BILTEN MREŽE POSMATRAČA PTICA U BOSNI I HERCEGOVINI 77

Prvo pronađeno gnijezdo bjelorepana (Haliaeetus albicilla) u Bosni i HercegoviniSJENIČIĆ JOVICA1

Sjeničić, J. (2018): The first White-tailed Eagle (Haliaeetus albicilla) nest registered in Bosnia and Herzegovina

The first active nest of White-tailed Eagle (Haliaeetus albicilla) in Bosnia and Herzegovina was registered in 2016. The nest with two chicks is located on a white poplar tree in the fragmented forest near Sava river, in the northern part of Bosnia and Herzegovina in the area of Odžak municipality. According to the collected data, the nest has been active for the last 15-20 years, which corresponds to the period of decrease in intensive use of the agricultural land in the area. Today, the location of the nest is endangered by cutting down the fragments of flooded forest, expansion of agricultural land, and especially by poaching.

Key words: White-tailed Eagle, confirmed breeding, Odžak

UVOD

Orao bjelorepan ili štekavac (Haliaeetus albicilla) najveća je evropska vrsta orla i tipična je vrsta otvorenih vodenih ili poplavnih staništa sa odgovarajućim mjestima za gniježđenje poput stijena ili starih stabala poplavnih šuma (BirdLife International, 2018; Orta et al., 2018). U prošlosti je nastanjivao mnoga područja duž rijeka, močvare, bare, jezera i okolinu drugih vodenih površina, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u drugim zemljama bivše Jugoslavije (Ham & Puzović, 2000).

Pored nekoliko desetina publikovanih i nepublikovanih posmatranja bjelore-pana od kraja 19. vijeka pa sve do danas, posebno u periodu razmnožavanja (Reiser, 1939; Obratil, 1972; 1974; 1983; Gašić, 2001; Gašić & Dujaković, 2009, Ilhan Dervović, pers. comm.; Tibor Mikuška, pers. comm.; Goran Topić, pers. comm.; Draško Adamović, pers. comm.; Borut Stumberger, pers. comm.; lična zapažanja autora i dr.), nedostaju jasni podaci o potvrđenom gniježđenju ove vrste u Bosni i Hercegovini.

Procjenjuje se da je evropska populacija trenutno u porastu (BirdLife International, 2018), međutim i broj teritorija bjelorepana nije procijenjen za područje Bosne i Hercegovine.

1 Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, Brace Potkonjaka 16, 78 000 Banja Luka

ORNITOLOŠKO DRUŠTVO NAŠE PTICE78

METODE

Ptice su posmatrane dvogledima sa poljoprivrednih parcela na udaljenosti od oko 300 m od gnijezda povremeno u periodu od proljeća 2016. do zime 2018. godine. Svaki terenski izlazak je fotodokumentovan. Podaci o lokalitetu prikup-ljeni su neposrednim obilaskom podnožja stabla na kome se nalazi gnijezdo van perioda razmnožavanja, identifikacijom stabla, procjenom visine, mjerenjem prečnika stabla i analizom aerofotosnimaka lokacije. Podaci o gniježđenju i krivolovu u proteklom periodu prikupljeni su i anketiranjem lovaca i mještana Odžaka. GPS koordinate gnijezda uzete su uz pomoć uređaja Garmin eTrex20. Zbog ugroženosti lokacije i osjetljivih perioda gniježđenja GPS koordinate gnijez-da nisu navedene. Podaci o površini fragmenta šume, udaljenosti gnijezda od pojedinih objekata u prostoru i dr. uzeti su uz pomoć programa Google Earth Pro.

Slika 1. Geografski položaj lokacije na području opštine Odžak u sjevernom dijelu Bosne i HercegovineFigure 1. Geographic location of the site in the municipality of Odžak in the northern part of Bosnia and Herzegovina

BILTEN MREŽE POSMATRAČA PTICA U BOSNI I HERCEGOVINI 79

REZULTATI I DISKUSIJA

Dana 19.04.2016. članovi našeg udruženja (Vesna Maksimović, Duško Drinić, Jovica Sjeničić) prilikom terenskih istraživanja ornitofaune u Posavini i redovnih aktivnosti sprječavanja krivolova u BiH, dobili su informaciju o ilegalno odstrije-ljenom orlu na područja opštine Odžak. Nakon kontaktiranja predstavnika LD „Fazan“ Odžak isti dan smo posjetili njihove prostorije u kojima se nalazi prepa-rat odstrijeljenog orla koji im je ustupljen od slučajnih nalazača i tom prilikom dobili smo informaciju o mogućoj lokaciji gniježđenja ove vrste uz rijeku Savu u selu Novi Grad, nedaleko od Odžaka. Imajući u vidu brojne kartirane teritorije bjelorepana uz rijeku Savu u susjednoj Hrvatskoj (Radović & Mikuška, 2009; Mi-kuška, 2009), ali istovremeno i nedostatak informacija o distribuciji bjelorepana na području Posavine na teritoriji Bosne i Hercegovine, moguće je da je ubijena ptica porijeklom upravo iz Hrvatske. Sa predstavnicima LD „Fazan“ obišli smo lokaciju i utvrdili gnijezdo orla bjelorepana, koje je bilo aktivno i sa dva mlada (slika 2). Na gnijezdu je u tom trenutku bio prisutan i roditeljski par, odnosno dvije odrasle ptice. U tabeli 1. iznesene su neke karakteristike prvog zabilježenog gniježđenja bjelorepana u BiH.

Tabela 1. Karakteristike prvog zabilježenog gniježđenja bjelorepana u Bosni i HercegoviniTable 1. Characteristics of the first recorded White-tailed Eagle nest in Bosnia and Herzegovina

Karakteristika VrijednostUdaljenost od iduće teritorije bjelorepana nepoznata (veća od 5 km)Prečnik stabla (prsni promjer) oko 100 cmVisina stabla oko 18 mVisina gnijezda oko 11 mNadmorska visina gnijezda 88 mUdaljenost od najbliže vodene površine 900 m (rijeka Sava)Udaljenost od najbližeg ribnjaka 27 km (Sijekovac, Brod)Udaljenost od puta 1. ili 2. kategorije 1,32 km (sjeverno, Hrvatska) ili 3 km (južno,

Bosna i Hercegovina)Udaljenost od puta 3. ili 4. kategorije 600 – 700 m Udaljenost od najbližeg ljudskog naselja 3 km

Gnijezdo se nalazi na parceli u privatnom vlasništvu na stablu bijele topole koja je na samom rubu fragmenta ostatka nekadašnje poplavne šume približno oblika pravougaonika dimenzija 90×200 m, odnosno danas površine od oko 1,8 ha. Fragment šume se nalazi u blizini rijeke Save, a oko njega su oranice pod monokulturama, pretežno uljanom repicom, koje se intenzivno koriste i koje

ORNITOLOŠKO DRUŠTVO NAŠE PTICE80

su ukrupnjene i u vlasništvu privatne kompanije koje se bavi mješovitom poljo-privrednom proizvodnjom. Pored toga poljoprivredne površine oko gnijezda ko-riste se i za seleće pčelarstvo i lov. U proteklom periodu okolne površine slu-žile su za uzgoj monokultura, ali je tokom 90-ih godina došlo do zapuštanja i zarastanja površina. Tokom posljednjih 20 godina fragment šume sa gnijezdom zauzimao je površinu od 5 ha. U 2014/2015. godini počelo je krčenje i sječa fragmenta šume u kome se nalazi gnijezdo u cilju pretvaranja u poljoprivrednu površinu (slika 2).

Slika 2. Prvo potvrđeno gniježđenje orla bjelorepana (Haliaeetus albicilla) u Bosni i Hercegovini (Foto. Jovica Sjeničić)Figure 2. The first confirmed breeding of White-tailed Eagle (Haliaeetus albicilla) in Bosnia and Herzegovina (Photo: Jovica Sjeničić)

Slika 3. Položaj gnijezda bjelorepana označen crvenom strelicom u fragmentu šume koji nestaje sječom i krčenjem (Foto: Jovica Sjeničić)Figure 3. The position of the White-tailed Eagle nest marked with a red arrow in the fragment of a forest that is disappearing due to cutting and deforestation (Photo: Jovica Sjeničić)

U narednih 7 posjeta lokalitetu gniježđenja i anketiranjem lovaca zabilježeno je sljedeće:

• tokom jeseni 2016. bilježene su odrasle ptice u blizini gnijezda i zabilježena je sječa drveća u fragmentu šume oko gnijezda,

• tokom proljeća 2017. gnijezdo je vjerovatno bilo neaktivno, ali su se odrasle ptice pojavljivale povremeno u okolini gnijezda,

• tokom zime 2018. godine nastavljeno je sa sječom i krčenjem okolnih površina, a jedna odrasla ptica je ubijena u selu Svilaj nedaleko od lokacije gnijezda. Porijeklo ptice nije poznato.

U pregledu ptica gnjezdarica Bosne i Hercegovine (Kotrošan & Papes, 2007; Kotrošan, 2008/2009), kao i grabljivica u Bosni i Hercegovini (Kotrošan &

BILTEN MREŽE POSMATRAČA PTICA U BOSNI I HERCEGOVINI 81

Hatibović, 2012) bjelorepan se navodi kao gnjezdarica i to u Posavini, međutim nema podataka o potvrđenom gniježđenju. Isti slučaj je i u prethodnim radovima koji obrađuju gnjezdeće statuse ptica BiH, ili predviđaju i brojnost gnjezdećih po-pulacija pojedinih vrsta, gdje je između ostalog brojnost gnjezdeće populacije bjelorepana procijenjena na 5-10 gnjezdećih parova (Kotrošan et al., 2012). Danas se može reći da su svi dosadašnji podaci navedeni na osnovu pretpostavki i tu-mačenja gnjezdećeg ponašanja posmatranih jedinki, kao i razmatranja površi-na povoljnih za gniježđenje duž rijeke Save i njenih pritoka, kao i na području Livanjskog polja.

U akcionom planu za bjelorepana Helander i Stjernberg (2002) ne navode pro-cjenu brojnosti za Bosnu i Hercegovinu, a ni u zadnjem akcionom planu za bjelo-repana (Probst & Gaboric, 2011) također nema podataka o ovoj vrsti u BiH. U na-vedenim dokumentima kao najizraženiji faktor ugrožavanja ove vrste navodi se šumarstvo, a zatim srednje izraženi negativni faktori kao što je isušivanje vlažnih područja i močvara, uznemiravanje, krivolov, trovanje i sl.

S obzirom na ugroženost lokacije od pretvaranja u poljoprivrednu površinu i prisutan krivolov, od kako smo saznali za lokaciju gnijezda za koju navodno Lo-vačko Udruženje „Fazan“ iz Odžaka zna unazad 15-20 godina, kao i za krivolov ove vrste u Posavini sa kojim je također upoznato navedeno lovačko udruženje, sprovođene su sljedeće aktivnosti:

- Službeno obaviješteno nadležno Fedralno ministarstvo okoliša i turizma, - Službeno obaviještena opština Odžak, - Obaviješten i izveden na teren predsjednik lokalnog ekološkog društva

„Lipa“, - Izveden na teren predstavnik krim-policije Policijske Uprave Orašje i upu-

ćen dopis po službenoj dužnosti Policijskoj stanici Odžak, - Obavljeni su neslužbeni razgovori sa predstavnicima Šumskog gazdinstva

Doboj i Šumske uprave Modriča o vlasničkoj strukturi parcele na kojoj je gnijezdo i mogućnostima izdvajanja zaštićene zone oko gnijezda,

- Kontaktiran je vlasnik parcele koji je izrazio spremnost za saradnju,- Obaviještene organizacije i pojedinci koji se profesionalno bave zaštitom i

proučavanjem grabljivica. Do danas smo po pitanju zaštite gnijezda zvanično dobili odgovor od Federal-

nog ministarstva okoliša i turizma u kome se na naš zahjtjev hitne reakcije i zaštite lokacije gnijezda navodi da je zaštita bjelorepana u Federaciji BiH pred-viđena kroz uspostaljanje programa Natura 2000 u Bosni i Hercegovini u nekom narednom periodu. Od ostalih institucija i pojedinaca sa teritorije Federacije BiH nismo dobijali odgovore o planiranim ili pokrenutim postupcima iz njihovih nadležnosti.

ORNITOLOŠKO DRUŠTVO NAŠE PTICE82

Iz svega navedenog može se zaključiti koliki je značaj ovog prvog pronađenog gnijezda bjelorepana u BiH i nephodnost njegove hitne zaštite, posebno iz razloga što je navedena lokacija planirana za sječu (usmena saopštenja lok. stanovništva) i cijelo područje oko gnijezda nalazi se pod koncesijom ili u vlasništvu privatne kompanije te se poljoprivredne površine planiraju proširivati, a posebno iz razlo-ga što je u Posavini još uvijek izražen krivolov i ubijanje ove vrste.

ZAHVALNICA

Zahvaljujem se kolegi Marku Majiću dr. vet. koji je ukazao na prisustvo bjelo-repana u okolini Odžaka i lovočuvaru Boži Grgiću koji je ustupio pojedine podatke o prisustvu bjelorepana u okolini Odžaka i zabilježenom krivolovu ove vrste na navedenom području. Hvala Nermini Sarajlić na pomoći kod prevoda rada.

LITERATURA

BirdLife International (2018). Species factsheet: Haliaeetus albicilla. Downloaded from http://www.birdlife.org on 15/06/2018. Recommended citation for factsheets for more than one species: BirdLife International (2018) IUCN Red List for birds. Downloaded from http://www.birdlife.org on 15/06/2018.

Gašić, B. (2001). Rezultati novih istraživanja faune ptica Republike Srpske. Ciconia, 10: 108-127.

Gašić, B. & Dujaković, G. (2009). Ptice Bardače. Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske.

Ham I. & Puzović, S. (2000). Orao belorepan Haliaeetus albicilla. pp. 51-56. In: Puzović, S. (ed.): Atlas ptica grabljivica Srbije - mape rasprostranjenosti i procene populacija 1977-1996. Zavod za zaštitu prirode Srbije,Beograd.

Helander, B. & Stjernberg, T. (2002). Action Plan for the conservation of White-tailed Sea Eagle (Haliaeetus albicilla). BirdLife International, 43 pp.

Kotrošan, D. & Papes, M., (2007). Popis ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 3(3): 9-38. Sarajevo.

Kotrošan, D., (2008/2009). Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 72-86. Sarajevo.

Kotrošan, D., Drocić, N., Šimić, E., Trbojević, S. & Dervović, I. (2012). Program IBA (Međunarodno značajna područja za ptice) u Bosni i Hercegovini, Ornitološko društvo „Naše ptice“, Sarajevo.

Kotrošan, D. & Hatibović, E. (2012). Raptors in Bosnia and Herzegovina – their status and perspectives for monitoring development. Acrocephalus 33 (154/155): 173−179.

BILTEN MREŽE POSMATRAČA PTICA U BOSNI I HERCEGOVINI 83

Mikuška, T. (2009), Monitoring orla štekavca Haliaeetus albicilla u Vukovarsko-srijemskoj županiji, konačno izvješće. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode. Osijek.

Obratil, S. (1972). Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine III (Falconiformes). GZM BiH (PN) NS 10: 139-155.

Obratil, S. (1974). Ornitofauna ribnjaka Bardača kod Srbca. GZM BiH (PN) NS 11-12: 153-193.

Obratil, S. (1983). Avifauna sjeverne Bosne. GZM BiH (PN) NS 22: 115-176.Orta, J., Kirwan, G.M., Christie, D.A., Boesman, P. & Marks, J.S. (2018). White-

tailed Sea-eagle (Haliaeetus albicilla). In: del Hoyo, J., Elliott, A., Sargatal, J., Christie, D.A. & de Juana, E. (eds.). Handbook of the Birds of the World Alive. Lynx Edicions, Barcelona. (retrieved from https://www.hbw.com/node/52986 on 15 June 2018).

Probst, R., & Gaboric, A. (2011). Action plan for the conservation for the White-tailed sea Eagle (Haliaeetus albicilla) along the Danube. Danube Parks.Network of protected areas.

Radović, A., Mikuška, T. (2009.): Population size, distribution and habitat selection od the white-tailed eagle Haliaeetus albicilla in the alluvial wetlands os Croatia. Biologia 64 (1): 156-164.

Reiser, O. (1939). Materialien zu einer Ornis Balcanica I, Bosnien und Herrzegovina. Wien.

SUMMARY

The first active nest of White-tailed Eagle in Bosnia and Herzegovina was registered in 2016 in the area of Odžak municipality, in the northern part of the country. Despite numerous observations of this species during the breeding period in the territory of Bosnia and Herzegovina, the breeding was not confirmed until the registration of this nest. The nest has been known to local people for the past 15-20 years, and in the moment of the first described observation it was active, with two chicks and two adults. The nest is located on a white poplar tree in the fragmented forest near Sava river. Deforestation, various disturbances and illegal killing of White-tailed Eagle have been present in the area since the nest has been discovered. The first measures of official and informal informing of competent institutions, organizations and individuals, such as the Federal Ministry of Environment and Tourism, the Odžak municipality and the police were undertaken, but no concrete measures have been taken to protect the site so far. It is necessary to protect this site, which is endangered by the expansion of the surrounding arable land that is owned by a private company engaged in the cultivation of monocultures.