Chia

1

Chia

2

Chia

3

Chia

4

Chia

5

Um je ravnoduan prema rezultatima, ali ako umije sanjati i teiti nekom cilju, napredak postaje stvarnost. S druge strane, razmiljanje o rezultatu moglo bi zakoiti rad mozga i pojaati stanje nervoze, napetosti i straha od pogreaka. Usredotoimo se zato na snove i usmjerimo sav svoj entuzijazam u ostvarivanje svih svojih snova... Rezultati tada dolaze sami od sebe.

ovjek koji umije koristiti matu uvijek je pun ideja. Uspijeva rjeavati probleme i biti sretan bez obzira na okolnosti, zato to uvijek nalazi izlaz i utjehu.

Ramon Campayo

Chia

6

ZahvaleZahvaleZahvaleZahvale

Posve sam nedavno poeo pisati o problemima uenja stranih jezika i uenicima koji

su mi s povjerenjem dolazili na teajeve; nakon toga je nastao i e-teaj. U poetku nisam posveivao puno panje metodici uenja jezika, ali ubrzo se pokazalo da to pitanje mnoge zanima, pa sam bio zamoljen da se time pozabavim.

U tu sam svrhu prouio zanimljive i opsene materijale i razradio novu metodiku. Sada se uenje stranih jezika pretvorilo u moj najpopularniji teaj.

Mnogi su se uenici ispisali sa specijaliziranih teajeva i poeli samostalno uiti jezik uz pomo metodike koja je mnogo uinkovitija i zabavnija od onih prema kojima su ranije uili jezike. Upravo tu metodiku sa zadovoljstvom iznosim u ovoj knjizi.

Poznato mi je da neki od mojih uenika istodobno ue ak est jezika, i to bez veih napora! Nakon nekog vremena primijetio sam da je odsjek mojeg foruma posveen uenju jezika postao najposjeeniji.

To me i potaklo da ovoj temi posvetim najvie panje i da se prihvatim pisanja zasebne knjige.

Neizmjerno sam vam zahvalan, potovani uenici, to sa mnom dijelite svoje snove.

Ramon Campayo

Chia

7

PredgovorPredgovorPredgovorPredgovor

U ovoj knjizi opisuje se uinkovita metoda koja e vam omoguiti da nauite bilo koji

strani jezik, ak i kad poinjete od "nule" i ne znate niti jednu jedinu rije.

Nadam se da e vas strani jezici odsad ispunjavati divljenjem, ak i ako ste prije - u

koli, na teajevima stranih jezika ili itajui udbenike - stekli dojam da je uenje

stranih jezika zamorno i dosadno te izuzetno naporno, ili da nemate anse uspjeti jer se

nikada prije niste bavili jezicima.

Osobito bih ovu knjigu volio posvetiti pojedincima koji su izgubili vjeru u sebe, i

dokazati da svatko ima sposobnosti za uenje jezika, jednostavno zato to su mogunosti

ljudskog uma bezgranine.

elim dokazati da klju uspjeha lei u efikasnoj metodi koja respektira nae mentalne

mogunosti, kao i sve uvjetovane i neuvjetovane reflekse. Nadam se da e mi itatelj

povjerovati i itati ovu knjigu bez urbe i od poetka, ne izostavljajui nita.

itajui poglavlje za poglavljem, poet ete s primjenom nevjerojatne metodike, takve

to e odmah raspriti sve iluzije koje vas uvjeravaju da je uenje jezika teak zadatak.

Iznenada ete otkriti da ste postigli uspjehe o kojima se niste usudili ni sanjati.

Dakle, predlaem vam okladu: kladim se da ete danas zavoljeti uenje stranih jezika.

Vjerujem da bi ova knjiga mogla pokrenuti pravu revoluciju u uenju jezika, zato to uistinu svaka osoba moe primijeniti ovdje izloenu metodu za uenje svakog jezika.

Volio bih uiniti neto dobro za sve svoje itatelje - pruiti im priliku za samospoznaju, za otkrivanje beskrajnih novih mogunosti koje u njima lee.

Takoer, volio bih vam pomoi da razvijete imaginaciju i kreativne pristupe u postizanju visokih rezultata, jer poznato je da je svijest pokreta misli. Svima vama, djeci, tinejderima i starijima, elim mnogo sree i... . . .dovienja! Adios. Auf Wiedersehen. Arrivederci. Au Revoir. Dosvidanija. Bye-bye. Adeus. Hej da.

Ramon Campayo

Chia

8

Vaan savjetVaan savjetVaan savjetVaan savjet

Uenje stranog jezika sloen je zadatak i trai mnogo vremena. I nakon nekoliko

godina uenja mnogi ljudi shvate da ipak nisu nauili slobodno i pravilno govoriti.

Metodika u ovoj knjizi omoguuje vam da se, nakon jednog itanja i usvajanja

osnovne ideje (naravno, uz uvjet da slijedite sve vjebe i preporuke), odvaite govoriti na

stranom jeziku po vlastitom izboru, uz uvjet da ste (samo) 7 dana utroili na praktine

vjebe.

Ponite od najjednostavnijeg - proitajte knjigu i nauiti ispravno slijediti sve upute.

Shvaam da e se uvijek nai neki "nestrpljivko" koji eli progovoriti na nekom jeziku

prije nego to ga je poeo uiti, a nije proitao knjigu od korica do korica. Doista, odmah

ete uoiti odreeni napredak, ali oboruajte se strpljenjem i radite sve zadatke redom.

Kako biste postigli cilj, dat u vam prvu, prilino jednostavnu preporuku (koje se

mnogi ljudi teko dre, to ih onda ozbiljno prijei u uenju jezika). Zapamtite sljedee

jednostavno pravilo:

itajte knjigu redom, poglavlje za poglavljem.itajte knjigu redom, poglavlje za poglavljem.itajte knjigu redom, poglavlje za poglavljem.itajte knjigu redom, poglavlje za poglavljem.

Na kraju knjige nai ete poglavlje "Zona kontrole". To posljednje, 23. poglavlje, pomoi e vam da provjerite napreduje li proces uenja pravilno i jeste li moda propustili neto bitno. Tamo se nalaze tablice u kojima trebate praviti biljeke. Pravilo je jednostavno - ne smije se prijei na sljedei zadatak dok ne dovrite onaj prethodni.

Metoda rada prema tom programu prilino je jednostavna: oznaavajte toke koje odgovaraju proitanom i usvojenom gradivu.

Takav e vam pristup omoguiti da izbjegnete pogreke i da znate to trebate raditi dalje, jer je u procesu uenja neophodno vraanje na ve proitana poglavlja.

Skrenite pozornost i na jo jedno vrlo zanimljivo poglavlje, "Mogue tekoe". Tamo sam pokuao predvidjeti stvari i unaprijed prokomentirati sva pitanja i tekoe to se u u u u odreenim trenucima mogu javiti u nekih itatelja.

itanje ove knjige je jednostavno, sva su pitanja detaljno obraena i popraena uistinu brojnim primjerima, kako bi se gradivo usvojilo s lakoom.

Knjiga e vam pomoi da razvijete najvanije funkcije mozga: kreativno miljenje i sposobnost koncentracije. Od osobite koristi bit e vam kreativno miljenje, koje jo zovemo mata, jer je upravo ono najvanija mentalna sposobnost. Osim toga, znaajno ete poboljati pamenje i sposobnost uenja.

Chia

9

Pitanja povjerenjaPitanja povjerenjaPitanja povjerenjaPitanja povjerenja

napisala je M. Jesus Garsia (Ramonova supruga)

Bilo je to pred Boi 2005. godine, jednog hladnog prosinakog jutra. Ramon je radio

na ovoj knjizi i rad je poeo donositi prve rezultate. Poeljela sam vam neto rei o toj

metodi uenja jezika - ono to bi moglo biti korisno i to e odueviti mnoge itatelje.

Zato sam zamolila Ramonovo doputenje da napiem nekoliko odlomaka. Ramon je

odmah pohitao prema pisaem stolu, pruio mi je isti papir i rekao: "Samo naprijed!"

Kada mi je Ramon rekao da se sprema napisati knjigu o idealnom nainu shvaanja i

uenja stranog jezika, njegova mi se ideja vrlo svidjela jer u nae doba svaka osoba mora

ili eli neto nauiti. Odmah sam pomislila kako bi to bilo izvrsno da svima olakamo taj

zadatak.

I zato vam sada elim ispriati zadivljujuu, malo poznatu priu.

lako imam vlastitu malu tvrtku u Albaceteu, nakon deset godina ivota s Ramonom

obino ga pratim na njegovim putovanjima, natjecanjima, konferencijama, izlobama i

seminarima. Tako smo prije nekoliko godina zajedno otputovali u Njemaku. Dogodilo

se to u studenom 2003, nedugo prije njegova trijumfa, onih fantastinih 15 svjetskih

rekorda.

Ukrcali smo se na let za Munchen i, im smo se odvojili od tla, Ramon je izvadio iz fascikla neke udne papirie (o njima ete neto vie saznati poslije) i mali elektronski rjenik na koji je spojio slualice, i poeo je neto sluati.

Iako je ve i prije inio jo neobinije stvari, ipak sam ga pitala to to planira raditi i dobila sam odgovor koji me je okirao. Ramon je zapravo odluio uiti njemaki jezik, zato to je konferenciju za novinare koja se trebala odrati istu veer, odmah nakon naeg dolaska u Njemaku, htio voditi na tom jeziku.

Nasmijala sam se jer Ramon uope nije znao njemaki, a u koli je uio francuski. Osim toga, sve svoje dosadanje presice uvijek je odravao na engleskom.

ak sam se u ali pozanimala planira li cijelo vrijeme leta (oko dva sata) potroiti na uenje njemakog. Ramon je posve ozbiljno odgovorio: "Ne, gladan sam, pa u sigurno neto pojesti i popiti kavu."

Chia

10

Nikada nisam sumnjala u Ramonove sposobnosti, niti u njegovu metodu, jer je pred mojim oima ostvarivao nevjerojatna postignua ljudskog uma. U takvim trenucima obino pomislim: "To je genijalno".

Ramon je bio zauzet tijekom cijelog leta (uz stanku za ruak) sve do posljednjih deset minuta prije slijetanja.

U trenutku kada je uzimao prtljagu pitala sam ga o rezultatu - je li nauio govoriti njemaki. Na to mi je Ramon sa osmijehom odgovorio: "Jesam! Govorim ve dosta dobro".

Odmah smo krenuli u hotel, a zatim na konferenciju za novinare, u Starnberg, na mjesto gdje se kasnije trebao odrati svjetski festival rekorda na kojem su se okupljali najvei umovi svijeta. Za vrijeme koje je preostalo do poetka presice Ramon se nijednom nije vraao svojim biljekama. Naprosto je zapoeo presicu na njemakom jeziku. Jo uvijek se sjeam koliko me je to potreslo.

Ne znam to je govorio, no posve sam sigurno ula govor na njemakom jeziku. Sjeam se kako mi je Ramon priao da se odluio naaliti pa mu je prva reenica bila:

"Dobra veer. Vrlo dobro govorim njemaki." Publika je pozorno sluala njegovo predavanje, no najvie me je potresao trenutak

kada su mu nakon predavanja poeli postavljati pitanja na njemakom.

Ramon je razumio sva pitanja, iako je nekoliko puta zamolio da preformuliraju (gramatiku konstrukciju) pitanja kako bi ih shvatio. Nakon toga bi se razgovor nastavio.

Kada je predstavljanje zavrilo, domain se naklonio i rekao Ramonu da mu se vrlo svidjela konferencija, no dodao je:

- Trebali biste jo poboljati svoj njemaki. Na to jeRamon odgovorio: - Naravno, samo mi dajte malo vie vremena. ovjek je odmah upao u zamku Ramonova odgovora te je iznova pitao: - Kako dugo ve uite njemaki? Na to Ramon odgovorio: - Tono 1 sat i 45 minuta. Takav je odgovor izazvao lavinu smijeha u publici, a ovjek koji je postavio pitanje

ostao je stajati otvorenih usta. Na tome je stvar zavrila, a sva sljedea pitanja novinara bila su iskljuivo na temu

stranih jezika - kako bi ih trebalo usvajati i uiti. Na teajevima posveenim metodama brzog itanja i pamenja Ramon govori o

idealnom i najuinkovitijem nainu uenja svakog stranog jezika. Toj se temi posveuje otprilike jedan sat i dvadeset minuta: to je dovoljno vremena za izlaganje teorije i njezinu primjenu u praksi. Tako uenici stjeu ozbiljnije razumijevanje tog pitanja i jasnu predodbu o tome kako vjebati.

Chia

11

Kada smo napustili dvoranu u kojoj se odrala presica, pitala sam Ramonu kako mu je to uspjelo. Odgovorio je da se polusatno zapamivanje nekoliko stotina rijei ni po emu ne razlikuje od zapamivanja stotina igraih karata.

Odmah sam ga priupitala, to je lake zapamtiti: "deka tref i "sedmicu pik" ili pak njemake rijei treffen (susresti) i Gedachtnis (pamenje). Ramon je odgovorio da e rije koritena unutar konteksta sama voditi sljedeoj, naravno, ako zna to eli rei, dok je s kartama posve drukije: svaka naprosto ima svoje mjesto u nizu i meusobno nisu nikako povezane.

Besmisleno je misliti da je Ramon napamet nauio govor koji je odrao na presici. Usvojio je dovoljno rijei da bi na njemakom izrekao ono to je mislio na panjolskom i da bi razumio postavljana pitanja.

Pria je gotova, no voljela bih vam ispriati jo jednu. Poetkom 2004. godine Ramon mi je predloio da sudjelujem u svjetskom prvenstvu u

brzom pamenju koje se trebalo odrati u studenom. Odgovorila sam mu da nisam nimalo spremna i, osim toga, nikada ga ne bih mogla pobijediti. Evo naeg razgovora:

- No mogla bi zauzeti drugo mjesto. - To se nee dogoditi, nisam sposobna za tako neto. Osim toga, imala bih vrlo malo

vremena za pripreme - svega deset mjeseci, da bih mogla raunati na drugo mjesto na svjetskoj razini.

- Imamo dovoljno vremena, zato se ne brini, no naravno da e morati vjebati sat vremena dnevno, etiri do pet puta tjedno.

- Jedan sat dnevno? Troit u samo etiri ili pet sati tjedno na vjebe? I ponovno me je potresao njegov odgovor; nisam znala kako da reagiram

- je li Ramon genij ili luak? - Uz tako malo vjebe uspjet u neto postii? Moi u dobiti viu ocjenu od ostalih

profesionalaca? - Da, no samo ako proe isplaniranu poduku, - odgovorio mi je rijeima kojima,

naravno, nisam povjerovala. Ramon me je uvijek iznenaivao svojim postignuima, iako mi to sada ne izgleda

toliko neobino. No u tom sluaju bilo je osobito teko povjerovati u udo jer je loptica bila prebaena meni.

elio je da postanem junak koji je ostvario svoj cilj. Drugim rijeima, sve je ovisilo o meni, ne o njemu, i upravo me je to plailo; osim toga, iskreno reeno, nisam bila spremna za ocjenjivanje na natjecanjima, niti za kvizove iz pamenja. Moda i nije bio posve siguran u moje sposobnosti, no svakako je vjerovao da je to mogue.

Dok sam razmiljala nad tim pitanjem, Ramon me je promatrao i kao dobar psiholog, proitao mi je misli. Znao je da sumnjam i zato je prekinuo moja razmiljanja:

- Obeajem ti da e sve uspjeno prevladati i da e poduka biti zanimljiva. To e ti postati hobi kojem e se poeljeti vraati svaki dan. Zabavit e se i uivati.

Chia

12

Pristala sam, rekla sam da u pokuati, no ne mogu nita obeati. Tako su prolazili dani i doista, poduka mi je bila ugodna. Bilo je vrlo zanimljivo i taj jedan sat koji smo provodili vjebajui prolazio je neprimjetno. esto me je Ramon morao zaustavljati i nije doputao da vjebam dalje. Govorila sam mu:

- Hajdemo jo malo, ba mi dobro ide.

On je odbijao i odgovarao da je doao pravi trenutak da se nastava prekine. - Osjetila si zadovoljstvo od vjebanja i ako sada zavri, sauvat e to raspoloenje

cijeli dan, a sutra e ono biti jo bolje. Morao je to govoriti jer je bio moj trener, a ideja mojeg sudjelovanja u natjecanju

takoer je bila njegova. Moj je napredak bio oit, porasla je sigurnost u vlastite sposobnosti, iako su me,

iskreno reeno, neposredno prije poetka prvenstva u Starnbergu (Njemaka), 7. studenog 2004. godine, razdirale sumnje glede rezultata koji bih mogla postii. Ramon je osjeao moju nesigurnost i poticao me: "Ne brini o rezultatu, on e doi sam od sebe. Uivat emo i sve uspjeno prevladati".

Ramon je nastupio prvi i kao uvijek, okruili su ga novinari, organizatori i suci. Ostvario je devet svjetskih rekorda u pet disciplina, te je nesumnjivo zauzeo prvo mjesto i u natjecanju iz brzog pamenja. Pripremila sam se jer sum trebala nastupiti iza njega, tako je odluio drijeb.

Dvorana vibrira uzbuenjem gomile koje je potaknuto njegovim podvizima, sjedam za raunalo u oekivanju poetka nastupa. Razina sudionika iznimno je visoka, moram se silno potruditi. U glavi mi se vrti sumo jedna misao: "Jao! Bilo bi bolje da sam nastupila prije njega!"

Osjeam lagani pritisak i to me zabrinjava. Sjedim na mjestu, a Ramon mi prilazi i kae: "Radi sve onako kako si mnogo puta radila kod kue". Slaem se, no upozoravam okupljeno gledateljstvo i organizatore da ne usporeuju moj nastup s onim to je uinio Ramon (da ih nae iznenaenje ne bi razoaralo). No Ramon odgovara: "Nije tako! Tvoji napori zasluuju jednaku pohvalu kao i moji, te kao napori bilo koje druge osobe". Gleda u ekran ispred mene i kae: "Opusti se i uivaj, kao da nema nikoga pokraj tebe, kao da si sama doma. Ne brini, u blizini sam i pomaem ti u mislima, ini to to ini."

Kada se Ramon udaljio od mene primijetila sam da je neto tiho rekao glavnom sucu, a zatim su najavili da e sada nastupiti njegova supruga koja je laik i koja je vjebala svega nekoliko mjeseci. Te su me rijei vrlo ohrabrile. Iako je dio gledatelja napustio dvoranu, veina je ostala da pogleda moj nastup. No pretpostavljam da ih je uglavnom privuklo to to sum "Ramonova uenica".

S radou se prisjeam tog prvenstva. Sve je prolo vrlo brzo i na kraju sam zauzela drugo mjesto u svijetu nakon Ramona (bilo je nemogue nadmaiti ga). Bila sam ispred

Chia

13

engleskog prvaka Creightona Carvella u decimalnim brojevima, i samo je Ramon uspio postii bolji rezultat od mojeg.

Naposljetku, voljela bih vam rei neto o tim natjecanjima: najvanije je vjerovati u sebe i ne misliti na rezultat koji hoete ili neete postii. Te misli mogu izazvati strah i napetost, a vi biste zapravo trebali uivati neovisno o rezultatu.

Trebamo nauiti vjerovati u sebe, iako nai rezultati katkad nisu najbolji. Razmislite o sljedeem: ivot ide dalje i pred vama su nove prilike da se izrazite, naravno, ako niste digli ruke, te ako ste spremni prihvatiti bilo koji rezultat. Kao to kae Ramon, istinska snaga misli poiva u osjeajima, u dui, unutar nas samih.

Na kraju mi preostaje samo da vam poelim jednaku radost u itanju ove knjige, kakvu sam ja osjetila prije. Neete nita izgubiti i sigurna sam da neete aliti zbog utroenog vremena.

Chia

14

1111

Uenje jezika - nita lake

Istinitost ove tvrdnje lako je potvrditi. U svojem radu morao sam mnogo putovati po cijelom svijetu; ne znam jeste li obraali pozornost na sljedeu injenicu, ali siguran sam da ete se sloiti s mojim zakljucima. Pogledajte bilo koju zemlju - svi gradovi imaju zajednike crte, svi stanovnici izvrsno govore svoj jezik i s lakoom se meusobno razumiju, je li tako? ak i tamo gdje je niska razina pismenosti to uspijeva vrlo dobro i bez ikakvih tekoa. Mnogo je sloenije ovladati pisanjem, upravo to i ne mogu initi nositelji jezika koji nisu ovladali pismom. Ako se slaete s tim da je uenje ivotno neophodno, vrijeme je da temeljitije ponemo uiti jezik.

ak i neki od naih sugraana prave pravopisne pogreke (ipak je to prilino sloeno), a jo loije ide ljudima koji tek poinju uiti jezik. Oni e se nesumnjivo suoiti s preprekom ako osim elje da govore jezik, od prvog tata uenja pokuavaju ovladati i pismom.

Svaka je osoba sklona pretpostavljati da u stranom jeziku postoji mnogo vrlo "rijetkih" rijei i da je potrebno mnogo vremena da bi ih se nauilo pisati (to je najsloenije). Upravo taj primjer objanjava zato 95 posto ljudi koji pokuavaju uiti strani jezik trpi neuspjeh. Zapravo, kada na samom poetku naiu na tekoe, oekuju isto i od svega ostaloga. Te ljude uvijek neto koi, tekoe e uvijek biti prisutne. Budui da istinska

snaga uma proizlazi iz percepcije, oni nesumnjivo osjeaju da je uenje jezika vrlo teko. U tom sluaju to zapravo i jest istinito. No i dalje ostaje injenica da i neobrazovani ljudi mogu govoriti materinskim jezikom, odnosno da je govor na stranom jeziku znaajno lake svladati od pisma. Sposobnost izraavanja na stranom jeziku mnogo je vanija, jer kada dolazite u stranu zemlju i prilino dobro govorite njezinim jezikom, neete naii ni na kakve suvine probleme (barem u podruju komunikacije), ba poput rijetkih nepismenih domaih stanovnika.

Sjetimo se djece koja prvo ue govoriti i tek poslije prelaze na pisanje. Ako pokuate pouiti maliana pisanju u razdoblju dok ui govoriti, djetetov e se razvoj usporiti zbog pojave tekoa pa e najvjerojatnije izgubiti elju za uenjem ili razviti odreene komplekse.

Chia

15

Neto slino proivljava 95 posto ljudi koji ue strani jezik u kolama i na fakultetima, dok ine jedva primjetne pomake i postiu tek minimalan uspjeh, ak i nakon nekoliko godina. To se dogaa zato to se uenje jezika (ba poput mnogo toga drugoga) odvija neprirodno i uenici se neprestano susreu s tekoama koje koe njihov napredak.

Dakle, mislite li da je uenje jezika teko? To nije tako.

Ako svi stanovnici zemlje umiju govoriti svojim jezikom, ako su svi oni u tome uspjeli, Ako svi stanovnici zemlje umiju govoriti svojim jezikom, ako su svi oni u tome uspjeli, Ako svi stanovnici zemlje umiju govoriti svojim jezikom, ako su svi oni u tome uspjeli, Ako svi stanovnici zemlje umiju govoriti svojim jezikom, ako su svi oni u tome uspjeli, to ne moe biti teko.to ne moe biti teko.to ne moe biti teko.to ne moe biti teko.

Ako osoba nailazi na tekoe, to se dogaa zato to ini neto pogreno, a ne zato to

joj jezik teko pada, i svakako ne zato to ne posjeduje sposobnosti, a upravo to mnogi

poinju vjerovati. Zapravo, svaka je "neznalica" jednom s lakoom savladala barem jedan

jezik. Ako moete povjerovati u sebe i u svoju sposobnost da pravilno i teno govorite i

razumijete govor drugih ljudi, to zasluuje potovanje.

Mnogi ljudi misle da dobro vladaju svojim jezikom zahvaljujui tome to njime

govore od djetinjstva, no nisam siguran da je to tako i iskoristit u priliku da razbijem taj

mentalni stereotip. Smatram da odrasla osoba posjeduje bolje vjetine uenja od maloga

djeteta. Zapravo, siguran sam da odrasla osoba moe prilino temeljito svladati jezik za 7

dana, to mala djeca ne mogu. To mogu uiniti samo ljudi koji su zali u odreenu dob,

koji posjeduju minimum sposobnosti, no pritom se zanimaju za predmet. to to onda djeci omoguuje da govore materinskim jezikom i toliko brzo ue? To je vrlo lako objasniti: djeca nemaju izbora - ine to jer moraju, jer je to naprosto

neophodno, zahvaljujui ponavljanjima i dr. Drugim rijeima, nita im nije vanije od toga.

1.1.1.1. Primoranost. Primoranost. Primoranost. Primoranost. Nju mi stvaramo, zar ne? Djeca ne mogu ne sluati ono Sto im svakodnevno ponavljaju odrasli. Ne smatram da je to loe, nimalo. To je dobro. tovie, drukije ne moe ni biti. Samo nastojim objasniti prednosti (ne sposobnosti) koje za razliku od odraslih imaju djeca koja usvajaju govor.

2.2.2.2. Neophodnost. Neophodnost. Neophodnost. Neophodnost. Djeci je neophodno da naue priopavati svoje potrebe: da su gladna, edna, da im je pelena puna, da im neto smeta... Za razliku od odraslih, u djece se pojavljuje nunost usvajanja jezika, u svrhu preivljavanja.

3.3.3.3. Ponavljanje. Ponavljanje. Ponavljanje. Ponavljanje. Odrasli uvijek ponavljaju djeci mnogo puta jedno te isto, zbog ega im rijei postaju vrlo poznate.

Chia

16

4.4.4.4. Stalnost. Stalnost. Stalnost. Stalnost. Obratite pozornost da dijete slua materinski jezik i govori njime svaki dan tijekom mnogo sati. Usporedite to s odraslom osobom koja vjeba samo dva do tri sata tjedno. Kada bi dijete prialo nekoliko sati ljetino utorkom i etvrtkom, a ostalo vrijeme utjelo, zar bi nauilo jezik?

Odrasloj osobi ne treba toliko vremena da bi nauila strani jezik, zapravo treba joj sasvim malo vremena i upravo u vam o tome govoriti neto poslije, no zasad zapamtite taj primjer.

5.5.5.5. Dosada. Dosada. Dosada. Dosada. Dijete trenutno nema nita drugo to bi ga zaokupljalo.

Mogli bismo spomenuti i druge stvari koje djeci pomau u uenju -djeje televizijske emisije, upeatljivi crtani filmovi s draesnim likovima (teta je to takvih nema previe!) i dr. Djeca svugdje uju jezik koji ue.

Na taj nain, djeca su neprekidno uronjena u jezinu sredinu i pod pritiskom su nunosti da brzo ovladaju jezikom. No ako okupimo grupu maliana i odraslih te s njima provedemo nekoliko sati poduke, uzimajui pritom u obzir stupanj spremnosti i individualne osobitosti svakog uenika, odrasli e nesumnjivo usvajati gradivo bre i bolje od maliana, iako veina iskreno misli da mala djeca posjeduju vee "sposobnosti za uenje".

Ostaje injenica da djeca ue materinski jezik primorano i tu se skriva najvea i najvanija tajna. "elim nauiti verbalno komunicirati zato to je to neophodno." - upravo tako djeca brzo usvajaju materinski jezik; naprosto nemaju drugog izbora.

To me je otkrie potaknulo na pisanje ove knjige: Svim ljudima treba pokazati da je vrlo lako nauiti jezik i da pritom nije vano koliko

vam je godina. Uenje novog jezika najjednostavnija je i najzabavnija aktivnost na svijetu. Ako se s tim ne slaete, znai da neto inite pogreno.

Odrasla osoba koja uri nauiti nepoznati jezik slina je osnovnokolcu koji u koli slua nastavu ih mnogo predmeta. Ako se neki predmet izlae nelogino i zamreno (to je est sluaj s matematikom), uenik brzo dolazi do zakljuka da je obinoj osobi matematika nepojmljiva i da bi trebao biti genij da se snae u tom uasu.

Kada bi djeca od roenja posjedovala bolje vjetine uenja od odraslih, ne bi prolazila nikakve potekoe u uenju sloenijih predmeta. No sada se s tim mnogi nee sloiti, jer stupanj kulture na nacionalnoj razini postaje sve nii, to je posljedica loeg obrazovanja. Govorim, konkretno, o panjolskoj - jednoj od zemalja u kojoj tek manji postotak stanovnitva vlada stranim jezicima.

Vratimo se primjeru sa kolom: mnogi uenici uspijevaju usvajati gradivo na nastavi ili uzimaju dodatne instrukcije te takoer usvajaju predmet. No prilino se esto dogaa da uei matematiku djeca tonu u nerazumijevanje i posve iskljuuju matu.

Naprimjer, svi smo uili polinome, trigonometriju, limes funkcije, logaritme, eksponente, itd. No koliko srednjokolaca ili odraslih moe objasniti to ti pojmovi doista

Chia

17

znae i emu slue? Jesmo li ikada shvaali emu slui prirodni logaritam? to je eeee? to je eksponent?

Uenici se najee sjeaju kako je njihov uitelj matematike popunjavao kolsku plou brojevima, udnovatim znakovima i "dokazima", dok su oni promatrali njegove radnje otvorenih usta, a nakon sata su uzdahnuli s olakanjem.

Tajna nije u tome da dijete ili odrasla osoba imaju elju za uenjem, uistinu nam je potrebna dobra metoda pouavanja koja pomae da se usredotoimo i ukljuimo matu, a takoer pomae shvatiti to tono prouavnino i kako da primijenimo steena znanja. Takva metodika treba omoguiti ueniku da ui samostalno i crpi dodatne podatke iz postojeih. Ne mimo uiti, nego i PROUAVATI.

Jo nisam sreo itatelja u kojem bi moja knjiga ubila elju za uenjem. N i t k o od tih itatelja ne misli da vie nije u pogodnoj dobi ili da ne posjeduje sposobnosti za uenje stranih jezika. Ako sauvate volju i vjeru u sebe, pratei sve preporuke iz knjige, ne samo da ete moi uiti jezike, ve ete se i iznenaditi svojim nevjerojatnim sposobnostima. Obeajem vam da e upravo tako i biti!

Chia

18

2222

"elim" ili "Volio bih"?

Iako se planiram usredotoiti na uenje stranih jezika, materijali ovog poglavlja

korisni su i za druge sluajeve. Ako kaemo da "elimo" neto uiniti, trebamo biti

spremni "initi"; a ako nam neto ne uspijeva, razlog je u tome to bismo to zapravo tek

"voljeli initi".

Kako se to dogaa u ivotu? Prilino esto ljudi izgovaraju reenicu poput:

"elim se upisati u teretanu."

Pretpostavimo da ste nakon nekog vremena ponovno sreli tu osobu u gradu. Ako je

pitamo:

"Kako ti ide u teretani?"

Odgovor e najvjerojatnije zvuati:

"Jo uvijek se spremam upisati."

Ako se pak pozanimamo zato osoba to jo uvijek nije uinila, vjerojatno e m o uti:

"Nisam imao vremena" ili "Nisam uspio."

To je slino ponaanju ljudi koji govore:

Chia

19

"'elim krenuti na dijetu da smravim"

Slino prethodnom sluaju dobit emo gotovo jednak odgovor: " J o uvijek nisam, ali

se spremam."

Jasno je da ljudi koji posjeduju "snaniju" volju, mogu rei:

" I ako se jo nisam toga ozbiljno prihvatio, elim poeti."

Isto se dogaa ljudima koji kau "elim" nauiti strani jezik, dok bi ga zapravo tek "voljeli nauiti".

Rije "elim" mnogo je jaa od rijei "volio bih".Rije "elim" mnogo je jaa od rijei "volio bih".Rije "elim" mnogo je jaa od rijei "volio bih".Rije "elim" mnogo je jaa od rijei "volio bih".

Razmotrimo gdje prolazi crta izmeu ta dva pojma. U trenutku kada (osoba izgovara

"voljela bih neto uiniti", ona shvaa da se to moda nikada nee dogoditi - upravo je tu

granina crta:

onaj tko doista eli neto postii, uvijek ulae napor i, naravno, naposljetku postie

cilj. eljeti znai djelovati, bez nekih izgovora;

s druge strane, ako bi osoba voljela neto postii ili neto svladati, a u dubini due to ne eli (iako nije svjesna da ne eli), ni u emu nee uspjeti jer zapravo to i ne eli. Osoba unaprijed odustaje od postizanja cilja zato to ne ini nita da se dokae

suprotno.

Dakle, uvijek je mogue nai izgovor, opravdanje za neispunjene obaveze, a rijei "volio bih to uiniti" kombiniraju se s izgovorom "teko je odabrati pogodan trenutak".

Takvi se ljudi lako odriu vlastitih elja, lako ih je razuvjeriti i nagovoriti da se odreknu slinih okolnosti uz bilo koji izgovor.

- Hoete li upravo sada upisati teaj? - U pravu ste, ali bolje je da priekam do sutra. Danas sam imao lo dan i jako sam

umoran.

Chia

20

Svi mi toliko mnogo govorimo o tome to bismo trebali uiniti. Najtee je poeti djelovati i mi esto, tek to smo zapoeli rad, mijenjamo planove. Dogaa se i to da novu aktivnost pretvaramo u neku drugu - bolju (ili loiju) od one koju smo prvotno isplanirali.

Ako elite neto postii, budite uporni i ne odustajte, osobito ne nakon to se suoite s prvim potekoama.

Zato prije nego to krenemo uiti jezik, trebamo znati elimo li to doista, jer moe se dogoditi "da bismo samo voljeli uiti jezik", odnosno voljeli bismo da nam netko pokloni svoja znanja bez ikakvih napora s nae strane. Jednako kao to bismo voljeli da se nae tijelo udesno preobrazi -bez dugotrajnih treninga u teretani ili polugodinje stroge dijete.

Bolje je tome pristupiti s druge strane, ne obraajui panju na rezultate i ne zanemarujui svoje mogunosti ili sposobnosti. Ako uivate u tome to radite, vrijeme e samo pojaati vau elju za uenjem, za razliku od situacije kada su sve misli usmjerene na rezultat pa ne uspijevamo uivati u procesu. Vrijeme e puzati poput kornjae i naposljetku ete se odrei zadanog cilja. Treba primijeniti metodiku koja e vam omoguiti da s lakoom napredujete i doete do samoga kraja, jer je ovjeku svojstveno da posustaje im se suoi s prvom tekoom.

Chia

21

3333

Tekoe u uenju jezikaTekoe u uenju jezikaTekoe u uenju jezikaTekoe u uenju jezika

Kada osoba poinje uiti strani jezik, suoava se s mnogim tekoama i preprekama

koje se pojavljuju sljedeim redom:

1)1)1)1) vokabular;vokabular;vokabular;vokabular; 2)2)2)2) izgovor;izgovor;izgovor;izgovor; 3)3)3)3) gramatika.gramatika.gramatika.gramatika.

Razmotrimo te prepreke detaljnije. Prva prepreka je najznaajnija, to je vokabular, ili leksik. Doista, kada otvorimo knjigu

napisanu na nepoznatom jeziku, rijei nam izgledaju poput skupa udnovatih znakova jer ne posjedujemo dovoljan fond rijei. Taj problem nema veze s izgovorom. Prvo to itatelj vidi jesu tiskane rijei ije mu je znaenje nepoznato, a tek poslije e uiti izgovor. Drugim rijeima:

Ako nemamoAko nemamoAko nemamoAko nemamo vokabular, teko bismo mogli nauiti izgovarati rijei ili vokabular, teko bismo mogli nauiti izgovarati rijei ili vokabular, teko bismo mogli nauiti izgovarati rijei ili vokabular, teko bismo mogli nauiti izgovarati rijei ili usvojitiusvojitiusvojitiusvojiti gramatiku, gramatiku, gramatiku, gramatiku, jer bez dovoljnog fonda rijei nemamo dovoljno jer bez dovoljnog fonda rijei nemamo dovoljno jer bez dovoljnog fonda rijei nemamo dovoljno jer bez dovoljnog fonda rijei nemamo dovoljno materijala za rad.materijala za rad.materijala za rad.materijala za rad.

Druga prepreka Druga prepreka Druga prepreka Druga prepreka je izgovor, izgovor, izgovor, izgovor, ili fonetika. fonetika. fonetika. fonetika. Iako e se uenik tek poslije suoiti s time, taj je zadatak prilino blizak vokabularu, jer svaka osoba poeli izgovoriti ono to je napisala.

U nekim europskim jezicima, kao to su panjolski, francuski ili njemaki, izgovor se podinjava jednostavnim pravilima, te e i mala praksa biti dovoljna da se izbjegne veina tekoa. Drugi jezici, poput engleskog, zahtijevaju vee napore zbog obilja izuzetaka, no to ne ini jezik sloenijim za uenje u poetnoj fazi.

Chia

22

U svakom sluaju praksa je neophodna, no s naom metodom uenja moi emo napredovati brzo, sigurno i uz minimum napora. To e nam omoguiti da lako nauimo govoriti bilo koji jezik.

Trea, i posljednja, prepreka Trea, i posljednja, prepreka Trea, i posljednja, prepreka Trea, i posljednja, prepreka s kojom se suoavamo je gramatika. gramatika. gramatika. gramatika. Ona ukljuuje konjugaciju glagola, nepravilne glagole, fraze, strukturu reenice i dr. Ta se prepreka pojavljuje na samome kraju, zato to u poetku uenik ne zna znaenje nijedne jedine rijei, a pogotovo ne sluti u kojem se vremenu koristi glagol.

Sve nabrojene prepreke neminovno e se nai na putu osobi koja ui strani jezik tradicionalnim metodama. Jezik e stajati pred vama poput zida zbijenog od sve tri tekoe istovremeno.

Ako osoba koja ui jezik u neemu "zaglibi", nee se otresti osjeaja da je uenje jezika Ako osoba koja ui jezik u neemu "zaglibi", nee se otresti osjeaja da je uenje jezika Ako osoba koja ui jezik u neemu "zaglibi", nee se otresti osjeaja da je uenje jezika Ako osoba koja ui jezik u neemu "zaglibi", nee se otresti osjeaja da je uenje jezika vrlo sloeno i skupo.vrlo sloeno i skupo.vrlo sloeno i skupo.vrlo sloeno i skupo.

Zapravo, malo tko se barem povremeno nije zamislio nad tim da je uenje stranog jezika vrlo teko ili da mu nedostaje sposobnosti.

No mi znamo da je uenje jezika najlaka aktivnost na cijelome svijetu i da postoji svega nekoliko pravila ije nam praenje moe pomoi. Tajna nije u talentu, nego u tome da zaobiemo tekoe prisutne u neprirodnoj tradicionalnoj metodici uenja stranih jezika.

Zamislimo se na trenutak nad time to se dogaa kada djeca ue govoriti. Ona usvajaju jezik bez tekoa i lako prevladavaju sve prepreke.

Djetetu nije vano izgovara li rije dobro ili loe, bitno mu je samo da Je izgovori. A najvanije mu je da ga drugi razumiju. Zar mu ima smisla objanjavati "vanost" gramatike? Dijete ne zna to je to, ona mu je nepotrebna (s gramatikom e se ozbiljno upoznati tek u koli). Jednako bi s e trebalo dogaati sa svakom osobom koja poinje uiti neki jezik.

Kako malian raste i navikava se na jezik, postupno usvaja gramatika pravila, no kada bi neko dijete pokualo uiti materinski jezik prevladavajui sve tri prepreke (vokabular, izgovor i gramatiku) istovremeno, to mu naprosto ne bi uspjelo, a i usporilo bi njegov razvoj. Bilo bi to preveliko optereenje i prevelik psihiki pritisak (o tome smo ve govorili u prethodnom poglavlju). Dijete e shvatiti da je to teko, to bi u budunosti

Chia

23

moglo uroditi kompleksima pri uenju drugih predmeta i drugih jezika. Zapamtite sljedee:

Osjeaji su istinska snaga uma. Va odnos prema okolini oblikuje va doivljaj svijeta, Osjeaji su istinska snaga uma. Va odnos prema okolini oblikuje va doivljaj svijeta, Osjeaji su istinska snaga uma. Va odnos prema okolini oblikuje va doivljaj svijeta, Osjeaji su istinska snaga uma. Va odnos prema okolini oblikuje va doivljaj svijeta, vau istinu, koja moevau istinu, koja moevau istinu, koja moevau istinu, koja moe biti drukija od ostalih.biti drukija od ostalih.biti drukija od ostalih.biti drukija od ostalih.

Mislim da, u suoavanju s istim problemom, neki ljudi pokau ravnodunost, dok se drugi pretjerano uznemiruju. Uiti i napredovati moemo samo ako uivamo u tome to radimo i ako nas nikakve prepreke ne koce. Gradimo iluziju i s uitkom je pretvaramo u stvarnost.

Sve to postaje mogue ako, zahvaljujui svojem djelovanju, sauvamo dovoljno entuzijazma da doemo do kraja.

Istinski je uitak baviti se onime to nam se svia.Istinski je uitak baviti se onime to nam se svia.Istinski je uitak baviti se onime to nam se svia.Istinski je uitak baviti se onime to nam se svia.

Chia

24

4444

Sistem uenja jezika Ramona Sistem uenja jezika Ramona Sistem uenja jezika Ramona Sistem uenja jezika Ramona Campaye Campaye Campaye Campaye (SRCI)(SRCI)(SRCI)(SRCI)

Kako bi ljudi dobili priliku da primijene moju metodiku uenja, stvorio sam vlastiti

sistem uenja i zapamivanja koji sam nazvao SRC {Sistema Ramon Campayo), a zatim sam taj sistem prilagodio uenju stranih jezika (SRCI - Sistema Ramon Campayo de Idiomas), preuzevi iz njega sve neophodno za uenje jezika.

Osnovni vokabular koji trebate usvojiti i koristiti da biste progovorili na stranom

jeziku za poetak e se sastojati od 600 rijei, pomno odabranih. U tu emo svrhu

prouiti uestalost koritenja rijei i njihove kombinacijske mogunosti, odnosno

mogunosti formiranja novih rijei i reenica.

Rezultate moemo poluiti u svega sedam dana prakse, vjebajui otprilike sat

vremena dnevno. Na prvi se pogled ini da je to nemogue, no svi koji su proitali ovu

knjigu i zapoeli s radom, uspjeli su ostvariti taj cilj. Naravno, kako bismo stvarno

ostvarili eljene rezultate, prije svega treba proitati i shvatiti knjigu. Ne mogu pogoditi

koliko za to vremena treba svakoj pojedinoj osobi, ne mogu odrediti mjesta gdje e netko

usporiti, ali uvjeravam vas da onaj tko nakon toga poeli nauiti drugi jezik, nee morati

iznova itati knjigu (iako bi i to nekome moglo biti korisno).

Dakle, proitavi cijelu knjigu i popunivi tablice (to e uzeti otprilike sedam sati), osoba moe odmah postii nevjerojatne rezultate i samoj sebi dokazati da posjeduje zadivljujue sposobnosti - vano je samo da ih uspije primijeniti.

Najvanije je da e usvojiti dobar vokabular, ukljuujui izgovor svake lijei. Osim toga, od koristi bi vam bio i raunalni ili elektronski rjenik u kojem se moe brzo nai prijevod svake rijei. Poslije ete nauiti smiljati neobine asocijacije i tu e u prednosti

Chia

25

biti oni koji su se ve upoznali s mojom knjigom "Superpamenje, superitanje i superuenje". No ne brinite, novim u itateljima pomoi - izloit u detaljne informacije zajedno s dobrim primjerima i raznim preporukama.

Jedan od mojih najboljih uenika potroio je manje od sat vremena na svladavanje neophodnog vokabulara njemu nepoznatog jezika. Bilo bi dobro da se odmah naviknete zapisivati sve neobine asocijacije jer ete luda manje vremena potroiti na pripreme za onih sedam iznenaenja to vas uskoro ekaju. U ovoj sam knjizi ve pripremio tablice, kako bi vam bilo udobnije u njih biljeiti sve potrebne informacije. Iste ete tablice potom lako izraditi na raunalu.

Nadam se da ve posjedujete elju i interes, a najvjerojatnije je da e Oni iz dana u dan rasti. Vano je ne uriti na prvim koracima kako biste naposljetku postigli dobre rezultate. Paljivo proitajte knjigu do kraja i pokuajte je shvatiti. To je vrlo lako i, uvjeravam vas, svidjet e vam se.

Pa Pa Pa Pa kako emo uspjeti progovoriti strani jezik nakon svega nekoliko dana kako emo uspjeti progovoriti strani jezik nakon svega nekoliko dana kako emo uspjeti progovoriti strani jezik nakon svega nekoliko dana kako emo uspjeti progovoriti strani jezik nakon svega nekoliko dana prakse?prakse?prakse?prakse?

Zamislite da hodate ulicom rodnog grada i odjednom sreete stranca kojii vam se obraa sljedeim rijeima:

1111.... "Dobar dan. Molim vas, kako ii na glavna ulica?"

ili

2. 2. 2. 2. "Dobar dan. Molim vas, kako dospjeti na glavna uliar

Obratite panju na to da je jednu te istu misao mogue izraziti razliitim rijeima. Na prvi cilj, koji emo realizirati praktiki prvoga dana, jest da nauimo priati

onako kako je to inio Tarzan, odnosno koristei glagole u infinitivu. koristei glagole u infinitivu. koristei glagole u infinitivu. koristei glagole u infinitivu. Ipak, nemojte misliti da ete doista govoriti poput Tarzana, va e govor u poetku tek nalikovati na njegov.

Dakle, kako biste nauili govoriti na stranom jeziku, potrebno je poduzeti taj prvi korak. Poslije u objasniti kako je mogue usavravati jezik i priati "ljepe", uz sve bolji napredak.

Prva i najvea prepreka na putu uenja jezika je, kao to nam je svima poznato, obogaivanje vokabulara, no tu je zadau lako rijeiti. I u tome e nam pomoi jedna od tajni moje metodike, iako emo o tome detaljnije govoriti u sljedeem poglavlju.

Chia

26

Zato krenimo. Pokuajmo nauiti govoriti poput Tarzana, u infinitivima koji prekrasno izraavaju nau misao i koji e se kasnije lako preobraziti u pravilne reenice. Pokazat u primjer toga kako emo govoriti jezikom Tarzana. Prethodne dvije reenice (1) i (2) mogle bi zvuati ovako:

3.3.3.3. "Dobar dan. Molim vas, kako nai glavnu ulicu?" "Dobar dan. Molim vas, kako nai glavnu ulicu?" "Dobar dan. Molim vas, kako nai glavnu ulicu?" "Dobar dan. Molim vas, kako nai glavnu ulicu?" ili

4.4.4.4. "Dobar dan. Molim vas, doi na glavnu ulicu?""Dobar dan. Molim vas, doi na glavnu ulicu?""Dobar dan. Molim vas, doi na glavnu ulicu?""Dobar dan. Molim vas, doi na glavnu ulicu?"

Sve su etiri reenice tone po smislu, odnosno ostvaruju na cilj, iako su reenice broj 3 i 4 tehniki ljepe, odnosno pravilnije. Zato je vano ispravno birati rijei.

Ako ste nakon nekoliko dana uenja sposobni komunicirati sa strancem reenicama poput 3. i 4, moe se pojaviti drugi problem. Stvar je u tome da e stranac pomisliti da vi prilino dobro znate njegov jezik i zato bi mogao, naravno, poeti objanjavati brzo i pritom koristiti sloene gramatike konstrukcije i fraze, zbog ega ete se najvjerojatnije zbuniti.

Ako se to dogodi, trebate ga zamoliti da govori s vama na isti nain kao i vi s njim - istim jezikom Tarzana. Njemu e to biti vrlo lako, a vi ete tako sve razumjeti.

Nauite napamet sljedeu reenicu:

"Molim vas, govorite sa mnom na isti nain kao i ja s vama." Ako pak

vidite da vas nije ba dobro shvatio, moete rei:

"Molim vas, govorite sa mnom u infinitivima, da vas mogu razumjeti."

Vrlo je jednostavno, zar ne? Tako ete odmah moi komunicirati i voditi razgovor. Nositelj jezika na svako od etiri pitanja odgovorit e vam na slijedei nain:

" I i ovom ulicom, stii na trg i skrenuti desno."

Ili ne posve jezikom Tarzana:

" I i ovom ulicom, a kada doete na trg, skrenuti desno" ak i ako kae rije "doete" umjesto infinitiva "doi", gramatiki korijeni glagola su

zajedniki pa ne biste trebali imati problema s razumijevanjem njegovih rijei. Na takav, prilino jednostavan nain, moi ete komunicirati i stjecati prijatelje u stranoj zemlji.

Chia

27

Ako je prolaznik upotrijebio neku vama nerazumljivu kratku rije, "kada", naprosto ne obraajte panju na tu rije, naprimjer:

" I i ovom ulicu, kada doi na trg, skrenuti desno ak i bez te rijei, dobit ete dovoljno informacija ako prepoznate samo glagol "doi" s

imenicama (ulica, trg...). Sloit ete se da su te rijei vanije o d ostalih. Obratite panju na sljedei oigledan zakljuak: vano je dobro poznavati infinitive glagola.

Nakon nekoliko dana prakse slobodno ete se snalaziti u svakoj situ-aciji a oputenost koju steknete priajui poput Tarzana, pomoi e vam poboljati i usavriti poznavanje jezika, i to upravo zahvaljujui ponosu i zadovoljstvu. Tada ete poeljeti prouavati gramatiku i krenuti dalje.

Kao to sam ve objanjavao, sada moete ui u kafi i zamoliti au piva::::

"Molim vas, eljeti pivo."

Svima razumljiva reenica u potpunosti e odgovarati naem sistemu. Osim toga, moete rei:

"Molim vas, eljeti uzeti pivo."

No ta reenica ve sadri neki rizik. Ako ve prvog dana prakse koristimo rije "elim" umjesto infinitiva "eljeti", govorei:

"Molim vas, elim uzeti pivo" -

konobar e pomisliti da dobro poznajete jezik i razgovarat e s vama koristei sloene gramatike konstrukcije. Moda uspijete shvatiti sve i gotovo sve, ali na poetnom stupnju ipak je poeljno graditi reenice na sljedei nain:

"Molim vas, eljeti uzeti pivo."

To e vam omoguiti da situaciju uvijek drite pod kontrolom.

Pozor! Nakon sedmog dana prakse umjet ete ve govoriti "elim" umjesto "eljeti", ali Pozor! Nakon sedmog dana prakse umjet ete ve govoriti "elim" umjesto "eljeti", ali Pozor! Nakon sedmog dana prakse umjet ete ve govoriti "elim" umjesto "eljeti", ali Pozor! Nakon sedmog dana prakse umjet ete ve govoriti "elim" umjesto "eljeti", ali i izgraivati veze s drugim rijeima, onim najvanijim.i izgraivati veze s drugim rijeima, onim najvanijim.i izgraivati veze s drugim rijeima, onim najvanijim.i izgraivati veze s drugim rijeima, onim najvanijim.

Chia

28

Obratite pozornost na to da smo rijei "elim uzeti" mogli koristiti od samog poetka

pa bi reenica bila potpuno pravilna. No ve u sljedeem poglavlju vidjet ete daje glagol

"eljeti" u znaenju "htjeti" (want, querer) najvaniji meu glagolima, jer ete uvijek

eljeti/htjeti neto izraziti, zamoliti, kupiti, nekamo doi, itd. Ta je rije vrlo uinkovita i

idealno odgovara brzom uenju jezika, osobito kada se koristi na sljedei nain:

"Molim vas, Mjeri uzeti pivo"

Ako nekoliko dana nakon uenja jezika otputujete u inozemstvo, izaete iz aviona i ponete govoriti poput naeg prijatelja Tarzana, odmah ete primijetiti da vam se mnogi stanovnici te zemlje ljubazno "nasmijee" prije nego to zaponu razgovor (va govor im zvui simpatino i drago im je da moete govoriti njihovim jezikom). Ovaj jedinstveni sistem uenja stranih jezika posjeduje dodatne prednosti - izaziva naklonost ljudi i osmijeh na njihovim licima. Slaete li se?

Naposljetku, trebalo bi rei da je u razgovorima bolje ne riskirati i ne pokuavati prenijeti to je mogue vie informacija. Ponite od poznatoga, postupno ubrzavajte tempo i steknite sigurnost. Neke najvanije izraze, one koje je neophodno pravilno izgovarati, poput "elim...", nauit emo

kasnije Usput, ispada da se glagoli u infinitivu koje koristimo komunicirajui govorom

Tarzana", u nekim jezicima poklapaju s razgovornim oblikom, naprimjer u engleskom jeziku. Englezi kau "Ja jesti" (I eat), umjesto "Ja

jedem". Zato e nam uenje infinitiva dobro doi.

Tipina dogodovtina u tipinoj situaciji

Postoji prilino mnogo fraza i izraza koji vam u nepoznatoj zemlji mogu dobro doi te vam pomoi da ljudima objasnite sve to elite, i to ve nakon sedam dana prakse (ili ak i prije). Odmah ete primijetiti da vas razumiju.

Proitajte sljedeu izmiljenu priu o tome kako su vas dva prijatelja stranca sluajno srela u gradu. Obratite panju na fraze koje olakavaju sporazumjevanje.

Pretpostavimo da su ta dva stranca proitali ovu knjigu od korica do korica i vjebali tjedan dana.

Chia

29

Prijatelji trae autobusni kolodvor, ali ne znaju gdje se on nalazi pa zato pitaju prolaznika:

- Dobar dan. Molim vas, kako doi na autobusni kolodvor?

Na autobusnom kolodvoru moraju razgovarati s prodavaem karata. Zato prilaze prozoriu i pitaju djelatnika:

---- Molim Molim Molim Molim vas, vas, vas, vas, koliko kotati dvije karte do Madrid?koliko kotati dvije karte do Madrid?koliko kotati dvije karte do Madrid?koliko kotati dvije karte do Madrid?

Saznavi cijenu nastavljaju s pitanjima:

- Kada autobus odlaziti odavde?Kada autobus odlaziti odavde?Kada autobus odlaziti odavde?Kada autobus odlaziti odavde?

- Tono u podne, - odgovara prodava. - Kada autobus dolaziti u Madrid?Kada autobus dolaziti u Madrid?Kada autobus dolaziti u Madrid?Kada autobus dolaziti u Madrid? - Dolazi u etiri poslijepodne. - Oprostite, zato tako dugo putovati? Ni vie ni manje etiri Oprostite, zato tako dugo putovati? Ni vie ni manje etiri Oprostite, zato tako dugo putovati? Ni vie ni manje etiri Oprostite, zato tako dugo putovati? Ni vie ni manje etiri sata.sata.sata.sata. - Zato to taj autobus pravi jednosatnu stanku na ruak. - Oprostite, u koliko sati?Oprostite, u koliko sati?Oprostite, u koliko sati?Oprostite, u koliko sati? - U dva sata, otprilike. - Puno hvala. elim dvije karte.Puno hvala. elim dvije karte.Puno hvala. elim dvije karte.Puno hvala. elim dvije karte.

to mislite? Nije loe ispalo, zar ne? Budui da je jo vrlo rano i oni imaju vremena prije odlaska, prijatelji su odluili malo

proetati. Sreli ste ih na izlazu iz kolodvora. Jako ste iznenaeni i veseli, a budui da imate vremena za razgovor, prijatelji su vas odluili poastiti dorukom:

- Jo je vrlo rano. eli dorukovati zajedno?Jo je vrlo rano. eli dorukovati zajedno?Jo je vrlo rano. eli dorukovati zajedno?Jo je vrlo rano. eli dorukovati zajedno? - Dobro, - odgovarate im. - Kamo bismo mogli poi? - Ja Ja Ja Ja znatznatznatznati jako dobro mjesto gdje je kavana i jako dobro mjesto gdje je kavana i jako dobro mjesto gdje je kavana i jako dobro mjesto gdje je kavana s s s s dobar jelovnik. dobar jelovnik. dobar jelovnik. dobar jelovnik. Ta Ta Ta Ta kavana je u ulica kavana je u ulica kavana je u ulica kavana je u ulica

Arboleda, no ne znati nai Arboleda, no ne znati nai Arboleda, no ne znati nai Arboleda, no ne znati nai ta ta ta ta ulica.ulica.ulica.ulica. - Naalost, ni ja ne znam put. Pitajmo prolaznike, - odgovarate.

Jedan od vaih prijatelja prilazi ovjeku na ulici i postavlja pitanje:

- Oprostite, traiti ulica Arboleda?Oprostite, traiti ulica Arboleda?Oprostite, traiti ulica Arboleda?Oprostite, traiti ulica Arboleda?

Chia

30

- Da, svakako. Gledajte, sada trebate ii ravno, zatim skrenite u drugu ulicu lijevo.

Kada doete na trg, skrenite desno u prvu ulicu.

Pozor!Pozor!Pozor!Pozor! U tom odgovoru koriste se razliita glagolska vremena, odnosno ovjek ne odgovara jezikom Tarzana. No u veini sluajeva uspjet ete uhvatiti gotovo sve jer korijeni veine glagola ostaju isti. Osim toga, bit e vam poznat i ostali koriteni vokabular: infinitivi glagola (ii, skretati, doi...), prijedlozi (u, na), imenice (ulica, trg...) i dr, kao i pravilan gramatiki ustroj reenice.

U kavani jedan od vaih inozemnih prijatelja naruuje doruak za tri osobe:

- Molim vas, elim tri kava s mlijekom, ovo pecivo i ta dva kolaa.Molim vas, elim tri kava s mlijekom, ovo pecivo i ta dva kolaa.Molim vas, elim tri kava s mlijekom, ovo pecivo i ta dva kolaa.Molim vas, elim tri kava s mlijekom, ovo pecivo i ta dva kolaa.

- Dobro, elite jo neto?

- Ne, nita vie, puno hvala. Koliko sve to kotati?Ne, nita vie, puno hvala. Koliko sve to kotati?Ne, nita vie, puno hvala. Koliko sve to kotati?Ne, nita vie, puno hvala. Koliko sve to kotati?

Dorukovali ste i planirate preostalo vrijeme iskoristiti za etnju oblinjim parkom.

---- Novine! Malo ekati, elim neto kupiti. Zdravo, elim kupiti ove novine, molim Novine! Malo ekati, elim neto kupiti. Zdravo, elim kupiti ove novine, molim Novine! Malo ekati, elim neto kupiti. Zdravo, elim kupiti ove novine, molim Novine! Malo ekati, elim neto kupiti. Zdravo, elim kupiti ove novine, molim

vas.vas.vas.vas.

Ve ste na autobusnom kolodvoru i zanima vas to su prijatelji radili u vaoj zemlji i

kada se vraaju kui:

---- Mi doputovati ovamo odmarati tjedan dana. Tvoja zemlja vrlo lijepa i mi elimo doi Mi doputovati ovamo odmarati tjedan dana. Tvoja zemlja vrlo lijepa i mi elimo doi Mi doputovati ovamo odmarati tjedan dana. Tvoja zemlja vrlo lijepa i mi elimo doi Mi doputovati ovamo odmarati tjedan dana. Tvoja zemlja vrlo lijepa i mi elimo doi

ovamo sljedee godine takoer.ovamo sljedee godine takoer.ovamo sljedee godine takoer.ovamo sljedee godine takoer.

Drugi prijatelj dodaje:

---- Prije nego Prije nego Prije nego Prije nego doputovati ovamo, mi misliti ii ovdje na krstarenje po Sredozemno doputovati ovamo, mi misliti ii ovdje na krstarenje po Sredozemno doputovati ovamo, mi misliti ii ovdje na krstarenje po Sredozemno doputovati ovamo, mi misliti ii ovdje na krstarenje po Sredozemno

more, no na kraju ne nai karte, zato to ih vie nema. Sljemore, no na kraju ne nai karte, zato to ih vie nema. Sljemore, no na kraju ne nai karte, zato to ih vie nema. Sljemore, no na kraju ne nai karte, zato to ih vie nema. Sljedee godine elimo doputovati dee godine elimo doputovati dee godine elimo doputovati dee godine elimo doputovati

u tvoja zemlja jo jednom, no prije toga pokuati ii na krstarenje, zato to jako volimo u tvoja zemlja jo jednom, no prije toga pokuati ii na krstarenje, zato to jako volimo u tvoja zemlja jo jednom, no prije toga pokuati ii na krstarenje, zato to jako volimo u tvoja zemlja jo jednom, no prije toga pokuati ii na krstarenje, zato to jako volimo

more.more.more.more.

---- Na odmor sada zavriti. Mi doputovati u Madrid danas naveer i sutra ii aerodrom, Na odmor sada zavriti. Mi doputovati u Madrid danas naveer i sutra ii aerodrom, Na odmor sada zavriti. Mi doputovati u Madrid danas naveer i sutra ii aerodrom, Na odmor sada zavriti. Mi doputovati u Madrid danas naveer i sutra ii aerodrom, na avion doma.na avion doma.na avion doma.na avion doma.

Chia

31

Vi odgovarate:

- Drago mi je da je sve kod vas ispalo dobro.

U tom trenutku jedan od njih zaustavlja vas i pita:

- Oprosti. to znai "ispalo"? Molim, govori kOprosti. to znai "ispalo"? Molim, govori kOprosti. to znai "ispalo"? Molim, govori kOprosti. to znai "ispalo"? Molim, govori kao mi.ao mi.ao mi.ao mi. - Da, svakako. "Ispalo" znai da elim rei "je". Drago mi je da je sve dobro. Usput,

kako dugo uiti taj jezik? Zato to ga dobro govoriti. - Sedam dana, kada doi u Madrid i tada ne znati govoriti nita, ne znati nita o taj Sedam dana, kada doi u Madrid i tada ne znati govoriti nita, ne znati nita o taj Sedam dana, kada doi u Madrid i tada ne znati govoriti nita, ne znati nita o taj Sedam dana, kada doi u Madrid i tada ne znati govoriti nita, ne znati nita o taj

jezik, no tada uiti svakijezik, no tada uiti svakijezik, no tada uiti svakijezik, no tada uiti svaki dan jedan sat. Danas govoriti bolje nego juer, i eljeti uiti jo dan jedan sat. Danas govoriti bolje nego juer, i eljeti uiti jo dan jedan sat. Danas govoriti bolje nego juer, i eljeti uiti jo dan jedan sat. Danas govoriti bolje nego juer, i eljeti uiti jo vie i govoriti jo bolje.vie i govoriti jo bolje.vie i govoriti jo bolje.vie i govoriti jo bolje.

- Nemogue je! Kako vi moi govoriti tom brzinom i, osim toga, sve shvaate? - Shvaate?Shvaate?Shvaate?Shvaate? - Razumjeti. - Hvala to govoriti kao mi. Ja objasniti: mi kupiti i itati knjigu za uiti jezike: Hvala to govoriti kao mi. Ja objasniti: mi kupiti i itati knjigu za uiti jezike: Hvala to govoriti kao mi. Ja objasniti: mi kupiti i itati knjigu za uiti jezike: Hvala to govoriti kao mi. Ja objasniti: mi kupiti i itati knjigu za uiti jezike:

"Nauite bilo koji jezik u "Nauite bilo koji jezik u "Nauite bilo koji jezik u "Nauite bilo koji jezik u 7 7 7 7 dana".dana".dana".dana". - I to se dogaa nakon sedam dana? - E, to doi poslije. Prvo proitati cijelu knjigu.E, to doi poslije. Prvo proitati cijelu knjigu.E, to doi poslije. Prvo proitati cijelu knjigu.E, to doi poslije. Prvo proitati cijelu knjigu.

************

Svrha ove jednostavne prie bila je da vam pokaem to bi trebao biti PRVI KORAK PRVI KORAK PRVI KORAK PRVI KORAK u uenju jezika. Nakon sluanja te kvalitete govora na stranom jeziku, mnogi e ljudi poeljeti ovladati upravo tim stupnjem sporazumijevanja na stranom jeziku. Zapravo, poznajem dosta studenata jezika koji nisu usvojili tu razinu niti nakon nekoliko godina studija.

Opaska. Moda bi netko sada mogao pomisli da e se naom metodom uenja jezika Opaska. Moda bi netko sada mogao pomisli da e se naom metodom uenja jezika Opaska. Moda bi netko sada mogao pomisli da e se naom metodom uenja jezika Opaska. Moda bi netko sada mogao pomisli da e se naom metodom uenja jezika usvojiti gramatiki pogrean nain izraavanja, koji jeusvojiti gramatiki pogrean nain izraavanja, koji jeusvojiti gramatiki pogrean nain izraavanja, koji jeusvojiti gramatiki pogrean nain izraavanja, koji je poslije teko ispraviti. Meutim, to nije tono, svi se nedostaci vrlo brzo ispravljaju, poznavanje jezika svakim danom postaje sve bolje, a govor sve pravilniji.

Chia

32

Ovaj sistem uenja jezika omoguuje ljudima da vrlo brzo napreduju jer ih od samog poetka potiemo da se odmah slue jezikom, brzo i agilno, bez konica, bez uobiajene poetnike muke, a upravo ih to usmjerava prema pravilnom govoru u budunosti.

Chia

33

5555

O zapamivanju "istih podataka"

isti podatak je informacija koja se mora naprosto zapamtiti. Nije uvijek mogue samostalno doi do znaenja rijei, naroito kad ne postoji nikakva logika naznaka koja bi nam u tome mogla pomoi. Zato ga nazivam "ISTI PODATAK"; isti, dakle onakav kakav jest.

Ako osoba, primjerice, eli zapamtiti imena glavnih gradova svih drava svijeta, nee nai logiku vezu izmeu naziva drave i njezinog glavnog grada jer je ime glavnog grada naprosto isti podatak.

Glavni grad Danske je Kopenhagen, no da to nisam proitao, nikada se toga ne bih dosjetio. Zato nitko nikada nee rei: "Pa sasvim je logino da se glavni grad upravo tako zove!"

Jedina prilika da brzo zapamtimo takav podatak jest da oblikujemo neobinu asocijaciju, zato to se nae pamenje oslanja na asocijacije; bolje pamtimo ono to predstavlja pojavu ili radnju koja privlai nau panju. Sve se dogaa upravo onako kako je opisano u mojoj knjizi "Superpamenje, superitanje, superuenje". Nju vam preporuujem proitati kako biste temeljitije razumjeli to je isti podatak.

Na taj nain, ako elim zapamtiti ime tog glavnog grada (ili drugih gradova), trebam smisliti asocijaciju s rijeju "dan" ili s bilo kojom drugom rijei to je po zvuanju slina rijei Danska. Svi znamo to je "dan" pa je

to lako zapamtiti. Kopenhagen u asocirati s rijeju "kopalite". Kopalite je vei otvoreni prostor iskopa zemlje kod nekih radova, npr. kopanja kanalu ili temelja zgrade.

Sada pokuajmo ujediniti obje rijei: "dan" i "kopalite" putem neobine i upeatljive, stoga pamtljive asocijacije, naprimjer:

Kroz kopalite treba hodati samo danju, za danjeg svjetla, da ne padnemo u jamu.

Na taj nain izgrauje se veza izmeu rijei "dan" i "kopalite", a posljedino i izmeu rijei "Danska" i "Kopenhagen".

Nikada se ne bih mogao dosjetiti broja stanovnika nekoga grada, datuma njegova osnutka, njegove lokacije, boja dravne zastave, naziva novanica, povijesnih dogaaja i

Chia

34

dr., zato to su to sve "isti podaci", tovie, to su nezahvalni podaci koji se mogu mijenjati, a posljedino ne postoji nikakva logika veza na koju bih se mogao osloniti. Sve su to naprosto injenice, podaci koje moete pamtiti koristei neobine asocijacije.

Zahvaljujui tome to smo nauili zapamivati iste podatke, sada moemo prijei na najvaniji dio naeg sistema uenja stranih jezika, odnosno usvajanje vokabulara. U tu svrhu izgraivat emo neophodne asocijacije jer svaka rije i njezina strana inaica jest naprosto podatak.

Doista, usvajanje stranog fonda rijei odvijat e se izgraivanjem neobinih asocijacija, zato to, kao to smo ve shvatili, rijei stranog jezika za nas i jesu isti podaci. "Bubanje" ponavljanjem nikada nee biti uinkovito, premda ponavljanje uvijek ostaje dobar nain stjecanja vjetina leerne konverzacije. Na taj nain pokuat emo u nekoliko sati zapamtiti cijeli osnovni fond rijei, odnosno vokabular (povezujui ga s rijeima materinskog jezika), ali treba nam sedam dana svakodnevne prakse (otprilike sat vremena dnevno) kako bismo ga nauili koristiti.

Vokabular stranog jezika neemo uspjeti dobro usvojiti ako se ograniimo tek na viekratno itanje i bubanje, a upravo je to najea pogreka koja dovodi do neuspjeha u uenju jezika.

Naprimjer, vizualizirajui glagol "ustajati" mogu si zamisliti ovjeka koji rano ujutro

ustaje iz kreveta, dok "dizati" moemo sidro ili teret s tla. Ne zaboravljajte da ti glagoli mogu oznaavati razliite radnje i ne smije ih se brkati.

A sada zamislite da rije "ustajati" na drugom jeziku zvui kao "flanten" (upravo sam je izmislio), odnosno da tu rije morate upotrijebiti kada elite izrei radnju "ustajati". Dakle, trebamo nai zamjenu, neku rije u materinskom jeziku koja e nas podsjeati na rije "flanten", i to kakvu koju je lako vizualizirati. To ne mora biti glagol blizak glagolu "flanten", dovoljna je priblina zvuna slinost.

Tako bi nam rije "flanca" (dijalektalni izraz za sadnicu) mogla posluiti kao dobra zamjena naeg izmiljenog stranog glagola "flanten". Sada se trebamo prisjetiti da je njezin prijevod "ustajati" i vizualizirati si sljedei prizor:

ovjek ustaje ujutro iz kreveta, a oko njega su posvuda u teglicama fiance kojih je toliko puno da ih mora razmaknuti da bi uope mogao ustati.

Suprotno, treba li zapamtiti glagol "flanten" u znaenju "dizati", prizor e biti drukiji:

ovjek die s poda ogromnu flancu u " tegli' koja je vea od njega, ovjek se sav napinje od napora i znoji se, ali nikako da je podigne, jer je flanca vrlo velika i teka.

Chia

35

Trebamo li isti glagol zapamtiti u znaenju "rasti", moemo si zamisliti sljedee:

Mala flanca raste u sobi velikom brzinom, postaje sve vea i vea, dok ne naraste na veliinu stabla i uskoro ispunjava cijelu sobu, te nastavlja rasti kroz prozor.

Kako bismo vizualizirati glagole, trebamo zamisliti radnju koja odgovara infinitivu glagola; osim toga moemo koristiti neku drugu rije koja pomae da se stvorena upeatljiva slika utvrdi u pamenju. To smo uinili u zadnjem primjeru sa "flancom" koja raste do divovskih razmjera i kroz prozor prodire iz sobe.

Chia

36

6666

Prvi kontakt: usvajanje vokabularaPrvi kontakt: usvajanje vokabularaPrvi kontakt: usvajanje vokabularaPrvi kontakt: usvajanje vokabulara

Razumijevanje ovog poglavlja pomoi e vam da ispravno ispunite tablice to ih predstavljam u sljedeem poglavlju. Ovdje dajem velik broj primjera kako se poslije ne biste izgubili, i s ciljem izbjegavanja moguih potekoa.

Proirivanje vokabulara sastoji se u zapamivanju relativne veze izmeProirivanje vokabulara sastoji se u zapamivanju relativne veze izmeProirivanje vokabulara sastoji se u zapamivanju relativne veze izmeProirivanje vokabulara sastoji se u zapamivanju relativne veze izmeu rijei koje u u rijei koje u u rijei koje u u rijei koje u razliitim jezicima oznaavaju jedno te isto.razliitim jezicima oznaavaju jedno te isto.razliitim jezicima oznaavaju jedno te isto.razliitim jezicima oznaavaju jedno te isto.

to zapravo znai "zapamtiti relativnu vezu izmeu rijei"? To znai da veza izmeu tih rijei nije fiksna. Zato rije "stablo" na panjolskom jeziku glasi "arbol", a na engleskom "tree"? Kao to vidite, ovdje nema nikakve logike, imamo posla s istim podacima.

Posve je vjerojatno da ete u stranom jeziku koji uite naii na rijei koje imaju mnogo slinosti s vaim materinskim jezikom (pogotovo ako je

taj jezik povijesno utjecao na va, ili obratno), no u veini sluajeva to nee biti tako. Zato je pamenje stranoga vokabulara jednako zapamivanju injenica. Ti podaci nemaju nikakvu logiku vezu koja bi nam mogla olakati zadatak.

Radi se o jednom od vanih, zapravo kljunih naela u uenju jezika. Doista, mnogi studenti stranih jezika koriste metodu ponavljanja kako bi zapamtili rijei. Ali na um ne funkcionira na taj nain. Praksa ponavljanja uinkovita je jedino kada u pamenju treba fiksirati zadani niz meusobno povezanih podataka, poput rijei u pjesmi (ali ne i istih podataka) ili za postizanje prirodnijeg izgovora. Tada e se nakon viekratnog ponavljanja rijei doista utvrditi u pamenju. No za to je potrebno utroiti mnogo vremena, i to je naporan proces, nakon kojeg jo uvijek postoji mogunost da se neke

Chia

37

rijei ubrzo ipak zaborave. Upravo zato studenti moraju uvijek iznova u rjeniku traiti jedne te iste rijei.

To je jedan od osnovnih razloga zato studenti koji pokuavaju uiti strani jezik esto postiu tek neznatne uspjehe i brzo gube elju da nastave. Oni, nesumnjivo, slijede neprirodan proces, protivan logici. Pritom zaobilaze svoj istinski mentalni potencijal, svoju istinsku, sposobnost uenja. Sve bi se to moglo izbjei kada bi jezik uili drukijom metodom.

Ponimo od jednostavnih primjera

Jednom sam odluio nauiti njemaki a prva rije s kojom sam se susreo bio je glagol "JESTI". Prema toj rijei imam poseban odnos, ne zato to sam gurman (uz sve ostalo). Radi se o prvoj rijei za koju sam smislio asocijaciju tako da mi se duboko usjekla u pamenje.

Glagol "jesti" "jesti" "jesti" "jesti" odgovara njemakom "essen", "essen", "essen", "essen", no ako elim nauiti rije "jesti" na njemakom, neu se ograniiti samo na to da rije "essen" proitam nekoliko puta. Bilo bi previe zamorno, neuinkovito i neprirodno kad bismo to inili sa svakom rijeju na stranom jeziku.

Znajui da rije "essen" oznaava radnju koja nam je svima dobro poznata (konzumacija prehrambenih proizvoda), trebao sam nai drugu panjolsku rije (jer je panjolski moj materinski jezik) koja bi nalikovala rijeci "essen", odnosno koja bi joj bila barem neznatno slina.

Panja! "Slinost" moe biti i minimalna Panja! "Slinost" moe biti i minimalna Panja! "Slinost" moe biti i minimalna Panja! "Slinost" moe biti i minimalna jer sasvim sasvim sasvim sasvim prikladna rije moda i ne postoji. Unaprijed upozoravam da potraga za "savrenom" ili "gotovo savrenom" vezom nije ispravan put. Nee vam donijeti rezultate, samo e poremetiti ritam vaega rada.

Nastavljajui potragu za vezom izmeu rijei "jesti/essen", zaustavio sam se na slovu "S" (es). To se slovo lako vizualizira; i osim toga, po zvuanju je istovjetna poetku njemake rijei. Naravno, veza "es/essen" "es/essen" "es/essen" "es/essen" nije posve uoljiva, no ne trebamo na to obraati panju jer se takvo to dogaa esto.

Preostalo mi je da nekom upeatljivom, dojmljivom asocijacijom poveem rije "jesti" sa slovom "S" (es). Veza se pojavila vrlo brzo - kada ovjek mnogo jede, njegovo tijelo poinje nalikovati na slovo "S" jer se pojavljuje velik trbuh, prepun hrane.

Zamislite, itatelju, vrlo debelog gospodina koji jede bez prestanka pa njegovo tijelo sve vie poprima oblik slova "S":

Zamislimo ga kako sjedi za stolom i prodire sendvi (i "stol" i "sendvi" poinju

slovom "S").

Podrazumijeva se da pritom mislim na

neposrednu radnju, a ne na druge vrste rijei s istim korijen

druge glagolske oblike, zato to stvaramo vizualnu asoci

Kako bismo postigli da sustav uenja bude slikovit i sve to skupa sistematizirali, potrebno je popunjavati tablice u kojima emo biljeiti priasocijacije.

Te tablice ine materijal sljedeeg poglavlja, zato zasad nemojte razOvo poglavlje sadri razliite primjere kojima se ele pokazati mogu

asocijativne preobrazbe vokabulara. Takav e vam pristup poslije pomoi da brzo i uinkovito ispunite sve leksike tablice.

Druga rije kojom sam popunio svoj vokabular bila je imenica. To je bila rije (panj. "habitation"), a zatrebala mi je kada sam doputovaosoba je "Zimmer"."Zimmer"."Zimmer"."Zimmer". Iskoristit u ovu izvanrednu priliku da vas podsjetim na sljedee:

Kao prvo, vrlo je vano stvarati asocijacije za one rijei koje su najpotKao prvo, vrlo je vano stvarati asocijacije za one rijei koje su najpotKao prvo, vrlo je vano stvarati asocijacije za one rijei koje su najpotKao prvo, vrlo je vano stvarati asocijacije za one rijei koje su najpotrebnije, najuestalije u primjeni ili imaju irok raspon rebnije, najuestalije u primjeni ili imaju irok raspon rebnije, najuestalije u primjeni ili imaju irok raspon rebnije, najuestalije u primjeni ili imaju irok raspon nosno, koje mogu zamjenjivati druge rijei.)nosno, koje mogu zamjenjivati druge rijei.)nosno, koje mogu zamjenjivati druge rijei.)nosno, koje mogu zamjenjivati druge rijei.)

Chia

38

Zamislite, itatelju, vrlo debelog gospodina koji jede bez prestanka pa njegovo tijelo

Zamislimo ga kako sjedi za stolom i prodire sendvi (i "stol" i "sendvi" poinju

Podrazumijeva se da pritom mislim na infinitiv glagola "jesti' koji oznaava neposrednu radnju, a ne na druge vrste rijei s istim korijenom, poput "izjelica", niti na

druge glagolske oblike, zato to stvaramo vizualnu asocijaciju samo za infinitiv glagola.

Kako bismo postigli da sustav uenja bude slikovit i sve to skupa sistematizirali, lice u kojima emo biljeiti prijevode rijei i razliite

Te tablice ine materijal sljedeeg poglavlja, zato zasad nemojte razmiljati o njima. Ovo poglavlje sadri razliite primjere kojima se ele pokazati mogunosti

preobrazbe vokabulara. Takav e vam pristup poslije pomoi da brzo i

Druga rije kojom sam popunio svoj vokabular bila je imenica. To je bila rije "soba" "soba" "soba" "soba" a zatrebala mi je kada sam doputovao u hotel. U njemakom jeziku

Iskoristit u ovu izvanrednu priliku da vas podsjetim na sljedee:

Kao prvo, vrlo je vano stvarati asocijacije za one rijei koje su najpotKao prvo, vrlo je vano stvarati asocijacije za one rijei koje su najpotKao prvo, vrlo je vano stvarati asocijacije za one rijei koje su najpotKao prvo, vrlo je vano stvarati asocijacije za one rijei koje su najpot---- rebnije, najuestalije u primjeni ili imaju irok raspon rebnije, najuestalije u primjeni ili imaju irok raspon rebnije, najuestalije u primjeni ili imaju irok raspon rebnije, najuestalije u primjeni ili imaju irok raspon znaenja (odznaenja (odznaenja (odznaenja (od---- nosno, koje mogu zamjenjivati druge rijei.)nosno, koje mogu zamjenjivati druge rijei.)nosno, koje mogu zamjenjivati druge rijei.)nosno, koje mogu zamjenjivati druge rijei.)

Chia

39

Prema tom pravilu, vano je prvo nauiti rije "soba", a ne "blagovaona" ili "spavaa" (razne vrste soba), to i logiki odgovara mojoj teoriji - u prvom redu raditi s podacima koji su najvaniji.

Dakle, lako emo si moi zamisliti sobu, naprosto sobu, bez ikakvih detalja. Vidite je: etiri zida, pod i strop. U njemakom jeziku to je "Zimmer".

Opaska prevoditelja: njemaka rije "Zimmer" nije pogodan primjer u naem jeziku, u

kojem se pod utjecajem njemakog jezika u razgovornom jeziku koristi rije "cimer" (sustanar) to zvui jednako kao i rije "Zimmer", kao i mjestimino pisanje natpisa u hrvatskim turistikim mjestima s izrazom "cimer fraj" ("Zimmer frei" - slobodna soba). To je zapravo jedan od onih sluajeva koje autor spominje, kada postoji izravna logika veza izmeu dva jezika pa stvaranje asocijacije nije potrebno. No budui da je autorov materinski jezik panjolski, u kojem to nije sluaj, nastavit emo prijevod prema izvornom primjeru, kada panjolac treba stvoriti asocijaciju izmeu svoje materinske rijei "habitacion" I njemake rijei "Zimmer".

Ne moemo vizualizirati tu rije ("Zimmer") zato to nije u naem fondu rijei i zato nam je nepoznata. Obratite panju: svaki Nijemac moe lako vizualizirati sliku koja prikazuje "Zimmer", ali ne moe si predoiti "habitacion". Iako im je slika zajednika, Nijemac jo ne zna to ta rije oznaava.

Zbog istog razloga mi (op. prev. (op. prev. (op. prev. (op. prev. ---- panjolci) ne moemo vizualizirati nepoznatu nam rije "Zimmer". Zato trebamo nai drugu rije (ija nam je slika poznata) koja e posluiti kao zamjena za tu njemaku imenicu.

Rije koja mi je tada pala na pamet bila je panjolska rije "cima" (vrh) koja je po nainu izgovora vrlo slina rijei "Zimmer" ("cima" se izgovara kao "zima"), "zima"), "zima"), "zima"), a usto se lako vizualizira. Dakle, imamo dvije slike, "soba" (panj. "habitacion") i "vrh" (panj. "cima"), i probat emo napraviti asocijaciju koja e ih povezati.

Vano! Vano! Vano! Vano! Obratite panju, itatelju, da je rije "cima" prema nainu izgonainu izgonainu izgonainu izgovora vora vora vora ("cima" se u panjolskom izgovara kao "zima") slina napisanoj rijei "Zimmer", iako u njihovu nainu pisanja nema nikakve slinosti (cima/Zimmer).

Tu postoji i obratni odnos izmeu cima/zimmer, jer se njemaka rije "Zimmer" izgovara kao cimer, cimer, cimer, cimer, odnosno svojim izgovorom slii pisanoj rijei "cima". Dakle, ne morate uvijek traiti izravnu vezu, vano je da se pojavi mogunost izgraivanja

Chia

40

asocijacije. Slinost prema zvuanju, odnosno nainu izgovora, osobito je aktualna kada uite jezik poput engleskog, u kojem se izgovor rijei znatno razlikuje od naina pisanja.

No vratimo se vezi rijei "soba" i "Zimmer" ("cima" - panj. vrh). Asocijacija moe biti sljedea:

'Zamislite si sobu koja jedva odrava ravnoteu na otrom, uskom planinskom vrhu.

Ljudi u njoj moraju se kretati vrlo oprezno kako soba ne bi izgubila ravnoteu i pala s vrha u provaliju. Kada se soba sluajno jako nagne na jednu stranu, ljudi unutar nje brzo tre na suprotnu stranu, kako bi svojom teinom ponovno uspostavili ravnoteu i sprijeili da soba padne s vrha litice.

Kad razmiljam o rijei "soba", odsad u odmah zamiljati udnovatu sobu koja se opasno njie na uskom planinskom vrhu, i sjetit u se da na njemakom ona zvui slino rijei "cima" (vrh) koja zvui kao "zima".

Najljepe je to to zahvaljujui takvim vezama moete lako i kvalitetno pamtiti nepoznate rijei te ih trenutano prevoditi, bez razmiljanja o prvotnim asocijacijama (zaboravit ete ih).

Osim toga, isti pristup pomoi e s obratnim prijevodom - kada sluaj-jui njemakog govornika zaujete spoj glasova "cima", odmah ete shvatiti da je rije o sobi.

Nae je pamenje genijalno, zar ne? ak i kratko vrijeme utroeno na vjebu omoguit e vam da sve bre i lake

izgraujete asocijacije, a razvit ete i umijee vizualizacije i zapam-ivanja. Pretpostavimo sada da Nijemac eli nauiti izgovarati panjolsku rije "habitacion" "habitacion" "habitacion" "habitacion"

(zamislimo da ui panjolski jezik). Trebao bi u svojem jeziku potraiti rije koja je prema nainu pisanja ili izgovora slina "habitacion". Jedna rije koja bi mogla odgovarati je "Habicht" "Habicht" "Habicht" "Habicht" (njem. jastreb) koja na panjolskom zvui kao "azor".

Njemaki bi student sada trebao smisliti neobinu, upeatljivu asocijaciju za rije "Zimmer" (soba) vezano uz odgovarajuu rije "Habicht" (jastreb) koja e mu pomoi da se sjeti panjolske rijei "habitacion". Nijemac bi, dakle, mogao vizualizirati sljedee:

"Zimmer" "Zimmer" "Zimmer" "Zimmer" (soba) visi u kandama leteeg (soba) visi u kandama leteeg (soba) visi u kandama leteeg (soba) visi u kandama leteeg "Habicht" "Habicht" "Habicht" "Habicht" (jastreba).(jastreba).(jastreba).(jastreba).

Na taj nain sjetit e se da je panjolska rije za "Zimmer" slina "Habicht", pa e mu odmah pasti na pamet "habitacin".

Naravno, ako panjolski itatelj koji ui njemaki jezik zamilja "azor" "azor" "azor" "azor" (panj. jastreb) koji sjedi za stolom pred tanjurom "habichuelas" "habichuelas" "habichuelas" "habichuelas" (panj. grah) s dimljenom kobasicom, sjetit e se da se, ako eli na njemakom rei "azor" (jastreb), treba prisjetiti rijei koja je

Chia

41

po zvuanju slina - "habi-chuela" (grah). Tako e se bre sjetiti prijevoda na njemaki: "Habicht". Po elji, taj isti panjolski itatelj moe vizualizirati sljedei prizor:

Un "azor" comiendo con mucho "azogue" unplato de habichuelas.

(Jastreb vrlo uurbano jede tanjur pun graha.)

Rije "azogue" (urba) posluit e nam zato da jo jednom naglasimo rije "azor" (jastreb) zahvaljujui slinosti u nainu pisanja, pa nas to podsjea da se radi upravo o jastrebu, a ne o orlu, sokolu, sovi ili drugim leteim predatorima, budui da je teko stvoriti preciznu sliku ba jastreba (sve te ptice obinom ovjeku izgledaju prilino slino).

Sjetite se sljedee izreke:

Da se ne zbuni, smisli asocijaciju.Da se ne zbuni, smisli asocijaciju.Da se ne zbuni, smisli asocijaciju.Da se ne zbuni, smisli asocijaciju.

Prisjetimo se jo jednom prethodnih primjera. A vas pitam: "Kako se kae 'jesti' na njemakom?" Razmislite malo...

************

S vjerojatnou od 99 posto ta se rije asocira sa slovom "S". Dakle? Sjeate li se?

************

A kako zvui na njemakom "soba"?

************

Sigurno ete se sjetiti sobe koja jedva odrava ravnoteu na otrom planinskom vrhu. Dobro. Sad pitalica: ako znate da je njemaki jezik prilino logian i strukturiran, te

ako znate da rije "jesti" na njemakom glasi "essen", dok rije "soba" glasi "Zimmer":

Chia

42

Kako se na njemakom kae "blagovaona", pojam koji smisleno objedinjuje prethodne rijei?

Razmislite malo.....Razmislite malo.....Razmislite malo.....Razmislite malo.....

************

Rije "blagovaona" rezultat je spajanja dviju prethodnih rijei: "soba" i "jesti" jer je to

soba u kojoj se jede. Jeste li uspjeli napisati nepoznatu rije? Preformulirat u pitanje:

Imate li kakvih prijedloga, kako bi mogla zvuati rije "blagovaona" na njemakom jeziku?

Pokuajte smisliti moguu varijantu, priekat u...

************

Ako ne znate njemaki i napisali ste rije poput "essenzimmer" ili "zimmeressen", svakako ste na dobrom putu jer shvaate da nema potrebe traiti asocijacije za svaku novu rije, odnosno da postoji drugi nain -koritenje logike logike logike logike koja pomae konstruirati nove rijei.

Tona rije je "Esszimmer" (njem. blagovaona). Sloit ete se da je vrlo slina "essenzimmer", no postoji i razlika. U svim jezicima susretat emo se s malim gramatikim pravilima. U danom sluaju, kako bismo sloili ispravnu rije, iz glagola "essen" trebamo ukloniti dva zadnja slova (-en) i ostaviti "ess". Njemaki glagoli zavravaju na """"----en" en" en" en" i zato, da bismo dobili novu rije od dvije druge, iz glagola trebamo izbrisati zadnja dva slova.

Primjenjujui tu jednostavnu logiku (ako, naravno, niste neto pobrkali), moemo lako stvarati nove rijei od ve poznatih.

Obratite panju na jedno od mojih omiljenih pravila:

Kad bilo to uite, najbolje je ii "od veeg prema manjem", drugim rijeima, poeti uvijek od najopenitijeg, ne udubljujui se, da biste poslije preli na temeljitije prouavanje pojedinosti.

Chia

43

Ako to pravilo primijenimo na posljednji primjer, postat e jasno da je mnogo vanije prvo nauiti znaenje rijei "soba", a ne "blagovaona" - zato to pojam "sobe" ima ire i openitije znaenje.

Dakle, poznavanje rijei "Zimmer" (soba) pomoi e nam u trenutku kada sretnemo novu rije, naprimjer "Esszimmer" (blagovaona): kad ugledamo nastavak "-zimmer" lako emo pretpostaviti da se radi o nekoj vrsti sobe.

Pokuajte sami pogoditi:

Sto znaci njemaka rije "Badezimmer" "Badezimmer" "Badezimmer" "Badezimmer" ????

Iskustvo pokazuje da trebamo obratiti panju na ve poznati nastavak "-zimmer"; shvaate dakle da se radi o nekoj vrsti sobe. Prvi dio rijei "bade" sigurno ukazuje o kakvoj se vrsti sobe radi.

Ako prvi dio, njemaki "bade" poveemo s rijeju "bide", lako emo rijeiti zadatak. Mislite li da je to.... (Sigurno ste sad na dobrom tragu!) Sve to sam uinio jest to da sam odabrao rije koja zvui slino kao "bade". Odabrao

sam "bide", a gdje bi se moglo nai bide? Naravno, u kupaonici! Jako dobro, zahvaljujui toj vezi postaje nam jasno da "Badezimmer" znai "kupaonica". Super je, zar ne?

Odlino, a sada malo razmiljamo:

1. Znamo da rije "Badezimmer" ("bade" + "zimmer") znai "kupaonica" i da "Esszimmer" ("ess" + "zimmer") znai "blagovaona".

2. Kako bismo stvorili rije "Esszimmer" morali smo ukloniti nastavak "-en" iz glagola "essen" a sada ako korijenu "ess" dodamo "-en", ponovno imamo rije "essen" (jesti).

3.Takoer bismo mogli dodati "-en" i rijei "bade" te dobiti glagol "baden" koji je takoer povezan s rijeju "kupaonica". Ako "essen" znai "jesti", "baden" znai "kupati (se)". Logino je, zar ne?

Dakle, zahvaljujui znanju prijevoda openite rijei "soba" (Zimmer), moemo slobodno pogaati znaenja drugih vrsta soba.

Imajte na umu da je razmiljanje osnova procesa zapamivanja, pa nema potrebe traiti razne tehnike uenja napamet onoga to moemo shvatiti primjenom jednostavne logike.

Vjetina logikog miljenja pomoi e nam u usvajanju sve vee koliine znanja; ; ; ; prvenstveno emo uvijek u svemu to uimo traiti neku logiku. Za svaku rije moemo

Chia

44

smisliti asocijaciju. One koje nam je teko vizualizirati trebamo zamijeniti jednostavnijim slinim primjerima.

Osim toga, susrest emo se i s drugom skupinom rijei koje ne izazivaju nikakve vizije i koje su jednostavno prekratke da bi se za njih trailo asocijacije ili klasina poklapanja. One mogu imati vrlo mnogo znaenja. Navest u primjer:

Njemaki prijedlog "zu" "zu" "zu" "zu" ne moe se vizualizirati naprosto zato to takva kratka rije ne sadri u sebi neki konkretan pojam koji bismo si mogli predoiti. Za tu rije jednako je nemogue nai zamjenu. I to je najgore, ta malena rije moe se na druge jezike prevoditi cijelim nizom posve razliitih prijedloga: "k", "kod", "za", "na". to nam je onda initi?

Kada sam se susreo s tim prijedlogom, odmah sam obratio panju na to kako se on izgovara. Njegova je transkripcija "cu" i palo mi je na pamet da uzmem japansku rije "cunami" koja oznaava golemi val koji nastaje zbog podvodnog potresa. Taj je prizor lako zamisliti, a rije "cunami" slina je s njemakim prijedlogom jer isto tako poinje sa "cu". Moe se naravno odabrati i neka druga rije, koja poinje sa "zu" (prema nainu pisanja njemakog prijedloga "zu"), naprimjer "zubar".

Moram priznati da sam bio malo razoaran jer mi se u poetku prijedlog "zu" uinio sloenijim jer je bio prekratak da bi se za njega nala asocijacija, meutim naao sam ih ak dvije: "cunami" i "zubar".

elio sam pronai neto originalnije, a s obzirom na to da volim graditi asocijacije i koristiti imaginaciju, izloit u vam detaljnije konaan rezultat svojih razmiljanja, za koji drim da spada meu dojmljivije u mojoj karijeri.

to se dogaa kada izgovaramo njemaku rije "zu" nekoliko puta zare-dom? Budui da se ta rije izgovara kao "cu", ut emo:

"cu", "cu","cu", "cu"...

Molim vas, pokuajte izgovoriti te glasove vie puta zaredom, podsjea li vas to na neto? Mene ti zvukovi podsjeaju na kihanje. Zato sam odluio zamijeniti prijedlog "zu" radnjom koja podsjea na kihanje.

U predloenoj asocijaciji prijedlog se ponavlja etiri puta. U rjeniku su sljedeim redom navedena sljedea najuestalija znaenja: "k", "kod", "za",

"na". (Op. prev. ---- dalje emo nastaviti prijevod sa panjolskim primjerima, kako bi itatelj saznao kakvu je asocijaciju smislio autor.)

U njemako-panjolskom rjeniku kao prijevod njemakog prijedloga "zu" abecednim redom navedeni su sljedea etiri prijedloga: "a, en, para, por".

Chia

45

S druge strane, uvijek sam mislio da je panjolski grad u kojem se najvie kie Jaen. Moda sam u krivu, ali za one koji ne znaju, u proljee, osim trave i ostalih biljaka koje izazivaju alergije, Jaen je nadaleko poznat panjolski grad s najveim brojem stabala maslina. A stablo masline tijekom cvatnje jedan je od najeih alergena, to u ljudi izaziva kihanje.

Dobro, njemaki prijedlog "zu" asocirao sam s kihanjem, a grad Jaen zauzima prvo mjesto u kihanju. Dalje razmiljam:

Jasno je da ljudi u tom gradu puno kiu i stoga bismo poopeno mogli rei da se to dogaa svakome tko "prolazi kroz Jaen" (panj. "pasa por Jaen" - prolazi kroz Jaen).

A sada vas molim da obratite panju na sljedeu veliku slinost fraze "Pasa por Jaen" sa svim prijevodima njemakog prijedloga "zu", nakon promjene redoslijeda: "Para, por, a, en". Zapravo, kada brzo izgovaramo "Paraporaen", po zvuanju to vrlo slii reenici "Prolazi kroz Jaen".

Zadovoljan takvim tijekom misli, rekao sam: "Dakle, sluaj je zavren" -i odmah sam se sjetio da rije "zu" izmeu svega ostalog ukazuje na svretak radnje.

Taj primjer pokazuje da uvijek moemo pronai zadovoljavajue zamjenske rijei. Naa granica je vlastita imaginacija, a nju moemo uvijek razvijati i usavravati, i dobro je da uivate u tome.

Ustaljene fraze: drugi naini zapamivanja

Zamislite, naprimjer, da ste panjolac koji ui engleski jezik i elite upamtiti da panjolska rije "necesitar" (trebati) na engleskom zvui kao """"needneedneedneed".".".".

Isprobajmo u tu svrhu novi nain zapamivanja - stvaranje reenica koje sadre materinsku rije i zamjenu strane rijei. Takve reenice zvat emo "ustaljene fraze" je