put - elval.org · ekonomija zemlje okruženja pet do šest puta više podržavaju poljoprivredu i...

1

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Decembar 2017

ČASOPIS ZA DRUŠTVENO EKONOMSKI RAZVOJ

UDRUŽENJE EVALUATORA U BOSNI I HERCEGOVINI

politika ∙ ekonomija ∙ eurometar

Siromaštvo u Bosni i Hercegovini

Evaluacija u kontekstu pristupanja EU

Revizija učinka i/ili evaluacija?

Teorija promjene ∙ Intervju

Evalaucija CBC IPA

BESPLATAN

PRIMJERAK



Broj: 02 Decembar 2017 www.elval.org

PutSiromaštva?

iz

RoadPoverty?

from

the

2

3 4 6 8 13 25 29

Impresum

Sadržaj

2 UvodSadžajRiječ urednika

4 Prethodni mjesec Politika novembarEkonomija novembar

7 EurometerProces pristupanja država zapadnog Balkana u EUZara Halilović

10 Naslovna stranaSiromaštvo u Bosni i Hercegovini – osnovne činjeniceEdin Šabanović

13Op-ed PresR Farma evaluacija uticajaNaida Čaršimamović Vukotić, Jasmina Mangafić, Yang Chen, Ye Zhang

16IntervjuPut razvojaVjekoslav Domljan

20Evaluacija Evaluacija u kontekstu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj unijiMarijana Sumpor

23Op-ed PresRRevizija učinka - nova šansa za evaluatore u zemljama zapadnog balkana Risto Ivanov

26 Nauka Vizualizacija Teorije promjene - kako shvatiti uzroke i definicijeSteve Powell

29RB MonitoringRazvoj sistema praćenja ostvarivanja rezultataKorak 2: Dogovor o ishodima / krajnjim rezultatima za M&ERijad Kovač

31 PreuzimanjaAtlas održivih razvojnih ciljeva 2017.

32EvaluacijaProces evaluacije projekta u okviru programa IPA CBC na Zapadnom BalkanuVenera Gudachi



ZnanjeSloboda

Odgovornost

www.eval.orgGlavni urednik: L. KovačUrednik: N. AvdukićUrednik fotografije i tehnička priprema: E. HasanagićIlustracija: D. BalićLektor: A. GekićPrevod: M. EfendiraUredništvo: [email protected]

Marketing i kontakt: [email protected] eVAL publikacija je besplatna i ukoliko smatrate da trebamo nastaviti naš rad možete nas podržati kroz donaciju, oglašavanje ili korištenje našeg prostora za vidljivost vašeg projekta ili aktivnosti za sve informacije kontaktirajte nas na: [email protected] i [email protected]

Copyright © 2017, niti jedan dio ove publikacije se ne smije reproducirati ili koristiti u komercijlne svrhe bez pismenog dopuštenja izdavača.

eVAL je elektronska publikacija Udruženja evaluatora u Bosni i Hercegovini

3

02 Decembar 2017



ZnanjeSloboda

Odgovornost

Riječ urednika

Akcize-uvjet napretka?Posljednjih nekoliko mjeseci smo zatrpani pričom kako su akcize uvjet napretka na svim poljima. Kako se čini bez novih akciza nema aranžmana sa MMF-om, bez akciza nema ni projekata za transport od 500 miliona maraka. Opozicija kaže da pozicija akcizama i gradnjom dionica ulaže u sljedeće izbore na račun građana, a pozicija govori o napretku i povećanju domaćeg proizvoda, zapošljavanju i čak o povećanju nataliteta koje će novi dohodak donijeti.

Pored bankara koji su veoma zainteresirani za novo kreditiranje u priču se umiješao i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark, koji navodi da će akcize otkočiti i EU grant sredstva koja nisu zanemariva.

Svako ima svoje razloge za i protiv akciza. Politike i politikantstvo koriste priliku da nam objasne da su akcize dobre ili loše za ove ili one. Jedno je sigurno, akcize su kolateral ili osiguranje za kredite koje uzimamo za projekte koji ne mogu sebe otplaćivati.

Zdrav razum govori da će nove akcize, kada osiguraju nove kredite i gradnju cesta i autocesta, doprinijeti ukupnom dohotku, zapošljavanju pa samim tim i natalitetu. Međutim, nakon tog perioda meda slijedi period otplate kredita, kamata na kredite uz prisustvu akciza, koje same po sebi negativno utječu na ekonomski rast.

Iz prethodno navedenog jasno se vidi da akcize i novi krediti mogu utjecati pozitivno ukoliko gradnja autocesta i cesta uzrokuje dugoročni ekonomski rast koji će izdržati pritisak anuiteta/ráta, kamata i akciza u budućnosti. Ukoliko to nije slučaj, onda kopamo rupu u kojoj se nalazimo. Na žalost veličina krugova u prikazanom dijagramu nije poznata i samim tim ni konačni utjecaj.

Na kraju, bez da ulazimo u razloge zašto kreditima finasiramo projekte koji nemaju potencijal da sami sebe otplaćuju, moramo pitati zašto nemamo javno dostupnu analizu i procjenu utjecaja uvođenja novih akciza. Analiza utjecaja bi smanjila prostor politikantstvu, unijela bi činjenice u javni prostor i utjecala na stvaranje konsenzusa o najbitnijim ekonomskim pitanjima našeg društva.

Eldin H.

3

Riječ urednika

Akcize-uvjet napretka?Posljednjih nekoliko mjeseci smo zatrpani pričom kako su akcize uvjet napretka na svim poljima. Kako se čini bez novih akciza nema aranžmana sa MMF-om, bez akciza nema ni projekata za transport od 500 miliona maraka. Opozicija kaže da pozicija akcizama i gradnjom dionica ulaže u sljedeće izbore na račun građana, a pozicija govori o napretku i povećanju domaćeg proizvoda, zapošljavanju i čak o povećanju nataliteta koje će novi dohodak donijeti.Pored bankara koji su veoma zainteresirani za novo kreditiranje u priču se umiješao i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark, koji navodi da će akcize otkočiti i EU grant sredstva koja nisu zanemariva.

Svako ima svoje razloge za i protiv akciza. Politike i politikantstvo koriste priliku da nam objasne da su akcize dobre ili loše za ove ili one. Jedno je sigurno, akcize su kolateral ili osiguranje za kredite koje uzimamo za projekte koji ne mogu sebe otplaćivati.

Zdrav razum govori da će nove akcize, kada osiguraju nove kredite i gradnju cesta i autocesta,doprinijeti ukupnom dohotku, zapošljavanju pa samim tim i natalitetu. Međutim, nakon tog perioda meda slijedi period otplate kredita, kamata na kredite uz prisustvu akciza, koje same po sebi negativno utječu na ekonomski rast.

Iz prethodno navedenog jasno se vidi da akcize i novi krediti mogu utjecati pozitivno ukoliko gradnja autocesta i cesta uzrokuje dugoročni ekonomski rast koji će izdržati pritisak anuiteta/ráta,kamata i akciza u budućnosti. Ukoliko to nije slučaj, onda kopamo rupu u kojoj se nalazimo. Na žalost veličina krugova u prikazanom dijagramu nije poznata i samim tim ni konačni utjecaj.

Na kraju, bez da ulazimo u razloge zašto kreditima finasiramo projekte koji nemaju potencijal da sami sebe otplaćuju, moramo pitati zašto nemamo javno dostupnu analizu i procjenu utjecaja uvođenja novih akciza. Analiza utjecaja bi smanjila prostor politikantstvu, unijela bi činjenice u

+

--glavnica2018.

+ +

--

--

kamata

akciza

2019. 2020. 2021.

2022.

2023.

2024.

20..... --

--

--

--

--

--

--

--

--

--

--

--

+

+ + + +

Pozitivan utjecaj na BDP

Vrijeme gradnje

Negativan utjecaj na BDP

4

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Decembar 2017



Prethodni mjesec...

PolitikaPredsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će Republika Srpska naredne godine (2018) ući u proces usvajanja i donošenja novog ustava RS.

Ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack istakla je da je Referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH potrebno potpuno ukinuti, a ne suspendovati u Narodnoj skupštini RS-a i tako bi se spriječilo da ovo pitanje ponovo bude aktivno u budućnosti.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić izjavio je da poslije izvjesnog vremena i određenih blokada, u posljednja tri mjeseca sva tijela Mehanizma koordinacije rade vrlo vrijedno, vrlo stručno, u skladu sa zacrtanom dinamikom.

Mirko Šarović ponovio je da kada bi BiH usvojila Strategiju ruralnog razvoja do kraja godine, u naredne tri godine na raspolaganju bi bilo 75 miliona eura od Evropske komisije, ali se još uvijek čeka mišljenje Republike Srpske i Brčko Distrikta na predloženi dokument.

Predsjednik RS Milorad Dodik razgovarao je u Banjoj Luci sa delegacijom Balkanskog kluba Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose Ministarstva vanjskih poslova Rusije. Razgovarano je o mogućnostima otvaranja predstavništva Balkanskog kluba Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose u RS-u i održavanju manifestacija “Dani RS-a u Moskvi” i “Dani Ruske Federacije u Banjoj Luci”.

Rezultati posjete predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića su razgovori s udrugama koje okupljaju naše iseljenike i barem drugu i treću generaciju i cilj je njih vezati za domovinu, kako bi dali svoj doprinos kvaliteti života i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj.

Zamjenik predsjedavajuće Zastupničkog doma PS BiH Mladen Bosić rekao je u intervjuu za Anadoliju kako je “Mostar nešto što je nezamislivo u bilo kakvoj demokraciji, da se toliko vremena ne mogu provesti izbori”. Dalje navodi, “Praktično vi tamo imate neku dinastičku vlast koja se i ne bira. Ne znam na osnovu kojeg kredibiliteta, odnosno odakle ga izvlači da uopće vlada”, navodi Bosić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović razgovarao je, u svom kabinetu, sa ambasadoricom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack. Čubrilović je izrazio očekivanje da će Kolegij Narodne skupštine utvrditi dnevni red posebne sjednice na kojoj će se razmatrati odluka o stavljanju izvan snage Odluke o raspisivanju republičkog referenduma u vezi sa Sudom i Tužiteljstvom Bosne i Hercegovine.

Minimalna satnica 2,60 KM, trajanje radne sedmice od 37,5 radnih sati, a koeficijent minulog rada 0,5. Uz ovaj dogovor Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković i predsjednik Sindikata Edo Selimić potpisali su Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva za Kanton Sarajevo, čime je prekinut štrajk zdravstvenih radnika koji je trajao 21 dan.

Eldin H.

5

Copyright © eVal časopisSva prava pridržana 2017eVal 02. besplatni primjerak

Ministrica odbrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš istaknula je u razgovoru za Fenu da napori u kontekstu približavanja euroatlantskim integracijama ostaju i nadalje u fokusu aktivnosti Ministarstva odbrane BiH (MOBiH) i Oružanih snaga BiH (OSBiH).

Predstavnici SDP BiH, DF-a i SBB-a održali su sastanak o zajedničkom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH. Irfan Čengić, generalni sekretar SDP BiH kazao je da se ne mijenja obim izbornih jedinica već broj mandata u skladu sa važećim popisom stanovništva.

“Mislim da su se oni (Hrvatski predstavnici) u političkim kalkulacijama od raspada nekadašnje Jugoslavije do danas prekombinovali. Prvo su jasno podržali referendum o samostalnosti BiH, onda su nakon par godina ratovali protiv muslimana, a epilog tog ratovanja vidite u jučerašnjim presudama”,odgovorio je predsjednik RS Milorad Dodik na pitanje da prokomentariše presudu liderima “Herceg-Bosne” pred Haškim tribunalom.

Radna grupa za finansijsko djelovanje FATF (Financial Action Task Force) je na plenarnoj sjednici održanoj u Buenos Airesu (Argentina) donijela odluku kojom je Bosni i Hercegovini odobrena “on-site posjeta”, kao neophodan korak do konačnog skidanja Bosne i Hercegovine sa FATF “sive liste”.

Nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao da je Srbija garant Daytonskog sporazuma te da se zbog toga može miješati u unutrašnje stvari BiH, iz OHR-a poručuju da je Srbija samo jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma i da mora poštovati suverenitet svog susjeda.

Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Prvostepena presuda na koju se čekalo više od dvadeset godina izrečena je u Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju izrečene su presude u predmetu protiv bivših političkih i vojnih vođa samoproglašene Herceg-Bosne – Jadranka Prlića (25 godina zatvora), Brune Stojića (20 godina), Slobodana Praljka (20 godina), Milivoja Petkovića (20 godina), Valentina Ćorića (16 godina) i Berislava Pušića (10 godina zatvora).

eVAL publikacija je besplatna i ukoliko smatrate da trebamo nastaviti naš rad možete nas podržati kroz donaciju, oglašavanje ili korištenje našeg prostora za vidljivost vašeg projekta ili aktiovnosti za sve informacije kontaktirajte nas na: [email protected] i [email protected]



KnowledeFreedom

Accountability

6

02 Decembar 2017



ZnanjeSloboda

Odgovornost

Prethodnog mjeseca...

EkonomijaZemlje okruženja pet do šest puta više podržavaju poljoprivredu i to proizvođače u FBiH i BiH čini nekonkurentnim.

Upitna isplativost Bloka 7 TE Tuzla i TE Banovići. Potrebno je imati adekvatne i transparentne studije isplativosti, kako bi se izbjegle špekulacije o osobnim interesima.

Broj zaposlenih u FBiH od dolaska Fadila Novalića na mjesto premijera FBiH porastao za tačno 35.962 osobe, navode iz Istinomjera.

Tešanjska AS grupa vlasnik je dvije trećine kladuškog Agrokomerca, uspjela je oživjeti proizvodnju. Još uvijek se radi o malim kapacitetima, ali postoji potencijal rasta.

Novi izvještaj Svjetske banke Doing business 2018. o lakoći poslovanja pozicionira BiH na samo začelje evropskih zemalja uz dodatno nazadovanje za 7 mjesta.

Centralna banka BiH: Na dan 1. novembra ukupno blokirano 75.261 računa poslovnih subjekata, a 64.213 firmi imaju blokiran bar jedan račun.

RS i Hrvatska, uz dogovor sa ruskim dobavljačem, su potpisali međunarodni sporazum po kojem će Hrvatska isporučivati gas rafineriji Brod u RS. Iz BH gasa poručuju zbog ovog projekta moguće je da bez gasa ostanu Sarajevo, Istočno Sarajevo, dio Banje Luke.

Depoziti građana čine 57,6 posto ukupnih depozita u komercijalnim bankama, te su, uz kontinuiran rast u 2017. godini, na kraju septembra dosegli, do sada, najviši zabilježeni nivo od 11,2 milijarde KM (CBBiH).

Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi za 2017, u BiH je radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo) činilo 1.026.337 osoba, a broj neaktivnih je iznosio 1.380.994. U okviru radne snage broj zaposlenih je bio 815.659, a nezaposlenih 210.678. Anketna stopa nezaposlenosti je značajno manja od registrovane i na nivou BiH za 2017. iznosila je 20,5 posto.

Ambasada Bosne i Hercegovine u Beču, u saradnji s Privrednom komorom Austrije (WKO) i uz podršku Bank Austria, 29.11.2017. organizovala promociju investicionih i privrednih potencijala Bosne i Hercegovine.

Na Samitu Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope (CEEC), poznatom kao Saradnja 16+1. održanom 27. novembra u Budimpešti delegacija BiH predvođena predsjedavajućim Vijeća ministara Denisom Zvizdićem je među potpisanim bilateralnim sporazumima potpisala i onaj o ukidanju viza za nosioce običnih pasoša između Vlade NR Kine i Vijeća ministara BiH. Drugi veoma važan dokument je Sporazum o poljoprivrednoj saradnji između Ministarstva poljoprivrede Kine i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Treće je potpisani Ugovor o kreditu za Blok 7 Termoelektrane (TE) u Tuzli. Vrijednost potpisanih projekata je skoro 4 milijarde KM.

Bosna i Hercegovina je u deset mjeseci ove godine izvezla robe u vrijednosti 9,09 milijardi KM, što je više za 18,2 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Eldin H.


7

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Decembar 2017



Eurometar

Proces pristupanja država zapadnog Balkana u EUZara Halilovic

Proces kvalifikacije

Cjelokupni proces pristupanja države potencijalnog kandidata započinje njenim podnošenjem zahtjeva za članstvo u EU, nastavlja se sa pregovorima o pristupanju koji čine njegov centralni dio i završava se sa krunom ovog procesa, tj. potpisivanjem i stupanjem na snagu Sporazuma o pristupanju. U toku ovog procesa se mijenja status države, od statusa države potencijalnog kandidata do statusa države članice EU.

Pristupanja države Evopskoj uniji se može posmatrati kroz tri faze procesa sa određenim koracima :

A/Početak procesa pristupanja1. Podnošenje zahtjeva za članstvo u EU2. Upitnik Evropske komisije 3. Mišljenje Evropske komisije i dobijanje statusa države kandidata za članstvo u EU

B/ centralni dio procesa prostupanja4. Otvaranje pregovora o pristupanju5. Pregovori o pristupanju

C/ Kruna procesa - Sporazum o pristupanju EU6. Zatvaranje pregovora o pristupanju i potpisivanje Sporazuma o pristupanju EU7. U hodniku EU - ratifikacija Sporazuma o pristupanju EU8. Ulazak u članstvo

Dužina trajanja svakog pojedinačnog koraka i faze je različita i zavisi isključivo od napretka države u sprovođenju reformi i sprovođenju obaveza preuzetih potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali i od posebnih izazova države, te shodno tome specifičnih uvjeta i kriterija za njihov dalji napredak. Zbog toga je veoma različit napredak država zapadnog Balkana iako je EU svim državama zapadnog Balkana još 2000. godine dodijelila status potencijalnog kandidata. Danas (decembar 2017), dinamika država na putu ka članstvu u EU izgleda ovako:

- Bosna i Hercegovina i Kosovo* potencijalni kandidati za članstvo u Uniji, pri čemu je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo u EU

M.Sc. Zara Halilović pomoćnica direktora, Direkcija za EU integracije Bosne I Hercegovine. magistrirala 2005. godine Evropske studije na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu u Bolonji

Od 2000. do 2003. godine radila u Ministarstvu za evropske integracije Bosne i Hercegovine, a nastavila svoj angažman u Direkciji za evropske integracije. U okviru procesa pripreme odgovora Bosne i Hercegovine na Upitnik Evropske komisije ispred Direkcije za evropske integracije organizuje i priprema prijedloge odgovora vezano za fondove EU. Od 2006. godine do sada objavila vise stručnih radova na temu evropskih integracija i korištenja fondova EU.

8

- Albanija, Makedonija, Srbija i Crna Gora su kandidati za članstvo, pri čemu Crna Gora i Srbija pregovaraju o članstvu

- Hrvatska je punopravna zemlja članica EU od 1. jula 2013.

Sve počinje prvim korakom - podnošenjem zahtjeva za članstvo države potencijalnog kandidata, koji treba da rezultira odlukom EU o dodjeli statusa države kandidata i otvaranjem pristupnih pregovora po pojedinim oblastima, odnosno poglavljima pravne stečevine EU, tj. acquis-a.

A/ Početak procesa pristupanja

1. Podnošenje zahtjeva za članstvo u EU

Zahtjev za članstvo država potencijalni kandidat šalje Vijeću EU, odnosno državi članici koja u tom periodu predsjedava Vijećem EU. Podnošenje ovog zahtjeva treba biti kredibilno, što znači da država podnosilac zahtjeva ispravno i potpuno provodi obaveze iz SSP, a prema političkoj ocjeni bira se i najpovoljniji momenat podnošenja. U svom zahtjevu za članstvo država ističe svoju evropsku pripadnost i politički cilj članstva u EU, te spremnost da prihvati sve ciljeva EU kao i obaveza koje proizlaze iz članstva u EU. Po dobivenom zahtjevu Vijeće EU poziva Evropsku komisiju da izradi mišljenje o zahtjevu za članstvo, tj. mišljenje o sposobnosti i pripremljenosti države podnosioca zahtjeva za ispunjavanjem kriterija za članstvo u Evropsku uniju uz procjenu spremnosti države da stekne status kandidata i da otvori pregovore o pristupanju. Na osnovu ovog mišljenja Vijeće EU donosi odgovarajuće zaključke.

2. Upitnik Evropske komisije Da bi Evropska komisija procijenila spremnost države za ispunjavanje obaveza članstva u EU Komisija šalje državi poseban dokument poznat pod nazivom Upitnik Evropske komisiji. Upitnik sadrži više hiljada pitanja vezano za cjelokupno funkcionisanje države u oblastima koje su u nadležnosti EU. Sva pitanja su organizovana u skladu sa kriterijima za članstvo kroz tri osnovna dijela Upitnika: politički kriterij, ekonomski kriterij i sposobnost preuzimanja obaveza iz članstva - poglavlja pravne stečevine EU, tj. acquis. Ovaj treći dio Upitnika slijedi podjelu acquis-a na njegova pregovaračka poglavlja i obuhvata 33 od 35 pregovaračkih poglavlja (poglavlje 34. Institucije i poglavlje 35. Ostalo su isključena iz Upitnika kao nerelevantna za ovu fazu).

Država podnosilac zahtjeva za članstvo dostavlja odgovore na engleskom jeziku Evropskoj komisiji sa popratnim dokumentima kao što su zakoni, podzakonski akti, politike, strategije i sl. Evropska komisija unutar svojih službi analizira dostavljene odgovore i po potrebi, kroz novi krug dodatnih pitanja, traži pojašnjenja u cilju potpunosti ili jasnoće pojedinih odgovora, uz mogućnost postavljanja i novih pitanja. Pored informacija koje se dobiju kroz odgovore države Komisija dobiva informacije i putem drugih izvora kao što su stručne misije i procjene u kojima učestvuju stručnjaci zemalja članica EU prvenstveno radi provjere nivoa provođenja zakona, zatim kroz izvještaje nezavisnih stručnjaka, kroz konsultacije sa organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama.

Broj pitanja u Upitniku i vrijeme dostavljana odgovora na njih je različito od države do države. Kvalitetni odgovori se mogu dostaviti u vrlo kratkom roku ukoliko je:

- osigurana potrebna podrška kroz jedinstvenu političku volju sa proglašenjem da je to prioritet države broj jedan i da je neophodno njegovo kvalitetno izvršenje;

- izvršena adekvatna priprema u vezi za metodologijom pripreme odgovora (identifikovane institucije i formirane strukture unutar državne uprave za pripremu odgovora, definisana koordinacija i saradnja za pripremu jedinstvenih odgovora, pripremljena uputstva za davanje odgovora) kao i

Eldin H.

9


- izgrađeni kapaciteti administracije kroz upoznavanje, razumijevanje i analizu pitanja upitnika dostavljenim drugim državama uz pripremu vlastitih odgovora.

Evropska komisija je 9. decembra 2016. godine dostavila Upitnik Bosni i Hercegovini sa 3.242 pitanja. Priprema odgovora traje nešto više od godinu dana, što je znatno duže nego što je to trebalo drugim državama podnosiocima zahtjeva za članstvo. Tako je Hrvatska je u roku od 3 mjeseca odgovorila na dobivenih 4.560 pitanja, Makedonija u roku oko 4 mjeseci na 4.666 pitanja, Crna Gora u roku oko 4,5 mjeseca na 2.178 pitanja, Srbija u roku od oko 2 mjeseca na 2.483 pitanja i Albanija u roku oko 4 mjeseca na 2.280 pitanja. Nakon dostavljanja odgovora sve spomenute države su dobile i dodatna pitanja te se ovaj drugi krug pitanja može očekivati i za Bosnu i Hercegovinu. Odgovaranje na Upitnik direktno utječe na dinamiku i sadržaj narednog koraka procesa pristupanja Bosne i Hercegovine u EU, odnosno na mišljenje Evropske komisije o zahtjevu za članstvo u EU sa preporukama za stjecanje statusa kandidata i za otvaranje pregovora o pristupanju.

Ostaje da se vidi kada će Bosna i Hercegovina dostaviti odgovore na Upitnik, kao i da li će odgovori biti i kvalitetni i jedinstveni za cijelu državu. Također, ostaje da se vidi kako će reagovati Evropska komisija, ali i kakve će odluke EU donijeti na političkom nivou. Od svega toga zavisi da li će Bosna i Hercegovina moći dobiti status države kandidata u 2018. godini, kao ostvarenje vrlo ambicioznog roka, kao i kada će biti odobreno otvaranje pristupnih pregovora. Ukoliko se želi iskoristiti najavljeni plan EU za novo proširenje 2025. godine Bosna i Hercegovina treba da grabi krupnim koracima ka članstvu u EU, a ovi koraci će postati još veći nakon odluke o otvaranju pregovora. Jedno je sigurno, za te korake je, pored vlastitih napora Bosne i Hercegovine ( i na političkom i na tehničkom nivou), potrebna i pomoć EU ( također i na političkom i na tehničkom nivou). EU najavljuje objavljivanje Strategije za Zapadni Balkan u februaru 2018. i održavanje Samita Zapadnog Balkana i EU u maju 2018.




KnowledeFreedom

Accountability

10

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Decembar 2017



Naslovnica

Siromaštvo u Bosni i Hercegovini – osnovne činjeniceEdin Šabanović

Mjere za smanjenje siromaštva je potrebno bolje usmjeriti

Siromaštvo se u svijetu uglavnom mjeri pomoću apsolutnih ili relativnih indikatora. Ono se u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini statistički počelo mjeriti u 2001. godini kada je primijenjena metodologija apsolutnog siromaštva Svjetske banke. Tri godine kasnije uvedena je evropska metodologija relativnog siromaštva koja se koristi i danas. Siromaštvo se prema evropskoj metodologiji mjeri pomoću dohotka domaćinstava. Budući da se Anketa o prihodima i životnim uvjetima još uvijek ne provodi, u Bosni i Hercegovini se siromaštvo mjeri pomoću potrošnje domaćinstava koja se računa iz ankete o potrošnji domaćinstava. Ona je u Bosni i Hercegovini do sada provedena u 2004, 2007, 2011 i 2015. godini.Mjerenje siromaštva potrošnom metodom bazirano je na konceptu relativnog siromaštva, koji prag rizika od siromaštva definira prema ekvivalentu odrasle osobe i postavlja ga na 60% medijane ekvivalentne potrošnje. Veličina domaćinstva u ekvivalentu broja odraslih osoba se računa pomoću modificirane OECD skale . Stopa rizika od siromaštva je postotak domaćinstava ili osoba čija je ekvivalentna potrošnja ispod praga rizika od siromaštva.Iz tabele 1. vidi se zavisnost ovog praga o distribuciji podataka iz koje je izračunataPrisutan je tek blagi trend smanjenja siromaštva što govori o rezistentnosti ovog fenomena, odnosno o neučinkovitosti mjera za smanjenje siromaštva u posljednjoj deceniji. To potvrđuju i drugi indikatori siromaštva kao što su jaz siromaštva i indikatori nejednakosti. Jaz siromaštva daje mjeru intenziteta siromaštva i pokazuje koliko su, u prosjeku, izdaci za potrošnju siromašnih domaćinstava udaljeni od praga siromaštva. Jaz siromaštva se u BiH kretao oko 25% u posmatranom periodu , što samo potvrđuje da su mjere borbe protiv siromaštva loše targetirale siromašne (Šabanović, 2016). Kvintilni omjeri i Gini koeficijenti pokazuju rezistentnost siromaštva i visoku nejednakost u raspodjeli potrošnje. Dok su Gini koeficijenti bili ujednačeni i kretali se oko 0,31, kvintilni omjeri pokazuju da 20% najbogatijih, troše oko pet puta više od 20% najsiromašnijih stanovnika.

Edin Šabanović, rođen je u Stocu 1961. godine. Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru je diplomirao i magistrirao. Doktorsku disertaciju radi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Pomoćnik je direktora u Agenciji za statistiku BiH. Bavi se anketnom metodoloogijom, uzorkovanjem, statistikom životnog standarda i inferencijalnom statistikom u uslovima neodgovora i nedostajućih podataka.

Tabela 1. Vrijednosti praga siromaštva u BiH, 2004 – 2015. godina, KM po odrasloj osobi mjesečno

Indikator

Godina

2004. 2007. 2011. 2015.

Prag siromaštva (KM/odrasloj osobi mjesečno)

311,42 385,71 416,40 389,26

1Prema ovoj skali nosiocu domaćinstva se dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u domaćinstvu staroj 14 ili više godina dodjeljuje se koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3.

11

Detaljnije informacije o siromaštvu dobijaju se analizom statusa u siromaštvu specifičnih socio-ekonomskih subpopulacija. Domaćinstva sa pet ili više članova i jednočlana domaćinstva imala su najveće stope rizika od siromaštva u 2015. godini (20,2% i 18,5% respektivno). Unutar jednočlanih domaćinstava najsiromašnija su bila samačka domaćinstva gdje je osoba bila stara 65 godina ili više (21,9% u 2015). S druge strane, unutar najvećih domaćinstava, u najvećem riziku od siromaštva su bila domaćinstva bračnih parova s djecom i drugim srodnicima (23,1% i 24,5% u 2015. i 2011, respektivno), odnosno domaćinstva bračnih parova sa troje ili više djece (21,4% i 26,9% u 2007. i 2004. godini, respektivno). Kad se ispituje siromaštvo prema starosti stanovnika, vrijedno je pažnje analizirati sljedeće tri grupe stanovnika: ispod 18 godina, između 18 i 64 godine i 65 godina i više. U 2015. godini stanovništvo starosti 65 ili više godina imalo je najveću stopu rizika od siromaštva unutar ove tri starosne grupe: 20,0% u poređenju sa 18,5% za maloljetno stanovništvo i 15,6% za radno sposobno odraslo stanovništvo. Nizak nivo obrazovanja povećava rizik od siromaštva. Od ukupnog broja stanovnika BiH bez škole u 2015. godini, njih 21,9% je bilo siromašno, dok je skoro svaki četvrti stanovnik s osnovnom školom bio siromašan (23,0%). Rizik od siromaštva tek značajnije opada kod osoba sa završenom srednjom školom (13,8%), a najmanji je kod osoba s univerzitetskim obrazovanjem (5,2%). Iako posjedovanje posla u 2015. godini smanjuje vjerovatnoću pada u siromaštvo, to bezuvjetno ne garantuje da će zaposlena osoba ili njeno domaćinstvo izbjeći siromaštvo. Među zaposlenima starosti od 18 do 64 godine bilo je 11,8% siromašnih u poređenju sa 18,6% siromašnih među onima koji ne rade (nezaposleni i neaktivni) u toj istoj starosnoj grupi. Ako pak posmatramo siromašno stanovništvo starosti od 18 do 64 godine, vidimo da ih je 33,0% imalo posao u 2015. godini.U Bosni i Hercegovini je u periodu od 2004. do 2015. godine prisutan pad broja siromašnih stanovnika i blago smanjenje rizika od siromaštva. Jedan od uzroka smanjenja broja siromašnih bilo je i smanjenje broja stanovnika u BiH u tom periodu. Indeks jaza siromaštva i indikatori nejednakosti jasno ukazuju na prilično jaku rezistentnost siromaštva. To govori da su mjere za smanjenje siromaštva prilično neefikasne i pogrešno usmjerene (Šabanović, 2016).Ako imamo u vidu da se mjerenjem siromaštva potrošnom metodom ne postiže direktna uporedivost ovog fenomena s drugim evropskim državama i da su mjere bazirane na potrošnji značajno manje od onih izračunatih dohodnom metodom (Delalić, Kapetanović i Šabanović 2017; Šabanović 2017), može se zaključiti da je stvarna situacija mnogo lošija nego što indikatori pokazuju. U tom smislu, puna harmonizacija metodologije mjerenja siromaštva i nejednakosti u Bosni i Hercegovini sa EU standardima je conditio sine qua non ispravne politike borbe protiv siromaštva. Ona će se postići u skorijoj budućnosti kroz provođenje prve ankete o prihodima i životnima uvjetima u Bosni i Hercegovini u 2018. godini.

Grafik 1. Broj stanovnika BiH ispod praga siromaštva i stope rizika od siromaštva, 2004 – 2015. godina

2 Podaci popisa stanovništva za posmatrane periode nisu postojali u vrijeme provođenja anketa.3 V. Anketa o potrošnji domaćinstava u BiH – Finalni rezultati za 2004, 2007, 2011 i 2015, Agencija za statistiku BiH

12


Literatura

Delalić A., Somun-Kapetanović R., Šabanović E. 2017. Poverty and Inequality in Bosnia and Herzegovina: Income or Consumption Approach-Does It Matter?, International Conference on Official Statistics (ICOS2017), Sarajevo, March 30-31, 2017

Ravallion, M. 1988. Poverty Comparisons. Harwood Academic Publishers

Šabanović E.2016. Is the Targeting of Social Transfers in Bosnia and Herzegovina Getting

Better? Evidence from Household Budget Surveys, International Statistical

Conference in Croatia (ISCCRO’16), 05-06 May, 2016, Zagreb, Croatia

Šabanović E.2017. Basic Consumption and Income Based Indicators of Economic

Inequalities in Bosnia and Herzegovina: Evidence from Household Budget

Surveys, Expert meeting on measuring poverty and inequality, UNECE for

Europe, Conference of European Statisticians, Budva, Montenegro, 26-27

September 2017

Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina. 2004, 2007, 2011 i 2015, Anketa o potrošnji domaćinstava-Finalni rezultati

World Bank Document. Introduction to Poverty analysis. Handbook




KnowledeFreedom

Accountability

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Decembar 2017



PresR

Jačanje poljoprivredne konkurentnosti u Bosni i Hercegovini: Evaluacija uticaja projekta Razvoj tržišne poljoprivrede u Bosni i Hercegovini (FARMA), finansiranog of strane USAID-a i Sida-eAutori: Naida Čaršimamović Vukotić, Jasmina Mangafić, Yang Chen, Ye Zhang

Projekat razvoja tržišne poljoprivrede (FARMA), petoipogodišnja intervencija koja je počela u septembru 2009. godine, finansiran je od strane USAID-a i Švedske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj (Sida) u vrijednosti od $22,2 miliona s ciljem pružanja tehničke pomoći poljoprivrednicima u Bosni i Hercegovini (BiH) u ciljanim poljoprivrednim podsektorima (mljekarstvo, voće i povrće, te ljekovito i aromatično bilje i med) na temelju iskazanih potreba, a kako bi se poboljšala konkurentnost bh. poljoprivrednih proizvoda. FARMA je radila na širenju ekološki održive proizvodnje, prerade, domaće prodaje, izvoza, te proizvodnje proizvoda s dodanom vrijednošću. Evaluacija uticaja projekta FARMA odgovorila je na sljedeća istraživačka pitanja:

1. Koji su bili uticaji FARMA-e na prodaju i izvoz proizvođačkih organizacija (PO)? Da li su se uticaji razlikovali po podsektorima?

2. Kakav je uticaj FARMA-e imala na pristup finansiranju? Da li su se uticaji razlikovali po podsektorima?

3. Koje su karakteristike korisnika FARMA-e?

4. Kako su FARMA intervencije implementirane?

5. Koji su bili ključni izazovi implementacije i kako su se isti mogli adresirati?

6. Kakva je bila percepcija interesnih strana (dionika) o zajedničkom finansiranju FARMA-e od strane dva donatora?

Evaluacijske metode:

Procijenili smo uticaje FARMA intervencija i iskoristili te rezultate da odgovorimo na set istraživačkih pitanja. Odgovaranje na neka istraživačka pitanja bilo je zahtjevno iz razloga što su mnogi posmatrani ishodi korisnika mogli biti pod uticajem drugih faktora osim FARMA intervencija. Obzirom na to, naš tehnički pristup izolovao je efekte FARMA-e od ostalih potencijalnih uticajnih faktora. Formirali smo

Naida Čarsimamović Vukotić radi za IMPAQ International LLC kao šefica USAID-ovog Projekta podrške monitoringu i evaluaciji u Bosni i Hercegovini (MEASURE-BiH). Jasmina Mangafić je asistentica na ekonomskoj grupi predmeta na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Yang Chen je bila stručni saradnik u IMPAQ International LLC u momentu provođenja evaluacije, a trenutno radi u Capital One. Ye Zhang radi za IMPAQ International LLC i kao tehnički direktor projekta MEASURE-BiH.

13

grupe kako bismo procijenili kontra-činjenicu (eng. counterfactual), što je pristup koji najbolje odražava prednosti nasumičnog kontrolisanog ispitivanja (eng: randomized controlled trial – RCT) i time umanjili potencijalni problem pristranosti odabira u procjeni uticaja. Konkretnije, formirali smo uporednu grupu PO-ova koje su slične onim koje su bile korisnice FARME-e. Potom smo ocijenili uticaj FARMA-e kroz multivarijantnu regresionu analizu (eng. multivariate regression analysis) baziranu na dizajnu razlike-u-razlikama (eng: difference-in-differences – DID).

Upotpunili smo ovu kvantitativnu analizu kvalitativnom analizom i studijom implementacije. Studija implementacije je triangulirala kvalitativne podatke iz nekoliko izvora kako bi odgovorila na istraživačka pitanja broj 3, 4, 5 i 6. Studija implementacije nam je omogućila da protumačimo rezultate uticaja, te da opisno ispitamo koje FARMA intervencije su najvjerovatnije bile ključni pokretači razvojnog uticaja.

Evaluacijsko pitanje 1: Naša analiza uticaja nije našla statistički značajne efekte na cijeli uzorak, niti za podsektor voća i povrća, niti za podsektor ljekovitog i aromatičnog bilja. Utvrdili smo statistički značajne rezultate u podsektoru mljekarstva. FARMA je imala značajan pozitivan uticaj na prodaju unutar podsektora mljekarstva. Konkretno, procijenjeni efekat FARMA-e na prodaju mljekarskih PO-ova je 76 procenata, statistički značajno na nivou od 5%. Nismo pronašli nijedan značajan rezultat za varijable ishoda vezane za izvoz.

Evaluacijsko pitanje 2: Nismo utvrdili jasan trend u analizi podsektora, ni po pravcu ni po veličini uticaja. Iako smo pronašli značajne empirijske dokaze o pozitivnom učinku dugoročnih kredita i negativnom učinku kratkoročnih kredita relativno velikih razmjera, ove procjene su mjerene sa malom preciznošću i vjerovatno su slučajno uzrokovane. Također, ustanovili smo da korisnici FARMA-e nisu dovoljno koristili Program kreditnih garancija (DCA) te da je nivo svijesti korisnika o ovom instrumentu i dalje nizak.

Evaluacijsko pitanje 3: Utvrdili smo da je, generalno gledajući, FARMA primijenila pristup baziran na potražnji prilikom odabira vrste tehničke pomoći pružene korisnicima. Međutim, u pogledu odabira PO-ova korisinica FARMA-e, pristup je bio manje vođen potražnjom, s obzirom da je većina korisnika preuzeta iz prethodne intervencije USAID-a u BiH iz sektora poljoprivrede (LAMP). Nismo pronašli sveukupne kvalificirane dokaze da je FARMA povećala nivo dodane vrijednosti tri podsektora. Nismo našli ni dokaze da su aktivnosti u okviru FARMA-e povećale udio firmi u ženskom vlasništvu (koji je na niskih 17%). Sa druge strane, implementacijska baza podataka FARMA-e sugeriše da je tokom trajanja FARMA-e došlo do povećanja broja zaposlenih žena na puno i nepuno radno vrijeme, te sezonski zaposlenih žena (povećanje od 17%).

Evaluacijsko pitanje 4: Utvrdili smo da, sveukupno gledajući, korisnici imaju pozitivno iskustvo glede implementacije grantova, tehničke pomoći i obuke sprovedene u okviru FARMA-e, pri čemu mnogi prijavljuju povećanje proizvodnje i podrške post-proizvodnim aktivnostima. FARMA je također uspješno prenijela tehnička znanja na korisnike, te im pružila druge pogodnosti detaljno opisane u ovom izvještaju. Međutim, FARMA nije značajno poboljšala opće okruženje za PO-ove u smislu politika djelovanja vlada u BiH koje su relevantne za poljoprivredu.

Evaluacijsko pitanje 5: Prema mišljenju korisnika, glavni izazov bio je nedostatak sredstava za sprovođenje novih praksi. Drugi izazov koji su korisnici naveli je kompleksno političko okruženje u kojem je FARMA djelovala, te manjak političke volje za unapređenje strateškog planiranja u poljoprivrednom sektoru.

15


Evaluacijsko pitanje 6: Naša analiza sugeriše da je FARMA uspješno promovirala i omogućila zajednički donatorski pristup, uključujući zajednički dijalog o javnim politikama i prioritizaciju finansiranja, razmjenu informacija i koordinaciju. Ova karakteristika FARMA-e služi kao dobar primjer integracije i saradnje između partnera i zajedničkih aktivnosti donatora.

Preporuke:

Kao rezultat naše studije, nudimo sljedeće lekcije i prijedloge za buduće programe koji sadrže aktivnosti slične FARMA-i:

- Dizajn budućih intervencija za specifične podsektore treba biti informisan pravovremenom sveobuhvatnom procjenom cjelokupnog sektora poljoprivrede.

- Buduće intervencije nastaviti prilagođavati specifičnostima podsektora kojima pripadaju.

- U budućim intervencijama osigurati da su kriteriji za odabir korisnika intervencije sveobuhvatni i jasno dokumentovani.

- Osigurati da kriteriji za tehničku i finansijsku pomoć jasno prate očekivane rezultate i ciljane vrijednosti indikatora intervencije, te da su kriteriji i odluke o odabiru jasno priopćeni svim kandidatima.

- U budućem programiranju se agresivnije suočiti sa ograničenjima javne politike kroz dijalog na visokom nivou i povećanje podrške.

- Nastaviti sa intervencijama u javnoj politici u vezi sa zahtjevima EU o sigurnosti hrane.

- Pristup finansijskim intervencijama treba biti zasnovan na pažljivoj studiji koja uzima u obzir specifičnosti poljoprivrednog sektora.

- Prilikom dizajniranja budućih intervencija, ugraditi odgovarajuću evaluaciju uticaja u početnoj fazi programskog ciklusa.

- Osigurati sveobuhvatno i tačno prikupljanje podataka u okviru intervencije.

-Osigurati prijenos baze podataka jedne intervencije na sljedeću intervenciju u istom sektoru.

- Olakšati i podržati saradnju među različitim interesnim stranama intervencije u državi.

- Uspostaviti jasne komunikacijske protokole između intervencije i glavnih domaćih interesnih strana kako bi se izbjeglo preklapanje intervencija donatora i lokalne vlasti.

- Multi-donatorski pristup razvoju i finansiranju intervencija je poželjan.

pixabay

16

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Decembar 2017



Intervju

Put razvoja„Nikad u BiH, počevši od 1859. pa do danas, nije bilo zakonom zabranjeno formirati čak i seosku štedno-kreditnu zadrugu nego danas u samostalnoj, demokratskoj, višestranačkoj, tržišnoj, kapitalističkoj itd. BiH.“

U ovom broju razgovaramo sa prof. Vjekoslavom Domljanom, jednim od najznačajnijih ekonomista na prostoru bivše Jugoslavije. Profesore Domljan, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u toku 2017. godine osnovala Ekonomski savjet, a na čelo tog savjeta je imenovala Vas. Možete li nam reći, koji je mandat Savjeta? Koliko savjet ima moć da utječe na buduće odluke u Federaciji Bosne i Hercegovine?

Ekonomski savjet (ES) ima mandat da savjetuje Vladu Federacije Bosne i Hercegovine u vezi ekonomske politike; analizira predložene zakonske i podzakonske akte i njihov potencijalni učinak; Vladi Federacije Bosne i Hercegovine samoinicijativno upućuje prijedloge eventualnih mjera i aktivnosti iz sfere ekonomije, koje za cilj imaju održivi ekonomski rast i razvoj i realizaciju ciljeva utvrđenih Programom rada Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Reformskom agendom i Pismom namjere s MMF-om, ali ne ograničavajući se samo na ove ciljeve; kolektivno i individualno komunicira sa širom društvenom zajednicom, a vezano za reformske mjere.

Sastav i rad ES odražava stanje i kretanja u bh. društvu. Sve što se porađa, porađa se dugotrajno i teško. ES je formiran sredinom treće godine mandata Vlade, kad nije lako predlagati nešto što zbog izbornog ciklusa teško može biti prihvatljivo, posebice u poznatim uvjetima funkcioniranja Vlade i Parlamenta FBiH. No, s druge strane, bilo je dosta vremena da se dizajnira i promovira fiskalna devalvacija, koja je od temeljnog značaja za ubrzanje rasta ekonomije i smanjenje nejednakosti u društvu. Narednu, 2018. trebalo bi posvetiti dizajniranju fiskalne reforme i fiskalne devalvacije, reformi depozitno-kreditnog sistema te uvođenju politike produktivnosti, kako bi se to moglo implementirati u 2019., tj. prvoj godini mandata Vlade.

U proteklom periodu, u medijima je gotovo nezapaženo prošla vijest da Vlada Federacije BiH donijela tzv. Plavu knjigu. Koja je svrha i namjena ovog dokumenta? Kako Plava knjiga može poboljšati život građana Federacije Bosne i Hercegovine?

Plava knjiga je kolektivni rad članova ES te upravnih odbora poslodavaca FBiH i Vijeća inozemnih investitora BiH. Biće organizirana i javna prezentacija Plave knjige, zbog poštovanja javnosti koja ima pravo uvida i upita. No, ono što je ključno jest da su njen sadržaj i njene poruke prenesene Vladi.

Svrha dokumenta je da pokaže da (F)BiH mora poduzeti strukturne reforme da bi bila u stanju ispraviti unutarnje i vanjske neravnoteže, koje se ogledaju u visokoj nezaposlenosti, nedovoljnoj

Prof.dr. Vjekoslav Domljan se školovao u rodnom Mostaru i Beogradu, a stručno usavršavao u SAD-u i Japanu. Tokom bogate profesionalne karijere surađivao je s brojnim eminentnim financijskim institucijama u regiji i svijetu. Sudjelovao je u radu Svjetskog ekonomskog foruma (1999.) i Komisije UN-a za Europu (2001.). Bio je angažovan na izradi više strateških dokumenata u Bosni i Hercegovini. Autor je brojnih znanstvenih studija i publikacija iz područja ekonomije, međunarodnih odnosa i socijalnog nauka. Trenutno obavlja dužnost predsjenika Ekonomskog savjeta Vlade FBiH, kao i dekana Ekonomskog fakulteta na Univerziteta Sarajevska škola za nauku i tehnologiju( SSST)

17

proizvodnji, negativnoj stopi domaće štednje, niskim investicijama, visokim deficitima tekućeg računa i duboko negativnoj internacionalnoj neto investicijskoj poziciji BiH.

Bez strukturnih reformi nije moguće stvoriti osnovu za stopu rasta od 7 i više posto. Jednostavno kazano, (F)BiH nema motore rasta, a Plava knjiga je pokazala kako se oni mogu ugraditi.

Stanovništvo Bosne i Hercegovine posljednjih godina se smanjuje, što kroz negativan prirodni priraštaj što kroz tzv. ekonomske migracije, pa često od Vas čujemo da naši građani „glasaju nogama“, odnosno njihov odgovor na trenutnu političku i ekonomsku situaciju Bosni Hercegovini je odlazak iz naše zemlje. Kako ocjenjujete trenutno ekonomsko stanje u Bosni i Hercegovini je li jedini put iz siromaštva put u Evropu ili to može biti i Evropski put BiH?

Globalna recesija je jasno pokazala da (F)BiH nije u stanju reagirati na vanjske šokove, kao što nije bila ni bivša Jugoslavija u slučaju naftnih šokova. Obje su donijele programe reformi sa srednjoročnim zakašnjenjem. Za starije generacije to je sve poznato.

„Nogama glasaju“ oni koji su izgubili nadu da u (F)BiH može doći do plime koja će podići i njihov čamac. No, i tamo gdje idu raste nejednakost i slabi pozicija srednje klase, što će kao gastarbajteri osjetiti. Međutim, ima pravne sigurnosti i pravnog reda. Upravo ta nesigurnost i nered te bahatost vladajućih struktura (koja je išla dotle da je njihov pripadnik do jučer imao prednost u vožnji čak i kad njegova kuća gori ili kad je u vozilu hitne pomoći njegov član obitelji) tjeraju ljude odavde.

BiH ne mora biti članica EU, no mora biti zemlja visokog dohotka. Samo su Ukrajina i Bjelorusija od istočnoeuropskih zemalja te balkanske zemlje (osim Grčke) crne rupe Europe, tj. nisu zemlje visokog dohotka. Istočnoeuropske zemlje su uspjele za jednu generaciju postati zemlje visokog dohotka i zemlje kluba ‘bogatih zemalja’ (članica OECD) i uz to članice EU. Neke zemlje, npr. Južna Koreja, su uspjele (i bez ikakvih prirodnih resursa) postati i ekonomsko čudo za dvije generacije, nekim zemljama, npr. Finskoj, ‘pošlo za rukom’ da za tri generacije postanu od ruske žabokrečine najkonkurentnija zemlja svijeta.

A što je BiH uspjela za ovih 20-tak godina? Nemojte samo reći da je BiH ‘složena’, jer je od uvijek ‘složena’ – pogledajte što su drugi uspjeli napraviti s BiH za dvije decenije i to s nepismenim seljacima.

Činjenica je da političku i ekonomsku klimu na kraju kreiraju političari. Koliko su oni svjesni da čestim izazivanjem kriza, utječu i na lošu ekonomsku sliku, pa na kraju na i ekonomske migracije i odlazak iz naše zemlje?

Političari su racionalna bića. Znaju da im nijedan sistem ne bi nudio više no što im ovaj nudi. S druge strane dovoljno je, u društvu duboko ukorijenjenih konflikata, koji traju od 9. odnosno 14. stoljeća, tek mrvicu manipulacije etno-nacionalnim da se sačuva vlast.

No, pošten čovjek, koji u svom prvom susjedu ne vidi neprijatelja nego prvoga kome se u slučaju hitnosti može obratiti, ostaje ‘kratkih rukava’, a time i društvo bez temeljnog stupa.

Ako pošten i profesionalan rad nisu na cijeni, a nisu u moralno zapuštenom društvu, nego predmet sprdačine onih ‘koji su se snašli’, nema napretka. Dovoljno je samo vidjeti da nijedno tijelo u BiH nije Damir Balić

18

stavilo na dnevni red pitanje odlaska ljudi, što znači da političari pozdravljaju to kretanje. Odlaze oni koji nisu njihovi glasači, koji bi im mogli nauditi.

Ostaju oni vezani za budžet, pa se postavlja pitanje je li, što se tiče BiH, uopće trebalo rušiti Berlinski zid. Igre oko izbornog zakona pokazuju suštinu – njima izbori i ne trebaju, kako slučaj Mostara jasno pokazuje. Otud i inicijative da se izbori odgode do 2020. Svaka budžetska godina je blagoslov za budžetarijat, ali i prokletstvo za neaktivne, nezaposlene, za proletarijat i prekarijat.

Prema podacima EUROSTAT-a, Bosna i Hercegovina je po visini BDP na oko 30 % prosjeka Evropske unije, gdje smo u rangu sa Albanijom, dok su ostale zemlje iz regiona ( Srbija, Makedonija i dr.) bolje rangirane. Koliki rast nam je potreban da bismo stigli bar naše najbliže susjede?

Treba nam rast od 7 % do 2035. da bismo stigli na prag zemalja visokog dohotka. A nekad su nam govorili da ćemo biti ‘druga Švicarska’. No, prije ćemo postati ‘drugo Kosovo’ nego ‘druga Švicarska’.

Švicarska stvara preko 100 mlrd US$ dodane vrijednosti industrije, Slovačka 20 mrld, Kosovo 1 mlrd, a BiH 2 mrld. To govori koje su posljedice deindustrijalizacije BiH. I umjesto da se ide k trećoj i četvrtoj industrijskoj revoluciji, BiH tek krči zatekle tekovine druge industrijske revolucije.

Kako ubrzati ekonomski rast? Koja je „terapija“? Koliko se trebamo oslanjati na naša prirodna bogatstva ili bi se trebali okrenuti drugim izvorima rasta ( inovacije, turizam i sl). Kako treba da se ponaša javna uprava i da li je ona na visini zadatka?

U ekonomskoj teoriji jedno od abecednih pitanja je jesu li prirodni resursi blagoslov ili prokletstvo? U slučaju aktualne BiH, više su prokletstvo nego blagoslov.

Tko se u doba globalizacije oslanja na prirodne resurse i jeftinu radnu snagu, osuđen je na propadanje. Treba, što je naznačeno u Plavoj knjizi, prijeći s ekstenzivnog na intenzivan razvoj.

Bogatstvo zemlje nije u zemlji nego u glavama njenih ljudi. Ako ne znamo napraviti proizvod visokog tehnološkog sadržaja (osim antibiotika), ne možemo imati visoke plaće i visok standard. I obratno, samo dobro plaćeni uposlenici mogu praviti visoko sofisticirane proizvode.

Standard Afričke unije je izdvajati 1% BDP na istraživanja i razvoj, a EU 3%, koji se ostvaruju s 0,4 odnosno 2,0 %. U BiH ulaganja za istraživanja i razvoj iznose 0,15 % BDP. Ako nema ulaganja u istraživanja i razvoj, ako nema istraživača u privredi (koji se mogu na prste nabrojati), nema ni inovacija.

I na sve to treba dodati da BiH ima malo tržište i da mora izvoziti da bi osigurala ekonomiju obima kojom druge zemlje mogu ‘tući’ komparativnu prednost koju BiH ima. Treba dakle, naći globalne niše u koje se BiH može udjenuti. Treba ih tražiti u metalnom i drvnom sektoru, u turizmu, u sektoru izvjesnih poljoprivrednih proizvoda (sir i sl.). No, nitko se ne bavi mapiranjem lanaca vrijednosti, klastera i polova razvoja, pa je sve to pusta priča. Stoga su nam rezultati dobro poznati.

Koliko privredi otežava razvoj, kako vi često kažete, nepostojanje tržišta kapitala? I kako ocjenjujete postojeći bankarski sistem? Da li su potrebne reforme i ovom sektoru?

Stopa domaće štednje je negativna od 1995. Iznosi minus 1 do minus 5 posto BDP, ovisno od godine. No, ukupna agregatna (nacionalna) stopa štednje je pozitivna – oko 10% BDP.

Trebalo bi minimalno podvostručiti stopu ukupne štednje, tj. dići je na 20% BDP i imati investicije minimalno na trećini BDP – koliko imaju zemlje višeg srednjeg dohotka. Neke od tih zemalja, poput Kine imaju stopu štednje od 52% BDP i uspijevaju imati stopu rasta BDP od 9,6% za proteklih 38 godina.

19

BiH mora uvesti nove financijske institucije i financijske instrumente. Evo primjera koji to može pojasniti. Kad je izbila globalna recesija, Kengen (što će reći neka kenijska elektroprivreda HZHB, BH ili RS) je emitirao obveznice. Građani su mogli uložiti svoja sredstva u obveznice po 12% umjesto u banku po 5%, a Kengen je dobio novac po 12% umjesto u banci po 15%. I obveznice ‘otišle k’o halva’.

Nikad u BiH, počevši od 1859. pa do danas, nije bilo zakonom zabranjeno formirati čak i seosku štedno-kreditnu zadrugu nego danas u samostalnoj, demokratskoj, višestranačkoj, tržišnoj, kapitalističkoj itd. BiH.

Svi vidovi depozitno-kreditnih institucija su zabranjeni u BiH, što nije bila praksa ni komunističke BiH. I nitko da digne glas protiv takvog pravnog monopola i to u uvjetima negativne domaće stope štednje. I ta bijedna suma štednje građana od 5 mlrd KM, koja se tko zna koliko decenija taložila (treba se prisjetiti naglog skoka štednje kad je došlo do ukidanja njemačke KM i izvlačenja tih maraka iz madraca) i koja potječe i iz ino doznaka po raznim osnovama (uključujući i doznake rodbini) više govori o slabosti nego vrlini bankarskog sistema i sistema investicija. Što znači prosječno povećanje štednje građana od 200 mln KM godišnje ako budžetski deficiti iznose preko 200 mln KM i ako građani potroše barem 200 mln KM godišnje više no što su im dohoci. Otud negativna stopa štednje.

I na kraju, koliko nam je potreban Međunarodni monetarni fond i koje vaše mišljenje o korištenju sredstava MMF-a? Imamo li alternative?

Na web stranici MMF-a možete vidjeti tko ima posla s njime. Tu možete naći samo one zemlje u kojima su na vlasti političari, toliko neozbiljni da sami kažu „treba nam MMF jer ne znamo stati“, kao što i mali Perica ne zna stati s jedenjem/trošenjem banana.

Sve dok BiH bude imala političare, a ne i državnike, bit će potrebe za MMF-om. I ne samo to – bit će potrebe i za imperijalnom tvorevinom kakva je currency board.

Kad bi BiH imala državnike, mogla bi s currency boarda prijeći na sistem centralne banke i odmah imati čistih i slobodnih pet milijardi KM.

No, međunarodna zajednica (čitaj SAD) ne žele štampači stroj dati u ruke BiH političarima, koji nisu ni svjesni koliko im je ta zajednica prijatelj. Dovoljno je da puste spekulante s lanca da napadnu currency board, pa bi, ne onih 5, nego 11 mlrd, nestalo za 11 sekundi. Zemlja ne bi mogla izbjeći kaos, kao što ga je izbjegao Hong Kong koji je 1997. kad su ga napali spekulanti, imao tri puta veće devizne rezerve nego novca u opticaju. Postoji i iskustvo Argentine koje je jasno pokazalo kako neozbiljni političari mogu upropastiti i takvu igračku kakav je currency board.


20

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Decembar 2017



Evaluacija

Marijana Sumpor

Potreba za praktičnim znanjem o evaluaciji projekata, programa i javnih politika porasla je s ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Proces pristupanja Republike Hrvatske (RH) u Europsku uniju (EU) potaknuo je snažniji razvoj i primjenu evaluacijske prakse u sustavu javnog upravljanja. Zahtjevi za evaluacijom su prije svega usmjereni na programe i projekte koji su financijski podržani od EU, ali i međunarodnih razvojnih organizacija i financijskih institucija. Zanimljivo je pratiti postupni proces prijenosa znanja i evaluacijskog iskustva u nacionalni kontekst javnih politika koji nije izravno uvjetovan izvana, tj. vanjskim financiranjem. U nastavku je predstavljena Evaluacijska strategija za Europske strukturne instrumente koju provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU, 2012.); evaluacijski planovi vezani uz operativne programe (OP), te nacionalni propisi koji obuhvaćaju propise o evaluaciji.

Vlada Republike Hrvatske (VRH) usvojila je 2012. godine Evaluacijsku strategiju za europske strukturne instrumente1 . Ova Strategija izrađena je u pretpristupnom razdoblju u okviru pripreme prijelaza RH s Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) prema strukturnim instrumentima u drugoj polovici 2013. godine i dalje za programsko razdoblje od 2014. – 2020. godine. Temeljem usvojene Strategije, u tijelima zaduženim za upravljanje i provedbu operativnih programa za europske strukturne instrumente, imenovane su osobe zadužene za poslove evaluacije. Evaluacijsku strategiju provodi tijelo nadležno za koordinaciju europskih strukturnih instrumenata (Koordinacijsko tijelo, Uprava za strateško planiranje, MRRFEU) u suradnji s tijelima zaduženima za upravljanje i provedbu OP-ova (upravljačka tijela, UT). Opći cilj Strategije je unaprijediti djelotvornost, učinkovitost i održivost pomoći EU Republici Hrvatskoj, te uspostava jedinstvenog okvira za evaluacijske aktivnosti strukturnih fondova i kohezijskog fonda (SKF) i osiguranja dosljednosti evaluacija unutar tijela zaduženih za upravljanje fondovima, nakon pristupanja. Pojedinačni ciljevi Strategije su sljedeći:

• Cilj 1: Povećati kapacitet tijela RH za ugovaranje, vođenje i korištenje evaluacija intervencija financiranih iz SKF; Prioritet 1: Izgradnja evaluacijskog kapaciteta.

• Cilj 2: Osigurati sustavnu i dosljednu primjenu evaluacije kroz cjelokupnu provedbu SKF-a u RH; Prioritet 2: Evaluacija intervencija SKF.

Evaluacija u kontekstu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji

Dr. Marijana Sumpor ([email protected]) ima više od 20 godina radnog iskustva uključujući Ekonomski institut, Zagreb (od 2001), Ministarstvo financija RH (1995-1998) i BNP-Dresdner Bank (Croatia) (1998-2000). Doktorirala je 2005.g. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Područja interesa su: regionalna politika, strateško planiranje i evaluacija. Od X.2015.g. koordinira Hrvatsku mrežu evaluatora (HEM) i od X.2017.g. mrežu evaluatora Zapadnog Balkana (WBEN).

ZnanjeSloboda

Odgovornost

1 Dokument dostupan na: http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Izvje%C5%A1%C4%87a%20i%20evaluacije/Evaluacijska%20strategija%20za%20europske%20strukturne%20instrumente.pdf

• Cilj 3: Uključiti rezultate evaluacije u procese odlučivanja za provedbu SKF-a u RH. Prioritet 3: Uvođenje evaluacije u procese odlučivanja.

Vezano uz realizaciju cilja 1, prioritet 1 - izgradnja evaluacijskih kapaciteta ima više razina koje se međusobno jačaju. To uključuje individualnu razinu koja se sastoji od potrebnih vještina i kompetencija; organizacijsku razinu upravljačkih sustava i struktura; međuorganizacijsku razinu koja povezuje javna i privatna tijela putem mreža, postupaka i partnerstva; i društvenu razinu koja ugrađuje evaluaciju kao način promišljanja u javni sektor i civilno društvo uključujući profesionalne organizacije. Ono što je zajedničko svim ovim razinama su institucionalni čimbenici, propisi, zakoni, resursi, norme, itd. koji neophodno podupiru organizacijske strukture i mehanizme. Osim razine potražnje za evaluacijskim aktivnostima (institucije koje ugovaraju evaluacije), potrebno je razmotriti i razinu ponude evaluacijskih aktivnosti, kako bi se osiguralo da postoji ponuda domaćih evaluatora te da evaluatori imaju svoju profesionalnu organizaciju.

Vezano uz ostvarenje cilja 2 i prioriteta 2 - UT nadležna su za ugovaranje i vođenje evaluacijskih projekata za OP-ove i za predstavljanje rezultata pred nadzornim odborima za predmetne OP-ove. Hrvatska u programskom razdoblju 2014. – 2020.provodi četiri OP-a (Tabela 1.) i za svaki je pripremljen evaluacijski plan (tj. plan vrednovanja). Primjerice, UT za OPKK pripremilo je Evaluacijski plan 2014. – 2020.2 koji uključuje popis planiranih evaluacijskih studija kroz razdoblje provedbe OP-a.

Tabela 1. Raspodjela alokacije iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za Republiku Hrvatsku 2014. – 2020.Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Republika Hrvatska. (dostupno na http://www.strukturnifondovi.hr/esi-

fondovi-2014-2020)

Vezano uz proces ostvarivanja cilja 3, prioriteta 3 - može se primijetiti određen transfer znanja i praksi vezanih uz upravljanje i provedbu programa i projekata u okviru ESIF-a uključujući evaluaciju kao dio procesa upravljanja javnim politikama u nacionalni kontekst. Tijekom 2000.-tih i intenzivnog procesa pripreme institucionalnih struktura za pristupanje EU, posebno u okviru politike regionalnog razvoja, Ministarstvo zaduženo za regionalni razvoj krenulo je sa smjernicama

Europski strukturni i inves-ticijski fondovi (ESIF) Operativni program (OP) Upravljačko tijelo (UT) Alokacija (EUR)

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) Konkurentnost i kohezija

(OPKK)

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske

unije (MRRFEU)

4.321.499.588

Kohezijski fond 2.559.545.971

Europski socijalni fond (ESF)Učinkoviti ljudski potencijali

(OPLJP)

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

(MRMS)1.516.033.073

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)

Ruralni razvoj (OPRR)Ministarstvo poljoprivrede

(MP)

2.026.222.500

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)

Pomorstvo i ribarstvo (OPPR) 252.643.138

UKUPNO 10.675.944.270

pixabay

1Dokument je dostupan na sljedećoj poveznici: http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Za%20web/Plan%20vrednovanja%20OPKK.pdf

22


za pripremu lokalnih i regionalnih razvojnih dokumenata koje su uključivale i postupak evaluacije. Kasnije je uvedena i odredba o evaluaciji u Zakon o regionalnom razvoju RH (Narodne novine, broj 147/14). S prijedlogom Zakona o strateškom planiranju Republike Hrvatske kojeg je Vlada u jesen 2017. godine uputila Hrvatskom saboru, predlaže se sustav evaluacije kao sastavni dio upravljanja nacionalnim javnim politikama. Osim politike regionalnog razvoja, može se istaknuti dugogodišnja praksa evaluacije javnih politika, programa i projekata u područjima obrazovanja, znanosti i stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društvu.

Zaključno vrijedi istaknuti da je usporedo s provedbom Evaluacijske strategije uspostavljena Hrvatska evaluatorska mreža (HEM) koja djeluje kao neformalna platforma za komunikaciju, razmjenu iskustava i razvoj znanja u području evaluacije. Tijekom 2013. godine pokrenuta je inicijativa stvaranja nacionalne mreže evaluatora u Hrvatskoj koja je rezultirala okupljanjem više od 200 zainteresiranih stručnjaka iz akademske zajednice, predstavnika javnog sektora i privatnog sektora odnosno konzultanata koji su godinama aktivni u pripremi razvojnih projekata i strateških programa. Uspostavljena je baza evaluatorskih stručnjaka i pokrenut je trening program za evaluatore. HEM koordinira Ekonomski institut, Zagreb (EIZ, www.eizg.hr) i članica je Mreže evaluatorskih zajednica zapadnog Balkana (WBEN) . Osim toga, HEM (engl. Croatian evaluation network, CEN) upisan je u međunarodni registar volonterskih organizacija evaluatorskih stručnjaka (VOPE) kojeg vodi International Organisation for Cooperation in Evaluation (IOCE, www.ioce.net).

www.eval.org

http://www.elval.org

23

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Decembar 2017



Op-ed PresR

Revizija učinka - nova šansa za evaluatore u zemljama zapadnog Balkana Risto Ivanov

Tržište evaluacije/vrednovanja obuhvaćeno je revizijama, ekonomistima i konzultantima menadžmenta. Revizijski stručnjaci dobro su organizovani putem uspostavljenih međunarodnih standarda za finansijsku i organizacijsku reviziju, kao i reviziju učinka. Revizija učinka odnosi se na javni sektor i temelji se na pokazateljima 3E (ekonomičnost, efikasnost i efektivnost) koji se preklapaju s metodologijom evaluacije /vrednovanja. Potreba za revizijom učinka povećava se u zemljama zapadnog Balkana proporcionalno porastu javnih odjeljenja i dodijeljenim fondovima EU-a. Trenutno, Državni ured za reviziju uglavnom pokriva tržište revizije učinka, a praksa je da se koristi top-dawn perspektiva fokusirajući se uglavnom na osnovno pitanje: Da li se stvari rade na pravi način? Perspektiva bottpm-up usmjerena je na učinke aktivnosti na entitet i veću zajednicu, odgovarajući na osnovno pitanje: Da li se rade prave stvari?

Cilj ovog članka je prezentirati mogućnosti za evaluatore u ocjenjivanju učinaka vladinih politika, programa i projekata. Metodologija kratkog istraživanja koje je provedeno u septembru 2017. godine, usmjerena je na analizu postojećih praznina u reviziji učinka, identifikaciji polja koju evaluatori mogu obuhvatiti kao i prilikama za evaluatore da uvedu perspektivu procjene učinka odozdo prema gore.

Šta je revizija učinka?

Revizija učinka (izvedbe) je nezavisno i objektivno ispitivanje državnih preduzeća, sistema, programa ili organizacija, u odnosu na jedan ili više od tri aspekta ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti, s ciljem da dovede do poboljšanja.

Provedba načela tokom izvedbe projekta znači: Ekonomičnost, minimiziranje troškova resursa; Efikasnost, maksimalna eksploatacija iz raspoloživih resursa; i Efektivnost, ispunjavanje postavljenih ciljeva i postizanje željenih rezultata.

Risto Ivanov je doktor ekonomskih nauka, certificirani consultant u menadžmentu, i projektni menadžer sa preko 34 godine radnog iskustva, 9 godina u biznisu, 8 godina u politici i 17 godina u konsaltingu. Specijalizaran je u dizajniranju i upravljanju praktičnim alatima koji su usmjereni na poboljšanja u privatnom i javnom sektoru. Također je vanjski evaluator za Erasmus+, Programe prekogranične saradnje i drugih nacionalnih i međunarodnih projekata.

15

Revizija učinka - NOVA ŠANSA ZA EVALUATORE U ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA

Risto Ivanov

Tržište evaluacije/vrednovanja obuhvaćeno je revizijama, ekonomistima i konzultantima menadžmenta. Revizijski stručnjaci dobro su organizovani putem uspostavljenih međunarodnih standarda za finansijsku i organizacijsku reviziju, kao i reviziju učinka. Revizija učinka odnosi se na javni sektor i temelji se na pokazateljima 3E (ekonomičnost, efikasnost i efektivnost) koji se preklapaju s metodologijom evaluacije /vrednovanja. Potreba za revizijom učinka povećava se u zemljama zapadnog Balkana proporcionalno porastu javnih odjeljenja i dodijeljenim fondovima EU-a. Trenutno, Državni ured za reviziju uglavnom pokriva tržište revizije učinka, a praksa je da se koristi top-dawn perspektiva fokusirajući se uglavnom na osnovno pitanje: Da li se stvari rade na pravi način? Perspektiva bottpm-up usmjerena je na učinke aktivnosti na entitet i veću zajednicu, odgovarajući na osnovno pitanje: Da li se rade prave stvari?

Cilj ovog članka je prezentirati mogućnosti za evaluatore u ocjenjivanju učinaka vladinih politika, programa i projekata. Metodologija kratkog istraživanja koje je provedeno u septembru 2017. godine, usmjerena je na analizu postojećih praznina u reviziji učinka, identifikaciji polja koju evaluatori mogu obuhvatiti kao i prilikama za evaluatore da uvedu perspektivu procjene učinka odozdo prema gore.

Šta je revizija učinka?

Revizija učinka (izvedbe) je nezavisno i objektivno ispitivanje državnih preduzeća, sistema, programa ili organizacija, u odnosu na jedan ili više od tri aspekta ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti, s ciljem da dovede do poboljšanja.

Slika 1. Načelo revizije učinkovitosti - 3E (ekonomičnost, efikasnost i efektivnost)

Efektivnost

Postavljanje cilja

Uposleni resursi (Input)

Ekonomičnost Efikasnost

Učinak / utjecaj (Outcome)

Finalni proizvod / rezultat

(Output)

Radnje na potrošnji objekata

Slika 1. Načelo revizije učinkovitosti - 3E (ekonomičnost, efikasnost i efektivnost)

24

Tržišni sudionici i veličina

Tržišni sudionici na strani ponude uglavnom su angažovani od strane revizora, ekonomista, poslovnih savjetnika i državnih ureda za reviziju.

Revizori su najbolji organizirani segment čije je tržišno pozicioniranje uspostavljeno uz pomoć Međunarodnih standarda vrhovnih revizijskih institucija, ISSA 3000, koje održava INTOSAI - Međunarodna organizacija vrhovnih revizorskih institucija1.

Ekonomist je utvrdio pozicioniranja na tržištu prema licencama i potvrdama o ocjeni učinka (izvedbe). Menadžment konsultanti su razvili CMC2 (certificirani menadžment konsultant) i PMP3 (profesionalni menadžer projekta), gdje evaluacija predstavlja jednu od šest faza ciklusa upravljanja projektima.

Tržišna pozicija državnih revizorskih ureda u zemljama zapadnog Balkana je utvrđena Zakonom i uglavnom se bavi revizijom učinka politika, programa i projekata nacionalnih vlada.

Na strani potražnje za revizijom učinka i evaluacijom vidljivi su sljedeći segmenti u regionu zemalja zapadnog Balkana: nacionalne vlade (programi državnog budžeta); Programi i projekti međunarodnih donatora; Programi i fondovi EU; Krediti Svjetske banke; OCD (organizacije civilnog društva) koje su korisnici odobrenih projekata.

Kratko istraživanje koje je sprovedeno među državnim revizorskim uredima o veličini tržišta za tržište revizije učinka predstavljeno je u niže navedenoj tabeli.

U posljednje četiri godine ukupan broj izvještaja PA iznosi 342. Najveći broj izvještaja PA se primjenjuje u Hrvatskoj i Makedoniji. Uzimajući u obzir broj programa i projekata koji su koristili javne resurse, broj revizije učinka nije velik. U nekim zemljama je teško razlikovati finansijsku reviziju i reviziju učinka, tako da su ove ćelije tabele označene kao N/D (nije dostupno).Osim broja izvještaja PA, kratko istraživanje je bilo fokusirano i na principima koji su također ocjenjivani. U makedonskom slučaju, očigledno je da se veliki broj izvještaja odnosio samo na dva principa (ekonomičnost i efikasnost).

Mogu se izvući dva glavna zaključka u vezi sa PA: (1) – Državni revizorski uredi su više usredotočeni na finansijsku reviziju nego na reviziju učinka; i (2) u više od 80% analiziranih PA izvještaja u Makedoniji izvršena je procjena samo dva principa, ekonomičnost i efikasnost.

Propusti revizije učinka Identificirane praznine (propusti) su šanse da profesionalni evaluatori uđu na tržište radi procjene učinka:

1) Politika orijentisana prema građanima EU podrazumijeva procjenu počevši od građana (odozdo) do politike, programa, projekata (prema gore), odgovarajući na pitanje: Da li su urađene ispravne stvari? Međutim, evaluacija javnih politika, programa i projekata još uvijek je fokusirana na način na koji se troše i prate javni resursi, podrazumijevajući odgovore na dato pitanje: Da li se stvari rade na pravi način?

Pored toga, ocjena 3E se obično izbjegava ili se ne upoređuje sa pokazateljima bazne linije.

2016. 2015. 2014. 2013. Ukupno

Hrvatska 86 58 N/D N/D 144

Srbija 63 N/D N/D N/D 63

BiH 5 5 8 6 24

Makedonija 6 18 80 7 111

Ukupno 160 81 88 13 342

Makedonija 2016. 2015. 2014.

Ekonomičnost 5 18 75

Efikasnost 5 18 75

Efektivnost 1 3 5

Tabela 1. Broj revizija učinka (PA) koji se primjenjuje u pet zemalja ZB

Tabela 2. Principi implementirani u izvještajima PA - makedonski slučaj

1 www.issai.org 2 www.icmci.org 3 www.pmi.org

25


2) U većini institucija javnog sektora i nevladinih organizacija procjenu učinka obavljaju interni evaluatori bez vidljivih kapaciteta da istu implementiraju uz visoke standarde kvaliteta. Prema makedonskoj praksi, veću potražnju za procjenama vanjskih učinaka imaju međunarodni donatori.

3) Preporuke revizije učinka odnose se na zakonodavstvena i institucionalna poboljšanja, a ne na efekte subjekta revizije ili veće zajednice, proizlazeći iz dominantne perspektive (odozgo prema dole) u reviziju učinka. Ukratko govoreći, da su resursi odozgo, odnosno novčani resursi važniji od dna, odnosno građana.

4) U slučaju Makedonije, iznos državnog budžeta koji se troši za programe iznosi milijardu eura godišnje i još dodatnih 300 miliona eura od EU i međunarodnih donatora. Princip efikasnosti je više nego važan za 2 miliona građana, što znači odnos ostvarenih ciljeva u odnosu na željene ciljeve.

5) Postojeći PA ne uključuje tehnike kvalitativnog procjenjivanja. Povezan je sa principom učinkovitosti i zadovoljstva građana kroz primijenjenu politike, programa ili projekta. Kratko navodeći da dno, odnosno ljudi jesu važniji od gornjeg dijela, odnosno novčanih resursa.

6) Zajednica evaluatora nije dobro organizovana te nedostaje joj umrežavanje kako bi ušla na tržište za procjenu učinka u javnoj politici, programima i projektima.

Šanse za profesionalne evaluatore

Postojeće tržišne praznine mogu se prevazići boljom saradnjom između evaluatora u zemljama zapadnog Balkana. Perspektiva revizije performansi odozdo prema dolje jeste šansa da Evaluatorska mreža zemalja zapadnog Balkana osvoji tržišta za evaluaciju kroz saradnju na razvijanju zajedničkih osnovnih i komparativnih pokazatelja za 3E. Identificirane dobre prakse u evaluaciji učinka mogu biti mrežni potencijali za promociju relevantnosti Evaluatorske mreže zemalja zapadnog Balkana u cilju pružanja podrške nacionalnim VOPE (Volonterske organizacije za profesionalnu evaluaciju) za pozicioniranje tržišta.

WBEN (Mreža evaluatora zapadnog Balkana) i nacionalni VOPE mogli bi početi s promocijom značaja za evaluacijom efektivnosti vladine politike, programa i projekata, fokusirajući se na postignute rezultate koji poboljšavaju život građana. Vlade iz zemalja zapadnog Balkana moraju biti svjesne korisnosti procjene učinka u smislu primanja pouke o promjenama koje su se dogodile, u poređenju sa životnim standardima EU i poboljšanjem kvaliteta života građana.

Šanse za profesionalne evaluatore koji ulaze na ovo novo tržište povezane su sa tri vrste aktivnosti vlada:

• Spremnost uključivanja evaluacije učinka kao sistemskog rješenja u smislu ostvarivanja ciljeva strategije, što znači da je evaluacija dio svake usvojene politike, programa i / ili projekata. Time će se pokazati interesovanje za potrebe građana koje proistječe iz sprovođenja politike;

• Spremnost za dodjelu resursa eksternim profesionalnim evaluatorima koji će sprovoditi evaluaciju učinka. Preporučuje se učešće od 0,5 do 2% od ukupnog budžeta programa / projekata koji se dodjeljuje za procjenu učinka;

• Primanje pouka iz evaluacije učinka kao osnove za definisanje buduće politike u oblastima na koje se odnosi. To će biti korak ka poštivanju potreba građana i napretku njihovog životnog standarda.

Sprovođenjem gore navedenih preporuka otvorit će se nove perspektive za profesionalne evaluatore u zemljama zapadnog Balkana kao i korištenje velikog potencijala u doprinosu za postizanje uspješnih politika usmjerenih ka građanima.

Referentna literatura

1) Europski revizorski sud, Priručnik o reviziji učinka 2015.

2) Međunarodni standardi vrhovnih revizorskih institucija, ISSAI, koje izdaje Međunarodna organizacija vrhovnih revizorskih institucija, Smjernice za reviziju učinka INTOSAI: ISSAI 3000 – 3100

3) Pristup linkovima

Državni ured za reviziju - Republika Makedonija http://www.dzr.mk/DesktopDefault.aspx?tabindex=0&tabid=1

Državni ured za reviziju - Republika Hrvatska http://www.revizija.hr/en

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine http://www.revizija.gov.ba/default.aspx?template_id=79&langTag=bs-BA&pageIndex=1

Državna revizorska institucija - Republika Srbija http://www.dri.rs/home.4.html

26

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Decembar 2017



Nauka

Vizualizacija Teorije promjene - kako shvatiti uzroke i definicijeSteve Powell

Strelice u teorijama promjene, logički okviri i logički modeli bi trebalo da pokažu uzročne utjecaje. Međutim, često se (pogrešno) koriste da pokažu i definicije, npr. kada jedna varijabla sumira druge. Ovaj članak istražuje

problem i predlaže rješenje.

Logički okviri, logički modeli i teorije promjene (ovdje ćemo ih nazvati “Teorije promjene” iako postoje značajne razlike) vrlo često sadrže problem koji je prikazan na ovoj slici. Prema standardnim uputstvima (npr. USAID. (2010). Praćenje performansi i savjeti za evaluaciju-izgradnja okvira rezultata; vidi str. 8] strelice koje spajaju predmete treba da pokažu uzročni utjecaj, kao što su dvije strelice na lijevoj i desnoj strani primjerka iznad. Ali dvije strelice u sredini nisu uzročne: VA nije uzrokovana od strane VB ili VG.

(Pretpostavit ćemo da ovi pravougaonici svi predstavljaju binarne varijable, npr. Vakcinisane ili ne, umjesto broja ili procenta koji su vakcinisani - iako je problem u suštini isti, bez obzira da li su binarni, numerički ili bilo šta drugo.)

Ove dvije strelice pokazuju odnos definicije: varijabla VA određuje se po definiciji, a ne uzročnosti, da zavisi od varijable VB i VG.

Većina priručnika zabranjuje ovo kao besmislicu, jer veze poput ovih nisu zapravo uzročne. Razlog zbog kojeg često vidimo ovu vrstu konfiguracije je zato što je korisna besmislica. Na primjer, projekat je plaćen za VA, ne za VB ili VG. Varijable kao VA mogu rezimirati nekoliko mala dostignuća u nešto što je značajno kada uzmemo “perspektivu višeg nivoa”, na primjer perspektivu donatora. Ili možda imamo samo dokaze o rodno specifičnim vakcinacijama s jedne strane (VBp na VB, VGp do VG) i o učinku VA na VL s druge strane, tako da nismo sasvim opravdani u crtanju strelica direktno iz VBp i VGp direktno na VL.1

Steve Powell je doktorat znanosti stekao je na Sveučilištu Middlesex u Velikoj Britaniji a Diplomu is oblasti psihologije na Sveučilištu u München-u, živio je u Bosni i Hercegovini u preriodu od 1997-2017.g, veći dio toga perioda radi kao evaluator, s proMENTE organizacijom koja se bavi socijalnim istraživanjima, u Sarajevu i kao freelance konsultant. Posebno je zainteresiran za vizualizaciju Teorija promjene.

1 na primer, zato što mogu biti interakcije između VBp i VGp

Strelice na ovoj vrsti dijagrama treba da budu uzročne, ali dvije strelice u sredini dijagrama nisu.

27

Evo poboljšane verzije.

Poboljšana verzija

Ako se složimo sa konvencijom da isprekidane linije pokazuju veze definicija, ova nova verzija više nije besmislica, jer se te veze više ne tumače kao uzročne. Također, pokazuje da položaj na kraju definitivnih veza ne znači da je varijabla nerealna ni virtuelna; VA stvarno izaziva manju smrtnost. Pitanje “definicija ili uzrok?” nema veze sa samim varijablama već sa odnosima između njih.

Ako ima prostora na dijagramu, narativ unutar pravougaonika može glasiti:

VA: sva djeca u regionu su vakcinisana; Definisano kao VB & VG2; Nema indikatora

U dijagramu iznad također unosimo dodatnu konvenciju: tačkasta granica oko varijable pokazuje da nema svoje podatke. Ako želite da znate o VA, s obzirom na to da znate kako je to definisano na osnovu VA i VB, samo pogledajte podatke za VA i VB i kombinujete ih. Ili VB i VG imaju svoje podatke, ili VA, ali ne i oba. Zbog toga, ako imate “indikatore” za VG i VB, besmisleno je tražiti indikatore za VA. Insistiranje da svaka stavka u logičkom okviru mora imati svoje indikatore dovodi do besmislice u slučaju da uključuje varijable koje su definisane na osnovu drugih.

Isti principi mogu i treba da se poštuju ne samo u grafičkim već i u narativnim teorijama promjene, koji bi trebali navesti da je VA definisana kao VB i VG i da se ne navodi poseban indikator.

Moguće je i da ćemo mjeriti varijablu VA, ne VB i VG; u tom slučaju VG i VB su varijable koji nemaju svoje podatke i dobijaju tačkaste granice, ovako:

Alternativna poboljšana verzija: VA, ne VB ni VG, sadrže podatke.

Na kraju, još jedan primjer. Pretpostavimo da aktivnosti jednog projekta dovode do povećanja muzičke kreativnosti za djecu. Projekat se finansira u okviru programa koji ima za cilj povećanje opću kreativnosti djece. Pretpostavlja se da je muzička kreativnosti dio opće kreativnosti, koja je definisana kao prosjek kreativnosti u nekoliko različitih domena, od kojih je muzika jedna. Upravljanje projektom želi pokazati kako je direktan korist projekta (muzička kreativnost) pogodna i za širi fokus donatora, ovako:

2 i.e. logička “&” koja je istinita ako je jedino ako su VB i VG istinite

28


Doprinosi varijabli na višem nivou za koji je definisana varijabla

Opća kreativnost je prikazana kao (djelomično) definisana na osnovu muzičke kreativnosti, tako da se prikazuje tačkasta strelica. Neophodno je pokazati i druge faktore (s) kako bismo upotpunili definiciju. Prikazivanje samo doprinosa muzičke kreativnosti prema (definiciji) opće kreativnosti ne bi bilo zadovoljavajuće.

Vrlo često, takav projekat također pokušava da utječe i na druge ishode “višeg nivoa”, što bi moglo dovesti do veze koja je istovremeno uzročna i definiciona: jedna vrlo loša ideja. Umjesto toga, možemo pokazati vezu od muzičke kreativnosti do drugih dijelova definicije, ovako:

Doprinosi a još uzroci?

Ove konvencije - koristeći isprekidane linije za prikaz definicionih veza, a tačkaste granice za prikaz promjenljivih bez podataka, mogu se koristiti same za sebe i također kao dio jezika Theorymaker3 za vizualizaciju teorija promjena.

3 Theorymaker ima druge načine da riješi problem kao ovdje opisani, pogledajte pogol.net/public/slides.html#/defined

29

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Decembar 2017



RB Monitoring

Razvoj sistema praćenja ostvarivanja rezultataKorak 2: Dogovor o ishodima / krajnjim rezultatima za M&E

Rijad Kovač

Ova sekcija je posvećena diskusiji o monitoringu koji se zasniva na rezultatima, a kojeg su predstavili Ray Rist i Kusak u čuvenoj knjizi “Deset koraka ka sistemu monitoringa zasnovanog na rezultatima i evaluaciji: priručnik za razvojne praktičare” Jody Zall Kusek i Ray C. Rist.

U prethodnom broju predstavili smo sistem monitoringa zasnovanog na rezultatima i diskutovali smo o spremnosti sistema za uspostavljanje organizovanog i sistematskog monitoringa pri ostvarivanju rezultata. U ovom broju predstavljamo korak 2 u pogledu usaglašavanja krajnjih rezultata za monitoring i evaluaciju.

U ovom dijelu pretpostavlja se da je postavljanje ciljeva dio redovnog procesa donošenja odluka u vladi. Iako sve vlade govore o nekim ciljevima, oni ih ne kvantifikuju uvijek. A kvantifikovanje ciljeva je samo po sebi uspjeh. Često imamo situaciju u kojoj trebamo odabrati i usaglasiti se o krajnjim rezultatima (izvedenim iz ciljeva) za monitoring i evaluaciju. Ključno je poznavati kuda krenuti prije nego što učinimo prvi korak, međutim, nerazvijene zemlje često nemaju kapacitete da planiraju finansijska sredstva koja mogu biti namijenjena postizanju ciljeva, što čini veoma teškim ili nemogućim planiranje i definisanje ciljnih vrijednosti. Istovremeno, postavljanje ishoda / krajnjih rezultata da budu što eksplicitniji jeste od presudnog značaja, jer bez saznanja šta želimo postići ne možemo napredovati niti možemo postaviti indikatore koji će mjeriti napredak ka uspjehu.

Korak 2: Dogovor o ishodima / krajnjim rezultatima sistema M&E

Bez ishoda, za koje je potreban monitoring, ne možemo napraviti sistem monitoringa i pitanje je odakle takvi ishodi potječu? Oni prvenstveno trebaju potjecati iz razvojnih strategija zemlje ili organizacije ili strateškog plana ministarstva. Primjeri

u regionu mogu uključivati ciljeve iz Programa ekonomskih reformi ili, u Bosni, mogu uključivati Reformsku agendu ili sektorske strategije. Ti ciljevi bi trebali da budu na određenom nivou povezani sa međunarodnim pitanjima razvoja, kao što su Ciljevi održivog razvoja, Evropa 2020. ili Strategija za jugoistočnu Evropu 2020. ili Plan pridruživanja EU. Priznavanje ishoda / outcome ponekad može doći iz političkih obećanja i mandatnih vladinih planova. Važno je napomenuti da su ishodi / outcome dugoročniji rezultati, dok se ciljevi obično postavljaju na vrlo dug period a outputi na kraći period.

23

poznavati kuda krenuti prije nego što učinimo prvi korak, međutim, nerazvijene zemlje često nemaju kapacitete da planiraju finansijska sredstva koja mogu biti namijenjena postizanju ciljeva, što čini veoma teškim ili nemogućim planiranje i definisanje ciljnih vrijednosti. Istovremeno, postavljanje ishoda / krajnjih rezultata da budu što eksplicitniji jeste od presudnog značaja, jer bez saznanja šta želimo postići ne možemo napredovati niti možemo postaviti indikatore koji će mjeriti napredak ka uspjehu.

Korak 2: Dogovor o ishodima / krajnjim rezultatima sistema M&E

Bez ishoda, za koje je potreban monitoring, ne možemo napraviti sistem monitoringa i pitanje je odakle takvi ishodi potječu? Oni prvenstveno trebaju potjecati iz razvojnih strategija zemlje ili organizacije ili strateškog plana ministarstva. Primjeri u regionu mogu uključivati ciljeve iz Programa ekonomskih reformi ili, u Bosni, mogu uključivati Reformsku agendu ili sektorske strategije.

Ti ciljevi bi trebali da budu na određenom nivou povezani sa međunarodnim pitanjima razvoja, kao što su Ciljevi održivog razvoja, Evropa 2020. ili Strategija za jugoistočnu Evropu 2020. ili Plan pridruživanja EU. Priznavanje ishoda / outcome ponekad može doći iz političkih obećanja i mandatnih vladinih planova. Važno je napomenuti da su ishodi / outcome dugoročniji rezultati, dok se ciljevi obično postavljaju na vrlo dug period a outputi na kraći period. Ranije smo pomenuli da nedostatak finansijskog planiranja može nametnuti teškoće u postavljanju ciljeva. Pored ovog nedostatka političke volje, nedostatka planskih i analitičkih kapaciteta, slaba centralna agencija također može spriječiti državu, ministarstvo ili organizaciju da odredi prioritete i ishode / outcome. U takvom slučaju donator ili pomoć EU-a može biti od presudnog značaja.

Veoma je važno da se postavljanje ciljeva vrši u participativnom i konsultativnom procesu koji uključuje zainteresirane strane. Da bismo to uradili, prvo moramo da identificiramo konkretne predstavnike zainteresiranih strana i njihove glavne probleme. Nakon toga, moramo biti u stanju da prevedemo probleme u Izjave o mogućim poboljšanjima rezultata. Formulisanje problema kao pozitivnih ishoda / outcome sasvim se razlikuje od jednostavnog ponavljanja problema. Izjava koja je orijentirana na ishode / outcome omogućava identifikaciju puta i destinacije. Na primjer, "Mi želimo poboljšano zdravlje za dojenčad i djecu", a ne "Mi želimo da se manje

Selektovanje realističnih

targeta/ciljeva

51

Spremnost sistema

3

Izbor ključnih indikatora za

monitoring krajnjihrezultata

7

Korištenje evaluacijskih

rezultata

9

Korištenje nalaza

2

Dogovor o kr. rezultatima za M&E

4

Prikupljanje bazne linije podataka

6

Monitoring rezultata

8

Izvještavanje o nalazima

Održavanje M&E sistema unutar

organizacije

102

Eldin H.

30


Ranije smo pomenuli da nedostatak finansijskog planiranja može nametnuti teškoće u postavljanju ciljeva. Pored ovog nedostatka političke volje, nedostatka planskih i analitičkih kapaciteta, slaba centralna agencija također može spriječiti državu, ministarstvo ili organizaciju da odredi prioritete i ishode / outcome. U takvom slučaju donator ili pomoć EU-a može biti od presudnog značaja.

Veoma je važno da se postavljanje ciljeva vrši u participativnom i konsultativnom procesu koji uključuje zainteresirane strane. Da bismo to uradili, prvo moramo da identificiramo konkretne predstavnike zainteresiranih strana i njihove glavne probleme. Nakon toga, moramo biti u stanju da prevedemo probleme u Izjave o mogućim poboljšanjima rezultata. Formulisanje problema kao pozitivnih ishoda / outcome sasvim se razlikuje od jednostavnog ponavljanja problema. Izjava koja je orijentirana na ishode / outcome omogućava identifikaciju puta i destinacije. Na primjer, “Mi želimo poboljšano zdravlje za dojenčad i djecu”, a ne “Mi želimo da se manje dojenčadi i djece razboli.” Drugi primjer ishoda / outcome može biti “povećati procenat zaposlenih ljudi.” Da bi se znalo da li je taj ishod / outcome ostvaren, cilj treba da bude razdvojen (dezagregiran), drugim riječima, moramo definisati “povećano zapošljavanje” u smislu ciljne grupe, sektora, procentualnih promjena i vremenskog okvira. Na primjer, dezagregirani ishod / outcome može biti “povećati zaposlenost mladih u ruralnom sektoru za 20 posto u naredne četiri godine.” Pojednostavljenje i destilovanje ishoda / outcome u ovom trenutku također eliminiše komplikacije u kasnijem periodu kada budemo počeli graditi sistem indikatora, bazne linije i ciljeva kojim se vrši nadgledanje i evaluacija. Indikatore za mjerenje rezultata možemo postaviti dezagregiranjem ishoda /outcoma u potkomponente. Na kraju, ako ne postoje nikakvi vladini ili organizacioni prioriteti a postoji volja da se razvije sistem monitoringa zasnovan na rezultatima, moramo definisati prioritete i rezultate kroz participativni proces sa glavnim zainteresiranim stranama.

Ishod / krajnji rezultat / outcome: pogodnosti koje se ostvaruju projektom, programom ili politikom (ishod podrazumijeva promjene u ponašanju ili organizaciji i ne može se kupiti) (Put ka rezultatima)




KnowledeFreedom

Accountability

31

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Decembar 2017



Copyright © eVal časopisSva prava pridržana 2017

eVal 02. besplatni primjerak

Preuzimanja

Atlas održivih razvojnih ciljeva 2017.

Atlas održivih razvojnih ciljeva 2017. koristi karte, grafikone i analize u cilju ilustrovanja trendova, izazova i pitanja mjerenja vezanih za svaki od 17 ciljeva održivog razvoja. Atlas se prvenstveno oslanja na svjetske pokazatelje razvoja (World Development Indicators - WDI) – te prikupljanju Svjetske banke međunarodno usporedive statistike o globalnom razvoju i kvaliteti življenja.

S obzirom na širinu i opseg SDG-a, urednici su selektivni uz isticanje pitanja koja stručnjaci u Globalnoj praksi Svjetske banke i Područjima horizontalnih rješenja smatraju veoma važnim. Ipak, Atlas ima za cilj odražavati širinu ciljeva, prezentirati nacionalne i regionalne trendove, kao i snimke napretka prema sedamnaest UN-ovih ciljeva održivog razvitka: siromaštvo, glad, zdravlje, obrazovanje, spol, voda, energija, radna mjesta, infrastruktura, nejednakosti, gradovi, potrošnja, klima, okeani, okoliš, mir, institucije i partnerstva. Između 1990. i 2013. godine, gotovo milijardu ljudi je izraslo iz krajnjeg siromaštva. Eliminacija siromaštva je sada realna perspektiva, iako će to zahtijevati i kontinuirani rast i smanjenje nejednakosti. Čak i tada, rodne nejednakosti će i dalje zadržavati ljudski potencijal.

U mnogim zemljama, najsiromašniji dobivaju manji dio socijalnih naknada u odnosu na najbogatije. Beneficije (koristi) i socijalno osiguranje, prema kvintilu prihoda, najnovija godina dostupna u periodu 2010 - 2014. (%)

Najsiromašniji kvintil Srednja tri kvintila Najbogatiji kvintil

pixabay

32

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Decembar 2017



Evaluation

Proces evaluacije projekta u okviru programa IPA CBC na zapadnom BalkanuVenera Gudachi

Proces evaluacije svakog programa obavlja se u skladu sa evaluacijskim smjernicama PRAG i IPA , tako da se primjenjuju slični pristupi kada se

vrši procjena projekta. Ovaj dio evaluacije je veoma važan pošto on pruža suštinski direktni rezultat uticaja projekta i vrijednosti, čime se olakšava

odluka o pružanju podrške projektu. Pošto je čitav proces međusobno povezan, rezultati nekih evaluacija provedenih na projektnim ugovorima

istraženi su kako bi se izvršilo upoređivanje nalaza sa ciljevima projekta u nadi da ćemo izvući neke zaključke.

Praksa procjene projekta u programima IPA CBC:

Nacrt smjernica Komisije za period 2014-2018 naglašava da svaka vrsta evaluacije ima svoje prednosti i slabosti te da treba da bude prilagođena konkretnom pitanju na koje treba dati odgovor. Kad god je to moguće, evaluaciju treba posmatrati iz različitih uglova. Evaluacije mogu pružiti kvantifikovane dokaze, procjenu, utjecaj ili tematsku evaluaciju analizirajući paralelne aspekte projekta: inovacije, ICT, razvoj malih i srednjih preduzeća, horizontalni principi, uticaj na životnu sredinu, jednake mogućnosti i dr.

Procjena projekta u programima IPA CBC obuhvata tri faze procjene, kako je prikazano u sljedećem grafikonu.

Performanse evaluacije podržane su nizom uslova uključujući mreže za tehničku procjenu, kriterijume selekcije i metodologiju procjene koristeći logičku konzistentnost cilj-aktivnost-rezultat. Važno je sagledati da li su predviđene aktivnosti realne, dobro definisane i opravdane i da li su indikatori izloženosti kvantifikovani i relevantni. Također se procenjuje i aspekt razvoja životne sredine, kao i aspekti društvenog i ekonomskog razvoja. Također se vrši i procjena podobnost troškova, poređenja troškova korisnika sa tržišnim stopama, kao i procjena troškova za nepodobnost i aritmetičke greške. Procjena kvaliteta zasniva se na sistemu bodovanja. Svaka grupa kriterijuma obično se ocjenjuje na osnovu nekoliko kategorija procjene, kao što je prikazano u sljedećem grafikonu.

26

Izvor: Proces evaluacije prema PRAG-u i smjernicama IPA programa Performanse evaluacije podržane su nizom uslova uključujudi mreže za tehničku procjenu, kriterijume selekcije i metodologiju procjene koristedi logičku konzistentnost cilj-aktivnost-rezultat. Važno je sagledati da li su predviđene aktivnosti realne, dobro definisane i opravdane i da li su indikatori izloženosti kvantifikovani i relevantni. Također se procenjuje i aspekt razvoja životne sredine, kao i aspekti društvenog i ekonomskog razvoja. Također se vrši i procjena podobnost troškova, poređenja troškova korisnika sa tržišnim stopama, kao i procjena troškova za nepodobnost i aritmetičke greške. Procjena kvaliteta zasniva se na sistemu bodovanja. Svaka grupa kriterijuma obično se ocjenjuje na osnovu nekoliko kategorija procjene, kao što je prikazano u sljededem grafikonu.

Otvaranje i administrativni pregled

Evaluacija koncepta i potpuni prijavni obrazac

Provjera podobnosti

Proces evaluacije prijedloga projekata u okviru programa IPA CBC

Izvor: Proces evaluacije prema PRAG-u i smjernicama IPA programa

Venera Gudachi

Doktorski kandidat na studiju Management informacionih tehnologija Evropskog Centra za Mir i Razvoj Ujedinjenih Naroda u Beogradu. Više od deset godina profesionalnog iskustva u upravljanju različitim razvojnim projektima/programima s različitim međunarodnim multilateralnim i bilateralnim organizacijama. Specijalizirana je u razvoju projekata, monitoring i evaluaciji sa posebnim fokusom na evaluaciju projektnih prijedloga u skolopu IPA Prekogranične saradnje i Transnacionalnih Programa Saradnje. Profesionalno uključena u provedbu kvalitativnih analiza, procesa strateškog planiranja i usluga jačanja kapaciteta lokalnoj zajednici. Tečno govori makedonski, albanski, engleski i španski.

33

Posljednji procesi evaluacije obuhvataju provjeru kompatibilnosti sa Strateškom procjenom utjecaja na životnu sredinu u okviru Programa saradnje kako bi se izbjegli potencijalni projekti koji mogu štetno utjecati na komponente životne sredine prema Direktivi 2001/42 / EC.

Proces kvalitetne i tehničke procjene predstavlja veoma važan dio evaluacije projekta jer osigurava da projekat bude relevantan za prioritete i mjere specifičnog programa te da li se pravilno uklapa u političko, geografsko, socio-ekonomsko i kulturno okruženje. Ovo je najupečatljiviji i najdirektniji dio koji se odnosi na procjenu održivosti i izvodljivosti projekta, njegovu profitabilnost, ne samo u monetarnom smislu, već i u pogledu korištenih sredstava naspram dobijenih rezultata. Prema Izvještaju I- Evaluacija ugovora o dodjeli

granta od strane EIDHR-a, IPA projekti su relevantni za ciljeve programa, što je rezultiralo u umjerenoj efikasnosti i pokazalo pozitivnu saradnju među zajednicama. Održivost je pokazala bolje rezultate u infrastrukturnim projektima, dok utjecaj na ekonomski rast nema velikog značaja. Vidljiva je saradnja, razmjena znanja i umrežavanje među partnerima. Pored toga, nalazi IBF International Consulting-a pokazali su slične rezultate o relevantnosti projekta, odnosno efikasnosti na zadovoljavajućem nivou na ukupnim tehničkim i kadrovskim kapacitetima. Rezultati koji se odnose na održivost projekta i utjecaj veoma su slični prvoj evaluaciji. Osim toga, na osnovu nalaza Izvještaja o evaluaciji utjecaja Republike Bugarske, programi CBC-a su u socio-kulturnim aspektima ishodovali pozitivno, i umjereno u socio-ekonomskom aspektu. Glavni doprinos je ostvaren u uspostavljanju i održavanju dugoročnih partnerstava.

Na osnovu evaluacije projekata u okviru programa IPA CBC, primenjeni su pristupi na osnovu potražnje (“demand-driven approach”) i pristup odozdo prema gore (“bottom-up approach”), sa posebnim fokusom na saradnji između zemalja. Dobijeni rezultati doprinjeli su povećanju faktora rasta, poboljšanju konkurentnosti preduzeća, poboljšanju alata za bolju zaštitu životne sredine i sprečavanju rizika, ali bez značajnog doprinosa na aspekt ekonomske i socijalne integracije. Glavni efekti CBC-a ne mogu se mjeriti budući da postavljeni indikatori ne omogućavaju kvantitativnu procjenu. Ono što se cijeni jeste koherentnost projekta sa različitim lokalnim / nacionalnim / EU strategijama. Pristup zajedničkog učenja i razmjena najboljih praksi i modela među partnerima jeste jedno od najjačih sredstava CBC-a.

Preporuke:

Jedna od preporuka za donosioce politika u kontekstu programa IPA CBC biće uključivanje nekih alata za procjenu u cilju promocije projekata koji generišu relevantna strateška trajna poboljšanja, poduzimanje konkretnih radnji koje doprinose većim inicijativama i strategijama, stavljanje posebnog naglaska na pristup usmjeren prema rezultatima i konvergencija ka programima regionalne 27

Izvor: na osnovu evaluacijskih mreža nekoliko programa IPA CBC Posljednji procesi evaluacije obuhvataju provjeru kompatibilnosti sa Strateškom procjenom utjecaja na životnu sredinu u okviru Programa saradnje kako bi se izbjegli potencijalni projekti koji mogu štetno utjecati na komponente životne sredine prema Direktivi 2001/42 / EC. Rezultati procesa procjene projekta: Proces kvalitetne i tehničke procjene predstavlja veoma važan dio evaluacije projekta jer osigurava da projekat bude relevantan za prioritete i mjere specifičnog programa te da li se pravilno uklapa u političko, geografsko, socio-ekonomsko i kulturno okruženje. Ovo je najupečatljiviji i najdirektniji dio koji se odnosi na procjenu održivosti i izvodljivosti projekta, njegovu profitabilnost, ne samo u monetarnom smislu, već i u pogledu korištenih sredstava naspram dobijenih rezultata. Prema Izvještaju I- Evaluacija ugovora o dodjeli granta od strane EIDHR-a, IPA projekti su relevantni za ciljeve programa, što je rezultiralo u umjerenoj efikasnosti i pokazalo pozitivnu saradnju među zajednicama. Održivost je pokazala bolje rezultate u infrastrukturnim projektima, dok utjecaj na ekonomski rast nema velikog značaja. Vidljiva je saradnja, razmjena znanja i umrežavanje među partnerima. Pored toga, nalazi IBF International Consulting-a pokazali su slične rezultate o relevantnosti projekta, odnosno efikasnosti na zadovoljavajućem nivou na ukupnim tehničkim i kadrovskim kapacitetima. Rezultati koji se odnose na održivost projekta i utjecaj veoma su slični prvoj evaluaciji. Osim toga, na osnovu nalaza Izvještaja o evaluaciji utjecaja Republike Bugarske, programi CBC-a su u socio-kulturnim aspektima ishodovali pozitivno, i umjereno u socio-ekonomskom aspektu. Glavni doprinos je ostvaren u uspostavljanju i održavanju dugoročnih partnerstava. Zaključci: Na osnovu evaluacije projekata u okviru programa IPA CBC, primenjeni su pristupi na osnovu potražnje ("demand-driven approach") i pristup odozdo prema gore ("bottom-up approach"), sa

KATEGORIJE EVALUACIJE

Relevantnost

Uticaj i održivost

Komplementarnost

Koherentnost

Dodana vrijednost EU

Efikasnost

Efikasnost

Konzistencija

Izvor: na osnovu evaluacijskih mreža nekoliko programa IPA CBC

34


konkurentnosti i zapošljavanja. U tom pogledu, preporuke za relevantne korisnike i projektne partnere bile bi da se više usmjere na projektne aktivnosti koje promovišu aktivnosti sekvenciranja i korištenje već postojećih izvora, sa posebnom pažnjom na inovacije, uključivanje ICT-a i platforme za ljudski razvoj koje su stalno u skladu sa lokalnim / regionalnim / nacionalnim / EU strategijama.

Literatura:

1. AETS (2017) “Evaluacija finalnog izvještaja IPA programa prekogranične saradnje 2007-2013 Ugovor N ° 2015/366156/1 FWC COM 2011 - Lot 1 - Studije i tehnička pomoć u svim sektorima EuropeAid / 129783 / C / SER / Multi, finansiran od strane EU

2. Bolji propisi http://ec.europa.eu/smart-regulation/guidelines/tool_36_en.htm (preuzeto 21.08.2013)

3. Bulgarian Consultancy Organization Ltd. (2016) / Bugarska konsultantska organizacija doo (2016) “Izveštaj o procjeni utjecaja” IPA prekograničnih programa 2007-2013

4. Evropska komisija IPA II 2014-2020 “Procjena i mapiranje rizika od katastrofa u više zemalja”

5. Evropski fond za regionalni razvoj i Kohezioni fond “Koncepti i ideje - Monitoring i evaluacija u praksi evropske kohezione politike 2014”

6. IBF International Consulting (2014) “Izvještaj I- Evaluacija ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (grantova) implementiranih i finansiranih od strane IPA i EIDHR “

7. INTERACT, Priručnik za evaluaciju i odabir projekata 2007-2013

8. INTERREG BALKAN-MEDITERRANEAN PROGRAMME “ Priručnik za implementaciju projekta”, i “ Kriterijumi za izbor projekta “ 2014-2020

9. INTERREG-IPA CBC PROGRAMMES MANUAL, Aneks 4.2 - Pravila rada Radne grupe za procjenu, 2016

10. Evaluacijska strategija za Evropske strukturne fondove”

11. Učešće (2017) “Evaluacija Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II)”

35

Sadržaj

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Decembar 2017






KnowledeFreedom

Accountability

put - elval.org · ekonomija zemlje okruženja pet do šest puta više podržavaju poljoprivredu i...

Documents