MALA KNJIZNICA MATICE HRVATSKE I vica Maticevic Novi niz:kolo V, knjiga 27 Urednica Jelena Hekman RASPETI JUDA Pristup biblijskom predlosku u drami hrvatske avangarde elP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuciliSna biblioteka, Zagreb UDK 886.2.09-2:22 MATICEV1(\ lvica Raspeti Juda : pristup biblijskom predloSku u drami hrvatske avangarde I lvica Matieevic. Zagreb: Matica hrvatska, 1996. - 157 str. ; 18 em. - (Mala knjiinica Matice hrvatske; kolo 5, knj. 27) B i l j e ~ k euz tekst. - Kazalo. ISBN 953-150-097-5 961108055 Mala knjiznica Matice hrvatske Utemeljena 1906. Obnavljana 1931. i 1950.Matica hrvatska Treci put obnovljena 1993.Zagreb 1996 Ltg. 1.,5 '1 'P, JOSIPA JURJA STROSSMAYERK { U OSIJEK\.J GRAOSKA I SVEUCILISNA KNJI:ZNICA Broj... X92.,..Cf>.6'L...."..... Signatura: . .I.Q?1".. "................. "..- ........GRAOIKAIIVEutlLiANA KNJi1NICA. 11111111 I B7'10B'1e32 UVOD U pristupu biblijskome predlosku u dramihrvatskeavangardemoguce jeizdvojititri bitne problematskerazine,vaznezapravilnorazumijevanje predmeta interesa u ovoj knjizi, nacina proucavanja toga predmeta te,konacno, shvacanja proucavanja. Pristup,dakle,pretpostavlja:odredeniknjizevnoteoretski i knjizevnopovijesni stay prema pitanju i shvaeanju hrvatskeavangarde,zatimnaznaeenjerazlogaodabira dramskog korpusa predvidenog za analizu te prepoznavanje i apliciranje naCina (teoretskih i metodoloskih)ugonetanju pristupa biblijskom predlosku uz konacno odredenje svrhe cijeloga posla. Bezobzira na stanovite otpore, avangarda je unaSoj knjizevnoj znanosti danas jasno profiliran operativan pojam, knjizevnopovijesno utemeljen i teorijski opravdan, zakljucit ce u svojoj knjizi 0hrvatskoj knjizevnoj avangardi Gordana Slabinac.1 Pri tome ona ima na umu rezultate radova Flakera, Sicela, Ivanisina i drugih proucavatelja, medu koje bismo danas svrstali i sama njezina postignuca, koja su dokazala da je rabljenjetermina avangarda. kao periodizacijskogpojma za razdoblje od desetih do otprilike tridesetihgodina dvadesetog stoljeea.potpunoopravdano.Avangarda se utim radovima shvaca ikaonaziv za 1Gordana Slabinac: Hrvatska kn,iiZevna avangarda. Poetika i ianrovMj ,uBtav, Zagreb, 1988, str. 54. 5 stil, a je spoj - shvaeanje avangarde kao periodizacijskog pojma i avangarde kaostilskog pojmaproizasao izFlakerovapojmastilskeformacijeavangarde,kojije primjenjiv i u proucavanju hrvatske knjizevnosti kao onaj nadredenipojamkojirazrjesavapitanjepredominacije nekog od avangardnih stilova i koji svrstava i spaja hrvatsku avangardu s knjizevnom slikom avangardne Europe.2 Zrela recepcija ekspresionistickog stilema koja se nastavila na onaj famozniuhvaeeni korak hrvatske knjizevnosti s europskim trendovima u razdoblju mod erne, posljedovalaje, ne bez izrazitih specifikuma, znaeajnim brojem umjetnickihdjelausvimzanrovima,3 pa je na temelju osjecanja takve predominacije nazivu avangarda u hrvatskoj knjizevnojznanosti pocesto pretpostavljen naziv ekspresionizam.Takvo je pretpostavljanje uredu ako se u njemune krijepomanjkanjesvijesti 0avangardistickim aspektima ekspresionistickih djela u hrvatskoj knjizevnostL Stoga smo, a posve svjesni svih teoretskih i knjizevno- . povijesnihprednostipodredivanjapojmahrvatskogekspresionizmapodpojamhrvatskeavangarde,takvosto pokusali izbjeei vee u samom podnaslovu knjige. Nasejezanimanjezadramuhrvatskeavangardeu uskojvezisa samim izboromtematoloskog proueavanja biblijskihmitema itematema.Nairne,upravo je drama onaj zaur koji ce najvise rabiti biblijski predlozak, pa sma tako u mogucnosti pobrojati petnaestak dramskih tekstovahrvatskeavangardekojimaje BibliJaposluzilakao 2AleksandarFlaker:Stilskeformacije.SveucilisnanakladaLiber, Zagreb,19862 3Bit ee da i za iznimna stanja s ogranieenim informiranja vrijedi osnovna spoznaja komparativnog proucavanja knjizevnosti: da recepcija u pravilu pretpostavlja dispoziciju. Ekspresionisticke teorije i tekstovi nikad ne bi bili naisli na tako znatan odziv da mladi hrvatski autorinisuunjimaosjetiliizrazsvojihosobnihestetskih predodzbii slutnji. Viktor Zmegac:TeiiMa modernizma, Zagreb, 1986, str. 77. 6 ishodiSni motivirajuci tekst, odnosno u kojima je suodnos spram biblijskog predloskajedan od najvainijih u odredenju sintakse i semantike njihove strukture.4 Petnaestaktekstovasvelismonanjihosamioni, pretpostavljamo, predstavljaju one bitne aspekte obrade bibIijskog predloska u ovome razdoblju kojima ce se onda moei,natemeljutipoloskeslienosti,pridruzitiiostali neanaliziranitekstovi.Jasno jedaizabranitekstoviu manjoj iIi vecoj mjeri oprimjeruju avangardisticka poeticka nacela, vee prema tome predstavljaju Ii tzv. zamisljenu jezgru hrvatskih avangardnih dramskih tekstova iIi su u zoni djelovanja avangarde. Skliski stilski teren, naslijeden JOB od },stilskog koktelamodeme, prolongiranje u dobroj mjeri i u razdoblju hrvatske avangarde, posebice u njezinu sinkretienomisintetskomdramskomzanru,paseto alijeti i u njezinih proucavatelja.5 Bitnoje ipak istaeijedno: ..Osim izabranih osam drama zaanalizu, to sujoli Kosorovo Pomirenje (1914), KrleiinaSaloma (1914), HabeduSeve Ruine (1922), Kulundlieev idol(1922)iMihalieevaGrbavica(1927).Ugotovosesvima Krle:Hnimdramama izeiklusa Legendi dadne izdvojiti biblijsko-mitski ..Joj, paje to zasebna tema za obradu 0kojoj je dosada u strucnoj literaturi podosta reeeno. 1\ Ook Boris Senker Krlelinu Legendu sYrstava medu artisticka ostvarll\ladramehrvatskemoderne,dotlejuGordanaSlabinaevidikao -linku ekspresionistiCku dramu.pak 0istoj drami govori da Jona pola puta,izmedu simbolizma iekspresionizma.Nadalje,dok0 IIk'ozzijevojdrami Ecce Iwmo! NUtoia govorikao 0postekspreIlonifltiCkojdrami, Senker isvrstavaju je uekspresionistiCka .1&. Oak 0Ogrizovieevu Oqjavljenju govori kako je to .pravo tkapresionistiCko djelo, drugi na takvo ipak ne pomiliJjl\iu, zadovoUlvljuS Be naeelnom OGienom da Be radi 0modernistickom autoru i djelu CMll'OlliavSieel,IvoFrangee),odnosnoprotoekspresionistickomdjelu CO. Blabinae). Ook Branko vidi Krlelinu Golgotu kao njegovu fttllldnl\iheterogenijudramu,dotle VuCkovicusvojojanalizidl\ienaMake postekspresionisticke manire, tj. nagleAane konstrukeije I tronijake dimenzije drame, itd., itd. I i Slabinae slaZu se daje 7 ekspresionisticki stilski, scenski i idejni supstrat hrvatskeI dramske produkcije izmedu, otprilike, 1915. i 1925. godi- . ne,kljucan je za njezino poeticko razumijevanje, bez obzira na to sto gotovo istodobno postojanje i isprepletanje naturalisticke,simbolisticke,ekspresionisticke ipostekspresionistiCke intencije u oblikovanju dramskih tekstova nije zamjetno samo u razlicitih autora (poetici razdoblja), vee i u istih autora (poetici autora), sto dodatno utjece na specifienikarakter percepcijei recepcije ekspresionistickogstilemauhrvatskojknjizevnosti(spomenimosamo slojeviti poeticki razvojKrlezina knjizevnog opusa Hici njenicu da Strozzi prvopise postekspresionisticko djelo, dramuIstocnigrijeh1922.,azatimekspresionisticko djelo,dramuEccehomo!1924.).6Kronologijanastanka pojedinihdramskihdjelatakonijeuvijekpokazateljiilmjeriloocekivanog,idealnog i cistog poetickog razvitka. Uovomeizboru,kojijezasigurnopokazateljiosobnog afiniteta i sposobnosti analitieara da se upusti u naznacenu problematiku, pokusali smozatonaglaSenije donijeti kombinaciju tzv.protoekspresionistickih (Tucie,Ogrizovic,Galovic)iekspresionistickihtekstova(Strozzi,Be govic,Prpic iKrlezinedrame),gdjesu neki odpotonjih tekstova, kao Strozzijev Ecce homo! iIi Krlezina Golgota, nagovijestiliimogucnostpojavepostekspresionisticke dramaturgije.Izabranidramskitekstoviporedanisui bitno obiljezje drame hrvatske avangarde njezin tematsko-stilsko-zanrovskisinkretizamisinteza.0svemutomedetaJjnijevidjetidjela navedenih autora u popisu literature na krtiju knjige. Uzovuspecificnuznaeajku,hrvatsku avangardu.prema misljenju Gordane Siahinac. karakterizira i specifiean negatorski odnos hrvatskih avangardnihautorapremaviastitojknjizevnojtradicijiuzistodobno usvajanje europskih autoriteta i tradicije, odnosno cinjenica da u razdobiju hrvatske avangarde nema organiziranih pokreta koji hi samosvjesno propagiraJi odredeni stilski i idejni pravac. Vidjeti knjigu nay. u bilj.1. 8 analizirani ne prema kronoloskom iIi stilskom razvojnom redu, nego prema pretpostavljenoj sintakticko-semantickojrazvojnojlogici upristupu biblijskom predlosku.Samim izborom dramskih tekstova pokusali smo obuhvatiti zanimljivi stilogeni raspon hrvatske avangardne drame s obzirom na laviranje izmedu razlicitih oblikovno-idejnih intencija,dok smo se uredanju izabranih dramskih tekstova POkU8ali ddati unutrasnjih recepcijsko-modelativnih nacela, imajuci doduse na umu kronologiju nastanka i one bitne stilske znacajke izabranih djela, ali svjesno im pretpostavljajuci vlastitu otkrivacku proceduru ioptiku. Ta tzv. unutrasnja, recepcijsko-modelativna nacela odnose se i sasvim proizilaze iz cilja sto smo ga postavili, a onjednostavno glasi: gonetanje nacina i funkcija pristupa biblijskompredloskuudramihrvatskeavangarde.Temeljna su, dakle, pitanja koja ce nas usmjeravati u naSem poslu ona koja se odnose na to kako pojedini autor pristupa biblijskomsupstratu(sintaksa),te zastomu je takav pristuppotrebani8tozelinjimepostici(semantikai funkcija).U konacnici, pokusat Cemo,na temelju analize izabranog korpusa tekstova, skicirati sintakticko-semanticki razvojni kOd hrvatske dramske avangarde u recepciji i strukturnoj interiorizaciji biblijskih mitema i tematema. Drukcije receno, cilj je predociti one bitne sintakticko-semanticke modele kojima su dramski tekstovi toga razdoblja recipirali biblijske sadrzaje. Teorija intertekstualnosti pruZila namje u tome smislu zahvalan pojmovni aparat koji je omoguCiosumjerljivost analitickihzamjedbi.Izteorijskemisli0fenomenuintertekstualnosti izdvojHi smo postavke samo onih autora koji su nam se cinili najprimjerenijima za nase tumacenje. Toznacidasmosebitnoogranicilinaautorekojisu pokusali stvoriti odredeni fondkonkretnih i operativnih 9 6 pojmova(deskriptora),autore kojisu pragmatizirali sIozene iapstraktne zamjedbe svojih predsasnika. Nadalje, u vezije s primjenom intertekstualne optike i promatranje dramskih tekstova izvan dinamicnog suodnosa s njihovim kazalisno-scenskim mogucnostima. IskljuCivo nas, dakle, zanima relacija tekst drame-tekstBiblije. Takva statiena. analiza,orijentirana ponajprijena "pomno citanje sturedramskogzanra,neobaziresenitinaeurop!'lki kontekst razvitka hrvatskedramske knjizevnosti,ali naravnopodrazumijevaisvjesnajedajetoznaCaJn(J recipiranje Biblije u naSojavangardnoj drami pod jemtadaSnjeaktualneeuropskedramskedinamike. metodoloskom smislu postupat cemo prema uputama sicnogstrukturalizma,kojipretpostavljada jeza nekogfenomena(recepcijaifunkcijaBiblije)potrebn raspoiagatipopisomjedinica-elemenata(prepoznati blijskimitemi - iikovi,motivi,situacijeis1.),odnol:>1.1 propisom0slaganju irasporedu tih jedinica (uklapanJ biblijskih motiva usintaksu novog teksta i njegovo stavljanje pomocu usvojenog pojmovnika). PrijesamogupucivanjanaintertekstualnipOJmmn aparat pokuSali smo pokazati nacelnu vezu izmedu garde i Biblije, odnosno upozoriti na ona mjesta u sionistickojpoeticikojabimogiabitimjesto suodnosa implicitnih avangardnih struktura i predloska. N aposljetku, spomenimo da 0samom odnosu UlUUJI:!LIJ mitemaidramehrvatskeavangardeuknjizevnozndi stvenoj struci nije mnogo pisano, a da se nije uopce primjenjujuci postavke 0fenomenu intertekstualnos ipak,osimonihradova kojise baveanalizom djela modernih dramskih autora, paje onda u njih, iiivise,obradenainazocnostbiblijsketopike, valja izdvojiti knjigu Radovana Vuckoviea Moderna drama (Sarajevo,1982.). Tuje autor u spretnom sintetskom i taksonomskom pregledu upozorio na tematolosko-stilHkemodalitete suodnosa Biblije i dramskih djela upravo hrvatske avangarde(Vuckovicrabitajtermin ocitopod 1"lakerovimutjecajem),adodatna je vrijednostknjigeu t,ornestoonatakodervrlopreglednokontekstualizira ....zvojhrvatskemodernedrameeuropskimobzorima. Nudalje,tusuiradoviveespomenutihprouCavatelja IIlIropske i hrvatske avangarde, Aleksandra Flakerai GorcluneSlabinac,kojidodirujunasu temu, alikako ih ona "rirnarno ne zanima, to je unjih inedovoljno nagiaSena. 'I'nko se suodnos Biblije i avangarde spominje samo unutl"opCihpoetickihzasada avangardnog djelovanja,7odnnlno prepoznavanje je biblijskih tematema uhrvatskim IVllngardnim tekstovima podredeno gonetanju opce zanI'Ov.ko-tematskeslikesveukupnehrvatskeavangarde.8 J-oontnije rad Ane Lederer9 svojevrsni saZetak dosadaSflaznanja0nazocnosti BibUjeumodernojhrvatskoj paondaiujednomnjezinombitnomstilskom ekspresionistickojdrami.Autoricaneeksperi..mira previSe: ona pazljivo sublimira poznate kritickoanalize i ocjene odabranih drama, usredotoeujuCi ""Imarnona podcrtavanjepromjenakojeurecepciji nastaju kao posljedica promjena rabljenog stilskog . Poetika osporavanja, Zagreb,1982. Slablnac,nay. djelo. .....r.r: mitemi uhrvatskoj drami dvadesetih i tri_In.... Umjetnost rijeei, XXXVIlI/1994, br. 1,str. 3-13. 10 11 BIBLIJA U POETICI AVANGARDE I EKSPRESIONIZMA 1. Jednaje od formativnih poetickih odrednica avangarde njezin negirajuCi odnos spram tradicije, odnos koji ide do potpunog ukidanja svih naslijedenih struktura i stvaranja exnihilo. 0tome redovito govore eksplicitni avangardni . tekstovi.10 S druge strane, umjetnicka avangardna ostvarenja obilato rabe i tematske i zanrovske mogucnosti koje impodastireupravotanegiranatradicija,pocestobez osvrtanja na programatski nihiIizam i eksplicitno propisanupoetikuosporavanja.Uovojse,samojednojod aporija avangardne poetike, u protm:jecju izmedu njezine programatskenakaneiumjetnickerealizacije,nalazii mjestoskojegbisemogiopriCiispoznavanjuodnosa avangarde i Biblije.ll Slijedom Flakerovih naceinih teza 10Nazivi su eksplicitaniimplicitan,ukontekstu knjizevnoznanstvenog prout8.vanja zanrovskih sistema, objaAnjeni u knjizi P. KnjiZevna genologija(Zagreb,1983.),aprilikamodredivanjazanravskog sustava avangarde u navedenojknjizi G.Slabinac Hrvatska knjizevnaavangarda(Zagreb,1988.).Dokje eksplicitnitekstobiljezen dominacijomeksplicitnihodrednica jezika epohe,pravca,razdoblja ili pokreta.aobuhvacamanifestativne,programatske, idiskurzivne proglase. odredbe,napomene iautorske iskaze (ibid .str. 64), dotleje u implicitnom tekstu dominirajuci element knjizevna struktura i postupak, kojimanje iii viSe oprimjeruju eksplicitne zahtJeve. 11Ovonije jedino avangardne poetike.Pridruzuju mu se i. neke druge nepodudarnosti izmedu zahtjeva i literarnih ostva12 . .VIIU6iLII". J061PAJUF'lJASTF