PRVI RAZRED

Bosanski jezik: Početno čitanje i pisanje – glas/slovo Hh; Početno čitanje i pisanje –

glas/slovo Ćć

PAŽLJIVO NASTAVI I DOPUNI

NAPIŠI NEKOLIKO RIJEČI KOJE IMAJU GLAS /SLOVO Hh NA POČETKU,U

SREDINI ILI NA KRAJU RIJEČI.

PAŽLJIVO NASTAVI I DOPUNI

NAPIŠI NEKOLIKO RIJEČI KOJE IMAJU GLAS /SLOVO Ćć NA POČETKU,U

SREDINI ILI NA KRAJU RIJEČI.

Matematika: Sabiranje i oduzimanje brojeva(vježbanje)

1. 2 + 2 = ____ 5 + 0 = ____ 2 + 1 = ____

4 + 1 = ____ 0 + 3 = ____ 3 + 2 = ____

2. 5 – 4 = ____ 3 – 0 = ____ 4 – 3 = ____

4 – 2 = ____ 2 – 2 = ____ 2 – 1 = ____

PRONAĐI PUT POMOĆU ZAKRIVLJENIH CRTA.

Moja okolina: 1.NAPIŠI NAZIVE VJESNIKA PROLJEĆA

2.RUŽA JE VJESNIK PROLJEĆA. DA NE

3.ZAOKRUŽI SLIČICU VREMENA U PROLJEĆE:

4.Dan je sve __________________ a noć sve __________________.

5. Ptice selice se _________________________ i prave gnijezda gdje će

snijeti jaja iz kojih će se ______________________ mlade ptičice.

6. U povrtnjaku sijemo sjeme _______________ , __________________,

_____________________ a sadimo ______________________.

7. Priroda se budi jer:

a) vani pada snijeg b) sunce jače grije c) vjetar jače puše

8. Iz ___________________ na granama razvijaju se __________________ i

_______________________ .

Nacrtaj grančicu u proljeće!

9. Navedi još neke proljetnice.

________________ , ____________________ , _____________________

10. Moramo se čuvati prvog proljetnog sunca. DA NE

11. Koju odjeću ćemo odijevati i obuvati u proljeće?

12. Samo za kraj - čemu se ti najviše raduješ u proljeće?

_________________________________________________

DIVLJE I DOMAĆE ŽIVOTINJE

Divlje životinje slobodno žive u prirodi i o njima se čovjek ne brine i ne uzgaja ih.

Vuk,lisica,medvjed,jelen. Nabroji i ti još neke divlje životinje koje znaš.

Domaće životinje čovjek u svom domaćinstvu uzgaja i brine se o njima: konj,krava,

patka, guska,kokoš.

Nabroji i ti još neke domaće životinje koje znaš.

ZADATAK: Izaberi jednu divlju i jednu domaću životinju nacrtaj i oboji u svoju svesku.

Muzička kultura: Ponoviti naučene brojalice.

Likovna kultura: OBLIK, BOJA: Bubamara Nacrtaj u svesku bubamaru i oboji.

DRUGI RAZRED

Bosanski jezik: Pažljivo pročitaj tekst i odgovori na pitanja.

Kad je Ena krenula u prvi razred, roditelji su je vodili u školu. Budući da nije morala prelaziti

cestu, uskoro su je pustili da ide sama.

Ide Ena i tiho govori: - baš žalosno što nikoga ne poznam!

Ali jednog jutra ugleda cvijet na prizemnom prozoru. Dok se vraćala kući, učinilo joj se da joj

cvijet namiguje žutim okom.

Drugog jutra ispred kuće, na uglu ulice ugleda psića dugih ušiju. Na povratku je pošao za

njom.

Iz vrta,gdje je zalijevala ruže, pozdravi je bakica:

-Dobro jutro, djevojčice! Ideš li u školu?

I tako je Ena svaki dan nekoga i nešto upoznavala.

Cvijetu bi mahnula,psić ju je pratio, s bakicom bi popričala. Zatim su joj se pridružila djeca

koja su išla u istom smjeru.

Ena je prestala biti bojažljiva,osamljena djevojčica. Više nije željela držati se za maminu ruku nego je sigurno koračala. Na svom kratkom putu do škole uvijek je otkrivala nešto novo. Zbog toga je mala prvoškolka bila radosna: pred njom se otvara svijet!

1. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora: Ena je išla sama u školu

a) jer je niko nije želio voditi b) jer nije morala prelaziti cestu c) jer je išla u osmi razred

2. Prepiši rečenicu iz koje saznaješ zašto je Ena bila tužna. _____________________________________________________________

3. Šta je ugledala prvog jutra? ___________________________________________________________

4. Ko je za njom pošao drugog jutra?

__________________________________________________________

5. Prepiši rečenice koje je bakica uputila Eni.

____________________________________________________________ _____________________________________________________________

6. Prepiši iz teksta jednu izjavnu rečenicu:

Matematika: Ravnina, pravac, polupravac, dužina

1. Imenuj nacrtane geometrijske likove.

________ ____________ __________ ___________

2. Kroz tačku D nacrtaj 3 pravca.

x D

2. Nacrtaj pravac koji prolazi kroz tačke A i B. Neka to bude pravac c.

A B

3. Koliko se pravaca može nacrtati kroz 2 tačke? ____________________

4. Nacrtaj sve pravce koji prolaze zadanim tačkama.

Z

U

V

5. Nacrtaj polupravac a s početnom tačkom A i polupravac b s početnom

tačkom B.

A

B

ZADATAK: Odgovori na pitanja

Ravnina je

________________________________________________________________.

Pravac je

________________________________________________________________.

Polupravac je

_____________________________________________________________.

Dužina je

________________________________________________________________.

Moja okolina:

Zavičaj je područje koje obuhvaća mjesto stanovanja i njegovu okolicu.

Što se uzgaja u tvom zavičaju? Koje životinje obitavaju u šumama? Ispuni tablicu.

BILJKE ŽIVOTINJE ŠUMA

Čime se sve ljudi u tvom zavičaju bave? Koja su najčešća zanimanja ljudi u zavičaju.

.....................................................................................................................................................

Kako izgleda drvo u zimu i u proljeće? Nacrtaj i ispod slike napiši što se događa s prirodom u ova

dva različita godišnja doba.

Što onečišćuje vodu? Objasni.

..............................................................................................................................................

...........................................

..............................................................................................................................................

.............

Osmisli i napiši jednu eko poruku za očuvanje voda.

................................................................................................................................................

Drvo zimi:

Što se događa s prirodom zimi?

Drvo u proljeće:

Što se događa s prirodom u

proljeće?

Muzička kultura: BROJALICE: „Ide maca oko tebe“ (PONOVITI SVE NAUČENE

BROJALICE).

Likovna kultura: BOJA: Nebeska crtanka- olovke u boji

TREĆI RAZRED

Bosanski jezik.: DVA PRIJATELJA I MEDVJED, EZOP

Dva se prijatelja dogovoriše da će jedan drugoga u svakoj prilici pomagati i vjeran biti

jedan drugome u sreći i nesreći. Tako pođu u svijet. U jednom klancu iznenada izađe

pred njih medvjed. Da su bili složni, možda bi ga savladali. No jer je jednome draži bio

život od zadane riječi, ostavi prijatelja i popne se brže bolje na drvo. Kad je drugi to

vidio, jedva je imao vremena da se na tlo baci i mrtav pričini, jer je čuo da medvjed ne

dira u mrtvaca. Medvjed dođe, oblizne onoga koji je ležao lice i uši, gurne ga njuškom

ovdje i ondje, i ode dalje misleći da je mrtav. Kad je opasnost prošla, siđe onaj sa drveta i

zapita svoga druga što mu je prišapnuo medvjed.

»Krasnu opomenu«, odvrati ovaj, »samo šteta, što je prije nisam znao, naime: Bjež' od

ljudi koji neće svomu prijatelju pomoć u opasnosti!

Koji se likovi pojavljuju u basni?

__________________________________________________

Čemu nas uči ova basna?

________________________________________________

Matematika:

SVE ZADATKE RIJEŠI PISANIM ZBRAJANJEM!

1. Jedan ribar je ulovio 46 riba. Drugi je ulovio 18 riba više.

Koliko je ulovio drugi ribar. Koliko su ulovili zajedno?

2. Na izletu je bilo 45 učenika i 6 učitelja.

Koliko je ukupno bilo osoba na izletu?

3. Dino je dobio od nane 38 a od tetke 45 km. Njegova je sestra od nane

dobila 36 a od tetke 48 km.

Koliko je dobio Dino a koliko njegova sestra?

Ko je dobio više novaca, brat ili sestra?

4. U jednu sportsku školu je upisano 85 igrača, a u drugu 18 igrača više.

Koliko ih je upisano u drugu sportsku školu?

5. Emir je kupio knjigu za 47 km i pernicu od 39 km.

Koliko je Emir potrošio konvertibilnih maraka?

SVE ZADATKE RIJEŠI PISANIM ODUZIMANJEM!

6. Jedan ribar je ulovio 45 riba. Drugi je ulovio 16 riba manje.

Koliko je ulovio drugi ribar ? Koliko su ulovili zajedno?

7. Na izletu je bilo 45 učenika i učitelja. Koliko je ukupno bilo učenika na izletu,

ako znamo da je bilo 12 učitelja?

8. Dino je dobio od nane 38 km a od djeda 45 km.

Može li kupiti igricu koja stoji 97 km? Koliko će mu km ostati ako kupi igricu?

9. U jednu školu je upisano 85 učenika, a u drugu 18 učenika manje.

Koliko ih je upisano u drugu školu?

10. Emir je kupio knjigu za 47 km i pernicu za 29 km.

Koliko mu je ostalo novaca, ako znamo da je imao 90 km?

11. Učenik u tri dana mora pročitati knjigu koja ima 83 stranice.

Prvi dan je pročitao 26, a drugi dan 38 stranica. Koliko mora pročitati treći dan?

Moja okolina:

KO UPRAVLJA PROMETOM? NACRTAJ I OBOJI SLIČICE SEMAFOR PROMETNI POLICAJAC

OBOJI PROMETNE ZNAKOVE!

OBOJI SVJETLA NA SEMAFORU: KRENI! STOJ! PRIPREMI SE!

ROMETNICA

Cesta na kojoj se odvija promet naziva se _____________________ Prometnica u naselju naziva se ___________ SUDIONICI U PROMETU: NACRTAJ U KVADRATIĆE PJEŠAK VOZAČ VOZILO

Muzička kultura: BROJALICA: „Kiša , kiša“ (PONOVITI NAUČENE BROJALICE).

Likovna kultura: TAČKA I LINIJA: Voćnjak u proljeće - (olovke u boji).

ČETVRTI RAZRED Bosanski jezik: Prepisivanje riječi , rečenica i kraćeg teksta pisanim slovima ćirilice (KORISTITI

DJEČIJU ŠTAMPU).

Matematika: MNOŽENJE I DIJELJENJE DO 1000:

1. Izračunaj.

37 6 84 3 95 7 85 6 66 9 49 8 38 8

Pisano podijeli: 728:4= 786:3= 759:3= 854:6= 242:2=

Moja okolina –ponavljanje

1. Priroda je ________________________________________________________ , a dijelimo je na ______________________ i __________________ . 2. Životni uvjeti su : ________________ , _______________ , ________________ , ______________ i __________ . 3. Sunce je izvor ___________________ i _______________ . 4. Ko jedini može mijenjati životne uvjete ? _____________________ 5. Navedi barem dvije zaštićene biljke ________________________________________________________ 6. Navedi barem dvije zaštićene životinje _____________________________________________________ 7. Kako se možemo zaštiti od prekomjernog utjecaja Sunca ? 8. Voda je ___________________ bez ______________ , _________________ i ______________. 9. Tri stanja vode su : ______________________ _____________________ _____________________ 10. Ledište je na ____________ , a vrelište na _____________ . 11. Na Zemlji ima najviše ________________ vode . 12. U sliku ucrtaj strelice i pored slike objasni put vode !

13. Zračni omotač oko Zemlje naziva se _______________________________ . 14. Zrak se sastoji od __________________ , _________________ i _______________________________________ . 15. _______________ puše s kopna na more, a _______________ s mora na kopno. 16. Ko su meteorolozi ? 17 . Što je smog ? 18. Što može spriječiti prekomjerno onečišćenje zraka ? 19. Tlo je _______________________________________________________________________________________ 20. Kako nastaje tlo ? 21. Nabroji vrste tla ______________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ 22. Od čega nastaje humus ?

Klima u Bosni i Hercegovini

Klimu Bosne i Hercegovine uvjetuju osnovni klimatski faktori: geografski položaj,

geološka podloga, reljef, pokrivenost terena biljnim zajednicama i blizina Mediterana.

Pored osnovnih faktora javljaju se i ekstremni faktori koji u znatnoj mjeri utiču na

cjelokupnu klimatsku sliku Bosne i Hercegovine. Umjereno kontinentalna klima, se

rasprostire u prostoru sjeverne Bosne i dolinama srednjih tokova Une, Sane, Vrbasa,

Bosne i Drine od Višegrada. Ljeta su topla. Prosječna temperatura vazduha najtoplijeg

mjeseca (jula) svuda je između 20°C i 22°C, dok su zime većinom umjereno hladne.

Prosječna temeperatura najhladnijeg mjeseca (januara) kreće se od –1°C do –2°C.

Prosječna godišnja temperatura je veća od 10°C. Jesenje i proljetne temperature su

ujednačene. Planinska klima zauzima središnji planinski prostor naše zemlje. Ovaj tip

klime najviše je izražen u okolini planina Oštrelja, Travnika, Sarajeva i Foče. Odlikuje se

svježim i kratkim ljetima, hladnim i sniježnim zimama. Prosječne januarske temperature

se kreću od –3,5° do –6,8°C, a julske od 14,8° do 16,9°C. Mediteranska klima je

zastupljena u niskoj i visokoj Hercegovini. Stoga razlikujemo dva tipa mediteranske

klime. Područje niske Hercegovine, kojem odgovara donji tok Neretve sa okolnim

kraškim poljima nižim od 1 000 m nadmorske visine: to su Ljubuško, Imotsko-bekijsko,

Mostarsko i Stolačko. Ovakav tip klime niske Hercegovine proizilazi iz činjenice što je

njen prostor pod direktnim uplivom morskog vazduha. Jadransko more tokom zime zrači

u okolni prostor nagomilanu toplotu tokom ljeta, pa su zimske temperature znatno

povišene. Prosječna januarska temperatura u Mostaru je 4,6°C, Stocu 4,3°C, Ljubuškom

4,7°C. Ljeti je uticaj Jadranskog mora zanemariv, zbog krečnjačkih stijena, koje kad se

zagriju mijenjaju temperaturu ovog područja. Ljeta su veoma suha i vruća.

Muzička kultura: PONAVLJANJE NAUČENIH PJESAMA

Likovna kultura: PLOHA: Proljeće je slikar – olovke u boji

PETI RAZRED

Bosanski jezik: ČITANJE Usavršavanje čitanja u sebi radi bržeg razumijevanja.Koristiti

dječiju štampu.

Matematika: Pismeno sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje

a) 3 8 · 2 3= b) 6 4 · 8 7= c) 9 3 · 8 6 = d) 9 5 · 3 4=

a) 4 9 8 7 6 5 b) 4 5 9 8 7 6 c) 9 7 3 6 8 d) 8 0 3 1 6

+ 3 7 1 8 2 + 5 1 6 8 2 + 4 9 8 8 + 9 5 8 3

---------------- --------------- -------------- ----------------

Priroda: Divlje i gajene biljke

Divlje biljke, ili često zvano samoniklo bilje su sve biljke koje rastu u prirodi bez čovjekova utjecaja. Nalazimo ih u šumama, stepama, prašumama i na pašnjacima. Najčešći primjeri takvih biljaka su maslačak, kopriva, čičak, trnina, stolisnjak, majčina dušica i slično nisko bilje koje raste uz potoke i rječice manjih gradova.

Proizvodnja žitarica predstavlja osnovu prehrambene sigurnosti stanovništva, najvažniji

je segment poljoprivredne proizvodnje. Žitarice su najviše zastupljene u ukupnoj strukturi

ratarske proizvodnje. Od ratarskih kultura najznačajnija je proizvodnja pšenice, kao

najvažnije hljebno žito, i kukuruz, koji je osnovna kultura koja se koristi u ishrani stoke.

Na drugom mjestu po obimu proizvodnje je proizvodnja krmnog bilja. Proizvodnja

industrijskog bilja, također, nije zanemariva. U strukturi proizvodnje uljarica, oko 76%

proizvodnje čini proizvodnja soje, a oko 24% proizvodnje čini proizvodnja uljane repice.

Proizvodnja povrća predstavlja jednu od najzastupljenijih i ekonomski najisplativijih

grana u poljoprivredi. U strukturi ukupno zasijanih površina krompir i povrće imaju udio

u prosjeku od oko 15%, s tim što je odnos zasijanih površina krompirom i ostalih

povrtnih vrsta 49:51% i ide u korist većih površina zasijanih ostalim povrtnim vrstama.

Proizvodnja voća u BiH se odvija na površinama koje prema raspoloživim podacima

iznose oko 101 hiljadu ha, na kojima je zasađeno oko 24 miliona rodnih stabala.

Prosječna godišnja proizvodnja raznog voća je oko 264 hiljade tona.

Društvo: Kulturno - historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine

UNESCO spomenici

Od 1972. godine kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne

baštine, do danas je na UNESCO Listu svjetske baštine je upisano ukupno 936 dobara

(725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih). U skladu sa ovom konvencijom, upisana

dobra predstavljaju dio svjetske baštine sa izuzetnom univerzalnom vrijednošću. Upisana

dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine su most Mehmed-

paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta starog grada Mostara.

Pored toga, na tentativnoj listi dobara koje zemlja može nominovati u narednom periodu,

se nalazi još devet dobara iz BiH. Tentativna ili privremena lista (lista potencijalnih

dobara) predstavlja inventar dobara koja se nalaze na teritoriji države, a ona ih smatra

pogodnim za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Države članice u svoje

Tentativne liste uključuju ona dobra koja smatraju kulturnom i/ili prirodnom baštinom od

izuzetne univerzalne vrijednosti i koja namjeravaju da nominuju tokom narednih godina.

Nominacije za Listu svjetske baštine se ne razmatraju ukoliko se nominovano dobro već

ne nalazi na Tentativnoj listi države. Dobra iz BiH koja se trenutno nalaze na Tentativnoj

listi:

Prirodno graditeljska cjelina Jajca (10.3.2006)

Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti - trajno otvoreni grad

(1.9.1997)

Stećci - srednjevijekovni nadgrobni spomenici (18.4.2011)

Istorijsko urbano područje Počitelj (2.1.2007)

Prirodno i urbano područje Blagaj (11.12.2007)

Prirodno i istorijsko područje Blidinje (11.12.2007)

Prirodno i istorijsko područje Stolac (11.12.2007)

Pećina Vjetrenica (22.11.2004).

Prašuma Perućica (2017)

Jevrejsko groblje u Sarajevu (2018)

Muzička kultura: Ponavljanje naučenih brojalica i pjesmica iz školskog programa

Likovna kultura: BOJA''Proslava rođendana'', površina slike –olovke u boji

GEOGRAFIJA VI

EKUMENA – POJAM I GRANICE. STANOVNIŠTVO NA ZEMLJI. PRIRODNO

KRETANJE STANOVNIŠTVA NA ZEMLJI – VI RAZRED

Zemljina površina na svim svojim dijelovima nema povoljne prirodne uslove za život

stanovništva. Naseljen je je samo jedan dio Zemljine površine.

EKUMENA – naseljeni prostor na Zemlji na kojem se nalaze stalna naselja i njihova

dobra i gdje boravi čovjek.

ANEKUMENA – nenaseljeni prostor kopna naše planete. Prostori kopna naše planete

koji su nenaseljeni su : Antarktik, dijelovi Grenlanda, polarni otoci, visoki planinski

vrhovi i pustinjski prostor. STANOVNIŠTO NA ZEMLJI- Broj stanovnika koji danas živi na kopnu naše planete neravnomjerno je naseljen. Razlike u naseljenosti stanovništva na Zemlji izržavaju se gustinom naseljenosti. IZRAČUNAJ GUTINU NASELJENOSTI NAŠE DRŽAVE AKO JE POVRŠINA 51 129km², A BROJ STANOVNIKA 3,8 MIL. Najveća naseljenost stanovništva je na sjevernoj polulopti. Po naseljenosti se izdvajaju nizije južne i jugoistočne Azije, industrijski razvijena zapadna i srednja Evropa i industrijski sjeveroistok Sjeverne Amerike. Broj stanovnika na zemlji se utvrđuje popisom stanovništva. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA

Broj rođenih u odnosu na ukupan broj stanovnika naziva se NATALITET, a broj umrlih u odnosu na ukupan broj stanovnika naziva se MORTALITET.

Razlika između nataliteta i mortalitet, odnosno broja rođenih i umrlih daje PRIRODNI PRIRAŠTAJ.

Prirodni priraštaj može biti vrlo visok (20 promila), visok od 15-20 promila, umjeren od 5-14 promila i nizak manje od 5 promila.

ZA RADOZNALE......

Prosječan ljudski vijek u starijem kamenenom dobu trajao je od 15 do 17 godina.

Svjetsko stanovništvo se od 1650.godine do 1990.godine povećalo deset puta, tj. sa 500 miliona na 5 milijardi.

Da bi se stanovništvo na Zemlji obnavljalo potrebno je da svaka žena rodi prosječno dvoje djece.

Gustina naseljenosti je prosječan ili srednji broj stanovnika koji je nastanjen na jednom kvadratnom kilometru na određenom prostoru. Izračunava se tako što se broj stanovnika podijeli sa površinom tog kontinenta, države ili regije.

GEOGRAFIJA VII GEOGRAFSKI PRIKAZ ŠVICARSKE, AUSTRIJE I SLOVENIJE – VII RAZRED

ŠVICARSKA – alpska, kontinentalna i visoko razvijena zemlja: posjeduje dugotrajnu nautralnost. U reljefu dominiraju Alpe, Jura i Švicarska visoravan. Klima je umjereno-kontinentalna i planinska a na najvišim vrhovima je alpska klima. Stanovništvo čine tri konstituivna naroda( Nijemci, Francuzi i Italijani) četiri službena jezika( njemački, francuski, italijanski i reteromanski. Visoko su razvijene tercijarne djelatnosti (turizam, bankarstvo i trgovina). Ratarstvo slabije razvijeno, veliki značaj stočatstvo. Kvalitetni industrijski proizvodi. Švicarska se ubraja među pet najrazvijenijih zemalja svijeta. Švicarska ima površinu od 41 290km² i oko 7,5 mil.st. AUSTRIJA – alpska, podunavska i neutralna zemlja. Reljef je pretežno planinski. Najveće reljefne cjeline: Istočne Alpe, Austrijsko podgorje i Bečki basen. Klima je kontinentalna, planinska i alpska. Na klimu utječe fen (vjetar). Stanovništvo ima neravnomjernu gustinu naseljenosti. Najgušće naseljeni Bečki basen i Podunavlje, najslabije planinski prostor. Privredno je visoko razvijena zemlja, članica Evropske unije. Privreda orijentisana ka izvozu. Poljoprivredna područja su skoncentrisana u bazenima. Industrija raznovrsna sa visoko kvalitetnim proizvodima. Veliko značenje tercijarnih djelatnosti. Austrija ima površinu od 83 870 km² i oko 8,2 mil.st. Najveći gradovi su Beč, koji je ujedno i glavni grad, Grac, Linc, Salcburg, Insbruk, Klagenfurt i dr. SLOVENIJA – planinska zemlja. U reljefu dominiraju Alpe, visoravan Kras i pobrđa i kotline. Klima umjereno-kontinentalna i planinska, oko Kopra, sredozemna. Poljoprivreda skoncentrisana u kotlinama. Industrija orijentisana na proizvodnju robe široke potrošnje. Ve veći značaj tercijarnih djelatnosti. Površina Slovenije iznosi 20 273 km² gdje živi oko 2 miliona stanovnika. Većinu stanovništva , oko 95 % čine Slovenci. Među većim gradovima Slovenije ističu se : Ljubljana, glavni grad, Maribor, Celje i Kopar.

Jeste li znali.....

da je najveća lavina, za koju se zna, bila 1876.godine u Švicarskoj. Njena širina

iznosila je 168m, a dužina 300m. U lavini su naslage bile visoke 17m. Lavina se

spuštala niz padinu brzinom od nekoliko kilometara na sat.

da pored naftovoda, vodovoda i gasovoda u Švicarskoj postoji i „mlijekovod“. Na

mnogim mjestima se mlijeko iz visokIh planinskih predjela prebacuje dugim

plastičnim cijevima u sabirališta u nižim oblastima.

da je čokolada po prvi put proizvedena u Švicarskoj i to u Cirihu 1845.godine.

da Austrijanci svoju zemlju nazivaju Ojsterajh (Ostterreich), što u prevodu znači

Istočno carstvo.

da je jedan od najpoznatijih skijaških centara u Austriji grad Insburk. U prijevodu

na naš jezik ime ovog grada bi glasilo Most na rijeci In.

GEOGRAFSKI PRIKAZ SJEVERNE I SREDNJE BOSNE - IX RAZRED

PERIPANONSKA ILI SJEVERNA BOSNA Ima veoma povoljan geografski položaj i značajnu saobraćajnu funkciju u Bosni i Hercegovini. Ona povezuje Bosnu i Hercegovinu sa Srednjom Evropom. To je najveća prirodno-geografska cjelina, zauzima 42% teritorije naše zemlje. Obuhvata cijelu bosansku Posavinu i područje koje se proteže oko 70 km južno od rijeke Save. Istočnu i zapadnu granicu čine donji tokovi rijeke Drine i Une, a južno planine Grmeč, Manjača, Čemernica, Konjuh i Javor. Od nizijskih reljefnih oblika u prostranim poljima – Lijevče polje, Ivanjsko polje, Šamačko polje, Sprečansko polje te velikoj nizini Semberiji rasprostranjeni su poloji i riječne terase. Sa uravljenog područja bosanske Posavine izdižu se pobrđa i niske planine:Kozara, Majevica, Trebovac, Motajica, Prosara i Vučjak. Sjevera Bosna je naša najvažnija poljoprivredna kultura. Regija ima razvijeno ratarstvo, stočarstvo, i voćarstvo. Koje poljoprivredne kulture se uzgajaju u nizijskoj , a koja u brežuljkastoj poljoprivrednoj regiji?

Zbog prirodno-geografski i društveno-geografskih

karakterisika na teritoriji Bosne i Hercegovine mogu

se izdvojiti četiri regije, koje se međusobno razlikuju,

a to su: 1. peripanonska ili sjeverna Bosna,

2. planinsko –kotlinska,

3. regija bosanskohercgovačkog krša i

4. mediteranska regija

Naučiti ću: Koje makroregije čine našu zemlju. Osnovne karakteristike svake od geografskih regija naše zemlje

SEMBERIJA – ŽITNICA BOSNE I HERCEGOVINE Industrija svoj razvoj temelji na značajnim zalihama ruda željeza, olovo-cinčanih ruda, boksita, mangana, smeđeg ugljena, kamene soli i kvarcnog pijeska. Peripanonska regija se po svojim prirodnim i društvenim karakteristikama pripadaju tri cjeline: Unsko-sanska, Donjovrbasko-donjobosansko i Posavsko-sprečanska i majevička prostrana cjelina regije. PLANINSKO-KOTLINSKA ILI SREDNJA BOSNA Reljef ove regije je planinsko-brdski a planine često prelazi nadmorsku visinu od 2000 m. Grupi visokih planina regije pripadaju: Bjelašnica, Treskavica, Lejla, Zelengora, Maglić i Volujak. Regiji pripaaju kraške zaravni kao što su:Gvozno polje na Treskavici, Glasinac na Romaniji, Veliko i Malo polje na Igmanu, te Podraničko i Grabovačko polje u gornjem Povrbasju. Na mjestu gdje riječni tokovi presijecaju planine nastale su kotline: Skopaljska i najveća kotlina u Bosni i Hercegovini – Sarajevsko-zenička. Potražite ih na karti. Srednja Bosna izvorište je mnogih naših rijeka čiji se hidroenergetski potencijal koristi za proizvodnju električne energije. Osim planinskih jezera (Zelengora, Treskavica) brojni su termalni, mineralni i termomineralni izvori: Ilidža, Kiseljak, Olovo.Fojnica i Višegrad.

Planina je izrazito bogata površinskim vodama, te postoje brojni izvori visoko u planini. Posebnu vrijednost planini daje poznato Prokoško jezero. Na Vranici izvire nekoliko značajnih rijeka, poput Vrbasa ili Ragalske rijeke i Željeznice koje kasnije kod Fojnice grade Fojničku rijeku, a s druge strane tu su i brojne pritoke Neretvice. Stanovništvo je izrazito neravnomjerno razmješteno i prosječna gustoća naseljenosti iznosi 114 st/km² dok planinski krajevi imali 20st/km². Od rudnih nalazišta osobito se ističu zalihe smeđeg ugljena, željezne rude, boksita, olova i cinka, pirita, mangana, gipsa i kvarcnog pijeska. Šume prekrivaju oko 50% površine i predstavljaju sirovinsku osnovu za razvoj drvne industrije. Srednjom Bosnom prolaze vrlo važni prometni pravci koji povezuju sjeverne i južne dijelove naše zemlje. Osobito značenje imaju planinski prevoji ili sedla kao što su Ivan-sedlo i Komar. Najznačajniji centri regije su : Sarajevo, Zenica, Jajce, Goražde i Višegrad.

SAMOSTALNI RAD Nacrtaj kartu u koju ćeš unijeti sve navedene gradske centre, a onda povuci granicu između regija naše zemlje. HEMIJA VIII

K I S I K /O K S I G E N, O

PlaninaVranica – najviša planina Srednje Bosne

Kisik je pri sobnoj temperaturi i normalnom pritisku plin, bez boje i mirisa, veće

gustoće od zraka, podržava gorenje ali ne gori.

Kisik se laboratorijski dobiva zagrijavanjem kalijeva permanganata. U boci se

puni kisik. Bezbojni plin koji nažalost ne vidimo.

Kisik se u industriji upotrebljava za postizanje visokih temperatura, npr. kod

zavarivanja metala, u svemirskoj tehnologiji za izgaranje raketnog goriva, u

medicini za olakšavanje disanja, u posebnim uređajima za astronaute,

avijatičare, vatrogasce, ronioce, itd.

Kisik je jedan od osam

najzastupljenijih elemenata u prirodi. Volumni

udio kisika u zraku je oko 21 %. On je

najvažniji sastojak zraka jer je neophodan za

život svih živih bića na Zemlji. S obzirom da je

kisik topljiv u vodi, on osigurava život i u vodi.

Osim u zraku, gdje se nalazi u elementarnom

stanju, mnogo kisika nalazi se u spojevima s

drugim elementima. U vodi ima 89 % kisika, a

u Zemljinoj kori 50 %.

Kisik se čuva u čeličnim bocama pod pritiskom.

Model molekule kisika, O2

Oksidi

Oksidi su spojevi kisika s drugim elementima. Proces spajanja hemijskih

elemenata s kisikom zove se oksidacija.

Najpoznatiji proces oksidacije je gorenje. Bez kisika nema gorenja ni disanja.

Za znatiželjne....

Kisik u Zemljinu atmosferu dolazi fotosintezom biljaka, koja je na Zemlji započela

prije više od tri milijarde godina.

Otkriće kisika pripisuje se trojici hemičara: englezu Josephu Priestlyju (1733-

1804), Šveđanu Carlu Wilhelmu Scheeleu (1742-1786) i velikom francuskom

hemičaru, Antoineu Laurentu Lavoisieru (1743-1794).

Ako u avionu naglo padne pritisak, putnicima je trenutačno na raspolaganju

zaliha kisika u avionu za izvanredne situacije. Taj kisik nije pohranjen kao

plinoviti kisik, već kao hemikalija natrijev hlorat. U nevolji, maske s kisikom iznad

svakog sjedišta aktiviraju se malom detonacijom koja pomiješa hlorat sa

željeznim strugotinama. Dolazi do reakcije između tih hemikalija u kojoj se

oslobađa kisik.

HEMIJA IX

UGLJIKOHIDRATI – podjela

Ugljikohidrati ili šećeri su organske molekule građene od atoma ugljika, vodika i

kisika, najčešće u omjeru 1 : 2 : 1.

Dijelimo ih na:

monosaharide

oligosaharide (od kojih su najznačajniji disaharidi) i

polisaharide.

Ugljikohidrati su glavni izvor energije za sva živa bića te čine znatan dio prehrane

čovjeka.

Neke prehrambene namirnice bogate ugljikohidratima:

Koje se namirnice bogate ugljikohidratima najčešće nalaze na vašem

jelovniku?

Razmislite, a zatim odgovorite koje su namirnice kvaliteten izvor ugljikohidrata, a koje od

njih bi trebalo izbjegavati.

Osim kao izvor i skladište energije, ugljikohidrati sudjeluju i u izgradnji živih bića,

primjerice celuloza izgrađuje ćelijske stijenke biljnih ćelija.

Iako je celuloza neprobavljiva za ljudski organizam, preporučuje se unos hrane bogate

vlaknima odnosno celulozom.

Razmislite zašto????

Monosaharidi

Monosaharidi su najjednostavniji ugljikohidrati i osnova su za izgradnju složenijih

ugljikohidrata.

Monosaharidi građeni od 5 ugljikovih atoma zovu se pentoze, a oni građeni od 6

atoma ugljika zovu se heksoze..

Biološki najznačajniji monosaharidi su: riboza, deoksiriboza, glukoza, fruktoza i

galaktoza.

Pogledajte strukturne formule ovih jednostavnih šećera te odredite koji od njih su

pentoze, a koji heksoze.

Glikoza Fruktoza

Deoksiriboza Riboza

D-galaktoza

Koja je razlika u građi između riboze i deoksiriboze?

Oligosaharidi (disaharidi)

Monosaharidi se mogu povezivati u složenije ugljikohidrate. Povezivanjem od dvije do

deset molekula monosaharida nastaju oligosaharidi.

Najčešći oligosaharidi su disaharidi: saharoza, laktoza i maltoza.

Saharoza je građena od jedne molekule glukoze i jedne molekule fruktoze, a dobiva se

iz šećerne repe ili šećerne trske. To je najčešće korišteni šećer u prehrambenoj

industriji, a nazivamo ga još i konzumni šećer.

Laktoza je mliječni šećer građen od jedne molekule glukoze i jedne molekule galaktoze.

Maltoza je šećer koji je građen od dvije molekule glukoze, a nalazi se u ječmu i pivu.

Polisaharidi

Polisaharidi nastaju povezivanjem više od deset molekula monosaharida.

Najčešći polisaharidi u prirodi su: škrob, celuloza, glikogen i hitin. Sva četiri navedena

polisaharida su polimeri glukoze, što znači da su nastali povezivanjem velikog broja

molekula glukoze.

Škrob je rezerva energije u biljkama, a pohranjen je u sjemenkama biljaka koje ga

razgrađuju na glukozu prilikom klijanja te u podzemnim dijelovima biljaka poput gomolja

krumpira.

Celuloza izgrađuje ćelijske stijenke biljnih čelija i daje im čvrstoću te se koristi u

tekstilnoj industriji i za dobivanje papira. Osim u ćelijskim stijenkama biljnih ćelija,

celuloza izgrađuje i ćelijske stijenke hifa nekih gljiva.

Umjesto od celuloze, ćelijske stijenke nekih gljiva izgrađene su od hitina. To je

polisaharid koji izgrađuje i oklope kukaca, rakova i pauka i daje im čvrstoću.

U čovjeku, životinjama i gljivama kao polisaharid koji ima ulogu rezervne energije nalazi

se glikogen.

Za znatiželjne…..

Pogledajte slike i probajte zaključiti koje od namirnica sadrže najvše, a koje najmanje šećera?

BOSANSKI JEZIK I KNJIZEVNOST

V Samostalni rečenični članovi su predikat, subjek(a)t, objek(a)t i adverbijalne odredbe, a nesamostalni atribut, apozicija i pr. Oni stoje uz samostalne rečenične dijelove. Analiziraj rečenice: Izvukao sam iz grma malo klupko. Ja gledam u snažna orlova krila.

VI

„Pejzaž“, Vladimir Vidrić

U travi se žute cvjetovi

I zuje zlaćane pčele,

Za sjenatim onim stablima

Krupni se oblaci bijele.

I nebo se plavi visoko

Kud nečujno laste plove; –

Pod bregom iz crvenih krovova

Podnevno zvono zove.

A dalje iza tih krovova

Zlatno se polje stere

Valovito mirno spokojno –

I s huma s k humu vere ...1

Vladimir Vidrić rođen je 30.4.1875. godine u Zagrebu. Napisao je samo jednu

zbirku pjesama “Pjesme” 1907. Godine. Najveći dojam u njegovoj poeziji ostavile

su pjesme koje nam prenose slike pejzaža, prirode, lijepi životni ugođaj te njegov

zanos za užitak, ljepotu i vino. Najviše je pisao o prošlosti.

Dragi učenici, vaš zadatak je da se opustite i pročitate pjesmu. Pokušajte i vi

napisati pjesmu o pejzažu.

VII

Dopuni:

Radnja glagolskog priloga sadašnjeg vrši se _____________________ s

radnjom predikata. Glagolski prilog sadašnji tvori se od

___________________________ glagola.

Odgovarajući na priložna pitanja u rečenici ima oznaku

______________________.

Ulazim u kuću = kako? _____________. pjevati

Glagolski prilog prošli tvori se od

_____________________________________ glagola. Radnja glagolskog

priloga prošlog dogodila se ____________________ radnje predikata.

_______________ u školu predstavio se. (doći)

Od glagolskog pridjeva radno napiši infinitiv, zatim glagolski prilog prošli!

Volio, željela, čuti, otplesao, spavale, zalijevao, sklonio se, odvlačio,

učlanjivao, odšetali

VIII i IX

1. Dopuni!

Riječ je

Rečenica je

2. Odgovori!

Kako dijelimo rečenice po značenju a kako po sastavu?

Odredi kakve su rečenice po sastavu:

Hoćemo li ići u kino?

Žena klonu.

Gorjela je kuća.

3. Odredi rečenične članove!

Knjiga je sveznalica.

Oblaci putuju hitrim nebom.

On je prvi.

Dječak je uzeo karabin.

4. Objasni pojam SLOŽENA rečenica!

Kako se zovu proste rečenice koje se povezuju i uklapaju u složenu

rečenicu?

Kako dijelimo rečenice prema njihovim međusobnim odnosima?

Na koja dva načina nastaju složene rečenice?

Objasni eksplicitnost i implicitnost!

5. Od prostih rečenica napravi složenu!

Kiša je prestala padati.

Voda se stišala.

Oblaci se razišli.

Granulo je sunce.

FIZIKA VII

Mjerenje u fizici -ponavljanje

1.Date fizičke veličine razvrstaj u odgovarajuće rubrike u tabeli: masa, gustina,

vrijeme, dužina, zapremina, temperatura,površina, energija, količina tvari,jačina

struje

OSNOVNE FIZIČKE VELIČINE

IZVEDENE FIZIČKE VELIČINE

2. Popuni tabelu:

Fizička veličina

Oznaka

Mjerna jedinica Oznaka za mj.jed.

masa kilogram

t s

S(P) m2

gustina tvari kilogram po kubnom

metru

3.Pretvori: a) 3kg = dag c) 156g = kg

b) 55 dag= g d) 6dag = kg

4.. Kolika je masa tijela od željeza ( ρ=7800kg/m³), ako je ono u obliku kockice cija je

stranica 2cm ?

5.Pretvori: a) 25 ◦C = K

b) 310,15 K = ◦C

FIZIKA VIII

SNAGA -OBRADA

P- snaga

Definicija:

Kao mjera snage uzima se rad koji se izvrši u jedinici vremena.

P=A/t Ako umjesto A napišemo F∙d , dobijemo

ili P=F·d /t P=F·v

Možemo umjesto A pisati m∙g∙h ili G∙h, pa ćemo dobiti

P= G∙h/ t

Jedinica za snagu je 1J/s a to je 1W (vat)

Veće jedinice od W su:

-kilovat 1kW =1000W

-megavat 1MW = 1000 000W

-gigavat 1GW =1000 000 000W

Primjer:Jača dizalica digla je teret od 225kN na visinu od 10m za 30s.Koliki

je rad izvršila i kojom snagom?

G=225kN A=G·h

h =10m A=225000N·10m

t =30s A=2250000J=2250kJ

A=? P=A/t

P=? P=2250kJ/30s

P=75kW

Snaga -utvrđivanje 1.

-OZNAKA I MJ.JEDINICA ZA SNAGU - DEFINICIJA SNAGE

- FORMULA

-VEĆE JEDINICE OD W

-NAPISATI NEŠTO O DZEJMSU WATU

2.Dva čovjeka uzmu po vreću mase 10kg i iznesu je na 4.sprat:

-koji od njih je izvršio veći rad

-koji od njih je snažniji

3.Čovjek mase 80 kg trči uz stepenice 2s. Ukupna visina stepenica je 3m. Izračunaj snagu

tog čovjeka? g= 10m/s²

3.Koliki se rad izvrši podizanjem tereta od 100kg na visinu od 800 cm ? g= 10m/s²

Kolika snaga je potrebna ako se taj rad izvrši za 8s ?

FIZIKA IX

Jednačina preslikavanja za sferna ogledala

a-udaljenost predmeta od tjemena ogledala

b-udaljenost slike od tjemena ogledala

f-žižna daljina

s-veličina slike, p-veličina predmeta

u-linearno uvećanje ili smanjenje slike

Zavisnost između ovih veličina iskazuje se jednačinom preslikavanja za

sferna ogledala

1/a+1/b=1/f u =s/p u =b/a

Za konkavno ogledalo a, b if su pozitivne vrijednosti.

Za konveksno ogledalo f I b su negativne vrijednosti

Primjer1 :Predmet je udaljen 10cm ispred udubljenog ogledala čija je žižna

daljina 8 cm.Na kojem rastojanju se stvara jasna slika,kakva je ona i kakav

je odnos preslikavanja? Pokušajte konstruisati crtež

Primjer2 :Uvećanje slike koju daje konkavno ogledalo je 3 kada se predmet

nalazi na rastojanju 8cm od tjemena ogledala.Kolika je žižna daljina tog

ogledala?

Ponovićemo ukratko:

-Kakvo je to sferno ogledalo?

-Navedi vrste sfernih ogledala?

-Nabroj karakteristične elemente sfernog udubljenog ogledala?

-Kakvu sliku daje konkavno ogledalo?

Konveksno ili ispupčeno ogledalo

Kod konveksnog ogledala zrake padaju na ispupčenu stranu.Sliku nacrtati iz

udzbenika.

Slika koju stvara konveksno ogledalo uvijek je imaginarna,neovisno o

udaljenosti predmeta od ogledala,uspravna u odnosu na predmet i uvijek

manja od predmeta.Veličina slike zavisi od udaljenosti predmeta od

ogledala.

Jednačina preslikavanja za sferna ogledala

Prvo moramo objasniti sta znače parametri a,b,f,u,s,p

a-udaljenost predmeta od tjemena ogledala

b-udaljenost slike od tjemena ogledala

f-žižna daljina

s-veličina slike, p-veličina predmeta

u-linearno uvećanje ili smanjenje slike

Zavisnost između ovih veličina iskazuje se jednačinom preslikavanja za

sferna ogledala

1/a+1/b=1/f

Zbir recipročnih vrijednosti udaljenosti slike i predmeta od tjemena ogledala

jednak je recipročnoj vrijednosti žižne daljine ogledala.

Količnik linearne veličine slike s i linearne veličine predmeta p jednak je

količniku rastojanja slike b i predmeta a od tjemena ogledala.

u =s/p u =b/a

Za konkavno ogledalo a, b if su pozitivne vrijednosti.

Za konveksno ogledalo f I b su negativne vrijednosti

Primjer:Predmet je udaljen 15cm ispred udubljenog ogledala čija je žižna

daljina 10cm.Na kojem rastojanju se stvara jasna slika,kakva je ona i kakav

je odnos preslikavanja?

a =15cm 1/a+1/b=1/f u =b/a

f =10cm 1/b =1/f- 1/a u =30cm/15cm

1/b=1/10cm- 1/15 cm u =2

b,u=? 1/b =3-2/ 30cm

1/b= 1/30cm

b = 30cm

Slika je obrnuta jer je b veće od a.

Primjer 2:Predmet se nalazi na rastojanju 7,5cm od tjemena konveksnog

ogledala čija je žižna daljina 5cm.Visina predmeta je 4cm.Na kojem će se

rastojanju od tjemena ogledala pojaviti slika?Koliki je odnos preslikavanja i

visina slike?

a =7,5cm -1/f=1/a-1/b u =b/a

f =5cm 1/b= 1/a+1/f u =0,4

p =4cm 1/b= 1/7,5cm + 1/5 cm u =s/p

1/b =2+ 3/15cm s =1,6cm

b,u,s =? 1/b= 5/15cm

b= 3cm

Za zadaću:Uvećanje slike koju daje konkavno ogledalo je 3 kada se predmet

nalazi na rastojanju 8cm od tjemena ogledala.Kolika je žižna daljina tog

ogledala?

VJERONAUKA

Selam alejk draga moja dječico !

Nadam se da ste mi dobro i zdravo. Današnja naša lekcija se nalazi na str. 93,94., a zove

se:“TESPIH“.

TESPIH- Znači slavljenje ALLAHA dž.š. a, slaviti Gospodara svijetova možemo na

razne načine, npr. Izgovaranjem riječi: 1. SUBHANALLAH – Slavljen neka je Allah dž.š.

2. ELHAMDULLILAH – Hvala Allahu dž.š.

3. MAŠALLAH – Kako Allah dž.š. hoće

4. ESTAGFIRULLAH – Allahu dž.š., oprosti mi

5. INŠAALLAH – Ako Allah dž. Dozvoli

Mi smo učili da je na ovom svijetu Allah dž.š. taj koji je sve stvorio. A, danas ćemo

još da naučimo da na ovome svijetu sve SLAVI I VELIČA ALLAHA dž.š. a, to su:“

Biljke, životinje, ptice, pčele, ribe...! Sve veliča i slavi Allaha dž.š. Ja ću vam u

prilogu proslijediti nekoliko slikica.

Vaš zadatak je da pogledate slike i nacrtate jednu sliku po svome izboru. I, da naučite

ove riječi kojima slavimo i veličamo Allaha dž.š.: Subhanallah, Elhamdullilah,

Mašaallah, Estagfirullah, InšaAllah i prijevode.

Nadam se da će vam biti zanimljiva vaša zadaća. Puno sam vas poželjela. U prilogu ću

vam proslijediti samo još jednu pjesmicu o Ramazanu da PROČITATE!!!

Ramazan nam u susret dolazi

Svud okolo behar procvjetao,

I jorgovan evo nailazi,

Od radosti džemat zablistao,

Ramazan nam u susret dolazi.

Raduju se ljudi širom svjeta,

Svako sreću u njemu nalazi,

Draga im je baš ova posjeta,

Ramazan nam u susret dolazi.

Tad je šejtan okovan i svezan,

Iz okova nikud ne izlazi,

Post je tada svima obavezan,

Ramazan nam u susret dolazi.

Najlakše je zapostiti tada,

I čekati da sunce zalazi,

Islam tada u srcu zavlada,

Ramazan nam u susret dolazi.

Svako čeka ovog dragog gosta,

I svak može već da ga opazi,

Lijep je mjesec milosti i posta,

Ramazan nam u susret dolazi