Psihosocijalni čimbenici na radu u školi

doc.dr.sc. Bojana Knežević, dr.med. Spec. medicine rada i sporta

Prof.dr.sc. Jadranka Mustajbegović, dr.med. spec. medicine rada

Psihofiziološki i psihosocijalni napori u školi

• uključuju – raspored rada – smjenski rad i prekovremeni rad – organizaciju rada – rad u timu – rad s djecom – prepade, agresivnost i nasilje.

Akutno stresno stanje

• koje se nerijetko razvija nakon nesretnog slučaja ili nasilja koje se dogodilo na radnom mjestu sukladno: →Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju

(NN 15/18) →Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 120/16) i → Zakonu o zaštiti na radu (94/18) predstavlja

→OZLJEDU NA RADU

Stres na radu Nasilje

Mobing

STRES, NASILJE, MOBING

Stres na radu • Stres koji ima svoj izvor u sadržaju rada,

organizaciji rada i radnom okolišu. • Značajna neravnoteža između zahtjeva na poslu i

sposobnosti i mogućnosti da im se udovolji (Mc Grath, 1970.) • Razinu stresa podižu povećani zahtjevi uz nisku

razinu odlučivanja (Karasek, 1979.)

Stres na radu • Izvor u

– sadržaju rada – organizaciji rada i – radnom okolišu.

Izvor: HZZZSR (Mc Grath, 1970.)

Akutni i kronični stres • Ako između stresnih podražaja ne postoji potrebno razdoblje

oporavka, već se stresni događaji nižu jedan za drugim, pojavljuje se kronični stres koji može dovesti i do ozbiljnih zdravstvenih posljedica za organizam.

Stres na radu • povećani zahtjevi uz nisku razinu odlučivanja

(Karasek, 1979.)

Stres na radu može uzrokovati

• Psihološke reakcije – Tjeskobu – Smanjenu koncentraciju – Nezadovoljstvo – Anksioznost – Depresiju – ... – Sindrom izgaranja (engl. Burnout syndrome)

• Ponašajne promjene – Ovisnosti (alkohol, pušenje...) – Poremećenu međuljudsku komunikaciju – Porast nesreća ili pogrešaka na radu – Porast bolovanja

• Fiziološke promjene – Niz psihosomatskih reakcija i bolesti (hipertenzija,

gastrointestinalne smetnje, pad imuniteta, depresija, oštećenja neurona u mozgu ...)

Stres na radu može uzrokovati

Psihološke i fiziološke promjene

Smanjenje radne sposobnosti – Smanjenje kvalitete rada – Sporije izvršavanje radnih zadaća – Nezadovoljstvo poslom – Želja za promjenom radnog mjesta – Veću stopu bolovanja

• 50-60% izgubljenih radnih dana u zeljama EU

Psihosocijalni čimbenici u fokusu znanstvenika

1. NOVA KULTURA RADA - radnici imaju veliku vrijednost i prava – zaštita zdravlja i sigurnosti na radu.

1. PROMJENE U TRŽIŠTU RADA - velika konkurencija na

tržištu, globalizacija, organizacijske promjene, informatizacija, veća orjentacija prema profitu –radnici postaju ranjiva skupina

1. NOVE EKONOMIJE - nesigurnost radnih mjesta i

očekivanje fleksibilnosti radnika dovodi do veće učestalosti mobinga.

Leymann

World Health Organization 2003: Raising awareness of psychological harassment at work

Prva znanstvena istraživanja u svijetu o psihičkom

maltretiranju na poslu • Dr. Heinz Leymann, PhD, MD

1932-1999 Professor of Psychology Umeå University

• Prije 30-tak godina • Uveo pojam mobinga

Mobing

• Riječ mobing (mobbing) dolazi od engleskog glagola to mob, (hrv. bučno navaliti, nasrnuti u masi)

Psihosocijalni rizici u EU – prevalencija i strategije za prevenciju

Stres Nasilje Mobing

Pilot istraživanje u Hrvatskoj

• Provedeno 2018. godine (suradnja sa sindikatom Preporod)

• Ispitanici: 116 nastavnika; sindikalni povjerenici

• Metoda: NAQ-R upitnik (Upitnik o negativnom ponašanju na poslu i psihološkom maltretiranju)

Psihološko maltretiranje

• Situacija u kojoj tijekom određenog vremena jedna ili više osoba imaju kontinuiran osjećaj da su meta negativnih postupaka od strane jedne ili više osoba a da se u toj situaciji ne mogu adekvatno obraniti !

• Pojedinačni incident ne ulazi u opis

maltretiranja

Ispitanici prema spolu 29 M / 86 Ž

Dob ispitanika

• Većina ispitanika je: • starija od 45 godina (64,4%).

Iskustvo negativnog ponašanja na poslu

NE DA Vrlo rijetko

DA Povremeno

DA Nekoliko puta mjesečno

DA, Nekoliko puta tjedno

DA, Svaki dan

Vezano uz određene situacije

Mobing?

63,4% 18 % 14 % 1% 1,8 % 1,8 % 33 % 3,6 %

63,4 % - nije imalo

iskustva neugodnog ponašanja

36,6 % - Jedno ili više

neugodnih iskustva u 6 mjeseci

3,6 %

-neugodno iskustvo nekoliko puta

tjedno ili svaki dan u 6mjeseci

Rezultati istraživanja • Najčešće nepoželjno ponašanje koje su

ispitanici doživjeli bilo je: – Ogovaranje i širenje neistinitih glasina o njima – Ignoriranje stavova – Verbalni izljevi bijesa prema njima

Ako Vas netko psihički maltretira na poslu, tko je to?

Povezanost iskustva maltretiranja sa zdravljem i razmišljanjima o napuštanju radnog mjesta

• Osobe koje su navele iskustvo mobinga značajno su lošijeg zdravlja i češće razmišljaju o napuštanju radnog mjesta

• Nje bilo razlike između muškaraca i žena niti između mlađih i starijih

Zaključak istraživanja

• Neku vrstu psihološkog zlostavljanja na poslu ima oko trećine zaposlenika u školama

• 3,6% ih je navelo da su izloženi maltretiranju više put tjedno ili dnevno (mobing?)

• Potrebno je provesti istraživanje na većem uzorku

• Poduzeti mjere prevencije kao što su edukacija i podizanje svijesti te pronalaženja mjera za pomoć žrtvama

Stres na radu Nasilje

Mobing

STRES, NASILJE, MOBING

Negativno ponašanje na poslu

Nasilje na radnom mjestu • Verbalno, fizičko • Od strane učenika, roditelja, kolega, ravnatelja

Negativna ponašanja na poslu v.s. mobing

Negativno socijalno ponašanje • Svi mogu biti uključeni • Nije sustavno • Povremeno ili trajno • Rijetko ili često • Odnos snaga može biti

jednak ali i nejednak • Negativno utječe na zdravlje

Mobing • Usmjereno na jednu osobu • Sustavno • Kontinuirano (1/2 godine) • Često (1x tjedno) • Nejednak odnos snaga • Moguće ozbiljne posljedice

za zdravlje

Tko su obično žrtve?

• Osobe koje su prijavile različite nepravilnosti u radu

• Mlade, tek zaposlene osobe, kao i starije osobe (elementi “ageisma”)

• Osobe koje postaju višak radne snage • Osobe koje su često bolesne • Osobe s invaliditetom

Žrtve mobinga mogu postati …

• Osobe koje se razlikuju od većine u skupini – drugačije ideologije, religije – drugačijega etničkog ili regionalnog podrijetla – različitog spola – različite seksualne orijentacije – vrlo kreativne osobe – ekscentrične osobe, osobe koje se odijevaju,

šminkaju ili ponašaju na upadljiv način

Značajke zlostavljača

• Egocentrična osoba (narcistični poremećaj ličnosti?)

• Ima iskorištavajući odnos s drugima, osoba nesposobna za empatiju.

• Krivnja je uvijek na drugima, često s paranoidnim karakteristikama - tvrde da su je žrtve željele napasti, a ne obratno.

Značajke skupine koja sudjeluje u mobingu

• Mober uvjerava skupinu da je ta osoba prijetnja kolektivu, nepoželjna, nekvalitetna, da loše radi, da je loša za zajednicu, da bi bilo najbolje da ode iz firme ....

• Ili ...zbog straha za svoju egzistenciju, da ne

postanu meta mobera postaju tihi saučesnici

Isključuje se iz društvenog života na poslu (“zaboravi” se pozvati na proslave, ignorira se u

stankama)

World Health Organization 2003: Raising awareness of psychological ha

EPIDEMIOLOŠKI PODACI ZA EUROPU

Prvo veliko istraživanje, objavljeno 2000. godine (Third European Survey on Working Conditions, Dublin,

Ireland, 2000.) provedeno je na 21 500 zaposlenih u zemljama članicama Europske unije i dobiveni su ovi rezultati:

• 9% radnika bilo je meta mobinga (oko 13 milijuna radnika u EU).

EU direktiva

• Okvirna Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu – Obveza poslodavca da osigura zdravo radno

mjesto

Europska unija

• Okvirni sporazum EU o stresu prouzročenom na radnom mjestu europskih socijalnih partnera iz 2004.godine.

• Okvirni sporazum EU o uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu iz 2007.godine

Republika Hrvatska

• Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) propisuje obveze poslodavca u vezi sa stresom na radu te obveze radnika i njihovih predstavnika

• Pravilnik o izradi procjene rizika (NN 112/14) kao obvezni sadržaji navode se i psihofizički napori

Uloga uprave škole/nadležnog Ministarstva

• Kako spriječiti psihosocijalne štetne čimbenike?

• Kako ih prepoznati? • Kako smanjiti stres na radu? • Kako spriječiti nasilje? • Kako reagirati na mobing?

Uloga uprave škole

• Osvijestiti problem • Sudjelovati u njegovu prepoznavanju • Implementirati intervencije • Evaluirati načinjeno

Prevencija stresa

• Prijedlozi preventivnih mjera: – na organizacijskoj razini i – na razini pojedinca.

Organizacijske mjere

• Jasne uloge i odgovornosti na poslu • Omogućiti djelatnicima da sudjeluju u odlukama

vezanim uz izvršenje posla • POBOLJŠATI MEĐUSOBNU KOMUNIKACIJU • Omogućiti socijalnu interakciju među kolegama • Smanjiti nesigurnost vezanu uz mogućnost

napredovanja i budućeg posla

A kad komunikacija na poslu postane neprijateljska?

• Stres povećavaju: – Smanjena kontrola – Povećani psihološki

zahtjevi.

• Stres smanjuju: – Porast kontrole – Smanjeni psihološki

zahtjevi – Socijalna podrška.

Primarna prevencija

• promovirati radnu kulturu u školi koja daje prednost poštovanju ljudskog dostojanstva, obeshrabrujući svaki oblik psihološkog nasilja

-etično ponašanje -poštovanje prema zaposlenima u školi -pažnja prema djeci i njihovim roditeljima -preuzimanje odgovornosti

Primarna prevencija

• Politika škole: – izraditi dokumente u kojima škola upozorava

nastavno i nenastavno osoblje da se neće tolerirati neetična ponašanja i diskriminacija

– izraditi proceduru za prijavu mobinga.

Sekundarna prevencija -ako je mobing prisutan

• Osnaživanje radnika (prevencija na osobnoj razini): edukacija i treninzi o komunikacijskim vještinama, rješavanju sukoba, suočavanju sa stresom, upravljanju vremenom

• Po potrebi: • Savjetnik: osoba koja je zaposlena unutar tvrtke ili

je vanjski suradnik koji ima zadatak saslušati svakoga tko se smatra žrtvom mobinga.

• Medijator: (posrednik) između sukobljenih strana

Preventivne mjere na osobnoj razini

• Korisne za pojedinca, ALI ne uklanjaju izvor stresa, te mogu s vremenom biti manje efikasne

• Važno je za smanjenje stresa objediniti preventivne mjere na organizacijskoj i osobnoj razini

Tercijarna prevencija -smanjivanje posljedica

• Rano prepoznavanje posljedica na zdravlje, socijalno i obiteljsko fukcioniranje

• Traženje učinkovite pomoći za žrtvu mobinga

• Važnu ulogu imaju: – Obiteljski liječnici, medicina rada, ostali liječnici specijalisti

– Psiholozi koji se bave problemima psihosocijalnih

čimbenika na radu

Uloga obiteljskog liječnika i psihologa u očuvanju mentalnog zdravlja

• Dijagnostika, liječenje • Savjetodavna uloga • Poveznica sa specijalistima • MKB 10 ima mogućnost šifriranja :

– Z 56.2 – ugroženost od gubitka namještenja – Z 56.3 – stres zbog preopterećenosti poslom – Z 56.4 – neslaganje s poslodavcem i kolegama

Uloga obitelji

• Obitelj može biti s jedne strane podrška ali može isto tako započeti dvostruko nepodržavanje i stres • frustriracija zbog člana koji nema rješenje za lošu

situaciju na poslu

• Važna komunikacija u obitelji

Uloga medicine rada • Svaka škola ima nadležnog specijalistu medicine rada • Radnik može zatražiti izvanredni pregled u medicini

rada i upozoriti na mobing na poslu koji narušava njegovo zdravlje.

• Medicina rada može doći u obilazak radnog mjesta, kontaktirati ravnatelja, sudjelovati u odborima zaštite na radu.

• Također ima obvezu raditi edukacije za skupine radnika.

Ocjena radne sposobnosti

• sposobnost radnika za obavljanje svojeg posla uzevši u obzir – specifične radne zahtjeve, – radnikovu zdravstvenu sposobnost i – njegove psihičke i tjelesne mogućnosti

Stres na radu i radna sposobnost

• Istraživanja su pokazala da se indeks radne sposobnosti smanjuje kako raste stres na radu

Knežević B. Stres na radu i radna sposobnost zdravstvenih djelatnika u bolnici, disertacija, 2010.

Upravljanje stresom

“Nastojanje da se živi bez stresa nije razumno postavljen cilj.

Cilj je nositi se s njim aktivno i uspješno.”

David Spiegel, Ph.D.

Kontakt: bojana.knezevic@kbc-zagreb.hr