prvi pisani spomen doboja - dr ivan petricevic, 2008.g

5/22/2018 Prvi pisani spomen Doboja - dr Ivan Petricevic, 2008.g.

Ivan PetridevidPRVI PISANI SPOMENKada se pi5e o istoriji Doboja, ve6ina autora navodi da se on prvi puta spominje1415. godine povezujuci taj datum sa glasovitom bitkom koja se odigrala kod Mak-ljenovca, uz u56e Usore u Bosnu, izmedu Sigismundovih ugarskih deta, s jedne strane,i bosansko-turske koalicione vojske na delu sa velikim vojvodom Hrvojem i Ishak--begom, s druge strane. Bitka se odigrala krajem jula 1415. godine i Sigismundove

dete bile su hametice poraZene, tako da Sigismund, najmo6niji evropski vladar u tovrijeme, koji je ditavog Livota poku5avao da "smiri" Bosnu, od ovoga vremena nijeviSe preSao Savu.

Iako ima viSe doktumenata iz toga vremena u kojima se spominje bitka i njenishod, ni u jednom se izridito ne spominje Doboj. Mnogi od nas koje zanima pro5lostDoboja poku5avali smo da pronademo taj podatak iz do sada objavljenih izvora rli izarhiva, ali nam nije uspijevalo. Pretpostavljali smo da podatak treba traLiti u budim-pe(ranskom, bedkom i u dubrovadkom arhivu koji obiluju listinama iz tog perioda.Trud je bio uzaludan dok pred dvije godine nisam, prelistavajudi sistematski Tha-llochy-Gelchtich-ev Diplomatctrium Ragusanum, izdan u Budimpe5ti 1887. godine,naiSao na traZeni podatak.(r2)

Dobojska tvrdava u XVIII vijeku

Naime, u Dip-lomatariumrz, kao i udrugim izvorima, traZiosam samo ono Sto je pi-sano u 1415. godini, ilise odnosi na tu godinu.Bio sam neobidno uz-buden i radostan kadasam ditaju6i pismo dub-rovadke Republike carui kralju Sigismundu,datirano 28. juna i415.godine, prona5ao rijedisubtus casrum Dobuj.Moje uzbudenjebi6e razumljivo svakom

:nr:,r:. -r-_1 godinama traga za nekim podatkom ili potvrdom dinjenice koja ga opsjeda,:ir :: r- :::ino dokaZe, iako ie mnogima to biti beznadajno kao Sto je otkrivanje Ame--ri r, : ::\o jednostavno poslije Kolumtra. Zanimljivo je da,su veliki dijelovi togar il-,i - :,:ovima na$ih istoridara: Radkog, Klai6a, SiSiia, Cirkovida i drugih bili:-::-i:-- -,: ..na-j pasus sa imenom Doboja je, u pravilu, izostavljan. Vjerojatno ga je-:;s;:i-:-- :,:'i tko ga je prvi u svom djelu citirao, a onda su ga ostali jednostavno:lr.Drrs:', :'-. *;ko se to radi i danas, ni ne pogledav5i u original izvora, izuzev Fer'mendiina

"e


Prona5av5i objavljeni dokument i uz njega signirani podatak nije vi5e bilo te5ko,ljubazno5iu Tome Kapoviia, direktora dubrovadkog Arhiva, dobiti fotokopiju origi-nalnog koncepta pisma.Samo pismo je veoma zanimljivo i tako bogato podacimada smatram da bi bilo idealan predloZak za ozbiljnu disertacijunajviSeg nauinog srupnja. Pismo je na latinskom jeziku pisano

dubror,'aikim ::zor-sort 1_5-og stoljeia. Dovoljno je navesti dase u pismu spo::1lrL :adainji najmo6niji evropski vladar i car,pa dva sultal. tJttri:tce. dva bosanska kralja, jedan vojvoda ijedan despc:. .,.,,'---: .,o1skovoda, uz imena drlava, krajeva igradova. pa:: ::'..;r bogatstvo podataka koji mogu da osvi_jetle prilixe :..,*: .:::rena. Zbog toga iemo, prije nego izne_semo ong.:.. . ::3',od pisma, morati ukratko, a radi boljegrazumrjer:i-:. t: s: osvrnemo na politidke prilike tog doba.Kako po s::-:. :.-:;n istoridar, to iu, osim poznatih dinjenica,uglarlcn. ..:.::.. t rgatu dokumentaciju tog vremena, prepu5_ta_tuc- .r-:r:,'.:.: :::.'ruike. Prvi kvartal 15-og stoljeia u Bosnikarakteriziran je nadiranre rr T-:-.;- ., .s:,i:a. poku5ajima cara Sigismunda da njomeovlada sa sjevera i unurrai:'',.:r ::.. _.,:. ,,,:stele, koja je onemoguiavala da r" Bornuodupre vanjskim nepni::e.'-:-. B.-i :, :.:s.lga i podijeljenost su glavni uzrok slabosti.Jos prije Kosovske bltke :.,::,-,- s- ..-:.:."-..,ale dete pod vodstvom vlatka vukovidaTurci su bili godinu caia :::--: r:-.:-..: .r Bosnu. Tada je u Bosni zavladao velikistrah i svijetje poieo c: r-ir- ..:,-:-.. rrema Stonu. Tursku vojskuje predvodiovojskovoda sahin.:-r _:: : ,.-: B---:: :r:ekao Tvrtkov vojvoda vlatko vukovii.Bitka se odigrala l-.: -::: t_r::.: = :,.ska bila do nogu potudena, a sam Sahin

Sigismund

jedva se spasio sa na,r:r ::--.::Nakon r elrk: I r- =-: -:Bosnu. No. kako su r i:;" ::-,ikoju je izdao u Su:isci ,': i-::l

Sta kralj kaZe:"... I taeda l:i:e :. ,vladarije kalje r srr r :- : jbanove. knezore. trD:J..-. -redenu turacku roj: '.. :::-

- --,K ','"- Turci su ponovo krajem 1391. provalili u..:-r _.': sovori darovinica kralja Sjepana Dabi5e,'. - -'. - :- Hrr.oju Vuktidu za njegovo juna5tvo. I evo.s.'" - :--rrina moi vojske turadke i ulize naprasito u-:::sr-sno skupih kraljevstva mi boljare, vojevode,. .-: ,,:.noZani, vlasteliZe i vlasteldiie, i potegoh na-r;'irn htinjem i tajnimi svojimi milostmi, im Zeme smilova. a nail:i 1. -::...-, :e smllova, a nasl:'] .."rt..-, :t-:r..::_ -:j-en_tem redenu vojsku turadku pobismo i podmac obratrsmo i os-:J:j:,;:, :..-:,. :.::a. edi na5i virni polivahu svoje svitlo oruZjelrdL uurdLlsr_r_ru r u --jr ,- ,., _ ::_ _,: :t: r. go1 nasl vlrnl pollvahu svole svttlo oruZ.1ekr.'lju turadkom o; ji-.:=: *.-:,.: r::i-;e rh desnice, ne stedei se nam posluZiti, asvole mtsice nasiac-:- i:: _:----....-, ,*-". I r tom redenom toju i rvanju posluZi mirrteikr. r.irno r (,rci:.:c i:'.-:.:.,: r-'..:.:J:dni tvazmolntvitezi virni na5 vojvodaKrvoje. sin rojeroc: \-uke-a - -: :- :.. -:r..u sluZbu virnu stvoru milost kraljevstvo mii s bogoljubumom gospt-r-f::. j : :_._:. ',:rom mj kraljicom kir Jelenom redenomu

'"o-1 rodi Hrroju damo mu::i.::..,.:.- gospodski... prvo selo u Trstivnici u imeKakanj,.. selo u Luzijeh u in:e Il:.'.Vojvoda Hrvoje Vukiic. ::-::.: Ilarionu Ruvarcu(Er, potlede od stare vlaste-oske porodice Hrvatiia. bilaie -: ',.-.',::: \'ukca Hrvatiniia, kojima su pripadaliDonji Kraji. ali rleroratno i zrp"::- :-----,'., zjDe usore, o demu najbolje svjedodinedavno pronadenr natpis u osredi; i:r: Dr::,-'-1. nekadainjoj srednjevjekovnoj Sridi,


a koji se duva u magazinu Zavrdajnog muzeja u Doboju. Natpis je urezan u odlom-ljenom kamenom sto5cu od muljike, a koii je vjerojatno vr5ak rimskog miljokaza.Pisan je kancelarijskom, upravo kaligrafskom bosandicom, u dasu kad je njegov tvorac,razmilljajuii, vjerovatno, o prolaznosti, Zelio taj momenat oteti zaboravu dopustiv5i igresku u pisanju: "A se piSe dijak kneza Hrvatine". Po5to je knez Hrvatinl'299. go-dine ve6 bio zreo muZ, natpis spada nedu najstarije natpise u Bosni i Hercegovini. OvajHrvatin bio je djed Hrvoja Vukdi6a, a Hrvojevo djelovanje je bilo stalno vezano zaUsoru sve do odsudne bitke 1415. godine'

Bosanska drlava dosegla je vrhunac svoje moii pod Tvrtkom, koji se u jednojpovelji iz 1378. nazva Stefan Tvrtko v Hrista boga kralj Srbijem i Bosne i Primorju.Njegovi nasljednici Stjepan Dabi5a, pa Jelena Gruba, nisu mogli odrZavati njegovepos1"O". Velika5i bosanski, pristajudi uz jednog ili drugog kralja, pomalo preuzirnajustvarnu vlast.Hrvoje je bio oZenjen Jelenom, kierkom Ivana Nelipida, kneza Cetinskog. Bioje dovjek odvaLna i junadkog srca, a neki pisci tvrde da je bio velike glave, hrapavaglasa i obidaja priprostih. Ovaj odludni i znameniti muZ stupa na popri5te jo5 zaTvrtka I, te se istica5e vazda kao Zestok protivnik kralja Sigismunda, a gorljiv pris-taSa napuljskog kralja Ladislava. Zato gakralj Ladislav i nadari potvrdiv5i listinom od17. srpnja 1391. njemu i bratu mu Vuku sve dasti, imanja i bansko dostojanstvo u Hr-vatskoj i Dalmaciji, te naloZi svim oblastima u tim zemljama da mu kao njegovomnamjeiniku u svemu budu podloZne i pokorne. Moi se Hrvojeva usljed toga podiglan".u-o u Bosni, nego i u Hrvatskoj i Dalmaciji. U Dalmaciji vlada5e, kako veli Luci6,"ne kao kraljevski namjesnik, nego kao da bi bio sam kralj". Vlast mu se sterala odZvedajai Jajta na Vrbasu, preko Livna do Jadranskog mora, gdje je po Zeni imao vaZnigrad OmiS, a napokon je postao i "herceg spalacki" (splitski) i gospodar otoka Brada,Huuru i Kordule. Osim Hrvoja kralja Stjepana Ostoju pomogli su i druga dvojicavelmoZa bosanskih - Sandalj Hranii i knez Pavao Radinovid't7)Sigismund, koji se nije mogao odreii vlasti nad Bosnom, pogotovo nakon da-kovadko mira, kojim mu je Stjepan Dabi5a zagarantirao njegovu vrhovnu vlast nadBosnom, odludi disilom prisvoji tu vlast. Godine 1398. podiZe vojsku i provali u Bo-snu do grada Vrbasa u Hivojevu dedovinu. Kakav je rezultat boja bio ne znamo, alisvakako nije bio povoljan za Sigismunda, jer je morao uzmaknuti, a Hrvoje udai zanjim na puUifm Zupuniiu, te pridruZi taj trokut izmedu Save i Une bosanskoj drZavi.Istodobno su Sigismund-ove dete prodrle i u Usoru, ali su i ovdje bile lo5e srede. Ostojije i ovdje od najve6e pomoci bio Hrvoje, jer mu zahvalni Ostoja podjeljuje "gradhlivanski i sa svom Zupom i dihodci i trgovinami"(e). Ponosan na ovu pobjedu kraljOstoja u povelji Dubrovdanima od 15.1.1399. zavr5ava rijedima: "Pisano u Usori vastavnoi naSol vi;scl u Li5nici".(12) Iako neki misle da se radi o Lije5nici kod Maglaja,verojainiije je Oa se radi o Li5nju potoku koji protide kroz Doboj, nedaleko od u5iaUsoie u ioinu, gdje postoji poznati rimski logor, pa je vjerojatno da je i Ostojinavojska logorovala na iitom mjestu, gdje su se taborile vojske prije njega i poslije njega,,u" do dana dana5njega, jer se bolja lokacija ne bi mogla na6i' A u tom predjelu seodigrala i ona sudbonosna bitka 14i5. godine, o kojoj 6emo kasnije govoriti.Turske provale u Bosnu su jenjavale, jer je Baiazit tada imao predeg posla' UMaloj Aziji predstojala mu je bitka sa strasnim Timur Lenkom. ostoja se stoga osje-6uo ,igurni* nakon Sto je suzbio Sigismunda. Bio je kralj dodu5e po imenu, dodim jeHrvojJ sve sam radio uz pripomoi ostalih velmoZa, kako to navodi Klari6'(6)

l1


Nakon krunjenja Ladislava za ugarsko-hrvatskog kralja u Zadru 1403. godine,demu je najvi5e potpomogao Hrvoje, a sa ciljem da Sto vi5e oslabi utjecaj kralja Si-gismunda u Bosni, kralj Ostoja je ocijenio da ie Hrvoje dobiti joS veiu vlast, pa seubrzo izmiri sa Sigismundom, pnznav5i ga za svog vrhovnog gospodara, a ugarskedete provale u Bosnu i udu u Bobovac da bi Stitile kralja Ostoju, koji se u njemuzatvorio, jer je Hrvoje bio na nj bijesan Sto mu je pomutio njegove planove sa kraljemLadislavom. Stoga Hrvoje i druge velmoZe u Visokom 1404. izaberu novog kraljaStjepana Tvrtka II, sina Tvrtka I Ovaj izbor doveo je do joS vi5e nesloge meduvlastelom, kako, to Dubrovdani piSu Sandalju 1404: "kako Vi velmoZe bjeste bili nakupe i pake se raziSli".(r2)

Stari grad Bobovac

Sigismund, ljut Sto su bosan-ske velmoZe svrgle njegovog StiienikaOstoju, podne se spremati na novuvojnu, iako su mu Dubrovdani savje-tovali "da je bolje s Bosnom Zivjeti umiru, nego s njom ratovati". Okoris-tiv5i se detama iz Poljske koje su sespremale za Krsta5ku Vojnu, Sigis-mund sa 60.000 momaka provali uBosnu. Ljute borbe su se vodile kodSrebrenika i kod grada Bori6a u Usori,gdje Sigismund zarobi gotovo svu bo-sansku vlastelu, pa i samog kraljaTvrtka ll. leljan osvete zbog dosa-da5njih neuspjeha "opogani se okrut-nim dinom" davSi svoj zarobljenojvlasteli osim kralja, bilo ih je 126,glave odrubiti, a trupla im pobacati saDoborske gradine u rijeku Bosnu. Itako je Sigismund osim titule najmoi-nrjeg vladara u Evropi stekao i titulukrvnika Bosne.(r'2'6)Sve Sigismundove vojne nepokoriSe ipak Bosnu i ne odcijepi5eod nje samo Usoru. Najglavniji bosan-ski velmoZe, herceg Hrvoje, SandaljHrani6 i Pavao Radinovid, ostali suna slobodi. Ne zna se da li su oni sre-tno umakli sudbini drugih ili nisu uop-6e udestvovali u bici. Sigismund je

imao namjeru da slijedeie godine na proljeie ponovo dode u Bosnu da pokori pre-Zivjelu vlastelu i da se on sAm okruni za bosanskog kralja. Stoga nije ni postavljaonikoga na upraZnjeni prijesto.Savladav5i otpor bosanske vlastele i kralja Ostoje, Sigismund pode komadati

Bosnu. Donje Krajeve ostavi Hrvoju, Usoru povjeri Ivanu Gorjanskom, a oblast SoliIvanu Morovi6u, banu madvanskom, ali od njeg oduze vaZnu rudarsku varo5 Sreb-renicu, te ju pokloni svome pomoiniku i savezniku Stefanu Lazarevidu, dime bacikamen smutnje izmedu Bosne i susjedne Srbije. Kralju Ostoji su preostali samo gornja

t2


Bosna i humska zemlja, ali i tu je ve6i gospodar bio Sandalj, koji je sada u bosanskoidrlavi vrijedio onoliko kao nekad Hrvoje. Zbogtog ugleda Sigismund je sve poduzeoda ga pridobije. Ovim potezima Sigismund je smatrao da je konadno sredio bosanskustvar i da je konadno mirna Bosna. Iste godine, 21.7.I4I1, bude Sigismund izabran zaNjemadkog kralja. Sretni Sigismund, nakon Sto je izravnao na miran nadin neke nesu-glasice sa poljskim kraljem Vladislavom Jageloviiem, s kojim umalo da nije zar^Iro.odludi da sazove u Budimu 22.5.1472. godine kongres vojvoda, grofova i drugih veli-ka5a. Na kongresu su se odrZale i vite5ke igre. Sabralo se 13 vojvoda,2l grof,26 dru-gih velika5a (osim ugarskih) 1.500 vitezova sa 3.000 momaka. Iz saduvanog popisagosriju znamo da su, osim kralja Sigismunda i Vladislava prisutni bili i Stjepan Os-toja, kralj bosanski, Stefan Lazarevii, despot srpski, hrvatski knez Karlo Kurjakoviiiz Krbave, jedan turski vojvoda, herceg Hrvoje Vukii6, herceg Ernest i Albreht aus-trijski, vojvoda Sandalj Hranii, knez Pavao Radinovid, dva kneza blagajska, biskupzagrebadki, te poslanici engleski, francuski i drugih krajeva i slobodnih gritdova.{:'s'rr

O bosanskoj gospodi pi5e poljski ljetopisac Jan Dlugosa: "Sandalj vojvoda bo-sanski i kralj Hrvoja udini5e u nazodnasti svojih Zena tu slavu osobito svedanom, jer senjihovi vitezovi, visoki i plemenita stasa, hrabro i junadki na megdanu poflije5s".t"it roorAli Hrvoju su, kojega poljski ljetopisac kraljem naziva, zavidjeli Sigismundoviskutono5e, Hrvojevi krvni du5mani s kojima je mnogo puta megdan dijelio. To su uprvom redu: Pavao Cupor od Moslavine, ban slavonski, Ivan Gorjanski, Zupan po-Ze$ki i Ivan od Moroviia, ban Madvanski. Ljetopisac Thuroczy iznosi i pojedinostiove lidne mrZnje bana Pavla Cupora, koji je na jednom banketu pred kraljem i drugimdrustvom pozdravio Hrvoja mukanjem poput vola opona5ajuii toboZe hercegov dubokglas. FomendZin, pak, donosi da je tom prilikom Cupor dobacio i Hrvoju: "To nemember, pogacsa nem kenyer." ("Slaven nije dovjek, a pogada nije kruh.") Da mu ovuuvredu Hrvoje nije zaboravio, vidjet 6emo kasnije.(3)Medutim, zavidni Hrvoju nisu bili samo ugarski velika5i, nego i bosanski, uprvom redu Sandalj Hrani6, koji je vjedno bio u sjeni Hrvojeve mo6i. On je sve vi5epodeo dodvoravati Sigismundu i od tog doba je Sandalj sve vi5e "vjerni na5 ljub-ljeni", a Hrvoje Vukdid malo po malo "poglaviti na5 du5manin".Krajem 1412. godine provali u zemlju Stefana Lazarevida sultan Musa, bratMehmeda I. NaSavSi se u nevolji, Stefan Lazarevid zalraLi Sigismundovu pomoi, aSigismund odredi Sandatja Hraniia da vodi bosanske i ugarske dete u pomoi Ste-fanu. Hrvoje, ljut Sto se njemu nije povjerilo vodstvo vojske, provali ba5 u to vrijemeu Sandaljevu zemlju i ljuto je opljadka. Taj Hrvojev nepromi5ljeni din bio je povod dasu sva vlastela ugarska i bosanska okrenula se protiv Hrvoja. Prvi ga napusti5e Spli-6ani istjerav5i njegovu posadu, a onda mu Ivan Gorjanski i ban Cupor podnu haratipo njegovim slavonskim posjedima i otmu mu sve, pa i grad PoZegu. Otoke Brad, Hvari Kordulu zaposjednu mu Dubrovdani po naredenju Sigismundovom. Hrvoju ostado5esamo joS donji Kraji i vjerni mu OmiS (po Zeni). Videii Hrvoje da 6e lo5e prodi, podnepoduzimati korake da se opravda kod Sigismunda, ali mnogi njegovi poslanici ni nje-gova pisma nisu nikad stigli do Sigismunda, koji je u to vrijeme boravio u Svicarskoj.Poznato je i njegovo veliko pismo kraljici Barbari u kojoj je zaklinje kumstvom da sezauzme za nj kod kralja. Kad ni5ta nije pomoglo, obra6a se Veneciji za pomo6, ali iovdje ne naide na odziv. Sta je Hrvoje mogao da udini sada? - pita se Si5i6. "Li5enimetka svoga, modi svoje, odista nije ni drugo mogao, nego se obratiti za pomo6 ondjegdje je znao da 6e je na6i, to jest u Turaka." Njemu nisu smetali ni vjerski ni drZavniobziri, on je udinio u malom sasvim isto, kako kaZe Thalloczy, Sto je jedno stoljeie

13


kasnije u velikom stilu izveo francuski kralj Franjo I, kad se protiv Karla V udruZiosa Sulejmanom Velidanstvenim.(6 e)

Oton h ekovi(.: Mirna BosnaU to vrijeme Sigismund je bio zabarl_1en crkvenim problemima na koncilu u

Konstanzu na Bodenskom jezeru. \alne. u to vnjeme istodobno su postojale tri pape,svojatajuii svaki za sebe na,ir r5u crkr enu r Iast. Sigismund je telio za sredivanjem togstanja i reformac4om crkr.e. a u lsto \nt-rrle se sudilo magistru Janu Husu zbog na-vodno njegovih shismatickih nazora. S druge strane, u Turskoj Mehmed I, izvojevav5ipobjedu i zadaviv5i svo-e brata \Iusu. zapoine nove pohode na Bosnu.(a)Godine 1414.turske (,eteiz Skoplja provale preko Bosne. a da im se Sandalj nije usudio oprijeti, papre5av5i Savu dopru robeii do samog Zagreba. Sa Turcima iznenada osvanu u Bosnikralj Tvrtkollza koga se nije niSta eulo od 1408. godine, i on se prikloni Hrvoju.Tako je Bosna ponovo imala dva kralla. izgleda da je Tvrtko II veoma brzo oko sebeskupio bosansku vlastelu, jer mu lukavi diplomati Dubrovdani p1fu23.2.1415: "Mnogobismo veseli duv5i o va5em dubrom zdrar'liu i slavnom stanju."(r2)Evo, to su prilike uBosni neposredno pred slanje pisma Dubrovcana kralju Sigismundu u Konstanz. Poz-navanje ove situacije omoguiice nam i bolje raumijevanje pisma i obratno. Pismo jepisano latinskim j ezikom.

U mome prevodu pismo glasi:"Gospodinu caru.Uzoriti itd... primismo upravo sa uobidajenom odano56u i poitovanjem uzoritosti

VaSe, a ujedno i obilja (dokaza) velidanstvenih djela Uzoritosti VaSe ponajvi5e namdragih jer teZe za reformacijom presvete majke Crkve i jer upu6uju mno5tvo na snageduha Uzvi5enosti VaSe zaumnaLanje kojih su uvijek budne (u molitvi) na5e du5e.

t4


Po5to VaSa Uzoritost traZi od nas konttnuiranost u doznavanju novosti koje smcmu dijelom predhodno po na5im drugima opisali, ovdje iznosimo istoj Uzvi5enosti \-a-Soj ono Sto ovih proteklih dana doznasmo preko na5ih trgovacarzPere, kako gospodarTuraka Kri5dija (Mehmed I) u krajevima Bruse vodi rat sa Karmianom (Karamo-noglu), a takoder je novo da gospodar Muscat brat redenog Kri5dije Turdina u kraje-vima Trebisonde (Trapezunta) napreduje pomalo protiv KriSdije napred spomenutogsvog brata. Uostalom dana XV ovoga pristala je neka Eenova5ka lada iz Konstan-tinopola u ove na5e luke, koja je potvrdila da su se ove iznesene novosti uistinu do-godile medu Turcima.U isto vrijeme bio je u bosanskim krajevima jedan odlidan Turdin imenom ZehMelek, koji je boravio u Bosni vi5e od tri mjeseca robeii po Hrvatskoj i drugim mjes-tima, o demu je VaSe Velidanstvo na drugi nadin obavije5teno. Naime, nikakva muvojska nije pruZila otpor. Taj je Turdin s vojskom oti5ao iz bosanskih strana dana XVIovoga mjeseca i govori se da je Kri5iija poslao po njega da bi mu bio od pomodi, pasu zasad rijetki Turci ostali u Bosni sa kraljem Tvrtkom.

Doznali smo takode preko na5ih trgovaca iz Srbije da jedan poglaviti Turdinimenom Isak skuplja tursku vojsku u Skoplju, koja se ovih dana odekuje u Bosni da biisao u pljadku prema zapadu izvan bosanskog kraljevstva, u kojem ni5ta ne robe, jer suovi krajevi njima poslu5ni dajuii danak turskome Gospodinu Caru, a da bi sebe oduva-li. Kralj pak Ostoja prebiva u svojim tvrdavama ne usudujuii se povjerovati Turcimana bilo koji nadin.Gospodin Vojvoda Sandalj se dobro vlada u pogledu vjernosti Va5oj prejas-nosti, otimajuii se od Turaka sa ne malim darovima. Gospodin despot srpski (StefanLazarevid) je u dobrom stanju i u miru je sa Turcima na svim svojim granicama.DANA PAK24. STIGAO JE JEDAN TEKLIC IZ SREBRENICE OD NASIHTRGoVACA,TZETJTH SMO PISAMA SAZNALI DA JE 16. OVOGA IVAN GOR-JANSKI SA MNOGIM dETAMA UZORITOSTI VASE PRISTAO U USORI PODTVREAVOM DOBOJ. ON JE KAKO SE PRIEA KRENUO NA BOSNU,O svemu ovome mislimo da je Velidanstvo VaSe od drugdje bolje obavije5teno,ipak smatramo da mu ovo moramo iznijeti, a takode ie brat Dominik, reda propovjed-nika o napred redenom i o drugim novostima ispridati Vrhuncu VaSe milosti, kojoj seponizno preporudamo."

U Dubrovniku XXVIII. juna 14i5."Sigismund je pismo primio, vjerojatno, u vrijeme jednog Velikog dogadaja, spa-ljivanja Jana Husa, koje je izvr5eno 6. jula 1415. godine. Posljedice su toga bili krvavii dugotrajni Husinski ratovi. Iz svega ovoga je vidljivo da prvi pisani spomen Doboja

pada u burno doba, ne samo bosanske, nego i evropske historije. Petnaestak godinaposlije toga Djevica Orleanska ie stogodi5nju borbu izmedu Engleza i Francuza pre-okrenuti u korist svojih zemljaka. Dvadesetpet godina nakon spomena Doboja Guten-berg 6e izumiti Stampanje. Istodno Rimsko Carstvo se jo5 drLi, a u Rusiji Ivan III,Moskovski Knez, tek ie 70 godina kasnije podeti da ujedinjuje raskomadane ruskekneZevine i da podinje stvaranje velike ruske drZave.Analiziraju6i ovo pismo bogato imenima i dinjenicama, razjasnit 6emo neke di-njenice. KriSdija bio je nadimak sultana Mehmeda l, a znadi hrvad. Muscat, njegovbrat koji se spominje, nije, kako bi to u prvi mah izgledalo, Musa u nas poznat kaoKesedZija, jer je on u medusobnoj borbi bra6e bio pobijeclen i zadavljen nakon bitkena iamurlu 5. jula 1413, dakle dvije godine ranije, pa se, prema tome, Muscat moZe

15


odnositi samo na Duzme Mustafu, nezakonitog sina Bajazitovog, koji je pretendiraona pri.jestolje i vodio borbu sa Mehmedom I. Isto tako Muscat ne moZe biti Murat,jer je on bio sin Mehmeda I, a ne njegov brat. Karmian je, vjerojatno, KaramanogluMehmedaga.(o)Ve6ina na5ih starijih histondara govoredi o provalama Turaka navode "neki ZekMelek", ne znaju6i o kakvoj se lidnosti radt. Zach Melech je, u stvari, Kor Sah Me-lek, vezir sultana Muse, koji je kasnije prebjegao Mehmedu I. Njegov sin Vejs spo-minje se u popisnom defteru Bosne 9.X.1411, kad mu se dodjeljuju dva sela -Ostrovica i Medurice u nahiji Vi5egrad.'r'Isak Turdin je, u stvari, Ishak-treg. Postoji vjerojatnost da je on iz bosanskekraljevske porodice i kao mladii bio zarobljen u bici kod Bileie, odveden u Tursku,preveden na Islam i tako izobraZen. S njimje u Bosnu ponovo do5ao kralj Tvrtko II,pa postoji mogu6nost da mu je Ishak-beg bio sin ili bratii. Slidna je sudbina pedesetakgodina kasnije zadesila Sigismunda. sina Stjepana Toma5evida, koji je 1463. pre5aona Islam i postao Ishak-pa5a. Govoreii o tekliiu iz Srebrenice, Geliid i Thaloczy na-vode datum 29. ovoga mjeseca, Sto je odito pogre5no, ukoliko se zna da je pismodatirano sa nadnevkom 28. juna. Pailjivim ditanjem originalnog koncepta vidljivo je dapile24, a to se lako moZe usporediti sa drugim pisanjem brojki u tekstu, pa taj datumtreba ispraviti. Interesantno je da pi5e DOBUJ, a ne Doboj, pa i danas se kod starijihIjudi u Kotorsku i u Te5nju duje Dobuj, a ne Doboj. Sam naziv svakako nije turskogporijekla, jer se, eto, spominje prije pada Bosne, pa korijen rijedi treba traZiti ili u sla-venskim ili u keltskom jeziku. Ono 5to je veoma interesantno je navod da je IvanGorjanski pristao s velikom vojskom u Usori. Po5to se ista rijed "apulerat", a kojaozna(ava pristajanje broda, upotrebljava dva puta u tekstu, jedanput za pristajanje ladeiz Konstantinopola u dubrovacke luke. a drugi pvt za ovo pristajanje u Usori, proizlazida je vojska i oprema doveZena rijekom na ladama ili dereglijama, pa, prema tome, daje rijeka Bosna bila plovna sve do Doboja.Da bi se dobila potpunija slika. treba reii nekoliko rijedi i o sudbonosnim doga-dajima koji su se zbili neposredno poshje ovoga pisma.Vide6i, dakle, Hrvoje da se neie sdm moii odrZati, jer je ugarska vojska bilabrojna, dobro opremljena, a predvodena banovima Ivanom Gorjanskim, Ivanom odMorovida i Hrvojevim krvnim neprijateljem Pavlom iuporom - banom slavonskim,odludi da pozove Turke u pomo6.Ve6 ranije njegova dva poklisara Miho KabuZid i Marin Stjepanovid, vlasteladubrovadka, otido5e u Drinopolje sultanu da dovedu tursku vojsku, kojoj je na delu bioIshak-beg, namjesnik u Skoplju. Sultan je to jedva dodekao, jer ie mu taj poziv omo-guciti daljnje prodore preko Bosne u Hrvatsku i Ugarsku.ts'0'srMedutim, u ovom dasu kad je Hrvojev poloZaj ojadao sva bosanska vlastela suse udruZila sa Hrvojem, a protiv ugarskrh zavojevada. Ban Ivan Morovid 1. avgustamoli nekog splitskog trgovca koji se zarekao "podZve(,ajem" (najvjerojatnije pod te-Sanjskim) da pismeno javi Sigismundu i Dubrovdanima "kako je ditava Bosna jedno-du5na protiv Ugarske, jer se Sandalj izmirio s Hrvojem, a car turski potvrdio im zakralja Ostoju, pa se je bojati da ie propasti za Ugarsku ne samo Bosna, nego i Srbija,tako despotova kao i ona Eurila Brankovi6a".(e)Borbe su se vodile u Usori, "tom starom boji5tu medu Bosnom i Ugarskom". IJglavnoj bici kod Makljenovca dinilo se da ie isprva da pobijedi ugarska vojska. Premaopisu ugarskog ljetopisca Thuroczy-a, bila je to konjidka bitka koja je podela bijesnimnasrtavanjem, a onda kaLe: "A ko je mogao predvidjeti lukavost Bo5njaka? Ugarske su

16


detebileuprobitku,akadtoopaziSebosanskestraZepobregovima,zavikaSeizslegagrla: ,Ugri bjeZe ' Na to..se Ugii popla5iSe i u divljem bijegu rastrka5e'"(3r "Samo je posebi jasno,', mf.o truZ" SSie,:;Ou je ta lukav5tina naivno izmi5ljena isprika ugarsko-epofaza,nego je uj"rojuino da su iosanci Ugre iznenada s boka zaskodili, pa ih takonatjerali u strah i Pobili."torsve vojskovode dospjese u tursko suZanjstvo' Ivan Morovid se ie nakon det-verogodi5njeg suZanlstua oitupio za 40.000 dukata. Ivan Gorjanski

se, takoder' nakonduZeg vremena oslobodio, te onda poklonio deske verige svojoj crkvi u Battaszeku' A1ibana Pavla cupora Hrvoje nije pustao iz svojih Saka' Sje6aju6i se kako mu se nekocna budimskoln auoru nutuguo, ouoe ga usiti u volovsku koZu i baciti u Bosnu' Thu-roczy pi5e da je Hrvoj. pri to'n rekao duporu: "Ti :1 j:g^no* u ljudskom oblidju glasuotou.ti oponusuo, primi sada s glasom i volovski 6$lift'"or

ovombitkomBosnajedefinitivnozaSigismundabilaizgubljenal-9.'1lu,.on desto sjetio onog dubrovadkog savjeta: "Bolj" ti je sa Bosnom biti u miru'" od togvremena njegova noga niie vi5e re51a Savu. Propala je njegovaLelia da se okruni zakralja Bosne, iako je"imaf titulu i njemadkog traila I rimskog cara' Bosna je konadnopostala mirna, ali ne onako kako je sigisirund zami5ljao. ovu bitku kod Dobojaprikazao je na jednoj kompoziciji iiturbtott Ivekovid, koji je poznatiji po drugimhistorijskim slikama, narodito po"onoj koja prikazuje smri. Matije Gubca. Na slici ovebitke u pozadini ." uidl dobojsla tvrdava, u nu tu*o.; obali rijeke Bosne na konjima izazarobljene ugarske vlastele pobjedonosni herceg Hivoje i Ishak-beg promatraju kakose dva vojnika rpr"-uiu Oa uUac" u vodu bana bupora u5ivena u volujsku koZu' Slikanosi simbolidan naslov: Mirna Bosna'prema pr"ouni"u,'p"ili"a^ je proslavljenauzvedaju, te5anjskoj tvrdavi. Hrvoje,koji je nacionalnu siotoOu pretpostavio vjerskom uvjerenju, bio je u to vrijeme i kas-nije optuZivan.Jer mu pripada sumnjiva siava da je doveo Turke u Bosnu".(6'e)Da je i Hroo;u .utila ta dileLa vidi se rz rantjeg njegovog pisma kraljici Bar'bari kada od nje tr'aLi daodvrati Sigismunda od raia i du n" dozvoli da on' Hrvoje'pozivajuii Turke u po*oe, umre u "neujerstuu. Danas nam ta dilema ne izgleda takovelika, ali u doba rpdiuunju Jana Husa trebalo je zaista *logo snage da se.to pre-viada. Tu unutra5njir tienu UorUu Hrvojevu, a i njega samog kao osamljenog tiranina'najboljejeocrtaonas.vetilapjesnikVtaoimirNazorupjesmikoianosinazivTeian.i.fuf.o i" ovo malo poznata pjesma, donosimo je u cijelosti:

Uskoiki grade, ioi HrvatinicaHrvoja pamtii. Pominiei se krviNa rijeci kadno s njime Turiin smrviSlavonca iakog, mrkog Ugriiica'Ti niega primi ruku omaicenihKritanskom krvi. Krai kapije stareSake mu trla iaglukom svilenimTeianika mlada - al krv ne istare'Vojvoda sptitski momu gurnu' StopeCrvene pod njim bjehu, kad se PoPeNa bedem - Tu.ie k'o kip Srozan stao'

t7


Mire ti sunce Pri zaPadu jaieObasia, voda striio ie k'oOsuden titan vrh velje lomaie'Vladimir NAZOR

SmatraosamdajepotrebnoikonsnodauzprvipisanidokumenatoDobojuiznesem i ovaj dio nase proslosti diji smo produkt m sami' Ili jos bolie' kako nedavnore(e LzraBegii: "Proslost je nas udes. dak kad se i veoma trudimo da je zatajimo iporeknemo."Bosnajekrozhistorijuuvijekbilazbijegiposljednjeutodi5teslobodenasihna-roda, a historija i u ovom siudaju kao prava ntagistravitae t(i nas kako su tada i pos-lije pro5li .ui ,uuo.1"uali koji su htjeli da "smire" ru na5u ponosnu, a jo5 vi5e prkosnuBosnu.

1. Benac A'i dr'. Kultuma istorija BiH' Sarajevo' 1966'2. Cirkovii Sima: isror;1o sredijevjeko.,.ne bosanske rlrlave, Beograd, 1964.3. FermendZin E' Acta Bosnae' Zagreb' iS91+. fiUpovie N: Prlnc Musa i iejh Bedredin' Sarajevo' 1917'5. Jiredek K: Spomenici srys&i' Beogad' 1892'6. Klaii Y: Povijest Bosne'Zageb' 1382'7. Pucii M'. Spomenici srps&i' Beograd' l8'i2'8.Ruvaracllarion:Glasniksrpskoguienogdntitva,knjigaXLIXi. SiSiJf' Vojvoda Hrt'oie Vudic Hnainic'Zagreb' 1902' -^^- ,i2. Thalloczy-c"r.*cn, oip lonataiiln Rogrrirr*, Budapest, 1887, dokument 16'l , stt' 249(ovajradDr'IvanaPetrideviiaobjavljenjeunastavcim.alGlasukomunato-

kom novembra-decembr a 1975, godine, odakle ga prenosimo u cijelosti')

18


Jre{rnsrbo llas

prvi pisani spomen doboja - dr ivan petricevic, 2008.g

Documents