Postnriiio plnccn3

Sve o izborima

na stranicama 2. i 3.

Naš gost,

van Rabuzin:

~

. »Moi svijet -svijet ljepote»

Stranica 7.

Vii esti iz Canade:

Milošević zločinac 10~ine

Stranica 11.

»TVORNICA J'LINSKIR TURBINA << p.o.

KARLOVAC, Mala Švarča 155 »G AS TURBINE WORKS» KARLOVAC- CROATIA

'B /047/ 35-355; 32-273 fax /047/ 32-273

Posjetili smo Toplanu:

ll l

r1 a 1 u

e Posebni prilog:

r :z:''''"''"'''"' ''''"''''":·:···:::··"•·•c :: '?~t:·~"'"·w·o:•::·"'c·:· ,,.,.~

j! utemeljena 1884. [1:

~ CROATIA ~ ~·~ OSIGURANJE d.d. ~ ~Z~::;:.,:.,:::.:.,.;;:::.:;;::;;::;:,:;:;.:;::;:::,::::::::,:;::x:;».%::-:::~m:~::~:;:~x:::::;;.;::;..: .. :~,:::::::::;;~<::::>;,_:m;;;:~~;;;; .. ~;;:?.:>";>.::::.,/~f

" ." " . r ,

. ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Izabrali smo za Vas:

HRVA ISKA v

U ZUPANIJAMA

Stranica 1 O.

-:71N\ Inter - zani tradina , j Polluzcc':' t<~ rrumcL r_ohu i u•lug.a na A

vcllkl' t mulo. uvot ll.lVOt. c.l.o.n. __ .. __

L__------

za najbolje suhomesnate proizvode u sjevernoJ Americi

obratite se na:

LIVNO MEAT DELICATESSEN

Nick and Steve Milardović

~ (416) 876·2832 R. R. l, Hornby, Ontario

Stranica 16. ~=(1 ~km w~est~of T=rafa=:il:lgalill:lir Rd~.) ~

8 kortovAtkA pivovarA 8 · ~ ~ · . ... · ~~· . '" • Drusrveno poduzece l O ro zyodnJu 1 prom r p1vo 1 bezoll,oholnlh p1co p o · " ·

2

REPUBLIKA HRVATSKA SKUPŠTINA OPĆINE KARLOVAC IZVRŠNO VIJEĆE

U »Karlovačkom tjedniku« broj 51. od 24. prosinca 1992. godine na stranici 2. pod naslovom DEMONSTRACIJA SILE ILl .•. objavljen je skraćeni komentar pisma kojeg je Izvršno vijeće Općinske skup-štine Kar lovac uputilo generalu Satishu Nambiaru 18. prosinca 1992. godine.

REPUBLIKA HRVATSKA SKUP~TINA OPĆINE KARLOVAC IZVRSNO VIJEĆE Karlovac, 18.12.1992.

Gospodin SATISH NAMBJAR, general Zapovjednik Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda 41000 ZAGREB Ilica 207

~tovani gospodine generale, Dopustite mi, kao predsjedniku Izvršnog vijeća

Skupštine općine Karlovac da Vam izrazim neza-dovoljstvo nedavnim postupcima pripadnika Zaštit· nih snaga Ujedinjenih naroda u gradu Karlovcu.

Izvršno vijeće Skupštine općine Karlovac me je ovlastilo da Vam uputim oštar prosvjed povodom incidentnih situacija, koje su izazvali pripadnici francuskog bataljona Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda. 2. i 4. prosinca 1992. godine.

l Dana 2. prosinca 1992. godine, oko 17 sati, u Karlovcu u ulici Banija broj 69, tri francuska oklopna transportera su blokirali zgradu poduzeća »Zita-proizvod« podigavši svoje CIJevi na punu borbenu spremnost.

Dio oružja francuskih transportera je bio usmje-ren na susjedne zgrade i na auto-put prema Za-grebu.

Pri ovoj incldentnoj situaciji francuski časnik je uz prijetnju oružjem oduzeo kamere snimateljima Hrvatske televizije gospodinu Danku Fajtu i g. An-tunu Petrekan iću .

Sve ostale nazočne fotoreportera opkolili su pri-padnici francuskog ba1aljona oduzevši im foloapa-rate i filmove, pod prijetnjom oružja.

Tek poslije dolaska službenog vozila Ureda za obranu opć1ne Karlovac, pripadnici francuskog ba-taljona su počeli spuštati cijevi. Međut 1m , čim se službeno vozilo Ureda za

obranu općine Karlovac udalJilo, po 1skazima očevi­daca, francuski transporteri su ponovno podignuli i usmjerili cijevi na zgradu poduzeća »Žitoproizvod" i na obližnje stambene zgrade.

ll Ove navode mogu potvrditi očev1c1 .

Gospoda snimatelji Hrvatske televiZije Danko Fajl l Antun Petrekanić IZ Karlovca, Vran1canljeva 2, te gospodin Ivan Perušić, PredstoJnik Ureda za obranu općme Karlovac, IZ Karlovca, Zrinjski trg 8.

Ill Drugi, jednako težak Incident se dogodio dva dana kasnije, dana 4 prosinca 1992. godine u 10,20 sati, pred zgradom Glavne pošte u najužem središtu Karlovca.

Oklopni transporter francuskih snaga, zaustav1o se pred zgradom Glavne pošte, jednu Cijev je usm-jeno na zgradu pošte, a drugu CiJev JS spustio i usmjerio na obližnJe prolaznike. Među prolaznicima je tada nastala opća pomet-

nja i uznemirenost Kada je do francuskog lransportera došao g. Be-

nslav Vidmar i na engleskom upozorio francuske vojnike da 1m niJe dopušteno oružjem prijetili građa­nima, a kamoli po zgradama J prolaznicima, francu-ski transporter se udaljio od zgrade Pošte, vozeć i kroz središte grada sa cljev1ma spuštenim u visini prolaznika, 1 to ne prema izlazu grada, već prema gradskom naseljeu »Gaza« koje je potpuno 1zvan glavnih pravaca za Zagreb, Rijeku Iii Split. Pri tome je vožnja ovog transportera bila odlazak u, slikovito rečeno, slijepu ulicu, IZ koje se posada svakako morala vratiti natrag, ako su htjeli doć1 do prve ceste za UNPA područje.

U isto vrijeme, drugi francuski oklopni transporter je bio 1spred benzinske pumpe u naselju .. Rako-vac .. , a treći Ispred benzmske pumpe kod »Aulobu-snog kolodvora .. u Karlovcu. Oba transportera su, također , naglašeno pokazivala borbenu spremnost na pucanje po svemu što ih Je okruživalo.

U oba lnc1denta, 1 2. 1 4. prosinca ove god1ne, sva borbena vozila imala su IStaknutu samo francusku zastavu , dok nisu imah zastavu Ujedinjenih naroda.

Ove navode mogu potvrditi očev1ci: • gosp. Berislav Vidmar, Karlovac, P1vovarska 8 - gosp. Slavko Nastav, Karlovac, Drežnik 1 O - gosp. Ivan Peruš ić , predslojnlk Uroda za

obranu općme Karlovac, Znn)ski trg 8, Karlovac.

111 Gospodine Generale! Neka mi bude slobodno cihrat1 1 Sedmo naćelo zapisano u 2. ćianku Povelje

UjedinJenih naroda kaže: »Da ništa u ovoj Povelji ne ovlaSćuje UjedinJene narode da se miJešaju u

•• ..

dogodilo se - događa se - dogodit će se

Radi potpunog i istinitog informiranja javnosti, a na temelju č lanka 39. Zakona o javnom informiranju (»Narodne novine Republike Hrvatskecc broj 22/92) tražimo ispravak informacije time da objavite u prvom slijedećem broju potpuni tekst pi-sma koji Vam šaljemo u prilogu, a sve u skladu sa č lankom 43. istog Zakona.

Sa štovanjem, PREDSJEDNIK IZVP.ŠNOG V!JEĆA

OPĆINSKE SKUPŠTINE KARLOVAC mr. Mijo Laić

poslove koji po svojoj biti pripadaju u unulrašnju nadležnost neke države«.

2. »Konvenciju o privllegijama i imunitetima Uje-dinjenih naroda« od 13. veljače 1946. godine koja u članku VJ, odjeljku 22 kaže: »Stručnjaci kada obav-ljaju misije za račun organizacije Ujedinjenih na· roda uživaju za vrijeme trajanja njihove misije, privi-legije l Imunitete potrebne za obavljanje svojih za-daća u punoj nezavisnosti, a naročito :

- sudski imunitet za djela koja su učinil i u obavlja-nju svoje misije ...

U istom članku Vl, odjeljku 23. također kaže »Da se privilegije i imuniteti daju ovim osobama u inte-resu Organizacije Ujedinjenih naroda, a ne u svrhu njihovog osobnog probitka."

3. Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN br. 743 od 21 . veljače 1992. godine, kojom su ustanovljene Za-štitne snage Ujedinjenih naroda, koja u točki 5.: »Podsjeća da bi zaštitne snage UN trebale pred-stavljati privremeni aranžman kako bi se stvorili uvjeti mira i sigurnosti neophodni za pregovore i za cjelovito rješenje krize ...

A u točk i 9 »TRAŽI da se sve stane poduzmu sve potrebne mjere da bi se osigurala sigurnost osoblja poslanog od Ujedinjenih naroda ...

A u točki 12. se »ZAHTIJEVA od svih država da pruža odgovarajuću podršku UNPROFOR-u, oso-bito da dozvole i olakšaju prevoz njegovoh osoblja i opreme«. Već iz tekstova ovih opće važećih Međunarodnih

propisa, pa i iz konkretne Rezolucije Vijeća sigur-nosti br. 749. od 21 . veljače 1992. godine, vidljivo je svakom nepristranom promatraču koji i f}fi mora bill pravnik, da su neki pripadnici francuskog bataljona postupili nepromišljeno i neobazrivo.

Vidite, gospodine generale, grad Karlovac je po-četkom listopada 1991 . godine napadnut iz svih mogući ll vrsta oružja da bi napadač i danas ostao, na Vama poznatom predgrađu zvanom "Turanj«, nekih 3 km od grada.

Dana 5. travnja 1992. godine u Karlovac su prispjeli prvi pripadnici Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (bili su francuski vojnici) da bi građani Kar-lovca dočekali i sve ostale modre kacige kao gradi· telje toliko željenog mira i sigurnosti.

Možemo reći da su sve do ovih, doista nepotreb-nih Incidenata, (koji se srećom n1su dogodili pod zastavom OUN), odnosi Između pučanstva grada Karlovca i pripadnika UNPROFOR-a bill normalni i korektni.

Budite uvjereni da građani ovog grada l dalje vjeruju da se radilo samo o trenutnom popuštanju discipline i o nervozi, te da nema ni govora o nekoj demonstraciji vojne sile, ili omalovažavanju naših civilnih ill vojnih vlasti, nasilnom 1zvlđanju , nedopu-štenoj trgovini 47.380 kg. brašna za potrebe tzv. .. sAO Krajine" ili sličnom .

Glavna stvar koja nas brine je to šio su se ov1 incidenti dogodili na području grada Karlovca, na teritoriju kojeg čvrsto drže postrojbe Hrvatske voj-ske, a policijsku zadaću obavlja Policijska uprava Karlovac, te to područje ne ulazi niti u UNPA, nili u tzv. » ružičastu zonu .. .

Dakle, baš nikakav mandat nisu imale l nemaju snage UNPROFOR-a u središtu Karlovca, baš kao ni u središtu Splita, Dubrovnika lli Zagreba.

Vl znate da je Karlovac pomogao i da će poma-gati svim prognanim, izgnan1m i ostalim žrtvama unesrećenim ovim ratom, a koji možda zakucaju na nJegova vrata, te da će i dalje dati sve od sebe kako bi b1o olakšan rad i funkcioniranje svim pripadni-cima UNPROFOR-a u njihovim teškim i poviJesno važnim zadaćama.

Na kraju, slobodan sam »predložiti .. da zajedno još više poradimo, kako na očuvanju mira i sigurno-sti, tako i na poš1ivanju važenja Međunarodn ih pro-pisa te važenja vlasti i Zakona republike Hrvatske na čitavom njenom teritoriju.

U nadi da ste suglasni sa ovim prijedlogom, primite 1zraze mog osobitog štovanja,

PREDSJEDNIK IZVRŠNOG V IJEĆA mr. Mijo Laić

Ovo pismo dajemo na znanje : 1. g. Hrvoje Šarimc, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske 2. g. Ivan Milas, Polpredsjednlk Vlade Repubilke Hrvatske l Predsjednik Državne komisije za odnose sa UN-PROFOR-om 3. g. CEDERIC THORNBERRY, Zapovjednik Civil-nog sektora UNPROFOR-a, Zagreb, Ilica 207.

e Održana Konferencija za novinstvo HDZ-a i HO

G

Svoju odluku obrazložili su činjenicom da je među člano­vima HDS-a sazrjela politička svijest o jedinoj mogućnosti ostvarenja pol itičkih ideala kroz dobro artiku lirani program i organizaciju kakvu ima HDZ. Članovi sada već bivšeg HDS-a svojim političkim i moralnim kvalitetama ne smiju ostati na marginama politič kih grupa, a

l J v

svoj puni pol itič ki angažman mogu ostvariti samo u demo-kratskom ustroju HDZ-a.

Očekujemo, kaže se u iz-javi, da će ova odluka biti u političkoj javnosti realno prihvaćena i da će naši da-našnji simpatizeri l glasači podržati program i kandi-date HDZ-a.

Odluku o kolektivnom panju HDZ-u, općinski te stranke primio je sa jama i zadovoljstvom. za javnost, njezin mr. Vladimir Cvitanović, je da je ovaj čin dokaz prisne suradnje članstva a i HDZ-a, koji je za~!OCE!O našem gradu dolaskom kracije u Hrvatsku. Već prvim izborima 1990. dio članstva HDS-a odustao u drugom izbornom krugu korist HDZ-a, a u opć inskoj vladi činili koal iciju kako onemogući l i protuhrvatsku latnost. Članovi ove stranke bili su među prvima braniku Hrvatske i Karlovca.

-Ovo je potvrda HDZ-a općenito , a po:set!ICEI nas u Karlovcu. Ojačan i 196 novih članova smjelo ćemo u predstojeće nadamo se novom, uspjehu, rekao je mr. Cvitanović , prilikom odluke HDS-a o koi<>Kll\mnm• prelasku u HDZ.

e Oporba održala sastanak na kojem je dogovarano o aktivnostima uoči novih izbora

Cl J ' DA v

lako je JO$ dos~ toga u Ve4:1 izbora bito oepo~11ato u- $upob.J.:, kad~ 1~ a~m oporb~ni.h stranaka održaio u~ijh~ck1 s~tan~~ iP~:k ati. '<eQ ta~il dog~~r~nt oe~= :bJtrd ~mt•td pr:a~ci ~a 'f.lk!Jučlvari~- u b:bornu ~Atrku~ ()pci dOJam -~tan~ ~o :je <fa -nls~ ~9-v~fjoi· naeinQm·rta Kćjl~~ ~~ b;~~d-~nai~ti, ,pa je-nultih -~a· ~porb;kn* za}ed.nfčke m~~~ kako b:i , na iZborima oavo}Ua ilo ·we~ pqstofak. gl~sova bl· račCl.

raju biti nekompromitirani ljudi, bez obzira kojoj stranci pripa-dali, a treba podržati i nezavi-sne kandidate ako su pravi .

Ofner Br~nko (HSP) nija stvaranje koalicije, jer ona može donijeti ništa Izborni zakon je takav uopće ne vidi svrhu osim da HDZ legitimira ponovo vlast. Najvažniji su lokalni izbori i na njima će HSP podr-žati svakog poštenog čovjeka koj i će se boriti za ovaj grad. Predloženo je da se izabere

izborni štab koj i bi bio sastav-ljen od predstavnika svih opor-benih stranaka, bez obzira tko s kim ide u koaliciju ili ne. O istupu stranaka na izborima još u centralama stranaka niJe donijeta odluka, no na sa-stanku je prevladalo mišljenje da ne bl bi lo dobro na izbore ići u koal iciji, jer se ona pokazala kao nepovoljna. Stoga je da-leko bolje da se stranke dogo-vore o kandidatima koje bi svi zajedno kao oporba podržali na izborima. Već sredinom ovog tjedna održao bi se sa-stanak na kojem bi oporbene stranke izašle s prijedlozima svojih kandidata, a onda bi se napravila zajedn ička lista koju bi sve stranke podržale.

-Nije bitno koji kandidat za izbore pripada kojoj stranci, niti je bitno tko je od oporbenih stranaka socijalista a tko faši-sta. Jer, pokazalo se da u Sa-boru oporba dobro funkcionira , ako se donose odluke koje su neprihvatljive. Tada ideoloških razlika nema. Mi se moramo odlučiti što želimo, da li pre-zentirati vlastitu stranku ill kon-trolirati vlast koja sada ne funk-cionira. Pri tome treba naglasiti da opozicija nije nezadovoljna s vlašću zbog ideoloških ra-zloga, nego načinom njezinog rada. Nama su najnužniji lo-kalni izbori , a da bi na tim izbo-rima dobili što više moramo ići zajedno, naglasio je Nikola Vu-ljanić (HNS) .

- Vladajuća stranka učin i la Je sve da ima što manje oporbe u vlasti. Svoju šansu vidimo u Izboru 13 odbornika u općin ­sku skupštinu koji idu na zaje-dn ičku listu, dok je pojedi-n~čna lista za nas nepovolj-niJa. _SDP će podržati zaje-dnički nastup na izborima, a

kako sada stvari stoje najvjero-jatnije neće uopće ići na župa-nijske izbore, rekao je Milan Keser (SDP) . Đuro Mik ul ić (SDP) založio

se da se ide s jedinstvenom listom na kojoj bi se našli vi-đeni građani Karlovca, ljudi koj i će radili za razvoj grada i koje će grad prihvatiti. To mo-

Jelka Rusan Pavlić (HSS) naglasila je da HSS neće ići na županijskom nivou u koaliciju, no na općinskoj razini može se dogovoriti o podršci zajednič­kih kandidata. Pri tome moral mora biti na prvom mjestu, bez obzira kojoj stranci kandidat 1

pripadao.

U prostorijama Hrvatske demokratske zajednice, Karlo-vac, u Vranyzanyevoj 2 održana je u ponedjeljak 11. siječ­nja, redovna sjednica Općinskog odbora, a jedina je točka _dnevnog reda bila predstojeći izbori za županijski dom, Zupanijska vijeća l organe lokalne uprave. Sjednica je bila jedna u nizu velikih aktivnosti i to ne samo Općin­skog odbora Karlovac nego i Županijskog i Općinskog izbornog stožera gdje je obavljen ogroman posao pri· prema za predstojeće Izbore i to oko određivanja kandi-data, konačnog ažuriranja lista kandidata, a time, razu-mije se l ostalih bitnih detalja oko samih Izbora.

Konstatirano je da je Hrvatska demokratska zajednica svojom učinkovitošću l nedvojbeno dobrom organizaci-jom, uspjela obaviti taj veliki posao, koji je uz eventualne naknadne korekcije, definitivan i okončan. U izbore se kreće sa definiranim zaduženjima, s pripremljenom ll-stom kandidata i izuzetnom voljom da se i ostvari Izborna pobjeda.

Predsjednik gospodin dr. Cvitanović je, ne krijući svoje zadovoljstvo, zahvaljujući se na angažiranju ne samo čla­nova Općinskog odbora, već l ostalih članova stranke, ogranaka u mjesnim zajednicama l ostalih simpatizera, rekao da upravo tako mora raditi stranka koja je spo-sobna i koja želi pobjedltl na izborima. Hrvatska demo-kratska zajednica je još jednom, rekao je na kraju, ponovo pokazala svim svjetskim čimbenicima, da je stranka koja želi i može pratiti sve tokove svjetske demokracije kakva je i ona u najrazvijenijim zemljama svijeta.

Za Izborni stožer HDZ-a: BERISLAV VIDMAR

1.0 sli pelc: 2. il 3. b br ' P or 4. b J ~?S~

~ 5.' ski Po 6. ij Brdo OJ Si Km' 7. 8osj Dra( u. 8, ko~) tar Vrh 9. ~ Zaka Zavn Tomi 10.lj Mati ! 1\tći 11.il 12. t GolJa 13, b 14. 1~ 15, b 16. b 17.1~ ~ku 18, il

ro HDZ-a i Hos. Ckliuku ~

Pantu Ho~ kole~ te stranke -~. ~ Ja rna PnrnKlJe"' ttll 1 Zlldov 1· "" • za Ja'"' OJs~U "'OS' Oj . ~ rn. r v: . ~ e fn>d...: iadlm1r C\ · ""'Jt\ll je da je ova, & -~ ~ Pnsne suradn ~~ a ' HDz. Je ~ naše a, kOJI ~ ~

rn Qladu dola~ a~Je u HrvaiSku -

PIVlm iz~ · Vtt · dio članstva H0}990 J dnJgorn -ra Odu ~ rorist HDZ 12bomorn ~·~. . ·a. a u . .'"~ ~ad1 činilt koar· ~ 1 e . ICIJU ka!

lllOguclll protuhrvat tfnost Članovi

e bdi su medu 0~

'all.ku Hrvatske i Karlo:' ·Ovo Je potvrda VTsn:l ~Z-a opčenrto , a pase« tS u Karlovcu. OJačan 16 novih članova smjelo ~

o u predstojeće 1zboo amo se novom, trea!

plehu. rekao je mr. Via !anović, prilikom pnma u e HDS-a o kolektivoo •lasku u HDZ.

Ž. PULE

je dogovaram

AB4 brt1 nekompromrtiram ljud, obZJTa kOJOj strand pnpa a lleba podržali i nezaVr

cftdate ako su prav1. r Br~ko (HSP) nije-z.a

mje koaliCIJe, jer ona m domjeti ništa dobro

1\i zakon je takav da a e ne vidi svrhu iz.b<Ya da HDZ \egiumira ponoil . NajvažniJI su loka

1 na ntlllla će HSP p00 ;vakog po5tenog _čovje!< e se boriti za ovaJ grad

Rusan Pavlić lHSS sila 18 da HSS neće tar< mJskom nivou _u. koa,il 1 općmskoi ra:-1~ 1 ~!l~ IVOritl O podfSCI Zo,~ :andldata. Pri tome m1i biti na prvom mtestu. te

a kOJOJ stranci kandll dao.

t u središtu

.., Izborna komisija Republike Hrvatske za izbor zastupnika u Zupanijski dom i jedinice lokalne samouprave:

v

l 7. • lzb?rna ~omisij~ ~epublike Hrvatske donijela je na temelju Zakona o izborima obvezne upute za izbor zastupmka u ZupamJSkl dom Sabora i članove predstavničkih tijela jedinir3 lokalne samouprave.

ŽUPANIJSKI IZBORI Pre~a .. Zakonu o izborima izbori za zastupnike u

~a~or 1 tiJela lokalne samouprave održat će se 7. ve-IJac~ od 7_ d_?. 19 sa~i. Do. 18. siječnja nadležnoj županij-skoJ k~miSIJI trebaJu pnspjeti prijedlozi županijskih li-sta, k~Je se, ':lakon prihvaćanja moraju objaviti u svim d~evmm no~m_a~a_1 na_Hry-u.lzborna promičba poči­nJe od ~1. SIJecnJa 1 traJat ce do 5. veljače do 24 sata nakon cega nastupa izborna šutnja do 7. veljače do 24 sata.

Glasovanje će trajati neprekidno od 7 do 19 sati a oni birači koji su se u 19 sati zatekli na biralištu m~ći će glasovati i nakon predviđenog roka. '

Regis~rirane_ političke stranke predložit će kandidate za zastupntke u Zupan ijski dom Sabora na način kako im to J?redviđa nj!hov stat~t. Birači mog~ predložiti županijsku l1~tu (neza:'1s~e kandidate) na temeiJu 500 prikupljenih pot-J?ISa. Reg1stnran~ stranke koje su predložile županijsku listu r12ogu odredih promatrače za sva izborna tijela koja su nadlezna z~ provođenje izbora. Pri tome kandidat za za-stupnika u Zupanijski dom ne može biti promatrač.

Na izborima za županijske i općinske strukture bit će orga-nizirane 22 izborne jedinice za Karlovačku županiju i 13 izbornih jedinica u gradu Karlovcu.

Karlovačka županija 1. izborna jedinica: Jasenak, Partizanska Drežnica, Potok Mu-slinski , Turkovići , Zagorje, Josipdol, Sveti Petar, Puškarić , Salo-pek. 2. izborna jedinica: Ogulin, Ribarići 3. lzbo·rna jedinica: Oštarije, Tounj , Gornje Dubrave, Donje Du-brave, Trošmarija, Tržić Tounjski, Kamenica, Hreljin Ogulinski, Ponikve, Plaški 4. izborna jedinica: Janja Gora, Plavča Draga Saborsko, Lička Jesenica, Drežničko Selište, Rakovica, Drežnik Grad, Nova Kršlja, Kordunski Ljeskovac, Furjan, Boćanac, Laševac, Kruška-vača 5. izborna jedinica: Slunj, Cvitović, Kremen , Tatar Varoš, Cetin-ski Varoš, Batnoga, Gojkovac, Maljevac, Cetingrad, Ruševica, Popovac, Taborište 6. izborna jedinica: Gornje Primišlje, Blagaj, Veljun, Cvijanović Brdo, Šljivak, Donji Poloj , Nikšić, Zagorje, Gornji Skrad , Trupi-njak, Gornji Sudački , Srednji Poloj, Kamensko Selo, Donja Perja-sica, Perjasica, Donji Skrad, Budačka Rijeka, Donji Sudački , Krnjak, Tušilović 7. izborna jedinica: Grabrik, Duga Gora, Lešće, Generalski Stol , Bosiljevo, Laslavići , Prikuplja, Erdelj, Vukova Gorica, Vodena Draga, Bres Mrežnički, Zvečaj, Barilovački Cerovac, Bukovlje, Lipa, Pritišće 8. izborna jedinica: Barilović, Velemerić, Šćulac, Belavići , Ban-kovački Leskovac, Dvorjanci, Mračin, Dubravci, Jarče Polje, Pe-tar Mrežnički, Novigrad, Varoš Mrežnički , Kućevice , Kunić, Ninski Vrh, Zagradci, Skupica 9. izborna jedinica: Vivodina, Police, Kamanje, Jurovski Brod, Žakanje, Velika Paka, Ribnik, Griče , Pravutina, Zaborska Selo, Završje Netretiško, Donje Stative, Brajak Brdo, Netretić , Hrašće , Tomašnica 10. izborna jedinica: Ozalj, Gornje Pokuplje, Jaškovo, Levkušje, Mali Erjavac, Podbrežje, Trg, Vrhovac, Zorkovac, Lazina, Draga-nići 11. izborna jedinica: Duga Resa, Mrzlo Polje, Petrakovo Brdo 12. Izborna jedinica: Zadobarje, Mahično, Tuškani, Mrzljaki, Goljak, Velika Jelsa, Mala Jelsa, Hrnetić - Novaki, Orlovac 13. izborna jedinica: Novi centar 14. izborna jedinica: Stative, Dubovac, Drežnik 15. izborna jedinica: Moša Pijade, Zvijezda 16. izborna jedinica: Gaza, Banija, Gradac 17. izborna jedinica: Popović Brdo, Korana, Kamensko, Gornje Mekušje, Pokupska Dolina 16. izborna jedinica: Sajavac, Belajske Poljice, Ladvenjak, Be-lajska Vinica, Belaj, Logorište, Mostanje, Turanj. Cerovac Vuk-manićki , Selišće 19. izborna jedinica: švarča , Mala švarča, Donja Švarča- Luš-čić 20. izborna jedinica: Gornji Sjeničak , Sjeničak , Utinja, Prkos, Banski Kovačevac , Skakavac, Slunjski Moravci, Brežani, Bro-đan i, Banska Selnica, Trebinje, Šišljavić , Banski Moravci, Lipje, Ribari, Rečica, Vukmanić - Knez Gorica.

LOKALNA SAMOUPRAVA Ista pravila vrijede i za tijela lokalne samouprave.

Lista kandidata mora biti objavljena u lokalnom listu i od tada počinje izborna promičba.

U prijedlogu kandidatske liste obavezno se navodi naziv liste. Kandidati moraju biti poredani od rednog broja 1. do 8. za općinsko vijeće, od 1. do 13. za gradsko vijeće (tu spada Karlovac), od 1. do 20. za županijsku skupštinu i od 1 . do 17 za skupštinu kotara.

Izbori za zastupnike u Županijski dom Sabora i lo-kalnu samoupravu organizirat će se na jednom mjestu. Na svakom biračkom mjestu naći će se pet glasačkih kutija. Jedna je za izbor zastupnika u Županijski dom Sabo~a_, dvi~e su kutije za izbor karlovačke Županijske skupstme (Jedna za člana koji se bira pojedinačno a ~ruga za k~_ndidatsku listu), te dvije kutije za izbor ~la!"ov_a ~pc~nsko~, od_nosno gradskog vijeća ( sa po-Jedmacmm clanov1ma 1 kandidatskim listama).

GRAD KARLOVAC 1. izborna jedinica: Kamensko- Lemrć Brdo, Sajavac, Popov1ć Brdo, Brođani , Brežani, Lipje Ribari, Gornja TrebinJa 2. izborna jedinica: Turanj, Ladvenjak, Selišće, Vukmanić -Knez Gorica, Cerovac Vukmanićki, Tuši lović (Tušilović, Brezova Glava, Mlakovac(kbr. 1-16), Donji Sudački (Donji Sudački, Pav-ković Selo, Mlakovac( od kbr. 17 do kraja) , Donja Trebinja (od kbr. 2 do 31), Gornja Trebinja (od kbr. 30 do 68). 3. izborna jedinica: Gaza, Pokupska Dolina, Gradac, MZ Ko-rana (Kurelčeva od 1 do 27) , Korana od broja 2 do 3, Prilaz D. Trstenjaka br. 2, Prilaz Korani od 2 do 28, Vrbanićev perivoj od 1 do 12, Radićeva (od 34 do kraja). 4. izborna jedinica: MZ Korana (Tuškanova, Rakovac, Domo-branska 16 i 21 do kraja, Aleksandra Majdera, Koransko šetali-šte, Smičiklasova od 1 do 11 , !zidara Kršnjavoga - ranije L Mušickoga). 5. izborna jedinica: Švarča , Mala švarča, Logorište, dio MZ Mostanje (Bašćina od 1 do 77, Baščinska cesta od 24 do 109), Kalnička , Vranska, Lošinjska., Trig lavska, Velebitska, Gorička. Mostanje kbr. od 48 do 58). 6. izborna jedinica: Grabrik (ranije ~- Pijade) ,dio MZ Mostanje (Udbinja, Galović Brdo, Mušnjakova, Zupančićeva , Mostanje (od kbr. 1 do 16, te od 59 do 126). 7. izborna jedinica: Donja švarča - Luščić,dio MZ Novi centar (Drž ićeva, Meštrovićeva (od 1 do 11), Senjska (od 12 do 70) 8. Izborna jedinica: Velika Jelsa, Mala Jelsa, Stative, Zadobarje, Priselci , V~;~čjak, Berlin od kbr. 37 do 138, Tičarnica , dio MZ Dubovac (Zumberačka . Stjepana Seljana, Mirka Sel jana, Omla-dinska, Danijela Grčića, Bruna Bušića , Vladimira Bogovića , Hržišće , Berlin Gaj). 9.izborna jedinica: MZ Dubovac (Dubovac, Matije Juraja Špo-rera, Plvovarska, Nemčićeva , Kupska. Ljubljanska, Marmontova aleja, Zorovica, Kumičićeva, Boškovićeva , Bulićeva, Supilova, Kvaternikova, Strmački dol, Zagrad, Luščić 59, Primorska, Tomi-ćeva, Matije Gubca, Petra Kružića, Herte Turze, Strmac, Jama-dolska (samo parni brojevi), Luščić 41 , 43 i 51 , Kalvarija, dio MZ Novi centar (ulice: Alfreda Krupe, Vladka Mačeka, Kranjčev i ćeva, Naselfe Marka Marulića, Mažuranićeva obala od ll do 36 ulica Nikole Tesle). ' 1 O. izborna jedinica: MZ Novi centar (ulice: Tina Ujevića , Sara-jevska, Ivana Meštrovića 2 do 9, Ljudevita šestića , Miroslava Krleže, Ivana Meštrovića br. 12, Senjska od 2 do 1 O. Smičikla­sova 16 i 18. 11. izborna jedinica: MZ Zvijezda, dio MZ »Ivan Mažuraniću (Ulice: Ljudevita Jonkea, Lopašićeva , Lisinskoga, Domobranska 1 do 19 i 6 do 12a, Zajčeva, Kralja Tomislava 8 do 10 i 9 do 27, Vladimira Nazora od l do 7 i od 2 do 22, Vladka Mačeka od 1 do 11 , 2, 4. 4a, 6, 1 o, 12, 16 i 18, Prilaz Vjećeslava Holjevca, Mažuranićeva obala 1, 2 2a, 3 do 8, Trg Petra zrinskog, Pavla Vitezovića , Trg Milana Šufflaya, Ambroza Vranyczanya, Šipu-ševa, trg Matije Gubca, Perivoj slobode, Gundulićeva, Šebeti-ćeva .

12. izborna jedinica: MZ Bamja. 13. izborna jedinica: MZ Drežnik.

3

OPĆINA KARLOV AC Sekretarijat opće uprave i inspekcijskih poslova

OBAV JEST GRAĐANSTVU U skladu sa uputom Ministarstva pravosuđa

i ~prave, Sekretarijat opće uprave i inspekcij-skih poslova - referada za popis birača - omo-gućuje građanima pregled popisa birača od 11. si.iečnja 1993. do 24. siječnja 1993. godine.

Provjera, ispravci i upis u popis birača od ll. siječnja 1993. do 24. siječnja 1993. godine vršit će se radnim danima od 7.30 do 16 sati (petkom od 7.30 do 15.30) u Križanićevoj 11, soba br. 6 ili telefonom 21-011, kućni 16. Ra-dnim danom od 16 do 19 sati, te subotom i nedjeljom od 8 - 14 sati provjera se vrši tako-đer u Križanićevoj ll u sobi 6, te na telefon: 23-577.

Posebnu pažnju za provjeru upisa u popis birača skrećemo građanima Novog centra i to Senjske ulice, te ulice Bartola Kašića, kao i onim građanima koji su prilikom zadnjih izbora imali poteškoća sa ostvarivanjem svojeg ustavnog prava - prava glasovanja.

. . ~. ) . ~"~ - ~ ~ . ·. (l . • . . . _ ..... ~ . . . • • ... • .

: .'·<:·::_~ -:~NEPO~~ED.NO .. · · · .. .... ' . . ~ . ~ .. ~

UŽITAK VLASTI Vlast je erotična - čuh najbolju definiciju vlasti u

cijelom nizu učenih filozofskih, socioloških, polito-loških l kakvih sve ne definicija politike i vlasti. Ćuh je od jednog velikog romantičara, sanjara, zaljublje-nika l robijaša za Hrvatsku, političara koji opet sa svim tim karakteristikama bijaše i ostade samo gu-bitnik. U politici.

Upravo ta erotičnost vlasti trebala bi objasniti njenu privlač­nost koja , ako je suditi po starosnoj strukturi kadrova u politici, ipak pogađa stariju populaciju. Vjerovatno bi uživanje u politici trebalo zaokružiti životnu cjelinu, pa bi ta erotičnost došla kao životni labuđi pjev. Erotičnost, pa makar bila i vlasti, ako li ne ona životna, iskonska.

Još uvijek, i u ovoj najdemokratičnoj državi sa najdemokra-tičn ijim izborima, svaki pol itičar mlađi od četrdesetak godina još je premlad i njegova kandidatura objašnjava se frojdov-skim floskulama koje imaju i te kakve veze sa erotičnošću , ali onom stvarnijem od vlasti.

Postariji i oni stariji političari ipak se ne predaju. Oni se ne odriču labuđeg pjeva, dok mladi , kako reče i novoizabrani potpredsjednik Vlade , čekaju pred stranim ambasadama i konzulatima - da ga je srce zaboljelo kada ih je vidio.

Kol iko, kako se priča , karlovački najjači pretendent na mje-sto župana ima godina nigdje se ne spominje, ali u papagaj-skom ponavljanju njegovog karlovačkog gradonačeln ikovanja i proljeća 71 ., moglo bi se učiniti da je mlađahnij i nego li što jest. Novmari (il i novi,nar) što uporno promoviraju njegovu kandidaturu (ne)namjerno ne spominju i njegovo partizovanje i ratnu obnovu, onu četrdesetpetu godinu po kojoj je još poz-natiji po Karlovcu i okolici. Zanimljivo bi bilo u tom životopisu spomenuti i 90. i 91 . godinu.

Kakvim se to kineskim kriterij ima mlađahn i kadrovi u politici , na pragu sedamdesete, u izbornoj promičbi koriste demokrat-skim metodama recimo da nisu dalje odmakli od gostionica, gemišta, odojka i janjetine. Sve u ime Karlovca i za boljitak Karlovcu . Svi koji vole Karlovac trebali bi naravno voljeti i takvog župana. Podržati ga u njegovoj kandidaturi i sve to (Bože moj) zaliti gemištom.

Nedostatak mašte ili stara boljševička navika od politički h kandidatura i igara po gostionicama?

Daleko originalnija, iako već isprobana, ideja bila bi da se kupilo nekoliko tisuća pari obuće , pa da se biračima podijeli po jedna cipela prije i druga poslije izbora. Ovako gostioničarska promidžba već je toliko otrcana da je zanimljiva samo gostio-ničarskoj kesi i vjernim biračima koji se mogu samo dobro najesti i napiti .

Kojeg i kakvog župana će Karlovac dobiti tek se pretpostav-lja. Neki opet kažu, gospodo, molim bez iluzija!

Koliko će opet o tome Karlovac pol itič ki odluči vati , opet je samo nagađanje . Po Zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi župana bira županijsko vijeće, a taj izbor potvrđuje predsje-dnik Republike Hrvatske na prijedlog Vlade.

Igre oko županijskog prijestolja su različite, tek je izborni stožer HDZ - a u Karlovcu donio odluku da to ne budu kandidati stariji od pedest godina. Da, ipak, mjesto župana ne bude labuđi pjev i uživanje u erotizirajućoj vlasti?

MIRJANA BAŠIĆ

14,siječnj;;i1993. , · J··. --.·.,- ·. .. ... ·· · '. _._."_. _ _..,~ .:" :"'· .- .· ·, ' Kar/ovačkitjednik _

~4------------------~d=o~g~o~d~ff~o~s~e--~d~o~ga~a=a~s~e~_d_o~g~o_d_ft_c_'e_s_e ___________________ ~-~ e U Karlovcu održan sastanak između legalnih predstavnika karlovačke općine i predstav-nika Srba s privremeno okupira-nog područja

RAZMOTRENA HUMANITARNA PITANJA

Velik interes u karlovačkoj javnosti pobudio je susret između predstavnika karlovačke vlasti s predstavnicima Srba na privremeno okupiranom području, koji je održan 4. siječnja na starom gradu Dubovcu. Pošto su razgovori održani iza zatvorenih vrata u prisustvu predstavnika UNPROFOR-a, koji je taj susret i organizirao, mnoge pojedinosti nisu poznate javnosti, pa se počelo prepričavatl, doda-vati i raspravljati o svemu i svačemu.

što je na sastanku dogovoreno? Prema priopćenju kojeg su novinari dobili nakon sastanka, na kratkoj kon-ferenciji raspravljano je o nekoliko točaka koje se odnose isključivo na humanitarna pitanja. Dogovoreno je organiziranje novih susreta prognanika na Turnju, pod nazivom »Susreti dobre volje«. Slijedeći takav su-sret trebao bi se organizirati 1. veljače, kada bi se 15 Hrvata iz Karlovca susrelo sa svojim porodicama sa privremeno zaposjednutog područja. Dogovoreno je da se takvi susreti održe i u dubini teritorija (Topuskom, Vojniću, Karlovcu). Takvi susreti organizirali bi se dva puta mjesečno, uz uvjet da se svaki posjetilac vrati u mjesto na kojem boravi. Obje strane obavezale su se da njihove nadležne službe neće ispitivati ljude koji su učestvovali na tim sastancima.

Razmotrena je i mogućnost davanja pismenih do-zvola da starija lica posjete rodbinu u Karlovcu ili pak na okupiranom dijelu općine , s tim da boravak bude dva dana. Ukoliko osoba koja je došla u posjetu počini neki prekršaj. odgovarat će po postojećem zakonu u mjestu gdje je napravio prekršaj. Prihvaćena je i fTlOgućnost prijevoza mrtvih tijele preko kontrolnog punkta na Tur-nju, a prisustvo rodbine na sahrani posebno će se ugo-voriti.

Dogovorena je i uspostava vruće linije između organi-zacija Crvenog križa Karlovca i Krnjaka, uz pomoć UN-PROFOR-a. Sefovi policije sastajat će se radi kršenja primirja i sprečavanja incidenata. O mogućnosti vraća­nja dokumenata osobama koje su živjele u Karlovcu, a sada žive u UNPA području i ružičastim zonama, razgo-varat će se drugom prilikom.

Novi sastanak trebao bi biti organiziran oko 15. siječ­nja, no najnoviji događaji oko ubojstva potpredsjednika Bosne i Hercegovine, koji je bio pod zaštitom UNPRO-FOR-a, ovaj su susret doveli pod znak pitanja radi si-gurnosnih razloga.

/·'

Na Konferenciji za novinare, javnost je informirana o mogućnostima susreta civilnih vlasti s Korduna s legal-nim predstavnicima općine Karlovac, te drugim oblicima suradnje na pružanju humanitarne pomoći.

Sa predsjednikom Skupštine općine Karlovac, Iva-nom Banićem razgovarano je o mogućnosti za prve razgovore razgovore s neprijateljskom stranom iako ni-šta nije definirano. O toj se mogućnosti razgovara već tri mjeseca.

- Zadovoljan sam što je došlo do susreta Hrvata prognanika s njihovim porodicama, koje nisu vidjeli go-dinu i pol dana. Taj susret na Turnju bio je uspješan i korak je naprijed u za stvaranje povjerenja među sukob-ljenim stranama. Susret je važan i zbog toga što su prvi puta u potpunosti poštivani dogovori, pa postoji nada da do takvih susreta dolazi dva puta mjesečno , rekao je Paolo Raffone.

e Stigla humanitarna pomoć za stanovnike Turnja i domobransku pukovniju ,

POMOC ZA CIJELU HRVATSKU

Uoči Nove godine gosti 13. domobranske pukovnije u Kar-lovcu bili su članovi Hrvatske zajednice Neustadt, koji dje-luju u okviru Hrvatske katoličke misije Iz Freiburga. Glavni organizator sakupljanja pomoći za cijelu Hrvatsku je Jero-nim Ćuljak, koji je pokrenuo Inicijativu za slanje pomoći gradovima Hrvatske l najviše se angažirao u prikupljanju hrane, odjeće i ostalog potrebnog Hrvatima u domovini.

Od početka rata ova misija dopremila je pomoć u 20 gradova, od Osijeka, Gospića, Miholjca, do bosanskih gradova. U popisu gradova kojima je poslana pomoć, od sada se nalazi i Karlovac. Dopremljeno je 200 paketa za djecu koje su im poslala djeca iz Njemačke kroz akciju »Djeca za djecu". Tu akciju pokrenuli su fratri u njemačkim školama, a paketi su podjeljeni djeci sa Turnja i djeci poginulih pripadnika domobranske pukovnije. Stiglo je i 3,5 tona hrane, te 2200 čokolada. Vrijednost pomoći koja je doprem-ljena procjenjuje se na 12 tisuća DEM.

Sudionici ove humanitarne akcije više nl ne vode eviden-ciju o tome koliku su pomoć poslali. Negdje na polovici akcije, vrijednost pomoći za Hrvatsku dosegla je oko milijun DEM. Kako su nam rekli pripadnici ove zajednice, oni rade za čitavu Hrvatsku i zato svaki put dolaze u drugi grad u Hrvat-skoj i Herceg Bosni. Za Karlovac su čuli preko televizije l kad su vidjeli razrušeni Turanj, odlučili su da l u taj grad pošalju pomoć.

e Dunja Geurts Majnarić, do sada je za Hrvatsku organizirala deset šlepera pomoći.

JEDNOSTAVNO POSTOJE TAKVI LJUDI

Noću su me ruke boljele, nisam mogla spavati, od umora jedva sam hodala, ponekad sam pomislila da ću odustati, all misao na tisuće nesretnika koji čekaju l ovise od ove J sličnih pomoći ponovo ml je davala snage da radim - priča Dunja Geurts Majnarić, Hrvatica koja već dvadesetpet godina živi u Nizozemskoj. Diplomirana ekonomistica, udata za Hana Geurtsa - Nizozemca, majka četvero djece. Ponajviše Dunji-nom zaslugom u Hrvatsku je stiglo deset šlepera hrane, namještaja, odjeće, sanitetskog materijala, pomagala za Jn-vallde ... Pet kamiona stiglo je i u Karlovac gdje je Dunja provela gimnazijske dane.

Koliko samo brige. topline, osjećajnosti izbija Iz rijeći mladolike l plavokose DunJe kada priča o svojoj domovini, nesreći ~lo je zadesila ljude na ovim prostorima 1 nesebičnoj želji da se pomogne. Ponekad kada je lo prelazila l fizićke granice ove krhke žene.

Uporno zepltkujemo što je to, koji su motivi ovakve angailranosll, rada, skrbi ze domovinu, prognane, nesretne. Dunja nema nekakvog objašnjenja, jednostavno postoje l takvi ljudi .•• i zbog nJih ova domovina može bill sretna.

- Tada Je sve poćelo , p riča Dunja. U svibnju 1991 godine bill smo u Zagrebu. Kolegica ml je rekla da su banke prazne. da je oružje oduzeto, da se ne sprema dobro. U Ilici smo sreli ženu koja je prićala da su (oj u prošlom retu mužu ćetnlcl Iskopali oć i l de će to opet radili. Moj suprug nije shvatio što ona priča.

Kada je u Hrvatskoj poćeo rat gledali smo vijesli njemačke, belgijske l naše nizozemske televizije. Iz svih lih lnlormaclja dobila sam sliku što se de~va u mojoj domovml. Njemaćka televizije je bila najobjektivnlja, oni su se usudili reći

Bilo me je strah. psihički to je bilo stra~no. Moj muž Je rekao - ženo radi nešto konkretno. PĆmlshla sam, §to ja mogu kao poJedinac Ipak sam poćela sakupljali pomoć. naJprije u zboru u kojem pjevam' koji Ima 150 ćlanova . Budući da sam bila polaznik par tečajeva i u tom krugu sam sakupljala pomoć za Hrvatsku. Zatim su počeli dolaziti l seljaci u krugu od pedeselak kilometara donoseći hranu, odjecu namještaj. Naime, moj muž radi kao privalnl veterinar l ima to područje .

Sve je lo trebalo presložlll, spakirali , pomagali su nam naši namještenici, moja djeca, seljaci, susjedi. bio je lo Umski posao. U deset mjeseci sakupili smo deset kamiona pomoći, u jednom mjesecu ćak tri. Budući da je moj suprug ćlan Rotary kluba, a oni su povezani po cijelom svijetu, u sakupljanje pomoći ukljućlll smo 1 Rotary klub Iz susjednog njemačkog grada. Oni su za hrvatske vojnike poslali eljeli kamion rublja l uniformi.

Svaki put Imam drugi sistem sakupljanja pomoći. Zadnji put stupila sam u vezu sa sestrom Domenik Iz župe Krista Kralja iz Zagreba koja Ima na brizi devet tisuća 1zbjagllca •z Bosne. Za nj1h samo sakupili 11 tisuća DEM l pun kamion odjeće lijekova, sanltetskog materijal , hrane. '

Prel<o Rotary kluba organizirali smo da sestre Iz ove župe u Gracu jel1inlje doblju hranu. Spajam Rotary klub Iz Ven loB, gdje ml živlmop sa takvim klubom u Zagrebu.

Dunja priča l pokazuje zahvalnice Ato su joJ stiza le Iz Osijeka, Zagreba ... plama prognanika iz Slunja, Vukovara. Pisma puna toplih riječi zahvala • osobno Vaa ne poznajem, all VaiB dobrota l plemenitost doprla au do nas • zatim iapo~jodl iena, ljudi koji su ostavili domove pretvorene u zgarlita. Dirljive rijeci zahvale na dob ljenoj pomoći l nada da ee upoznati Dur1(u.

Dunja Geuts Majnarić pred kamionom koji sakuplja pomoć

e 1. domobranska bojna: ZA v z-u Zapovjedništvo 1. domobranske bojne, povodom go-

dišnjice svoje postrojbe, uputilo je zahvalu Općinskom odboru Hrvatske demokratske zajednice, zbog velikog doprinosa pri stvaranju Narodne zaštite, a kasnije do-mobranstva.

Najbolja suradnja ostvarena je u danima najtežim za grad i bila je jedna od ukupnih nastojanja obrane Kar-lovca. Takvu suradnju želimo i u budućnosti, uz nove obveze i nova nastojanja, stoji u zahvali.

SADA AM JE JASNO Sa Dunjom Geuts Majnarić l njenim suprugom Hanom

Hrvatsku su posjetili l nizozemski novinari Piet Janssen 1 Wien Hoeben. Obišli su Turanj, Mekušje Podvožlć Belaj-ske Poljice, T~an,zltni centar. Pitamo Ih ~ utiske, pitamo kako javno mjenJe, narod u Nizozemskoj doživljava ·rat u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini.

-. Sada kada smo to vidjeli, razrušene i popaljene kuće, un~~tene f!aselja, raseljene ljude mnogo toga nam je ja· snrJe l to ~erno prenijeti narodu u Nizozemskoj. Sa slika sa televiziJe, Iz priča, napisa nije se mogla dobiti cjelovita slika. Treba tu doći l vidjeti. Ml ćemo sve to prenlfetl. Gore je nego_ što s":lo zamišljali. Ljudi u Nizozemskoj su uz ~rvats~1 narod_ 1 ~ill su protiv politike Van der Broeka. Ml ~~mo •.m preniJeti sve što smo tu vidjeli, ali morate shva-titi da Je za nas do':'e~a~no postojala samo Jugoslavija 1 nismo mogli razu~1et1 SJedecl u foteljama u našim domo-vima što s~ t~ zb1va, tko su ti Srbi i Hrvati, što oni hoće. Sada nam Je Jasno - rekli su nam nizozemski novinari.

· Ta pisma, sudbine ljudi. uvijek su ml davali snage da radim dalje 1 vi~e pa 1 onda kada su mi ruke l noge bile otećene l bolne od nosanja namje~tanja 1 ·pakiranja. Jednostavno ćovjek se time zarazi, kada jednom poćme. ne može stall. Moj suprug uviJek je bio uz mene, radio l poticao mene da radim

Nije ovo samo prića žene koja voli svoju domovine i u stranoj zemlji priča 0 njenot sud_blnJ, diže telefonske slu~alice, odlazi na prijema 1 govori. Ovo je prlća žene kOJS rad1 za . svoju domov•nu do lznemoglosll . vođena ćudnovatom ljubavlju ze ljude. nesretmke na ovim prostorima.

- Sretna sam ka~a li ljudi znaju da Ima netko koji m1s1J na njih, koji radi da bl nj1ma u ov1m trenuclrTia b1l0 bar donekle bolje - objašnjava SVOJ rad Dunja Geurts Ma)Oanć. Hrvatica koja ž1v1 u Nizozemskoj.

MIRJANA BA$1Ć

DELEGACIJA FRANCUSKOG EPISKOPATA U KARLOVCU

U Karlovcu je 29. prosinca boravila delegacija katoličke crkve Iz Francuske, koju su vodila četiri biskupa: msgr. Joseph Duval nadbiskup Rouene l predsjednik Biskupske konferencije, msgr. Alber Rouet predsjednik Komisije za socijalna pitanja, msgr. Jacgues David biskup biskupije La Rochelle J Saintes 1 msgr. Joseph Rozler biskup Poiterse. U pratnji kardinala Franje Kuha-rića l visokog svećenstva katoličke crkve u Hrvatskoj delegaciju Francuskog episkopata primio je Vlado Mustač gvardijan Franje-vačkog samostana. Nakon razgledanja crkvo Presvetog trojstva u Karlovcu delegacija francuskih svećenika posjetila je Tranzitni centar u Karlovcu 1 Turanj

Ovo je prvi službeni po~jet Crkve Iz Francuske Hrvatskoj ot-kada je počeo rat, osim što su tijekom jeseni bill predstavnici francuskog Caritasa.

M. BA~IĆ

' -

' R t li

~ l ~~~ woo~ l ~ --~~---;;~------~d~o~g~o=d~ilo~s~e--=do~g~a=d=a~s~e~~d~o~g~o~d~it~ć~e~s~e----------------------~5~

e Želimo u poslovne prostore smjestiti profitabilne djelatnosti jer od njih živi ovaj grad. Zato za po-slovni prostor postoji natječaj, a kriterij je tko će plaćati veću najamninu. Namjena za taj prostor je određena.

•nskebo DZ-~ ilo · Jne, PQv~

J~ Zahvalu O gJ e ZaJednice Zbog~ dne zaštite,' a k~~

a Je u danima n . . ~ nastojanja 0~ _za ' u budućnosti Ka,.

1 u zahvali. ' ~ / ----1

1: dom~branske bojne, djelu Pflgodnih poklonz obrane grada.

nim suprugom Hanom novinari Piet Janssen l kušje, Podvožlć, ~elat 10 ih za utiske, p1tamo •mskoj doživljava rat u

lšene i popaljene ~u~ nnOQO toga nam Je )3' Nizozemskoj. Sa sl~

e megla dobili cjeloviti 10 sve to prenlje~i. Gore l u NizozemskOJ su ~ tike Van der Broeka. vidjeli, ali morate1 s~~ . la samo Ju gos aVIJ ~~eljama u našim .dofl!O' .. Hrvati, što on1 h~

~ radJI1 da'JĐ l ~. pa teli

Jage da a namještanJl ' palcUt1 d fl(!Sa11J • stab MOJ Sl41• 1 počt08• ne moze '3()m zemlji pnta o n)el ~,uslf3l'o01 . ....M~ž!ll18

.vwntl 0\ll jS fl'~ ''" :~om 4ubaVIJU za ",.

1511 na ntlh. koi' radi da;,; tot' rn ·" oun)il ()eiJiiS avas'/01 1

""

1.uRJANA p;!!.

~ ~NCUSKOG KARLOVCU

ac lja kato ličk: ~~ a ~ sgr. Jos~P mS9'· ~k1JpS · ~onterenCIJ)e, msgt· ikupske rna pitan a, rnsgr. ta soci)S J sainteS l ulJI' Rochelle la FranJe J( .IJ'U

.. rdlna "đ'""'"' l!fiJI kB tskO) "" "' nje' .we u Hr'' ardijan Fra !(<l ~ ·f,!ustač fe~vetog tr~nl je cr~epe~}etlla Je rrs ~nikS kOl ot·

ncusk~ . t{~:ta~nicl it Fra nl bil' P ,,;. ,m ,ese "'· e.A~

DO OV IC Š1i0 ŽIVOT ZN Čl

e Do sada je u Karlovcu izdano 36 tisuća domovnica. Ako prema procjeni, u ovom gradu živi 60- tak tisuća stanovnika, što je sa osta-lima koji nemaju domovnicu?

Trideset godina živim u Karlovcu, otac mi je Slovak, majka Njemica, rođena sam u Novom Sadu, od mjeseca svibnja tražim domovnicu. Muž mi je Ćeh, imam troje djece i svi su se opredjelili za hrvatsko državljanstvo, a ja se izjašnjavam kao Njemica. Vozačka mi je istekla, nemam putovnicu, ne mogu u inozemstvo, od mjeseca svibnja tražim domovnicu i rečeno mi je da se to rješava u republičkom MUP- u, priča postarija žena.

Koliko je takvih sudbina zametnutih u pra-šinu birokratskih papira i regula?

· ::ivatko ima pravo na jedno državljanstvo i nitko ne može biti samovoljno lišen svog državljanstva, niti prava da promjeni državljanstvo · zapi-sano Je u Općoj deklaraciji o ~ViQ'la čovjeka'fOju je prihv~­tila Republika Hf'1atska obave-zavši se na poštivanje svih važnih. međunarodnih konven-cija o ljudskim pravima. Ipak sve konvene>ije su jedno, a ži-votni tokovi koji ovise o papi-rima nešto sasvim drugo, u ovom slučaju ~rojke ipak poka-zuje da se mo'ze i mora živjeti bez domovnice. Do kada? -vjerovatno do pojednostavlje-nja zakonskih odredbi (što je i najavljeno) kada će se bez re-pova i suvišnih obilaženja šal-tera moći do domovnice.

U KARLOVCU IZDANO 36 TISUĆA DOMOVNICA

Prema nekim procjenama Karlovac trenutno ima 60 ti-suća stanovnika. Ta brojka sa svakodnevnim prilivom stanovništva može biti samo veća. Do sada, kako sazna-jemo u Sekretarijatu opće uprave i inspekcijskih po-slova općine, izdano je 36 tl· suća domovnica. -Većina građana nije niti za-

tražila domovnicu, a svi gra-đani ovog grada nisu niti državljani Republike Hrvatske - objašnjava nam Željko Spu-dić , sekretetar Sekretarijata opće uprave, brojku netzdanih domovnica.

koljeno, a nisu upisani u knj ige državljana 1948. i 1949. go-dine, jer su se knjige tada tek formirale moraju ići u MUP.

U MUP PO NALOG Dobivanje naloga za upis

u knjigu državljana u MUP • u, odnosno u Policijskoj upravi Karlovac, prva je ka-rika u birokratskom lancu dobivanja osobnih dokume-nata po kojima jesmo ili ni-smo građani države. Krenuli smo u karlovačku Policijsku upravu sa upitom što je sa ovih 24 tisuće građana bez domovnice (brojka može biti samo veća)? Koji su putevi i načini da i oni dobiju do-movnicu i koji su razlozi što je nemaju?

- Prvi razlog što netko nema domovnicu je taj što je nije niti tražio, objašnjava nam Dražen lvanušec, načelnik Odjela za upravu i zajedničke poslove PU Karlovac. Drugi je razlog što je tražio, a nije upisan u knjigu državljana u Hrvatskoj i treći da se radi o osobi sa sta-tusom prognanika koji je upi-san u knjigu državljana na pri-vremeno okupiranom teritoriju. Takve osobe ne dobivaju do-movnicu već uvjerenje izdano na temelju člana 172. Zakona o općem upravnom postupku. Na temelju tog uvjerenja mogu podnijeti zahtjev za izradu osobnih isprava, osobne iskaznice i putovnice.

Svatko tko ima osobnu iskaznicu ima i dokaz o hrvatskom državljanstvu, medutim u praksi se *šav a

da se uz osobnu iskaznicu traži l domovnica (što nema zakonskog opravdanja) pa su u tim situacijama ti gra-đani diskriminirani u odnosu na građane koji imaju do-movnicu.

STRANAC ILl HRVAT? e što je sa građanima koji nisu upisani u knjigu držav-ljana u Hrvatskoj, a izjašnja-vaju se kao Hrvati, u posljed-nje vrijeme najviše se spo-minju slučajevi Hrvata iz Hercegovine?

- Ako Je pripadnik hrvatskog naroda i to može uokazati ispravama kao što su izvod iz matične knjige rođen ih , vjen-čanih, radna knj ižica, vojna, đačka, indeks, svjedodžba, i ako je imao prebivalište na dan 8. listopada 1991 . godine, taj građanin će se smatrati hrvat-skim državljaninom. e Kako će netko dokazati da je Hrvat, npr. djeca iz mješa-nih brakova?

· Trebao bi imati neku od isprava koju sam naveo, za sebe ili za jednog od roditelja. Takva stranka podnosi i zaht· jev za hrvatsko državljanstvo, a uvjeti su da živi u Hrvatskoj, da je pripadnih hrvatskog na-roda, da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, da se iz nje-govog ponašanja može zaklju-či ti da poštuje pravni poredak i običaje u RH , da prihvaća hrvatsku kulturu i da preda pi-smenu izjavu da se smatra hrvatskim državljanom.

PO ISPRAVE U KRAJINU? Slučajeva oko dobivanja do-

movnice ima dosta i· teško bi se svi mogli nabrojiti. Činjen ica je da prema birokratskim regu-larna i nabrojenim č lanovima sve izgleda jednostavno, na-bavite te i te papire, dati izjave, obići šaltere, čekati u repovima i sve će biti rješeno, postat ćeš građaninom sa svim pravima. Međutim mnogi domovi postali su zgarišta, a sa njima i papiri , mnogi su napustili svoja korje-nja i promjenili mjesta stanova-nja. Sada su tu gdje jesu, rade, žive, imaju stanove, neku ušte-đevinu u banci. Nastaviti takav život mogu samo sa domovni-com, bez nje nema posla, ot-kupa stana, dionica, a i banke prijete sa povećanjem zatez-nih kamata.

Jesu li , ili nisu to građani države Hrvatske?

MIRJANA BAŠIĆ - Mi domovnicu izdajemo na

osnovu upisa u knjigu držav-ljana i to prvenstveno na usmeni zahtjev, što znaći da bi stranka trebalo osobno doći i zatražiti domovnicu. Izdajemo je i na osnovu pravovaljana punomoći i tu se striktno pridr-žavamo Zakona o upravnom postupku.

.• . •... ; 1•

u ·ipak.· sivoj b~ojci · grj)dan~ bez .. do~o~rl;~,- u· o.vorn' građ((zanimljiva bi bila i ona br.9;1<a ghiđaria:; koH eioP,o_v!licai'. ~.oP.će· nisu··.·nlti)_traž.!lil ;J~)<~)!tJ. la~.~: zloga~ tq .. ~ sarl)c:(oni ·~ znaju. Vjer9~at_n_~ t; ~e.:jjlat'i , br.~j>·

' njih ipak se jl~~a da im dom.ovni~čl;·.n~:c~ niti .~~e~~ti,, jer , još uvijek peka ju osloboditelje,7on~ . ~~/druge , strane Koraoe. ::·; : } . ·. ,>_\· .... ·' · .. ;·,. :.j. i i:· · -~·

·, ~a to 'utfa~uju tP.oki3i4;u· sručajev"i·. ~tp·~mo· i'h pul;. .

Postoje različ i ti slučajevi . Velika većina građana je upi-sana u knj igu državljana neg-dje u Hrvatskoj. Međutim sve osobe koje zatraže domovnicu moraju najprije svoj status r~­gulirati u MUP- u, odnosno do-biti nalog za upis u knjigu državljana, na osnovu kojeg mi izdajemo domovnicu. Pro-blema ima dosta. Rođeni Kar-lovčani koji su tu drugo - treće

• ~··općini i ~o'li$:ij~l<orupr~vL o~š~av~·'"se ~d~/se.!· cto~;· .rnovnica traži ~·sa ovjerenom punomocL.od ·suda ··u ·.:

•. Vojniću; it'i ·g"~ ispfavam)i i.z ta·rit~rrlsl<ih~~r~jlri~ ~: ći~i;. · ~ .. . ~· . ·,,.. ·c"c.,_ ~[ - _-:,.~ · ... J.:1"•J:· ,f ! '··._·, __ · . .;, " ... ,_~;.-:-·.:,._.·.·-;J-:. .hcnO ISpiS'aniJl ;;.;•·· :" ':; . . ':·<: .: ;.~.;;·;·J.·~-.,~'' \i · < ·: . ' s~~~#t .. s e/ etd "de$i 'i~d~iavi ' 'firvč;lt~~or i:: 9r.~du: 'K · t ···-·"···? ~-.·,•····· 'r •. ·,c\ \•,.· .·· .. , 'J".>•"'·, · arQY,CU·. ri·,·:' •. ,~·;"· ,t.;...•/···· ~· · · .~; -· . ;., .. ::; . ·~~ ..

POSL VNI PROSTOR ZA PROFITERE l 1 •••

~'.!rr-,_2·'/~··~~~~~~~:',· :\ •j"·~~ . . . ~'-'~-;·~~~-'·:,~' :.~·~;~~~<>.·:~~:-;~~~· n~ .priča· o doctjelji.vanju . posl~vno~,: ··prpsto~a .. u~~tradu. Iste. priče koje ·se ye~ godinae.na 'p.~vl~~e ·po ovom gradu samo, ovog puta, sa di.ug·a~

jedan na tječaj i tada je dodije-ljeno 20 prostora različite nam-jene od pekare do ugosti-teljstva.

čij!m pre~nakom. Jer~ čaršija sve zna, -kako ' reče jedal") ·· od :sugov.ornika. čaršija možda nešto i može znati, a'l! imena i prezimena se izgovaraju uvijek. sa

~ onim "( 'molim .. to ne pišite.

Kroz takozvane redovne natječaje dodijeljeno je 13 pro-stora. e Još uvijek najviše se otva-raju lokali?

- Nažalost naši ljudi još uvi-jek razmišljaju, r1osio sam pu-šku, otvorit ću birtiju i zaraditi za pola godine. Mnogi misle da su rođeni biznismeni , a nisu do sada ništa radili. Misle dobit ćemo, a zašto bi dobili, kada su stvoreni za biznis neka za-rade.

Pa se pr iča kako su ratni profiteri dobili poslovne pro-store dok su dečki na fronto-vima krvariJi za domovinu, vra-ćaju se na radna mjesta i pri-jete im se otkazima. Albanci i oni koji su zaradili na švercu se šire , nije se moglo istovre-meno ratovati za domovinu i biti ratni profiter. Ponovo se otvara birtija do birtije, poslovni prostor dobije onaj tko više plati.

Žali se sugovornica, nisam bila podobna u onom sistemu, nisam tada niti mogla pomisliti da dobijem poslovni prostor, a zašto ga opet sada ne mogu dobiti to ne znam.

Odgovor na ova i slična pi-tanja l pretpostavke tražimo ipak na izvoru informacija. Od direktora Fonda u stam-beno komunalnom gospo-darstvu gospodina Beri-slava Mikšića.

NIŠTA SE NE DOBIVA - Ovaj grad zbog rata nije

radio ništa, industrija je stala. Sa nastupom primirja mora se živjeti. Sigurno da mnogi pri-čaju da nisu bili podobni prije pa nisu mogli dobiti poslovni prostor, pa ni sada. Ali nitko ništa ne dobiva, mi idemo u zapadni sistem. Svi koji pričaju ove priče ne govore istinu. Jer ako želimo nešto izgraditi, na-praviti, možemo, ali ne i dobiti . Ništa se ne dobiva. Takozvano bivše društveno vlasništvo sada je pod upravljanjem Skupštine općine Karlovac. Želimo u te poslovne prostore smjestiti profitabilne djelatnosti jer od njih živi ovaj grad. Zato za poslovni prostor postoji nat-ječaj, a kriterij je tko će plaćati veću najamninu. Namjena za taj prostor je određena. Ponudi se najamnina, broj radnika, program. Kada nas je zahvatio ovaj rat odlučili smo da odre-đene prostore ponudimo hrvat-skim vojnicima sa kriterijem da li je netko poginuo ili je invalid. Međutim tu je opet prisutan hrvatski jal koji nas muči , jer ako je dobio moj kolega, a ne ja onda smo opet protiv njega.

Mnogi koji su sudjelovali u obrani domovine žele to de-belo naplatiti i nisu zadovoljni ako im to ne uspije. e Recite nešto konkretnije o poslovnim prostorima u gradu?

- Bilo je nešto napuštenih poslovnih prostora koji su u vlasn ištvu općine , odnosno Fonda, a veći broj bio je privat-nih. To smo privremeno dodi-jelili onima koji su imali svoju radnju na privremeno okupira-nom teritoriju kako bi mogli obavljati djelatnost koju su i tamo obavljali . e što je sa poslovnim pro-storom u privatnom vlasni· štvu koji su napustili bivši sugrađani Srbi koji su otišli na drugu stranu?

- Ne znam što će biti sa tim privatnim vlasništvom. Jasno da će igrati ulogu da li je taj vlasnik radio protiv hrvatske države ili je negdje privremeno otišao.

Bez obzira na sistem to je privatno vlasništvo i ne može ga se otuđiti , ali ako je taj bivši sugrađanin neprijateljski djelo-vao protiv hrvatske države pot-past će pod sankcije. Ako on nije neprijateljski djelovao mi mu ne smijemo oduzeti taj pro-stor, bez obzira kako ga ste-kao. Mi smo pravna država.

Osobno razmišljam ovako, slunjanin će izgraditi Slunj, Tu-ranjčanin Turanj, ne bi trebalo da se priča da u gradu ostav-ljamo dotepence, iako su ovaj trenutak oni prognanici . Treba stvoriti takve uvjete da se mogu dobiti krediti , da taj koji konsti poslovni prostor u Kar-lovcu da ga i sam sagradi. e Koliko je u protekloj go-dini dodjeljena poslovnih prostora?

- U protekloj 1992. godini imali smo tri natječaja i u ta tri natječaja dodjeljena su 33 po-slovna prostora. Dopunom Od-luke o poslovnom prostoru na početku 1992. godine poslovni prostor se dodjeljuje i određe­noj kategoriji ljudi, učesnicima domovinskog rata, invalidima i prognanicima sa područja op-ćina Karlovac. Po toj dopuni Odluke poslovni prostor se do-djeljuje po početnim cjenama. To je van natječaja i to su naj-niže početne cijene. Napravi se rang lista i onaj tko ima naj-više bodova dobiva prostor. Početne cijene ovise o vrsti djelatnosti i lokaciji. To je bio

e Na koji način se raspisuje natječaj i kakav je sistem do-djele poslovnog prostora. Vi i sami pretpostavljam znate, kako se priča o manipulaci-jama oko dodjele poslovnog prostora?

- Upravni odbor Fonda do· nosi odluku o raspisivanju nat-ječaja, ali postoji i drugoste-pena komisija gdje se ima pravo žalbe.

Mi kod redovnih natječaJa obavezno postavimo i nam-jenu poslovnog prostora. Kada se to objavi još postoje i ostali kriteriji, a to su gospodarski efekat od obavljanja te djelat-nosti, program u okviru nam-jene, broj zaposlenih , ponu-đena visina zakupnine.Takve se ponude pri kupljaju u zatvo-renim kuvertama i nakon toga se otvaraju i traži se najbolja ponuda.

Tako se doista radi, a ne po pričama koje kolaju gradom da se radi !lO starom sistemu.

Upravo je u tijeku akcija Fonda da se u gradu popišu svi poslovni prostori u ko-jima se ne obavlja nikakva djelatnost, bez obzira na vrstu vlasništva i svi po· slovni prostori kod kojih se ne plaća najamnina. Tre-nutno je napisano 9 otkaza za poslovni prostor. Naja-mnine su inače vrlo malene i mi radimo na tome da ih po-većamo.

MJESNE ZAJEDNICE SE NE PITA e O poslovnom prostoru razgovarali smo i sa pred-stavnicima mjesne zajednice Banija, jedne od naj-većih u gradu.

- Kada se dijeli poslovni prostor zaobilazi se mjesna zajednica, mi ne možemo dobiti uvid gdje će se šio otvoriti. Jedino što se otvara jesu kafići i igre na sreću . Preko Skupštine općine uputili smo zahtjev da i mi sudjelujemo u odluci što bi se na području naše mjesne zajednice moglo i trebalo otvoriti. Za sve ono što je otvoreno nema nikakve suglasnosti. Od Skupštine op-ćine nismo dobili nikakav odgovor. Suglasnosti mjesne zajednice nije bilo i ona je zaob iđena .

Napisali smo prosvjed kada je minirana gostionica .. šubara« da se tu ponovo ne otvara gostionica, ali to nije uvaženo. U okruženju od 1 OO metara ima desetak gostionica.

Plana bi trebalo biti i trebalo bi se pitali mjesnu zaje-dnicu.

Prije je u Komisiji za dodjelu poslovnog prostora bio i čovjek iz naše MZ, a sada ga nema, nagađamo što će se otvoriti na pojedinim prostorima. Po tim kafićima rade nestručni ljudi, rade učenici sa Banije, Gaze na crno, ne p l aća se porez. Inspekcije ne rade svoj posao i njima je jedini interes da dobiju što veći porez - rekli su nam u razgovoru gospoda Velimir Ćunko , predsjednik MZ Banija, Branimir Fogina, tajnik MZ Banija i Mladen Garić predsjednik ogranka HDZ - a Banija.

MIRJANA BAŠIĆ L---------------------------~

· 14: siječnja 1993. ' · . . · : ., Karlovački tjednik · ,

~6~----------------~d=o~g~o=d~il=o~s=e--~d=o~ga=d=a~s~e~-d~o~g~o_d_it_c_'e_s_e __________________ ~_~OO~

))

Parafrazirati danas Kov~čićavo .. KaDQnf .. kovu psovkv značUQ.~'bJ reći, . .da.o Sag ·!Ja fi, rat;U .. jatori loŠ& grijali;, :K~a. s_e C~j~vi p~bl~- qp~· . sno pribUiavaU 'flQ'JqsibirSkuj: a Va$i n~dij~<H:i :· počnu pu.cketati Pf!lim ;pf.:ij~m zvlJkovlmij ,: koji jasno ~or-~ ~o t~pOM hlapi~': prti:Q· ·š.:b> · ćete ućini je Q~je t((tefqnsr(ag b.to.j(l ''t.o~ , p\cme. l biU-če t~n:Pr.tnal$~\~ u c}eVovQđno.j . togJel povratka tQ;11ll$k-om l$koJ:Iu · ćent~Jrto"

il A • k:ct',..··. aff će sA .. -~.· - ~·~ . '~v . "k"" ''im gr ~11.-g IC\~ ~,r~·'~Nu:tO R~ . . P.1 .. ~~raža vate .žalj,JjjQ~ ~tilti U.Jdimu ·aimnj~ n~ razriješeni~ -0-dhP$~, zna.too veeee:Qtf:~~:Og To'-phll_linogx ~~tO~f ·u J;a~nQm Jj()duz~pQ TqpJpoa mli~nja ·su:da b1 ;n~tfđ =~niifiov~, ·kefiSr'i'lk~ koji: . •·. . .. - ~ . 'l· ~-~ ··;.·' ' .. ·· mve trebao ~$~nt.J;ti~ b$rerh j~ dt:a" Ui ,~ele" tonska broja. Plt~Mt~ ·Toplane, g9$~dih ~rv.~n' P'~n~ te ~nlikl· dtrektor ~vog ~~eea'. 9Q$podin Josip avJan· opjai.njavaju ·t.ai.to.

U globalu~1tuacija je dosta komplicirana i to IZ više apsekata. Najprije, radi se o nedostatnoj ci-jeni energije odobrene od Izvršnog v1jeća Skupštine općine koja je naš osnivač. Ekonomska cijena naše proizvodnje uračunava materijalne troškove potrebne za proizvodnju , a tu se misli na pogonsko gorivo mazut, koji sa 67 posto učestvuje u cijeni. S tri posto učestvuje lažno ulJe. Kada se tome doda 16 posto učešća struje, dobiJa se 86 posto, a na ive ostalo, poput osobnih do-hodaka, održavanja 1 svega osta-

' ·log odlaz1 14 posto. Iz toga proi· zlaz1 problem, jer Izvršno v ijeće

nastoji da što manje građani pia· ea ju, dakle socijalni pristup, dok m1 u poduzeću nastojimo da se naš rad što više isplati , dakle ekonom-ski pnstup. Razlika između la dva stava rezultira sve gonm stanJem, Jer rast CIJene mazuta i struje da-leko snažniJe raste od rasta prima-nja naših korisnika, kaže gospodin Presećan .

Ova disproporciJa se naJdirekt-niJe odražava na CIJenu grijanJa, pa se os1m već provedenih mogu oče· k1va11 daljnja povećavanja cijena. Naime, do studenog prošle godine cijena grijanJa 1znoslla je 55 dinara na metar kvadratni, a za prosinac 1e povećanJe bilo na 135 dinara.

KRPAM O, STEŽE MO, ŠTEDIMO ...

Problem likvidnđsti je jako izražen, jer je prlliv sredstava neadekvatan prema našim po-trebama, pa nas posljednje po-većanje ne zadovoljava. Naj-novija cijena neće i ne smije dugo ostati. Naša ukupna fak-tura stanovima i poduzećima iznosi ukupno 1 OO milijuna HAD-a. Nama prosječno treba oko 80 tona mazuta dnevno, a to u mjesečno 1znosi 160 mili-juna samo za mazut, po sa-dašnjoj CIJeni grijanja. Zato krpama, stežemo. štedimo kako znamo. kaže gospodin Presečan

l dok se štednjom poku-šava ublažiti »tekuća« pro-blematika goriva, problem instalacija, dotrajalosti i nea-dekvatnosti, ostaje i postaje sve lzražaniji. Saznajemo da se za prošlog sustava nije vodila adekvatna briga o te-hničkim zakonitostima dina-mičkih sustava grijanja. Iz toga su proizašle brojne anomalije, koje danas poje-dini dijelovi grada, poput Grabrika lli Luščića snažno osjećaju .

Onda je politika određi­vala koji će se objekti prlk-

ljučiti na pojedine potsta-nične sklopove i dolazilo je do potkapacitiranja pojedi-nih dijelova, pojedinih zgrada. U vremenu velikih hladnoća dolazi do pucanja nekvalitetnih Instalacija, a da bi se anomalije na neki način ispravile, mi moramo povećati potrošnju mazuta, kaže gospodin Josip Bujas.

Štednju mazuta najprije os-jete naravno potrošači, na či­jim se leđima tako lome i ak-tualni problemi i nasljeđa poli-tičkih odluka o uvođenju radija-tora. U Toplani su zatražili od osnivača da se odredi po-trebna temperatura u stano-vima korisnika, na koji bi se način odredila potrošnja ma-zuta, a iz čega proizlazi eko-nomska cijena. Da li bi to kori-snici bili u mogućnosti plaćati, u Toplani drže da to nije nji-hova briga, 1er da te probleme treba rješavati na znatno vi-šem nivou.

Trenutno je u Izradi kom-pletni elaborat koji će doni-jeti l cijenu, a prema prora-čunima, na sadašnju cijenu trebalo bi podići novih 59 posto poskupljenja. Cljena bl trebala biti i veća, jer u nju nije uračunata vrijednost ka-pitala, tako da treba očeki­vati i veća poskupljenja. Na-stojat ćemo ublažiti ove pro-bleme time da cijena bude viša u vrijeme dok Toplana radi, a dok bl u vrijeme kada ne radimo, dakle za toplijih mjeseci cijena plaćanja bila manja, reći će gospodin Pre-sečan.

Prema riječima gospodina Bujasa veliki problem je dio te-hničkog održavanja kojemu nije pružena adekvatna paž-nja. Razlozi su i objektivni i subjektivni. Objektivni se traže u nedostatku novca, subjek-tivni u indoletnosti prošlog si-stema. Iz Toplane na ukupnost problematike stalno upozora-vaju osnivača, kao i na činje­nicu da razvitak toplovoda nije pratio razvitak grada. Nove zgrade su se priključivale na iste Instalacije provedene prije 15 godina. ..

MAGICNI TR U KUT

To Je osnovni razlog ~lo su ra-zlike od zgrade do zgrade, u nekim slučaJeVIma od ulaza, do ulaza zai-sta velike 1 ob1ćnom čovjeku nesh-vatljive. Vidite, postOJi magičan tro· kut nenješenlh odnosa Toplane, našeg osmvaća i Fonda stam· beno-komunalne dJelatnosti. Kucne Instalacije, od toplinske pot-

stanice, pa dC' radijatora. pod juris-dikcijom je spomenutog fonda. Potstanice su imovinsko pravno isto vlasništvo Fonda. One nisu vlasništvo Toplane, jer mi smo od-govorni za dovod topline do glav-nog ventila svake potstanice. Gro problema nastaje upravo od tuda, jer se Fondu plaća dio za održava-nje instalacija od potstanica do ra-dijatora. Kada se pojave problemi građani nazovu nas i mi ne bi smjeli izaći na teren dok se to ne plati, ali mi ipak zbog građana po-pravljamo. Fond nap1še narudžbu i s plaćanjem kasni i po mjesec, dva, kaže gospodin Presečan .

... 1170 RAZLOGA SMUTNJI!

U gradu je danas 170 toplin-skih potstanlca, kao 170 ra.zloga smutnji, razloga za zabrinutost, jer su sve u lošem stanju, za-starjele, često nedostatne

- Dotrajalost In-stalacija izaziva brojne Inter-vencije i mi Ih rješavamo s pedesetpostotnom uspje-šnošću.

opremljenosti, a u procesu rje-šavanja vlasničkog pitanja nitko se za njih neće otimati.

Ml smo imali slučajeva kod po· stavljanja naših instalacija, da 1zvedbena situaciJa ne odgovara projektnoj, pa je odvod spajan na dovod, što daJe niz nevjerojatnih, gotovo komičn ih situaciJa. Mi ne možemo kontrolirati te Izvedbe, jer ih rade pnvatnlci. Mi smo tražili da Toplana kontrol ira izvedbe priklju-ćenJa na naše glavne priključke , no taJ mehan1zam je tek u stavra-nJu, kaže gospodin Bujas.

Sanaciju spomenute problema-tike moguće je izvršiti , ali Je pro-blem, pogađate već , naravno u novcu. Problem održavanja je po-nekad sasvim zaboravljen, ćak i kroz cijenu grijanja. Tako da se ne može I zaći u susret svim reklama-eljama, all se u obimu od 50 posto uspjeva rješavati. Danas se grije oko sedam tisu ća stanova, s pros· JSkom od 50 kvadrata, što daje lako lzračunljlv rezultat velič i ne gri-Janog prostora u ovom sektoru.

NA REZERVI ... Zima nas je malo Iznenadila,

all mi nismo mogli stvoriti adek-vatne zalihe zbog spomenute ci-jene l nepovoljnog prillva sred-stava. Ako nema novaca, neće biti ni grijanja. Ml smo trenutno na rezervi od 400 tona, dovoljnih za pet dana rada. l to smo naba-vili putem kredita, a što ako nam novi krediti ne budu odobreni? Situacija je takva da se vozi po opasno skliskoj cesti, kaže go-spodin Presečan .

Da li će i Karlovac 1mati svoje mjesto u televizijskom dnevniku zbog grijanja sasv1m je realno pita-nje. Odgovor je jednostavan - uko-llko se nabave novel, a lime i ma-zut, onda neće Ukoliko se pak no·

vac ne iznađe, eto nas u na1av1 gospodina Dopuđe ma gdje on bio. Pedesetak zaposlenih Je premalo, mišljenJa su u Toplani i njihov1m radom nije moguće zadovoljiti sve probleme d inamičkog sustava ka-kav je toplinski.

Dnevno primamo i više od sto-linu poziva za najrazlićit ije Inter-vencije. Većina je zbog nedostatne temperature. Mi smo svjesni toga, pa tražimo od Izvršnog v ijeća već spomenutu regulaciju , što bi moglo značiti slučaj Zagreb, da svim na-šim korisnicima grijemo podje-dnako slabo. Centralno grijanje ne smije biti socijala, već samo viša kategorija. U prošlom sistemu sta-nove su dobijali svi i svaki l još k tome centralno grijanje, koje da-nas postaje luksuz uz prOSJečnu plaću ispod 100 DM. Da li tu treba očekivati intervenciju države mi u ovom trenutku ne znamo. No vje-rujemo kako bi oni koji nas zovu morali osim našeg »Okrenuli " tele-fonske brojeve našeg osnivača i stambenog Fonda. Osim toga mi smo u ratu i ponekad me naši gra-đani naljute kada nazovu i kažu kako nemaju u stanu temperaturu od 22 stupnja, kao što je imao prije četiri godine. Ja takvima znam reći , čujte gospodine, idite se gri-jati u Sarajevo, čuo sam da je tamo jako toplo.To što smo u ratu , taJ ceh moramo svi platiti, ali pitanje Je države koja mora raspod ijeliti te probleme na adekvatan nać i n , na-glašava gospodin Presećan .

Sama Toplana je višekratno pogođena u ratu, oštećenja su Iznosila 10 milijuna HRD-a, a sa-nacija se vršila i dok se pucalo, tako da je opskrba grijanjem bila gotovo kontinuirana kroz sve ratne mjesece.

Naše grijanje zavisi od vanJske temperature. Kada su one 1zraz1to n1ske, znaći Ispod minus 10 stup-njeva, poč1njemo griJati u ćetin sata u JUtro. Ako su temperature 20 ispod nule, moramo grijati cijelu noć. U četiri sata se poč1nje , a nor-malna temperatura se uspostavlja do šest sati. Na maks1mumu uvo-zimo" do 1 O sati, pa do 14 sat1 idemo smanjenim 1n1enz1tetom i u tom penedu smo na 75 posto ka-paciteta. Od 14 do 17 sati smo opet na maks1mumu, a do 19 smo opet na 75 posto. Tada počinJemo rušiti temperaturu, a toplina se odr-žava negdje do 22 sata. To je re-žim grijanJa koj i nama najv1še od-govara, kaže gospodin Bujas.

Kapaciteti toplane omogu-ćuju još 30 posto širenja toplo-voda grada na postojeći sustav. Problem ekonomske i socijalne eljene, problem dvije tisuća prognaničkih stanova, te mo-gućnost isključivanja realnost je danas. Gospodin Presečan kaže da nije bilo nikakvih relevantnih saznanja o dvije tisuće stanova koji su bill napušteni, a koje su na korištenje dobili prognanici, te je to rezultiralo problemom naplate.

NEPLATIŠE, NEPOZNATI!?

Naplata Ide preko poduzeća Inkasator, a ml nemamo nlkavog uvida u to, pa nam podaci stižu sa zakašnjenjem l po godinu dana. Mi ne možemo znati tko je platio, a tko ne. Pomaci se vrše no zbog situacije ml ne možem~ govoriti o Isključivanju nepla-tiša, jer jednostavno ne znamo tko su oni. Zalažemo se da kori-snici grijanje plaćaju poput tele-fona,& ovako je dalJe sasvim be-skorisno razgovarati, kaže za kraj gospodin Presečan.

GORAN GEROVAC Foto· DNIKO NESKUSIL

1 dok se dimnjaci klasičnog g!ianja uporno daščući sive u ove hladne dane, u nekim stanovima našeg grada zima zna doći iz radijatora. Skupštir<a općine osniva, To-plana grije l ispostavlja račune, Inkasator ubire »haračcc na toplinu, Fond stambeno-komunalne djelatnosti ispo-stavlja narudžbe za popravke, a sve će to, kao i uvijek platiti narod. Priča ne može imati log~an kraj, pogotovo ne sretan, jer logika l sreća su danas vrlo relativne kate-gorije. Kao utjeha neka Vam posluži činjenica da zima službeno traje ipak manje od četiri mjeseca.

e Još uvijek se ne možemo osloboditi komuni-stičkih navika da u repovima na minus 20 če­kamo crni kruh. To nam dođe svejedno jer ni u stanovima nije mnogo toplije.

KRUHA, KRUHA, NE VIDJESMO CRNOG .KRUH Karlovac je grad prognanika, nazaposlenih, ise-

ljenih, naseljenih, polugladnih, socijalnih slučajeva. Karlovac je grad tuge kojeg oplakuju granice kra-

jine. Karlovac je stoga i zbog svega drugoga grad koji

treba crnog kruha. Ne bijelog već crnog kruha. Iz jednostavnog razloga jer je jeftiniji, od po{ledjeljka čak pet puta. Za kilogram bijelog kruha, dobije se pet kilograma crnog.

Zbog jednostavne računice i u ovim tragičnim vremenima, velike uštede, u repovima se čeka crni kruh. Po hladnoći sa jutarnjim mrakom dočeka se zimsko sivilo. Sve za kilogram crnog kruha. Neki bi kupili i više, ali stid i pomisao da onaj umirovljenik, nezaposleni, zadnji u repu neće dobiti to jutro kruh , ipak zaustavlja na jednom kilogramu.

Crnog kruha nema dovoljno. To znaju svi , to zna i sindikat. Čini se jedini koji uz nadobu-

dne novinare priča o socijali. Jer, tko bi u ovo ratno vrijeme brinu~ da li i~a gladni~. Broje se ~rtvi , zaimeboga, a ne gladn ~ . Ako s~u~amo svecarske poslamce, a kao građani to bi trebal~, gladnih JOŠ nema, oni polugladni i na rubu gladl, to se ne racuna. . Sindikat zna da c~nog _kr~ha nema dovoljno, što opet nije

n1k~kva . mudrost, al1 _ ~ smd1katu ne znaju, niti pojma imaju kolik? b1 to trebalo blt1 crnog kruha, niti koje su to - približne koli?lne crnog k~uha koje .bi trebale biti u trgovinama. Oni ipak znaJU - da se IZ poznatih, opravdanih l nadamo se svima razumljiv i ~ r~l~ga obraćaju Vama ( Izvršnom vijeću SO Kar-lovac ) sa InCIJativom za razmatranje mogućnosti proizvodnje i oslguranj~ u prodaji većih količina crnog kruha.

Kako b1 to karlova~ka vlada rješiia ne nudi se ~ešenje , tek usput je rečeno da Je npr. OSJečka vlada iz robnih rezervi pekarima dala brašno.

~oliko ovaj grad troši crnog kruha pokušali smo saz-nati od gospodina Franje Lončara, sekretara Sekretarijata za ~ospodars~vo. -.što_ se t ~če crnog kruha, njega u "zita· proizvodu« pro1zvo?e 1 ~esto VIŠe nego li je to zakonski odlu-čeno . Š!? se tiče pnvatn1ka, oni također izvršuju svoju obvezu. mspekCIJe nam često obila;:e trgovine i to provjeravaju. Ne~a problema, crnog kruha ima, ponekad i u dva sata

(poslijepodne) . Trgovine su dobro snabdjevene sa crnim kru-ha~ . nema problema. Ljudi čekaju , da ljudi čekaju , to je više nav1~a, nego li potreba - o crnom kruhu reče nam gospodin FranJo Lončar.

Po ~ranji optimi.sti, cmog kruha ima dovoljno i ljudi iz do-sade _ ~ n~vike_. oČito on_e ko~unlstičke (a koje bi još druge mogli . l) cekaju u trgov1ni crni kruh. Ustaju se u pet ujutro, s~rzavaju s~ i to i.~ dođe kao zabava, ili svejedno im je, jer "'

1 u _stanov1ma niJe mnogo toplije. Ovako bar na minus 20 S!upnJe~a mo~u s_a s~sjedlma prebitl neku riječ diviti se jutar-~Jem sv1tanju l Ud,lsall ~!ris svježe pečenog kruha. Ako im i to . ~sadi mogu se l potuc1 Uer nije red da netko doblje više od be ~og kruha) , a sve se to radi dobronamjerno 1 bratski da

OVJek ne nazeba l da se malo razgiba. MIRJANA BAŠIĆ

9 s

l 2JL d \'i što •Vl

·Zli l tq, gre o

~ ~~ ~~~----------------------~~ku~lt=u~rn~------------------------~7

~ ZILIK :f!~~~Pćlne ~~~~~t >m ~tor Ubire . ., ~

unalne dj •flati a sve če t elatnosti i~

ati log/tan ~· kao 1 ~ danas Vtl raj, Jl09olot)

Dos/uži ..t 0, telatlvne kal!-

btrti mje:.nlca da ~

:::-----.._

....., • ZIVOT POSLIJE NAS!

Dvadeseti po redu ZILIK je završen i nije završen. Onaj službeni četverodnevni d!o otpočeo je 4. siječnja, a bio zaključen a. siječnja, ali će onaj nesluzbenl dio potrajati kroz cijelu ovu godinu, kroz cijelu Hrvatsku. ~a nadati _se da će retrospektivna Izložba s kojom je ovogodišnji ZILIK poc~o, obići prostore izvan Hrvatske.

U čast 20. ZI LIK-a otvorena je u galeriji "Vjekoslav Karas« retro-spektivna izložba radova prijašnjih kolonija, za koju je izbor naprav1o profesor Vlado Bužančić . Iz ukup-nog fundusa ZILIK-a koji broji oko 1000 slika i 200 skulptura izabrano je 135 radova. Bio je to ujedno i SI!:Jžbeni početak ovogodišnje ko-lonije, čijem su otvaranju prisu-stvovali brojni kulturni i drugi javni djelatnici. Prisutne su pozdravili di-rektor ~radskog muzeja Karlovca, gospodin Danijel Butala, ravnate-ljica Dječjeg doma, gospođa Ljerka Lacković, predstavnik Mini-starstva rada i socijalne skrbi. Um-jetn ičke smjernice naznačio je pro-

dišnjih radova nastalih lli doniranih Dječjem domu. Uz umjetnike - su-dionike, brojne druge prijatelje ZI-LIK-a, održan je prigodan program u kojem su sudjelovala djeca Dječ­jeg doma, dječji zbor Cicibani, pje-snik Josip Palada l članovi KUD-a Slovenski dom "Triglav«. Prisutne su prigodnim obraćenjima pozdra-vili Ljerka Lacković , gvardijan fra Vlado Mustać, profesor Bužanćić, a ZILIK je službeno zatvorila predsjednica Sekretarijata dru-štvenih djelatnosti, gospođa Zdenka Petović .

Svim sudionicima, pokrovite-ljima, svim onima koji su na bilo koji način pomogli ovogodišnji ZI-

Prije službenog zatvaranja sudionicima su uručene zahvalnice za sve ono što su činili, čine l što će za Z/LIK činiti.

fesor Bužančić, a početak ZILIK-a službeno je proglašen od gradona-čeln ika Karlovca, gospodina Ivana Benića . U kraćem umjetničkom programu sudjeluju članice KUD-a .. MaliJa Gubec" .

ls\9 večeri otvorena je još je-dna retrospektivna Izložba. U galeriJI ZILIK izbor Iz svog dosa-dašnjeg stvaralaštva predsta-vila je publici akademska slika-rica Iz Karlovca, gospođa Višnja Ercegović.

Kroz cijeli tjedan trajanja kolo-nije bilo je vremena za nove ra-dove, nove susrete, za osmišljava-nje nekih novih ZILIK-a. Završne večeri otvorena je izložba ovogo-

LIK podijeljene su zahvalnice. Time su službeno otpočele pri-preme za ZILIK 1994. godine, o čemu nam je ravnateljica Dječjeg doma, gospođa Ljerka Lacković rekla:

- Mi smo ovim ZlUK-om željeli napraviti pomak, prije svega u kva-litativnom smislu. Prošli ratni Zlllk bio je stanovitom simboličkom pre-kretnicom, a ovogodišnjim smo že-ljeli naglasiti kvalitativnu intetnlclju, pored one humanitarne. Revalori-zacija fundusa, njegovo predstav-ljanje i želja za prerastanjem u stalni poslav galerije moderne um-jetnosti je ono što slijedi, što gradu treba i što će, vjerujem l bili realizi-rano. Nakon 20 godina došli smo

Ovo je tek Isječak od ukupnih 135 radova postavljenih u galeriji "Vjekoslav K arasu, na retrospektivnoj izložbi koja ostaje otvorena do 31. siječnja.

do onog stupnja kada se mora po-staviti pitanje želimo li dodati novu dimenziju, učiniti ZILIK vječn im u širim okvirima. Imamo potporu na-jeminentnijih umjetnika, pa je za vjerovati da će i sam grad imati sluha Ove godine postali smo bo-gatiji za 24 nova, izuzetno kvali-tetna rada. Umjetnički savjet je ovom prilikom, a u tome će nasto-jati i dalje, inzistirao na kvaliteti. Napravljen je velik posao, ali nas veći tek očekuje . Izložba će biti predstavljena u cijeloj Hrvatskoj, vjerujemo l u Inozemstvu, a isto-vremeno moraju teći pripreme za novi ZILIK koji u kvalilativr.om smi-slu mora biti samo bolji. Doviđenja na idućem ZILIK-u

poruka je koja se čuje na kraju • druženja umjetnika l djece, um-

jetnika l Karlovca l ta se perpe-tulranost kreće prema »ozbiljni-jim« godinama u kojima će ZI LIK svakako morati lzbrusltl

ZAHVALA SPONZORIMA Organizacioni odbor ovo-

godišnjeg ZILIK-a zahvaljuje svima koji su na bilo koji na-čin pomogli realizaciju kolo-nije. To su radne organiza-cije OTP, PPK, Karlovačka pivovara, Kordun, Šumarska škola, franjevački samostan, Glazbena škola, KUD- ovi »Matija Gubec« l »Triglav«, gospodin Ratko Pogačić l svim a drugima koji su na bilo koji način sudjelovali u realizaciji.

osnovne odlike karakterne ozbiljnosti. Vremena dječjih, pu-bertetsklh lutanja su prošlost, a Ispred mora postojati jasna Ideja oblikovanja budućnosti. ZILIK nije samo kolonija Dječjeg doma, Karlovca, ona nije ideja-vlasništvo gospodina Petra

Dario Bardić, namlađl sudionik ovogodišnjeg Z/LIK-a Imao je stalnu »kontrolu« za vrijeme rsda.

Grgeca. Ona je dio univerzalne Ideje ispravnog shvaćanja poli-valentnostl svakog umjetničkog izraza l kao takva je, potaknuta od jednog čovjeka, Izrasla u ne-što što svima nama treba. Da nije tako ne bl bilo 20 likovnih zima, ne bl bilo 20 umjetničkih Investicija koje se novcem ne mogu vrednovati, all čija će vri-jednost trajati poslije nas, govo-riti o nama l živjeti vlastiti život pun neočekivanosti umjetničkih kretanja.

GORAN GEROVAC Foto: DINKO NESKUSIL

·,·,, · .. ~ .. ··. ) . ... "' ~J .· ,···: .. ,_~ .-:'·... .,· : . .PRISJECANJA ~.-

KAKO SE RODIO l RASTAO ZILIK

Karlovac je grad na četiri rijeke l to se već znade od 1579. godine. ZILIK, to se isto već znade 20 godina. Naime, 1993. godine održan je dvadeseti po redu. Ako danas zapitate nekog starijeg Karlovčana što je ta velika, stara kuća, on će Vam odgovoriti, to je Dječji dom »Vladimir Nazor«, to Vam je ZILIK. Već 20 godina u Dječjem domu »Vladimir Nazor« događa se ZILIK

-Zimska likovna kolonija, kultu ma manifestacija koja okuplja likovne l druge umjetnike da žive l rade zajedno sa djecom u Domu, alil sa cijelim gradom Karlovcem. Jer Dječji dom dio je obitelji cijelog grada.

Danas je ZILIK značajna odgojna l kultuma manifestacija u koju su utkane male l velike sudbina l daju mu visok sjaj. lellm danas listajući dnevnik Ispri-čati kako se redio l rastao ZILIK l tako odati priznanje Silim onima koji su po-mogli da je ovaj ZILIK postao ono što je danas.

Bilo je to, danas već daleke 1973. godine. Bio sam tada predsjednik DNU-LU H-a l sudjelovao na nekim likovnim kolonijama u Hrvatskoj, Makedoniji, Bo-sni l Hercegovini l Sloveniji. Kad sam vidio s kakovim sredstvima i u kakvim prostorima rade pojedine kolonije, ro-dila mi se Ideja da l mi, u našem Kar-lovcu organ1ziral)10 nešto slično , all puno bolje. Smatrao sam da će to Ići lagano, s obzirom na veliku likovnu tra-diciju grada. Obišao sam odgovorne lJude u Skupštini općine grada, Zorin doma 1 svuda sam naišao na nerazumi-jevanje l sumnju. Obralio sam se l poz-nalim karlovačkim slikarima i oni su izrazili sumnju 1 rekli da se to u Karlovcu ne može organ1z1rati. Bio sam iznena-đen 1 razočaran . Jednostavno nisam mogao u to vjerovati. Raspravljajući s mojom suprugom Danicom o pedago-~koj ulOZI kolomje, predložila mi je da pdemo u Dječji dom •Vladimir Nazor" 1 !la b• to bilo pravo mjesto za koloniJU. Moja supruga već je dulje vrijeme sura· đ1vaJa s Dječjim domom l smatrala je da on treba dobiti nekakvu trajnu kultumu fl1anllestac1ju. Otišli smo u Dječji dom kod tadašnjeg direk1ora, gospodina Pere Cara 1 1znjell mu l obrazložili našu IdeJu o koloniJI, u kOJU su bila uključena i djeca IZ Doma Kolonija bi Imala !rajne

vrijednosti u druženju djece l umjetnika. Gospodin Car, kao vrsni pedagog Ideju je objeručke prihvatio. Ja sam preuzeo obavezu Izraditi program l animirali um-jetnike koji bl radili u koloniji. Predložio sam da se kolonija održava zimi kada u cijeloj zemlji nema kolon ija i kada je većina likovnih umjetnika slobodna. te da se kolonija zove Zimska likovna ko-lonija - ZLIK (kasnije smo ZLIK, na pri· jedlog gospodina Nine Perića , promije-nili u ZILIK. jer je rekao da bl nezgodno bilo da netko kaže kako Ide u posjet ZLIKOVCIMA, a ne ZILIKOVCIMA).

U Dječjem domu tada je bila poz-nata akcija "Djed Mraz u Dječ/em domu« u organizaciji gradskih novi-nara, u kojoj je sudjelovao eljeli grad. S obzirom na tu akciju, u kojoj su bill organizirani karlovački novinari l pe-dagozi, nije nam bilo teško organlzl· rati ORGANIZACIJSKI ODBOR l UM-JETNIĆKI SAVJET ZILIK-a. Evo prvih č lanova koji su podnijeli najveći te-ret- umjetnički savjet- Petar Skuteri, Nino Perić i Petar Grgec. Organiza-cijski i lzvrinl odbor-Pero Car, Ivica Farkaš, Kristina Matea, Nada Dudu-ković, Danica Grgec, Tomica VIčić l Danko Predovlć . Pokorovltelj je bio Pero Flekovlć, zahvaljujući ko/em na ZILIK '74 dolaze svi ondašnji karlo-vački rukovodioci.

Tomica VIčić l ja obišli smo u dva navrata sve slikare ZJLIK-a '74 u nji· hovim ateljelma l dobili njihovu pri-volu za sudjelovanje. Prvih 12 umjet-nika koji su sudjelovali treba sva-kako spomenuti. To su- Dragica Bel· ković, Zdenko Grgeliac, Josip Hor-

vat, Đuro Jančić, Dušan Jevtović, Martin Koprlčanec, Andrija Kusanlć, Martin Mehke k, Tomislav Petranović, Katica Parađ- Vojković, Franjo Vuj-ćec l Petar Grgec.

ZILIK 74 održan je cd 22. siječnja do 30. siječnja 1974. godine. Svi slikari bill su oduševljeni djecom l programom, te su osim darovanih radova, Ojećjem domu su kupili i prvi televizor. Najveća dobit ZILIK-a bila je da je u Sllako dijete bio ugrađen dio umjetnika l umjetnosti. Svrha l bit ZILIK-a bila je postignuta.

Kasnije će Vladimir Maleković, pišući o likovnim kolonijama, nap1satl da je ZI-LIK jedina kolonija u nas koja Ima pro-gram i Sllrhu.

Postaviviši program ZILIK-a želio sam Izbjeći sve loše strane drugih kolo-nija. Na ZILIK ćemo pozivati samo priz-nata imena, bez obzira na svršene škole l akademije l to samo 011e umjet-nike koji imaju smisla družiti se l raditi s djecom. Predložio sam pokretanje " Ma-log ZILIK-a.. l to za djecu iz cijelog grada. Otvaranje Galer1 je ZI LIK, gdje bl se izlagala djela nastala na ZILIK·u 1 gdje b1 izlagali sudionici ZI LIK-a. Na ZI· LIK·u 74 sudjelovali su samo tzv naivni umjetnici, a već godinu kasnije pozvali smo slikara Josipa Turkovića, kipara Marijana Glavnika, slikara Kauzlarić -Atača , sllkaricu Nives Kavurić Kurtović , pjesnika Paju Kaniža]a, te glumce Sag-nera l Serdara. Sv1 su oni bili odušev-ljeni domom. djecom, gradom l organi-zacijom, te su postali najbolji ambasa-dori ZILIK-a.

Josip Turković dao je Ideju i izradio prvu gratičku mapu ZILIK 7 6, dopre· mivšl u dom svoj ručni sltotisak i do danas Izdano je pet grafičkih mapa. ZI· LIK se Iz godine u godinu sve više razvi-jao i sužlvio s Dječjim domom l Karlov-cem. Zahvaljujući besprijegomom radu osoblja doma, te vanjskih suradnika, a posebno gospodina Pere Cara grad Karlovac je prihvatio ovu manifestaciju kao svoju l daje joj punu materijalnu i moralnu podršku. Kroz Dječj i dom i ZI· LIK prošlo je do danas preko SOO umjet-nika- slikara, kipara, graličara, kerami-čara, umjetničkih fotografa , pjesnika, glumaca, pisaca l pjevača . Nakon sva-kog susreta ostaje bogatstvo u srcima i prostorima doma.

Danas s posebnim pijetetom sje-ćam se 20 prijatelja koji više nisu medu živima, a ostavili su svoj nel-~brlslv trag u Dječjem domu. To su-Josip Horvat, Josip Turković, Dra-gan Gaži, Branko Lovak, Antun Bo-hunek, VIktor Mađar, Franjo Koren, Mato Generalić, Drago Smlnderovac, Ervin Kunštek, Jaga Hero, Josip Re-stek, Matija Lackovl~ Ivo Serdar, Al-fred Krupa, Boris Dogan, Franciska Petellnšek- Baka, Krunoslav Kem l Ljubica Kroflin.

Danas u fundusu ZI LIK-a Ima više od 1200 eksponata. Već od ZILIK-a 74 bilo je postavljeno pitanje što će biti s radovima kada prerastu prostor doma. Postavljali su to pitanje gotovo svi uče­snici ZILIK-a. Znao sam da će se to dogovdlli l od prvog dana govorio sam da će ZILIK morati dobiti dostojan pro· stor u gradu, u kome će bill stalno izJa-gana najkvalitetnija djela dostupna lju-biteljima likovne umjetnosti. Danas smo na putu ~ešenja toga problema. Medu· tlm, to ne znaći da će Dječj i dom ostati bez radova. Njih je toliko da će dom i dalje ostati pun radova, a biti će i dalje glavni nositelj ZILIK-a. Jz današnjeg vremena teško je procijenili veličinu l značaj ZILIK-a, te to ostavljamo gene-racijama XXI. sloljeća . ZILIK se nepre-kidno razvija i niti jedan dosadašnji nije bio sličan prošlom.

. . NAŠ GOST e Ivan Rabu~in:

MOJ SVIJ~J · SVIJ~l lJ~POJ~ »S platnom nategnutim na dasci i tanjurom za mijesa-

nje boja sjedio sam iza grma i gledao moje selo. Nisam znao odakle i kako da počnem. Jer vidio sam da je nebo pl~vo, ali )e duboko i visoko. Vidio sam da su oblaci bijeli, ah na dolJe da su tamni, a prema suncu bjelji od bijelog. Vidio sam mnogo drveća, mnogo kuća s crnim i crvenim krovovima. Velika polja s bezbrojnim parcelama i milijune cvjetića u travi ispred sebe. Tama unutrašnjosti šume pritiskala je brijeg.»

Ov~kvim je svoje slikarske početke jednom Ispričao gospodin Ivan Rabuzm. Kratak odlomak sinteza je slikarevog umjetničkog određe­nja, jer svaka rijeć je bit, a svaka bit je Ivan Rabuzin kistom, umom i emocijom, s teretom još nenaslikanih slika.

To je jedan teret kojeg je n emoguće za života Istovarili. Barem se meni tako čini. To je teret s kojim sam rođen, s kojim sam se razvijao, koji je u meni bujao, rastao, koji je tu i vjerujem da ću iz tog tereta moći ~oživotno vadili sve ono što mi je potrebno da se slikarski i umjetnički likovno l~raz1m. Ja sam zbog tog tereta sretan l zadovoljan, a poslje-dica tog 1stovarivanja vide se po mojim izložbama, konačno po mom sudjelovanju na ZILIK-u, kaže gospodin Rabuzin. e Kako nastaje slika od početka kada se javlja kao teret u Vama, pa do samog potpisa slike?

RABUZIN - To je dobro pitanje, jer slika ne nastane onog časa kada stavimo platno pred sebe. Ona dozrijeva bez slikanja l kada postane onaj nesnosni teret onda se to naslika. Kako slika raste zapravo je misterij i za samog umjetnika. Mi samog sebe ne pozna-jemo dovoljno l ne možemo znati unaprijed što će se na slici kon-kretn~ do~oditl. Konkretan rad donosi iznenađenja, dopune, a umjet-mk st1če ISkustva na temelju netom povučene crte ill boja složenih jedne do druge. Uvijek se stvara nešto novo, a uočeno se odmah ~adopunjuje novim. Slika kada je gotova, ona i nije gotova, tako da ni Jedna slika nije dovršena. Slikar kada potpisuje sliku kaže, evo ja sam d~tle slikao, a dalje ako nešto treba dodati neka učine gledaoci, kntika. Sa potpisom slike ona nije i dovršena. e VIzualni, all bitniJI Ipak čini ml se, emocionalni poticaj Vašem stvaralaštvu dolazi iz mjesta u kojem ste rođeni. U kojoj je mjeri to točno?

R.ABUZIN - Moje nenaslikane slike su šetnja mojim krajem, uoča­v":nJe dogođ.enog , pa bih ipak rekao da je utjecaj mojeg rodnog kraja v1se duhovm nego likovni. Ja ne postupan deskriptivno preslikavajućl ono što sam vidio, jer nije umjetnost preslikali nešto, već je umjetnost stvoriti novo, svijet koji ne postoji, svijet mašte, imaginacije, svijet u kojem bismo željeli biti, a ne u kojem jesmo, svijet u kojem je naša mašta slobodna. U tome se ogleda stvaralački ćin, da stvaramo nove svjetove, nove mogućnosti za nastanjivanje naših duša i njihovo preseljenje u jedan raj koji na zemlji ne postoji. U većini suvremenog sl ikarstva nema svijeta u kojem živimo. Ja u svoje slike unosim red, jersn:'atram da na ovom svijetu reda nema. Unosim boje, atmosfere koJih .1n~č~ nema. Sve to ~astaje u sudaru slikarske materije i mojih razmišlJanJa kako naslikati ono što osjećam, kako naslikati mirise zrak, mokri ili suhi. To nisu materije koje možeš primiti rukom veĆ koje mo.žeš osjetiti u duši. Radi se o tome da dematerijalizlramo' boju do te mjere da ona bude duh, a ne materijal. e U skladu s tlm je l Vaša izjava kojom ste ustvrdili da ste u sukobu s Darwinom, jer vjerujete da su V1Jkovl postali od ljudi.

RABUZIN - Pa svjedoci smo da nisam baš imao krivo kada sam to rekao, jer ćini mi se da je prvo bio čovjek, a zatim vuk .. Ja nisam direktni svjedok ovih dogođenih ratnih strahota. No budući sam doži-vio prošli rat, bliske su mi muke l nedaće ljudi koje danas proživlja-vaju. Pitali su me da li mogu to naslikati, a ja sam odgovorio da to ne bi mogao napraviti, jer moj svijet je svijet ljepote, a ovo sve oko nas je strahota. To .mi te~k~ pada .kao saznanje da ja nisam slikar koji bi mogao smoći te boje 1 1zraz1t1 strahote koje naš hrvatski čovjek danas proživljava. Riječi su isto slabe za izraziti dogođeno, jer one to ne mogu učiniti. Trebalo bi ući negdje ispod pakla da se opiše današ-njica. Ja svoje slikarstvo održavam na razini onoga što sam do sada slikao. Želim pokazati ljudima da postoji jedan bolji i ljepši svijet. e Zbog toga je sve puno cvijeća u Vašim slikama?

RABUZIN- Sad je meni već vrlo teško o cvijeću govorili, jer je jedan slikar, vrlo poznali, koristeći način mojega razmišljanja, počeo govoriti na moj način o travi, o cvij~u . Ja sam izjavljivao da je Globus jedna glava nekog bića koja je obrasla šumama, travom, da ješuma kosa, a c--:iJeće da je duša. tog bi.ća .. Ipak, sve je to vrtnja u krugu, postoji jedna mjera, kroz udisaje, IZdiSaJe, kroz starost l mladost, kroz ljeta l zime. Doći će i vrijeme kada će ova kugla bili sasvim glatka, jer će vjetrovi, vrijeme l ljudi učiniti kraj svemu. Ja sam rekao da u budućnosti oblaci neće biti bijeli, već će biti zeleni, crveni. Govorio sam o jednom svijetu, kao nužnom odrazu našeg ponašanja. e Osim toga govorili ste l o pravim linijama l krivuljama.

RABUZIN - Da, ja sam jednom izjavio da priroda ne stvara pravce, već stvara krivulje, a da je čovjek stvorio pravu liniju, najprije u obliku koplja, kasnije sva druga oružja. Zato ravnu crtu povezu jem sa čovje­kovom željom da ubije, jer ravna crta je ravna ishodu smrti. Ja ne vjerujem u zaustavljivost današnje tehnologije, današnje civilizacije. Za raz liku od onog divnog doba kada su nastajali putevi, kada su nastajale ceste. Kada se danas pitamo zašto onaj put vijuga baš ovako, ill zašto prolazi ovom smjerom, odgovor je u tome da je čovjek ranije išao vukući za sobom granu, a ljudi su išli za njime. Bosonogi čovjek je u pradavna vremena utabao današnje ceste. Pitamo se zašto oranice idu baš ovako, pa čovjek ih je stvarao kada je sam vukao plug, onim pravcem kojim mu je bilo najlakše. To je ritam zagorskih njiva i bregova. Taj ritam je narušen i tu se vidi ona nezau-stavljivost modernih vremena, koja s poezijom ne idu zajedno. e Možete ll Vl svojim osobnim djelovanjem, kao saborski zastup-nik unijeti svog slikarskog reda u politički život?

RABUZIN - Ja sam počeo djelovati u tom smislu, a rasprava o kulturi tek slijedi. Sada je prerano davati ocjene globalnog stanja, jer država je pomalo još uvijek u ratu. Zemlja je razorena, trećina Indu-stri je ne radi, Imamo toliko izbjeglica, mislim da nije vrijeme da se daju konačne ocjene, već to treba ostaviti za bogatija vremena, koja nisu jako daleko. Mi ćemo vrlo brzo doći do situacije kada ćemo govoriti o bogatstvu naše kulture. Danas, na žalost moramo govoriti o njezinom spašavanju. U vrijeme rata kulturni radnici dali su velik udio. Puno Ih se angažiralo ne samo puškom u ruci , već slikom, glazbom, perom. Svi su oni doprinjeli da se razotkrije prava narav rala, da se svijetu pokaže krivac. U tom pravcu sam djelovao i osobno. Znate, sv1 umjetnici su stali na stranu otpora agresoru, a kada je to svijet vidio, mislim da je onda bilo sve jasno. l ova plemenita akcija poput ZI LIK-a jedna je iz cjeline nastojanja. Mislim da plemenitija strane umjetnost ne bl mogla Imati, nego se pretvoriti u humanitarni doprinos u razvoju jednog djeteta. Konkretno, tu se radi o djeci bez rodltelja, a danas će , n~ žalost, biti sve više takve djece. Ja sam ovdje bio dosta često . Družio se sa djecom, slikali smo zajedno, radovali se s djecom i nadam se da sam i ja njima, kao što su oni meni uljepšali dane zajedničkih susreta.

GORAN GEROVAC

14. siječnja 1993. · . · · . · · · Karlovački tjednik

B dogodilo se _ događa se - dogodit će se

Piše: Božidar Kovačević - turistički promet za 40 posto, - graditeljstvo preko 30 posto,

OSNOVE STABILIZACIJSKOG

PROGRAMA

- promet i veze 17 posto, - industrijska proizvodnja 14 po-

sto. Da li j& sve to realno ostvarivo? Turistički promet veći za 40 po-

sto i nije nedostižan cilj ukoliko se, pored Istre. u njega uključe Hrv~t­sko primorje s otocima, zat1m Srednja, a možda l Južna Dalma-cija. A to bi značilo najmanje 1 ,5 mlrd dolara deviznog priliva. Dvije - tri takve godine i HAD bi posta~ HKR (Hrvatska kruna) i to konverti-bilna.

što nam to, dakle, donose, nude ili obećavaju rečene »osnove«? Vjerujem da su za svakog našeg građanina najveće pažnje vrijedna postavljena TRI CILJA:

- stop inflaciji, - povećanje gospodarskih aktiv-

nosti i - veća socijalna sigurnost gra-

đana. Među nama sigurno nema ni-

koga tko ova tri cilja ne bi potpisao bez razmišljanja. Ali pogledajmo ipak kako se ti ciljevi i u kojoj mjeri misle ostvariti, što mi kao poje-dinci, građani, možemo očekivati u 1993. i slijedećih godina.

INFLACIJA Već u startu Vlada gospodina

Šarinića susrela se je s prošlogo-dišnjem inflacijom od 938 posto što znači da su cijene na malo od nove do stare 1992. godine nara-sle 10 puta. Ako se usporede pros-ječni porasti cijena u 1992. i 1991 . povećanje je »Samo« 666 posto. Naravno, sve su to strašne brojke, koje su zavile u crno najveći dio kućnih proračuna, gospodarstveni-cima onemogućile bilo kakvu ozbiljniju kalkulaciju, međunaro­dne financijske institucije zadržale podalje od nas, od investitora nema ni "i", a šverceri, mutikaše i lovci u mutnom likuju.

Zbog svega toga potpuno je ja-sno da inflaciju treba suzbiti brzo, odlučno i do kraja. što prije - to bolje.

Samo, kako? U .. osnovama .. čitamo da infla-

cija u prosincu 1993. ne bi smjela biti viša od 5 posto. Da, dobro ste pročitali : 5 posto. To znači da bl do kraja ove godine, za nepunih 12 mjeseci, Inflaciju trebalo slistiti na razinu koja je svijetu razumljiva. Primjera radi , OECD - međunaro­dna organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak ocjenjuje da će 1993. godine Inflacija u Italiji biti 5,3 posto, u Velikoj Britaniji 5,2 po-sto, Saveznoj Republici Njemačkoj 3,9 posto itd. lli, drugi primjer: Slo-venija je u 1992. godini imala pros-ječnu mjesečnu inflaciju od oko 5,5 posto. U prosincu 1992. ćak 1,1 posto.

Nakon ovoga stvarno sl mo-ramo postaviti pitanje: da ll je uopće moguće današnju skoro hiperinflaciju od prosjećno mje-sečno 22 posto ill gotovo 1000 posto na godišnjoj razini, do kraja 1993. sniziti na samo 5 po-sto mjesečno, što bl pak značilo da cijene u čitavoj 1994. neće porasti za više od 80 posto.

Kako se to misli ostvariti? Sve tajne nisu otkrivene, all se mnoge mogu naslutiti.

Prvo, pretpostavlja se da će agresija na Hrvatsku prestati, da rata više neće biti, da će Republika Hrvatska normalno funkcionirati u međunarodno priznatim grani-cama, čime će se oslobodili svi ra-spoloživi gospodarski i~vori, s_ma: njiti troškovi za vojsku, IZbjeglice 1 prognanike.

Drugo, više se neće tolerirati gu-bici javnih poduzeća kako na razini republika, tako l na lokalnim razi-nama. Isto vrijedi l za poslovno bankarstvo, zdravstvo i dr. Realno je za očekivati da će svi ti gubici s danom 31 . prosinca 1992. postati javni dugovi, dakle dugovi države. Organizacije i poduzeća oslobo-đeni tog naslijeđa morat će dalje poslovati bez gubitaka lli će bili lik-VIdirani, a njihovi dijelovi pnvatizl-ranl.

Treće, monetarna politika bit će Izrazilo sputavajuća pri ćemu će, izgleda, odzvoniti svima čije su po-slovanje i opstanak zavisili o lome da li će od banke dobiti kredit za plaće , materijalne troškove i sl. Može se očkivati čak i novi, ali ovaj puta realni stečajni val. IVANRWIIĆ SLOBODNA DALMACIJA

• Propisana mu je šok-terapija ... Cetvrto, ugrađivanjem inflator-

nih očekivanja u cijene ćini se da je došao kraj. Monopolizam će se su-zbijati svim raspoloživim ekonom-skim mjerama. O položaju podu-zeća odluč ivat će samo tržište, kvaliteta i cijena.

Peto, sve vrste subvencija i go-spodarskih intervencija iz držav-nog proračuna bit će drastično smanjene.

šesto, državni proračun ili bud-žet dovest će se u red tj . neće imati sigurne rashode, a neslgume pri-hode.

Nabrojene sigurno nije sve što Vlada misli poduzeti ne bl ll zauzdala Inflaciju. All, već se l ovo može podvesti pod onu na-rodnu nna ljutu ranu - ljuta trava«, lako je premijer rekao da neće biti šok-terapije, ipak će od spomenutih mjera mnoge zabo-ljeti glava. zato je, mofda, dobro o svemu tome na vrijeme pove-sti računa.

POVEĆANJE GOSPODARSKE

AKTIVNOSTI U nosnovamau stablllzacij·

skog programa Vlada predviđa da će društveni proizvod Repu-blike Hrvatske u 1993. (znači ukupna vrijednost svih prolzve-denlh roba l Izvršenih usluga umanjena za materijalne tro-škove) porasti za 15 posto.

Da li je 15 posto mnogo? Nije, jer ako društveni proizvod u 1993. i naraste za 15 posto prema 1992. to će još uvijek biti 5 posto ispod 1990. godine.

Predviđeni rast društvenog proi-zvoda sasvim sigurno znači da će se gospodarska aktivnost u Repu-blici početi zahuktavati. Vlada pre-dviđa da će porasti :

Može ll graditeljstvo povećali obujam poslovanja za više od 30 posto. Uzmemo li u obzir samo javne radove i obnovu porušenog, možda je to čak i premall postotak. Koji su to javni radovi. Spomenimo samo najvažnije: autoput Zagreb -Goričani - Mađarska, Zagreb - Ma-ribor, Zagreb - Rijeka, Maslenički most, željezn ička pruga prema Ri-jeci, popravak slavonske magi-strale, mostova itd. Ne treba sum-njati, svi ovi radovi mogu bili kotač zamašnjak za ubrzavanje hoda svekolikog hrvatskog gospodar-stva.

Treba očekivati i značajniju pre-raspodjelu društvenog proizvoda smanjenjem javne potrošnje, a po-većanje investicija. U 1992. lnve-

sticije su u društvenom proizvodu ućestvovale sa svega 8 posto. Na-suprot tome, javna potrošnja zah-vatila je skoro četvrtinu društvenog proizvoda, što je izvan svih mjerila.

SOCIJALNA SIGURNOST GRAĐANA

J bez velike račun ice svako-dnevno na vlastitoj koži osjećamo da se živi sve teže. Broj radnih mjesta sve je manji. U protekle 4 godine broj zaposlenih smanjio se je sa 1,5 mil. na 1,1 mil. Socijalna sigurnost građana postaje sve neizvjesnjja pa je to podr~ćje priro-dno mordlo dobiti značaJnije mje-sto u stabil izacijskom programu.

Međutim, iako su izdaci za soci-jalni program u proračunu Repu-blike Hrvatske za 1993. čak četiri puta veći nego u 1992. ipak se čini da su »Osnove .. u ovoj oblasti naj-tanje.

Stavovi prema plaćama su savr-šeno jasni : nitko ne može dobiti plaću, ako je nije zaradio. All, to je daleko lakše reći nego ostvariti. Vlada se je odlučila za slijedeći si-stem: za sve one koji rade profita-bilno, produktivno, ekonomično i rentabilna, nema ograničavanja plaća. Oni pak, koji su samo pri-sutni na radu i za to dobivaju plaću - njima će biti teško l sve teže. No, ne baš odmah. Postupnost se pre-dviđa utoliko što će svi mehanizmi stabilizacijskog programa u punoi mjeri djelovati u drugoj polovini gr...-dine. U .. osnovama" je predv1đeno da će plaće realno porasti za 5 posto, a masa plaća za 13 posto, pa tu treba tražiti i slobodni prostor za nova zapošljavanja.

Da H je sve to skupa dovoljno? Nije, sigurno nije. Tražit će se, a vjerujemo i naći , donijeti bolji, potpu-

. niji i sadržajniji socijalni programi. Jer znamo, ·neodgodiv je zadatak vremena: prevladati 50-godiš-. nje naslijede i pretvoriti gospodarstvo u tržišnu, djelotvornu i profitabilnu djelatnost na domaćem i stranim tržištima, ne zaboravljajući pri tome niti je-

. dnog trenutka socijalnu sastavnicu življenja svakog našeg pojedinca, svake naše obitelji.

,A '-.~ karlovačka banka dd l'rircdiu: 1\larijan B \ 1\.I Ć

e· Povoljnije kamate na oročenu deviznu štednju

KAMATA VEĆA l DO 3 POSTO Otvaranjem deviznog računa,

građani koji su svoja devizna sredstva povjerili Karlovačkoj banci d.d. od 1. siječnja imat .će bitno više kamatne stope i to u prosjeku za 3 posto. Kamatne stope koje su utvrđene na g~­dišnjem nivou varijabilne su t, što se veći iznos oročava veća je i kamata, koja se uredno is-

plaćuje u devizama. Novo je još i to što se odsad devize mogu oročavati i ispod godine dana i to na 1, 3 i 6 mjeseci. Minimalni iznos oročavanja je u protuvrije-dnosti 1.000 DEM, a kad se ora-čava iznos veći od 100.000 DEM tada se posebno ugovara ka-matna stopa.

RAZLIKA U KAMATNIM STOPAMA U DEM PO STAROJ I NOVOJ ODLUCI OD 1.1.1993.

IZNOS BEZ OBZIRA OD 1.000 OD 5.001 OD 50.001 ROČNOST NA IZNOS • 5.000 -10.000 • 100.000 a' vista prije 3,00

poslije 5,50 l mjesec prije - - - -poslije - 7,00 7,50 8,25 3 mjeseca prije - - - -poslije - 7,50 7,75 8,50 6 mjeseci prije t - - - -poslije - 8,00 8,25 9,00 12 mjeseci prije 6,95 - - -poslije - 8,25 8,50 9,25 24 mjeseci prije 7,40 - - -poslije - 8,50 8,75 9,50 36 mjeseci prije 7,50 - - -poslije - 9,00 9,25 10,50 e Karlovačka banka i njena holding organi-

zacija »Ka bah«

VIŠE INVESTICIJSKOG BANKARSTVA

Za obavljanje određenih poslova koji su u interesu Banke i njenih dioničara a koji po svojoj prirodi ne spadaju u tzv. čiste bankarske poslove Karlovačke banke d.d. osnovala je i svoju holding organizaciju pod nazivom »Kabah« d.o.o. koji je po svom organizacijskom ustrojstvu društvo sa ograničenom odgovornošću i kojem je Banka jedini vlasnik. Tako je holding »Kabah« d.o.o. osnovan odlukom Uprav-nog odbora Karlovačke banke d.d. u mje-secu svibnju 1992. godine.

Dosadašnje djelovanje »Kabah« očito­valo se samo na nekoliko područja djelat· nosti do.k se za sada u neku veću širinu djelovanja nije išlo. Tako je »Kabah« preuzeo vlasništvo i upravljanje nad fir-mom ,. KIO« d.o.o. Karlovac koju je, kako je poznato, osnovala Karlovačka banka i koja firma je kupila veći dio imovine tvor-nice »Josip Kraš« u stečaju i sa oko tisuću radnika nastavila proizvodnju cipela i gu-menih proizvoda. Novoformirano podu-zeće >>K lO« d.o.o. postiglo je u svom dosa-dašnjem radu vrlo dobre reultate i doka-zalo da se, uz promjenjcn pristup poslova-nju na istom proizvodnom programu sa kojim je >>Josip Kraš« otišao u stečaj , mogu postići vrlo dobri proizvodni , komercijalni i financijski rezultati .

Angažiranjem »Kabah,.-a i Banke okon-čan je stečaj firme »Jugoturbina EAB« na taj nočin da je »Kobah« kupio u cjelini stečajnog dužnika čime su u potpunosti podmirene obveze prema svim vjerovni· cima među kojima je najveći vjerovnik

bila Karlovačka banka. Imovina stečajnog dužnika prodana je četvorici novih vla-snika koji će nastaviti proizvodnju nekih Jrugih proizvoda, čime se pak , od potpu-nog uništenja i prodanja sačuvala posto-jeća imovina .

Kupovinom odredenih potraživanja ou strane »Kubaha«-a omogućeno je jednom značajnom komitcntu Karlovačke banke du i dalje nastavi koliko-toliko nesmetano

poslovati sa bankom, a što je osim u inte-resu komitenta i u interesu Banke .

- U svom daljem radu >>Kaball« bi se trebao angažirati - naglasio je gospodin Ivica Butković, v.d . direktor »Kabah«-a -na svim zacrtanim djelatnostima a naročito na rješavanju problema finni u stečaju gdje je Banka veliki vjerovnik i to pretvaranjem tih potraživanja u vlasništvo kod drugih firmi, posebno kod onih kod kojih Banka ima velika potraživanja.

KREDIT ZA KUPNJU DIONICA Kako bi se olakšao post-.~

pretvorbe poduzeća, te omogu-ćilo što yećem broju dJelatnika kupnja dionlca, Karlova6k8 banka se odlučila na kreditiranJe prve rate. Radi se o relativno~ voljnim uvjetima kreditiranja ku~" paca dionica.

- visina kredita ovisi a obroka, odnosno o kreditnoj sobnosti tra.žioca kredita a ~ff utvrđuje do iznosa 113 p~ plaće u posljednja tri mjesec.-.

- kredit se odobrava na rok ,k<t»l~ ne može biti duži od šest mj~ uz kamatnu stopu od 6 posto mj&"i sečno

• kredit je namjenski a za osigu-ranje povrata kredita potrebno je imati bianco mjenicu sa potrebnim b~oje~ jamaca~ zalog štedne knJi~ ž1ce 111 zalog obveznice Republike Hrvatske.

Sve informacije mogu se dobiti \! Odjelu za kreditiranje građana u poslovnici »V. Mačeka« .

Karlovački tjednik 14. siječnja 1993.

~ ~~~~~OO~~~~------------~~~~~~~-d_o_g-od-,-1o--se----d-og_a_d_a_s_e ___ d_o_g_o_d_it-c-,e--se _________________________ 9

l' n t l' ,,

OJJ!l H \~i(

~viznu štednju

! p~~1~ tzama N • ovo ·1e · • 1sad deViz lOS JOd godin: dmogu. nJ· es . ana 1 . . ec J. Minimalni ~~Je u Protuvrije-, . , a kad se oro. :J od 100.000 DEM bno ugovara ka.

-STAROJ --91 o

ooso.oo! ·100.000 -

8,25

8,50

9,00

9,25

9,50

10 ,~

• rJg orgam·

DG rro je osim u inte-u Banke.

u ~Kabah• b1 sc asio je gospodin .ktor »Kabah~-a -nostima a na ročito fi rmi u stečaj u gdje i to pretvaranjem

mštvo kod drugih r kod kojih Banka

TZA DIONICA kšao postupak ća te omogu·

z:roju djela~1~ J(artoV~

:a.lla na kt'editlranle ·e 0 relativno po-~ kredltiranla kU·

a ovisi o ·~ 0 0 kreditnO! se ~kredita a~

~saY~ pr ea -la tn mJese rok kott obrava na ·;.-r,~

f-~~:e~::;

os~gu·

jenski a za bflO je ..A'ta potre . re:ul nl'ltrebl11111 icU sa rd-: e kJlll' za109 šte n bflkB

~eznice RePU l dQbi1i ll

~ m~u se đanB u ranJe gra ačekS"·

Snijeg koji je pao baš u vrijeme školskih praznika, aonio je najmlađima veliku radost. Šanac je bio pun od

tra do mraka.

Pothodnik pun vode nije nikakva novost. Ovoga puta, voda je kapala sa svih strana.

Na Korani smo opet mogli vidjeti labuda, koji plijeni pažnju prolaznika.

Za vrijeme proteklih blagdana, na karlovačkoj reg iji desilo se ukupno 34 prometne nezgode, u kojima je lakše povrijeđeno 33, a teško 1 osoba. Materijalna šteta iznosi oko 3 milijuna i 300 tisuća HAD. U petak 1. s iječnja u 23.20 sati u D. Pokuplju osobno vozilo DA-302-A, kojim je upravljao C.G., kretalo se iz pravca Karlovac-Ozalj. Dolaskom u D.Po-kuplje ulazi u lijevi zavoj neprilagođenom brzinom, pri čemu dolazi do f anošenja vozila i slijetanja u odvodni kanaL U ovoj nezgodi teške tjele-sne povrede zadobivaju putnici u vozilu 8 .0 . i R.R.

Dana 2. s iječnja održana je preventivno represivna akcija na upotrebu svjetala u prometu. U kontroli je pregledano 172 vozila, opomenuto 23 a ra licu mjesta kažnjeno čak 50 vozača .

»Bili viden - biti siguran" Jedna od važnih faktora sigurne vožnje su i uređaji za osvjetljavanje i

svjetlosnu signal izaciju na motornim 1 priključn im vozilima. Pouzdano djelovanje, stalna ispravnost i pravilna podešenost svjetlo~ni~ uređaja !la vozilu i krajnje disciplinirana primjena propisa o upotrebi svjetala nocu, temeljna su pretpostavka da vozač bolje vidi, odnosno da odluke koJe donosi budu pravodobne i ispravne. Stoga propisi r:1edvosmisleno nalazu da, u interesu sigurnog odvijanja prometa u svim uvjetima, sva vozila moraju biti osvjetljena propisanim svjetlima ne samo noću , nego i danju kada je vidljivost pred vozilom toliko smanjena da vozač ne može jasno uočavati druge sudionike u prometu s udaljenosti od najmanje 200 me-tara na otvorenoj cesti, odnosno 1 OO m u naseljenim mjestima. Zato provjerite na svojemu vozilu uređeJa za osvjetljavanje, za označavanje i uređaje za davanje svjetlosnih znakova.

PRIPREMILI : D. IVANKOVIĆ l D. FAJT

~li_:< · : , ,-TRZ .... N. ICA . •'-"~. .

POSKUPILO POVRĆE Od cijena koje nudimo tjedno, a za vašu internu kontrolu koštanja

nekih od artikala hrane na našoj tržn ic1 , smatramo da samo praćenje cijena svakog dana, nema svrhe. Otići na plac kupovati, to je ve lika lutrija. Cijene nekih artikala povrća prije blagdana, bili su i za tri puta manje nego sada. Evo kako izgledaju eljene prikupljene u nedjelju . Krumpir 350 HAD kilogram, mrkva od 1.000 - 1.500, ke lj 1.000, repa 500, luk 500-600, salata 3.000, vez1ca poriluka čak 800 HAD, peršun 2.000, zelje crveno 500 HAD kilogram. . .

Kruška 500-700 HAD kilogram, jabuka 700, orah oč1šćen1 5.000, lješnjak 5.000, badem 4.960, grožđica 2.000, borovica suha 1.000, smokva 1.600, naranča 800, med 2.000, jabučni ocat domaći 800 HAD litra, domaće vino 600, rakiJa 2.000 i mlijeko 350 HAD litra. Jaja su sada od 100-130 HAD komad , a nađu se u dućanima i po 107 HAD.

DANKO FAJT

Ralica je ostala ovdje parkirana uz cestu. Valjda je dobro obavila svoj posao.

Nekoliko dana početkom godine, donijelo je vrlo ni-ske temperature. Zaledila se čak l naša Korana.

»Sam u kući<< i »Pohani zeleni paradajzi<<

Prvi dani Nove godine donose nam vrlo zanimlj ive i aktualne naslove. Film »Sam u kući« (Home Alone; Twentieth Century Fox • Continental) urnebesna je američka komedija v rlo aktivnog produ-centa Johna Hughesa l režisera Chrisa Columbusa. Krenuvši u pri-kazivanje potkraj 90-e ova je komedija u svjetskoj distribuciji po svim kinima svih kontinenata zaradila više od SOO milijuna dolara, od toga 280 milijuna samo na području SAD l Kanade što ga čini najuspješnijom komedijom l trećim najuspješnijim filmom uopće u povijesti sjevernoameričke kino mreže (Iza »E.T.»-ja l »Rata zvi-jezda«) .

»Sam kod kuće u je spoj humora, topl ine i akcije. Macaulay Cuklin kojeg je ovaj fi lm učin io superzvijezdom tumači u filmu lik Kevina ostavljenog ali zato s impatično-neotesanog balavca s kojim i prepredeni lopovi teško dolaze na kraj . .. sam kod kuće« se upravo počeo prikazivati u našem kinu »Edison«, pa tko film nije vidio neka požuri u kino, uz napomenu da se slučajno ne bi desilo da netko ostane ostavljen ili sam kod kuće .

Drugi film koj i dolazi u karlovačka kina 18. s iječnja zove se »Pohani zeleni paradajzi« {Fried Gree Tomatoes; Rank-Continental) režisera Jona Avneta. Film uFried Green Tomatoes" nastao je prema istoimenom romanu Fannie Flagg iz 1987. godine kada je nominiran za Pulitzerovu nagradu te donio brojne pohvale svom autoru . Kroz nostalg ičnu prič u o nekadašnjem američkom jugu i njegovim posebnostima film nam doča­rava sliku sadašnjosti te Istovremeno neusiljeno naglašava važnost priče da bi u ekspresion ističkoj formi uvrstio dvije priče . Zapravo obje se priče odvijaJU u Whistle Stop Cafeu u Alabaml. Junakinja okvirne priče je frustnrana i sputana gospođa Evalyn koju perfekcion ističk i tumački oska-rovka Kathy Bates. Evalyn bježi iz svakodnevne monotonije doslovno iz svoje kože da bi se uživila u sjećanje 80 godišnje starice (Jessica T andy) koja Evelyn odvodi u tridesete u dinamični svijet rasizma, ljubavi i hrabro-sti koga je tada stvarao nemirni američk i jug. Kathy Balas se tako već po drug• puta poistovjećuje sa prlčom na takav način da joj ona mijenja život: ako je u Relnerovom fi lmu nMiseryu za priču bila pnpravljena ubijati u Avnetovim »paradajzimau priča na nju toliko djeluje da se iz emocionalno zaostale osobe počne transformirati u južnjačku ženu koju karakteriZIJau ponos, tvrdoglavost i senzibilitet. Snaga filma je svakako u l akoći kojom film priča svoju priču , nostalg ičnu jer ist iče ljubav i poštivanje prema onima koji su živjeli punim životom u najhumanijem smislu te riječi. .

Ovaj prvenstveno umjetnički film bl svakako trebalo vidjeti, a prema informaciji direktora karlovačkih kina gospodina Vukovića saznali smo da sc ovaj film momentalno nalazi u susjednoj Italiji na prvom mjestu na ljestvici najgledanijih.

l na kraju još jedna vijest iz »Continental filma u koja će razveseliti karlovačke filmofile, a to je skori dolazak »Allena 3« (20 th Century Fox). Film je režirao David Fincher a u glavnoj ulozi, za pretpostaviti je pojavljuje se poznata filmska zvijezda Sigourney Weaver.

M. SKUKAN

KARLOVAC PRIJE STOTINU GODINA

SVJETLO. (Odabrao i priredio I.Ott)

15.1 1893.

KOMERS SVIH KARLOVAČKIH v

DRUZTVA U »ZORIN-DOMU» Na samo novo ljeto bijasmo svjedoci prclicpe sloge karl. građanst va.

koje ·e je sastalo u ,.zorin -domu« na komcrsu vih ovdašnjih družrva. M nogobrojno biJahu zas tupana sva družtva : podpuni pjevačk i sbor ,.zorc« i »Nade« . tc 1amburaški sbor • Hrva tska« , koj i je ciclc večeri udarao u milu nam tamburu; na dalje zastupstvo »Narodne či taonice~. »Vatrogasnog družtva« i »Bicik lista«.- Već oko 8 sat i bijaše restaura-cija dubkom napunjena. tc je predsjednik »Zorc« g. V . Reiner vrlo licpim pozdravnim govorom pozdravio svekoli ka družtva. naglasiv. da je želja "zorc« da ovi dom ncbudc samo domom ,.zorc«, nego do-mom svih naših uružtava i cicloga građanstva! Burnim živio! Odazvali e prisutni veseli gosti. a na to j e licdi lo viranjc naših vrlih tambura~a pod ravnanjem g. Forst ika. koje bijaše izmjenivano licpim pjevanjem ,.zorc« i »Nade«.

Hranimo ptice! Na. e vncdno »družtvo za poljcpSanje grada« bilo je pred nekoli ko

godina ponamjcstilo po šetalištu spreme za ptičj u hranu u zimsko doba. No ljetos toga nevidimo. a ipak bilo bi upravo ljetos u horu. da sc siroticam pt icam. koje dolaze u grad . isč u ć i hranu . tuj i tamo po šetalištu i drugih mjcsl ih na ipljc zrnja . Lipe li zabave i koristne po ' kol ku djelcu. koja bi mogla. napučena učite lj i . učinit• sve u igri mnogo dobra .

U župi Hrnetić Vjenčalo sc u g. 1892. 29 para: rouilo sc 125 djece: a umrlo 96

osoba: prira t iznaša 29 osoba. Broj pučanstva raste u župi hrc nti ćkOJ iz godine u godinu sve to više. ••• - (Oglas gradskog poglavarstva glede čuvanja pasa) Grad. poglavar· stvo izda lo je oglas. koji m izdaje naputke. kako valja da svi . koji imadu p e k roz 40 dana psima prikapčaj u brnjice. te izdaje zabran u p e vodit i u gostione ili javne lokale. da sc svi nepri javljeni p i imadu za 8 dana prijavit i. j er će povjeren tvo od kuće do kuće pregledavali . Je li to uči njeno i konačno izdaje odredbu. kako va lja postupat i a sumnjivimi p i . Prekrši telji zabrane kaznit će sve globom od 5-50 fr. Upozorujemo stoga svakoga. da taj oglas prouči!

HRVATSKO NOVINSTVO Nije ova ocjena možda. već su ovi redci pisani za to. da sc i na e

građa ns tvo pobudi. kako bi što izdašnije podupiralo hrvatsko novin-tvo. Novine su pioni ri prosvjete. znanja . istine i pravice . Tko je dakle

prijatelj svoga naroda. koj mu dobro želi. mora da iz svega srdca podupre po mogućnosti one muževe. koji izdavaju novine . To je i drugdje žuhak kruh . a kamo li ne kod nas u H rva tskoj. Nu tim je žukijtm. ako e vidi. da najplemenitij e nastojanje nema odziva u narodu. u građan stvu . u inteligencij i.

Odmah ćemo in med ias re ! Koliko ii je kuća u Karlovcu. pa pribrojte i n ajpatrio tičnije i najbogatije. koje bi držale sve hrva t ·ke novine. koliko j e kuća, koj e ne drže niti jedan hrvatski list. a koliko ii ih j e. koje ne samo što drže možda j edne već i više tu đi h novina. novina. koje naJvećom porugom pi ' u o Hrvatih. koji naše svetinje izsmjcvaju. koji nas ozloglašuju'? To mi dakako j ošte p l aćamo ! Pogle-dajte. koliko hrvatskih novina drže naše kavane? Zagrebačke po liti č k e dnevnike. »Vienac«. možda koja »Dom i ·viet•<. »T rn« - pa mo gotovi . Mnogo je već. ako tuj i tamo na že lj u gostij u naruče jošte koju. Gdje ste vidjeli u kavan i. gdje u kojoj kući naše hrvatske listove 11 Dalmacije? Kad su prolazil i Dalmatinci kroz Karlovac, sav je naš ženski spol htjeo za njima. ali Bog i duša. ako je deseta do tada znala. ' to pobliže o njima. Pa koja naša kuća drži » Kato li čku Dalmacij u«. »Crvenu H rvatsku«, tko znade za »Hrvatsku«. ta »H rva t ku krunu« Sto ih ve likim trudom i mukom izdaje Don Ive Prodan u Zadru? Tko čita »Narodni list« Jure Baankina. tko » motru«? Tko je od nas mladih č l an njihove .. Malice«. tko podupire »knin ko starinarsko družtvo«, tko sc je br inuo, da i mi doprincscmo za Kač ićev pomcnik u Makar-skoj . a kol iko li na je pošlo onamo: tko sc bri ne za spomenik pjesnika Ka navclov ića . za koga sc j e netko obvezao priredil i koncert . ali do sele ncodržao ri cč i ? T ko podupire d ičn i >>Glas Hercegovca<<. koga. odkidajući si od zubi izdujc Don ive Miličević. duša od čovj eka; tko podupire. drža i č ita »N ašu slogu«. taj amanet. taj Pharos istarskog H rvata. tko je od nas č lanom >> bratovštine hrva t kih ijudiu? Tko drži i čita one mile »Šokačkc i bunjevačke novine«. što ih najvećim žarom naša braća pišu i izdavaju? avadno odgovaraju. da nemogu sve podupirat •. A mi bi bili zadovoljni i zahvalni. kada bi samo ono dali . ~ to bacaju u ždriclo tudin ke, proti v ničkc štampe. Ko liko li je prcd-brojnika »Vicnca«? • koliko li strukovnih našth h tova »Obrtn tka ~. ,. aprcdka«. uGospodurskog lbta«. »Hrv. uč ite lja « , v Obći nara u. »Kat . lista«'! . M ožda da naj vi~c jo tc ~e či ta »Dom i viel« radi lika i radi onih romana.

Sada će u Zagrebu počet izlazi t novi bclc tri t i čk i l ist »Pro vjc ta«. komu je vlast nikom odlični naš otačbcnik g. Fran Folnegović. a uređ i ­vati će ga g. Trcs ić Paviš i ć. koj si je kod pseudonimom »Mo orsk1 G uslar•• stekao prchcp glas medu na i rn i pjc. nici . U laJ će lis! pisal mnogi poznati pi ci . a kako je vidjet i . ima ih ta uže H rva tske. tc IZ svth ostalih njezin 1h djela. ta ko da će se u uPro vjc ti « trcalit i sav duševn• rad ciclokupnog nam naroda. Valja dakle. da taj list nade ' to jajmJI odziv. tc da ga prigrli vaka hrvatska kuća . - Karlovac 1ma najstariji lokaln i list . na~c " vjcllo«. M lad i su dobro urediva n1 »Banovac« u Petr inji i požežki >> Glasnik«. bclovarski »Tjednik«. a od nove godine . osvanuo je u Sisku »Po avac«. l Go~pi ć i cnj imaduhu VOJ list . dapače 1 Bakar i Sušak. ali nije im bilo dugu 2ivota. O aek ima krasno un:đivanu »Školu« 1 upravu Lgodni • tcstn ik .- . koga wim ob . tinov -nakom najtoplije p rcporučamo. Dr2m1o. da je la obć. činovnike pru l- -tičn ij • nego li .. Obćinar<<.

ad će opet tkogod: A tk o bi to ,vc čitao'! Dobromu_ie H rvatu milo_• lirag,o svako selo. on sc Lanima ta ~vc. što sc sbtvn u nJegovoJ otačb1n1 .

on će i sve tc novine či t ati . ali glavno i - držati

14. siječnja 1993. · . Karlovački tjednik

dogodilo se - događa se - dogodit će se

Na taj se zakon dugo če~alo . lzr~da je počela još u pr_ošloj godini, prijedlog zakona pnhvaćen Je u Saboru 7_. svibnJa, ~ konačno izglasavanje uslijedilo je 26. stude~oga . To Je zakon kOJI mijenja dva dosadašnja zakona_ ~ sigurnosti prometa ~~ ce~tama - jedan je bivši savezni, a drug1 Je republički, a u seb1 Je 9'Jelom obuhvatio i materiju trećeg zakona, onog o ce~tama .. Mozd~. m~ je stoga i prigovoreno u početku da je vrlo_ opsezan, ah su knt1čan bili brzo razoružani brojkama: novi zakon 1ma 329 članaka dok su ih dva dosadašnja imala ukupno 415. l broj prekršaja koje zakon

»poznaJe" je manji - ukupno 257 umjesto dosadašnjih čak 440. Ali kazne su, za razliku od sadašnjih, koje je pojela inflacija, najmanje deset puta veće, a primjenom jedne posebne odredbe mogu se, za ponavljače, višestruko uvećati.

Novi hrvatski Zakon o sigurnosti prometa na cestama ra-đen je po evropskim lskustima prllagođeJ:!Im našem prav-nom sustavu, a uzor je bio njemači zakon. Zelja je bila pred-lagača da se njegovim normama stvore uvjeti za optimalnu sigurnost prometa na cestama, da se utječe na razvijanje prometne kulture, solidarnost, na humane i etičke odnose sudionika u prometu, a da se ujedno sve više zaštiti l zdrav-lje l životni okoliš. Sve bitno za sigurno odvijanje prometa -od uvjeta koje moraju imati ceste, vozila, do pravila prometa, sustava prometnih znakova, osposobljavanje kandidata za vozače i kaznenih odredbi - sadržano je u zakonu. Mnogo toga poznato l neizmjenjeno, all i dosta novosti, od onih najmanjih do vrlo krupnih.

KAZNA SE MOŽE l UVEĆATI Od svih zakonskih normi za vozače su ipak najza-

nimljivije kaznene odredbe koje predviđaju kazne u rasponu od najmanje 1.000 HRD (za fizičke osobe) do najviše 150.000 HRD (za pravne osobe). Te se kazne mogu povećati za pojedine prekršaje ako je prekršajem Izazvana neposredna opasnost za dru-gog sudionika u prometu ili prometna nezgoda. Za-kon ima i jednu odredbu kakve dosad nije bilo. Članak 307. govori da se kazna za učinjeni prekršaj može uvećati onoliko puta koliko puta je unazad godinu dana vozač već bio pravomoćno kažnjen za prekršaje istog ranga kakav je i najnoviji. Tako se kazna zbog, prebrze vožnje od, recimo 5.000 HRD, povećava ako je vozač prije toga već pet puta una-zad godinu dana bio kažnjen za neki od prekršaja u Istoj kategoriji (5.000 HRD) pa će novi prekršaj biti naplaćen 25.000 HAD a ne samo 5.000. To pravilo vrijedi l kod oduzimanja vozačke dozvole.

NAJOSNOVNIJE PROMJENE Najosnovnije promjene odnose se na sankcije kao i na

promjenu terminologije, a bitne izmjene date su l u prijelaz-nim i završnim odredbama osobito u članku 305. l 306. e Čl. 3. - Upravljanje prometom na raskrižj ima, kontrolu vozača i vozila pored ovlaštenih službenih osoba mogu obavijati i pripa-dnici prometnih jedlntca Hrvatske mladeži. e Čl. 4. - Izraz pločnik zamijenjen je izrazom nogostup, izraz bicikl s motorom zamijenjen je izrazom moped, zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila u trajanju od 3 minute (do sada 15 minuta), knjižica vozila je javna isprava koju je izdalo nadležno tijelo l kojem se dokazuje vlasništvo određenog vozila, njegove tehmčke i druge osobme i karakteristike te njegova te-hnička lsl?ravnost i sigurno djelovanje u prometu. e Čl. 1 O. - Zabranjeno je ostavljati na kolniku l nogostup u ošte-ćena i dotraJala 111 nereg1strirana vozila ili bacali na kolnik otpatke koji mogu zagaditi okoliš ili ometati siguran tok prometa (novčana kazna od 5.000 HAm. e Čl. 16., stavak 3. - Vozač mora zaustaviti svoje vozilo Iza vozila javnog priJevoza putnika il i P?~raj autobu~a kada osob~.' u~azeći u to vozilo, odnosno iz l azeći IZ tog voz1la moraju pnJećl preko prometne trake kojom se lo voz1lo kreće (novčana kazna od 10 000 HAD i zaštitna mjera oduz1manja vozačke dozvole) .

e Čl. 18. - Vozač koji namjerava na cesti obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, mij~njati prome!~u traku~ skretati u desno ili u lijevo, vozili u natrag 1 sl.) ne smiJ_e ~očet1 takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudiOnike u prometu (novčana kazna kazna od 5 .~00 ~A~) . _ . e Čl. 19. - Prije obavljanja radnje vozilom IZ elanka 18. vozac J.~ dužan druge sudionike u prometu jasno i pravovr~me~o upoz~nt1 o svojoj namjeri dajući im znak pokazivačem smJera 1 stop SVJet-lom (novčana kazna 3.000 HAD). . e Čl. 20. - Vozač koji se uključuje vozilom ~ - promet ~~ cest1, izlazi vozilom iz garaže, dvorišta ili dru~~ povrsm~ n_a ~o!OJ se n~ obavija promet vozila dužan je propust1t1 sva voz1_1a.' pJesak~ kOJI se kreću prometnom površinom na koju se on ukiJUCUJe (novcana kazna od 5.000 HAD). . . _ e Čl. 25. - Vozač koji se namjerava kretah voz1l~m u natrag n;oze to učiniti samo u kratkom dijelu ceste i ako t1me ne ugrozava ostale sudionike u prometu (1.000 HAD)_. . . . .

- Za vrijeme kretanja u natrag na voz1lu moraJU b1t1 uključena sva četiri pokazivača smjera (1 .000 HAD). . . . . e Čl. 26. - Vozač je dužan brzinu kretanja voz1la pnlagod1t1 osobinama i stanju ceste (5 .000 HAD). e Čl. 27. - Vozač ne smije mijenjati način upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine ili naglim povećanjem brzine - proklizi-var]jem kotača (3.000 HAD). e Cl. 29. - Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od:

1. 130 km/h- auto cesta (do sada 120 km/h), 2. 100 km/h- na cestama namijenjenim isključivo za pro-

met motornih vozila, 3. 90 km/h - na ostalim cestama (do sada 80 km/h). e Ćl. 30. - Na cestama se brzina kretanja ograničava za ova

vozila: 1. na 90 km/h -(do sada 80 km/h) za teretna motorna vozila

najveće dopuštene mase do 7.500 kg l za autobuse, 2. na 80 km/h - (i do sada 80 km/h) za autobuse sa lakom

prikolicom, za teretna motoma vozila najveće dopuštene mase preko 7.500 kg l kamp prikolice,

3. na 70 km/h - autobuse kojima je organiziran prijevoz djece i zglobne autobuse,

4. na 50 km/h -za autobuse s priključnim vozilom za prije-voz djece l teretna vozila koja u tovarnom sanduku skupno prevoze osobe,

5. na 40 km/h - za vozilo koje vuče drugo neispravno vozilo,

6. na 30 km/h - za traktore, te za bicikle l mopede kada se kreću biciklističkom stazom 111 trakom. e Čl. 32. - Prednost prolaska u raskrižju (novčana kazna od 10.000 HAD i zaštitna mejra oduzimanja vozačke dozvole). e Čl. 33. - Vozač koji se približava raskrižju mora voziti s poveća­nim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju (nov-čana kazna od 5.000 HAD). e Čl. 34. - Nepoštivanje svjetlosnih prometnih znakova (crveno svjetlo - novčana kazna od 5.000 HAD). e Čl. 44. - Vozač kojemu je dan znak za preticanje s njegove lijeve strane dužan je pomaknuti svoje vozilo desnom rubu kol-nika. Vozač ne smije povećati brzinu kretanja svog vozila dok ga drugo vozilo pretiče (novčana kazna od 5.000 HAD). e Cl. 45. - Preticanje ili obilaženje (10.000 HAD i zaštitna mjera oduzimanja vozačke dozvole). e Čl. 51 . - Vozač je dužan upotrijebiti zvučni znak upozorenja kada to zahtjevaju razlozi sigurnosti (novčana kazna od 3.000 HAD). e Čl. 57. - Nepropisna zaustavljanja i parkiranja (novčana kazna od 3 .000 HAD). e Čl. 61 . - Vozač je dužan vozilo koje je zaustavljeno na kolniku obilježiti posebnim znakom, sigurnosnim trokutom (novčana kazna od 3.000 HAD). e Čl. 76. - Noću, a i danju, u slučaju smanjene vidljivosti, vozila na motorni pogon moraju za vrijeme vožnje imati upaljena najma-nje kratka svjetla - stavak 2. (novčana kazna od 3.000 HAD). Na motociklu i mopedu za vrijeme vožnje danju moraju bill upaljena najmanje kratka svjetla. e Čl. 83. - Vozač je dužan držati potreban razmak kada se kreće iza drugog vozila tako da ne ugrožava sigurnost prometa (nov-čana kazna 3.000 HAD). e Čl. 86. - Ako se dva lli više vozača bicikla, mopeda ili motocikla kreću u skupini , dužni su se kretali jedni iza drugog (novčana kazna 1.000 HAD). e Čl. 88. - Vozač motocikla ill mopeda i osobe koje se prevoze na tim vozilima moraju za vrijeme vožnje nositi zaštitnu kacigu (nov-čana kazna od 1.000 HAD). e Čl. 98. - Pješak se ne smije kretati niti zadržavati na kolniku (novčana kazna od 1.000 HAD). e Čl. 136. - Vozač motornog vozila u kojem su ugrađeni sigurno-sni pojasevi i osoba koja se prevozi tim vozilom dužni su biti vezani tim pojasom (novčana kazna od 1.000 HAD). e Čl. 148., stavak 4. - Sudionici u prometu dužni su se držati ograničenja , zabrana i obveza Izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova (novčana kazna od 3.000 HAD). e Čl. 170. - Sudionici u prometu moraju postupati po zahtjevima izraženih pomoću znakova ili po naredbama ovlaštenih službenih osoba (novčana kazna od 5.000 HAD). e Čl. 195. - Vozač ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem alkohola (nov-čana kazna od 10.000 HAD i zaštitna mjera). e Čl. 213. - Biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navršila 14 qodina (novčana kazna od 3.000 HADl

PRIREDILI: DAVORIN IVANKOVIĆ l

BOGDAN GLODIĆ

BRZI RE

e Čl. 214. - Pravo na upravljanje vozilom na motorni steći osoba koja udovoljava svim propisanim uvjetima tno•vć;:1n::r kazna od 5.000 HAD). e Čl. 245. - Vozilo na motorni pogon i priključna vozila sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirana i ako važeću prometnu dozvolu, a vozila registrirana u RH ako imaju važeću knjižicu vozila (novčana kazna od 5.000 HAD). e Ćl. 288. - Ovlaštena službena osoba može učinioca šaja kojeg je očito počinio iz neznanja pozvati na nrr•n,.~tn• poduku. e Ćl. 289. - Policijska uprava, odnosno Policijska ,,.. .. , .,,"a,1 sudionika u prometu koji je po drugi puta u roku godine kažnjen za prekršaj iz ovoga zakona, može pozvati predavanja i prikazivanja filmova o posljedicama koje zlaze Iz nepoštivanja 111 nepoznavanja prometnih propisa.

AJVAŽNIJE! e Čl. 305. - Os~b! koja počini prekršaj iz ovog Zakona ako od dana ~?'~Jenog prek~šaja iz istog članka ovog Za~o_na za __ kOJI je pra~~mocnom odlukom već ranije kazn1ena niJ_e protekl~ v1se od 1 godine, odmjerit će se kaz~a ~a taj pr~kršaJ a zatim na temelju ovoga članka ~vecat1 za onoliko puta za koliko je prekršaja iz istog cla~k~ ovoga Z8:,k~na, unazad jedne godine od dana PO?InJe~o_g prekrsaJa povodom kojeg se vodi postupak, vec kaznJena pravomoćnom odlukom. Na isti će se naćin_ postupiti i pri izricanju zaštitne mjere oduzimanja vozacke dozvole.

- lzni~~o od •. s~avka 1._ ovog članka sudionika u pro-metu kOJI je ~ocm1~ pr~kr~aj za koji je propisana naplata kazne na mjestu 1zvrsen1a ovlaštena službena osoba a~o ne može _o.dmah provjeriti da li je učinilac već kaž· nJen unazad Jedne godine, naplatit će novčanu kaznu propisanu za taj prekršaj . Ukoliko se utvrdi da je sudio-nik _u_prometu _već kažnjen, Policijska uprava, odnosno PoliCIJSka st_amca donijet će rješenje o prekršaju i izreći kaznu_ u sm1slu stavka 1. ovog članka umanjenu za već naplacenu novčanu kaznu ako od dana naplaćene kazne nije proteklo više od 30 dana. e Čl. 306. - Sudioniku u prometu koji ne plati novčanu ~aznu na mjestu izvršenja prekršaja ovlaštena slu-zbena osoba izdati će uplatnicu kojom sudionik može kaznu platiti u roku od 8 dana.

Najviša novčana kazna koja se odnosi na pravnu osobu iznosi od 50.000 do 150.000 HRD, za odgovornu osobu od 20.000 do 40.000 HRD.

Ovlaštena službena osoba na licu mjesta može na· platiti novčane kazne u iznosu od 1.000, 3.000 i 5.000 HRD ako se ne radi o ponovljenom prekršaju. Za fizičku osobu sud izriče najvišu novčanu kaznu u iznosu od 10.000 HRD i zaštitnu mjeru oduzimanja vozačke do-z~o le ako s~ radi o poyredi navedenih materijalnih pro-Pl~~ a. ukollko se rad1 o prometnoj nezgodi tada sud flz1ckoJ osobi može izreći i novčanu kaznu od 20.000 do 30.000 HRD i zaštitnu mjeru u trajanJu od 6 mjeseci.

•

~ ~ ~~~~---______ d_o ____ g_o_dilo se - _d_o_g_a_d_a_s_e __ d_o_g_o_d_it_c_' e_s_e ___________ 1_1___. ANKOVIć l GLODić

~ INE

llt!~šćih lDtM. Pfekr' :""~l)t.

J:V• r sa Ja. Nl~ •rib.t ~ dopušter. .

rakona fer su neke

ije ~e VOlJU brie Oil , tnim Znakom nije ~

ara na sat (dosad 1~ P~motom~m~

'fo. tilra na sat !

i , brzina kret$n~ ll smiju rm:koračiti ~

tetetnt~ motoma ~

~s lakom pn'ko~ 7,;, ten t motorna ~ je; kr; p organizirano Pl~

bez mjesta zs~ la S pl'JkJjučntm VOD m~ tvarl; •• s Pl'WjUČili11

pji ~m sjedala ima~ koJa u tovarnom

bm na mo/oml pogon moi1 JJsanim UVJetima (novčana

1 1 priklJučna vozila smq registrirana i ako_ im~

)istrirana u RH ako 1m8jl 1 od 5.000 HRD). iba može učinioca pre~ 1nja pozvati na prometn

10500 Policijska st~nia !rugi puta u roku 1e0t zakona, može pozvrin

1 posljedicama koje piO nja prometnih propisa

Jrekršaj iz ovog ZakOOI aja iz istog član~a ov~ om odlukom ~e~ ~an~ 1 godine, odmJerit.ce ~ 1a temelju ov09a. cl~ iko je prekr~a]a IZ :

1 Jedne god1ne od koJeg se vodi ~s~P~

odlukom. Na ,su . ce~ 1štitne mjere oduZJm

· ·ka u pn članka sudioni l~

l .. . e propisana na~..H t kOJI J lužbena o:.v--tlašt~~a \ Hac već kai l da lJ J~ UCI včanU ~aztll aplatn ce no. da ·e st#' llikO se utvrdi ~nos~ olicijska upr:V 1 izreo ešenje o pre enu za vel. l članka um:l naplaćena ko od da a • r~ ) dana... lati novć3

tu k0/1 ne p ·rena ski r.e • ovlas ·e prekfSBI~ sudionik moz

l iCU ~cy<J avtW · na pr

C!:a se odnosi odgovolfjl OJ aoHRD. za :o.O • nt 4RD· · sta moze rJJ. na licU rnt 3.000 i 5.ićll

U od 1.00 §a·u. za fiZ ~ om prekr J iznosu ln kaznu u 'Ke ~ čanu · vozac filO'

OduzimanJa teri!' alnih r.~ ih ma . da s~~'

rve de~ zgodi ta CM'~ 1letnoJ nenu od 2~ ·0 &J •tanu kal od 6 mJes

traJanJU ll ,,

· · .. · ._· _. .. . Vijesti iz Canade ·-: ·,->··;_, -: .. TOPIĆ

Božić, s tugom u duši Bož~~ni blagdani Hrvatskih iseljenika na tlu Kanade, su provedeni

po obrcaju na hrvatskim misama, u domovima svojih obitelji, all s ~nogo manje veselja nego prijašnjih godina, jer ovoga puta niti jednog trenutka se nije zaboravila patnja naših čestitih Hrvata Hrvat-ske i Herceg-Bosne; bilo je l odluka da se ne kupuju Božićni pokloni ovaj puta, tako da bl se mogla omogućiti što veća pomoć našima u domovini.

Na radio programu ,.zvuci Hrvatske" emitirane su mnoge čestitke, zahvale, pohvale na uspješno izvršenim zadacima ove godine; čestitali su 1 pjevači-gosti u Kanadi : Ivo Fabijan i Milo Hrnić, izvjestitelji iz Zagreba: Domagoj Verš1ć koji je pročitao čestitku predsjednika dr. Franje Tuđ· mana, čestitku Alije I zetbegovića ; Karlo Wolf Je uz Božićnu čest itku po· zvao sve Hrvate da se vrate u domovinu; emitirana je Božićna čestitka nKarlovačkog tjednika« SVIm Hrvatima u iseljeništvu; u ime Karlovčana i Radio postaJe Karlovac javio se s božićn im željama i kratkim vijestima novinar Zdenko Pomoravec, mladež HDZ 1 HDZ su zaželjeli čestit i miran Božić sv1m Hrvatima HBH u domovini i iseljeništvu.

Predsjednik HBZ, Bernard Luketich, je čestitao članstvu i svim Hrva-lima koji su pomogli braći i sestrama i rekao da i dalje treba pomagati naše u ovom najtragičnijem razdoblju slavne hrvatske povijesti. Predstav-nik Republike Hrvatske u Torontu , gospodin Duško Bezić, se zahvalio svim Hrvaticama i Hrvatima na nesebič noj pomoći koju su pružili naš1ma u domovini i zamolio da ne posustaju s plemenitim djelima niti u 1993., kao što nisu niti ove godine, lako je loše propagande bilo i na pretek.

ZAHVALA DOMOLJUBIMA U Božićnom tjednu, predstavništvo Republike Hrvatske

sa sjedištem u Mississaugi je održalo svečani prijem za 60 vjernih domoljuba, koji su neumorno dali svoje vrijeme u humanitarne svrhe, kao dobrovoljci koji su radili u svako doba dana ill noći.

»Nisu nikada oklijevali. Uvijek su bili spremni pomoći! -izjavljuje predstavnik Republike Hrvatske, gospodin Du-šan Bežić. »Taj prijem je samo simbolična zahvala, jer ml znamo da je njima samima osobno zadovoljstvo raditi za domovinu Hrvatskucc dodaje gospodin Bežić.

Preko predstavništva u Missisaugi do sada je poslano 262 šlepera robe, hrane, lijekova i bolničkog pribora u Republiku Hrvatsku, a naše čestite Hrvatice i Hrvati, uzva-nici ovog prijema, su obećali da će u 1993. još više raditi za svoju domovinu.

»PLAVA NOĆ<< ZA DJECU POGINULIH GARDISTA

Ćlanovl grupe nPiava noću MariJan Brnardić, Marijan Stavljenić , Damir Kovče, Damir Biondić i Dražen Jurković, koji su doputovali u Kanadu pod pokroviteljstvom društva »Karlovac« i Hrvatskog šport-skog kluba nCroatiau 21. prosinca 1992. svojim melodijama ublažuju boli hrvatskog iseljeništva i održavaju sve zabave u dobrotvorne svrhe, a rade i nesebično za HVIDR-u gdje će l po svom povratku u Karlovac donijeti 4 invalidska kolica; održali su i vrlo uspješno dobrotvorno veče za djecu svojih poginulih suboraca, a kada se vrate u Karlovac nastaviti će i dalje raditi u dobrotvornom duhu.

U ugodnom razgovoru s MariJanom Brnardićem i Marijanom Stavljeni-čem saznajemo da je u planu i snimanje nove vrpce starogradskih, narodnih i zabavnih pjesama. Ovom prilikom žele se zahvaliti i pozdraviti zapovjedništvo Operativne zone Karlovac, koje im je odobrilo odlazak u Kanadu, suborcima koji su ih pozdravili, HVIDR-u, VIS .. croatia" iz Hamiltona koji su im tehnički omogućili rad i pomagali pri svim izved-bama, Mladena Muića i Branka Obradovića iz Radio Karlovca, koji su pomogli u lansiranju vrpce " Moja zemlja moji ljudiu, Josipa Mlina rića,

Jerka Granića, Zvonka Dobrovoljca, gvardijana Vladu Mustaća, gradona-čelnika Ivana Benića i na kraju sastav »Plava noću koji je stekao veliku popularnost među iseljenicima južnog Ontaria završava pozdravom svim žiteljima Karlovačke županije.

ČITAMO ,,TJEDNIK<<, SRCE NAS BOLI .. !

POSTOVANA REDAKCIJOI Prije svega primite najljepše pozdrave od Karlovčana iz Chicago

(MC HENRY) . Ovom prilikom, želimo Vam dati do znanja, da jako volimo Karlovački tjednik. Lijepo je doznati preko novi1a što se de-šava u rodnom kraju, pogotovo kada si u inozems!\ u 20 godina. Karlovac će uvijek ostati u našem srcu, i kada smo gledali kako se ubija, ruši, bombardira, kojekakve grozote, svi smo se o;jećall kao da uništavaju dio tebe, dio nas. Svi ljudi bilo gdje u inozemstvu osjećaju tešku bol za sve, što se dešava sa ljudima, pogotovo djecom, srce nas boli, gledajući slike u Karlovačkom tjedniku mladih mladića pogi-nulih za SLOBODNU HRVATSKU, SVOJ KARLOVAC. Osjećamo iskrenu sućut za sve majke, očeve , braću , sestre kao i ostalu famili ju . u Chicagu se stalno sakuplja po sastancima, zborovima, kojekakvim priredbama pomoć, šalju se po svim gradovima u Hrvatskoj .

Možda se sjećate naših imena, stavili ste ih u Karlovački tjednik: kupnja ambulantnih kola i ostale opreme. Uza sve to, mora se pomoći i svojoj familiji . Inače , ja sam rođena u Karlovcu, radila sam u parfu-meriji ,.Jasmin«, a Izučila školu u part. " Jorgovanu. Moj suprug radio je u Tehnomerkuru u Rad ićevoj ulici, sa Ivom Gotovcem. Moje Ime djevojačko Tatjana (Bruna) Bulat, udata za Zlatka Rudmana rodom iz Vivodine. MoJi nećaci Rajko. Mlk1 Novaković, te Zlatko i Vilko Bulat bili u Hrvatskoj gardi za Karlovac. Vilko je bio ranJen , Zlatko je sada u USA. Razlog što opisujem malo o nama je mogućnost da nas možda netko u uredništvu poznaje. Eto toliko o svemu pomalo. lzvlnjavam se ako sam malo dosadna.

Ustvari razlog moga pisanJa je naša nova pretplata za Karlovačk i tjednik za 1993. godinu. Šaljem vam je 1 ujedno Vas molim ako postoji mogućnost da me se obavijesti prije nego mi izađe rok uplate, tj . prije nego prođe pretplata za Karlovački tjednik. Ako su neki problemi, molim Vas, Javite mi, može biti i na naš trošak. Eto toliko za ovaj put. Srdačan pozdrav cijelom uredništvu, sa mnogo uspjeha, zdravlja i

veselja u Novoj 1993. gadim. TANJA RUDMAN

Društvo nKarlovacu 1 Hrvatski športski klub »Croatla " su pri redili sve-ćam doček 1993 . u dvorani St. Volodymyr u Oakvilleu uz zvukove grupe uPiava noć u jz Karlovca l VIS .. croatla« IZ Hamiltona. Gosta večen l suradnika Hrvatskog rad1o programa uGlas Hrvatske« Jožu Vukušića Je predstavio Joe Mlina n ć, predsjednik društva »Karlovac .. , kOJI Je l otvono ovo svečano veče. N1ti ova večer, ma kako vesela bila, mJe prošla bez sjećanja na naše patnike u domovini, a Zvonko Dobrovoljac, b1vš1 preds· jednik društva »Karlovac .. je zatraž1o prisutne da matenjalno pomognu naše gardista IZ grupe uPiava noću , kOJI su kako izjavljuJe sve 1zgubili osim svojih života u ovom nepravednom ratu.

Dobrotvorna zabava za djecu pog1nu llh hrvatskih gardista Karlovca održana je u subotu , 2 SIJečnJa , u Croatia klubu u M1SS1saug1. Prepunu dvoranu posjetilaca zabavljali su grupa »Plava noću iz Karlovca 1 VIS .. croatia" iz Ham1ltona. Organ1zatori večeri su bill Hrvatsko športsko društvo »Croatiau i društvo »Karlovac .. .

Društvo ~> Karlovac« kako izjavljuje Zvonko Dobrovoljac, je do sada sakupilo 102 tisuće dolara za dobrotvorne svrhe, a u zajedni-štvu sa HBZ su poslali u Karlovac 5 šlepera hrane, lijekova l robe. u dvorani je vladalo zadovoljstvo što im opet sviraju i pjevaju njihovi hrvatski vojnici , njihovi dečki Iz Karlovca, sastav ., pJava noću . Ple-salo se, pjevalo, pa čak l slavio četrdeset! rođendan naše Karlov-čanke Ane Tomas, sve u duhu zajedništva, prijateljstva i pomirenja.

»Sastavu »Plava noću čestitamo , Jer kud god on1 došli čekaJU ih pre-pune dvorane razdraganih Karlovčana u, samo Vi to nap1š1te traži me jedan zadovoljni posjetioc i dodaJe uto je mišljenJe svih posJetilaca, a ne samo mene, jer kad nJih slušamo odmah se OSJećamo bolje, m1slimo da smo u Karlovcu" .

MILOŠEVIĆ, ZLOCINAC GODINE

Kako svake godine, tako i ove u kanadskim novinama The Sunday Sun, od 27. prosinca 1992. pod vodstvom novinara Eric Margolisa, izabrane su najbolje i najgore osobe 1992. godine.

Za najbolje osobe godine su IZa-brani MEDECINS SANS FRON-TIERES, t1m l iJeČnika koji su radili u opasmm mJestima, kao što su Somalia 1 Afganistan, kOJI su davali pomoć on1ma bez nade, i time podsjećali l iječnike svijeta da je nJi-hov cilje zdravstveni, liječiti bole-sne, a ne materijalna pohlepnost; sl ijedeći na listi dobrih su bili i F.W de Klerk, predsJednik Južne Afrike ; Vaclav Havel, p1sac 1 bivši predsje· dnik Ćehoslovačke , prem1jer Izraela Yitzak Rabin i predsjednik BiH Alija Izetbegov ić, za kojega p1šu da S1mboliz1ra nepravednu borbu bosanskih Muslimana protiv nadmoćm)eg srpskog genoc1da.

»Zapad je rekao bosanskim Muslimanima da umiro tiho. Oni neće« - Izjavljuje Eric Margolis. ., ..

No, što je sa lošim čovjekom godine? Tko je dobio prednost? Zapadni svijet ipak nekako malo bolje uviđa situaciju Hrvatske i Herceg Bosne, jer za zlikovca godine su Izglasovali nikog dru-gog nego genocidnog etničkog čistača Slobodana Miloševića; poznatog medu svojim slmpatl-zerlma kao " Kralj Slobo«. Bivši bankar postao je mesar, koji je

;v

na ivici ludila ; balkanski Hitler, piše Eric, je predao Srbiju banci ubojica, mučitelja , silovatelja i sadista. Slobin plan za čistu Ve-liku Srbiju može baciti čitav Bal-kan u rat. l sam Saddam Hus-sein bl uzmicao Slobini m grubo-stima - završava Eric Margolis uz popratnu sliku balkanskog monstruma.

-HRVATSKI DOM

DOM KARLOVČANA Budući sam čitao u »Karlovačkom tjedniku" od 19. studenog članak o

Hrvatskom domu, a pošto sam vjerojatno jedan od riJetkih Karlovčana koji su još na životu, i poznaJU problem Hrvatskog doma, htio bih 1znijet1 nekoliko č inJenica , radi 1stine 1 točnosti o Hrvatskom domu l zbivanjima oko njega.

Još sam bio dijete, tamo dvadesetih godina kada se radilo na osnivanJu Društva Hrvatski dom. Razlozi su bili sljedeći - u to vnjeme postojao je Hrvatski sokol, koji je postankom prve Jugoslavije bio ometan u radu, a članovi proganjani. B1o je IStjeran iz tadašnje sportske dvorane kraj Dje-vojačke škole, preko puta Zonn doma. Tamo je osnovan Jugoslavenski sokol, pomagan iz Beograda i od vojske.

Gradsko zastupstvo Je dalo dozvolu da Sokol može vježbati u Dječač· koj školi na Rakovcu . U međuvremenu je kupljena zgrada kraJ doma, koja je bila uređena da se može vježbati l održavati priredbe dok se Hrvatski dom ne završi. U toj zgradi bila je sve do 1945. godine gostiona Hrvatski dom koju vodi tadašnji upravitelj Hrvatskog doma Nikola Milčić . U to doba bio je starješma Hrvatskog sokola, trgovac Kiseljak koji Je dao Ideju o osnivanju doma, u prvom redu za potrebe sokola, kao i za pmedbe raznih društava, što je rodoljubno građanstvo oduševljeno prihvatilo. Osnovan Je prv1 odbor gdje su ušli ugledni građani Karlovca, kao gospoda Koseljak, Legat, Ferković, braća Haupleld, Ban, Bauerle, Vine , Vesel ić, Vučetić, Bogović i mnogi drugi. Počelo je skupljanje dobrovoljnih priloga, pmeđi­vale su se priredbe, a sve u korist doma. Radilo se dobrovoljno, pa smo čak i mi iz podmlatka radili. U vrlo kratkom vremenu dom je b1o uređen da su se mogle održavati pmedbe, a nakon samo godinu dana b1o Je sasvim uređen .

U domu se odVIJaO sav društveni i 1vot tog doba. Zabave su priredivala društva, Vatrogasno, pjevačka , sportska, karlovački akadem1čan , HSS, te mnoge druge organizaciJe i udruge. Na žalost, sve je to prek1nuto 1929. godine kada je kralj Aleksandar objavio diktaturu i zabranio sav društveni hrvatski rad

Tridesetih godina društvo je pojačano 1 obnovljeno s mladim članovima, te se moralo prilagoditi radu tog_a doba. Aktivno i vriJedno u radu su sudjelovali tadašnJI !aJnik FranJO Samek, koj i će tu dužnost vrš1t1 sve do 1945. godine. Bili su tu JOŠ Mi lčić, Starić , b raća Ferkov1c, braća Sim1c, braća Goršić , braća Cvitkov1ć, Tuškan. Rendell , Ban, Blažev1c, Kosano-vić , Jurallć , Gerovac. braća Naglić , braća Mikšić .

Ne znam otkuda tvrdnja da je HSS vlasnik doma, JBr IStina Je da je većina članova i odbornika bilo članstvom HSS-a, all stranka n11e b1ia vlasnikom zgrade. Vlasnik Hrvatskog doma je narod grada Karlovca 1 Društvo Hrvatski dom. MoJa je želja da potomci tih ljudi kOJi su dom gradili i u njemu radili pokrenu 1n1cijat1vu 1 obnove Društvo Hrvatski dom, te da obnove društveni život, da se opet čuje glazba l veselJe, te da 1 mladež priređuJe zabave 1 pnredbe u nJemu. U tlm nastoJanjima možete očekivati 1 pomoć nas iz inozemstva ZVONIMIR FERKOVIĆ

CLEVELAND,OHIO

. ·· ·: · REAGI~ANJA . . . U » Ka rlovačkom tjedniku« od 24. prosinca 1992. go-

dine, u izvješću sa zasjedanja Skupštine općine Karlovac, objavili smo - među ostalim - kako je »odobreno davanje na privremenu uporabu zadružnih domova, s tlm da se spor koji je nastao oko vlasništva doma u Draganićima riješi u postupku pretvorbe, jer Poljoprivredna zadruga želi da joj se dom vrati u vlasništvo, a mjesne zajednice s tog područja traže dom za svoje potrebe«.

U Draganlćima je, 7. siječnja ove godine, održana sje-dnica Upravnog odbora Poljoprivredne zadruge Draga-nići kojoj su prisustvovali predstavnici mjesnih zaje-dnica, političkih stranaka l odbornik u Vijeću mjesnih zajednica Skupštine općine Karlovac.

Zamoljeni smo, kako bl se izbjegli nesporazumi i su-kobi- za koje nikada nije ni bilo osnove- da objavimo što je zaključeno na uvodno pomenutom sastanku.

D BOKO SMO P VRIJEDENI l RAZOČARANI!

Podržava se stav Upravnog odbora l Skupštine " pz Draganići « glede " zahtjeva za povratom zadružne Imovine u Draganićuu koje je ista Ispostavila sadašnjim korisnicima, općinskim čelni­cima i službama, te udruženjima l agencijama koje se bave ovom problematikom.

Treba i dalje ustrajali u IStom sve do konačnog povratka cjelokupne zadružne imovine Poljoprivrednoj zadruzi Dragan ići na korištenJe, odnosno u trenutku povrata vlasništva nad imovinom svim mješta-nima Drag anića koj i će tada radi korištenja 1ste b1ti udruženi u zadruzi, udruzi ili u drugom obliku kako će smatrati za najbolje.

Duboko smo povnjeđeni i razočaran i pristupom rješavanju, kao i rJešenJima u odluci SO KARLOVAC od 18. 12.1992., te Izvršnog vijeća od 22 12.1992.

Kao prvo i osnovno poznati su naši stavovi glede povrata iste imovme dio koje je 1 ,.zadružni domu, te je v1še puta 1skazivana suglasnost svih struktura u mjestu da se sveukupna zadružna imo-vina vrati »Poljopnvrednoj zadruzi« jednim cjelovitim rješenjem ili postupno dogovorima prema konačnom rješenju Qedinom prave-dnom). Svako razjedinjavanje iste ili uključivanje drug1h interesanata, ako Je kada i bilo ist1cano u tom kontekstu je bez osnova i legitimiteta, a smatramo da b1 bilo usmjereno prema odlaganJU Iii osporavanju povrata imovine ovom mjestu, a kome jedino može i mora pripadat i.

Naša giedlšta su prikazana Komisiji za primopredaJu zadružnih domova pri Izvršnom v ijeću SO Karlovac dopisima od 09.11 . i 08.12. 1992 , ali su Izgleda bila ignorirana. Nije nam jasno kako je ibla moguće zaob1ći usaglašeni stav Komisije IV SO Karlovac sa sastanka od 16.11 .1992. gdje su bili i naši predstavnici kada je jasno rečeno da u Dragn1cu imovinu treba predati na korištenje PZ Draganići, koji je evidentiran u bilješci sa sastanka, prezentiran Izvršnom v1jeću i prih-vaćen u sklopu cjelovitog IZVješća komisije na sjedntci IV od 17 11 .1992., da bi se kaSniJe opet baratalo opcijama da se samo dio Zadružno9 doma vrati Mjesnoj zajedn1ci Draganići , da se sredi nesre-đena građevinska dokumentacija, te se prenesu u vlasništvo opčine Karlovac.

Smatramo štetnim za cijelo ovo mjesto da se urbanističkim legalizi-ranjem objekata (koJi su građeni bez građevinske dozvole) oni pre-nose u vlasništvo općine Karlovac, jer su građen i i do otuđenja služili za potrebe zadrugarstva u Draganiću, te ne želimo da nam se na-meću oblici i uvjeti korištenja ili najma već ćemo sami o tome odluči­vali uz neki od oblika suodlučivanja svih mJeštana, jasno uz poštiva-nje svih uredbi o građevmskom , komunalnom, prometnom i sličnom zakonu i redu i š1roj zaJednici koje tada budu vnjedile.

Mislimo da je i ovdje važno spomenuti da su dobra koJa su predmet našeg zahtjeva samo dio onog što Je Draganić imao na osnov1 rada, udruživanja lli darovanja i naslijeđ ivanja svih svojih mještana u pro-šlim vremen1ma, a budući da je bila i uvijek ima status .. zadružne imovme« za koju su u pripremi zakoni o povratku pravim slijednicima nikako ne možemo dopustiti da sada netko imenuje titular a vlasništva, na osnovu ranijeg 1zuzeća iz vlasništva mještana, te to prikaže kao općinsku imovinu. Općinska imovina je nešto drugo i nju neće biti problem prikazati 1 pripremiti za buduće razgran ičenje imovine novo-nastalih općina .

Dostaviti: 1 Saborskom zaslupn~ku prim.dr

V CvitanOVIĆ 2. Predsjedniku Skupštine općine

Karlovac gosp. l. Ben1c 3 Predsjedniku lzvr~nog vijeća SO

Karlovac gosp. M. Laić

4. Predsjedniku VMZ SO Karlovac gosp S. Cunko

5 Predsjednicima savjeta MZ Dra· ganlći , Lazina, Mrzljaki · Goljak

6. Fondu za obnovu 1 razvoj Repu· bllko Hrvatske • pravnoJ službi

Božićni ulici

vandalizam u Matoševa j

Europo, tako si blizu i daleko!

Pn1e osam godina pri likom useljenja u stanove u Matoševa] ulic1 nekoli-cma stanara, ljubitelJa prirode, uredilo je okoliš i posadilo park 1za kuće .

Njegovali su ga s ljubavlju. Došao je Božić 1992. Najprije je odsječen vrh smreke, sl ijedeće noć1

posJećene su Panč1ćeve omorike, a naJneugodniJe iznenađenJe bilo je kad je posječen 1 bor (duge iglice) i to posljednj i, koj i se inače ne upotreb-ljava za bož ićno drvce. Sječa Pančićevih omorika Je neshvatljiv vandali-zam, jer je to endem1čna vrsta i u nas se uzgaja tek u noviJe vrijeme. Te nam je sadnice poklonio 1ng. Stjepan Matan iz svog rasadnika, jer kako kaže, rado poklanja sadn1ce osobama koJe ih uzgaJaJu s ljubavlju 1 time uljepšavaju Karlovac. Za uzgoJ naš1h čellnJara trebalo Je desetak godina, a vandal kOJI Ih Je posjekao za bož1ćno drvce bacit će ih za desetak dana. Stanari Matoševe broj 24 ogorčeni su t1m činom . NiJe li vrijeme da nastav-nici i roditelJI počnu djecu 1 odgajati. a ne samo obrazovati , da razvijaJu u tim buduĆim Karlovčanima ljubav prema svom gradu, č1stoć1 1 ljepoti okoliša, Jer JOŠ nekoliko takov1h » Bož1ća " l nestat će crnogonce IZ naših parkova.

O Europa, kako Sl nam blizu, a tako daleko! Jesmo ll uopće SVIJeSni koliko Je naše b1ce zaraženo balkan1zmom?

Ogorčeni stanan Matoševe 24 Za kucn1 savjet

Nikola Gorlšek

17~--------~~~~~~~------------~-7~.00~ ~2 dogodilo se - događa se - dogodit će se t?~

Oza/jske novosti PRI RE E ZA

IZ Nadležne službe u ozaljskoj općinskoj upravi ovih

dana vrše pripreme za provedbu raspisanih izbora za predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave op-ćine, županije i gradove, kao i za Izbor zastupnika u županijski dom Hrvatskog sabora.

Na području općine Ozalj re- nove predstavničkih tijela jedi-gistrirano je šest političkih stra- ni~a l~ kalne sa~o~prave _mo-naka od kojih se neke vrlo raJU btlt dostavlJeni nadlezntm ozbiljno pripremaju za ove iz~~rnim ko~i~ij~ma najka-izbore, u čemu svojim aktivno- SniJe do 1 ~ · SIJeCnJa. stima prednjači Hrvatska de- U ostalim uputama glede mokratska zajednica. izbora navodi se da pučanstvo Prijedlozi kandidata za čla- ima pravo uvida u popise bi-

Prostorni plan:

rača i mogućnost eventualnih ispravaka, a takovi zahtjevi da-kle za upis na birački spisak, dopunu ili ispravak mogu se podnositi do četrnaest dana prije izbora.

Na sadašnjem teritoriju op-ćine Ozalj postoji oko deset ti-suća birača koji će sada na osnovu novog teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske biti podijeljeni između tri ~ovo­formirane općine Ozlja, Zaka-nja i Sošica gdje od sada pri-pada dosadašnji žumberački dio ove komune.

U narednih nekoliko dana vjerojatno će biti više saznanja o konkretnim pripremama za izbor novih lokalnih vlasti na širem ozaljskom području.

Uvjet zdravog razvoja Osnovni cilj nedavne izrade izmjena i dopuna prostornog

plana općine Ozalj usvojenog inače još 1982. godine je, kako eksperti navode u obrazloženju, preispitivanje planom zacr-tanih zona: komunalnih, zona stanovanja, proizvodnih i ostalih, te njihova prostorna valorizacija i prilagodba novo-nastalim uvjetima i kriterijima. što bi konkretno značilo: us-klađenje prostornih kapaciteta sa stvarnim potrebama ra-zvoja ove komune, odnosno nakon novog teritorijalnog ustrojstva šireg područja i trajna rezervacija prostora za

potrebe nekih kapitalnih funkcija. Nr>.dalje očuvanje prostornih općenito u društvu u posljed-koncepata za koje u dogledno njih desetak godina. Primje-\lrijeme ne postoji objektivna nee, prestruktuiranje ukupne potreba korištenja, kao i racio- privredne djelatnosti rezultiralo nalno korištenje potpuno ili je bitnom izmjenom parama-

djelomično zauzetih prostora u tara prostornog razvoja. Tako-cilju smanjenja troškova funk- đer političko osamostaljenje cioniranja prostora ov~ općine Republ ike Hrvatske, koje se što se odnosi na infratrukturno na području sadašnje općine opremanje i na kraju vrio Ozalj manifestiralo i vrlo jakim važno očuvanje, zaštita i una- prostornim parametrom pređenje prirodnih i stvorenih državne granice što donosi vrijedosti na ovom području, bitno različite pretposta~ke u dakle dijela prirodne ili civiliza- odnosu na plan razvoJa od cijske baštine kao jedne od ga- prije deset. godi~a. U svemu rancija općenitog budućeg ra- tome vrlo bttni su 1 demografski zvoja. pokazatelji s važnom dozom Koncepcija planova razvoja pozitivnih trendova. na ovom području temelji se Glede novonastalih općih na nekoliko bitnih promjena uvjeta potrebno je lokalne cen-

CIJENA VODE l DALJE NAJVIŠA U HRVATSKOJ

U Ozlju je prošli tjedan održana redovna sjednica Uprav-nog odbora Javnog općinskog Komunalnog poduzeća kojoj je presjedavao gospodin Josip Štrucelj. Na dnevnom redu ovoga skupa prvenstveno je bilo razmatranje problematike oza ljske vodoopskrbe. Naime, očite teškoće koje su prisutne u distribuciji vode kao l nagomilani gubici na toj djelatnosti, ne samo u prošloj već i u onim prijašnjim godinama, naravno prebacuje se l u razdoblje tekuće godine. Dobro je već poznato da je ci-

jena vode koJu plaćaju građani Oz-lja 1 eljele ove općine jedna od naJ· viših u Hrvatskoj. Razlozi tome ta-kođer su dobro poznati. Pa će tako l dalje vrlo duga vodovodna mreža s vrlo malom potrošnjom vode tek cca pet metara ku bučnih po doma· ćinstvu l jasno pnsutna inflatorna

kretanja općenito rezultirati najVJe· rojatniJe novim poskupljenjem ozaljska vode. Sadašnja je Cljena da podsjetimo 180 HAD po kub-nom metru za domaćmstva odno-sno 297 HAD za potrošnju u pn-vrednim organizacijama.

Osim ovoga na sjednici Uprav-nog odbora Komunalnog podu-

Pučka knjižnica Ozalj:

Poziv na uvlan·enje Pučka knjižnica u Ozlju koja

djeluje u sastavu Narodnog sveučlli~ta kao u prijašnjih tako i u protekloj 1992. godini ostva-rila jo uspješno svoju osnovnu funkciju stalnim radom l opslu-žlvanjem svojih korisnika čla­nova potrebnim knjigama l ln-formacijama.

Os1m toga organlmano JB l ne-koliko vrlo zanimlJivih kulturnih do· gađaJa u slu~bl populanzac1je pl-sane nteč l posebice u Hrvatskoj

l

Tako JB vrlo uspje~no upril ičena promocija knjige .. Hrvatski farmer" na kOJOj je sudjelovalo nekoliko au-tora ovog vrijednog izdanja zagre-bačkog Globusa. U sklopu prošlo-godtšnJeg Mjeseca knjige Hrvatske u osnovnoJ školi Slava Raškaj u Ozlju, a u organizaCIJI ove biblio-teke održan je književnt susret na kojem su sudjelovali hrvatski knjl-ževmcl Branko Hribar, Ivan Boždar l Tito Bilopavlović .

Ozaljska rtnj1žnlca također je ak-l1v'1o uključena u ostvanvanJe svih

tre prostorno determinirati za prihvat novih sadržaja kao što su granica i granični prijelazi, koji mogu postati u sadašnjem vremenu jedini generatori ra-zvoja u tim mjestima. Ova pret-postavka uz potrebnu infra-strukturnu opremljenost može znatno pospješiti i razvoj sadr-žaja društvenog standarda, što znači neosporni pektivni razvoj lokalnih centara neposredno uz međunarodni granič ni prije-laz ili na prometnim pravcima koji vode prema državnim gra-nicama. U svezi s tim postoji daleko veći interes za ulazak privatnog kapitala na ta po-dručja nego u ostala naselja ove općine .

Bez obzira na buduću teri-torijalnu podjeljenost sadaš-nje općine Ozalj njezin pro-storni plan odnosno njegove dopune l Izmjene usvojene na posljednjem zasjedanju ozaljske Skupštine čine zdrav osnov planskog ra-zvoja ovoga kraja u svim do-menema.

zeća u Ozlju bilo je rijeći i o tnvesll-cijskim ulaganjima u ovoj godini u svezi ćega su već obavljeni dogo-vori sa Javnim vodoprivrednim po-duzećem iz Karlovca. Ove godine naime, u planu je rekonstrukcija dl-jela vodovodne mreže na podrućju Jaškova koja je od starosti (preko tridesetak godina) mjestimično potpuno dotrajala, pa su učestale u do dva kvara dnevno na toj trasi što znatno otežava redovnu op-skrbu. Isto tako nakon rekonstruk-cije planiranja i izrada Idejnog rje-šenja spajanja vodovodnog su-stava u Jaškovu sa onim dijelom vodovodne mreže u općini Ozalj koja koristi vrlo potencijalni Izvor u selu Obrhu.

Izuzev redovnih poslova na odr-žavanju redovite vodoopskrbe na ovom podrućju u 1993. godini pla-nirana su još neka ulaganja na iz-gradnji novih trasa vodovoda kao što je to primjerice u selu Jugovcu.

djelatnosti kulturnih sadržaja koje se provode u okviru poslovanja Narodnog sveučilišta u Ozlju.

Zanimljivo je da je za obnovu knjižnog fonda ove knjižnice u pro-tekloj godini utrošeno vlastitih sredstava gotovo Isto toliko koliko je za tu namjenu Izdvojio i Repu-blički fond kulture.

l na kraju obavjest da se Ilje-kom mjeseca siječnja mogu vra-titi bez naplate zakasnlna sve knjige posuđena u protekloj go-dini, uz poziv na učlanjenje za ovu godinu, posebno učenicima osnovnih l srednjih škola za čije potrebe ozaljska knjižnica ra-spolaže s velikim izborom knjiga za školsku lektiru.

DRVNO INDUSTRIJSKO PODUZECE

KARLOVAC »DRVNO INDUSTRIJSKO PODUZEĆEcc s p.o.KARLOYAC Na temelju Odluke o pretvorbi »Drvno ind~strijskog poduzeca<< Karl.ova~ ~ dioničko društvo i rješenja Agencije Republike Hrvatske .za ~e_struktUiranJe 1 razvoj broj: 01-02/92·06/616 od 8. siječnja 1993. godine obJaVlJUJemo:

POZIV ZA UPIS l OTKUP DIONICA

1. Objavljujemo upis l prodaju dionica društvenog poduzeća »Drvno Industrijsko poduzeće« Karlovac, Banija 127, koje se prodajom dionica pretvara u dioničko dru-štvo.

2.Procijenjena vrijednost društvenog kapitala poduzeća i temeljna glavnica dru-štva iznosi 5.214.375.000 HAD, odnosno 1 0.125.000 DEM.

3. Nominalna vrijednost jedne dionice iznosi 100 DEM, a ukupni broj dionica je 101.250.

4. Dionice se stavljaju na upis i prodaju: a) . zaposlenima i ranije zaposlenim u

»Drvno-Industrijskom poduzeću<< Karlo-vac (i njegovim pravnim prednlcima)

b) zaposleni u organizacijama koje ne podliježu pretvorbi, državnim organizaci-jama l u organima državne vlasti s pravom prvenstva i s jedankim pravom na stjeca-nje dionica uz ove uvjete:

- pravo na osnovni popust od 20 posto i dodatni popust od 1 posto za svaku navr-šenu godinu radnog staža,

- pravo na otkup dionica u mjesečnim obrocima u roku do pet godina, uz revalo-rizaciju neotplaćenog dijela u skladu sa Zakonom i uz slijedeću dinamiku otplate:

1. godina 5 posto vrijednosti dionica 2. godina 10 posto vrijednosti dionica 3. godina 20 posto vrijednosti dionica 4. godina 30 posto vrijednosti dlolllca 5. godina 35 posto vrijednosti dionica uz popust se može kupiti najviše 50 po-

sto procijenjene vrijednosti poduzeća, ill 40.080 dionica,

- pojedina osoba može uz popust otku-piti najviše do dlnarske protuvrijednosti od 20.000 DEM lli 200 dionica.

5. Bez popusta, na otplatu do pet godina lli odjednom, zaposleni l ranije zaposleni u poduzeću mogu s pravom prvenstva l s jednakim prvom stjecanja, otkupiti l drugu polovinu vrijednosti poduzeća ili 48.079 dionica.

6. Neupisane dionice iz toč. 4. l 5. preni-jet će se fondovima prema odredbama Za-kona o pretvorbi društvenih poduzeća.

7. U slučaju da osobe Iz točke 4. upišu uz popust više dionica od raspoloživog broja, uz jednako pravo stjecanja, obavit će se razmjerno umanjenje upisanih dio-nica. Tako će se postupiti l kod upisa dio-

Temeljem članka 39. Statuta Poduzeća »Tvornica plinskih turbina« p.o. Karlo-vac, a u svezi sa člankom 42. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, Upravni odbor donio je odluku kojom se raspi-suje:

JAVNA LICITACIJA za prodaju službenog putničkog vozila

marke »Lada 1300 S«- karavan, registar-ske oznake KA· 419 A, godina proizvod-nje 1991., broj šasije XT A 210400M0289428, broj motora 1606894.

Početna prodajna cijena vozila iznosi 1.050.000 HRD.

Utvrđeni isklični iznos je 20.000 HRD. Pozivaju se svi zainteresirani da prisu-

stvuju javnoj licitaciji koja će se održati dana 2~.01.1993. godine u prostorijama poduzeca >~Tvornica plinskih turbina« Karlovac, Mala Svarča 155, sa početkom u lO sati.

Svi ~čes~ici javne licitacije mogu raz-gledah voz1lo dana 21.01.1993. godine u poduzeću u vremenu od 10 - 14 sati.

Svi učesnici javne licitacije dužni su prije početka licitacije uplatiti jamčevinu u visini od 10 posto početne prodajne cijene na blagajni poduzećo.

.,

nica bez popusta, ukoliko ih se upiše više od raspoloživog broja.

8. Upisi će se obaviti u dva kruga. Upisi za kupnju dionica za l krug obav-

ljat će se od 23.01. do 27.1.1993. godine, a za ll krug od 1.2. do 3.2. 1993. godine, u sjedištu poduzeća u Karlovcu, Banija 127, u Opće-kadrovskom sektoru, u vremenu od 9-13 sati, Isključivo osobno.

Istekom roka prestaje pravo na upis i kupnju dionica.

Na temelju upisanih dionica sklapa se ugovor s Hrvatskim fondom za privatiza-ciju.

9. Upisane dionice mogu se platiti goto-vim novcem u HAD, obveznicama za ob-novu Hrvatske lli starom deviznom šted-njom.

10. Kod upisa obavezno se prllaže do-kaz o radnom stažu, umirovljenici ovje-renu fotokopiju rješenja o mirovini, a ra-nije zaposleni ovjerenu fotokopiju radne knjižice.

Takoder, obavezno je pokazati origi-nalnu domovnicu, ili novu osobnu iskaz-nicu ili putovnicu RH, kao dokaz hrvat-skog državljanstva.

11. Zaposleni l ranije zaposleni, koji su sudjelovali u anketi za preliminarno lzjaš· njavanje o upisu dionica, ne podnose po-nude za upis i otkup dionica, već· upis dio-nica mogu izvršiti na temelj li' anketnog li· sta i poziva za upis dionica.

12. Potpisivanje ugovora o kupnji dio-nica za l krug obavit će se dd 27.1. do 29.1.1993. godine, a za ll krug od 3.2. do 4.2.1993. godine, u vremenu od 9-13 sati u sjedištu poduzeća.

13. Uplata dionica, odnosno uplata l rate mora se obaviti najkasnije do 7 .2.1993. go-dine.

Uplate se mogu obaviti samo osobno i samo na blagajni poduzeća.

Propuštanje uplate u navedenom roku, držat ćemo odustajanjem od kupnje dio-nica.

14. Dodatne obavijesti mogu se dobiti na tel: 047/20-491 od 8-10 sati, za sve vri-jeme trajanja upisa, potpisivanja ugovora i uplata.

KOMISIJA ZA POSTUPAK PRETVORBE PODUZEĆA

"ILOVAC« poduzeće u društvenom vlasništvu za proizvodnju i promet građevnim mate-rijalom s p.o. Karlovac, Zagrebačka 19 raspisuje

NATJEČAJ za zakup poslovnog prostora

. Poslovni prostor smješten je u prizem-lju zgrade u Zagrebačkoj 17 i sastoji se od tri prostorije ukupne površine 95 m2. Prostor ima rješeno elektro vodovodne i s~nitarne instalacije i privr~den obavlja-nju trgovačke djelatnosti.

Početna visina zakupnine Iznosi 1 O DEM/m2 u dinarsko] protuvrijednosti. ~a natječaj se imaju pravo javiti sve

za~nteres1rane fizičke i pravne osobe koje ponudu moraju dostaviti u zatvore-noj omotnici s naznakom »ZA NATJE· ĆAJ". u.z. k~~tak opis djelatnosti koje bi obavljalt t v1stnu zakupnine.

Rok za podnošenje ponuda je 8 dana od dana objavljivanja.

Za sve informacije izvolite se obratiti neposredno u poduzeću ili telefonski na brojeve 23-249 i 22-099.

l. KARLOVAC J Poduze · ske za Ca ce Karlo~t • ob. .restruktuir • JaviJujemo: 1

CA a, ukoliko ih se u r . broja. P 5e'liš! obaviti u dva kru u dJ·a . ga. nJca za 1 k 1 d 27 rug oba!, .d o .1.1993. godine, l

' O 3.2. 1993. QOd' auK l JOe, . ar ovcu, Banija 127 .o~ sektoru, u vreme~ Ue J vo osobno. lrestaje pravo na upis i

>anih dionica sklapa se lm fondom za privaliza.

ce mogu se platiti golo-D, obveznicama za oD-starom deviznom šted·

>avezno se prilaže do-1u, umirovljenici ovje-šenja o mirovini, a ra-renu fotokopiju radne

,no je pokazati origi· ill novu osobnu iskaz. RH, kao dokaz hrvat·

mije zaposleni, koji su za preflminamo lzjaš· ica, ne podnose po-

fionica, već upis dio-temelju• anketnog ll· onica. avara o kupnji dio-. će se od 27.1. do !a ll krug od 3.2. do ~menu od 9-13 sati u

>dnosno uplata l rate snije do 7.2.1993. go-

1aviti samo osobno l i u zeća. l u navedenom roku, mjem od kupnje dlo-

ijesti mogu se dobill l 8-1 O sati, za sve vri· ;>otpis ivanja ugovora l

TUPAK PRETVOR~E PODUZECA --------. e u društvenom

1zec · male-

>met građevnim

bačka 19

rJEčAJ

Dioničko društvo za trgovinu malo i vanjsku trgovinu p.o.

trgovina na ,Korzu Prodaja za devizql sredstva

SIEMENS yPHILIPS • TV aparati, CDplayeri e mali kućanski ~arati e radiokazetofo_. e mikrovalne pfnice

e VES/ E - PIAGGIO e

Prodaji za plaćanje u HRD l

proizv~li KONČAR, Zagreb

e štednjaci, strojevi za pranje rublja e mali kuć.nski aparati

l

/Radno vrijeme trgovine: 7,30{ 19 sati; subotom 7,30- 13 sati

. . .·.:- ·'RFHt1~ . brampton' ing. realtor inc?ePĐIIdĐI\tly · owned .

,, · ' ,,.. ·and operated . . i . • .. -.

l Serving Croatian community in Peel Region and Metropoli tan

Toronto area for years

l

l For all your Real Estate needs

please call :

ray bergie sales representative

member of the toronto brampton real estate boards

K a r l o v a e • p.o. Gradevlneratvo, lnfenjering, trgovino

STAMBENA ZADRUGA 47000 Karlovnc, ul. A. Vruny•·zany-Dubriro,•ića 1/a Tel/fax: 047/ 23·477

- izvode nje građevinskih r~dova manjeg ob1ma (udaptaci;:. dograunjc 1 ''-t:n•ll-"1" manjih objckaw). ·

• nabava gmdt.win ~kog mate rijala it naSe trgovi ne u lk ~j> k1m Po lj ici ma J 04 . ~'aki dun od JU-17 >a ti (ceme nt. vapno. sve vrste opcle . C riJćpu . alonitnih ploća. pijeska . teljc1.a . grade . 1 svi h O'talih grade' 1n, k1 h natcriJulu .

- učlanjenje u stumbcnu zndrugu je: - hc•plu tno . bet provit ijc. uz ~amo 2 po~to ta potrclć mampul atl\n ih tro·

škova. ·~'i kori•nic1 kreditnih pi>ama O\ lo hode m'" plaćanja 10 rct.:J na rcp rodu~ciju - učlanje njem u •taml>enu tadrugu c.Jo lli\Utc · • robu ~ na5cg skl adištu 1 'klac.Ji~ta " 'ih drugih doJnvlj11ča het porcta na

promet. - izradu manjih tro<ko nika i prr .aću na grudcvin~ k~ matCfiJDiu . ut ~' jete .

konzu ltacije i stručni no!lzor pri gradnj i. -~vc o>tale informacije dob• ll će te a ko na' nnovc tt na tci/Jux. 0471:!1-177 ili

nas posjetile osobno u poslovnom prosto ru ,p hNov•tehnc•. Vranica01jc'u l . ll kat . desno . Će kamo nu Vu\" u~ 1 dun od 7- J~ ; o 'uho o o m •xl 7 l ~ '""·

oglasi

~dionica p. o. Poduzeće za pravne usluge, posredovanje i promet

KARLOV ACe Kralja Tomislava 10/ae Telefon: 047/ 24-506

- otkup l prodaja stanarskih prava, - zamjena stanova (veći-manji), ·osnivanje i pretvorba gospodarskih subjekata, odabir modela

djelovanja i izrada akata, • osnivanje vlastitih poduzeća stranih fizičkih i pravnih osoba, - denacionalizacija nekretnina, oblici obeštećenje, - stjecanje državljanstva, privremenog boravka, produženog

boravka, trajnog nastanjenja, radnih dozvola ltd), • izrada Pravilnika o plaćama l ugovora o zapošljavanju, te

drugih akata, - zahtjevi i priprema dokumentacije za financiranje obnove, • program razvoja i poduzetništva.

BONITET PODUZEĆA Dugogodišnje iskustvo u radu na poslovima dje-

latnosti, stečena znanja na zagrebačkom Pravnom fakultetu i Business scholl Zagreb.

Radno vrijeme 8 - 14 sati, subotom 8 - 12 sati.

Šebetlćeva 2, 47000 KarlovltC

ETR CENTAR samoposluga u centru grada

f • ••

~- o J? A ~E . ~· 'A'~ .

··: .. Ji ; ·r ·.·n ·. t l l

:::::: PODUZEĆE ZA IN ŽINJ ER ING • KONZALT IN G :::::: } :; TRGO VINU · EXPORT-IMPORT p.o. ZADAR :{: :::::: :::::: :-:-:· ·:·:-: :::::: :::::: ;}: »U GO« KARWV AC, :::::: -:-:-: :-:·:-~:} SENJSKA 37A. :~{

:~:~:~::: : ::::::::: ::::::::::::::::::::::::::::::::::::: ::::::: :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: ::::::::::::~:~:~ :

MED CARE

CHIROPRACTIC GOOD FAMILY HEALTH

HABITS Have regular spina/ check-ups;

they are an important part of good health

New patients welcome!

Dr. Howard Levine, N.D.

D.C.,

Office: ~ (416) 793-0332 Bramalea City Centre

202-25 Peel Centre Dr. Brampton, Ontario

L6T 3RS

PODUZETNICI Uh· OBRTNICI IL.ZANATLIJE l.utD"'I U I UACIPU

sa zadovoljstvom Vam nudimo suvremeni način osiguranja -prihvaćen u čitavom poslovnom svijetu.

To je PAKET OSIGURANJA koji sadro 21 vrstu osiguranja.

13

- osiguranje imovine kojom obavljate djelatnost i vlastite imovine

- osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i osiguranje života Vas, Vaše obitelji i uposlenih radnika

- osiguranje od posljedica prekida rada i gubitka dobiti

- osiguranje robe u transportu i na skladištu

- osiguranje od provalne krade i razbojstva - osigura1~e odgovornosti iz Vaše djelatnosti

i pokrice za još mnogo drugih rizika ... Uz vrhU!Lsku uslugu dobivale još: - pogodnosti u plaćanju premije

· mogućnos! kreditiranja

Osigurajte SVE da b~te dobili mnogo. Pišite nam. Tražite pojašnjenja. Javite se telefonski.

Posjetile nas. Pozovite nas ... v

ZA VASU SIGURNOST I BLAGOSTANJE

© UTEMELJENA t8S4

CROATIA osiguranje d.d.

i!t}i::t:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::~:::~:;:;:::~:;:;:::::::~:::~:::::::~~=i:::::;~:i::~~~~~~~~~l

:;:;:; Obitelj Lončarić vodi jednu od najuglednijih putnih ;:;:;: ;:;:;: agencija l ratlio program »ZVUCI HRVATSKE« :;:;:;

€ID TRA VEL SERVICE LTD

:;:;:; čijim uslugama se služite već mnogo godina. Zastupaju :;:;:;: ;:;:;: gotovo sve zrakoplovne l E_omorske linije. Organiziraju :;::::; :}l skupna i jeftina putovanja (CHARTERE) naročito u domo· ~~~~~j; mm vinu Hrvatsku. t~i:

ll ~:~.~~~~g~~f~~~I~~;;;. l ;~;~;~ SLUŠAJTE HRVATSKI RADIO SAT "zvUCI HRVATSKE .. ?~! ;~:~:! Dnevno od 12:30- 1:30, osim subote; u nedjelju od 2:00- ;:;:;: :::::: 3:00 poslije podne. ·:·:·: :;:;:; Za Informacije: :;:;;; ~;~;~:: Tel: ( 416) 602·8900 ~:~; ::::::: Fax: (416) 602-8899 ;:;:;:

·~~i~l~~~=::;:::::~:;:~:~:;:;:;:~: ;:;:;:r~:~:;:;: ;:i:=:i:i:::;:;:::;:::~::::::::::~:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::~:::::!:;:=~~~~~)1~: 14. siječnja 1993. · . · r • • · , , ;Kar/ovač!ci tjednik

•

~1~4------------------------~og~m=s'~·-----------------------~-··~~

.. ..

REPUBLIKA HRVATSKA· HRVATSKA VOJSKA VP 2132 KARLOVAC

ONI KOJE NE ZABORAVLJAMO KAO SJEĆANJE NA DOGAĐAJE PRIJE

GODINU DANA

HRVOJE JELINIĆ Rođen 1962., poginuo 1.1.1992

BRUNO CETINJANIN Rođen 1957., poginuo 5.1.1992.

BORIS PLANINAC Rođen 1957., poginuo 7.1 .1992.

DRAGUTIN ŽOLEK Rođen 1967., poginuo 8.1.1992.

ŽELJKO PASARIĆEK Rođen 1965., poginuo 8.1.1992.

BRANKO MALETIĆ Rođen 1954., poginuo 8.1.1992.

ŽELJKO ĐURIĆ Rođen 19581. poginuo. 15.1.1992.

NEBOJsA PAREZANIN Rođen 1960., poginuo 15.1.1992.

BORIS RUBINIĆ Rođen 1972., poginuo 15.1.1992.

NEKA IM LAHKA HRVATSKA ZEMLJA 110. BRIGADA

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu prijateljicu

NEVENU BOŽIĆ 8.1.1992-8.1.1993

U tišini vječnog mira prate Te naše misli i ljubav. Tvoji Lidija i Branko

SJEĆANJE na

BRANKA MALETIĆA

hrvatskog vojnika 8.1.1992-8.1.1993

Ćekamo te da dođeš, ali ti se ne javljaš sa svojim osmje-hom. Vidimo te svakog trena jer s•·e podsjeća na tebe. Smrt ne znači kraj ljubavi prema tebi, jer voljeni ne umiru dok žive oni koji ih . vole. Hvala svima koji te nisu zaboravili i koji posjećuju

tvoj tihi dom. Supruga Marina s kćerkama

Monikom i Danijelom

SJEĆANJE

BRANKO MALETIĆ 8.1.1992-8.1.1993

Tciko je shvatiti da le vi~e nema. Bol i tuga ostat će vječno u nama, jer oni koji se vole nikad se ne znboruv-

ljaju. Uvijek ćeš biti u n~im

srcima . Tvoji: mama Katica, sestra Ankica,šogor Branko i nećaci

Pt!lru i Murko

U SPOMEN

B RUNI CETINJ ANINU

5.1 .1')92-5. 1.11}<)3

Nikadu tc nećemo ~~•bora• iti. Željko i Andreu

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga i oca

BRUNU CETINJANINA

26.8. 1957·5.1.1992

Na rastanku ni; ta nismo go-vorili. Povjerovali smo da neće trajati dugo. Ti malena kćerkica i ja u zagrljaju. Ipak, jučer i prije rukuo

si:>•Ne brini zn mene ... Kako da ne brinem'!

Danas, nemu te više medu nama. Sablast teškog vre· mena prekinulo je mladost tvoju. Bolne riječi djeteta na-šeg opominju • Anja vi~e nema tate. Navršava se tužna

godina danu bez tebe. Tvoji najmiliji: Anjo i Ja-

smina

TUŽNO l BOLNO SJEĆANJE

na voljenog dragog našeg ne· prcžuljcnog sinu

BRUNU CETINJANINA

5.1.1992-5. J .J 993 Bruno, samo oni koji su le iskreno voljeli i koje si ti to-liko volio i neizmjerno ljubio znuju koliko je bolno živjeti bez lehe. Oluja sjete vraća nus u zajedničke donc sreće. Toplinu suza rađa riječi lju-bavi što u grudimo lebde, zu-kriljene tajnom rastanka i Ije-polom svih rijeka tvojih. llvu lu ti Bruno, zu sve one rudosli livota koje smo pro-vodili s tobom, za ~-.-e tople 7agrljuje, zn ~vc pozdrave, poljupce i osmjchc. Nek tvo-joj du;i anđeli ša lju sumo ~nove tople. Mimo bpuvuj

najdrule nuše. S vječnom ljubavlj u tvuji ru·

ditclji i sestru J u~cnku

ZAHVALA Duboko ožalo~eni smrću na-

šeg oca i djeda

STJEPANA Ž U PECA

Ovim putem zahvaljujemo rodbini , prijateljima i susje· dima, te kolektivima koji su nam izrazili sućut i vijencima okitili odar dragog nam po· kojnika. Posebno hnla dje-latnicima Karlovačke pivo· vare nu pruženoj pomoći. Upućujemo zahvalnost go· spodi Davoru Krčevskom , Zvonimiru (Prie) Iviću, Željko Obajdinu i Dinku Be-lobrajdiću. Još jednom svima

veliku hvalu. Obitelj: Župec, Bednar i

Kesić

~' Olt$ .

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu kćerku, momu

suprugu

JADRANKU MUND AR rođ. RODIĆ

9.1.1992-9.1.1993 S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe. Hvala

svima koji te se sjećaju. Tugujući tvoji roditelji, sin i

suprug, rodbina i prijatelji

DALIBOR DADASOVIĆ

-DADO Hvala ti sine zn prvi osjećaj majčinstva, prvi zubić, osmi-jeh, korak. Hvala zn sva pro· ljeća, godine, tvoje Jjubuvi i tajne, sitne i krupne životne

stvari. Bio si mi radost, briga, sreću i bol. Hvala li Dodić zu tvoje malo dvonocstugodišnje po-stojunje, jer postojat ćeš l dn· Ije sve dok tc majčinu duša

bude osjećalo. Tvoja mamu Didijo (Lidoč)

Neizmjerno hvala svim prija· lcljima, rođacima· SVIMA koji ste me ogrnuli plaštom brige, pažnje i pomoći u tim

trenucima očaja. M3jko Lidija Bogut

•

/~ IN MEMORIAM

no drugog suprugu, oca, ,~ve· kru i djcd11

IV ANA KUĆASA 16.1.19!!9-16.1.1993

Tugujuće obitelji Kućas Frkctić

llllf:*~ BOLNO SJEĆANJE

no drugog i voljenog sina brata

MIROSLAVA ČERKEZA

pripadnika MUP-a 12.1.1992-12.1.1993

Postoje trenuci u životu u ko· jimo riječi nisu potrebne, jer je svaka rijei preslabo du se izrazi sve ono što se osjeća. Prolazi nujtužnijo godinu na-šeg života od kako te okrutna sudbino zauvijek uzela, a u našim srcima ostavila vječnu tugu i bol. Tog nujlužnijeg dano sklopile su se najdruže oči, nestao najljepši osmjeh. Zašto, kad smo te voljeli? Zašto? Tvoj prerani odlazak zamračio nom je pul kroz ži· vol. Istino je preteško, ljubav prevelika, o tugo vječnu. Ostao je život bez života, dun bez sutra i tužna staza puna bola, do vječnog doma. Cvi· jeće na tvom grobu i svijeća koja vječno gori nijemi su svjedoci noše tuge, patnje i boli naš voljeni sine. Ružo našo, snivaj na nebu u krilu dobrih anđelu. Hvala svima koji te se sjećaju i posjećuju

tvoj tihi dom. Vječno u tuzi za tobom tvoji: tota Alojz, moma Jelica, brat

Goran i sestra Snježana

nu voljenog supruga i ocu

MIROSLAVA ČERKEZA

pripadnika MUP-u 12.1.1992-12.1.1993

Prošlo je godina dana Otkud te nema

U duši osta samo bol i tugo ll srcu suze vrele me peku

Zbog noše djece nedom do leku

l dok njih gledom tješim sebe Pa o njima imom i dio tebe

Supruga Miro sa sinovima Antoniom i Miroslavom

NEBOJŠA PAREŽANIN

-PRŽA zapovjednik ll čete 31110 bri·

gade HV 15. siječnju navršava se go-dino danu od pogibije našeg dragog prijatelja i velikog čovjeka. Tvoje poštenje do-brota i žrtva ostal će zauvijek

u našim srcima. Prijatelji: Vonju, Jasno, Vor-

kopo, Irenu i Zok

BOLNO SJEĆANJE nu voljenog tatu i suprugo IVICU VUKELIĆA

12.1.1 m-12.1.1993 S ljubavlju suprugu Zagorka i

sin Marijan

''-. TUŽNO SJEĆA11(E

na dragu mojku, bokui pu· nicu

ANKU ŽANIĆ 16.1.1987-16.1.1993

S ljubavlju i tugom čuvalo uspomenu na tebe.

Tvoji najmiliji

na

DRAGANA ZDRA VKOVIĆA

8.1.1983-8.1.1993 U našim mislima i sjećanjima duboko i trajno urezana je tvoja dobrota i plemenitost. Spomen na tebe čuvut ćemo

vječno. Tugujući: majka, otuc, brut i

ostalu tugujuća rodbino

SJ ECA NJE Prošlu je tužna godina bez nllŠeg dragog i cijenjenog šo-

gora i tetka gospodina

ZVONIMIRA IVKE U našoj svakodnevnici, bri· gnma i poslovimo jedan dio vremena uvijek je posvećen tvom plemenitom liku, skrbnog suprqga i oca, ne-zamjenjivog istinskog rođaku koji je širinu svoje plemenite

duše često dijelio s nama. Tugujuću obitelj Mandić

ZVONIMIR1IVKU 8.1.1992-8.1 (1993

Tek sudo smo a·t:sni koliko je tvoja ljudskos l odanost znočllu zu Čl't'Sioć našeg pri· jotcljstva. Pre im odla· skom ostalo je praznina koju ponekad dopunj14cnto iskre-nim sjetom na tlbe i vrline

koje su tc Tvoji

SJEĆANJE Prošla je godina duna od kado smo izgubili uzdanicu našeg života, uzornog i do-brog supruga i tatu gospodina

ZVONIMIRA IVKU Samo mj koji znamo za sve tvoje ljudske vrline, koji smo te neizmjerno voljeli znamo kako je teško, tužno i pal·

nički živjeti bez tebe. Zauvijek skrhani bolom: su-pruga Seko i djeca Vlatka i

Vlatko

~. VJEĆNO

lt voljenog tolu i supruga J;NKA GALOVIĆA

16.1.1963-16.1.1993 Sječoje na jedan dan, moga tate O-ti rođendan. Uzmem cvijeCl idem do tihog groba, možda-vidim tatu svoga. Po· lim S"V;!ću, pado suza moja, osjetiš · me tata? Kraj tebe

je-.ajmilija tvoja. Kćerkla Anita s mamom

~HVALA Duboko O'llošćeni smrću na·

šeg oco,·upruga i djeda

MIJE lURGARA U nemogu(\qsti du svima zahvalimo, &im putem že-limo zahvolitirodbini, prija· teljima i susjdimo koji su nam izrazili SUilt i vijencima okitili odar draog num po-kojnika. Posebn zahvalnost upućujemo UjelUcimo Dr. Qošenu, Dr. Mttviću, Dr. Koporu i ostalin medicin· skim djelatnicima o a ulože· nom trudu i požnj. Još je-

dnom svima velik1 hvala. Obitelj Purg~r

TUŽNO l BOLNil SJEĆANJE

na dragu prijateljici

NEVENU BOŽIĆ 8.1.1992-8.1.1993

Hvaln, na svim lijepim U!(IO· menom a

Jasnu i Željka

NEVENU BOŽIĆ 8.1.1992-8.1.1993

ll vječnoj tuzi i neizmjernoj boli

Neno, nioma i tota

SJEĆANJE Dragoj buki l prubaki

ANI DOL 15.1.1992-15. 1.1993

No•·~ilu sc tužnu godina od kndu si nos zuu,•ijek napu· slilo. l holu ~vima koji su ju

zudrluli u sjcćunju Tvoji: Karmen, Murtino, l\lu·

leu i Boris

~~~------------~------------­~cu~~----------------------------o~gl_a_s,_·------------------------------~15

VJJIČNO loljenog lalu i suprup

KA GALOVIĆA 6.1.1963-16.1.1993 ~e. na j~ dan, moga f , ~~ rođendan. Uzmem

l.fll ~-m do tihog groba, id\,1~ IliD S\·oga. Pn-

1 ~- ' pada suza moja. ~ mt lita? Kraj febe J jmilija noja.

AuitJ S IIWIIOm

~m' ALA 10boio olllošćfnj 5lllJiu na· ~ IX'll,;rproga l djeda

liJE ipRGARA remogudom dJ S\ ima alimo, !lim pulem ie-zahl81itif()dbini, prija-

i susjdima koji su izruili su 1 i 1ijencima ~ odar d~ nam vo· lika. Poseb"l rohvalnost ruj emo lijeq!dmn Or.

nu, Or. M~viću. Dr. ru i o ralilli medicin·

1 djela !nicima pn ulože-t trudu i pi!Žn}. Jo& je· 10m Sl ima 1elikl b~nln.

Obitelj Purg~

TUŽ O !BOL SJEĆANJE

na dragu prijateljin

~EVENU BOŽIĆ 8.1.1992-8.1.1993

tla, na svim lijepim U'fO' me nam n

Jasna i Željka

t ž O SJEĆA JE

TU a.iu ljubimicu oa n , NEVENU BOŽIC

81 1992-8.1.1993_ . • ' • JCrliOJ .• oj' tuzi i nerVJl

tJecn boli Jll·ama i tuta

Neno.

< l

ST A NOVI LOKALI e Pmdajćm jcdnosnhan stun 32 m2 . 1li' IJ.17/.'7--I'II fX"Iijc l fl h. e Po' oljno prodnJt'm 'tan '-l m2. e.: n· t ralno. tcldon ll kat. 1li' !J.I7/2S--I-IS po->hJc 20 h. e l znaimljujcm pri tcmljc kuće u Kilr-l<l\CU (Kll m2) za 'tan . poslo an prn>tor ih > klatMić na du7r rok (do 10 !J.) . M<ll.c >l:rra devizna tednja. s 0-17/41 -:!S! . e Na Lu:lčicu r lnaJmlJUjćm poslovan pro'lor pogol.lun " ' '"aku namjenu . s I~I71J7-3~0.

e Produj~m ili mijenjam a r vc i jcdnoi-po,oban tan ·a cen tralnim gnjunJem (privu tno 1• lusni~t vo)s ().l7/41 -~1 1

e l tnujmljujcm sohu 1 kuhinju . 1li' 1147/ J6-891od 17do 19h. e ProdaJe Sć 'tan J~ m2 (Uiku Bartolu K.1 rća) .S 047/19-0~0 .

• Kupujem JCdnosohun stun sn central· nun ilr stanarsko pravo. s !J.I7/Jll-'\33. • lznl\jm ljujc Sć "''OSOban >lan. s \'47/ 715-135 poslije 17 h. e Prodaje m dvo.'>Ohan tan 5fl m2 ll kot. centralno grijanje s !J.I7131 -54S. e Jednosoban :.tan Zngreh-Mnksimir etažno grijanj e i7.najmljujcm stu dćn t imu

h.urlovč:Jnimu . 'a' W7/J.I- 167. e ltn!IJrnljuićm kro<k 8 m2 u Dugo Rć" . 1li' 047/83-5~5 . e Kupujem 'tanur..ko pr-..10. 1li' ().17/3(). l 'lli. e Prodajcm jednosoban namJešten stan. centralno grijnnJe s ().17125-949. e D1osoban komforan ~tun 64 m2 l kal 'lusniStvo povoljno prodaje m ili mije-OJam za manji . ~ 047/IS-!NO. e Pro~ to nje 3S m2 zu kan clari j u. tihi ohrl rznaJmlj uJu ~e S 047/32-887. e ProllaJcm stan S1.5 m2 , uz tnn ug-ljen 1 dl' a. 1li' 047/::!1--112. e Prrzemnicu s potkrovljem u JaSkovu prodajem. S 047/34-121 posliJe 16 h. e Po, oljno prodaJem dvosoban 1 jedno· >Ohun 'lan. 'a' (J-17139-2~ 1 e Trosohun stan 2 m2 'lru.ni~tvo mij.:-nJum za manji ili produjcm . 1li' ().17/35-

'lO. e Jednosoban stan 34 .70 m:! nu l katu u Grnbriku produjem za 31.000 DM. Pod račun utnnam dio tare devrznc Stednjc . 'a' !J.I7142-S 19. e l znaJmljuj~m lokni u Duga Re:;i 23 m2 . ~ W7/83-0J1. e Produjl!m komforan stan nu Švarči 39 m:! djdomr no numjclr.:n U l 24.000 DM. 1li' ().17130-057 e KupuJem ~tanar.;ko pra,·n (1\o~bnog Ttrtrosobnog stana 'S' 047/29-8 1 . • Prodajcm po,·oljno ( 2 ru te) trosoban komforan stan Pod račun uzrmum novi auto. ~ 0-17/3(>-~ l lJ

Prvi broj Karlovačkog ljednika iz.a· šao JB 24. veljače 1944. godine u selu Adlešić! Neprekidno Izlazi od 3 srpnja 19.53 godine. OSNIVAĆ : S!<upiillna općine Karlovac; SAV-JET PODUZEĆA. Branko Bedenl-kovlć , Mllojko Ouduković, lilja Kordić, Oaroslav Marinić, Beri-slav Mikšić (predsjednik), Željka Pulez l Berislav VIdmar; NAKLA· DNIK Javno poduzeće Karlo-vački ljednik ; DIREKTOR Mr. Marinko Ogorec; V D. GLAVNOG UREDNIKA. Bogdan Glodić ; RE-DAKCIJSKI KOLEGIJ; Mirjana Ba-šić, Bogdan Glodić, Goran Gercr vac, Daroslav Mnrinlć (tehnički

uredmk), Dinko Neskusll (fotore-porter), Marinko Ogorec l željka Pulez; EKONOMSKA PROPA-GANDA: Vlado Milić; SEKAETA· AICA REDAKCIJE Dušanka Ra· dočaj ; UREDNIŠTVO l ADMINI-STRACIJA: Zrinski trg 5, KDrlcr vac, p.p. 122; TELEFONI: (047)1 22-127; 22-128; direktor: 22-ass; mall o.glasi: 22-128; TELEFAX: 22· 128; lrro račun kod SOK Karlovac 3210G-603-2B48; Postarina pla-ćena u gotovom kod pošte 47000 Karlovac. liska se SriJedOm, a izlazi četvrtkom . Aukoprsi l fotografije se ne vraćaju . TISAK: N lP nNovlllst«, Rijeka. nKarlovač ki tjednik« oslobo-

den je plaćanja poreza na promet Rješenjem Republičkog sekreta-rijata za prosvjetu, kulturu i fi-zičku kulturu broj : 2995/1 od 4.09.1972. godine. Osnovni per rez plaća se po stopi od 3% na promet proizvoda temeljem Za-kona o privremen im mjerama o porezu na promet proizvoda 1 usluga te ml!llfenja Ministarstva InformiranJa Republike Hrvatske od 31.01.1991 . godine.

Javno glasilo ne smije zastu-pati Isključivo staJališta pojedine političke stranke lli neka druga pojed inačna mišljenja.

Javno glasilo dužno je pošti-vau načela novinarske etike, plu· rallzma Ideja l svjetonazora, snošlJivost u raspravama, privat-nost l druge slobode l prava čov­jeka.

(Iz Odluke SkupStine općine Kar-lovac o osnivanJu Javnog poduzeća Karlovaćki lJednik i glasila .. Karlo-vačkr lJednik"

e "'" l" ' '" ' fl ""tnr t4U 111 ~ ) lliiUJrnlju-j~rn . ~ U47/2S·h62 i li 21PJ:20. e flrndujcnt l n.l,oha n 'lan 'u ccn1 rulmm grrJ 111)~111 u (,r.rhriku. 1li' IJ.I7/J7 -'J~7

MOTORNA VOZILA e Prodajem novu limariJU tll .. lJubu .. i • kodu•. 1li' 1147/~ 1 -'1~ . e Prolltrjćn> .. [luhu• 121XI. 1li' 1)47/4~-4 14. e Proll:rjem •Z• 10 1 l 'i&'l )!. . 1li' IJ.17/!fl-~25

e Po''OIJ 11 0 pwdnj~mo uutomohrlc U\ Ot it Nj~ m 1ćkć . nUno• D l'J~Q; g. 13MW 1~:1 19!12 !!-· •• Audi« XO 1 '1~2 g. nKatl ct karuvrrn • I IJHtl g. • Mercedes• 300 D. • Kadet• 19!<2 g. 1li' 047/35-IQ;'J . et>uvolj110 p rodu jem CI''Cn l " 12!1• l'i!Q; !;. 1li' 0-17151-510. e • Po ly-Z • l'lX5 g. u~c u va n p<>V<tljnu produjcm. 1li' 047133-104 . e J>ovoljno prodajcm Opel-Kudel l .3 gud . 19X1 .. tl rugi vla,nik . pitati od 1!-15 :.a ti na 1li' (1-17/30-295

RAZNO e Prodajcm vi'k )!.r3dili, ta Karlovac-- Dugu R~:o;:t. 1li' 0-17/, ~-456 .

e Ž.<! nsko ~~~n e ~kotskog "Tcriera• pro-ll ujemo. O~tcnjcno 2U. IO. I'I'J2. 'a' 0-17/ 2:!-3 18. e troj za pranjć rublja ,. Lux• proda· jćm 7.ll 300.0I.MI I1RD. 1li' ().17/27-510. e Predajem garalu . ~ IJ.I7/3 1-21'>J. e Dujcm in;truk rj~ iz matcmatrkc Lli o'novnu i srednju školu. Dolazim u ''lin . 'S' (1-17/33-3(>9 od 12 do 16 h Denis.

e ln,trukcrJc 11 mutc111u trke povnlino llait• dr rl. ing. 'trop r>otvu . 1li' 1~171.'\ l -IN e l'mdliJCI11 'itl m2 hra,tov<lm pa rk ~llr 1 dc,nu !\ l ru nu lirnanJc ud •' Pcglh:c .. . 1S' o.nn t -l '' rx•>hJc 17 h. e l'rndnj~m g.rrn iluru : tro. jcll .dvosjćd 1 fotelju 'lam d' rJC )!.<><line i chlktnuuvu-ril uć . s 1147/1N-J'J'i . e Ženu .'\O-tih god rna tr:r]r k.rruktć rn o • nHr,kurc;r 1hog druJcnJU. llprtatr pod br 'l e ProJajcm 1amr1iv"č l utlič. 1r "Gnn;. liJ~ · 21MI l . muh plrn,kr ~ ~ ~dnpk 'u ho-com. djc~JI hrcikh • Kekec• i dj<:čJC >an j ke 1li' 1~17/.'-1-!!l;.l . e J>mdn icm !J.U rui.u u Tuškun11voj . 1li' tJ.17122-KI4 . e Tražim J ,;rmo,talna vodoin,tulutcm i jelinO)!. lll<lntera centra lnog gnJanja . 'a' 11-1 7/31>- 174. mohitcl ()IJ'J-1/271!6. e Kupujem ušeuvanu dnevnu >n hu. 2 kuuČl r ili ko,.nu g<~mi t uru , kuhonj, kc dc· 111 ćn t c 1 ,; tari 'at sa utcmna. 1li' 0-17/36-219 e Gradevrn•k(l zcm lji~tc u Slupnu (koli M:rlog L·rjavca) ~t rup. vo<la . a' lult . 11 2-1 čhv prvdajcm . 1li' (J.I7/16- ~Q;2 .

e ll runu t J p>e1 vrhun,ka kv :t lit ć t u , po-l <lij ne crjc n~ . ll<!'[! la t na dmtava. Nurud-}hc ~ fl-l712.~ · no::! ili 37- 11 6. e Pomug:rla hr lo 'tUnJnn moh:rmu prema dogovoru . ~ 047/27-511 e Krt ncn i kaput • Ncrcklaun• kvalite-tan i tahja nske ćrlmc povoljno proda-Jć01 . 1li' lJ.I7/22-2 1::! . e Ku u-vikendicu . pod krovom . 't ruja. vodu u Kamdnju ( Karlovuc-Mcthka) 522 čhv tcmlji šta. prmlajem w 2R.OOO DM. 1li' t).l l /2.~0-.nx posliJe 15 , :,Ir

Cvjećarnica »ORHIDEJA(( Caffe bar »KOCKICA«

• Hebranga Ba ~ 047/ 35·959 i 34-1 o~

UTP »Zagrebačka Gora» Restoran Karlovac Mažuranićeva obala 2 Oglašava slobodno ra-dno mjesto:

KUHAR Uvjeti: - KV kuhar sa ili bez

radnog iskustva. Zainteresirani kandi-

dati neka se jave na gore navedenu adresu.

Privatno poduzeće traži dvije konobarice za rad u gostio-nicl. Uvjeti odlični. Upitati na '8 047/32·994.

Tražimo poslovan prostor cca 50 m2 (po mogućnosti vanjskog skladišnog pro-stora). P'smene ponude: Ja-ska CrJmmerce, Jastrebar-sko V. Mačeka 92 ill '8 041/ 832-032.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA REGIONALNA KOMORA KARLOVAC

Kralja Tomislava 19/b, Karlovac

ŠKOLA ZA CESTOVNIPROMETZAGREB

Trg J.F.Kennedya 8, Zagreb Obavještavamo zainteresirane č itatelje da Hrvatska gospodarska

komora - Regionalna komora Karlovac, u suradnji sa Školom za cestovni promet iz Zagreba, organizira

stručno usavršavanje vozača u međunarodnom cestovnom pro-metu - kao podlogu za dobivanje licence za međunarodni prijevoz -koje će započeti 5, veljače 1993. godine u 14,00 sati, u Regionalnoj komori Karlovac.

Ovaj seminar traje 42 sata, a potenCijalni polaznici svoje prijave mogu dostaviti do 1. veljače 1993. godine, u Regionalnu komoru Karlovac, Kralja Tomislava 19/b, Karlovac (soba br. 5) .

Uz prijavu polaznici su dužni priložiti: 1. Svjedodžbu o završenom obrazovanju (111 111 IV stupanj stručne

spreme) za vozača cestovnih motornih vozila, ill svjedodžbu o završe-noj srednjoj školi drugih usmjerenja

- uz uvjerenje o osposobljenosti za vozača (l i ll stupanj); 2. Fotokopiju vozačke dozvole. Sve mformacije o ovom usavršavanju, možete dobili l na telefon:

047/22-088.

marketing InženJering proizvodnja

l servis računala

Come l d. o. o. M. Vrhovca 5, 47000 Karlovac

centrala: (047) 36-666, 36-888, dlrek1or; 36·966, telefllX: (047) 32..{;32

Računala Štampači

Comel 286/16-20

• osn. ploča 28&'16-20 MHz. RAM l MB, FD 3,5 - 5,25, HO 40 MB Conner, IDE VO

karUca, tastatura, VGA mono monitor 14", kuć~te MINI TOWER

Come! 386·40

• osn. ploča 386-40 MHz, RAM 4 MB, HD Conner 120 MB, FD 3,5 - 5,25", IDE VO karUca, tastatura, VGA mono monitor 14", kućište MINI TOWER200W

Comel 386 SX 25-33

• osn. ploča 386 SX 25-33 MHz, RAM 2 MB, FD 3,5 -5,25, HD Conner 80 MB, IDE VO kartica, tastatura, VGA mono monitor 14", kućište MINI TOWER

Comel 486-33

• osn. ploča 486·33 MHz, RAM 4 MB. HD 210 MB Con-ner, FD J ,5 - 5,25, IDE VO kar-Uca, VGA mono monitor 14", tastatura, kući!te, MIDI TOWER230W

Šbmpačl EPSON

LX 400 (9 lgl., A4, 160 zn.)

LX 850 (91gl., A4, 200 zn .)

FX 1050 (9 igl., AJ, 300 m.)

LQ 100 (24 igl., A4, 167 m .) LQ 570 (24 lgl., M •. 240 m .)

LQ 1070 (24 lgl., A3, 240 m .)

LQ 870 (24 lg l., M, 330 m .)

LQ 1170 ( 24 lgl .. AJ, 330 m .) (na raspolaganju su l ostali modeli)

Laserski itampači

- Osnovne ploče : 28&'16-20, 386 SX 25-33, 386140. 486/33,

HP 111 P (4 str/min, 300 x 300 d pi)

HP IV (8 str/min , 600 x 600 d pi) - Hard diskovi Conner: 40 MB, 80 MB, 120 MB, 170 MB, 210 MB,

- VGA graf. kartice TRI DENT: 256 KB, 512 KB, 1 MB,

- Monitori: VGA mono 14", SVGA color 14", Low rad . Q - SUPER IDE VO karUca: 2xHD, 2xFD, 2S, JP, lG port [J -Kućišta : desktop, mlnl lower, sl1m line, mldi lower =- !!!!

Potrošni materijal Diskete BASF

5,2505 HO

3,505 HO

Commodore - Arnlga Rlbonl (rupot.iemo aa pro.ko 150YTS1a)

- C64 + kazetofon + joysUck

-Ami ga 500 + modulator + joystJck

EPSON -"'X 100

EPSONMXBO

FWITSU OPMO 9

Papir - kompjuterski obrasd

Kutije za diskete

Zaštitne navlake Fotokoplml aparati CANON Telefaxi 1 telefoni

• Canon NP 1020

• Canon NP 1550

• Canon NP 2020

• Canon NP 3030

Na raspolaganju su l osta li modeli Canon kao 1 ton eri za sve modele

• TELEVIZORI

• VIDEOREKORDER!

• MINI UNUE

• SINTESAJZERI

TRAŽE SE AGENTI ZA PRODAJU

Zastupstvo ino-strane firme traži agente-akvizitere za prodaju specijalnih ke-mijskih proizvoda u određenim regijama -na proviziju. Potrebna kratka biografija. Zain-teresirani će dobiti de-taljne informacije pi-smeno. Ponude na adresu: »CEPRO«, Sel-činska 22, 41260 Za-greb-Sesvete.

1 dalje "'NovoJ 9 odini

SATELIT ASTRA KOMPLET

od 650 DM s montažom

Poseban popust u prodaji na veliko

(za "dilere i ·montažere" ) Izložbeni salon:

Krijesnice 1 O, Zagreb

~·~ 041/ 222·436

• Canon Fax 70 (fax)

• Canon Fax 170 (fax, tel. , autsek.)

• Panason ic KXF 50B (fax, tel., aut sek.)

• Panasonic KXF 90B (fax, tel., aut sek.)

• Murata Fl (fax, lei.)

• Murata M700 (fax, tel.)

isporuka odmah jamstvo 12 mjeseci

Comelov servis Jamstvo je sigurnog

rada Vaše opreme

SERVIS svih vrsta plamenika

PRODAJA repariranih plamenika sa

ili bez ugradnje Elektro instalater Željko B lašković

Tušmir 46, Duga Resa g 047/81-694

iza 15 sati

~ ~ ~ ~

Ql.ncoral L Kitdlens ~J

i

Čijim se uslu~~'_l'a već ~luž i_te ?'nogo _g~di~a. " Imamo najveci 1zbor sv1h v1sec1h kuhmJa 1 om1anca. Vršimo sve vrste instalacija i renovacija po vrlo povoljnim cijenama.

Za vaše usluge nazovite:

IV AN JOHN KURETIC

Tel: (416)857-6161 Fax: (416)857-4740 Kuća: (416)828-0802

ili posjetite našu izložbu na:

114 HEALEY ROAD BOLTON, ONTARIO L7E SR2

.... . •1-4. 'siječnja 1993. . . ' · . · ·· · . '• ·.-' :-..·· ·: · ::. ~ . . , ., Karlovački tjednik

Dvadeset i devetog pro· sinca, pred samu Novu go· dinu, Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske usvojio je četiri temeljna zakona u ustroj-stvu hrvatske države - Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi, Zakon o Gradu Za-grebu te Zakon o izboru čla­nova predstavničkih tijela jedi-nica lokalne samouprave.

Hrvatska je teritorijalno podi-jeljena na dvades! županija i Grad Zagreb (koji ima status županije). Uz dvadeset župa-nijskih središta, status grada u Hrvatskoj, u upravno-politič­kom smislu, imat će još 49 na-ših gradova a po donesenom Zakonu o područjima dobili smo ukupno 418 općine .

Poštujući Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manj ina, Hrvatska će imati i dva kotara s poseb-nim statusom - Kninski, koji ulazi u Zadarsko-kninsku žu-paniju sa sjedištem u Zadru te Glinski u sastavu Sisačko-mo­slavačke županije sa sjedi-štem u Sisku.

Županija usklađuje interese radi ravnomjernog gospodar-skog l društvenog razvitka op-ćine u sastavu županije, uskla-đuje stajališta opći na i gradova o pitanjima o kojima od l učuju tijela državne vlasti, određuje uvjete uređenja i zaštite pro-stora županije, usklađuje ra-zvoj l mrežu odgojnih, prosv-jetnih, kulturnih, zdravstvenih, socijalnih i drugih institucija i sl.

Poslove lokalne samou-prave i uprave na nižim razi-nama obavljaju grad i općina.

Na izborima u ve ljać i birat će se članovi županijskih skup-ština, gradskih l općinskih vi-jeća. Županijska skupština, ve-ćinom glasova, bira župana a njegov Izbor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, mora potvrditi i predsjednik Republike. Ako on to ne učin i , županijska bi skupština trebala birati novog župana.

Župan odabire članove žu-panijskog poglavarstva koje je izvršno tijelo vlasti u toj župa-niji. Izbor članova poglayarstva mora potvrditi skupština.

LEGENDA: ZAGREB SJCdt~tc

župa Ije

au1oncrn:na

MA Gradska vijeća biraju svog

gradonačelnika, kao nositelja tzvršne vlasti u gradu, općin­ska vijeća biraju općinskog na-čelnika, nositelja izvršne vlasti u opći ni.

Izbor gradonačelnika i op-ćinskih načelnika mora potvr-diti župan županije na čijem se pod ručju ti gradovi i općine na-laze.

Večernji list

(sjedište u Sisku) SISAK KUTINA NOVSKA PETRINJA Lipovljani Lekem1k Martinska Ves Jasenovac Jabukovac Popovača Velika Ludina Sunja Ivan ić-Grad Kloštar lvamć Kn ž

KOTAR GLINA Gvozdansko Dvor D IVUŠa Glina Gomjl Klasnić Vojn ić Lasinja Vrgmmost Topusko Mečenčanl Donji Kukuruzari Hrvatska Kostajnica Utolica Hrvatska Dub1ca

( jcd1 šte u Karlovcu) KARLOVAC DUGA RESA OGULIN SLUNJ BarilOVIĆ Cetingrad Draganići Generalski Stol Krnjak Netretić Bosiljevo JOSipdol Plaški Saborsko Ozalj Rakov1ca Skakavac Žakanje

-.e~.,~ " lfP'I L-1 <:=J t/ll>

1. Beli Manastir (13.1 08 stanovnika), 2. Biograd na moru (5315), 3. B..JELOVAR (42.066), 4. Buje (5390), 5. Buzet (5727), 6. Crikvenica (10.584), 7. Ćabar(5.169), 8. ĆAKOVEC (35.091 ), 9. Daruvar ( 1 4.21 O),

10. Drniš (14.747), 11. DUBROVNIK (55.638), 12. Duga Resa (14.085), 13. Đakovo (29.493), 14. GOSPIĆ (20.474), 15. Hvar (4002), 16. KARLOVAC (70.887), 17. Ka~tela /sjediite u Ka~tel Sućurcu/

(29.168), 18. Knin (21.439), 19. KOPRIVNICA (30.793), 20. Korčula (7342), 21. KRAPINA (14.888), 22. Križevci (22.408), 23. Krk (4997), 24. Kutina (24. 787), 25. Ilok (9748), 26. Imotski (11.439), 27. Labin (12.107), 28. Makarska (13.7189, 29. Metković (13.370), 30. Našice (17.236), 31. Nova Gradiika (15. 728), 32. Novi Vinodolski (4978), 33. Novska (17.231), 34. Ogulin (16. 732), 35. Omi~ (15.830), 36. Opatija (13.568), 37. OSIJEK (129.792), 38. otočac (16.113), 39. PAZIN (7548), 40. Petrinja (29.070), 41. Ploče (11.220), 42. Podravska Slatina (15.445), 43. Poreć ( 11.972), 44. POŽEGA (28.157), 45. Pula (82.378), 48. Rab (9205), 47. Rovinj (13.559), 48. RIJEKA (167 .964), 49. Samobor (34.651 9, 50. Senj (9205), 51. Sinj (26.411 ), 52. SISAK (60.803), 53. SLAVONSKI BROD (58.531), 54. Slunj (1 0.540), 55. Solin (15.41 O), 56. SPLIT (200.159), 57. ŠIBENIK (55.842), 58. Trogir {13.124), 59. Valpovo (12.607), 60. VARAŽDIN (48.834), 61. Vinkovci (38.580), 62. VIROVITICA (22.931 ), 63. Vis {211 7), 64. VUKOVAR (47.109), 65. Zabok (9.394), 66. ZADAR (80.355), 67. ZAGREB (868.238), 68. Zlatar (7359), 69. Županja (14.435) Verzalom je otisnuto 20 županijskih središta

ŽUPANIJE REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREBACKA KRAPINSKO-ZAGORSKA SISACKO-MOSLA VAC KA KARLOVACKA

ZAGREB KRAPINA SISAK KARLOVAC VARAŽDIN KOPRIVNICA BJELOVAR RIJEKA GOSPIC VIROVITICA POŽEGA

.td~lem {'..> ,'~~

~ 1' O ~BRO~\'NJ~ -~ U sastavu pojedinih županija su kotarevi sa posebnim samoupravnim poloLajem 1 to U Zupan'jl S1sackoj jC Ko-tar Gilna, u Zupan1p Zadarsko Kn1nskoj jO Ko ar Kn1n.

VARAŽDINSKA KOPRIVNICKO-KRIŽEV AĆKA BJELOVARSKO-BILOGORSKA PRIMORSKO-GORANSKA LIČKO -SENJSKA VIROVITIČKO -PODRAVSKA POŽE~KO-SLA VONS KA BRODSKO-POSAVSKA ZADARSKO-KNINSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŠIOENSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ISTARSKA DUBROVACKO-NERETV ANSKA MEDIMURSKA

SL BROD ZADAR OSIJEK SIBENIK VUKOVAR (VINKOVCI) SPLIT PAZIN DUBROVNIK ĆAKOVfC GRAD 7AGRro

v • zupan l e Je li nađen optimum između decen. tralizacije i centralizacije, vidjet će se kada tijela uprave i samouprave počnu obavljati svoj posao.

lako nitko nije vjerovao da se, bez velikih političkih po-tresa, Hrvatska može teritorija lno podijeliti na županije, posao je obavljen u relativno kratkom roku . Vraćajući se svojim povjesnim korijenjima, uz uvažavanje mod~rnog, zapadnoeuropskog teritorijalnog ustroja, Hrvatska je do-bila 21 županiju kao neposredne jedinice lokalne uprave, ali uz ostavljanje i nekih samoupravnih funkcija. Pa - kako im bude!

Naravno, nije sve teklo glatko i jednostavno. Mijenjanje teritorijalnog ustroja opasan je posao za svaku vladajuću ekipu svake razvijene demokratske zemlje, pa nije ni čudo da se u taj posao ide jedino u silnoj nuždi, i izuzetno rijetko. Hrvatska je taj posao morala obaviti, uz sve opasnosti što ga on nosi. A da opasnosti nisu male, pokazala je prošlo-godišnja proljetna rasprava o predloženom županijskom »krajnom arku«. Grebeni na koje se prijedlog nasukao bili su toliko, da je procijenjeno kako za donošenje zakona ipak nije vrijeme. Škare su odložene, za neka bolja poli-tička vremena, makar zbog toga nisu mogli biti izabrani zastupnici Županijskog doma, pa je Sabor praktički pet mjeseci radio s polovičnim ustrojem. Sada, kada Hrvatska ima županije, mogu se konačno izabrati i časni ljudi drugog saborskog dor:na.

Pred lagači zakona o područjima županija, gradova i op-ćina pokušali su uvjeriti pučanstvo, u čemu su, vidimo, i uspjeli, kako je »krajni arak« rezultat prije svega gospodar-skih , prometnih , povijesnih, kulturoloških i mnogih drugih čimbenika, a tek potom i političkih . Mnogi su se s tim složili. Neki i nisu. Clanovi IDS i danas vjeruju kako je iz golih političkih razloga Pazin postao središtem Istarske župa-nije, makar su, po njihovom mišljenju, svi kriteriji, prije svega gospodarski, bili »na strani« Pule. Predstavnici vla-dajuće stranke pokušali su ih uvjeriti u suprotno, odnosno da su baš gospodarski razlozi - potreba da oživi središnja Istra - rukovodili predlagača da učine to što su učinili. Uvjerili ih nisu. Problem je postala i Opatija za koju su se »trgali« i riječka i istarska županija, a pobjedila je Rijeka. Puno galame bilo je oko Paga, ali i ta je dilema razrješena na zadovoljstvo Pažana. U posljednji čas iskrsnula je Za-grebačka županija koja je obuhvatila nekadašnji zagre-bački prsten. Kutina nije htjela u Sisačku županiju , ali je ipak ostala u njoj. Predlagači zakona pokušali su udovoljiti svim željama, ali jasno da to nije bilo moguće , ponekada i zbog demografskih razloga, što je zahtjevalo puno strplje-nja u objašnjavanju.

Hrvatska, tvrde, nije niti razbijena, preko mjere isparceli-zirana, a nije se podleglo ni pritisku za njenom teritorijal-nom regionalizacijom. Je li nađen optimum između decen-tralizacije i centralizacije, vidjet će se kada župani i pridru-ženi članovi uprave i samouprave počnu obavljati svoj posao - na zadovoljstvo naroda.

NOVI_ VJ~SNIK

Poslovna jedinica 10, Karlovac, Domobranska 6

e dinarski šaller 25-027 e dc,•izni šalter 20-273 e kreditni odjel 20-685

TEČAJNA LISTA PRIVREDNE BANKE ZAGREB broj 5

Tečajevi u hrvatskim dinarima (HRD) od 11. 01. 1993.

Kupovni u Prodajni u devi~ Srronj/u devize VAWrA efektivu. čekove deviZe efektivu, čekove l krtd. pism1 l krtd. pisml

1 A dolar 576,0674 578,9622 581 ,8570 100 šilinga 7485,0475 7522,6608 7560,2741

1 dolar 670,1385 673,5060 676,8735 100 kruna 13553,2622 13621 ,3690 13689,4758 100 franaka 15420,7881 15498,2795 15575,7709 100 maraka 52436,5000 52700,0000 52963,5000 100 Ifra 57,3288 57,6169 57,9050 100 gu ldena 46655,3759 46889,8250 47124,2741 100 kruna 11601 ,5756 11659,8750 11718,1744 100 franaka 57478,0073 57766,!1415 58055.6757

1 funta 1325,0179 1331 ,6763 1338,3347 1 dolar 857,5727 861 ,8822 866,1916

e