razine duŠikovog dioksida u zraku naselja...

RAZINE DUŠIKOVOG DIOKSIDA U ZRAKU NASELJA POD UTJECAJEM EMISIJA IZ

PROIZVODNJE GNOJIVAPROIZVODNJE GNOJIVA

SEDMI HRVATSKI ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP s međunarodnim sudjelovanjem

“ZAŠTITA ZRAKA 2011”

Šibenik, 13.-17.rujna 2011.

Petrokemija d.d. tvornica gnojiva, HRVATSKA:

Grozdana Avirović, dipl.ing., Voditelj SUO

Nevena Živković, dipl.ing., Viši suradnik upravljanja okolišem

Lidija Ćosić, dipl.ing., Upravitelj Postrojenja Dušična kiselina 2

Renato Kamenski, dipl.ing., Upravitelj Postrojenja Amonijak 2

Dr.sc. Stjepan Leaković, Povjerenik Uprave za Kvalitetu i SUO

13.-17. rujna 2011. www.petrokemija.hr

Dr.sc. Stjepan Leaković, Povjerenik Uprave za Kvalitetu i SUO

Korišteni (interni) materijali Petrokemije d.d.:

1. Nenad Zečević, Trendovi emisije u zrak DUKI-1, Dimnjak otpadnih plinova

M 14002, 24.veljače 2011.

2. Ile Bagarić, Trendovi emisije, PC PG Energetska postrojenja, 7.3.2011.

3. Predrag Kardum, Trendovi emisije u zrak NPK 1, 2011.

Sadržaj:

Proizvodnja gnojiva u Petrokemiji d.d.

Struktura emisije u zrak i doprinos pojedinih tehnološkihpostrojenja u ukupnoj emisiji NOx (kao NO2)

Razine emisije i udovoljavanje GVE u proizvodnji dušičnekiseline ovisno o tehnološkoj generaciji odnosno o tehničko-tehnološkim karakteristika postrojenja (postrojenja iz 1968. i


tehnološkim karakteristika postrojenja (postrojenja iz 1968. i1982/83 godine) i proizvodnji amonijaka

Poduzete i planirane mjere smanjenja emisije s ciljempostizanja standarda NRT

Kakvoća zraka, trend i godišnji hod imisijskih koncentracijaNOx (kao NO2)

1938.: počeci petrokemijske industrije u Kutini, kada je utemeljenaproizvodnja čađe

1955.: Proizvodi na bazi bentonitnih glina

Petrokemija d.d.


1968.: Proizvodnja amonijaka i dušične kiseline te mineralnihgnojiva Urea, KAN i NPK (1. faza-stara postrojenja)

1983.: Drugi kompleks proizvodnje mineralnih gnojiva Urea, KAN iNPK te proizvodnja amonijaka, dušične, sumporne i fosfornekiseline (2. faza- nova postrojenja)

Osnovne proizvodne djelatnosti u Petrokemiji d.d.

Proizvodnja gnojiva 1,2 mil. t/gUrea 450.000 t/gKAN 350.000 t/gNPK 400.000 t/g

Proizvodnja čađa 36.000 t/g


Proizvodnja čađa 36.000 t/gProizvodnja glina 20.000 t/g

Bentoniti - vezivo za ljevački pijesakisplačni bentoniti kod pridobivanja naftebentoniti za ostale namjene (higijenska stelja, razna punila, obrada otpadnih voda) Aditivi za ljevarstvo (inakol, karbina)Mineralno proteinski dodaci stočnoj hrani kao izvori neproteinskog dušika i fosfora: benurali, fosfonal, kafonal

Proizvodnja gnojiva u Petrokemiji d.d.

(10 proizvodnih postrojenja)

Proizvodnja amonijaka (Postrojenje Amonijak 2)

Proizvodnja dušične kiseline (Postrojenje Dušična kiselina 1 i Postrojenje Dušična kiselina 2)

Proizvodnja sumporne kiseline (Postrojenje Sumporne kiseline)

Proizvodnja fosforne kiseline (Postrojenje Fosforne kiseline)

Proizvodnja gnojiva KAN (Postrojenje KAN 1 i AN/KAN 2)


Proizvodnja gnojiva KAN (Postrojenje KAN 1 i AN/KAN 2)

Proizvodnja poroznog AN-a

Proizvodnja UAN otopine

Proizvodnja gnojiva Urea (Postrojenje UREA 2)

Proizvodnja kompleksnog gnojiva NPK (Postrojenje NPK 1 i MAP/NPK 2)

Proizvodnja MAP-a

Shema proizvodnje gnojiva – povezanosttehnoloških procesa

+ ENERGANA

Emisija onečišćujućih tvari u zrak iz Petrokemije d.d.

2010.g. 10,42%

32,12%

2,28%


55,18% 0,0003%

SO2 NO2 HF NH3 PM 10

DUKI 27%

Energana12%

NPK 11%

DUKI 124%

Udio pojedinih postrojenja u emisiji NOx (kao NO2)


Amonijak 56%

DUKI 1….Postrojenje Dušična kiselina 1; DUKI 2….Postrojenje Dušična kiselina 2

Trend emisijskog faktora NO2

1

1,5

2

2,5

kg

/t


0

0,5

1

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Trend emisijskog faktora

POSTROJENJE AMONIJAK 2

U radu od 1983. godineProjekt američke firme Pullman Kellogg LTDVisokotlačni parni reforming prirodnog plina

Projektni kapacitet : 1.360 t/dan


Blok dijagram procesa

proizvodnje amonijaka

U razdoblju od 2003.g.-2008.g.

Rekonstrukcija sinteze

Osnovni ciljevi rekonstrukcije sinteznog sustava na postrojenju Amonijak 2:

sniziti utrošak energije po toni proizvedenog amonijakasmanjiti emisiju otpadnih plinova

Realizacija projekta izvedena je u četiri faze:

2003/2004

Rekonstrukcija sintezne sekcije


1. faza: rekonstrukcija sinteznog reaktora 105-D i zamjena katalizatora (2003/2004)2. faza: rekonstrukcija predgrijača napojne kotlovske vode 123-C (2005.g.)3. faza: rekonstrukcija sinteznog kompresora 103-J (2006.g.)4. faza: Izdvajanje amonijaka i vodika iz visokotlačnog dijela sinteze (2008.g.)

Prve tri faze provedene su prema licenci kompanije Ammonia Casale S.A. (Lugano, Švicarska) uz vrijednost ulaganja od 40 mil. Kn, a projekt četvrte faze izradila je tvrtka Air-Product, Norveška. Vrijednost ulaganja u 4.fazu iznosila je 18 mil.kn.

Prvom fazom rekonstrukcije ostvarena je energetska ušteda od 1,146 GJ/t NH3.

Druga faza rekonstrukcije donosi uštedu energije od dodatnih 0,021 GJ/t NH3.

Trećom fazom rekonstrukcije ostvaruje se dodatna

Rezultati rekonstrukcije


Trećom fazom rekonstrukcije ostvaruje se dodatna ušteda energije od 0,290 GJ/t NH3.

Četvrtom fazom rekonstrukcije ostvaruje se dodatna ušteda energije od 0,8 GJ/t NH3 (ukupno 2,3GJ/t) i smanjenje emisijske

koncentracije NOx s prosječnih 1.062 mg/m3

na prosječnih 443 mg/m3

Izdvajanje amonijaka i vodika iz visokotlačnog dijela sinteze (2008.g.)


Jedinica za Izdvajanje amonijaka i vodika iz visokotlačnog dijela sinteze (2008.g.)

-Amonijak 2


S r e d n je d n e v n e k o n c e n t r a c i j e e m is i ja N O x ( k a o N O 2 ) p r i j e i n a k o n p u š t a n j a u r a d j e d i n ic e z a i z d v a ja n j e a m o n i ja k a i v o d ik a u 2 0 0 9 .g .

2 0 0

4 0 0

6 0 0

8 0 0

1 0 0 0

1 2 0 0

1 4 0 0

1 6 0 0

NO

2 (

mg

/Nm

3 )

Prije instalacije Nakon instalacije

Emisijske koncentracije NOx (kao NO2) iz proizvodnje amonijaka – prije i nakon

rekonstrukcije


0

13.2

.200

9

20.2

.200

9

27.2

.200

9

6.3.

200

9

13.3

.200

9

20.3

.200

9

27.3

.200

9

3.4.

200

9

10.4

.200

9

17.4

.200

9

24.4

.200

9

1.5.

200

9

8.5.

200

9

15.5

.200

9

S r e d n je d n e v n e k o n c . N O 2 ( m g / N m 3 )

G V E 1 d o 1 3 . 1 2 . 2 0 0 9 .

G V E 2 o d 3 1 . 1 2 . 2 0 0 9 . - 3 1 . 1 2 . 2 0 1 5 . G V E 3 o d 3 1 . 1 2 . 2 0 1 5 .

N R T

Udovoljeno nacionalnim GVE (Uredba... NN 21/07 i 150/08) ali ne i kriterijima NRT.Planirane daljnje mjere smanjenja NOx emisija što je uvjet u ishođenju “okolišne” dozvole.

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

kg/t

NH

3

Trend emisijskog faktora NOx (kao NO2) u proizvodnji amonijaka (2002.-2010.g.)


0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

kg/t

NH

PROIZVODNJA DUŠIČNE KISELINE

QOHNOONH ++→+

•

223 4454

mrežamaPt/Rh na zraka iz kisikom s amonijaka Oksidacija

Komercijalna proizvodnja dušične kiseline datira od početka prošlog stoljeća ibazira se na Ostwaldovom procesu katalitičke oksidacije amonijaka. Procesproizvodnje prikazuju osnovne reakcije:


223

QNOONO +→+

•

22 22

monoksida dušikovog Oksidacija

QNOHNOOHNO ++→+

•

322 23

vodoms dioksida dušikovog Apsorpcija

Proces proizvodnje dušične kiseline-prikaz osnovnih operacija-

Proizvodnja dušične kiseline u PETROKEMIJI d.d.

POSTROJENJE DUŠIČNA KISELINA 1 (DUKI 1)

GRANDE PAROISSE - FRANCUSKA

Dvotlačni procestlak oksidacije NH : 3,37 bara

POSTROJENJE DUŠIČNA KISELINA 2 (DUKI 2)

GRANDE PAROISSE – FRANCUSKA

Dvotlačni procestlak oksidacije NH : 3,87 bara


tlak oksidacije NH3: 3,37 bara

tlak apsorpcije NO2: 8,9 bara

Kapacitet: 2 x 405 t/dan

Proizvodnja od 1968.

tlak oksidacije NH3: 3,87 bara

tlak apsorpcije NO2: 9,78 bara

Kapacitet: 450 t/dan

Proizvodnja od 1982.

U razmaku od oko 15 godina napravljene manje izmjene u procesu s ciljem poboljšanja normativa procesnih i pomoćnih medija, bolje očuvanje energije, i

smanjenja emisije dušikovih oksida u zrak.

Ušteda na opremi / investicijama:jedan reaktor umjesto dva na jednoj proizvodnoj liniji uz gotovo istu specifičnu potrošnju NH3

filtracija amonijaka, a ne smjese amonijaka i zraka (filter je manjeg kapaciteta)nema hlađenja primarnog zraka za spaljivanje nema posebne kolone za oksidaciju

Bolje iskorištenje topline:

Usporedba “nove” (DUKI 2) i “stare” tehnologije (DUKI 1)

Bolje iskorištenje topline:vertikalni parni kotao unutar reaktora uz manji gubitak topline zračenjemdodatni horizontalni parni kotao i drugačiji raspored snage turbo-seta rezultirao je povoljnijim odnosnom proizvedene i potrošene pare (višak pare “izvozi” se u tvorničku mrežu)

Ušteda na normativima:manja potrošnja rashladne vodeveća proizvodnja pregrijane pare uz nešto veću potrošnju kotlovske vode ušteda na električnoj energiji

Prednosti “nove” tehnologije postrojenja DUKI 2 glede emisije

Postrojenje za proizvodnju dušične kiseline 1

DUKI 1

Postrojenje za proizvodnju dušične kiseline 1

DUKI 2

Tlak oksidacije amonijaka / barabs 3,37 3,87

Tlak apsorpcije NO2 / bar abs 8,9 9,78

Temperature apsorpcije NO2 / oC 30 25

Tlak rashladne vode / bar 3,0 6,0


Tlak rashladne vode / bar 3,0 6,0

Visina kolone za apsorpciju NO2/ m 30 50

Viši tlakovi u sistemuNiža temperatura apsorpcijeRaspored opreme koji pogoduje manjoj emisiji (npr. niskotemperaturni PLIN-PLIN izmjenjivač je ispred kompresora nitroznih plinova zbog čega “svježi plin”, koji je u cijevnom snopu a ne u plaštu, ima niži tlak od otpadnog plina pa u slučaju proboja ne izlazi u zrak)

Razine emisija NOx (kao NO2) na postrojenju DUKI 1 I DUKI 2 u razdoblju od 2000.-2008.g. [1/2]

800

1000

1200

1400

1600

mg

/Nm

3

NOx

GVE 3

NRT

GVE 1


0

200

400

600

DUKI 2 DUKI 1 DUKI 1*

mg

/Nm

GVE 1

GVE 2

*prosječna koncentracija nakon ugradnje i puštanja u rad jedinice za SCR tj. od 1.10.2010.g. do 31.12.2010.g.

Razine emisija NOx (kao NO2) na postrojenju DUKI 1 I DUKI 2 [2/2]

Tehnološki suvremenije postrojenje DUKI 2 ima emisijske koncentracije NOx(kao NO2) koje udovoljavaju najstrožijim nacionalnim graničnim vrijednostima(GVE 3 – nakon 31.12.2015.) ali ne i kriterijima NRT. Planirane mjeresmanjenja emisije NOx i N2O kroz postupak ishođenja “okolišne” dozvole.

Emisijske koncentracije NOx (kao NO2) postrojenja DUKI 1 do 2010.g. nisuudovoljavale niti nacionalnim graničnim vrijednostima (GVE 2- od 1.1.2010.


udovoljavale niti nacionalnim graničnim vrijednostima (GVE 2- od 1.1.2010.do 31.12.2015. i GVE 3-nakon 31.12.2015.), a niti kriterijima NRT.

Ugradnjom jedinice za selektivnu katalitičku redukciju NOx na postrojenjuDUKI 1, koja je u kontinuiranom radu od 1.10.2010.g., razine emisije NOxovog postrojenja udovoljavaju kako najstrožijim nacionalnim granicama (GVE3-nakon 31.12.2015.) tako i kriterijima NRT. Planirana je mjera smanjenjaemisije N2O.

Trend emisijskih koncentracija NOx (kao NO2) -DUKI 1 -

820

200,0

400,0

600,0

800,0

1000,0

mg

Nm

-3SCR


169 0,0

200,0

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

. (01

.02.

do 0

1.07

.)

2010

. (01

.10.

do 3

1.12

.)

godina

γ(NOx kao NO2) mg/Nm3 GVE 2 /mgNm-3

GVE 3 /mgNm-3

Trend u zrak emitiranih količina NOx (kao NO2) iz DUKI 1

200,0

300,0

400,0

500,0

600,0

700,0

t

m(NOx kao NO2) t/god.

Trend (m(NOx kao NO2) t/god)


0,0

100,0

200,0

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2010*

*godišnja količina koja bi bila emitirana uz rad jedinice SCR kroz cijelu godinu.

Emisija NOx iz DUKI 1 bez i uz SCR (normalni rad postrojenja)

NEKAD SADA

ENERGANA

Smanjenje potrošnje lož ulja kao goriva rezultiralo je smanjenjem emisije NOx:

300

400

500

600

NO

x (k

ao N

O2)

t/g

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

po

tro

šnja

lo

ž u

lja

(t/g

)


0

100

200

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010

NO

x (k

ao N

O

0

10.000

20.000

30.000

po

tro

šnja

lo

ž u

lja

(t/g

)

NOx (kao NO2) (t/g) potrošnja lož ulja (t/g)

Planirane daljnje mjere smanjenja emisije NOx.

POSTROJENJE NPK 1- opis procesa

Postrojenje NPK-1 proizvodi kompleksna NPK gnojiva s tri hranjiva elementa u različitim omjerima. Postrojenje je konstruirano za proizvodnju 1350 t/d formulacije NPK 13-10-12 po postupku francuske firme PEC (Potasse et Engrais Chimique). Postrojenje je započelo s radom 23.4.1968. godine

Osnovni postupak zasnovan je na razgradnji sirovih fosfata dušičnom kiselinom prema reakciji :

P2O5 x 3,5 CaO + 6HNO3 → P2O5 x 0,5 CaO + 3Ca(NO3)2


P2O5 x 3,5 CaO + 6HNO3 → P2O5 x 0,5 CaO + 3Ca(NO3)2

Nastali kalcijev nitrat se zbog svoje higroskopnosti mora prevesti u stabilniju sol pa govorimo o karbonitrik postupku, ako koristimo CO2 i NH3 prema reakciji:

Ca(NO3)2 + CO2 + 2NH3+H2O → CaCO3+2NH4NO3

ili fosfonitrik ako koristimo fosfornu kiselinu i monoamonijev fosfat prema reakciji:

5Ca(NO3)2+3H3PO4+8NH3+2NH4H2PO4 → 5CaHPO4 + 10NH4NO3

POSTROJENJE NPK 1- emisija u zrak

IspustUređaj za pročišćavanje

otpadnih plinova Onečišćujuće tvari

Linija 1

Dimnjak kolone za pranje kiselihplinova T 16 101

Praonik plinova(REKONSTRUKCIJA 2009/2010)

Amonijak (NH3)

Oksidi dušika izraženi kao dušikov dioksid (NO2)Spojevi fluora izraženi kao fluorovodik( HF)

Dimnjak kolone za pranje alkalnih plinova T 16 102


Amonijak (NH3)

Dimnjaci granulatoraRK 16101 A,B,C

Mehanički kolektori -cikloni(REKONSTRUKCIJA U PLANU)

Amonijak (NH3)Oksidi dušika izraženi kao dušikov dioksid (NO2)Čestice

Broj ispusta u zrak: 10


Čestice

Dimnjak hladnjaka E 16 101 Mehanički kolektori (cikloni) Čestice

Opće otprašivanje F 16 105 Vrećasti filtri Čestice

Linija 2

Dimnjak kolone za pranje kiselih plinova T 16 201


Amonijak (NH3)

Oksidi dušika izraženi kao dušikov dioksid (NO2)

Spojevi fluora izraženi kao fluorovodik( HF)

Dimnjak kolone za pranje alkalnih plinova T 16 202


Amonijak (NH3)

Dimnjaci granulatoraRK 16 201 A,B, C

Mehanički kolektori –cikloni(REKONSTRUKCIJA U PLANU)

Amonijak (NH3)

Oksidi dušika izraženi kao dušikov dioksid (NO2)

Čestice

Dimnjak hladnjaka E 16 201 Mehanički kolektori (cikloni) Čestice

Opće otprašivanje F 16 205 Vrećasti filtri Čestice

Trend emisije NOx (kao NO2) mg/Nm3

-NPK 1-

Kisela kolona T 16 101 (L1)

0

100

200

300

400

500

600

700

800

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010

NO

x (k

ao N

O2)

mg

/Nm

3

Kisela kolona T 16 201 (L2)

0

100

200

300

400

500

600

700

800

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010

NO

x (k

ao N

O 2)

mg

/Nm

3


NOx (kao NO2) GVE 2 GVE 3 NOx (kao NO2) GVE 2 GVE 3

Granulator RK16103 (L1) dimnjaci

0

100

200

300

400

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010

NO

x(ka

o N

O2)m

g/N

m3

NOx (kao NO2) GVE 2 GVE 3

Granulator RK 16 203 (L2) dimnjaci

0

100

200

300

400

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010

NO

x(k

ao N

O2)

mg/N

m3

NOx (kao NO2) GVE 2 GVE 3

Utjecaj emisije NOx iz Petrokemije d.d. na kakvoću zraka Grada Kutina

Osim udovoljavanja GVE (Uredba...NN 21/07 i 150/08), realizacijom opisanih projekata, ostvareno je značajno smanjenje u emitiranim godišnjim količinama NOx što bi trebalo rezultirati poboljšanjem kakvoće zraka kutinskog područja.


područja.

Monitoring kakvoće zraka u cilju praćenja utjecaja emisije iz Petrokemije d.d. provodi se:

od 1976.g. uspostavom mreže od 6 postaja posebne namjene koja postaje lokalnom monitorinškom mrežom Grada Kutine

od 2004.g. na Državnoj mjernoj postaji Kutina -1

Trend srednjih godišnjih imisijskih koncentracija NOx (kao NO2)-prosjek svih mjernih postaja-

10

15

20

25

kon

cen

trac

ija N

O2

(mik

rog

ram

/m3)

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

Pro

izvo

dn

ja g

no

jiva

(Mt/

g)


0

5

1976

.-83

.84

.85

.86

.87

.88

.89

.90

.91

.92

.93

.94

.95

.96

.97

.98

.99

.00

.01

.02

.03

.04

.05

.06

.07

.08

.09

.10

.

kon

cen

trac

ija N

O

(mik

rog

ram

/m

0

0,2

0,4

Pro

izvo

dn

ja g

no

jiva

(Mt/

g)

NO2 (mikrogram/m3) Proizvodnja gnojiva (Mt/g)

Trend proizvodnje gnojiva Trend NO2 mikrogram/m3

GV 1 god (NO2) = 40 µg/m3 (Uredba... NN 133/05)

1416

U radu samo postrojenja

1.faze

U radu postrojenja 1. i 2.faze

Realizacija projekata smanjenja emisije

NOx

13.-17. rujna 2011.

02468

101214

1976./'83. 1984./'91. 1992./'99. 2000. /'07. 2008./2010.

razdoblje mjerenja

mik

rog

ram

i/m3

04

02

05DMP

01

KATEGORIZACIJA KAKVOĆE ZRAKA-mjerenja lokalne mreže-

2009. i 2010.g.

I kategorija C<GV

II kategorija GV<C<TV

III kategorija C>TV

01

02

2008.g.

I kategorija C<GV


III kategorija C>TV

01

02


0203

06 d.d.

Raspored mjernih postaja za praćenje kakvoće grada Kutine

02

03

04

05

06

02

03 03*(NH3)

04

05

06

KATEGORIZACIJA KAKVOĆE ZRAKA-Državna mjerna postaja Kutina 1-

2008.g.

Kritičnipokazatelj

Ikategorija

C<GV


III kategorija

C>TV

NO2

NH3

2009. i 2010.g.

Kritičnipokazatelj

I kategorija C<GV

IIkategorija GV<C<TV

III kategorija

C>TV

NO2

NH3


CO ▲

H2S

▲prije

ugradnje Baklji

SO2▲

PM10

▲pooštrenja

TV

CO ▲

H2S ▲ ?

SO2 ▲

PM10 ▲

Sezonski godišnji hod imisijskih koncentracija NO2

- lokalna mreža -

10

15

20

25

2 ( µµ µµ

g/m

3 )


0

5

10

Siječanj

Veljača

Ožuja

k

Travanj

Svibanj

Lipanj

Srpanj

Kolovoz

Ruja

n

Listopad

Studeni

Prosin

ac

NO

2

C sred mj. - 2006 C sred mj. - 2007 C sred mj. - 2008C sred mj. - 2009 C sred mj. - 2010

Sezonski godišnji hod imisijskih koncentracija NO2

- Državna mjerna postaja Kutina 1-

15

20

25

30

35

NO

2(µµ µµ

g/m

3 )


0

5

10

Siječa

nj

Veljača

Ožu

jak

Trava

nj

Svibanj

Lipanj

Srpanj

Kolovo

z

Rujan

Listopad

Studeni

Prosinac

NO

DMP 2007 DMP 2008 DMP 2009 DMP 2010

nedostatak podataka

ZAKLJUČAK

Kakvoći zraka kutinskog područja za NOx uz Petrokemiju d.d. doprinosi iemisija iz prometa, kućnih ložišta i ostalih izvora smještenih u industrijskojzoni grada.Uključivanjem dodatnih emitera NOx (Postrojenja 2.faze) nije došlo donarušavanja kakvoće zraka kutinskog područja zbog izbora ekološkiprihvatljivijih tehnologija ali i dobre industrijske prakse u vođenjupostojećih postrojenja.


Unaprjeđenje stanja ostvaruje se provođenjem planiranih mjerapoboljšanja koje su sastavni dio Plana mjera za smanjivanje onečišćenjazraka Grada Kutine odnosno uvjet su ishođenja “okolišne”dozvole(udovoljavanje kriterijima NRT- Reference Document on Best AvailableTechniques for Manufacture of Large Volume Inorganic Chemicals –Ammonia, Acids and Fertilizer, August 2007 (BREF LVIC-AAF)U tijeku je provedba projekta Podrška izradi nacionalnog akcijskog planaza smanjenje lebdećih čestica (PM10) i NOx u RH (suradnja Flandrija –RH)

XX X

X XX


Hvala na pažnji !!

KONTAKTGrozdana Avirović,dipl.ing.


Grozdana Avirović,dipl.ing.Voditelj SUO

Tel. +38544 647977E-mail: [email protected]

razine duŠikovog dioksida u zraku naselja...

Documents