SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RAČUNOVODSTVO SREDNJOŠKOLSKE USTANOVE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija

Mentor: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Student: Maja Genc

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081111428

Rijeka, svibanj 2013.

2

SADRŽAJ

1.UVOD ..................................................................................................................................... 4

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................................ 5

1.2. Radna i pomoćne hipoteze ............................................................................................... 5

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................... 5

1.4. Znanstvene metode .......................................................................................................... 6

1.5. Struktura rada .................................................................................................................. 6

2. JAVNI SEKTOR .................................................................................................................. 8

2.1. Sektor opće države ........................................................................................................... 8

2.2.Raspodjela javnih funkcija ............................................................................................. 10

2.3. Decentralizacija javnih funkcija .................................................................................... 11

3. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE ........................................................................ 14

3.1. Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj .................................................................... 14

3.2. Programi srednjeg školstva ........................................................................................... 15

3.3. Uprava za srednje obrazovanje ...................................................................................... 16

3.4. Osnivanje i prestanak rada srednjoškolske ustanove ..................................................... 17

3.5. Učenički dom kao dio djelatnosti srednjeg školstva ..................................................... 18

3.6. Upravljanje srednjom školom i učeničkim domom ....................................................... 19

3.7. Financiranje srednjeg školstva ....................................................................................... 20

4. RAČUNOVODSTVENO POSLOVANJE SREDNJOŠKOLSKIH USTANOVA ....... 22

4.1. Zakonska regulativa ....................................................................................................... 22

4.2.Obveznici primjene proračunskog računovodstva.......................................................... 24

4.3. Prilagođeno načelo nastanka događaja u Republici Hrvatskoj ...................................... 24

4.3.1. Računski plan proračunskih korisnika ................................................................................ 25

4.3.2. Evidencija imovine i obveza ................................................................................................ 27

4.3.3. Evidencija prihoda i rashoda .............................................................................................. 28

3

4.4. Temeljni financijski izvještaji ....................................................................................... 28

4.4.1. Bilanca ................................................................................................................................. 30

4.4.2. Izvještaj o poslovanju (prihodima i rashodima, primicima i izdacima) .............................. 31

4.4.3. Izvještaj o obvezama ............................................................................................................ 31

4.4.4. Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza ........................................ 32

4.5. Poslovne knjige i knjigovodstvene isprave ................................................................... 33

4.6. Izjava o fiskalnoj odgovornosti ..................................................................................... 35

4.7. Popis imovine i obveza u sustavu proračuna ................................................................. 36

5. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE EKONOMSKE I TRGOVAČKE ŠKOLE ČAKOVEC ............................................................................................................................. 39

5.1. Osnovni podaci o Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec .......................................... 39

5.2. Financijski plan 2011.godine sa projekcijama za 2012. i 2013.godinu ......................... 40

5.3. Temeljni financijski izvještaji za 2011.godinu .............................................................. 45

5.3.1. Bilanca ................................................................................................................................. 46

5.3.2. Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i izdacima ................................................... 48

5.3.3. Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza ........................................ 49

5.3.4. Izvještaj o obvezama ............................................................................................................ 50

5.3.5. Bilješke uz financijske izvještaje .......................................................................................... 51

5.4. Bruto i neto plaće zaposlenika ....................................................................................... 54

6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 57

LITERATURA ..................................................................................................................... 60

POPIS TABLICA ................................................................................................................. 63

POPIS SLIKA ....................................................................................................................... 63

POPIS SHEMA .................................................................................................................... 63

POPIS PRILOGA ................................................................................................................. 64

4

1.UVOD

Srednjoškolske ustanove osnovane su sa svrhom nastavka školovanja osoba koje su završile

obavezno osnovnoškolsko obrazovanje. Spadaju u proračunske korisnike jedinica lokalne i

područne ( regionalne) samouprave. Srednjoškolsko obrazovanje spadalo je do 2001.godine

pod financiranje iz državnog proračuna, a upravo te godine financiranje se razdijelilo na dio

koji se financira iz lokalnog proračuna, odnosno iz proračuna županija, a drugi dio financira

se iz državnog proračuna. Proračunsko računovodstvo koje je specifično i za srednjoškolsko

obrazovanje ima mnogo sličnosti sa računovodstvom poduzetnika. Naime, isto postoji sustav

dvojnog knjigovodstva, sastavljanje temeljnih financijskih izvještaja i vođenje glavne knjige.

Ali ujedno postoji i mnogo različitosti, a prvenstveno to što se javlja odsustvo dobiti kao

glavnog motiva i korištenje prilagođenog načela nastanka događaja. Svaka srednjoškolska

ustanova, kao entitet donosi jednako kao i država, vlastiti proračun. U školama se donosi

proračun na način da ravnatelj, tajnik i računovodstveni djelatnik predlažu proračun o kojem

naknadno odlučuje Školski odbor, te se do kraja prosinca tekuće za sljedeću fiskalnu godinu

usvaja proračun. Jednako kao i u računovodstvu poduzetnika, računovodstvo se nalazi na

samom kraju poslovnih procesa, ali ujedno i predstavlja početak novih procesa, jer se kroz

vjerodostojno dokumentiranje informacija nastoji osigurati adekvatna kontrola i donošenje

pravovremenih odluka.

Srednjoškolska ustanova, kao proračunski korisnik priznavanje prihoda i primitaka, te

izdataka i drugih plaćanja provodi prema računovodstvenom načelu novčanog iskazivanja,

odnosno prihode i primitke priznaje u razdoblju u kojem su nastali, te prema kriterijima

mjerljivosti i raspoloživosti. Mjerljivost prihoda i primitaka ogleda se u činjenici da ih je

moguće iskazati vrijednosno, a raspoloživost označava da su oni ostvareni unutar referentnog

razdoblja. Rashodi i izdaci priznaju se u trenutku nastanka računovodstvene promjene.

Srednjoškolska ustanova iskazuje u svom knjigovodstvu podatke po skupinama računa,

podskupinama, odjeljcima i osnovnim računima iz Računskog plana proračuna, s tim da

osnovne račune može raščlanjivati na analitičke i subanalitičke sukladno potrebama.

5

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja predstavlja zakonska regulativa koja je propisana za srednjoškolske

ustanove, te propisi, uredbe i pravilnici koji se tiču poslovanja srednjoškolskih ustanova u

sustavu računovodstva. Predmet istraživanja je istražiti poslovanje srednjoškolske ustanove

koja je zakonski obvezna primjenjivati prilagođeni koncept nastanka događaja. Objekt

istraživanja je računovodstveno poslovanje srednjoškolske ustanove.

1.2. Radna i pomoćne hipoteze

Problem i predmet istraživanja dovode nas do radne hipoteze koja ukazuje da je u okviru

računovodstva proračuna omogućeno praćenje izvršenja planova, odnosno proračunskih

ograničenja, te formiranje informacija koje ukazuju na uspješnost poslovanja srednjoškolske

ustanove.

Pomoćne hipoteze proizlaze iz radne hipoteze:

1. Unutar zakonske regulative koja postoji u Republici Hrvatskoj, a tiče se računovodstva

proračuna, mogu se utvrditi rokovi koji su važni za financijsko izvješćivanje, kao i

načini prezentiranja poslovnih događaja

2. Prilagođeni koncept nastanka događaja omogućuje adekvatno bilježenje poslovnih

promjena u srednjoškolskim ustanovama

3. Decentralizacija je utjecala na poslovanje srednjoškolskih ustanova, jer je središnja

država prenijela ovlasti na neke gradove i županije. Financiranje decentraliziranih

funkcija preuzele su jedinice s najvećim fiskalnim kapacitetom

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha i ciljevi istraživanja proizlaze iz problematike istraživanja koja je prethodno definirana.

6

Svrha istraživanja je ukazati na posebnosti proračunskog računovodstva u odnosu na

poduzetničko računovodstvo, te iskazati utjecaj proračunskog računovodstva u djelatnosti

školstva, osobito u srednjoškolskom obrazovanju.

Ciljevi istraživanja su istražiti sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj, osnivanje i

prestanak rada srednjoškolske ustanove, promatrati učenički dom kao dio djelatnosti srednjeg

školstva, te promatrati upravljanje srednjom školom i financiranje srednjeg školstva.

Kako bi se ostvarili ciljevi i svrha ovog istraživanja, mora se odgovoriti na slijedeća pitanja:

1. Na koji način se osnivaju, tko su osnivači i kako se financiraju srednjoškolske

ustanove?

2. Tko upravlja srednjoškolskim ustanovama?

3. Kakva je zakonska regulativa i u skladu s kojim zakonima i pravilnicima su

srednjoškolske ustanove dužne regulirati svoje poslovanje?

4. Koje su glavne posebnosti poslovanja srednjoškolskih ustanova?

5. Na koji način srednjoškolske ustanove vode svoje poslovanje i koji su glavni

financijski izvještaji koje sastavljaju?

6. U čemu je posebnost prilagođenog načela nastanka događaja i na koji način se načelo

ogleda u poslovanju srednjoškolskih ustanova?

1.4. Znanstvene metode

Prilikom izrade ovog diplomskog rada korištene su slijedeće znanstvene metode: metoda

analize, deskriptivna metoda, metoda dokazivanja te komparativna metoda. Također, koristile

su se i statističke metode, kod formiranja indeksa i sl.

1.5. Struktura rada

Diplomski rad se sastoji od šest međusobno povezanih cjelina.

7

Prvi dio, uvod, iznosi problem, predmet i objekt istraživanja, radnu i pomoćne hipoteze, svrhu

i ciljeve istraživanja, znanstvene metode te kratki prikaz strukture diplomskog rada.

U drugom dijelu, pod nazivom „Javni sektor i decentralizacija javnih funkcija“ objašnjava se

sektor opće države, raspodjela javnih funkcija, te uvođenje decentralizacije javnih funkcija u

Republici Hrvatskoj.

U trećem dijelu, pod nazivom „Srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj“ iznosi se

pregled sustava obrazovanja u Republici Hrvatskoj, navode se programi srednjeg školstva,

objašnjava što je Uprava za srednje obrazovanje i koji su njezini zadaci, objašnjava način na

koji se osniva i prestaje raditi srednjoškolska ustanova, pojašnjava što je učenički dom kao dio

djelatnosti srednjeg školstva, navodi način na koji se upravlja srednjoškolskom ustanovom i

učeničkim domom, te se objašnjava financiranje srednjeg školstva.

Četvrti dio, koji nosi naziv „Računovodstveno poslovanje srednjoškolskih ustanova“

pojašnjava zakonsku regulativu prema kojoj posluju srednjoškolske ustanove, navode se

obveznici primjene proračunskog računovodstva, te objašnjava što je to prilagođeno načelo

nastanka događaja, prilikom čega se detaljnije objašnjava evidentiranje imovine i obveza,

evidentiranje prihoda i rashoda i nudi pregled računskog plana. Također, navode se temeljni

financijski izvještaji i objašnjavaju, isto kao i poslovne knjige i knjigovodstvene isprave.

Definira se Izjava o fiskalnoj odgovornosti i objašnjava popis imovine i obveza u sustavu

proračuna.

Peti dio je zapravo praktični dio koji nudi pregled iznesenog u prethodnim dijelovima,

odnosno prikazuje financijske izvještaje Ekonomske i trgovačke škole Čakovec i financijski

plan, odnosno financijska izvješća prihoda i rashoda za 2011.godinu. Isto tako, prikazan je i

primjer isplate bruto i neto plaće jednog zaposlenika u navedenoj školi.

Šesti dio nudi zaključak o prethodno postavljenim hipotezama i dokazuje sve navedeno u

diplomskom radu.

8

2. JAVNI SEKTOR

Javna društva i kvazidruštva zajedno sa svim jedinicama opće države čine javni sektor, koji se

može dalje dijeliti na određene podsektore, kao što je prikazano na slijedećoj slici.

Shema 1. Javni sektor prema GFS1

Izvor: Vašiček D., Ekonomski fakultet Rijeka, Skripta za internu uporabu studenata, Rijeka,

2010./2011.,

Može se reći da je javni sektor nastao radi zadovoljenja javnih potreba, odnosno izvršavanja

temeljnih funkcija države. Javne potrebe iziskuju proizvodnju javnih dobara, čije je temeljno

obilježje nekonkurentnost potrošnje. Nekonkurentnost potrošnje ogleda se u činjenici da

uključivanje pojedinaca u potrošnju određenog javnog dobra, ne isključuje pojedince koji to

dobro koriste i ujedno ne zahtijeva dodatne troškove.

2.1. Sektor opće države

Opća država obuhvaća sve razine državne vlasti i sve institucije koje za državu ubiru prihode i

stvaraju rashode. U Hrvatskoj opća država obuhvaća institucije koje se financiraju iz

proračuna središnje države, izvanproračunskih korisnika te lokalnih jedinica (Bajo, A.;

Jurlina-Alibegović, D.;2008:13).

1 Sustav državne financijske statistike Međunarodnog monetarnog fonda

9

Središnja država obuhvaća sve institucionalne jedinice državne uprave uključujući i jedinice

koje su pretežito kontrolirane i financirane od strane države. Središnju državu kao podsektor

javnog sektora čine korisnici državnog proračuna i financijski planovi izvanproračunskih

korisnika državnog proračuna. Proračunski korisnici definirani Zakonom o proračunu2 su sva

državna tijela, ustanove, proračunski fondovi i mjesne samouprave čiji se rashodi za

zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. Uz to, središnju državnu

administraciju čini i 20 središnjih ureda državne uprave, smještenih u županijama.

Izvanproračunski korisnici definirani su kao institucije u kojima država ili lokalne i

regionalne jedinice na nižim razinama vlasti imaju odlučujući utjecaj na upravljanje. Izvor

njihova financiranja je namjenski prihod i drugi prihodi, te su evidentirani u Registru

izvanproračunskih korisnika. Izvanproračunski korisnici mogu biti izvanproračunski fondovi,

trgovačka društva i druge pravne osobe (Bratić, V.:2010:21).

Shema 2. Institucionalni obuhvat javnog sektora u Republici Hrvatskoj

Republika Hrvatska

Središnja država

Državni proračun Proračun JLP(R)S

Jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave

Proračunski korisnici Izvanproračunski korisnici

805 korisnika 9 izvanproračunskih korisnika

- ministarstva - državne agencije - državni zavodi - državne komisije - državni inspektorati - državni fondovi - državni uredi - sudovi - državne zdravstvene

ustanove - instituti - fakulteti - javne ustanove u

kulturi - državni arhivi - državni muzeji i

galerije - državni registri

- HZMO - HZZO - HZZ - Hrvatske vode - Hrvatske ceste - Hrvatske autoceste - Agencija za

osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

- Hrvatski fond za privatizaciju

- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Grad Zagreb 20 županija Izvanproračunski

korisnici županijskih proračuna

20 županijskih uprava za ceste

Proračunski korisnici

2041 proračunski

korisnik

429 općina

- mjesni odbori

- gradske četvrti

126 gradova i općina

Izvor: Vašiček, D.; Skripta za internu uporabu studenata, Ekonomski fakultet Rijeka,

2010./2011.

2 Narodne novine 87/08.

10

2.2.Raspodjela javnih funkcija

Sektor opće države u Republici Hrvatskoj, osim središnje države, čine i sektori regionalnih i

lokalnih vlasti. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su općine, gradovi i

županije čija tijela obavljaju funkcije i zadaće, koje se financiraju u njihovim proračunima i

financijskim planovima njihovih proračunskih korisnika. Županije i Grad Zagreb čine

područnu/regionalnu razinu vlasti, a gradovi i općine čine prvu razinu lokalne vlasti, lokalnu

samoupravu. U Republici Hrvatskoj djeluje 21 županija, 127 gradova i 429 općina prema

podacima iz Statističkog ljetopisa Republike Hrvatske za 2012.godinu.

Briga o zadovoljavanju lokalnih javnih potreba osnovni je razlog postojanja lokalnih jedinica

vlasti i njihova je temeljna zadaća. Uz zadovoljenje lokalnih potreba, ograničen proračun

središnje države je dodatni razlog prijenosa ovlasti za određene javne funkcije na lokalne

jedinice vlasti (Bajo, A., Jurlina Alibegović, D.:2008.)

Shema 3. Raspodjela javnih funkcija prema razinama vlasti

Izvor: Bajo,A., Bronić, M.: Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj: problemi fiskalnog

izravnanja, Financijska teorija i praksa, Zagreb, 2004.

11

2.3. Decentralizacija javnih funkcija

Decentralizacija nije samo prijenos sredstava koji se iz državnog proračuna RH osiguravao za

funkcije na niže razine, već i prijenos odgovornosti i slobode odlučivanja o svrsishodnosti i

racionalizaciji trošenja sredstava za decentralizirane funkcije s razine države na lokalnu i

područnu samoupravu na koju se funkcije prenose. Na samoupravu se prenose sredstva koja

su se stvarno isplaćivala iz državnog proračuna za određene namjene u uvjetima izrazito

neujednačenog razvitka i gospodarskih teškoća. Neravnomjerni razvitak lokalne i područne

samouprave i koncentracija rasporeda prenesenih izdataka na lokalnim razinama uvjetuje da

sve županije i gradovi koji preuzimaju financiranje decentraliziranih izdataka ne mogu u

cijelosti pokriti troškove iz poreza na dohodak, već su im potrebne i potpore izravnanja iz

državnog proračuna RH (Lukeš Petrović, M.:2002:157).

Decentralizacija javnog sektora u Republici Hrvatskoj započela je početkom srpnja

2001.godine. Hrvatski sabor utvrdio je zakone shodno kojima se određene funkcije, odnosno

troškovi prenose s države na gradove ili županije i osiguravaju sredstva za njihovo

provođenje. Zbog neravnomjernog razvoja jedinica lokalne i područne(regionalne)

samouprave, decentralizirane funkcije3 prenose do razine županije odnosno do onih gradova

koji su dostigli određeni fiskalni kapacitet4 s obzirom na ostvarenje poreza na dohodak. Oni

gradovi koji ne bi mogli izvršavati svoje obveze s obzirom na fiskalni kapacitet, županije

preuzimaju dijelove izdataka za prenesene funkcije (Ott, K.:2007:65).

Proces decentralizacije dijela javnih funkcija i prijenosa određenih organizacijskih i

administrativnih poslova i aktivnosti sa središnje države na lokalnu i regionalnu razinu vlasti

obuhvatio je administrativnu i financijsku decentralizaciju u dijelu odabranih javnih usluga u

obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti te u javnom vatrogastvu. Osim prijenosa dijela

javnih funkcija, važan je cilj decentralizacije povećanje odgovornosti za prijenos dijela javnih

usluga i raspoloživih financijskih sredstava za njihovo financiranje sa središnje države na

lokalne razine vlasti.(Bajo, A., Jurlina-Alibegović, D.: 2008.)

3 Odgovornost za dio određenih javnih usluga (školstvo, zdravstvo, socijalna skrb) koje je država prenijela na

određeni broj lokalnih jedinica (gradova, županija) i zbog toga im omogućila dodatne izvore financiranja (Bajo,

A. i suradnici,2009:48). 4 Sposobnost vlasti da prikuplja prihode iz vlastitih izvora te da financira javne usluge. Fiskalni kapaciteti su

različiti zbog razlika u ekonomskim, odnosno poreznim osnovicama lokalnih jedinica (Ott,K. i suradnici, 2002.)

12

Tablica 1. Financiranje javnih rashoda za decentralizirane funkcije

Decen.funkcije Županije, Grad Zagreb i 32 grada Državni proračun

OSNOVNO

ŠKOLSTVO

-materijalni i financijski rashodi

-rashodi za materijal i usluge

tekućeg i inv. održavanja prostora i opreme

-rashodi za nabavu proizvedene

dugotrajne imovine

-dodatka ulaganja u nefin.imovinu

-plaće i prijevoz zaposlenika

-naknade zaposlenicima

-stručno usavršavanje

-informatizacija škola

-opremanje knjižnica

SREDNJE

ŠKOLSTVO

-materijalni troškovi -prijevoz zaposlenika

-sufinanciranje smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima

-investicijsko održavanje prostora, opreme, nastavnih pomagala

-nabava školske opreme i nastavnih

sredstava i pomagala

-kapitalna izgradnja prema

standardima i normativima koje

utvrđuje ministarstvo

-plaće i prijevoz zaposlenika

-naknade zaposlenicima

-stručno usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika

-školovanje učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina

-školovanje učenika s teškoćama u razvoju

-programi za darovite učenike

-informatizacija škola

-opremanje knjižnica

-sufinanciranje programa

privatnog školstva

SOCIJALNA

SKRB

-rashodi za zaposlene u domovima

za starije i nemoćne osobe

-materijalni i financijski rashodi

domova za starije i nemoćne osobe

-rashodi za nabavu nefinancijske

imovine u domovima za starije i

nemoćne osobe

-materijalni i financijski rashodi

centara za socijalnu skrb

-rashodi za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju

na drva

-rashodi za zaposlene u

centrima za socijalnu skrb

-rashodi za nabavu

nefinancijske imovine u

centrima za socijalnu skrb

ZDRAVSTVO -investicijsko održavanje prostora, opreme i prijevoznih sredstava

zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija, odnosno Grada Zagreba

-informatizacija zdr.djelatnosti

-rashodi za zaposlene u

zdravstvenim ustanovama

-stručno usavršavanje

-nabava kapitalnih sredstava

VATROGASTVO -rashodi za zaposlene u javnim

vatrogasnim postrojbama

-materijalni rashodi za javne

vatrogasne postrojbe

-financijski rashodi za javne

vatrogasne postrojbe

Izvor: Bajo, A., Jurlina Alibegović, D.: Javne financije lokalnih jedinica vlasti, Školska

knjiga, Zagreb, 2008.

13

Navedeni model decentralizacije javnih funkcija, rashode za plaće i doprinose poslodavaca u

osnovnom i srednjem školstvu, zdravstvu i socijalnoj zaštiti te dio tekućih rashoda u

zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti djelomično se osiguravaju u državnom proračunu. Ostatak

materijalnih rashoda, rashoda za tekuće održavanje i kapitalne investicije prenesen je na

lokalne jedinice, pretežito na županije. Lokalne jedinice su od 2004. godine odgovorne za

financiranje osnovnih aktivnosti javnih vatrogasnih postrojbi.(Bajo, A.; Jurlina Alibegović,

D.: 2008.)

14

3. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Srednje školstvo je djelatnost kojom se nakon završetka osnovnog školovanja omogućava

stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Djelatnost srednjeg školstva

obuhvaća različite vrste i oblike odgoja i obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se

ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Srednjoškolsko obrazovanje omogućavaju srednjoškolske ustanove i druge pravne osobe koje

odgovaraju uvjetima iz Zakona. U srednjoškolske ustanove spadaju srednje škole i učenički

domovi. Pod identičnim uvjetima, srednjoškolsko obrazovanje dostupno je svakome, prema

sposobnostima. U Republici Hrvatskoj nastava se izvodi na hrvatskome jeziku i latiničnom

pismu. Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju, srednjoškolsko obrazovanje djece

pripadnika nacionalnih manjina ostvaruje se na jeziku i pismu nacionalnih manjina te

odredbama Zakona (www.mzos.hr).

Ovo poglavlje razraditi će sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj, pojam srednjeg

obrazovanja, osnivanje i prestanak rada srednjoškolske ustanove, pojam učeničkog doma kao

dio djelatnosti srednjeg školstva, upravljanje srednjom školom i učeničkim domom, kao i

financiranje srednjeg školstva u Republici Hrvatskoj.

3.1. Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj

Hrvatski sustav obrazovanja razgranat je na osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje.

Osnovnoškolsko obrazovanje u trajanju od osam godina, nastavlja se na srednjoškolsko

obrazovanje u trajanju od četiri godine za gimnazije (opće i specijalizirane), strukovne i

umjetničke škole, te obrtnička zanimanja u trajanju od tri godine.

U sustav obrazovanja Republike Hrvatske ulaze:

· Predškolski odgoj- obuhvaća odgoj, izobrazbu i skrb o djeci predškolske dobi.

Ostvaruje se u skladu s programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i

socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu

15

· Osnovno školovanje- u trajanju od osam godina, obavezno je i besplatno za svu djecu

u dobi od šeste do petnaeste godine

· Srednjoškolsko obrazovanje- svaki pojedinac može pod identičnim uvjetima i prema

sposobnostima, nakon završetka osnovnog osmogodišnjeg obrazovanja nastaviti

stjecati znanje i sposobnosti za rad i nastavak školovanja

· Visoko obrazovanje- djelatnost visokog obrazovanja obavljaju visoka učilišta,

odnosno sveučilišta, te fakulteti i umjetničke akademije koje se nalaze u sastavu

sveučilišta, te veleučilišta i visoke škole. Preduvjet za stvaranje uspješnog i razvijenog

društva je kvalitetna visoka naobrazba. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

shodno tome treba provoditi aktivnosti koje su u svrsi stvaranja intelektualne jezgre, a

tu zadaću provodi uz pomoć hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola.

3.2. Programi srednjeg školstva

Programi srednjeg školstva obuhvaćaju programe za stjecanje srednje školske spreme, srednje

stručne spreme, niže stručne spreme i programe osposobljavanja i usavršavanja. Programima

koji se tiču stjecanje srednje školske, srednje stručne spreme i niže stručne spreme stječu se

znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja, dok se programima osposobljavanja i

usavršavanja dopunjuju stečena znanja, sposobnosti i vještine za rad u struci (www.mzos.hr).

Srednje škole, ovisno o vrsti nastavnog plana i programa koji provode, nazivaju se:

· Gimnazije- koje se dijele na opće i specijalizirane, izvode nastavni plan i program u

trajanju od četiri godine, a završetkom učenici stječu srednju školsku spremu

· Strukovne škole- u koje spadaju tehničke, industrijske i obrtničke, izvode nastavni

plan i program u trajanju od jedne do pet godina, a završetkom učenici stječu srednju

stručnu spremu, odnosno nižu stručnu spremu ukoliko se radi o trajanju od jedne do

dvije godine

· Umjetničke škole- koje obuhvaćaju glazbene, plesne, likovne i druge, izvode se u

trajanju od četiri godine, a završetkom učenici stječu srednju stručnu spremu

Programi osposobljavanja i usavršavanja obuhvaćaju srednjoškolsko obrazovanje odraslih

koje obuhvaća programe koji su namijenjeni stjecanju srednje školske ili srednje stručne

16

spreme, niže stručne spreme te programe prekvalifikacije. Plan programa obrazovanja

odraslih donosi ustanova koja provodi osposobljavanje i usavršavanje, a program mora biti

prilagođen dobi, iskustvu, stečenoj naobrazbi, vještinama i sposobnostima polaznika.

Unutar Vlade Republike Hrvatske djeluje Vijeće za obrazovanje odraslih5. Administrativne

poslove vezane uz Vijeće obavlja Agencija za obrazovanje odraslih.

Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih

postupaka u srednjoj školi u redovitim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim

grupama, a učenici s većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama Učenik

s teškoćama je učenik čije smanjene sposobnosti u međudjelovanju s preprekama iz okoline

ograničavaju njegovo puno i učinkovito sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu na

ravnopravnoj osnovi s ostalim učenicima. (www.mzos.hr).

3.3. Uprava za srednje obrazovanje

Uprava za srednje obrazovanje ustrojena je u sastavu Ministarstva, a njezini zadaci su

(www.mzos.hr):

· praćenje stanja u srednjem obrazovanju, u ustanovama za obrazovanje odraslih,

učeničkim domovima i drugim ustanovama koje su dobile odobrenje za redovno

srednjoškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih

· predlaže nacrte zakone, podzakonskih akata i drugih propisa u području srednjeg

obrazovanja te brine o njihovu provođenju

· planira i usklađuje plan upisa učenika prema iskazanim potrebama gospodarstva i

društva u srednje škole

· utvrđuje kriterije i izrađuje metodologije za izradu mreže srednjih škola i učeničkih

domova

· utvrđuje uvjete rada u postupku davanja odobrenja za početak rada srednjih škola,

ustanova za obrazovanje odraslih i izvođenja programa obrazovanja

5 Vijeće je stručno i savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje prati stanje i predlaže mjere za razvoj

obrazovanja odraslih, predlaže i daje mišljenja na prijedloge zakonskih i provedbenih propisa i predlaže

financiranje programa obrazovanja odraslih za koje se osiguravaju sredstva u državnom proračunu(Narodne

novine br. 91/07).

17

· provodi postupak pripreme i nabave opreme za srednje škole

· donosi i provodi odgojno-obrazovne standarde za srednje obrazovanje

· priprema i prati provedbu mjera iz Nacionalnoga programa mjera za uvođenje

obveznoga srednjoškolskog obrazovanja

· rješava zahtjeve škola i drugih ustanova i građana

· priprema i daje mišljenja o upitima i podnescima, te rješava u neupravnom postupku

· prati koordinira poslove vezane uz pripremu i provedbu nacionalnih ispita i državne

mature kao dijela sustava osiguranja kvalitete obrazovanja

· provodi sve poslove prema predviđenim procedurama za provedbu projekata fondova

EU u svrhu razvoja sustava srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te obrazovanja

odraslih

· obavlja i druge poslove koje odredi ministar

Unutar Uprave za srednje obrazovanje djeluju Odjel za opće programe, gimnazije,umjetničke

škole i učeničke domove, Odjel za strukovno obrazovanje, Odjel za cjeloživotno učenje i

upravljanje fondovima EU te Odjel za osiguranje kvalitete obrazovnoga sustava.

3.4. Osnivanje i prestanak rada srednjoškolske ustanove

Srednjoškolsku ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinica područne(regionalne)

samouprave ili domaća i strana fizička pravna osoba koja je osigurala sredstva u iznosu koji je

potreban za rad škole. U svrhu obavljanja djelatnosti srednjoškolskog obrazovanja utvrđuje se

mreža srednjoškolskih programa i ustanova, gimnazija, strukovnih i umjetničkih škola u

Republici Hrvatskoj, izuzev škola s pravom javnosti. Prijedlog mreže srednjih škola na svom

području utvrđuje predstavničko tijelo jedinice područne(regionalne) samouprave, odnosno

Grada Zagreba. Mrežu srednjih škola donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog

nadležnog Ministarstva (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN

87/2008).

Unutar akta o osnivanju srednje škole, osim uvjeta za osnivanje ustanova moraju se nalaziti i

odredbe o programu obrazovanja, stručnim zaposlenicima potrebnim za izvođenje programa,

osiguranju propisanog prostora, nastavnih sredstva i pomagala, te uvjetima i načinu

financiranja rada školske ustanove. Nakon donošenja rješenja o početku rada školske

18

ustanove, ona se upisuje u upisnik ustanova srednjeg školstva koju vodi nadležno

Ministarstvo.

Svaka srednja škola ima statut kojim se uređuje način obavljanja djelatnosti škole, djelokrug

tijela upravljanja i stručnih tijela škole, te uređuju druga pitanja od značaja za školu u skladu s

aktom o osnivanju škole i zakonom. Statut srednje škole donosi školski odbor (Zakon o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/2008).

Početak rada srednje škole odobrava ministar rješenjem, koje se donosi ukoliko škola

posjeduje dovoljan broj stručnjaka za izvođenje plana i programa, ukoliko posjeduje

adekvatan prostor i opremu, te ima osigurana sredstva za rad i izvođenje nastavnog programa.

Ukoliko srednja škola ne ispunjava neki od uvjeta, tada se utvrđuje zakonski rok u kojem je

škola dužna otkloniti nedostatke. U slučaju da ih ne otkloni, ministarstvo predlaže osnivaču da

donese akt o ukidanju škole u roku od 60 dana od dana primitka prijedloga. Ukoliko se to ne

dogodi, akt o ukidanju donosi ministar. Srednja škola prestaje s radom odjednom ili postupno.

3.5. Učenički dom kao dio djelatnosti srednjeg školstva

Kao dio djelatnosti srednjeg školstva djeluje i učenički dom, kojem je zadatak organizirati

odgojno-obrazovni rad, smještaj, prehranu, te kulturne i druge aktivnosti učenika. Djelatnost

učeničkog doma spada u domenu djelatnosti srednjeg obrazovanja s njom je programski

povezana. Djelatnost učeničkih domova mogu obavljati i same srednjoškolske ustanove, a

učenički dom radi u sastavu srednje škole i ima svog voditelja (www.propisi.hr).

Redoviti učenici su u pravilu jedini korisnici prava na smještaj i prehranu u učeničkom domu,

a prijam u dom obavlja se na temelju javnog natječaja. Prijam u dom određuje se na temelju

uspjeha u prethodnom obrazovanju, ali i materijalnog položaja učenika i njegove obitelji.

Učenički dom dužan je organizirati odgojne grupe koje su formirane u skladu sa pedagoškim

standardima. Resorni ministar pobliže propisuje u skladu sa državnim standardima, uvjete za

prijam učenika te financiranje smještaja i prehrane u učeničkim domovima. Osim toga, brine i

o normativu prostora i opreme, te programu odgojnog rada kojem su podvrgnuti učenici.

Ukoliko je osnivač doma druga prava ili fizička osoba, tada ta osoba samostalno utvrđuje sve

19

uvjete za prijam učenika, broj učenika, ali i troškove smještaja i prehrane (Zakon o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/2008).

3.6. Upravljanje srednjom školom i učeničkim domom

Srednjoškolskom ustavom upravlja školski odbor, a ravnatelj je svojevrsni „poslovođa” i

pedagoški voditelj škole, čiji se djelokrug i način odlučivanja uređuje aktom o osnivanju i

statutom škole, koji su u skladu sa zakonom. Najmanje jednom godišnje ravnatelj

srednjoškolske ustanove dužan je podnijeti izvješće nadležnom Ministarstvu.

Zadaci ravnatelja srednjoškolske ustanove su slijedeći:

· predlaganje godišnjeg plana i programa

· briga za provođenje odluka školskog odbora, nastavničkog vijeća i drugih tijela

· donošenje odluke o zasnivanju i prestanku radnog odnosa djelatnika škole

· provođenje odluka nastavničkog vijeća o izricanju pedagoških mjera, o molbama i

žalbama učenika i roditelja

· obavljanje poslova utvrđenih aktom o osnivanju, statutom i zakonom

Ravnatelj srednjškolske ustanove može biti osoba koja ima visoku stručnu spremu, ispunjava

uvjete za nastavnika i ima najmanje pet godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnom radu.

Odabir se vrši na temelju javnog natječaja, a imenovanje vrši školski odbor, koji ujedno ima i

obvezu razrješavanja dužnosti. Ravnatelj se imenuje na razdoblje od četiri godine, ali može

biti i ponovno imenovan. Statutom škole uređen je način i postupak imenovanja i razrješenja

ravnatelja (www.mzos.hr).

Školski odbor broji devet članova, od čega četiri člana biraju zaposlenici škole tajnim

glasovanjem, a dva člana biraju roditelji iz reda vijeća roditelja. Tri člana školskog odbora

bira predstavničko tijelo jedinice područne(regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba

na prijedlog upravnog tijela jedinice lokalne samouprave na čijem području je sjedište škole.

Članovi školskog odbora biraju se na razdoblje od četiri godine i isto mogu biti ponovno

izabrani. Odluke školskog odbora su valjane ako se za njih izjasni većina ukupnog broja

članova.

20

Zadaci školskog odbora su:

· donošenje godišnjeg plana i programa rada i praćenje ostvarenja

· davanje ravnatelju mišljenja i prijedloga u svezi s interesima škole

· obavljanje drugih poslova koji su u skladu s aktom o osnivanju, statutom i zakonom

Stručno tijelo srednjoškolske ustanove čini nastavničko i razredno vijeće. Nastavničko vijeće

čine svi nastavnici škole. Razredno vijeće čine nastavnici koji izvode nastavu u razrednom

odjelu. Razrednik je stručni voditelj razrednog odjela i razrednog vijeća. Sadržaj nastavničkog

i razrednog vijeća, te drugih stručnih tijela škole uređuje se statutom (Zakon o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/2008).

3.7. Financiranje srednjeg školstva

Od srpnja 2001.godine središnja je država odgovornosti za financiranje osnovnog i srednjeg

školstva, zdravstva, socijalne skrbi i vatrogastva prenijela na jedinice lokalne i regionalne

samouprave. Središnja država nije prenijela sve ovlasti za financiranje svih troškova

obrazovanja i zdravstva, nego je prenijela ovlasti na neke gradove i županije, i to za

financiranje materijalnih i financijskih rashoda i rashoda za nabavu nefinancijske imovine.

Pune ovlasti za financiranje prenesene su na jedinice lokalne samouprave koje su preuzele

financiranje vatrogastva i dijela funkcija u području socijalne skrbi. Financiranje

decentraliziranih funkcija preuzele su jedinice lokalne samouprave s najvećim fiskalnim

kapacitetom ( Bajo, A.; Jurlina-Alibegović, D., 2008:60).

Kako su lokalne jedinice zapravo nabliže stanovništvu, one mogu najbolje prepoznati koje

potrebe i kakvog kapaciteta ima lokalno stanovništvo za javnim dobrima i uslugama. Zapravo,

osnovni razlog postojanja lokalnih jedinica vlasti je briga o zadovoljenju javnih potreba.

Država je dužna pomagati financijski slabije lokalne jedinice. Pedagoškim standardom kojeg

donosi Hrvatski sabor utvrđuju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje

djelatnosti i omogućuje se razvoj srednjeg školstva za srednjoročno razdoblje.

Sredstva koja se koriste za financiranje javnih potreba u srednjem školstvu osiguravaju se iz

državnog proračuna, odnosno proračuna županija i Grada Zagreba. U ovisnosti koja je vrsta

21

sredstava, na taj se način i financira. Iz proračuna županija i gradova financiraju se materijalni

troškovi, troškovi povezani sa prijevozom zaposlenika, sufinanciranje smještaja i prehrane

učenika u učeničkim domovima, troškovi povezani sa investicijskim održavanjem prostora,

opreme i nastavnih pomagala, nabava školske opreme i nastavnih sredstava i pomagala, te

kapitalna izgradnja prema standardima i normativima koje utvrđuje ministarstvo. Iz državnog

proračuna podmiruju se plaće i prijevoz zaposlenika, naknade zaposlenicima, stručno

usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika, školovanje učenika na jeziku i pismu

nacionalnih manjina, školovanje učenika s teškoćama u razvoju, programi za darovite

učenike, informatizacija škola, opremanje knjižnica te sufinanciranje programa privatnog

školstva.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi da postoje veće potrebe u

srednjem školstvu, kao što je sufinanciranje programa privatnog školstva i u tom slučaju

sredstva osigurava iz vlastitog proračuna. Ukoliko srednja škola ostvaruje dobit, nju mora

upotrijebiti isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove.

22

4. RAČUNOVODSTVENO POSLOVANJE SREDNJOŠKOLSKIH

USTANOVA

Ovo poglavlje obuhvaća zakonsku regulativu u skladu s kojom mora djelovati srednjoškolska

ustanova, te su obuhvaćeni obveznici primjene proračunskog računovodstva. Prikazana je

primjena prilagođenog načela nastanka događaja, te razlozi zbog kojih se primjenjuje

navedeno načelo. Prikazan je način evidentiranja imovine i obveza, kao i prihoda i rashoda i

objašnjen je koncept računskog plana proračunskog korisnika. Srednjoškolske ustanove

obavezne su sastavljati temeljne financijske izvještaje, koji su nabrojeni i objašnjeni u ovom

poglavlju, jednako kao što su i dužne izvještavati u određenom vremenskom razdoblju o svom

poslovanju. Također je obuhvaćena i Izjava o fiskalnoj odgovornosti koju su obavezni

popuniti rukovoditelji srednjoškolskih ustanova. Naveden je i način popisa imovine i obveza u

sustavu proračuna i popraćen primjerom.

4.1. Zakonska regulativa

Prema Zakonu o proračunu iz 2008.godine, proračunskim računovodstvom uređene su

poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, sadržaj računa računskog plana,

priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija,

revalorizacija, financijsko izvještavanje i druga područja u svezi s proračunskim

računovodstvom (Zakon o proračunu, NN 87/2008).

Sustav računovodstva proračuna uređen je slijedećim nizom propisa, od kojih su najvažniji:

· Zakon o proračunu (Narodne novine, 87/2008)

· Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Narodne novine, 114/2010)

· Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Narodne novine, 32/2011)

· Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika te o načinu vođenja registra (Narodne novine, 128/2009)

· Registar korisnika proračuna za 2011. (Narodne novine, 86/2010)

· Pravilnik o proračunskim klasifikacijama (Narodne novine, 26/2010)

23

· Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine, 90/2011)

Osim propisa sa područja računovodstva proračuna, srednjoškolska ustanova svoje poslovanje

mora temeljiti u skladu sa zakonskom regulativom koja je propisana za srednjoškolske

ustanove. Zakonska regulativa koja se tiče srednjoškolskih ustanova je slijedeća:

· Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, 87/08,

86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12)

· Zakon o registru zaposlenih u javnom sektoru (Narodne novine, 34/11)

· Zakon o obrazovanju odraslih (Narodne novine, 17/07)

· Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, 30/09)

· Pravilnik normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (Narodne novine, 94/10)

· Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine, 66/10)

· Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (Narodne novine, 32/94, 1/96)

· Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (Narodne novine,94/10)

· Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama

· Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama

Općeprihvaćena računovodstvena načela kao što su: točnost, istinitost, pouzdanost i

pojedinačno iskazivanje poslovnih događaja jednako su važna i za proračunsko

računovodstvo, jer se ono temelji upravo na njima. Izrazito važno za javni sektor je i primjena

međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor.

Aktualni računovodstveni sustav temelji se na prijelaznom modelu ka punom obračunskom

konceptu što znači da su neke od navedenih pretpostavki u Hrvatskoj ispunjene. Daljnji korak

u implementaciji obračunskog koncepta ovisit će svakako i o drugim pretpostavkama, kao i o

ocjeni trenutka kada ga je moguće napraviti. Prema tome će biti nužno napraviti i analizu

troškova-koristi od te opsežne aktivnosti (Vašiček, D. i suradnici, 2011.:13)

24

4.2.Obveznici primjene proračunskog računovodstva

Proračunski korisnici su državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, ustanove, vijeća manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna

samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu

(Vašiček, D. i suradnici,2011.:13)

Shodno navedenom, proračunski korisnici su obveznici vođenja proračunskog računovodstva.

Sukladno Zakonu o proračunu, ustrojen je registar proračunskih korisnika na temelju kriterija

usklađenih usklađenih sa zahtjevima međunarodnih sustava državne financijske statistike.

Registar korisnika proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

je popis proračunskih korisnika i izvanproračunskih korisnika. Registar ustrojava i vodi

Ministarstvo financija za potrebe utvrđivanja obuhvata korisnika konsolidiranog proračuna

Republike Hrvatske. Korisnici trebaju biti registrirane pravne osobe osnovane od strane

središnje ili lokalne države, u pretežitom državnom vlasništvu i da se financira 50% ili više od

50% ukupnih rashoda iz proračuna. Izvanproračunski korisnici su izvanproračunski fondovi,

trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje (Registar korisnika proračuna,

NN 86/2010).

Računovodstveni obuhvat subjekata definiran je Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i

izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika

proračuna JLP(R)S te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika

(Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te

vođenja registra, NN 128/2009.).

4.3. Prilagođeno načelo nastanka događaja u Republici Hrvatskoj

Proračunski računovodstveni sustav koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj temelji se na

modificiranom načelu nastanka događaja, ali je koncepcijski postavljen na način da je iz

evidencije i izvještaja moguće dobiti informacije potrebne za potpuni nastanak događaja

odnosno za izvještavanje prema statističkim sustavima (Bičanić, N. i suradnici,2011:16).

25

Osnovne značajke modificiranog načela nastanka događaja:

· prihodi se priznaju na temelju priljeva novčanih sredstava u izvještajnom razdoblju

· rashodi se priznaju na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom

razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju

· ne iskazuju se prihodi i rashodi uslijed promjena vrijednosti nefinancijske imovine

· ne iskazuje se rashod amortizacije nefinancijske dugotrajne imovine

· rashodi kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i u visini

njene nabavne vrijednosti

· donacije nefinancijske imovine ne iskazuju se kao prihodi/rashodi već izravno

mijenjaju vlastite izvore (kapital), dok se ove transakcije s okruženjem priznaju kao

prihodi i rashodi

Iako se prema propisanom modificiranom načelu ne iskazuje rashod amortizacije (budući da

se u trenutku nabave iskazuju rashodi za nabavu nefinancijske imovine, u visini ukupne

nabavne vrijednosti imovine), bilančno se evidentira ispravak vrijednosti imovine te se taj

podatak može izdvojiti za potrebe statističkih izvještaja (Bičanić,N. i suradnici,2011:16).

4.3.1. Računski plan proračunskih korisnika

Računski plan je podloga i analitički okvir za praćenje svih faza proračunskog ciklusa

(planiranja, praćenja izvršavanja i izvještavanja), a postavljen je široko te omogućava i

praćenje ukupnih resursa i obveza izvještajnog subjekta (Vašiček, D. i suradnici,2011.)

Osnovu računskog plana čini ekonomska klasifikacija međunarodnog sustava državne

financijske statistike (GFS). Računskim planom proračuna utvrđene su brojčane oznake i

nazivi pojedinih računa po kojima su proračun i proračunski korisnici obvezni

knjigovodstveno iskazivati imovinu, obveze i izvore vlasništva te prihode/primitke i

rashode/izdatke. Propisani računi razvrstani su na: razrede, skupine, podskupine, odjeljke i

26

osnovne račune. Osnovni računi se mogu raščlanjivati prema potrebama, na analitičke i

subanalitičke račune. Raščlanjivanje osnovnih računa u računskom planu obavlja se po

dekadskom sustavu, a obveznici primjene računskog plana dužni su primjenjivati isključivo

propisane račune do 5.razine. Računski plan sadrži deset razreda. (Vašiček, D. i suradnici

2011.)

Tablica 2: Osnovna struktura Računskog plana

Izvor: Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Narodne novine 114/10)

Razredi 0,1,2 i 9 su razredi u kojima se prate promjene i stanja imovine, obveza i vlastitih

izvora. Razredi 3,4,5,6,7,8 su razredi u kojima se prema propisanoj ekonomskoj klasifikaciji

prate tekuće, kapitalne i financijske aktivnosti. ( Vašiček, D. i suradnici, 2011.)

Tablica 3: Sadržaj računskog plana po razredima

RAZREDI USPJEŠNOSTI

3 Rashodi poslovanja 6 Prihodi poslovanja

4 Rashodi za nabavu nefinancijske

imovine

7 Prihodi od prodaje nefinancije

imovine

RAZREDI FINANCIRANJA

5 Izdaci za financijsku imovinu i

otplate zajmova

8 Primici od financijske imovine i

zaduživanja

RAZREDI STANJA

0 Nefinancijska imovina 2 Obveze

1 Financijska imovina 9 Vlastiti izvori

IZVANBILANČNE SKUPINE

99 AKTIVA 99 PASIVA

Izvor: Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu, Narodne novine 114/2010

27

Računski plan proračuna sastavljen je na način da omogućava svrhovitost podataka za

izvještavanje, ali je ujedno i primjenjiv za korištenje i po načelu nastanka događaja i po

novčanom načelu.

4.3.2. Evidencija imovine i obveza

Imovina je propisima određena kao: resursi koje kontrolira proračun odnosno proračunski

korisnici kao rezultat prošlih događaja, i od kojih se očekuju buduće koristi u obavljanju

djelatnosti. (Vašiček, D. i suradnici,2011:15).

Imovina je heterogena kategorija budući da je čine različiti dijelovi imovine po obliku,

trajnosti, namjeni i načinu funkcioniranja u poslovnom procesu. S obzirom na pojavni oblik,

stvari i prava, imovina se klasificira na nematerijalnu i materijalnu imovinu. Materijalna

imovina predstavlja sve oblike imovine koji imaju materijalni, fizički oblik, poput

građevinskih objekata, postrojenja, opreme ili zaliha. Nematerijalna imovina nema vidljiv

oblik, ali značajno doprinosi ostvarivanju poslovnih aktivnosti. Imovina javnog sektora može

se temeljno klasificirati na nefinancijsku i financijsku. Nefinancijska imovina je materijalna i

nematerijalna imovina, a financijska imovina javnog sektora je novac i novčani depoziti, dani

zajmovi i predujmovi, vrijednosni papiri i udjeli u glavnici te potraživanja. Također se

klasificira i prema trajnosti, ovisno o vremenu u kojem se imovina zadržava u pojavnom

obliku, odnosno vremenu u kojem imovina prelazi iz jednog pojavnog oblika u drugi. Prema

tom kriteriju dijeli se na kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu. (Nikić, J., 2013:17).

Dugotrajna imovina je i financijska i nefinancijska imovina čiji je vijek uporabe duži od jedne

godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik. Dugotrajna proizvedena

materijalna imovina čiji je pojedinačni trošak nabave niži od 3.500 kuna može se klasificirati

kao sitni inventar uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku uporabe.

Kratkotrajna nefinancijska imovina je imovina namijenjena obavljanju djelatnosti ili daljnjoj

prodaji u roku kraćem od godinu dana. (Vašiček, D., 2011.)

Obveze su neizmirene obveze proračuna odnosno proračunskih korisnika proizašle iz prošlih

događaja, za čiju se namiru očekuje odljev resursa. Obveze se klasificiraju prema namjeni i

ročnosti. Vlastiti izvori su ostatak imovine nakon odbitka svih obveza. Imovina i obveze

iskazuju se po računovodstvenom konceptu nastanka događaja uz primjenu metode

28

povijesnog troška. Imovina se početno iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti)

odnosno, po procijenjenoj vrijednosti (Vašiček, D. i suradnici,2011:15).

4.3.3. Evidencija prihoda i rashoda

Prihodi su određeni kao povećanje ekonomskih koristi tijekom izvještajnog razdoblja u obliku

priljeva novca i novčanih ekvivalenata, što nedvojbeno upućuje da se u priznavanju

proračunskih prihoda zadržava novčani koncept koji je bio u primjeni do sada. Prihodi se

temeljno klasificiraju na prihode poslovanja (tzv.tekući prihodi) i prihode od prodaje

nefinancijske imovine (tzv.kapitalni prihodi). Prihodi poslovanja klasificiraju se na prihode od

poreza, prihode od doprinosa, potpore, prihode od imovine, prihode od administrativnih

pristojbi i po posebnim propisima i ostale prihode. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

klasificiraju se prema vrstama prodane nefinancijske imovine (Vašiček, D. i suradnici,

2011:16).

Rashodi se temeljno klasificiraju na rashode poslovanja (tzv.tekući rashodi) i rashode za

nabavu nefinancijske imovine (tzv.kapitalni rashodi). Rashodi poslovanja klasificiraju se na

rashode za zaposlene, materijalne rashode, financijske rashode, subvencije, potpore, naknade,

donacije i ostale rashode. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine klasificiraju se po vrstama

nabavljene nefinancijske imovine (Vašiček, D. i suradnici,2011:16).

4.4. Temeljni financijski izvještaji

Prema Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, proračunski

korisnici trebaju sastavljati financijske izvještaje propisanog oblika i sadržaja. Unaprijed su

određeni rokovi podnošenja financijskih izvještaji, kao i razdoblja za koja se sastavljaju.

Osnovna svrha financijskih izvještaja jest dati informacije o financijskom položaju i

uspješnosti ispunjenja postavljenih ciljeva. Za sastavljanje i predaju financijskih izvještaja

odgovorna je osoba koja rukovodi računovodstvom (Pravilnik o financijskom izvještavanju u

proračunskom računovodstvu, NN 32/2011).

29

Obveznici popunjavaju financijske izvještaje u elektronskom obliku, s ugrađenim kontrolama,

koji se preuzimaju na internetskim stranicama FINA-e, Ministarstva financija i Državnog

ureda za reviziju. Za predaju Državnom uredu za reviziju koriste se isti obrasci kao i za

FINA-u. Svi obrasci koji se sastavljaju dio su jedne datoteke, a proračunski korisnici biraju

koji će od financijskih izvještaja popunjavati. Prema Pravilniku o financijskom izvještavanju

u proračunskom računovodstvu, nije propisana predaja financijskih izvještaja u papirnom

obliku, odnosno putem obrazaca Narodnih novina (Jakir Bajo, I.,2013:11).

Osnovne i srednje škole dostavljaju financijske izvještaje i Ministarstvu znanosti, obrazovanja

i sporta (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o

promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke).

Nadležni lokalni proračun konsolidira sve financijske izvještaje škola. Kod Izvještaja o

prihodima i rashodima, primicima i izdacima, lokalna jedinica konsolidira cjelokupan

izvještaj izuzev dijela doznačenog iz nadležnog ministarstva. Izvještaj o obvezama osnovnih i

srednjih škola lokalna jedinica konsolidira tako da ne uključuje dio obveza za zaposlene

financiran iz državnog proračuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadležno

ministarstvo te će se konsolidacijom središnje i lokalne države dobiti ukupni podaci za opću

državu (Jakir Bajo, I.,2013:14).

Vrste financijskih izvještaja:

· Bilanca na obrascu BIL

· Izvješće o poslovanju (prihodima i rashodima, primicima i izdacima) na obrascu PR-

RAS

· Izvještaj o obvezama na obrascu OBVEZE

· Izvješće o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza na obrascu P-VRIO

· Bilješke

30

4.4.1. Bilanca

Bilanca prikazuje informacije (vrijednost i strukturu) o stanju imovine i obveza na početku i

kraju izvještajnog razdolja, te je pokazatelj o promjenama neto vrijednosti kao pokazatelj

očuvanja „kapitala”, i to:

· neto vrijednost financijske imovine (financijska imovina umanjena za obveze), i

· neto vrijednost ukupne imovine (ukupna imovina umanjena za obveze)

S obzirom da je primjena punog obračunskog koncepta za sada onemogućena iz razloga

nepostojanja realne baze podataka o ukupnoj imovini (naročito specifičnoj imovini kao što je

baština, infrastrukturna imovina i sl.) žarište praćenja i analiza bilančnih podataka usmjereni

su na stanje i promjene financijske imovine kao pokazatelja održivosti fiskalnih aktivnosti

(Vašiček, D. i suradnici,2011:21).

Slika 1: Pregled popunjavanja bilance (stupci) na obrascu BIL

Izvor: Ministarstvo financija, Financijski izvještaji, Obrazac BIL

Bilanca se sastavlja na obrascu BIL, koji se sastoji od šest stupaca. Stupac broj 1 ukazuje na

broj računa iz računskog plana. Stupac 2 predstavlja opis, npr. građevinski objekti. Stupac 3 je

AOP oznaka, odnosno pozicija. Stupac 4 označava stanje 1.siječnja godine za koju se

sastavlja izvještaj odnosno na dan početka poslovanja u toku godine. Stupac 5 je stanje

31.prosinca godine za koju se sastavlja izvještaj odnosno na dan prestanka poslovanja. Stupac

6 označava indeks promjene stanja, gdje se upisuje cijeli broj, bez decimala. Proračunski

korisnik ima obvezu trajnog čuvanja bilance.

31

4.4.2. Izvještaj o poslovanju (prihodima i rashodima, primicima i izdacima)

Izvještaj o poslovanju prikazuje klasificirani sažetak i pojedinosti transakcija na prihodima,

rashodima, neto stjecanju nefinancijske imovine, i financiranju (neto stjecanje financijske

imovine i neto zaduživanje). Prihod je određen kao transakcija koja povećava neto vrijednost

financijske imovine, dok je rashod određen kao transakcija koja smanjuje neto vrijednost

financijske imovine. Oblikovan je na istoj metodološkoj i klasifikacijskoj osnovi kao proračun

opće odnosno lokalne države. Iz njega se mogu dobiti pregledne informacije o rezultatima

operativnog poslovanja, investicijskih aktivnosti i financiranja. Sama koncepcija Izvještaja o

poslovanju omogućuje njegovo ugrađivanje u izvještaj o izvršenju proračuna i izravno

omogućuje praćenje udovoljenja planiranih proračunskih ograničenja. (Vašiček, D. i

suradnici: 2011).

Financijski izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima sastavlja se na Obrascu:

PR-RAS. Izvještaj ne sadrži podatke o planiranim veličinama (Jakir Bajo, I. 2013:15).

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima proračunski korisnici dužni su čuvati

trajno. Rok čuvanja počinje teći zadnjeg dana fiskalne godine na koju se odnose. (Milčić, I.,

2012:15).

4.4.3. Izvještaj o obvezama

Izvještaj o obvezama je obrazac u kojem se unose podaci o stanju i promjeni stanja obveza.

Proračunski korisnici, kao što su školske ustanove dužni su sastavljati ovaj izvještaj za

razdoblje 1.travnja do 30.lipnja te za razdoblje od 1.listopada do 31.prosinca. Ovaj Izvještaj

sastavlja se na Obrascu: OBVEZE.

Stavke koje se nalaze na Obrascu su broj računa iz računskog plana, opis, AOP oznaka i

iznos. Iznosi u Izvještaju o obvezama su u kunama, bez lipa. U zaglavlju se nalazi RKP broj,

matični broj, naziv proračunskog korisnika, adresa, razina, razdjel i djelatnost.

Stanje obveza na početku izvještajnog razdoblja obuhvaća ukupno potražno stanje obveza

posljednjeg dana prethodnog izvještajnog razdoblja. Povećanje obveza u izvještajnom

razdoblju predstavlja zbroj potražne strane ukupnih obveza u izvještajnom razdbolju, odnosno

32

zbroj potražne strane obveza od 1.travnja do 30.lipnja, tj. od 1.listopada do 31.prosinca. U

podmirene obveze u izvještajnom razdoblju ulazi zbroj dugovne strane ukupnih obveza u

izvještajnom razdoblju, odnosno zbroj dugovne strane obveza od 1.travnja do 30.lipnja, tj. od

1.listopada do 31.prosinca. Stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja je zbroj stanja

ukupnih obveza u izvještajnom razdoblju i povećanja ukupnih obveza u izvještajnom

razdoblju umanjeno za podmirene obveze u izvještajnom razdoblju .

Na Obrascu OBVEZE nalazi se i stavka međusobne obveze proračunskih korisnika u koje

ulaze obveze koje su nastale u međusobnom odnosu između korisnika koji se nalaze unutar

sustava proračuna.

Na Obrascu se nalaze i nedospjele obveze na kraju izvještajnog razdoblja, a tu spadaju one

obveze koje su nastale, ali nisu dospjele u izvještajnom razdoblju, već će dospjeti u narednom

razdoblju.

4.4.4. Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza

U Izvještaju o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza iskazuju se svi utjecaji na

neto vrijednost, koji nisu rezultat poslovnih aktivnosti odnosno financijskih transakcija. Ti

utjecaji se klasificiraju na promjene u vrijednosti ( revalorizacija, procjena...) i promjene u

obujmu imovine i obveza. Revalorizacija može biti rezultat inflacije ili pak promjene u

tržišnoj vrijednosti imovine odnosno obveza (Vašiček, D. i suradnici, 2011:22).

Promjene u obujmu (količini) mogu nastati iz različitih razloga:

· izvanredni događaji, kao što su potresi, poplave, požar, rat... U ovu kategoriju se

klasificira i otpis potraživanja, nepredviđeno zastarijevanje i/ili propadanje imovine

(lom, kvar...)

· uobičajeni događaji uključuju prepoznavanje do tada neotkrivene i/ili neprepoznate

imovine, npr. otkriće novog rudnika, izvora nafte ili pak iscrpljenje imovine pod

zemljom uslijed vađenja

33

· reklasifikacija-kada se neki proračunski korisnik izdvoji iz opće države i postane,

npr.javno poduzeće ili obratno, u slučaju restrukturiranja ili spajanja proračunskih

korisnika i javnih poduzeća (Vašiček, D. i suradnici, 2011:22).

S obzirom da je kod načela nastanka događaja ključno promatranje stanja i promjena ukupne

imovine, proračunski korisnik treba kao posebni financijski izvještaj prezentirati elemente

koji odražavaju promjene u izvještajnom razdoblju, kao što su (Vašiček, D., 2010:70) :

· neto višak ili manjak prihoda razdoblja

· stavke prihoda ili rashoda koje su izravno priznate u kapital (pojedinačno i ukupan

iznos tih stavaka)

· kumulativni učinak promjena računovodstvenih politika i ispravaka temeljnih

pogrešaka koje su utjecale na glavnicu

Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza treba sadržati i informacije o:

· uplatama osnivača (vlasnika) i raspodjele vlasnicima

· stanju akumuliranih viškova ili prenesenih manjkova na početku razdoblja, na datum

bilance, te promjene tijekom razdoblja

· dijelovima glavnice, usporednim knjigovodstvenim iznosima dijelova glavnice na

početku i na kraju razdoblja, i odvojeno prikazivanje za svaki dio

4.5. Poslovne knjige i knjigovodstvene isprave

Sukladno Zakonu o proračunu i Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom

planu, proračunski korisnici obveznici su sastavljanja poslovnih knjiga, i to dnevnika, glavne

knjige i pomoćnih knjiga. Dnevnik je knjiga u koju se unose poslovne promjene slijedom

vremenskog nastanka. Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih

promjena i transakcija nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i

rashodima (Vašiček, D. i suradnici, 2011.).

34

Osim propisanih obaveznih poslovnih knjiga, propisana je i obveza vođenja pomoćnih

poslovnih knjiga. Pomoćnim poslovnim knjigama smatraju se analitičke knjigovodstvene

evidencije stavki koje su u glavnoj knjizi iskazane sintetički i druge pomoćne evidencije za

potrebe nadzora i praćenja poslovanja (Milčić, I.,2012:14).

Analitička knjigovodstva koja su dužni voditi proračunski korisnici su knjigovodstva:

· dugotrajne nefinancijske imovine

· kratkotrajne nefinancijske imovine (zalihe materijala, proizvoda i robe)- po vrsti

količini i vrijednosti

· financijske imovine i obveza, odnosno potraživanja i nastalih obveza, primljenih i

izdanih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata te potraživanja i obveza

po osnovi primljenih i danih zajmova i kredita

Proračunski korisnici dužni su voditi i:

· knjigu (dnevnik) blagajni (kunska, devizna, porto i druge)

· evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija

· evidenciju putnih naloga i korištenja službenih vozila

· knjigu izlaznih računa i obračuna potraživanja

· knjigu ulaznih računa i obračuna obveza i ostale pomoćne evidencije

Značajno je istaknuti da se posebne pomoćne knjige i analitičke evidencije ne moraju voditi

ako obveznik izravnim raščlanjivanjem stavki glavne knjige osigurava potrebne podatke.

Smisao i bit sustava pomoćnih knjiga i analitičkih knjigovodstava jest raščlanjeno praćenje i

iskazivanje sintetičkih stavki glavne knjige. Forma (oblik) pomoćnih knjiga i evidencija nije

propisana, stoga proračunski korisnici biraju najprimjerenije rješenje. (Vašiček, D. i suradnici,

2011:23).

Računovodstvene knjige, vode se za fiskalnu godinu koja počinje 1.siječnja, a završava

31.prosinca svake kalendarske godine. Knjige se otvaraju na početku fiskalne godine ili

danom osnivanja nekog proračuna i proračunskog korisnika, a na kraju fiskalne godine se

zaključuju povezuju (Jakir, I., Maletić, I.:2001:12).

35

Tablica 4. Rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga i financijskih izvještaja

proračuna i proračunskih korisnika

KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE ROK ČUVANJA

Isplatne liste

TRAJNO Analitička evidencija o plaćama za koju se plaćaju obvezni doprinosi

Isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu

knjigu

JEDANAEST GODINA

Isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige SEDAM GODINA

POSLOVNE KNJIGE ROK ČUVANJA

Glavna knjiga JEDANAEST GODINA

Dnevnik

Pomoćne knjige SEDAM GODINA

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ROK ČUVANJA

Bilanca

TRAJNO

Izvještaj o obvezama

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

Izvještaj o novčanom toku

Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza

Izvještaj o prihodima i rashodima korisnika proračuna

Financijski izvještaji za razdoblja u tijeku godine (tromjesečni, polugodišnji)

Do predaje financijskog

izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine

Izvor: Milčič, I.: Čuvanje poslovnih knjiga i financijskih izvještaja proračunskih korisnika i

neprofitnih organizacija, Riznica, 4/2012

4.6. Izjava o fiskalnoj odgovornosti

Zakonom o fiskalnoj odgovornosti uvedena je obveza sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj

odgovornosti, kojom čelnici svih razina, od ministara, ravnatelja, općinskih načelnika,

gradonačelnika do župana, svake godine za prethodnu proračunsku godinu, za razdoblje u

kojem su obnašali dužnost, potvrđuju zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te

učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru

proračunom utvrđenih sredstava. Izjave o fiskalnoj odgovornosti sastavljale su se po prvi put

u 2011.godini i predavale su se u 2012.godini (www.mfin.hr)

36

Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni

fiskalnih pravila propisan je izgled i sadržaj Izjave o fiskalnoj odgovornosti, način i rokovi

izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama

sadržaja izjava. Uz Izjavu se prilaže popunjeni Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, Plan

otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima

utvrđenima prethodne godine i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog

upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini (Maletić,I., Jakir

Bajo, I., Vašiček,D., 2012:20).

Upitnik o fiskalnoj odgovornosti obuhvaća pitanja iz područja planiranja

proračuna/financijskog plana, izvršavanja, javne nabave, računovodstva i izvještavanja.

Upitnikom se testiraju minimalni zahtjevi, po proračunskim procesima, za dobro financijsko

upravljanje. Da bi se moglo procijeniti postupa li se i do koje mjere u skladu s propisanim

zakonodavnim okvirom, provode se testiranja po pitanjima iz Upitnika. Na sva pitanja iz

Upitnika odgovara se potvrdno, djelomično potvrdno ili negativno. Ako pitanje nije

primjenjivo, na pitanje se odgovara da nije primjenjivo (Maletić,I., Jakir Bajo, I., Vašiček,D.,

2012:20).

Rok za predaju Izjave o fiskalnoj odgovornosti zajedno sa pripadajućom dokumentacijom je

28.veljače za čelnike proračunskih i izvanproračunskih korisnika dok je za načelnike,

gradonačelnike, župane i čelnike središnjih tijela državne uprave 31.ožujka, odnosno u

2013.godini taj rok je 1.travnja. U 2013.godini prvi put se mora dostaviti i Izvješće o

otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine (Maletić, I., Jakir

Bajo, I., 2012:4).

4.7. Popis imovine i obveza u sustavu proračuna

Proračunski korisnici na početku poslovanja, moraju popisati imovinu i obveze i navesti

pojedinačne vrijednosti. Popis imovine i obveza mora se sastaviti i na kraju svake poslovne

godine sa stanjem na datum bilance. Iznimno proračunski korisnici koji obavljaju muzejsku,

knjižničarsku ili bibliotečnu djelatnost mogu obaviti popis knjiga i bibliotečne građe u roku

koji nije duži od tri godine. Podaci o popisu unose se pojedinačno u naturalnim i novčanim

izrazima u popisne liste. Popisne liste su knjigovodstvene isprave čiju vjerodostojnost

37

potpisima potvrđuju članovi popisnog povjerenstva (Pravilnik o proračunskom računovodstvu

i Računskom planu, NN 114/2010).

Redoviti godišnji popis imovine i obveza provodi se krajem godine, ali se može provoditi i

kontinuirano, tijekom godine. Kontinuirani popis je način popisa imovine po pripremljenom

planu tijekom cijele godine pa je stanje imovine potrebno svoditi na stanje 31.prosinca.

Popisom se utvrđuje stalno stanje imovine i obveza i usklađuje s knjigovodstvenim stanjem te

se utvrđuju razlike u odnosu na stvarno stanje. Usklađivanje je potrebno radi

računovodstvenih načela točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnog iskazivanja

poslovnih događaja za godinu za koju se sastavljaju financijska izvješća (Nikić, J.,2012:17).

Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu čelnik proračunskog korisnika osniva

povjerenstvo za popis, određuje predmet, mjesto i vrijeme, odnosno datum popisa, rokove

obavljanja popisa i dostavljanje izvještaja s priloženim popisnim listama. Povjerenstvo za

popis bi trebalo imati najmanje tri člana, predsjednika i dva člana. U povjerenstvu za popis ne

bi se trebale nalaziti osobe koje su neposredno zadužene za knjigovodstvenu evidenciju tih

sredstava (Nikić, J.,2012:18).

Sveobuhvatni popis imovine i obveza proračunskog korisnika mora obuhvaćati popis

neproizvedene dugotrajne imovine, proizvedene dugostrajne imovine, nefinancijske imovine

u pripremi i sitnog inventara, proizvedene kratkotrajne imovine, financijske imovine i obveza.

Zadaci povjerenstva za popis imovine i obveza su:

· utvrđivanje stvarnog stanja mjerenjem, prebrojavanjem, vaganjem i sl. u naturalnim

jedinicama, unošenje količine u popisne liste

· upis promjena u količinama nastalih od dana popisa do dana pod kojim se obavlja

popis, tj. do 31.12.2012.

· unošenje podataka o knjigovodstvenom stanju u količini i vrijednosno

· utvrđivanje popisnih razlika u količini i vrijednosno

· sastavljanje izvješća o obavljenom popisu

· potpisivanje popisnih lista

38

Popisno povjerenstvo pribavlja popisne liste za pojedinu vrstu popisa, sačinjava plan rada i

utvrđuje rokove za popis imovine i obveza. Osobe koje su odgovorne za predmete popisa

moraju obaviti slijedeće radnje:

· pripremiti prostor i imovinu koju će popisivati

· izdvojiti tuđu robu, oštećenu i zastarjelu

· pregledno složiti predmete i grupirati u srodne vrste

· provjeriti jesu li predmeti označeni inventurnim brojevima i šiframa radi lakšeg popisa

· potrebno je ažurirati i pravodobno osigurati knjigovodstvenu evidenciju na dan 31.12.

usklađenu s glavnom knjigom i analitičkim knjigovodstvom

Popisno povjerenstvo podatke utvrđuje u početku količinski u naturalnim izrazima, a tek

kasnije liste se nadopunjuju kako bi se unijeli knjigovodstveni podaci u naturalnim i

novčanim izrazima. Na temelju pripremljenih lista, utvrđuju se popisni viškovi, odnosno

manjkovi, isto tako u naturalnim i novčanim izrazima.

Nakon što je izvršen popis, povjerenstvo utvrđuje odstupanja stvarnog stanja od

knjigovodstvenog i utvrđuje razloge nastanka popisnih razlika. Svako povjerenstvo za popis

dužno je izraditi izvještaj o obavljenom popisu, napisati svoja zapažanja i s popisnim listama

predati zakonskom zastupniku. Za svaki manjak ili višak potrebno je utvrditi razloge

njegovog nastanka i predložiti njegovo evidentiranje, likvidiranje ili nadoknadu (Nikić, J.,

2012:21).

39

5. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE EKONOMSKE I TRGOVAČKE ŠKOLE ČAKOVEC

Ekonomska i trgovačka škola Čakovec vodi svoje poslovanje sukladno Zakonima i

pravilnicima koji su namijenjeni proračunskim korisnicima, te su u skladu s time prikazani

financijski izvještaji za 2011.godinu. Financijski izvještaji koji su predočeni u ovom poglavlju

su bilanca, izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, izvještaj o promjenama u

obujmu i vrijednosti imovine i obveza, izvještaj o obvezama i bilješke. Osim navedenih

financijskih izvještaja ukratko je predstavljen i financijski plan za 2011.godinu zajedno sa

procjenama za 2012. i 2013.godinu. Ukratko je predstavljeno i financijsko izvješće prihoda i

rashoda za 2011.godinu, koje obuhvaća planirane i ostvarene vrijednosti i sveukupan

financijski rezultat za 2011.godinu.

5.1. Osnovni podaci o Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec

Ekonomska i trgovačka škola Čakovec utemeljena je 1921.godine pod nazivom „Kraljevska

dvorazredna trgovačka škola. Do drugog svjetskog rata škola je doživjela niz promjena, pa

čak i prekid rada. Velika promjena je bilo i otvaranje Trgovačke akademije na mađarskom

jeziku. Slijed događaja doveo je nakon ratnih godina do toga da se 1959.godine naziva

Ekonomska škola i u školi se obrazuju trgovački kadrovi srednje ekonomske struke.

Promjene u sustavu obrazovanja spajaju 70-ih godina Gimnaziju Čakovec i Ekonomsku školu

u Srednjoškolski centar „Josip Slavenski” Čakovec. Kao samostalna institucija počinje

djelovati od školske godine 1991./1992. pod nazivom Ekonomska i trgovačka škola Čakovec.

Ekonomska i trgovačka škola Čakovec danas obrazuje učenike za zanimanja ekonomist,

komercijalist, upravni referent i hotelijerko-turistički tehničar u četverogodišnjem trajanju i

zanimanje prodavač u trogodišnjem trajanju. Isti programi provode se i u obrazovanju

odraslih.

Školu danas pohađa 673 učenika u 26 razrednih odjeljenja, 75 nastavnika i 17 djelatnika u

ostalim službama.

40

5.2. Financijski plan 2011.godine sa projekcijama za 2012. i 2013.godinu

Financijski plan proračunskih korisnika sadrži programe koji su utvrđeni strategijom

dugoročnog razvoja, posebnim zakonima i drugim propisima donesenima na temelju zakona.

Srednjoškolske ustanove moraju sastavljati financijske planove sukladno Zakonom o

proračunu, odnosno propisana im je obveza i postupak donošenja financijskog plana. Prihodi i

primici, te rashodi i izdaci raspoređeni su prema programima. Rashodi i izdaci moraju se

obavezno uravnotežiti sa prihodima i primicima (Zakon o proračunu, NN 87/2008).

U programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci koji su razrađeni:

· po vrstama prihoda i primitaka

· po pojedinim programima proračunskih korisnika

· po godinama u kojima će teretiti proračun

Prihodi, primici, rashodi i izdaci proračuna i financijskog plana iskazuju se prema

proračunskim klasifikacijama, odnosno prema organizacijskoj, ekonomskoj, funkcijskoj,

lokacijskoj i programskoj klasifikaciji. Upravna vijeća, školski odbori i ostala upravljačka

tijela proračunskih jedinica obavezni su usvojiti financijski plan i projekcije do kraja godine,

kako bi se od 1.siječnja mogle preuzimati i izvršavati nove obveze (www.mfin.hr).

Proračunski korisnici izrađuju prijedlog financijskog plana na osnovi uputa koje imaju za

izradu prijedloga proračuna. Statutom su propisane nadležnosti za donošenje financijskog

plana. Srednje škole donose financijski plan u nadležnosti Školskog odbora. Prijedlog

financijskog plana sadrži:

· prihode i primitke iskazane po vrstama

· rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama

· obrazloženje prijedloga financijskog plana

· plan razvojnim programa

· plan nabave

· planirani broj radnih mjesta i strukturu dužnosnika, službenika i namještenika za trogodišnje razdoblje sukladno zakonima i podzakonskim propisima

41

Na temelju navedenih pretpostavki, priložen je skraćeni prikaz financijskog plana za

2011.godinu, sa projekcijama za 2012. i 2013.godinu Ekonomske i trgovačke škole Čakovec.

Tablica 5. Skraćeni financijski plan za 2011.god i procjene za 2012. i 2013.godinu

Izvor: Financijski plan Ekonomske i trgovačke škole Čakovec i projekcija za 2012. i 2013.godinu

Račun Naziv računa

Plan

2011

Opći prihodi i

primici Vl.prihodi

Prihodi

posebne

namjene Pomoći 2012. 2013.

31 Plaće 7.538.200 7.438.580 99.620 0 0 7.696.505 7.999.669

311 Plaće 6.219.745 6.134.745 85.000 6.340.000 6.552. 069

312

Ostali rashodi za

zaposlene 249.201 249.201 266.025 320.000

313

Doprinosi na

plaće 1.069.254 1.054.634 14.620 1.090.480 1.127.600

32

Materijalni

rashodi 1.493.403 1.229.823 30.380 250.000 0 1.417.000 1.457.725

321

Naknade

troškova zaposlenima 567.671 567.671 569.592 580.500

322

Rashodi za

materijal i

energiju 716.324 441.324 25.000 250.000 705.998 719.700

323

Rashodi za

usluge 170.343 164.963 5.380 116.410 122.525

329

Ostali

nespomenuti

rashodi

poslovanja 39.065 55.865 25.000 35.000

34

Financijski

rashodi 4.752 4.752 0 0 0 5.000 5.900

343

Ostali

financijski

rashodi 4.752 4.752 5.000 5.900

37

Naknade

građanima i kućanstvima 15.045 15.045 16.000 16.700

372

Ostale naknade

građanima i kućanstvima 15.045 15.045 16.000 16.700

42

Rashodi za

nabavu proizv.

dug.imovine 76.800 0 25.000 0 35.000 47.000 57.500

421 Građ.objekti

422

Postrojenja i

oprema 60.000 0 25.000 35.000 30.000 40.000

424

Knjige i

umjetnička djela 16.800 0 0 0 0 17.000 17.500

SVEUKUPNO 9.128.200 8.688.200 155.000 250.000 35.000 9.181.505 9.537.494

42

Iz priloženog financijskog plana za 2011.godinu, vidljivo je da školska ustanova najviše

sredstava planira izdvojiti za plaće zaposlenika, točnije 68% rashoda. Drugi po redu najveći

planirani izdatak je doprinos na plaće, pa bi se moglo zaključiti da školska ustanova najviše

sredstava planira izdvojiti za zaposlenike. Materijalni rashodi čine prema financijskom planu,

udio od 16% ukupnih rashoda/izdataka u školskoj ustanovI, s time da je planirano najviše

materijalnih rashoda izdvojiti za materijal i energiju. Financijski rashodi prema tome, čine

manji udio u ukupnim rashodima/izdacima, tek 4.752 kune. Rashodi za nabavu proizvedene

dugotrajne imovine u velikom dijelu uključuju postrojenja i opremu na koje bi otpala većina

izdataka povezanih sa nabavom proizvedene dugotrajne imovine, ali određeni udio čini i

nabava knjiga.

Većina prihoda uključena je u opće prihode i primitke, ali su isto tako uključeni i vlastiti

prihodi, prihodi za posebne namjene i pomoći. Opći prihodi čine ukupno 8.688.200 kuna,

vlastiti prihodi 155.000 kuna, prihodi za posebne namjene, u ovom slučaju povezani sa

materijalom i energijom čine 250.000 kuna, te pomoći za nabavu opreme u iznosu od 35.000

kuna.

Prema priloženim procjenama za 2012.godinu, vidi se iz priloženog da srednjoškolska

ustanova nastavlja povećavati rashode za plaće, točnije povećati će se rashodi za 158.305

kuna. Materijalni rashodi planiraju se prema procjeni smanjiti 76.403 kune i to pretežito za

materijal i energiju i usluge, ali i ostali nespomenuti rashodi poslovanja. Financijski rashodi i

naknade građanima i kućanstvima neznatno bi se povećali, dok bi se rashodi za nabavu

proizvedene dugotrajne imovine prema procjeni trebali smanjiti i to najviše za nabavu

opreme.

Prema procjeni za 2013.godinu, nastavio bi se rast plaća za 461.469 kuna u odnosu na

2011.godinu, te 303.164 kuna u odnosu na 2012.godinu. Isto tako u odnosu na 2011.godinu,

procjenjuje se pad materijalnih rashoda, ali rast u odnosu na 2012.godinu.

Najviše prihoda i primitaka u 2011.godini ostvarivalo bi se iz državnog proračuna u iznosu od

7.538.200 kuna, 1.150.000 kuna iz županijskog proračuna, 155.000 kuna vlastitih prihoda, te

285.000 kuna prihoda za posebne namjene. Ukupan iznos prihoda i primitaka za 2011.godinu

bi iznosio 9.128.200 kuna.

Prema procjenama, u 2012.godini najviše prihoda i primitaka ostvarivalo bi se iz državnog

proračuna, u iznosu od 7.696.505 kuna, 1.175.000 kuna iz županijskog proračuna, 140.000

43

kuna vlastitih prihoda, te 170.000 kuna prihoda za posebne namjene. Shodno tome, ukupni

prihodi i primici za 2012.godinu iznose 9.181.505 kuna.

U 2013.godini prema procjenama, također najveći prihodi i primici koji bi se ostvarili,

pritječu iz državnog proračuna u iznosu od 7.996.669 kuna, 1.220.825 kuna iz županijskog

proračuna, 140.000 kuna vlastitih prihoda, te 180.000 kuna prihoda za posebne namjene.

Sveukupni prihodi i primici za 2013.godinu iznosili bi prema procjeni 9.537.494 kuna.

U toku godine, uvijek dolazi do odstupanja, stoga srednjoškolska ustanova na kraju godine

sastavlja financijsko izvješće prihoda i rashoda za proteklu godinu u kojoj navodi planirane

ukupne veličine i ostvarene vrijednosti, te indeks odstupanja. Navedeno financijsko izvješće

obavezan je potvrditi Školski odbor, kako bi bilo pravovaljano.

Prema financijskom izvješću za 2011.godinu, ostvareni su ukupni prihodi u vrijednosti od

9.432.868 kuna, te ukupni rashodi u vrijednosti od 9.477.605 kuna. Razlika rashoda nad

prihodima je 44.737 kuna. Preneseni višak prihoda iz 2010.godine iznosio je 16.392 kune,

stoga sveukupni financijski rezultat je negativan, u iznosu od 28.355 kuna.

U slijedećim tablicama prikazani su navedeni podaci i naknadno su objašnjeni pojedinačno

prihodi i pojedinačno rashodi po kategorijama.

Tablica 6. Financijsko izvješće ostvarenih prihoda u 2011.godini

PRIHODI

Konto Naziv

Ostvareno

1.1.-31.12.2011.

633 Pomoći iz proračuna 9.000

641 Prihodi od financijske imovine 54

652 Prihodi po posebnim propisima 349.635

661 Prihodi ostvareni na tržištu 184.274

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba 2.358

671

Prihodi za financiranje redovne

djelatnosti 8.885.953

721 Prihodi od prodaje građ.objekata 1.594

922 Višak prihoda prethodne godine 0

UKUPNO PRIHODI 9.432.868

Izvor: Financijsko izvješće prihoda i rashoda za 2011.godinu

Ekonomska i trgovačka škola ostvarila je prihode u ukupnom iznosu od 9.432.868 kuna, a

odnose se na prihode u skupini 671 u iznosu od 7.627.341 kune, što obuhvaća prihode iz

44

državnog proračuna koji su namijenjeni za plaće djelatnika, jubilarne nagrade, pomoći,

otpremnine, regrese i božićnice. Prihodi unutar skupine 671 u iznosu od 1.258.612 kuna koji

se odnose na prihode iz proračuna županije za financiranje materijalnih rashoda, energenata,

troškova prijevoza za zaposlene i investicijsko održavanje. Unutar skupine 633, nalaze se

prihodi u iznosu od 9.000 kuna, a obuhvaćaju pomoć od strane Ministarstva turizma za

projekt unapređivanja i promocije zanimanja u turizmu.

U skupini razreda 652 nalaze se prihodi po posebnim propisima u iznosu od 349.635 kuna, a

sastoje se od prihoda školske kuhinje u iznosu od 276.225 kuna, prihoda od sufinanciranja

roditelja u iznosu od 73.410 kuna za troškove školovanja kao što su knjige za školsku

knjižnicu, sredstva za školski športski klub, troškove fotokopiranja i duplikata svjedodžbi, kao

i dio za maturalna putovanja koji ide za namjenu nagrade učenicima ili pomoć učenicima

slabijeg imovinskog statusa. Unutar skupine 661 nalaze se prihodi u iznosu od 75.120 kuna, a

obuhvaćaju prihode od obavljanja osnovnih poslova vlastite djelatnosti, u primjeru školske

ustanove, to je obrazovanje odraslih. Unutar skupine 661 nalaze se i prihodi od najma

športske dvorane u iznosu od 109.154 kune.

Tablica 7. Financijsko izvješće ostvarenih rashoda za 2011.godinu

RASHODI

Konto Naziv

Ostvareno 1.1-

31.12.2011.

311 PLAĆE 6.329.029

312 Ostali rashodi za zaposlene 234.094

313 Doprinosi na plaće 1.085.064

321 Naknade troškova zaposlenima 499.567

322 Rashodi za materijal i energiju 1.031.441

323 Rashodi za usluge 175.347

324 Naknada troš.osobama izvan rad.odnosa 1.357

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 21.330

343 Ostali financijski rashodi 13.422

372

Ostale naknade kućanstvima i gradovima 28.004

UKUPNO (razred 3) 9.435.792

422 Postrojenja i oprema 25.640

4241 Knjige za knjižnicu 16.173

424 Knjige, umj.djela i ostalo 16.173

UKUPNO (razred 4) 41.813

SVEUKUPNO(rashodi-razred 3 i 4) 9.477.605

Izvor: Financijsko izvješće rashoda za 2011.godinu

45

Rashodi poslovanja u ukupnom iznosu od 9.477.605 kuna obuhvaćaju najveću stavku skupine

31 u iznosu od 7.648.183 koji se odnosi na plaće i ostala materijalna prava za zaposlene s

pripadajućim doprinosima. Od materijalnih rashoda skupine 32 u ukupnom iznosu od

1.746.169 kuna veću stavku čine naknade troškova zaposlenih 499.567 kuna i to dnevnice,

troškovi smještaja na službenom putu, naknada za dolazak na rad i ostali troškovi službenog

putovanja, kao i troškovi stručnog usavršavanja.

Rashodi za materijal i energiju iznose ukupno 1.031.441 kunu od čega na uredski materijal i

ostali materijal koji se odnosi na literaturu, uredski materijal, pedagošku dokumentaciju,

sredstva za čišćenje i higijenu otpada 72.965 kuna, rashodi za materijal i sirovine iznose

306.744 kune, a najveći dio odnosi se na nastavni materijal, odnosno na papire i tonere u

iznosu od 46.622 kune, te namirnice za školsku kuhinju u iznosu od 260.122 kune. Rashodi za

energiju iznose 475.669 kuna, materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 156.347

kuna, te sitni inventar 14.173 kune.

Rashodi za usluge iznose 175.347 kuna, a odnose se na usluge telefona, pošte, komunalne,

zdravstvene, usluge tekućeg i investicijskog održavanja, računalne i ostale usluge. Ostali

nespomenuti rashodi poslovanja skupine 329 u iznosu od 38.467 kuna sastoje se od izdataka

za članarine, maturalna putovanja, natjecanja i nagrade učenicima i razredima, reprezentaciju

za takmičenja, povjerenstva, stručne ekskurzije, posjete kazalištu, muzejima i slično.

Rashodi skupine 34 u iznosu od 13.422 kune odnose se na usluge platnog prometa i zatezne

kamate Međimurje plina. Rashodi skupine 37 u iznosu od 28.004 kune odnose se na prijevoz

učenika s teškoćama koje pokriva Ministarstvo. Rashodi skupine 42 u iznosu od 41.813 kuna

odnose se na nabavu računala i računalne opreme, klima uređaja i knjiga za školsku knjižnicu.

Škola ima nenaplaćenih potraživanja od kupaca u iznosu od 156.130 kuna koje se odnose na

potraživanja s osnove najma sportske dvorane.

5.3. Temeljni financijski izvještaji za 2011.godinu

Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, kao i druge srednjoškolske ustanove dužna je voditi

računa o detaljnom praćenju svog poslovanja, te je sukladno tome obavezna sastavljati

osnovne financijske izvještaje i to Bilancu, Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i

46

izdacima, Izvještaj o obvezama, Izvještaj o promjeni veličine i obujma imovine i obveza, te

Bilješke.

5.3.1. Bilanca

Bilanca je financijski izvještaj u kojem s jedne strane pratimo imovinu i potraživanja, a s

druge strane obveze i izvore vlasništva. Ukupna imovina i potraživanja moraju biti jednaka,

odnosno moraju biti u ravnoteži s ukupnim obvezama i izvorima vlasništva.

Slijedeća tablica daje prikaz skraćene bilance Ekonomske i trgovačke škole Čakovec za

razdoblje od 01.01. do 31.12.2011.godine.

Tablica 8. Skraćena bilanca Ekonomske i trgovačke škole Čakovec za razdoblje od 01.01. do

31.12.2011.godine

Račun iz rač.plana

OPIS AOP Stanje

1.1.2011.

Stanje

31.12.2011.

Indeks

(5/4)

1 2 3 4 5 6

IMOVINA(AOP 022+061) 001 5.885.998 5.762.212 97,9

0 Nefin.imovina(AOP

003+007+045+046+050+057)

002 5.525.747 5.342.285 96,7

01 Neproizv.dug.imov.(AOP 004+005-006) 003 914.405 914.405 100

011 Materijalna imovina-prirodna bogatstva 004 911.665 911.665 100

012 Nematerijalna imovina 005 2.740 2.740 100

02 Proizvedena dugotrajna imovina (AOP

008+014+023+029+035+039)

007 4.611.342 4.427.880 96

021 i

02921

Građevinski objekti (AOP 009 do 012-

013)

008 3.755.070 3.692.705 98,3

0212 Poslovni objekti 010 4.713.928 4.713.928 100

0214 Ostali građevinski objekti 012 371.545 371.545 100

02921 Ispravak vrij. građevinskih objekata 013 1.330.403 1.392.768 104,7

022 i

02922

Postrojenja i oprema (AOP 015 do 021-

022)

014 250.528 109.326 43,6

0221 Uredska oprema i namještaj 015 975.484 955.317 97,9

0222 Komunikacijska oprema 016 144.381 133.317 92,3

0223 Oprema za održavanje i zaštitu 017 87.670 81.633 93,1

0226 Sportska i glazbena oprema 020 23.780 23.780 100

0227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene

021 656.736 652.068 99,3

02922 Ispravak vrij. postrojenja i opreme 022 1.637.523 1.736.789 106,1

023 i

02923

Prijevozna sredstva (AOP 024 do 027-028) 023 2.609 2.609 100

0231 Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 024 2.609 2.609 100

024 i Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene 029 586.214 606.319 103,4

47

02924 vrijednosti (AOP 030 do 033-034)

0241 Knjige 030 575.878 595.983 103,5

0242 Umjetnička djela 031 10.336 10.336 100

026 I

02926

Nematerijalna proizvedena imovina (AOP

040 do 043-044)

039 16.921 16.921 100

0262 Ulaganja u računalne programe 041 16.921 16.921 100

042 Sitni inventar u upotrebi 048 192.079 193.503 100,7

049 Ispravak vrijednosti sitnog inventara 049 192.079 193.503 100,7

1 Financijska imovina (AOP

062+067+073+104+120+132+142+143)

061 360.251 419.927 116,6

11 Novac u banci i blagajni (AOP 063 do

066)

062 65.076 40.297 61,9

111 Novac u banci 063 65.076 40.297 61,9

12 Depoziti, jamčevni polozi i potr. od zaposl.te za više plaćene poreze i ostalO(AOP 068 do 072)

067 158.015 215.227 136,2

129 Ostala potraživanja 072 158.015 215.227 136,2

16 Potr. za prihode posl.(AOP 133 do 140-

141)

132 137.160 164.403 119,9

166 Potr. za prihode od prodaje proizvoda,robe

i pruženih usluga

138 137.160 164.403 119,9

OBVEZE I VLASTITI IZVORI(AOP

147+205)

146 5.885.997 5.762.213 97,9

2 Obveze(AOP 148+157+158+174+202) 147 206.959 284.131 137,3

23 Obveze za rashode posl. (AOP 149 do 156) 148 201.645 284.131 140,9

232 Obveze za materijalne rashode 150 129.746 192.725 148,5

234 Obveze za financijske rashode 151 334 7.069 2.116,5

239 Ostale tekuće obveze 156 71.565 84.337 117,8

24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 157 5.314 0 0,0

9 Vl.izvori(AOP 206+214-

218+222+223+224)

205 5.679.038 5.478.082 96,5

91 Vl.izvori i ispravak vl.izvora(AOP 207-

210)

206 5.525.496 5.342.035 96,7

911 Vl.izvori(AOP 208+209) 207 5.525.496 5.342.035 96,7

9111 Vlastiti izvori iz proračuna 208 5.525.496 5.342.035 96,7

9221 Višak prihoda (AOP 215 do 217) 214 16.382 0 0

92211 Višak prihoda poslovanja 215 16.382 0 0

9222 Manjak prihoda (AOP 219 do 221) 218 0 28.356 0

92221 Manjak prihoda poslovanja 218 0 28.356 0

96 Obračunati prihodi od prodaje nefin.imovine

222 137.160 164.403 119,9

Izvor: Bilanca Ekonomske i trgovačke škole Čakovec za razdoblje od 01.01. do

31.12.2011.godine

U bilanci je imovina raspodijeljena na nefinancijsku i financijsku imovinu. Bilanca je

sustavan pregled imovine i obveza, koji je obavezno sastaviti jednom godišnje. Indeksi koji su

navedeni u tablici, dobiveni su na način da se stanje 31.12.2011.godine podijelilo sa stanjem

01.01.2011.godine i tako su se dobivale promjene po pojedinim stavkama.

48

5.3.2. Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i izdacima

Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i izdacima treba osigurati informacije o

prihodima i rashodima koje se temelje na prilagođenom obračunskom načelu. U izvještaju se

na strani prihoda i primitaka evidentira naplata u gotovini, a na strani rashoda obračunate

obveze za podmirenje rashoda. Izvještaj se popunjava na obrascu PR-RAS. Na obrascu su

kategorije: broj računa iz računskog plana, naziv, AOP oznaka, ostvarene vrijednosti u

izvještajnom razdoblju prethodne i ostvarene vrijednosti u tekućoj godini, te indeks. Iznosi se

evidentiraju u kunama, bez lipa.

Tablica 9. Skraćeni Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i izdacima za razdoblje od

01.01. do 31.12.2011.godine

Račun iz rač. plana

Naziv AO

P

Ostvareno u

izvj.razdoblju

prethodne godine

Ostvareno u

izvj. razdoblju

tekuće godine

Indeks

(5/4)

1 2 3 4 5 6

PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA

6 Prihodi poslovanja (AOP

002+039+047+067+090+107+114+

119)

001 9.067.822 9.431.274 104,0

63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna (AOP 048+051+056+061+064)

047 27.000 9.000 33,3

64 Prihodi od imovine (AOP

068+076+082)

067 87 54 62,1

65 Prihodi od upravnih i

administrativnih pristojbi, pristojbi

po posebnim propisima i naknada

(AOP 091+096+103)

090 365.895 349.635 95,6

66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe

te pruženih usluga i prihodi od donacija (AOP 108+111)

107 170.930 186.632 109,2

67 Prihodi iz proračuna (AOP 115) 114 8.503.910 8.885.953 104,5

3 Rashodi poslovanja (AOP

133+145+178+197+205+217+224)

132 9.041.761 9.435.792 104,4

31 Rashodi za zaposlene (AOP

134+139+141)

133 7.386.604 7.648.187 103,5

32 Materijalni rashodi (AOP

146+151+159+169+171)

145 1.629.748 1.746.179 107,1

34 Financijski rashodi (AOP

179+184+192)

178 8.279 13.422 162,1

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge

naknade (AOP 218+221)

217 17.130 28.004 163,5

Ukupni rashodi poslovanja (AOP 244 9.041.761 9.435.792 104,4

49

132-242 ili 132+243)

VIŠAK PRIHODA POSLOVANJA (AOP 001-244)

245 26.061 ¸0 0,0

MANJAK PRIHODA

POSLOVANJA (AOP 244-001)

246 0 4.518 -

PRIHODI I RASHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE

7 Prihodi od prodaje nefinancijske

imovine (AOP 252+264+296+300)

251 1.563 1.594 102,0

72 Prihodi od prodaje proizvedene

dug.imovine (AOP

265+270+278+283+288+291)

264 1.563 1.594 102,0

4 Rashodi za nabavu nefinancijske

imovine (AOP

304+318+352+358+361)

303 67.448 41.813 62,0

42 Rashodi za nabavu proizvedene

dug.imovine (AOP

319+324+332+337+342+345+350)

318 67.448 41.813 62,0

MANJAK PRIHODA OD

NEFINANCIJSKE IMOVINE

(AOP 303-251)

373 65.885 40.219 61,0

Ukupni prihodi (AOP 001+251) 377 9.069.385 9.432.868 104,0

Ukupni rashodi (AOP 244+303) 378 9.109.209 9.477.605 104,0

UKUPAN MANJAK PRIHODA

(AOP 378-377)

380 39.824 44.737 112,3

96,97 Obračunati prihodi-nenaplaćeni (AOP 249+376)

383 137.160 164.403 119,9

Izvor: Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i izdacima Ekonomske i trgovačke škole

Čakovec za razdoblje od 01.01. do 31.12.2011.godine

Najveću stavku kod prihoda poslovanja čine Prihodi iz proračuna (AOP 115) koji bilježe

porast od 4,5 % u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje. Najveću stavku kod rashoda

poslovanja čine Rashodi za zaposlene (AOP 133) koji bilježe porast od 3,5% u odnosu na

prethodno izvještajno razdoblje. Obračunati, a nenaplaćeni prihodi (AOP 383) bilježe

povećanje u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje za 19,9%.

5.3.3. Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza

Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza iskazuje utjecaj na vrijednost

imovine i obveza ili promjene na njihov obujam koji nisu rezultat prihoda i rashoda. Promjene

mogu nastati uslijed poslovnih događaja ili transakcija koje ne utječu na promjenu neto

vrijednosti, ali nastaju i radi poslovnih događaja što ne dovodi samo do promjena stanja na

pojedinoj imovini i obvezama, već i do promjena neto vrijednosti. Izvještaj se sastavlja na

50

Obrascu P-VRIO za razdoblje od 01.siječnja do 31.prosinca. Kategorije koje obuhvaća

obrazac su broj računa iz računskog plana, naziv, AOP oznaka, iznos povećanja i iznos

smanjenja.

Tablica 10. Skraćeni Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza za

razdoblje od 01.01.2011.-31.12.2011.godine

Račun iz računskog plana

Naziv AOP Iznos povećanja Iznos smanjenja

1 2 3 4 5

9151 Promjene u

vrijednosti i

obujmu imovine

(AOP 002+018)

001 14.800 14.800

91512 Promjene u

obujmu imovine

(AOP 019+026)

018 14.800 14.800

Izvor: Izvještaja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza Ekonomske i

trgovačke škole Čakovec za razdoblje od 01.01. do 31.12.2011.godine

Iz navedenog Izvještaja može se vidjeti promjena u vrijednosti i obujmu imovine u iznosu od

14.800 kuna.

5.3.4. Izvještaj o obvezama

Izvještaj o obvezama je obrazac u koji se unose podaci o stanju i promjeni stanja obveza.

Školske ustanove sastavljaju ovaj obrazac na obrascu: OBVEZE za dva razdoblja i to: od

1.travnja do 30.lipnja, te od 1.listopada do 31.prosinca. U navedenoj tablici dani je skraćeni

prikaz Izvještaja o obvezama za razdoblje od 1.listopada do 31.prosinca 2011.godine

51

Tablica 11.. Skraćeni Izvještaj o obvezama za razdoblje od 1.listopada do 31.prosinca

2011.godine

Račun iz rač. plana

OPIS AOP Iznos

1 2 3 4

Stanje obveza na početku izvj.razdoblja (AOP 036 iz prethodnog razdoblja)

001 223.635

Povećanje obveza u izvj.razdoblju (AOP 003+004+012+013)

002 2.653.285

23 Obveze za rashode poslovanja (AOP 005 do

011)

004 2.621.256

24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 012 32.029

Podmirene obveze u izvj.razdoblju (AOP

020+021+029+030)

019 2.592.789

23 Obveze za rashode poslovanja (AOP 022 do

028)

021 2.559.884

24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 029 32.905

Stanje obveza na kraju izvj.razdoblja (AOP

001+002-019) i (AOP 037+090)

036 284.131

Stanje nedospjelih obveza na kraju

izvj.razdoblja (AOP 091 do 094)

090 284.131

23 Obveze za rashode poslovanja 092 284.131

Izvor: Izvještaja o obvezama Ekonomske i trgovačke škole Čakovec za razdoblje od 1.10. do

31.12.2011.godine

Iz tablice se može utvrditi da najveći iznos obveza uključuju obveze za rashode poslovanja u

iznosu od 2.621.256 kuna, u što spadaju obveze za zaposlene u najvećem iznosu, te obveze za

materijalne i financijske rashode.

5.3.5. Bilješke uz financijske izvještaje

Bilješke su dopuna podataka uz financijske izvještaje, a označavaju se rednim brojevima s

pozivom na AOP oznaku izvještaja na koju se odnose. Uz Izvještaj o prihodima i primicima,

52

rashodima i izdacima potrebno je u bilješkama navesti razloge zbog kojih je došlo do većih

odstupanja od planiranih svota.

U Bilješkama uz Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza se obavezno

daje pregled otpisanih potraživanja s opisom razloga, pregled otpisanih obveza s opisom

razloga, te se objašnjavaju značajnije promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza

(Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu i računskom planu,

NN 32/2011).

Bilješke nisu standardni izvještaj, što ukazuje da to da se sastavljaju u slobodnoj formi,

premda se u svakoj bilješki uz financijski izvještaj mora voditi računa da slijedi načela

potpunosti, jasnoće i preglednosti. Bilješke se predaju u Financijsku agenciju u papirnatom

obliku uz standardne izvještaje, odnosno ako postoji mogućnost elektroničkog potpisivanja

tada se bilješke mogu predati i kao PDF dokument potpisan naprednim elektroničkim

potpisom.

U nastavku se nalaze Bilješke uz financijske izvještaje Ekonomske i trgovačke škole Čakovec

za razdoblje od 01.01.-31.12.2011.godine.

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKA IZVJEŠĆA sa stanjem 31.12.2011.godine

BILJEŠKA 1.-obrazac BIL

U toku godine nije bilo većih ulaganja u adaptaciju školske zgrade. AOP 030 nabava knjiga

za školsku knjižnicu u iznosu od 20.105 kuna. AOP 218 manjak prihoda poslovanja iznosi

28.356 kuna do čega je došlo uslijed velike nenaplaćenosti prihoda od najma školske dvorane

156.130 kuna i visokih troškova za energente 475.669 kuna od čega je osnivač-županija

namirio 345.546 kuna. Razlika od 130.123 trebala bi se namiriti od najma sportske dvorane.

BILJEŠKA 2- obrazac PR-RAS

PRIHODI

Prihodi poslovanja u ukupnom iznosu od 9.431.274 (što je 4% više nego u 2010.godini)

iskazani na AOP 001 odnose se na prihode:

AOP 047 u iznosu od 9000 kuna obuhvaća pomoć od strane Ministarstva turizma za projekt

promocije zanimanja u turizmu. AOP 067 su prihodi od kamata u iznosu od 54 kune. Škola je

53

ostvarila prihode iskazane na AOP 096 u iznosu od 349.635 kuna koji se odnose na prihode

od priloga roditelja za troškove školovanja kao što je nabavka knjiga za školsku knjižnicu,

sredstva za školski športski klub, zatim sufinanciranje cijena usluga, naročito školske kuhinje

(276.225 kuna), fotokopiranje i duplikati svjedodžbi. Prihodi od obavljanja vlastite djelatnosti

u iznosu od 75.120 kuna koje je škola ostvarila obrazovanjem odraslih, te prihodi koje je

škola ostvarila od najma dvorane u iznosu od 109.154 kune iskazani su u zbirnom iznosu

AOP 110 te prihodi od tekućih donacija u iznosu od 2.358 kuna kao potpora maturantima,

iskazani su na AOP 111. Na AOP 115 evidentirani su prihodi od državnog proračuna i

proračuna županije u ukupnom iznosu od 8.885.953 kune (što je 4,5% više nego prošle

godine) za podmirenje izdataka za zaposlene i za prijevoz učenika s teškoćama u razvoju

doznačeno iz državnog proračuna ukupno 7.627.341 kunu, a za tekuće materijalne rashode i

investicijsko održavanje iz proračuna županije 1.258.612 kuna.

RASHODI

Rashodi poslovanja iskazani na AOP 132 u iznosu od 9.435.792 kn obuhvaćaju troškove s

najvećim stavkama na AOP 133 u iznosu od 7.648.187 kn koji se odnose na plaće i ostala

materijalna prava za zaposlene s pripadajućim doprinosima. Od materijalnih rashoda na AOP

145 u iznosu od 1.746.179 kn, veću stavku čine naknade troškova zaposlenih u iznosu od

499.567kn, od toga samo naknada za dolazak na rad, odnosno troškovi prijevoza iznose

429.771 kn.

AOP 151 rashodi za materijal i energiju iznose ukupno 1.031.441 kn od čega za uredski

materijal i ostali materijal otpada iznos od 72.965 kn, što se odnosi na literaturu, uredski

materijal, pedagošku dokumentaciju, sredstva za čišćenje i higijenu., rashodi za materijal i

sirovine AOP 153 iznose 306.744 kn, a najveći dio odnosi se na nastavni materijal, odnosno

papire i tonere u iznosu od 46.622 te namirnice za školsku kuhinju u iznosu od 260.122 kn.

AOP 154 rashodi za energiju iznose 475.669 kn, materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko

održavanje 156.521 kn (AOP 155), te sitni inventar 14.173 (AOP 156).

Osim navedenih troškova, u AOP 145 spadaju rashodi za usluge u iznosu od 175.347 kn, koji

se odnose na usluge telefona, pošte, komunalne usluge, zdravstvene i računalne usluge. Na

AOP 171 nalaze se ostali nespomenuti rashodi poslovanja u iznosu od 38.467 kn, koji sadrže

izdatke za članarine, maturalna putovanja, natjecanja i nagrade učenicima i razredima,

reprezentaciju za takmičenja, povjerenstva, školske ekskurzije i slično.

54

AOP 178 u iznosu od 13.422 kn odnose se na usluge platnog prometa i zatezne kamate. Na

AOP 221 iznos od 28.004 kn nalaze se izdaci za prijevoz učenika s teškoćama u razvoju.

Rashodi iskazani na AOP 303, u iznosu od 41.813 kn odnose se na nabavu računalne opreme,

opreme i namještaja za učionice, kabinete i urede te knjige za školsku knjižnicu.

Škola ima nenaplaćenih potraživanja od kupaca u iznosu od 156.130 kuna (AOP 250) koja se

odnose na potraživanja s osnove najma sportske dvorane. Stanje novčanih sredstava na žiro

računu i blagajni (AOP 610) zaključno s 31.12.2011.godine iznosi 40.297,22 kune.

BILJEŠKA 3- obrazac P-VRIO

Iskazana je promjena u vrijednosti obujma imovine, povećanje i smanjenje pod AOP 001 u

iznosu od 14.800 kn, a odnosi se na rashod osnovnih sredstava u iznosu od 10.868 kn i

donaciju knjiga za školsku knjižnicu u iznosu od 3.932 kn.

BILJEŠKA 4- obrazac OBVEZE

Obveze iskazane na AOP 001 iz prethodnog razdoblja 223.635 kn podmirene su u cijelosti.

Nepodmirene obveze AOP 036 iznose 284.131 kn, a odnose se na tekuće materijalne troškove

za mjesec prosinac, a dospijevaju početkom 2012.godine. Ovaj iznos sadrži i nepodmirenu

obvezu za bolovanje fond (HZZO) u iznosu od 84.337 kuna.

5.4. Bruto i neto plaće zaposlenika

Bruto plaće i naknade zaposlenika srednjih škola, čiji je osnivač Republika Hrvatska ili

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, financiraju se iz državnog proračuna. U

državnom proračunu osiguravaju se sredstva za financiranje školskih ustanova, između

ostalog i za :

· plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće

· ostala materijalna prava radnika ugovorena kolektivnim ugovorima kao što su pomoći,

otpremnine, jubilarne nagrade, regres za korištenje godišnjeg odmora, božićnica, dar

za dan sv.Nikole i drugo

55

Iz državnog proračuna ne financiraju se naknade za prijevoz na posao i s posla zaposlenika

srednjih škola, one se financiraju iz proračuna osnivača srednjih škola-jedinica područne

(regionalne) samouprave (Bahović, F.,2012:27).

Navedeni primjer pokazuje plaću profesora u srednjoj školi u 2011.godini sa visokom

stručnom spremom zaposlenog u području stručnih predmeta. Navedena osoba zaposlena je

na puno radno vrijeme i ima ugovor na neodređeno vrijeme. Radni staž navedene osobe je u

četvrtom mjesecu 2013.godine 7 godina, 1mjesec i 30 dana, odnosno dobiva povećanje plaće

s obzirom na staž od 2,5%. Bruto osnovica iznosi 5.108,84 kune. Koeficijent iznosi 1,4380,

odnosno osnovni koeficijent je 1,3220. U navedenom primjeru isključeni su odbici s osnove

kredita, odnosno odbitaka za sindikate i kredite, odnosno prikazana je neto plaća na koju se

još računaju odbici.

Tablica 12. Prikaz bruto i neto plaće zaposlenika Ekon. i trgovačke škole Čakovec za

3.mjesec 2011.godine

OPIS Iznos

Redovan rad (184 sata)

Honorarni rad (6 sati-uvećanje 150%) Dvosmjenski rad ( 88 sata-uvećanje 10%) BRUTO PLAĆA

7.346,51

349,34

341,58

8.037,43

Doprinos za MIO-I.stup (15%)

Doprinos za MIO-II.stup (5%)

1.205,61

401,87

DOHODAK 6.429,95

Iznos iskorištenih olakšica 1.800

Osnovica za porez 4.629,95

Iznos poreza

NETO PLAĆA

689,49

5.740,46

Izvor: izrada prema podacima iz obračunske liste za isplatu plaća Ekonomske i trgovačke

škole Čakovec

56

U slijedećem primjeru navedena je plaća istog djelatnika, ali u 2012.godini. Bruto osnovica

iznos 5.108,84, odnosno nije se promijenila od 2011.godine, koeficijent iznosi 1,4770, a

osnovni koeficijent 1,3290. Promijenio se i osobni odbitak, te u 2012.godini iznosi 2.200

kuna. Povećanje plaće s obzirom na staž u 2012.godini, za navedenu osobu iznosi 3%.

Tablica 13. Prikaz bruto i neto plaće zaposlenika Ekonomske i trgovačke škole Čakovec za

3.mjesec 2012.godine

OPIS Iznos

Redovan rad (176 sata)

Honorarni rad (6 sati-uvećanje 150%) Dvosmjenski rad (64 sata-uvećanje 10%) BRUTO PLAĆA

8.146,68

351,19

249,73

8.146,68

Doprinos za MIO-I.stup (15%)

Doprinos za MIO-II.stup (5%)

1.222,00

407,33

DOHODAK 6.517,35

Iznos iskorištenih olakšica 2.200

Osnovica za porez 4.317,35

Iznos poreza

NETO PLAĆA

793,34

5.724,01

Izvor: izrada prema podacima iz obračunske liste za isplatu plaća Ekonomske i trgovačke

škole Čakovec

Razlika u iznosu bruto plaće u 2011. i 2012.godini je stotinjak kuna, odnosno u 2012.godini je

stotinjak kuna veća bruto plaća, premda je navedena osoba imala manje radnih sati u odnosu

na 2011.godinu. Veća bruto plaća pripisuje se povećanju koje se dobiva s obzirom na godine

staža (3%). U konačnici je neto plaća nešto niža, premda se osobni odbitak povećao sa 1.800

na 2.200 kuna, ali je veći iznos poreza u 2012.godini.

57

6. ZAKLJUČAK

Javni sektor koji je nastao radi zadovoljenja javnih potreba, treba omogućiti zajednici

školovanje, koje zasigurno spada u jednu od najvažnijih potreba, naročito za razvitak

zajednice i društva općenito. Društvo se treba temeljiti na zajedništvu i pripadanju, stoga je

nužno spomenuti postojanje središnje države te lokalnih jedinica, koje društvu omogućuju

pripadnost. Središnju državu čine proračunski korisnici i izvanproračunski korisnici državnog

proračuna. Proračunski korisnici su sva državna tijela, ustanove, proračunski fondovi i mjesne

samouprave čiji se rashodi za zaposlene i/ ili materijalni rashodi osiguravaju, odnosno

namiruju izravno iz državnog proračuna.

Osim središnje države, sektoru opće države u Republici Hrvatskoj pripadaju i sektori

regionalnih i lokalnih vlasti, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su općine, gradovi i županije čija tijela

obavljaju funkcije i zadaće, odnosno čine područnu/regionalnu razinu vlasti. Osnovni razlog

postojanja lokalnih jedinica vlasti je briga o zadovoljenju lokalnih javnih potreba, što je i

razumljivo, iz razloga što središnja vlast ne može izravno promatrati i pomagati sve one

lokalne potrebe, koje lokalne jedinice mogu pratiti i mogu pomagati. Osim zadovoljenja

lokalnih potreba, ograničeni proračun središnje države je zapravo i dodatni razlog prijenosa

ovlasti za određene javne funkcije na lokalne jedinice vlasti.

Sve navedeno je nepobitno utjecalo na decentralizaciju, odnosno na odnos između centralnih i

lokalnih jedinica vlasti u kojem je na niže razine vlasti prenesen dio poslova, ali su niže razine

zapravo i „dobile“ određenu samostalnost u financiranju određenih izdataka. Decentralizacija

je za Republiku Hrvatsku predstavljala proces koji se nikako nije mogao izbjeći, naročito

zbog toga što je postojala povećana potreba za racionalizacijom, odnosno efektivnijim

upravljanjem javnim financijama i radi povećane svijesti stanovništva koje je postalo aktivnije

u rješavanju „lokalnih“ pitanja.

Javni sektor je postao decentralizirani početkom srpnja 2001.godine, kada se na temelju

zakona koje je izglasao Hrvatski sabor, započelo s prijenosom funkcija, odnosno troškova s

države na gradove ili županije, te se zapravo i osiguravaju sredstva za provođenje funkcija.

Decentralizirane funkcije prenose se do razine županije odnosno do gradova koji su dostigli

određenu sposobnost vlasti da prikuplja prihode iz vlastitih izvora te da financira javne

58

usluge. Oni gradovi koji ne bi mogli izvršavati svoje obveze s obzirom na svoj fiskalni

kapacitet, županije preuzimaju dijelove izdataka za prenesene funkcije.

Model decentralizacije javnih funkcija koji je primijenila Republika Hrvatska, podrazumijeva

način da se rashodi za plaće i doprinose poslodavaca u osnovnom i srednjem školstvu,

zdravstvu, socijalnoj zaštiti te dio tekućih rashoda u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti

djelomično osiguravaju iz državnog proračuna, a ostatak materijalnih rashoda koji

prvenstveno obuhvaća rashode za tekuće održavanje i kapitalne investicije prenesen na

lokalne jedinice, pretežito na županije.

Srednjoškolsko obrazovanje također je obuhvaćeno procesom decentralizacije. Djelatnost

srednjeg školstva obuhvaća različite oblike i vrste odgoja i obrazovanja, osposobljavanja i

usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi. Svaki pojedinac može prema jednakim uvjetima i prema vlastitim

sposobnostima, nastaviti nakon osnovnog osmogodišnjeg obrazovanja stjecati znanja i

sposobnosti za rad i nastavak školovanja, što omogućuje hrvatski sustav obrazovanja. Osim

nastavka školovanja i ulaska na tržište rada, nude se unutar srednjoškolskog obrazovanja i

programi osposobljavanja i usavršavanja, koji zapravo obuhvaćaju srednjoškolsko

obrazovanje odraslih koje obuhvaća programe namijenjene stjecanju srednje školske ili

srednje stručne spreme, niže stručne spreme ili programe prekvalifikacija.

Srednjoškolske institucije, kao korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave obavezne su primjenjivati državno računovodstvo kao i ostali subjekti koji

spadaju u obuhvat opće države, stoga imaju i niz propisa koje moraju poštivati. Osnova za

poslovanje sukladno zakonima čini niz proračuna, između ostalog: Zakon o proračunu,

Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, Pravilnik o financijskom

izvještavanju u proračunskom računovodstvu te Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i

izvanproračunskih korisnika te o načinu vođenja registra. Osim propisa sa područja

računovodstva proračuna, srednjoškolska ustanova svoje poslovanje mora temeljiti u skladu

sa zakonskom regulativom koja je propisana za srednjoškolske ustanove.

Najvažnija posebnost računovodstvenog poslovanja u srednjoškolskim ustanovama je

zasigurno prilagođeni koncept nastanka događaja, odnosno priznavanje prihoda na temelju

priljeva novčanih sredstava, te priznavanje rashoda na temelju nastanka događaja neovisno o

plaćanju.

59

Shodno tome da su srednjoškolske ustanove korisnici i državnog proračuna i proračuna

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, važno je napomenuti da se najveći iznos

izdataka, odnosno rashoda za zaposlene podmiruje iz državnog proračuna, a da se svi

„tekući“, odnosno materijalni rashodi i rashodi za nabavu nefinancijske imovine financiraju iz

proračuna lokalnih jedinica.

Zakon o proračunu i Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu propisuju

obvezu sastavljanja poslovnih knjiga i to: dnevnika, glavne knjige i pomoćnih knjiga za sve

proračunske korisnike. Dnevnik je knjiga u koju se unose poslovne promjene slijedom

vremenskog nastanka. Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih

promjena i transakcija nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i

rashodima. Pomoćnim poslovnim knjigama smatraju se analitičke knjigovodstvene evidencije

stavki koje su u glavnoj knjizi iskazane sintetički i druge pomoćne evidencije za potrebe

nadzora i praćenja poslovanja

Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, obvezuje proračunske

korisnike na sastavljanje financijskih izvještaja propisanog oblika i sadržaja, stoga su

srednjoškolske ustanove obavezne sastaviti i u određenom vremenskom razdoblju podnijeti

financijske izvještaje nadležnim institucijama. Institucije kojima su škole obavezne podnijeti

financijske izvještaje su lokalna jedinica kojoj pripadaju, područni ured Financijske agencije,

Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, te nadležnom područnom uredu Državnog ureda

za reviziju. Financijski izvještaji koje su dužni predati su: Bilanca, Izvještaj o prihodima i

rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i

obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke.

Računovodstvo u sklopu srednjoškolskih ustanova ima osim svega navedenog i obvezu

donošenja Financijskog plana i procjena za buduća razdoblja, koje obavezno mora odobriti

Školski odbor, te djelovati sukladno tome. Postoji obaveza potvrđivanja izmjena i dopuna

financijskome planu, što također mora odobriti Školski odbor. Stoga računovodstvo kao

djelatnost unutar škole mora djelovati u skladu sa zakonima i rokovima, istinito i

vjerodostojno prikazivati sve nastale promjene, te omogućavati internim, ali i eksternim

korisnicima informacija uvid u računovodstveno poslovanje.

60

LITERATURA

1.) KNJIGE:

1.) Jakir Bajo, I., Cutvarić, M., Karačić, M., Maletić, I., Nikić, J., Vašiček, D.: Primjena

računskog plana proračuna i poreznih propisa 2011./2012., Hrvatska zajednica računovođa i

financijskih djelatnika, Zagreb, 2011.

2.) Bičanić, N. i suradnici: Proračunsko računovodstvo, Primjena Računskog plana s

primjerima knjiženja, TEB-Poslovno savjetovanje, Zagreb, 2011.

3.) Jakir, I., Maletić, I.: Proračunsko računovodstvo, Informator, Zagreb, 2001.

4.) Bajo, A., Jurlina Alibegović, D.: Javne financije lokalnih jedinica vlasti, Školska knjiga,

Zagreb, 2008.

5.) Vašiček, D.: Računovodstvo proračuna, Skripta za internu upotrebu studenata, EFRI,

2009.

6.) Bajo, A. i suradnici: Proračunski vodič za građane, Institut za javne financije, Zagreb,

2009.

7.) Ott, K. i suradnici: Decentralizacija i sudjelovanje građana na lokalnoj razini, Smjerokaz,

Zagreb, 2002.

8.) Ott, K.: Javne financije u Hrvatskoj, Institut za javne financije, Zagreb, 2007.

9.) Bajo, A.: Proračunski sustav-ornament ili sredstvo upravljanja državnim financijama,

Institut za javne financije, Zagreb, 2006.

10.) Bratić, V.: Odlučivanje o lokalnim proračunima-između sna i jave, Institut za javne

financije, Zagreb, 2008.

2.) ČASOPISI:

1.) Jakir Bajo, I.: Godišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna za 2012. godinu, Riznica-

časopis za računovodstvo, reviziju, financije i pravo u sustavu proračuna i neprofitnom

sektoru, broj 1/2013

2.) Nikić, J.: Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine u sustavu proračuna, Riznica-časopis za

računovodstvo, reviziju, financije i pravo u sustavu proračuna i neprofitnom sektoru, broj

1/2013

61

3.) Maletić, I., Jakir Bajo, I., Vašiček, D.: Izjava i Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, Riznica-

časopis za računovodstvo, reviziju, financije i pravo u sustavu proračuna i neprofitnom

sektoru, broj 1/2012

4.) Zuber, M.: Evidencija radnog vremena za radnike školskih ustanova, Riznica-časopis za

računovodstvo, reviziju, financije i pravo u sustavu proračuna i neprofitnom sektoru, broj

1/2012

5.) Maletić, I., Jakir Bajo, I.: Novosti u sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i

Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, Riznica-časopis za računovodstvo, reviziju, financije i

pravo u sustavu proračuna i neprofitnom sektoru, broj 11/2012

6.) Bahović, F.: Bruto plaće učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama, Riznica-

časopis za računovodstvo, reviziju, financije i pravo u sustavu proračuna i neprofitnom

sektoru, broj 11/2012

7.) Nikić, J.: Popis imovine i obveza u sustavu proračuna, Riznica-časopis za računovodstvo,

reviziju, financije i pravo u sustavu proračuna i neprofitnom sektoru, broj 12/2012

8.) Milčić, I.: Čuvanje poslovnih knjiga i financijskih izvještaja proračunskih korisnika i

neprofitnih organizacija, Riznica-časopis za računovodstvo, reviziju, financije i pravo u

sustavu proračuna i neprofitnom sektoru, broj 4/2012

9.) Bratić, V.: Analiza sustava zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru, Institut za javne

financije, Zagreb, 2010.

Dostupno na: http://www.nsz.hr/datoteke/09-10/Analiza%20sustava%20zaposlenih.pdf

10.) Bajo,A., Bronić, M.: Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj: problemi fiskalnog

izravnanja, Financijska teorija i praksa 28, 2004.

Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak=5722

11.) Ott, K., Bajo, A., Pitarević, M.: Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj, Radovi s

konferencije, Institut za javne financije, Zagreb, 2002.

Dostupno na: http://www.ijf.hr/hr/konferencije/fiskalna-decentralizacija-u-hrvatskoj/244/

12.) Lukeš Petrović, M.: Decentralizacija funkcija javnog sektora s državne razine na jedinice

lokalne i područne(regionalne) samouprave i fiskalna decentralizacija, Hrvatska javna uprava,

2002.

Dostupno na :http://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje_files/2002-

1%2006%20Lukes%20Petrovic.pdf

62

3.) OSTALI IZVORI:

1.) Zakon o proračunu, Narodne novine, br.87/08

2.) Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, Narodne novine,

br. 32/11

3.) Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, Narodne novine, br. 114/10

4.) Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Narodne novine, br.87/08

5.) www.mzos.hr

6.) www.propisi.hr

7.) www.mfin.hr

8.) www.ijf.hr

9.) www.ets.hr

63

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1. Financiranje javnih rashoda za decentralizirane funkcije 12.

2. Osnovna struktura Računskog plana 26.

3. Sadržaj računskog plana po razredima 26.

4. Rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga i

financijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika

35.

5. Skraćeni financijski plan za 2011.god i procjene za 2012. i 2013.godinu

41.

6. Financijsko izvješće ostvarenih prihoda u 2011.godini 43.

7. Financijsko izvješće ostvarenih rashoda u 2011.godini 44.

8. Skraćena bilanca Ekonomske i trgovačke škole Čakovec za razdoblje od 01.01. do 31.12.2011.godine

46. i 47.

9. Skraćeni Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i izdacima za razdoblje od 01.01. do 31.12.2011.godine

48. i 49.

10. Skraćeni Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza za razdoblje od 01.01.2011.-31.12.2011.godine

50.

11. Skraćeni Izvještaj o obvezama za razdoblje od 1.listopada do 31.prosinca 2011.godine

51.

12. Prikaz bruto i neto plaće zaposlenika Ekon. i trgovačke škole Čakovec za 3.mjesec 2011.godine

55.

13. Prikaz bruto i neto plaće zaposlenika Ekonomske i trgovačke škole Čakovec za 3.mjesec 2012.godine

56.

POPIS SLIKA

Redni broj Naslov slike Stranica

1. Pregled popunjavanja bilance (stupci) na obrascu BIL 30.

POPIS SHEMA

Redni broj Naslov sheme Stranica

1. Javni sektor prema GFS 8.

2. Institucionalni obuhvat javnog sektora u Republici Hrvatskoj 9.

3. Raspodjela javnih funkcija prema razinama vlasti 10.

64

POPIS PRILOGA

Redni broj Naslov priloga Obrazac

1. Bilanca BIL

2. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima PR-RAS

3. Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i

obveza

P-VRIO

4. Izvještaj o obvezama OBVEZE

5. Financijski plan

6. Financijsko izvješće prihoda i rashoda za 2011.godinu

7. Obračunske isprave za isplatu plaće za 3.mjesec 2011. i

2012.godine

8. Referentna stranica

65

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom „RAČUNOVODSTVO

SREDNJOŠKOLSKE USTANOVE“ izradila samostalno pod voditeljstvom prof.dr.sc.

Davora Vašičeka, a pri izradi diplomskog rada pomagala mi je i asistentica Ana Marija

Sikirić. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke,

teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na

uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica:

Maja Genc