes.
pre
thod
ne g
od.,
%
Indeksi (lijevo)
Stopa promjene(desno)
-10
-5
0
5
10
15
20
25
12/9
5.3/
96.
6/96
.9/
96.
12/9
6.3/
97.
6/97
.9/
97.
12/9
7.3/
98.
6/98
.9/
98.
12/9
8.3/
99.
6/99
.9/
99.
12/9
9.3/
00.
6/00
.9/
00.
%
FIZIČKI OBUJAM INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE,stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA, stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
12/9
5.3/
96.
6/96
.9/
96.
12/9
6.3/
97.
6/97
.9/
97.
12/9
7.3/
98.
6/98
.9/
98.
12/9
8.3/
99.
6/99
.9/
99.
12/9
9.3/
00.
6/00
.9/
00.
%
trećemu. Investicije su u trećemtromjesečju bile manje za 1,3%,čime je smanjena stopa pada.Promatrano na taj način, kretanjau trećem tromjesečju, osim zbogostvarenog rasta, pozitivna su izbog pomaka koji su nastali ugeneratorima rasta. Dok jetijekom prvog polugodi�ta rastostvaren prije svega zbog porastadomaće potra�nje, a posebnoosobne potro�nje, u trećemu jetromjesečju rast BDP-auzrokovan uglavnom rastominozemne potra�nje.
U studenome jeindustrijska proizvodnja,mjerena indeksom fizičkogobujma, smanjena za 0,5% uusporedbi s istim mjesecom1999. godine. To je posljedicasmanjenja proizvodnje upodručju opskrbe električnomenergijom, plinom i vodom(6,4%). Rast je zabilje�en upodručjima rudarstva i vađenja(3,9%) i prerađivačke industrije(0,6%). Valja napomenuti da jesmanjenje industrijskeproizvodnje zabilje�eno tijekomposljednjeg tromjesečja 2000.godine djelomično posljedica ivi�e razine industrijskeproizvodnje koja je pratilaoporavak gospodarske aktivnostikrajem 1999. godine.
U prvih jedanaestmjeseci 2000. godineindustrijska proizvodnja bila jeza 2,1% veća nego u istomrazdoblju 1999. godine. Rastprerađivačke industrije u istom jerazdoblju, unatoč negativnomutjecaju opskrbe električnomenergijom, plinom i vodom nakretanje ukupne industrije, bioveći i iznosio je 3,4%.
U listopadu je indeksprometa u trgovini na malo bioza 13,8% vi�i nego godinu danaprije, �to je usporenje premavisokim stopama rasta iz ljetnihmjeseci. S obzirom na procjenukretanja BDP-a premakomponentama potro�nje koja
-20
-10
0
10
20
30
40
50
60
70
12/9
5.3/
96.
6/96
.9/
96.
12/9
6.3/
97.
6/97
.9/
97.
12/9
7.3/
98.
6/98
.9/
98.
12/9
8.3/
99.
6/99
.9/
99.
12/9
9.3/
00.
6/00
.9/
00.
%
OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM, stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA, stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine
-60
-40
-20
0
20
40
60
80
100
11/9
5.
3/96
.
7/96
.
11/9
6.
3/97
.
7/97
.
11/9
7.
3/98
.
7/98
.
11/9
8.
3/99
.
7/99
.
11/9
9.
3/00
.
7/00
.
11/0
0.
%
Intermedijarni proizvodiKapitalni proizvodiNetrajni pr. za �iroku potro�nju
REALNI PROMET U TRGOVINI NA MALO, stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine
-15-10-505
1015202530
1/97
.
4/97
.
7/97
.
10/9
7.
1/98
.
4/98
.
7/98
.
10/9
8.
1/99
.
4/99
.
7/99
.
10/9
9.
1/00
.
4/00
.
7/00
.
10/0
0.
%
pokazuje da iznimno visokestope rasta prometa u trgovinina malo nisu utjecale na visokestope rasta osobne potro�nje,čini se da je usporenje rastatrenda trgovine u listopaduposljedica smanjivanja ino-zemne komponente potra�njeuzrokovanog zavr�etkom pose-bno dobre sezone, a neusporenja domaće potra�nje.
Indeks fizičkogobujma građevinskih radovanastavio se smanjivati u rujnu ilistopadu, te je bio za 7,5% i6,0% ni�i nego godinu danaprije. Zbog smanjivanja stopepada, čini se da se ugrađevinarstvu nazire krajtrenda koji je počeo jo�sredinom 1998. godine.
Tijekom listopada, dokojega je turistička sezona većuglavnom zavr�ena, ostvarenoje 18,1% vi�e dolazaka turista i31,0% vi�e noćenja nego uistom mjesecu 1999. godine.Stranih je turista pristiglo za31,2% vi�e, a ostvarili su za50,6% vi�e noćenja. Promotreli se kumulativni podaci, uprvih je deset mjeseci 2000.godine broj dolazaka turista ukomercijalne smje�tajne objek-te bio za 40,1% veći nego uistom razdoblju 1999. godine,a ostvareno je za 45,2% vi�enoćenja. Najvi�e noćenja(87,3%) ostvarili su stranituristi, �to je povećanje od56,3%. U strukturi stranihturista najveći su udio imalituristi iz Njemačke (22,9%), aza njima su slijedili gosti izSlovenije (15,0%), Če�ke(14,3%), Italije (13,0%) iAustrije (9,5%).
Iako su preliminarnipokazatelji rasta BDP-a utrećemu tromjesečju pozitivni,pojedini fizički pokazatelji, aposebno kretanje fizičkogobujma industrijskeproizvodnje, upozoravaju na toda bi rast u posljednjemtromjesečju 2000. godinemogao biti manji nego uprethodnim tromjesečjima.
FIZIČKI OBUJAM GRAĐEVINSKIH RADOVA, stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine
-20-15-10-5051015202530
1/97
.
4/97
.
7/97
.
10/9
7.
1/98
.
4/98
.
7/98
.
10/9
8.
1/99
.
4/99
.
7/99
.
10/9
9.
1/00
.
4/00
.
7/00
.
10/0
0.
%
-20
-10
0
10
20
30
40
50
1.tr.
95.
3.tr.
95.
1.tr.
96.
3.tr.
96.
1.tr.
97.
3.tr.
97.
1.tr.
98.
3.tr.
98.
1.tr.
99.
3.tr.
99.
1.tr.
00.
3.tr.
00.
%
PutniciRoba
PRIJEVOZ PUTNIKA I ROBE,stopa promjene u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine
-40-20
020406080100120140
10/9
5.
2/96
.
6/96
.
10/9
6.
2/97
.
6/97
.
10/9
7.
2/98
.
6/98
.
10/9
8.
2/99
.
6/99
.
10/9
9.
2/00
.
6/00
.
%
NOĆENJA TURISTA,stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine
CIJENE
Ukupna razina cijenana malo tijekom prosinca ostalaje nepromijenjena u usporedbi sprethodnim mjesecom. Cijenerobe smanjene su u prosjeku0,1%, dok su cijene uslugaporasle 0,2%. Tro�kovi �ivota uprosincu u usporedbi sastudenim povećani su 0,5%, acijene industrijskih proizvodapri proizvođačima 0,2%.
Prosječni godi�nji rastcijena na malo povećan je s4,2%, koliko je ostvareno 1999.godine, na 6,2% u 2000. godini.Tro�kovi �ivota povećali su setijekom 2000. godine u prosjeku5,3% (3,5% u 1999.), aproizvođačke cijene 9,7% (2,6%u 1999.). Međutim, temeljnainflacija, tj. inflacija mjerenakretanjem indeksa cijena namalo, iz kojeg su isključenecijene poljoprivrednih proizvodai administrativno reguliranecijene (između ostalog i cijeneenergije), smanjena je sprosječnih 4,2% u 1999. godinina 4% u 2000.
Međugodi�nja stopapromjene maloprodajnih cijenasmanjena je sa 7,7% ustudenome na 7,4% u prosincu,�to je međugodi�nja stopainflacije veća za tri postotnaboda od one zabilje�ene uprosincu 1999. godine.Deprecijacija kune premaameričkom dolaru, poskupljenjesirove nafte na svjetskom tr�i�tu,povećanje tro�arina na naftnederivate, pića i duhan teposkupljenje električne energijeu velikoj su mjeri pridonijelibr�em rastu cijena na malo u2000. u usporedbi s 1999.godinom. Vidljivo je to izmeđugodi�njeg rasta cijenagoriva i maziva (36,7%),prometnih usluga (7,5%), pića(17,9%), duhana (6,9%) ielektrične energije (30,9%) uprosincu 2000. godine uusporedbi s istim mjesecomprethodne godine.
-2,0
-1,0
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
1/96
.
5/96
.
9/96
.
1/97
.
5/97
.
9/97
.
1/98
.
5/98
.
9/98
.
1/99
.
5/99
.
9/99
.
1/00
.
5/00
.
9/00
.
%
Cijene na maloTro�kovi �ivotaCijene pri proizvođačima
CIJENE NA MALO, CIJENE PRI PROIZVOĐAČIMA I TRO�KOVI �IVOTA, mjesečne promjene
85
95
105
115
125
135
145
10/9
3.3/
94.
8/94
.1/
95.
6/95
.11
/95.
4/96
.9/
96.
2/97
.7/
97.
12/9
7.5/
98.
10/9
8.3/
99.
8/99
.1/
00.
6/00
.11
/00.
Cijene na maloTro�kovi �ivotaCijene pri proizvođačima
INDEKSI CIJENA NA MALO, CIJENA PRI PROIZVOĐAČIMA I TRO�KOVA �IVOTA, listopad 1993.=100
8090
100110
120130
140150
160
10/9
3.3/
94.
8/94
.1/
95.
6/95
.11
/95.
4/96
.9/
96.
2/97
.7/
97.
12/9
7.5/
98.
10/9
8.3/
99.
8/99
.1/
00.
6/00
.11
/00.
INDEKS RELATIVNE CIJENE MEĐUNARODNO NEUTR�IVIH DOBARA, omjer cijena usluga i cijena robe (iz indeksa cijena na malo) 1992.=100
ZAPOSLENOST I PLAĆE
Tijekom studenoga uevidenciju Hrvatskog zavodaza zapo�ljavanje prijavljeno jenovih 27 tisuća nezaposlenih,dok je evidenciju napustilo 20tisuća osoba, �to je rezultiralopovećanjem registriranenezaposlenosti za 7 tisuća(1,9%). Registrirana jenezaposlenost tako krajemstudenoga dosegnula razinu odgotovo 377 tisuća osoba.Prema privremenim podacimaDZS-a ukupna zaposlenost ustudenome iznosila je milijun itristo osam tisuća osoba, �to jeza 6 tisuća (0,1%) manje negomjesec dana prije i za 35 tisuća(2,6%) manje nego godinudana prije. Aktivnostanovni�tvo povećalo se ustudenome za tisuću osoba(0,1%). Aktivnih je ustudenome bilo za 5 tisuća(0,3%) vi�e nego u istommjesecu prethodne godine.Stopa registriranenezaposlenosti iznosila je ustudenome 22,4%, �to je rastod 0,4 postotna boda premaprethodnom mjesecu i od 2postotna boda prema istommjesecu prethodne godine.
Realne bruto plaćeisplaćene u studenome poraslesu 2,0%, prema prethodnommjesecu, �to je bilo popraćenopovećanjem neto plaća od1,8%. Trend smanjivanja brutoplaća, započet početkomgodine, time je zaustavljen, alijo� nije promijenjen. Masaneto plaća isplaćena prekoZAP-a u prvih deset mjeseci2000. bila je za 8,5%nominalno i 3,3% realno većanego u istom razdoblju 1999.godine. Broj zaposlenika kojipreko ZAP-a primaju plaću bioje u prosjeku podjednak u timrazdobljima, ali je zbograstućeg trenda u 2000.tijekom studenoga te godinenjihov broj bio za 24 tisućeveći nego u istom mjesecu1999. godine.
NEZAPOSLENI
240250260270280290300310320330340350360370380
12/9
5.4/
96.
8/96
.12
/96.
4/97
.8/
97.
12/9
7.4/
98.
8/98
.12
/98.
4/99
.8/
99.
12/9
9.4/
00.
8/00
.
u tis
ućam
a
PROSJEČNA REALNA BRUTO PLAĆA,u cijenama iz prosinca 1999.
3400
3600
3800
4000
4200
4400
4600
4800
5000
12/9
5.4/
96.
8/96
.12
/96.
4/97
.8/
97.
12/9
7.4/
98.
8/98
.12
/98.
4/99
.8/
99.
12/9
9.4/
00.
8/00
.
u H
RK
PROSJEČNA REALNA NETO PLAĆA,u cijenama iz prosinca 1999.
2000
2200
2400
2600
2800
3000
3200
3400
12/9
5.4/
96.
8/96
.12
/96.
4/97
.8/
97.
12/9
7.4/
98.
8/98
.12
/98.
4/99
.8/
99.
12/9
9.4/
00.
8/00
.
u H
RK
MONETARNA KRETANJA
U studenome se nastavilousporavanje rasta novčane mase.Plasmani banaka privatnom sektorunakon duge stagnacije pokazali suprve naznake oporavka. Netoinozemna aktiva i dalje se pomalopovećavala.
Usporavanje rasta novčanemase iz rujna i listopada nastavljenoje i u studenome. Originalnevrijednosti obiju komponenatanovčane mase smanjivale su se trimjeseca uzastopce. Posebno je bilouočljivo smanjivanje depozitnognovca, osobito u usporedbi svisokim stopama rasta tijekom prvatri tromjesečja ove godine.Desezonirane i trendne vrijednostiobaju agregata upozoravaju na bitnousporavanje prema stopama rasta udrugom i trećem tromjesečju, iako jejo� uvijek prisutan mali rast. Krajemstudenoga novčana masa iznosila je16,4 mlrd. kuna, za 0,3 mlrd. kunamanje nego krajem listopada. Utome je udio gotovog novca iznosiosamo 5,8 mlrd. kuna.
Takva kretanja u�ihmonetarnih agregata u skladu su sdostupnim podacima o realnomsektoru u četvrtom tromjesečju.Tako podaci o trgovini na malo iindustriji upozoravaju nausporavanje trendova u četvrtomtromjesečju. Stoga, nakon dvaekspanzivna tromjesečja, u četvrtompostoje naznake usporavanja i realneaktivnosti i rasta monetarnihagregata.
Rast deviznih depozita,nasuprot tome, nije posustao.Nastavljen je sna�an rast devizne�tednje. Krajem studenoga iznosilaje 46,1 mlrd. kuna �to je 9,6 mlrd.kuna (26,4%) vi�e nego prije godinudana. Preliminarni podaci zaprosinac ukazuju na velik rastukupnih likvidnih sredstava. Osimsezone (koja se uvijek isključuje) nato je posebno utjecao povratosigurane �tednje. Do kraja prosincaisplaćeno je 1,1 mlrd. kunaosigurane �tednje �to je utjecalo napovećanje novčane mase i deviznihdepozita. Samo je manji dioisplaćenih sredstava povučen udeviznoj efektivi i iza�ao je izdomaćega bankarskog sustava. Timeje realiziran prvi
0,250
0,350
0,450
0,550
0,650
0,750
0,850
4/94
.8/
94.
12/9
4.4/
95.
8/95
.12
/95.
4/96
.8/
96.
12/9
6.4/
97.
8/97
.12
/97.
4/98
.8/
98.
12/9
8.4/
99.
8/99
.12
/99.
4/00
.8/
00.
C/DC/M1
OMJER GOTOVOG I DEPOZITNOG NOVCA (C/D) I UDIO GOTOVINE U NOVČANOJ MASI (C/M1)
NOVČANA MASA
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
20.000
4/94
.8/
94.
12/9
4.4/
95.
8/95
.12
/95.
4/96
.8/
96.
12/9
6.4/
97.
8/97
.12
/97.
4/98
.8/
98.
12/9
8.4/
99.
8/99
.12
/99.
4/00
.8/
00.
u m
il. H
RK
M1Depozitni novacGotovina
-30-20-10
01020304050607080
7/95
.
11/9
5.3/
96.
7/96
.
11/9
6.3/
97.
7/97
.
11/9
7.3/
98.
7/98
.11
/98.
3/99
.
7/99
.11
/99.
3/00
.
7/00
.11
/00.
%
Stanovni�tvo
Poduzeća
STOPE RASTA DEPOZITNOG NOVCA STANOVNI�TVA I PODUZEĆA (u odnosu na isti mjesec prethodne godine)
dio isplate od ukupno 2,4 mlrd. kunaosigurane �tednje. Sama isplataodvijala se tako da su banke upisaleobveznice DAB-a �to je znatnopovećalo potra�ivanja banaka premasredi�njoj dr�avi. Istodobno jedr�ava primljena sredstva prenijelana svoje račune kod poslovnihbanaka. Neto učinak te operacije naodnose banaka i sredi�nje dr�ave bioje nula. Nakon početka isplateosigurane �tednje, u onoj mjeri ukojoj �tedi�e realiziraju isplatnelistiće, banke knji�e sredstva u koristtekućih i deviznih računa građana, ana teret depozita dr�ave kod banke.Na kraju, potra�ivanja od dr�ave bitće veća za te 2,4 mlrd. kuna.Ukupna likvidna sredstva povećat ćese za onoliko sredstava koliko�tedi�e odluče ostaviti u domaćembankarskom sustavu, kako je premapreliminarnim podacima za isplateostvarene u prosincu uglavnom ibilo.
Na strani aktive, uplasmanima banaka, nastavljena supovoljnija kretanja. Iako jo� nemaveće kreditne ekspanzije, krediti suipak rasli intenzivnije tijekomčetvrtog tromjesečja nego tijekomprvih triju tromjesečja 2000. Premapreliminarnim podacima za prosinacplasmani banaka prema�ili su 60mlrd. kuna, �to je za 4,3 mlrd. kunavi�e nego krajem 1999. Nakon trijutromjesečja uporne kreditnestagnacije u četvrtom tromjesečjuprisutno je značajno ubrzanje, pa bigodi�nji (nominalni) rast kreditamogao biti oko 8%. Kreditistanovni�tvu povećavali su se ne�tobr�e nego krediti poduzećima, kojisu zaustavili negativni trend i ipakpočeli malo rasti. Podaci za trend-ciklus također upozoravaju napromjenu trenda. Mo�e se očekivatida će se u prvom tromjesečju 2001.nastaviti odlučniji uzlazni trendkredita.
Međunarodne pričuvesredi�nje banke iznosile su 31.prosinca 2000., premapreliminarnim podacima, 3,5 mlrd.USD. Povećanje pričuva u usporedbis krajem studenoga (3,3 mlrd. USD)posljedica je slabljenja dolara premaeuru, u kojem se dr�i najveći diopričuva.
-20
0
20
40
60
80
100
6/95
.9/
95.
12/9
5.3/
96.
6/96
.9/
96.
12/9
6.3/
97.
6/97
.9/
97.
12/9
7.3/
98.
6/98
.9/
98.
12/9
8.3/
99.
6/99
.9/
99.
12/9
9.3/
00.
6/00
.9/
00.
%
Stanovni�tvoPoduzeća
KREDITI STANOVNI�TVU I PODUZEĆIMA,stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine
MONETARNI AGREGAT M4
0
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.000
70.000
80.000
4/94
.8/
94.
12/9
4.4/
95.
8/95
.12
/95.
4/96
.8/
96.
12/9
6.4/
97.
8/97
.12
/97.
4/98
.8/
98.
12/9
8.4/
99.
8/99
.12
/99.
4/00
.8/
00.
u m
il. H
RK
Devizni depoziti
Kunski dep.
Novčana masa
-60-40-20
020406080
100120140
1/98
.3/
98.
5/98
.7/
98.
9/98
.11
/98.
1/99
.3/
99.
5/99
.7/
99.
9/99
.11
/99.
1/00
.3/
00.
5/00
.7/
00.
9/00
.11
/00.
%
NIA
M4
NDA
NETO DOMAĆA AKTIVA, NETO INOZEMNA AKTIVA I M4,stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine
Tijekom prosinca nije bilodevizne aktivnosti Hrvatske narodnebanke jer su poslovne banke biledobro pripremljene za sezonsku,povećanu potra�nju za devizama iisplatu osigurane �tednje. Ipak upredbo�ićnom tjednu (21. prosinca2000.) organizirana je repo aukcijablagajničkih zapisa, s rokomdospijeća od dva tjedna. Takve repoaukcije uobičajene su i kao premosnikredit za vrijeme novogodi�njihpraznika. Banke su povukle 0,3mlrd. kuna kredita, tako �to su uzalog dale blagajničke zapise iz svogportfelja. Lombardnih kreditazapravo nije bilo tijekom prosinca,kao ni tijekom prethodnih mjeseci,�to svjedoči o nastavku dobrelikvidnosti bankarskog sustava.
U prosincu je po drugi putizdvojena kunska obvezna pričuvapo novim propisima, a devizna jeobvezna pričuva prvi put izdvojenapo novoj odluci. Izdvajanje je bilo 8.prosinca jer je razdoblje odr�avanjaod 8. u mjesecu do 7. sljedećegmjeseca. Stopa kunske obveznepričuve smanjena je u prosincu nakonačnih 23,5%, nakon �to je ustudenome bila spu�tena sa 28,5%na 26,5%. Podsjetimo, neto učinaksmanjenja stope u studenome bilo jeoslobađanje 369,3 mil. kunalikvidnih sredstava. U prosincu jeneto učinak na izdvojenu kunskuobveznu pričuvu bilo oslobađanjedaljnjih 500 mil. kuna. Nasiječanjsko izdvajanje utjecao jesamo rast osnovice, tako da je netoučinak na ukupnu obveznu pričuvupozitivan.
Promjena propisa odeviznoj obveznoj pričuvi imaneutralni efekt na razini bankarskogsustava. Istodobno sa smanjenjemstope izdvajanja sa 55% na 23,5%pro�irena je osnovica obračuna.Sada su u osnovicu uključenidepoziti svih sektora, a ne samostanovni�tva i svih ročnosti umjestosamo kratkoročnih. Pojedinačnimbankama, za koje to znači povećanoizdvajanje, ostavljeno je vrijeme zaprilagodbu. Te banke morajupovećavati izdvojenu pričuvutempom od 1,5% neto devizneaktive u svakom izdvajanju dopotpunog iznosa. Krajem godinedevizna obvezna pričuva iznosila je5,5 mlrd. kuna.
MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-a
1.800
2.0002.200
2.400
2.600
2.8003.000
3.200
3.4003.600
3.800
1/96
.
5/96
.
9/96
.
1/97
.
5/97
.
9/97
.
1/98
.
5/98
.
9/98
.
1/99
.
5/99
.
9/99
.
1/00
.
5/00
.
9/00
.
u m
il. U
SD
MONETARNI MULTIPLIKATORIm1=M1/M0 (lijevo) i m4=M4/M0 (desno)
1,1
1,2
1,3
1,4
1,5
1,6
4/94
.
10/9
4.
4/95
.
10/9
5.
4/96
.
10/9
6.
4/97
.
10/9
7.
4/98
.
10/9
8.
4/99
.
10/9
9.
4/00
.
10/0
0.3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
7,0
M1/M0M4/M0
-5000
5001.0001.5002.0002.5003.0003.5004.0004.5005.000
2/5/
00.
18/5
/00.
6/6/
00.
23/6
/00.
10/7
/00.
26/7
/00.
11/8
/00.
30/8
/00.
15/9
/00.
3/10
/00.
19/1
0/00
.
7/11
/00.
23/11/
00.
11/1
2/00
.
29/1
2/00
.
u m
il. H
RK
Kunski i devizni BZSlobodna novčana sredstva Riznični zapisi
BLAGAJNIČKI ZAPISI HNB-a, SLOBODNA NOVČANA SREDSTVA NA �IRORAČUNIMA BANAKA I RIZNIČNI ZAPISI MINISTARSTVA FINANCIJA KOD BANAKA
TEČAJ
U prosincu je nastavljenamala nominalna aprecijacija kuneprema euru, dok je tečaj kune premaameričkom dolaru znatno aprecirao.
Tečaj kune prema euru uprosincu se kretao oko prosječnevrijednosti od 7,59 HRK/EUR, akrajem mjeseca dosegnuo je 7,60HRK/EUR, oslabjev�i 0,4% uusporedbi s koncem prethodnogmjeseca. Dodatni pritisak napovećanje potra�nje za devizama uprosincu je proizi�ao iz rasta kunskelikvidnosti stanovni�tva zbog isplateosigurane �tednje. Međutim, to nijeozbiljnije ugrozilo stabilnost tečajakune, tako da sredi�nja banka uprosincu nije bila aktivna nadeviznom tr�i�tu.
Smanjenje razlike izmeđurazine kamatnih stopa u zoni eura i uSAD-u, usporavanje gospodarskograsta u SAD-u te intervencijeEuropske sredi�nje banke pridonijelisu zamjetnom oporavku eura nasvjetskim deviznim tr�i�tima tijekomstudenoga i prosinca. To se odraziloi na aprecijaciju tečaja kune premaameričkom dolaru, napose izrazitu uprosincu. Koncem tog mjeseca tečajkune aprecirao je ukupno 7,0% uusporedbi s tečajem zabilje�enimkrajem studenoga. Od 27. listopada,kada je vrijednost američkog dolaradosegnula ovogodi�nji maksimumod 9,11 HRK/USD, tečaj kuneojačao je ukupno 10,4%. Tijekomprosinca indeks dnevnoganominalnog efektivnog tečajaaprecirao je ukupno 2,0% uusporedbi s koncem prethodnogmjeseca.
U usporedbi s tečajevimazabilje�enim koncem 1999. godinekuna je prema euru, tijekom 2000.godine, ojačala ukupno 1,1%, dok jeprema američkom dolaru oslabjela6,7%, a prema ko�arici valuta 1,3%.
U listopadu bilje�imoaprecijaciju realnoga efektivnogtečaja kune uz cijene na malo icijene pri proizvođačima od 0,1%.Od početka godine realni je efektivnitečaj ukupno deprecirao 1,1% (uzcijene na malo), odnosno 1,7% (uzcijene pri proizvođačima).
6,4
6,6
6,8
7,0
7,2
7,4
7,6
7,8
8,0
1/1/
97.
3/3/
97.
3/5/
97.
3/7/
97.
2/9/
97.
2/11
/97.
2/1/
98.
4/3/
98.
4/5/
98.
4/7/
98.
3/9/
98.
3/11
/98.
3/1/
99.
5/3/
99.
5/5/
99.
5/7/
99.
4/9/
99.
4/11
/99.
4/1/
00.
5/3/
00.
5/5/
00.
5/7/
00.
4/9/
00.
4/11
/00.
* ECU prije siječnja 1999.sr
ednj
i teč
aj H
NB-a
NOMINALNI DNEVNI TEČAJ KUNE PREMA EURU*
5,05,56,06,57,07,58,08,59,09,5
1/1/
97.
3/3/
97.
3/5/
97.
3/7/
97.
2/9/
97.
2/11
/97.
2/1/
98.
4/3/
98.
4/5/
98.
4/7/
98.
3/9/
98.
3/11
/98.
3/1/
99.
5/3/
99.
5/5/
99.
5/7/
99.
4/9/
99.
4/11
/99.
4/1/
00.
5/3/
00.
5/5/
00.
5/7/
00.
4/9/
00.
4/11
/00.
sred
nji t
ečaj
HNB
- a
NOMINALNI DNEVNI TEČAJ KUNE PREMA AMERIČKOM DOLARU
9095
100105110115120125130135
2/1/
95.
22/3
/95.
9/6/
95.
27/8
/95.
14/1
1/95
.1/
2/96
.20
/4/9
6.8/
7/96
.25
/9/9
6.13
/12/
96.
2/3/
97.
20/5
/97.
7/8/
97.
25/1
0/97
.12
/1/9
8.1/
4/98
.19
/6/9
8.6/
9/98
.24
/11/
98.
11/2
/99.
1/5/
99.
19/7
/99.
6/10
/99.
24/1
2/99
.12
/3/0
0.30
/5/0
0.17
/8/0
0.4/
11/0
0.
INDEKS DNEVNOGA NOMINALNOG EFEKTIVNOG TEČAJA KUNE*, 1995.=100
* pad indeksa označava aprecijaciju kune
PLATNA BILANCA
Deficit na računu tekućihtransakcija iznosio je u prva tritromjesečja 2000. godine 3,6 mil.USD, odnosno 716,1 mil. USDmanje nego u istom razdoblju1999. godine. Takav je saldotekućih transakcija posljedicakonstantno ni�ih deficita u prvompolugodi�tu 2000. u usporedbi sistim razdobljem 1999. te suficitau trećem tromjesečju većeg za 83%(770,6 mil. USD u usporedbi s421,3 mil. USD u 1999. godini).Trend manjega trgovinskogdeficita u 2000. u usporedbi s1999. nije odr�an ni u trećemtromjesečju kada je ostvarenmanjak od 811,3 mil. USD, �to jepovećanje od 2%. S druge strane,neto prihodi od usluga povećali suse u trećem tromjesečju 2000.godine za 34% i iznosili su 1,5mlrd. USD (neto prihodi odturizma povećani su u trećemtromjesečju za 26,3%). Na pozicijineto dohotka deficit je smanjen za5%, dok je na poziciji tekućihtransfera zabilje�eno netopovećanje od 55%. Na računukapitalnih i financijskih transakcijau trećem je tromjesečju 2000.godine zabilje�en deficit od 1,1mlrd. USD. To je posljedica ni�ihpriljeva od izravnih (neto 119,7mil. USD) i portfeljnih ulaganja(neto 305,6 mil. USD). Na pozicijiostalih ulaganja deficit se povećaoza 1,2 mlrd. USD. Promjenadeviznih pričuva u trećemtromjesečju 2000. godine poraslaje 72% u usporedbi s istimrazdobljem 1999. Tok je uapsolutnom izrazu iznosio 295,5mil. USD, dok je 1999. iznosio171,5 mil. USD.
Deficit robne razmjene ustudenome 2000. godine iznosio je321 mil. USD i bio je za 21%manji u usporedbi s istimmjesecom 1999. godine. Izvezenoje robe u vrijednosti od 369 mil.USD (rast od 11%), dok jevrijednost uvezene robe iznosila690 mil. USD (6% manje nego u1999.). Na kumulativnoj osnovi (I.� XI. 2000.) izvoz je povećan za4%, a uvoz za 1% u dolarskojvrijednosti, �to je pridonijelosmanjenju deficita za 2,1%. Ukunskoj vrijednosti izvoz jeporastao 23%, a uvoz 19%, �to jerezultiralo deficitom većim za 14%u usporedbi s istim razdobljem1999. godine.
PLATNA BILANCA (preliminarni podaci), u mil. USD
I-IX.00. I-IX.99. Indeksi I-IX.00./ I-IX.99.Tekuće transakcije -3,6 -719,7 0,5Kapitalne i financijsketransakcije (bez pričuva) -260,7 937,0 -Međunarodne pričuve HNB-a -576,9 -140,4 410,9Neto pogre�ke i propusti 841,1 -76,9 -Izvor: HNB
ROBNI IZVOZ (fob) I UVOZ (cif), u mil. USD
I-XI.2000. I-XI.1999. XI. 2000.* XI.1999.Izvoz 4.028,7 3.862,2 368,7 332,7Uvoz 7.129,0 7.030,6 689,8 737,5Saldo -3.100,4 -3.168,4 -321,1 -404,8Izvor: DZSRH*podaci zbog promjene metodologije u siječnju 2000. su preliminarnogkaraktera
100102104106108110112114116118120
1/97
.
4/97
.7/
97.
10/9
7.
1/98
.
4/98
.7/
98.
10/9
8.
1/99
.
4/99
.7/
99.
10/9
9.
1/00
.
4/00
.7/
00.
10/0
0.
IRET2IRET1
* pad indeksa označava realnu aprecijaciju kune
INDEKS* REALNOGA EFEKTIVNOG TEČAJA KUNE UZ CIJENE NA MALO (IRET1) I CIJENE PRI PROIZVOĐAČIMA (IRET2), 1995=100
-800
-600-400
-2000
200
400600
8001.000
1.200
1/91
.7/
91.
1/92
.7/
92.
1/93
.7/
93.
1/94
.7/
94.
1/95
.7/
95.
1/96
.7/
96.
1/97
.7/
97.
1/98
.7/
98.
1/99
.7/
99.
1/00
.7/
00.
u m
il. U
SD
Izvoz (fob)Uvoz (cif)Saldo
ROBNI IZVOZ (fob), UVOZ (cif) I SALDO ROBNE RAZMJENE,tekuće cijene
TR�I�TE NOVCA I KAMATNESTOPE
Prosječna kamatna stopau dnevnoj trgovini na Tr�i�tunovca Zagreb bila je tijekomprosinca na razini od 4,45%, �to jeza 2,2 postotna boda ni�e odrazine u studenome. Prosječni jednevni promet smanjen za gotovo24%. Pritom je ponuda ostala naistoj razini, a potra�nja jesmanjena pod utjecajem dobrelikvidnosti bankovnog sustava.Zbog povećane potro�njestanovni�tva tijekom prosincabanke kreditori davale su prednostplasmanima uz opoziv, pa jenjihov udio ponovno bio povećani dosegnuo je razinu od 84%ukupnih transakcija preko TNZ-a.U prilog dobroj likvidnosti idu ipodaci o prosječnoj prekonoćnojtrgovini koja je smanjena uusporedbi sa studenim čak za15%. Prosječna prekonoćnakamatna stopa u međubankovnojtrgovini bila je na razini malovećoj od 2%, dok je uzposredovanje TNZ-a bila na raziniod 2,41%. Prosječni je prekonoćniZIBOR bio na razini od 2,12%.
Kamatne stope natrezorske zapise Ministarstvafinancija i na blagajničke zapiseHNB-a u kunama već su du�evrijeme (gotovo 2 i pol mjeseca)na istim razinama. Međutim,trendovi kretanja stanja upisapokazuju da se smanjuje upistrezorskih zapisa, a na nekolikoposljednjih aukcija povećan jeupis blagajničkih zapisa ukunama. S druge strane, prosječnekamatne stope na blagajničkezapise u stranoj valuti smanjuju sepod utjecajem odluka monetarnihvlasti SAD-a i EU za pripadajućevalute. Ne�to je veće smanjenjekamatnih stopa na zapise uameričkim dolarima (za rokdospijeća 63 dana � 0,53 postotnaboda ili 8,5% u tjedan dana), �toje odmah utjecalo i na upis naposljednjoj aukciji na kojoj jedominirao upis blagajničkihzapisa u eurima. No isto je takoveliki utjecaj imao i padvrijednosti američkog dolaraprema euru, koji utječe napremje�tanje interesa sa zapisanominiranih u američkim dolarima
Izvor: TNZ
1
3
5
79
11
13
15
24/1
2/99
.20
/1/0
0.14
/2/0
0.6/
3/00
.27
/3/0
0.17
/4/0
0.10
/5/0
0.1/
6/00
.23
/6/0
0.14
/7/0
0.4/
8/00
.28
/8/0
0.18
/9/0
0.9/
10/0
0.30
/10/
00.
21/1
1/00
.12
/12/
00.
5/1/
01.
%
PROSJEČNA KAMATNA STOPA NA TR�I�TU NOVCA ZAGREB, dnevni podaci, na godi�njoj razini
6789
10111213
5/1/
00.
2/2/
00.
1/3/
00.
29/3
/00.
26/4
/00.
24/5
/00.
21/6
/00.
19/7
/00.
16/8
/00.
13/9
/00.
11/1
0/00
.
8/11
/00.
6/12
/00.
3/1/
01.
%
35 dana91 dan182 dana
KAMATNE STOPE NA KUNSKE DRAGOVOLJNE BLAGAJNIČKE ZAPISE, na dan aukcije
91011121314151617
11/9
8.
1/99
.
3/99
.
5/99
.
7/99
.
9/99
.
11/9
9.
1/00
.
3/00
.
5/00
.
7/00
.
9/00
.
11/0
0.
%
Bez valutne klauzuleS valutnom klauzulom
PROSJEČNE KAMATNE STOPE POSLOVNIH BANAKA NA KUNSKE KREDITE, na godi�njoj razini
na zapise u eurima.Prosječna kamatna stopa
na kratkoročne kunske kreditepoduzećima povećana je za 1,9postotnih bodova, na razinu od7,1%, ali uz novoodobreni iznosveći za 47% nego u listopadu.Prosječna kamatna stopa nakunske kredite bez valutneklauzule ostala je ista kao ulistopadu, dok je prosječnakamatna stopa na kunske kredite svalutnom klauzulom smanjena sa11,6% na 11,3%. Prosječnakamatna stopa na dugoročnekunske kredite (gotovo isključivouz valutnu klauzulu) malo jepovećana, na razinu od 11,4%, noto je razumljivo s obzirom nakretanje razine indeksa cijena namalo u proteklim mjesecima.Usprkos rastu tih kamatnih stopa,zbog promjene u strukturinovoodobrenih kredita, čime su nava�nosti dobili kratkoročni kreditipoduzećima s ni�om kamatnomstopom na �tetu skupihkratkoročnih okvirnih kreditastanovni�tvu, prosječna kamatnastopa na ukupne kredite ustudenome ipak je smanjena na11,0%.
Prosječne kamatne stopena kunske depozite malo supovećane u studenome (ukupno za0,1 postotni bod, a na oročenedepozite za 0,2 postotna boda).Prosječna kamatna stopa nadevizne depozite ostala je gotovona istoj razini, ali je u strukturido�lo do promjena. Prosječna jekamatna stopa na depozite poviđenju povećana za pribli�no 0,2postotna boda, dok je prosječnakamatna stopa na oročenedepozite nastavila trendsmanjivanja i sada je na razini od4,55%.
U svjetlu takvog kretanjaaktivnih i pasivnih prosječnihkamatnih stopa mjere razlike tihkamatnih stopa, koje pratimo una�oj analizi, bilje�e stagnaciju(ukupni krediti � ukupni depoziti),odnosno smanjenje (ostale dvijemjere) u usporedbi s prethodnimmjesecom. Ta je razlika otprilikena razini međugodi�nje stopeinflacije.
Napomena: na računima pravnih i fizičkih osobaIzvor: ZAP
Napomena: razlika (spread) je izračunata kao razlika prosječnih kamatnih stopana kredite i depozite
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
11/9
8.
1/99
.
3/99
.
5/99
.
7/99
.
9/99
.
11/9
9.
1/00
.
3/00
.
5/00
.
7/00
.
9/00
.
11/0
0.
Kunski depozitiDevizni depoziti
PROSJEČNE KAMATNE STOPE POSLOVNIH BANAKA NA DEPOZITE, na godi�njoj razini
6
7
8
9
10
11
12
13
11/9
8.
1/99
.
3/99
.
5/99
.
7/99
.
9/99
.
11/9
9.
1/00
.
3/00
.
5/00
.
7/00
.
9/00
.
11/0
0.
post
otni
bod
ovi
Kunski krediti*- kunski depoziti*Kunski krediti**- devizni depozitiUkupni krediti - ukupni depoziti
RAZLIKA IZMEĐU KAMATNIH STOPA NA KREDITE I DEPOZITE
* Bez valutne klauzule; ** S valutnom klauzulom
NEPODMIRENI NALOZI ZA PLAĆANJE REGISTRIRANI KOD ZAP-a
13 00015 00017 00019 00021 000
23 00025 00027 00029 000
10/9
8.
12/9
8.
2/99
.
4/99
.
6/99
.
8/99
.
10/9
9.
12/9
9.
2/00
.
4/00
.
6/00
.
8/00
.
10/0
0.
u m
il. HR
K
DR�AVNI PRORAČUN
U studenome 2000.godine manjak dr�avnogproračuna iznosio je 76 mil.kuna. Zajedno s domaćimotplatama manjak je u cijelostifinanciran iz inozemnih izvora.Zanimljivost u domenifinanciranja jest prvosmanjenje upisa trezorskihzapisa u pro�loj godini za 167mil. kuna.
U prvih jedanaestmjeseci 2000. godine ostvarenje manjak od 5 mlrd. kuna, pričemu su ukupni prihodiiznosili 40,7 mlrd. kuna, aukupni rashodi 45,7 mlrd.kuna.
Ukupni prihodi ustudenome 2000. iznosili su3,5 mlrd. kuna (4% vi�e nego ustudenome 1999. godine).Porezni prihodi bili su veći za6% (3,4 mlrd. kuna) uusporedbi sa studenim 1999.Najveći je rast na pozicijiPDV-a (14%) i tro�arina(29%), koje su se jakopovećale sredinom pro�legodine.U studenome 2000. ukupno jeutro�eno 3,6 mlrd. kuna, �to jejednako potro�nji u studenome1999. godine.
Zbog promjena kojeimaju znatan utjecaj na dr�avniproračun, kao �to su odgađanjeprivatizacije HT-a te promjenatro�arina i Zakona o dječjemdoplatku, u studenome pro�legodine do�lo je do rebalansaproračuna. Njegove suosnovne karakteristike ukupniprihodi od 44,0 mlrd. kuna irashodi u visini od 50,6 mlrd.kuna, �to odgovara manjku od6,6 mlrd. kuna ili 4,23% BDP-a.
U prosincu jepotvrđen dr�avni proračun za2001. godinu sa zacrtanimprihodima od 49,7 mlrd. kuna,rashodima u visini od 49,7mlrd. kuna te deficitomproračuna (bez kapitalnihprihoda) od 8,8 mlrd. kuna,odnosno 5,2% BDP-a.
FINANCIRANJE MANJKA SREDI�NJE DR�AVEu mil. HRK
I-XI. 2000. 2000.(projekcija)
UKUPNO FINANCIRANJE 5 005 1 270
DOMAĆE FINANCIRANJE -1380 -2 901 Od ostale opće dr�ave -92 0 Od monetarnih vlasti -509 0 Od poslovnih banaka -624 -2 242 Ostalo domaće financiranje -154 - 659
INOZEMNO FINANCIRANJE 6 384 4 171 Od međ. razvojnih institucija -12 863 Od stranih dr�ava ili vlada -813 -732 Ostale vanjske posudbe 7 209 4 041
0
200
400
600800
1000
1200
1400
1600
15/9
/99.
18/1
0/99
.
18/1
1/99
.
22/1
2/99
.
31/1
/00.
3/3/
00.
5/4/
00.
9/5/
00.
12/6
/00.
14/7
/00.
17/8
/00.
19/9
/00.
19/1
0/00
.
22/1
1/00
.
27/1
2/00
.
u m
il. H
RK
Rn. za namirenje banakaDr�avaBlag. zapisi kod dr�ave
DEPOZITI SREDI�NJE DR�AVE KOD HNB-a I RAČUNI ZA NAMIRENJE BANAKA
OSTVARENJE DR�AVNOG PRORAČUNA
-2.000
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
10/9
9.
11/9
9.
12/9
9.
1/00
.
2/00
.
3/00
.
4/00
.
5/00
.
6/00
.
7/00
.
8/00
.
9/00
.
10/0
0.
11/0
0.
u m
il. H
RK
Prihodi i potporeRashodi i neto posudbeVi�ak/manjak