3. CILJEVI I ZNAAJ RAUNOVODSTVENIH POLITIKA3.1. Pojam i znaaj raunovodstvenih politika

Zadovoljenje visokih informacijskih potreba preduzea, kao uvjeta za uspjeno poslovno odluivanje, ne moe se ni zamisliti bez kvalitetene infarmacijske podloge. Nezavisno od toga kako je oblikovan informacijski sustav pojedinog poduzea, velik dio informacija o financijskom poloaju, uspjenosti poslovanja i novanim tokovima izviru iz raunovodstvenog informacijskog sustava, odnosno iz njegovog konanog proizvoda materijaliziranog u financijskim izvjetajima. U postupku sastavljanju i prezentiranju financijskih izvjetaja bile su ukljuene razliite metode i postupci koji imaju razliit utjecaj na iskazane vrijednosti u financijskim izvjetajima. Upravo je izbor tih metoda i postupaka podruje djelovanja raunovodstvenih politika. Sam pojam raunovodstvenih politika znaajnije se pojavio 50-ih godina u SAD-u zahvaljujui strukovnim organizacijama koje djeluju na podruuju raunovodstvene profesije. Jedna od njih je i Odbor za raunovodstvene standarde (FASB Financial Accounting Standards Bord) koji raunovodstvene politike definira na sljedei nain: "raunovodstvene politike predstavljaju specifina naela i metode koje je menadment izabrao u cilju realnog prikazivanja financijskog poloaja, promjena financijskog poloaja i rezultata poslovanja i koja su u skladu s opeprihvaenim raunovodstvenim naelima"[footnoteRef:1]. [1: ager, K: Utjecaj raunovodstvenih politika na financijski poloaj i uspjenost poslovanja, doktrorska dizertacija, Zagreb 2003]

Prema MRS-u 1 ''raunovodstvene politike su :posebna naela, osnove, dogovori, pravila i praksa koje primjenjuje subjekt pri sastavljanju i prezentiranju financijskih izvjetaja"[footnoteRef:2]. [2: Meunarodni raunovodstveni standard 1]

Iz prethodnih definicija razvidno je da raunovodstvene politike izabire menadment poduzea u skladu s raunovodstvenim naelima, te da se izborom i primjenom raunovodstvenih politika utjee na procjenu bilannih pozicija, to znai da se njima moe svjesno utjecati na vrijednost pozicija financijskogh izvjetaja.Naime, raunovodstvena regulativa obino doputa primjenu razliitih metoda i postupaka procjene pozicija financijskih izvjetaja to rezultira i razliitim vrijednostima osnovnim elemenata izvjetaja-imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i financijskog rezultata. Iz tog razloga mora se vodit rauna koje su raunovodstvene metode i postupci primjenjeni i kakav je njihov utjecaj na financijski izvjetaj. Koje e metodu procjene poduzee odabrati ovisi o metodama koje su navedene u raunovodstvenim standardima i zakonskim propisima. I jedni i drugi sastavni su dio normativnog okvira raunovodstva i predstvaljaju detaljnu razradu raunovodstvenih naela i pretpostavke[footnoteRef:3]. [3: ager, K.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia d.o.o.. Zagreb, 2008.]

Drugim rijeima, zavisno od odabrane metode, odnosno raunovodstvenog postupka uz iste uvjete poslovanja moe se iskazati razliiti financijski rezultat.Prema tome, problematika procjene bilannih pozicija temeljno je i krucijalno pitanje raunovodstvenih, odnosno bilannih politika[footnoteRef:4]. Upravo u tome se i oituje znaaj raunovodstvenih politika, jer kao to je reeno, raunovodstvene politike mogu imati utjecaj na izvjetavanje, tj. financijske izvjetaje usmjerene vanjskim korisnicima, ali i na interno izvjetavanje usmjereno internim korisnicima. Oni koji sastavljaju interne izvjetaje koriste se podacima iz raunovodstvenog sustava koncipiranog upravo na raunovodstvenim propisima i u okviru njih ponuenim raunovodstvenim politikama. Iz toga razloga treba biti svjestan utjecaja raunovodstvenih politika na poslovni rezultat, gdje do promjena u poslovnom rezultatu moe doi zbog izmjena na podruju raunovodstvenih politika, a ne zbog poveanja ili smanjenja aktivnosti poduzea. [4: ager, K.Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia d.o.o.. Zagreb, 2008.]

3.2. Povezanost raunovodstvenih politika s raunovodstvenim pretpostavkama, naelima i standardimaKao to je spomenuto, raunovodstvene politike izabire menadment poduzea u skladu s raunovodstvenim naelima. To znai da je problematika procjene bilannih pozicija vezana uz koncepcijski okvir raunovodstvenog izvjeivanja pri emu vanu ulogu imaju raunovodstvene pretpostavke i raunovodstvena naela.Zbog toga je izuzetno vano da financijski izvjetaji budu sastavljeni u skladu sa odreenim pravilima koja bi u uvjetima ope globalizacije bila iroko prihvaena. Ta pravila su definirana okvirom financijskog izvjeivanja, a njihovo ishodite je sadrano u raunovodstvenim naelima i pretpostavkama(konceptima).Prilikom raunovodstvenog procesiranja informacija u svrhu sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja raunovodstvenim naelima i pretpostavkama utvruju se osnovne karakteristike i koncepcija raunovodstva koja mora biti ugraena u raunovodstvene metode i postupke[footnoteRef:5]. [5: Tuek, B.: Raunovodstvene pretpostavke i raunovodstvena naela [online], dostupno na]

Pritom, opeprihvaeni koncepti predstavljaju odreene pretpostavke, odnosno teoretske osnove za interpretiranje financijskih izvjetaja, dok opeprihavaena naela pomau u procjeni, biljeenju i izvjeivanju o poslovnim aktivnostima[footnoteRef:6]. [6: ager, K; Vaiek, V; ager, Lj: Raunovodstvo za neraunovoe, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2001]

Premda, kao to je istaknuto, ne postoji jedinstveni i potpuni popis raunovodstvenih pretpostavki i naela, moemo rei da je suvremeno financijsko izvjeivanje utemeljeno na tzv. koncepcijskim okvirima, a najpoznatiji su oni koje su ustanovile dvije najznaajnije nezavisne institucije koje donose i kontinuirano razvijaju raunovodstvene standarde: FASAB (Financial Accoounting Standards Board) i IASB(International Accounting Standards Comittee). Opeprihvaena raunovodtvena naela sastoje se od[footnoteRef:7]: [7: ager, K; Vaiek, V; ager, Lj: Raunovodstvo za neraunovoe, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2001]

opeprihvaenih koncepata,opeprihvaenih naela, iopeprihvaenih proceduraTako u opeprihvaena koncepte tj. pretpostavke spadaju:Koncept poslovnog subjekta, koncept stvarnog kontinuiteta, koncept stabilne valute tekoncept odreenog vremana, dok u opeprihvena naela spadaju; naelo nabavne vrijednosti, naelo objektivnosti, naelo realizacije, naelo sueljavanja prihoda i rashoda, naelo materijalnosti, naelo potpunosti, naelo konzistentnosti te naelo opreznosti[footnoteRef:8]. [8: ager, K; Vaiek, V; ager, Lj: Raunovodstvo za neraunovoe, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2001]

S druge strane Meunarodni komitet za raunovodstvene standarde usvojio je sljedee temeljne raunovodstvene pretpostavke[footnoteRef:9]: [9: Meunarodni raunovodstveni standard 1]

a) Neogranienost vremena poslovanja b) Dosljednost c) Nastanak dogaaja Temeljne pretpostavke podrazumijevaju vremenski neogranieno poslovanje tj da e subjekt nastaviti s poslovanjem te da ne postoji ni namjera ni potreba likvidacije ili znaajnog smanjenja opsega poslovanja. Prihodi i trokovi utvruju se prema nastanku dogaaja to jest priznaju se kad su zaraeni, kad su nastali (a ne kad je novac primljen ili isplaen), a unose se u financijske izvjetaje razdoblja na koje se odnose. Pritom se raunovodstvene politike trebaju dosljedno primjenjivati iz razdoblja u razdoblje.

Kod sastavljanja financijskih izvjetaja u skladu s Meunarodnim ali i Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja osim temeljnih pretpostavki i naela poduzetnik uvaava i kvalitativna obiljeja financijskih izvjetaja. etiri su kvalitativna obiljeja i to: razumljivost, vanost, pouzdanost i usporedivost[footnoteRef:10]. Koncepcijski okvir FASB-a razlikuje dvije razine kvalitete financijskih izvjetaja: primarnu i sekundarnu. Primarnu kvalitetu raunovodstvenih informacija odreuju relevantnost (vanost) i pouzdanost. [10: Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvjeivanja]

Na razini sekundarne kvalitete, korisna je ona raunovodstvena informacija koja zadovoljava kriterije usporedivosti i dosljednosti.Kvalitativna obiljeja su znaajke koje informaciju predoenu u financijskim izvjetajima ine upotrebljivom za korisnike. Ukratko, informacije prezentirane u financijskim izvjetajima moraju biti razumljive korisnicima, trebaju biti takve da na pouzdan(nepristran) i vjeran nain mogu utjecati na ekonomske odluke korisnika, te moraju biti usporedive kroz razliita razdoblja izvjetavanja. Drugim rijeima, informacije prikazane u financijskim izvjeima trebaju korisnicima omoguiti da procijene prole, sadanje ili budue dogaaje. Zahtjevi koji se postavljaju u vezi s kvalitetom raunovodstvenih informacija osnova su za daljnju razradu raunovodstvenih naela i raunovodstvenih standarda. Na osnovu raunovodstvenih naela utvruju se i donose raunovodstveni stadardi , a upravo raunovodstveni standardi ine podlogu za izbor i primjenu raunovodstvenih politika. Osim temeljnih pretpostavki te potivanja kvalitativnih obiljeja financijskih izvjetavanja, poduzetnik treba sastaviti svoje financijske izvjetaje po naelima[footnoteRef:11]:dosljednog prezentiranja, znaajnosti i saimanja te prijeboja.Meunarodni raunovosdtveni standardi istiu da prilikom izbora i primjene odgovarajuih raunovodstvenih politika i sastavljanja financijskih izvjetaja managemenet se treba drati ovih triju kriterija[footnoteRef:12]: razboritost, sutina vanija od oblika. i znaajnost. [11: Hrvatski standardi financijskog izvjeivanja] [12: to.9 MRS]

Tablica: Usporedni prikaz raunovodstvenih pretpostvaki i naela po razliitim standardimaMSFIGAAPHSFI

PRETPOSTAVKENeogranienost vremena poslovanjaNastanak dogaajaKoncept poslovnog subjekta, koncept stvarnog kontinuiteta, koncept stabilne valute te koncept odreenog vremanaNeogranienost vremena poslovanjaNastanak dogaaja

KVALITATIVNA OBILJEJAKvalitativna obiljeja: razumljivost ,vanost, znaajnost , pouzdanost , vjerno predoavanje , prevaga biti nad formom, neutralnost , opreznost, potpunost i usporedivost Primarnu kvaliteta: relevantnost (vanost) i pouzdanost. sekundarna kvaliteta: usporedivosti i dosljednosti.Kvalitativna obiljeja : razumljivost, vanost, pouzdanost,usporedivost, opreznost, potpunost

OSTALA NAELAU opeprihvena naela spadaju; naelo nabavne vrijednosti, naelo objektivnosti, naelo realizacije, naelo sueljavanja prihoda i rashoda, naelo materijalnosti, naelo potpunosti, naelo konzistentnosti,naelo opreznosti

Ostala naela:dosljednog prezentiranja, znaajnosti i saimanja te prijeboja.

Ograniavajua naela[footnoteRef:13]: [13: ograniavajua naela se spominu HSFI-u iz 2006, al ne i u HSFI-u 2008]

pravodobnost, ravnotea izmeu koriti i troka, ravnotea izmeu kvalitativnih obiljeja, fer prezentiranje

Izvor: Izrada autoraOd nabrojenih raunovodstvenih naela koja je potrbno uvaavati prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjea, na podruje procjene bilannih politika a, time i na izbor i primjenu raunovdstvenih politika, posebnu vanost imaju: naelo nabavne vrijednosti, naelo sueljavanja prihoda i rashoda, naelo relizacije i naelo dosljednosti, te skupina naela koja u odreenim sluajevima nastupaju ograniavajue spram gore navednih naela kao to su naelo opreznosti i naelo materijalnosti. Naelo nabavne vrijednosti utvruje osnovicu za utvrivanje nabavne vrijednosti kao stvarni novani izdatak koji je nastao ili e nastati zbog plaanja obveze pri nabavi neke imovine[footnoteRef:14]. Naelo nabavne vrijednosti referira se na dva oblika imovine: na kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu koja se nabavlja na tritu. Ona dakle obuhvaa imovinu koja e postupno prenositi svoju vrijednost na uinke tijekom buduih razdoblja(dugotrajna imovina), kao i na imovinu ija vrijednost izravno tereti rashode razdoblja u kojem su trokovi nastali. Naelo troka nabave, u velikoj mjeri, proizlazi iz naela objektivnosti koje nalae da financijski izvjetaji budi sastavljeni na temelju objektivnih podataka koji su dokumentirani. Stoga pristae ovog naela navode da je za meusobno povjerenje raunovodstvenih obveznika koji prezentiraju financijska izvjea i korisnika, vano da se imovina i obveze priznaju na osnovu obavljenih transakcija. [14: Tuek, B.: Raunovodstvene pretpostavke i raunovodstvena naela [online], dostupno na]

Jedno od vrlo znaajnih raunovodstvenih naela kojima se regulira vrednovanje bilannih pozicija je naelo sueljavanja prihoda i rashoda(poznato jo kao i naelo uzronosti). Kao to se moe zakljuiti iz samog naziva naela, ono pretpostavlja uzrono-posljedinu vezu izmeu prihoda i rashoda. Naelo uzronosti zahtijeva da se prihodima suele rashodi koji sudjeluju u generiranju tih prihoda[footnoteRef:15]. Naime, iz pretpostavke da se svako troenje sredstava vri s namjerom ostvarivanja koristi, proizlazi da se utroena sredstva u obraunskom razdoblju moraju dovesti u vezu s koristima koje su proizale iz tih troenja. Naelo realizacije je usko povezano s naelom uzronosti i zajedno tvore podlogu za priznavanje prihoda. Sukladno ovom naelu prihodi i trokovi utvruju se prema nastanku dogaaja to jest priznaju se kad su nastali (a ne kad je novac primljen ili isplaen[footnoteRef:16]. [15: Meigis & Meigis: Raunovodstvo, temelj poslovnog odluivanja, Mate d.o.o.,Zagreb, 1999] [16: Meigis & Meigis: Raunovodstvo, temelj poslovnog odluivanja, Mate d.o.o.,Zagreb, 1999]

U drugu skupinu naela spadaju naela koja u odreenim sluajevima nastupaju ograniavajue spram gore navednih naela. To su naelo materijalnosti(znaajnosti) i neelo opreznosti (razboritosti). Naelo znaajnosti doputa da se zanemare ostala naela koja se odnose na stavke koje nisu znaajne, odnosno imaju malu vrijednost za donositelje odluka. Tipian primjer je postupanje s imovinom male nabavne vrijednosti za koju se ne zahtijeva amortizacija, ve se obino odmah terete rashodi (ponitavanje naela realizacije)[footnoteRef:17]. Ovo naelo je u uskoj vezi s naelom ravnotee izmeu koristi i troka koje podrazumijeva da koristi proizale iz informacija trebaju premaiti trokove njihova stvaranja.Tako bi koristi od amortiziranja uredskog materijala bile beznaajne za korisnike ali bi se "troak" tako prikazanih informacija odrazio na "distorziju" financijskih izvjetaja. [17: Meigis & Meigis: Raunovodstvo, temelj poslovnog odluivanja, Mate d.o.o.,Zagreb, 1999]

Opreznost je vrlo vano naelo kad je posrijedi neizvjesnost oko raunovodstvene procjene. Naime, ukoliko postoji sumnja vezana uz procjenu vrijednosti imovine ili uz realizaciju dobitaka potrebno je iskazati nepovoljniju opciju po financijski poloaj. Drugim rijeima, ono zahtijeva da se u uvjetima neizvjesnosti poslovanja dobici ne precjenjuju a, gubici ne podcjenjuju. Meutim, naelo opreznosti ne opravdava namjerno podcjenjivanje imovine i prihoda, odnosno namjerno precjenjivanje obveza i rashoda. Takvom zloupotrebom naela opreznosti stvorit e se tihe priuve, odnosno skriveni gubici[footnoteRef:18]. [18: ager, K..: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia d.o.o.. Zagreb, 2008.]

Na koncu jo treba spomenuti naelo fer prezentiranja.Naime primjena glavnih kvalitativnih obiljeja i primjerenih raunovodstvenih standarda obino rezultira s financijskim izvjetajima koji sadre ono to se openito razumijeva kao istinit i fer prikaz, ili kao fer prezentiranje takvih informacija[footnoteRef:19]. [19: MSFI, Narodne novine 140/06, Zagreb, 2006]

Raunovodstveni standardi detaljna su razrada raunovodstvenih naela i ine jednu od osnovnih raunovodstvenih regulativa, te su ujedno podloga za izbor i primjenu raunovodstvenih politika.

3.3. Donoenje, objava i podruja primjene raunovodstvenih politika

U suvremenim uvjetima poslovanja vanost upravljanja zauzima sve znaajnije mjesto u poduzeu, uz pravovremenu informaciju. Veliki dio pravovremenih informacija je zapisan u raunovodstvu odnosno u financijskim izvjetajima. Financijski izvjetaji su konani proizvod raunovodstvenog procesa u koji su ugraene odabrane raunovodstvene politike. Koje raunovodstvene politike e odabrati poduzee ovisi o viim ciljevima odreenim poslovnom politikom. Poslovnom politikom se odreuju pravci poslovanja poduzea, definira se osnovna svrha postojanja poduzea, te se definiraju ciljevi i naini za ostvarivanje tih ciljeva. To predstavlja jedinstven skup i zajednitvo pojedinanih politika u poduzeu. U tom kontekstu se promatra i mjesto raunovodstvenih politika unutar poslovne politike. Kriterije za izbor i mijenjanje raunovodstvenih politika, zajedno s raunovodstvenim postupkom i objavljivanjem promjena raunovodstvenih politika, promjena raunovodstvenih procjena i ispravljanja pogreaka propisuje MRS-8-, odnosno HSFI 3 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena, pogreke.Pri izboru raunovodstvenih politika menadment poduzetnika treba potovati Hrvatske standarde financijskog izvjetavanja, odnosno meunarodne standarde financijskog izvjeivanja koji su primjenjivi na tu transakciju. U vrlo rijetkim sluajevima, kada menadment zakljui da bi sukladnost sa zahtjevom nekoga Hrvatskog standarda financijskog izvjetavanja bila proturjena cilju financijskih izvjetaja, poduzetnik e odstupiti od tog zahtjeva na predvien nain[footnoteRef:20]. Pritom poduzetnik treba objaviti da se postupilo u skladu s primjenjivanim standardima, osim to se odstupilo od odreenog zahtjeva kako bi se postiglo fer prezentiranje. [20: HSFI 3]

U sluaju kada ne postoji Hrvatski standard financijskog izvjetavanja, odnosno meunarodni standard financijskog izvjeivanja primjenjiv na transakciju i druge dogaaje, menadment e pri sastavljanju i primjenjivanju raunovodstvenih politika prosuditi i izabrati one raunovodstvene politike koje osiguravaju[footnoteRef:21]: [21: HSFI 3]

a. informacije koje su vane i potrebne korisniku pri donoenju ekonomskih odluka; b. pouzdane informacije tako da financijski izvjetaji: vjerno predouju financijski poloaj, financijsku uspjenost i novane tokove poduzetnika; odraavaju ekonomsku bit transakcija, drugih dogaaja i uvjeta, a ne samo zakonsku formu; budu neutralni i nepristrani; budu temeljeni na opreznosti; i potpuni su u svim vanim aspektimaKao rezultat nesigurnosti, velik broj stavaka u financijskim izvjetajima nije mogue tono mjeriti (npr. sumnjiva i sporna potraivanja, zastarjele zalihe, fer vrijednost financijske imovine ili obveza, vijek upotrebe imovine, obveze temeljem jamstva), ve se mogu samo procijeniti. To znai da je koritenje razumnih procjena bitan dio sastavljanja financijskih izvjetaja i ne umanjuje njihovu pouzdanost.. Procjena e se moda morati promijeniti ako nastupe promjene okolnosti na kojima se temeljila ili kao rezultat novih informacija ili veeg iskustva. Po svojoj prirodi promjena procjene ne odnosi se na prethodna razdoblja i nije ispravljanje pogreke[footnoteRef:22]. [22: HSFI 3]

Takoer, mogu nastati pogreke u vezi s priznavanjem, mjerenjem, prezentiranjem ili objavljivanjem elemenata financijskih izvjetaja. Mogue pogreke tekueg razdoblja i Pogreke prethodnog razdoblja. Pogreke otkrivene u tom razdoblju ispravljaju se prije nego to se financijski izvjetaji odobre za izdavanje. Meutim, znaajne pogreke se ponekad ne otkrivaju prije kasnijeg razdoblja, i tada se te pogreke prethodnog razdoblja ispravljaju u usporednim informacijama prezentiranim u financijskim izvjetajima za ta kasnija razdoblja.Pogreke prethodnog razdoblja su znaajna izostavljanja iz financijskih izvjetaja ili znaajna pogrena prikazivanja u financijskim izvjetajima poduzetnika za jedno ili vie prethodnih razdoblja nastala proputanjem uporabe ili pogrenom uporabom pouzdanih informacija.Takve pogreke ukljuuju uinke matematikih pogreaka, pogreke u primjeni raunovodstvenih politika, previde ili pogreno interpretiranje injenica i prijevareZnaajno izostavljanje ili pogreno prikazivanje stavki je znaajno ako one mogu, pojedinano ili skupno, utjecati na ekonomske odluke korisnika donesene na osnovi financijskih izvjetaja. Znaajnost ovisi o veliini i vrsti izostavljenog ili pogreno prikazanog koje se prosuuju u pripadajuim okolnostima.Ako je izvedivo utvrditi, znaajnu pogreku prethodnog razdoblja poduzetnik treba ispraviti retroaktivnim prepravljanjem u prvom setu financijskih izvjetaja nakon otkria pogreke: a. prepravljanjem usporednih iznosa za prezentirano prethodno razdoblje, odnosno prethodna razdoblja, u kojem je pogreka nastala, ili b. ako je pogreka nastala prije najranije prezentiranog razdoblja, prepravljanjem poetnog stanja imovine, obveza i kapitala za najranije prezentirano razdoblje.Kada je neizvedivo odrediti uinke pogreke odreenog razdoblja ili kumulativne uinke na sva prethodna razdoblja, poduzetnik e prepraviti knjigovodstveni iznos poetnog stanja imovine, obveza i kapitala za najranije razdoblje za koje je izvedivo retroaktivno prepravljanje (to moe biti tekue razdoblje).. Veliina ili vrsta stavke, ili njihova kombinacija, moe biti odluujui imbenik.Odgovornost za izbor i primjenu raunovodstvenih politika ima menadment poduzea. Prilikom izbora raunovodstvenih politika menadment mora imati temeljna znanja iz raunovodstva kako bi mogao spoznati sve aspekte primjene nekog raunovodstvenog postupka. Izbor takoer mora biti u skladu s ciljevima poslovne politike. Jednom usvojenu raunovodstvenu politiku potrebno je dosljedno primjenjivati. Iznimno, promjena moe uslijediti u odreenim sluajevima, i to ako to zahtijeva zakon, ako to zahtijeva tijelo koje donosi raunovodstvene standarde, te ako bi takva izmjena imala za posljedicu realnije iskazivanje pozicija financijskih izvjetaja.[footnoteRef:23]. [23: Ramljak, B.:Raunovodstvene politike utjecaj na izgled financijskih izvjetaja]

Kod usvajanja i primjene raunovodstvenih politika uprava mora znati da su raunovodstvene politike usko povezane s cjelokupnom poslovnom politikom poduzea. Iste pomau u ostvarenju ukupnih ciljeva poduzea. Prilikom odabira raunovodstvenih politika radi se prosudba koja e raunovodstvena politika usvojena za svaku poziciju financijskih izvjetaja, odnosno poslovni dogaaj, prikazati imovinsko i financijsko stanje te rezultat poslovanja poduzea koji je u skladu s ukupno postavljenim ciljevima poduzea. Polazite odabira odgovarajuih raunovodstvenih politika jest primjena cjelokupnih MSFI-a(HSFI-a) i njihovih slubenih tumaenja u punom opsegu na sve iskazane rezultate transakcija. Prema meunarodnim raunvodstvenim standardima finaancijski izvjetaji trebaju sadravati jasno i precizno objavljivanje svih znaajnih raunovodstvenih politika koje su se primnjenjivale. objavljivanje znaajnih raunovodstvenih politika treba initi sastavni dio financijskih izvjetaja , i one trebaju biti, u pravilu, objavljene na jednom mjestu, uobiajeno u obliku biljeki[footnoteRef:24]. Dakle, svaku vaniju poziciju potrebno je detaljnije objasniti u dodatnim financijskim izvjeima, tzv, biljekama. Struktura, odnosno formalni izgled biljeki nije propisan, anjihov sadraj ovisi specifinosti poslovanja poduzea i regulative koja se primjenjuje. To znai da nema objavljenih konzistentnih lista raunovodstvenih politika koje odgovaraju nekom drutvu, nekoj djelatnosti ili nekom podruju. Zbog toga poduzetnik sam sastavlja svoje raunovodstvene politike koje najbolje odraavaju stvarno stanje i uspjenost njegovih poslova bez obzira na to kako je prikazivao neki drugi dogaaj ili transakciju. Primjerice, drutvo moe amortizirati nematerijalnu imovinu linearnom metodom, a materijalnu imovinu metodom opadajueg salda, moe odabrati revalorizacijski model za materijalnu, a model troka nabave za nematerijalnu imovinu itd. [24: ager, K..: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia d.o.o.. Zagreb, 2008.]

Prilikom objavljivanja raunovodstvenih politika, menadment subjekta razmatra hoe li objavljivanje pomoi korisnicima u razumijevanju naina na koji su transakcije, poslovni dogaaji i uvjeti utjecali na iskazanu financijsku uspjenost i financijski poloaj.

Koliki e utjecaj raunovodstvenih politika biti na izgled financijskih izvjetaja ovisi o slijedeim imbenicima[footnoteRef:25]: [25: Ramljak, B.:Raunovodstvene politike utjecaj na izgled financijskih izvjetaja]

a) udjelu odreene pozicije u ukupnoj strukturi imovine, obveza, prihoda ili rashoda;b) osnovnim obiljejima izabrane metode (promatrane u odnosu s neizabranim metodama), ic) promatranom (obuhvaenom) vremenskom razdoblju.Iz prethodnog proizlazi da je temeljno pitanje raunovodstvenih politika pitanje procjene pozicija financijskih izvjetaja, odnosno pitanje materijalnog sadraja financijskih izvjetaja, iji potpuni set prema izmijenjenom MRS 1 Prezentiranje financijskih izvjetaja, ine:1. Izvjetaj o financijskom poloaju na kraju razdoblja2. Izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja3. Izvjetaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja4. Izvjetaj o novanim tokovima tokom razdoblja5. Biljeke, koje obuhvaaju saetak vanih raunovodstvenih politika i druga objanjenja i 6. Izvjetaj o financijskom poloaju na poetku najranijeg usporednog razdoblja ako subjekt neku raunovodstvenu politiku primjenjuje retroaktivno ili ako retroaktivno prepravlja stavke u svojim financijskim izvjetajima ili ako stavke u financijskim izvjetajima reklasificira.Najznaajnija podruja primjene raunovodstvenih politika odnose se na[footnoteRef:26]: priznavanje i amortizaciju materijalne i nematerijalne imovine, trokove istraivanja i razvoja, ulaganja u nekretnine, financijske instrumente i ulaganja, najmove, priznavanje zaliha, kapitalizaciju trokova posudbe i drugih izdataka, ugovore o izgradnji, priznavanje prihoda, priznavanje poreza i odgoeni porezi, rezerviranja, vrijednosna usklaivanja, trokove mirovina, prevoenje inozemnih valuta i zatita, odreivanje poslovnih i zemljopisnih segmenata i osnova za raspored trokova, odreivanje novca i novanih ekvivalenata, raunovodstvo inflacije, dravne potpore, naela konsolidacije, podrunice i povezana poduzea, poslovna spajanja, zajednike pothvate. [26: Tuek, B.: Raunovodstvene politike [online], dostupno na http://web.efzg.hr/dok//rac/7.%20ra%C4%8Cunovodstvene%20politike.pdf [02. srpnja. 2014]

Navedena podruja detaljnije su razraena odredbama pojedinih raunovodstvenih standarda. Alternativan rjeenja koja su ponuena u standardima mogu znatno utjecati na meterijalni sadraj financijskih izvjetaja. U nastavku e biti prikazani mogunosti izbora i primjene raunovodstvenih politika na podruju dugotrajne imovine, zalihe i dugoronih rezerviranja, te njihov utjecaj na financijski poloaj i uspjenost poslovanja.

1