prosvjetni list [broj 950-951, maj-juni 2008.]

8/7/2019 Prosvjetni list [broj 950-951, maj-juni 2008.]

http://slidepdf.com/reader/full/prosvjetni-list-broj-950-951-maj-juni-2008 1/36

SARAJEVOMAJ / JUNI 2008.BROJ / 950 / 951 GODINA LXIIINOVA SERIJA / BROJ 118 / 119 / GODINA XII

Nadgradnja odgojno-obrazovnog rada

Četvrti kongres dočekati što spremnijeUčenje u kreativnoj i opuštenoj atmosferi



Narudžbe se mogu izvršiti:

narudžbenicom na adresu:PROSVJETNI LIST, Ali-pašina 4/I

SARAJEVO

uplatnicom na račun:

338-900-22078869-47

telefonom / faxom na brojeve:(033) 203-755

(033) 203-750 (fax)


http://slidepdf.com/reader/full/prosvjetni-list-broj-950-951-maj-juni-2008 3/36PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008. 3

Iz sadržaja

Prvi broj “Prosvjetnog lista” izašao je novembra 1945. godine, a prvi broj nove serije septembra 1996.

Predsjednik Upravnog odbora: Branko Alagić

Direktor i glavni i odgovorni urednik: Mujo Musagić

Urednica: Maida Vodeničarević

Grafičko uređenje i DTP: Dizajn Studio MRAK

Adresa Redakcije: Ali-pašina 4/I, Sarajevo. Telefoni: (033) 203-750 i 203-755; Fax: 203-750. E-mail: [email protected]

List izlazi jednom mjesečno, a u julu i avgustu ne izlazi. Cijena jednog primjerka 2 KM. Godišnja pretplata (sa poštarinom) 24 KM.

Rješenjem Ministarstva obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo “Prosvjetni list” je upisan u Registar medija, pod brojem ŠM44/99 dana 15. 12. 1999. godine.

“Prosvjetni list” je registrovan u Republičkom komitetu za informisanje 18. maja 1981. godine pod rednim brojem 390.

Štampa: “Tipografija” D.O.O., Sarajevo

Rukopisi, fotografije, CD i diskete se ne vraćaju, niti honorarišu.

Žiro-račun “Prosvjetnog lista”: 338-900-22078869-47 UNICREDIT BANK, Sarajevo.

4. Mujo Musagić: Ekskurzija

5. Između dva broja

6. Ibrahim Halvadžija: Četvrti kongres dočekati što spremnije

8. Emir Harčin: Nadgradnja odgojno-obrazovnog rada

10. Ramzija Čajić: Prosvjetari u borbi sa reformom11. Hana Korać: Piromanija: Namjerno izazivanje paljevinama

12. Gorana Jovanović: Kako napraviti odmak od klasične školske priredbe

14. Medina Jusić-Sofić: Učenje u kreativnoj i opuštenoj atmosferi

16. Vida Svoljšak-Rojko: Individualizirani program za učenika sa smetnjama autizma

18. Šefket Arslanagić: Veliki matematičari: Johan Kepler

20. Aida Kršo: Iz jezičke prakse

21. Sarajevski dani poezije

22. Ramo Hastor: Bećari

24. Ukratko

28. Povodi, mišljenja, reagovanja…

29. Zanimljivosti iz svijeta obrazovanja

30. Priča “Prosvjetnog lista”: Luis Fernando Verisimo: “Kriza”

32. Iz historije bosanskohercegovačkog školstva


http://slidepdf.com/reader/full/prosvjetni-list-broj-950-951-maj-juni-2008 4/364 PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

BIJELO NA CRNOM

EKSKURZIJAO

vih sam dana, radeći u žiriju BZK „Preporod“, pročitaobarem 200 dječijih radova na temu „Uz knjigu sam upo-znao/la domovinu“. Čitajući uspješne i manje uspješne

pjesme i prozne sastave na ovu temu, gotovo sam priželjkivao jed-nu rečenicu ili strofu koja bi, otprilike, glasila ovako: Uz knjigu se,

zaista, može upoznati domovina, njena historija i prirodne ljepote,ali ja bih, ipak, rado obišo(la) sve krajeve Bosne i Hercegovine,njene gradove i sela, planine i rijeke i tako sam(a) upoznao(la)svoju domovinu. Naravno, ne ljutim se nimalo što takve rečeniceili strofe nije bilo. Učenici su pravilno shvatili konkursni zadatak i (uz pomoć nastavnika, a, ponekad, i uz pomoć roditelja) ispisali

niz veoma uspješnih radova o tome kako im je knjiga pomogla daupoznaju svoju domovinu. Bilo je, razumljivo, u tim radovima iočekivane doze patriotizma i vidljivih nanosa patetike, ali i hor -skog „opjevavanja“ naših nekoliko kulturno-histo-rijskih simbola: Baščaršija – Sarajevo, Stari Most– Mostar, Višegrad – Ćuprija na Drini...iz čega semoglo izvesti najmanje dva zaključka: prvi – tre-ba više čitati, drugi – treba više putovati Bosnom iHercegovinom.

Nekako u isto vrijeme, dok sam iščitavao dječi-je radove, u novinama sam pročitao informaciju otome kako Ministarstvo obrazovanja i nauke Kanto-na Sarajevo preporučuje osnovnim i srednjim ško-lama, koje djeluju na području ovog kantona, da seškolske ekskurzije ne organizuju van granica našedržave. Tako se tema učeničkih ekskurzija ponovonašla u središtu interesovanja najšire javnosti, jer,po svojoj prirodi, to nije samo školsko pitanje, tu su i druge zain-teresovane strane: roditelji, turističke agencije, autoprevoznici...pa i poneki rijetki patriota – autsajder, koji nema djeteta u školi,nema turističku agenciju, niti prevozničku firmu, ali bi, eto, i on,možda i iskreno, želio pomoći da se ovo pitanje riješi u korist “pa-triotskog bloka“, onih, dakle, koji su za ekskurzije unutar Bosnei Hercegovine. Preporuka bi se, prema ovoj informaciji, odnosilasamo na ovu godinu, a već od naredne godine na snagu bi stupio

pravilnik kojim bi ovaj stav ojačao i kojeg bi se morale pridržavatisve škole.

I, naravno, na reakcije nije trebalo dugo čekati. Već za dan-dvaimali smo prilike pročitati ljutite reakcije Pokreta mladih BiH i jošnekih omladinskih nevladinih organizacija, koje sa indignacijomi gnušanjem odbacuju „miješanje“školskih vlasti u mogućnost dase škole, učenici i njihovi roditelji slobodno opredjeljuju kuda ćei kako putovati u okviru školskih ekskurzija. Istovremeno, na ne -kom internet – forumu, ovakve mirne, dostojanstvene i „slobodo-ljubive“ stavove, pratile su i vulgarne političke poruke, kojih se nebi postidjeli ni najzagriženiji nacionalisti i šovinisti iz devedesetdruge godine.

Da se razumijemo, o školskim ekskurzijama, kao i o mnogimdrugim školskim temama, treba otvoreno i demkratski razgovaratii u školama, i u ministarstvima, i među roditeljima, i, naravno,među učenicima. Treba pronaći najpogodnije forme razmjene ar -

gumenata kojima se opravdava stav o zabrani organizovanja ek-skurzija van granica Bosne i Hercegovine i onih koji se protivetakvom stavu, nazivajući ga rigidnim, staromodnim i neprihvat-ljivim. Takvih je priča, da ne zaboravimo, bilo i prije rata, samonam je tada domovina bila mnogo prostranija, pa je i opasnostod klaustrofobije bila manja. Ipak, i tada se, kao što je to slučaj isa ovim vremenom, pronalazilo bezbroj opravdanja da se krene uItaliju, Španiju, Grčku...umjesto prema Plitvicama, Ohridu, Du-brovniku...

E, pa, vidite, ako se tada, sa mnogo većom domovinom, i po-red većeg broja „domaćih ljepota“ išlo u inostranstvo, zašto bi tu

mogućnost sada trebalo zabranjivati, imajući u vidu i činjenicu dasmo i ovako smanjenu domovinu dodatno isparcelisali entitetskimgranicama?, kao da čujem glasove onih koji bi sa ekskurzijama do

Atine, Barcelone, Beča, Trsta...

Ipak, koliko god sam i sâm protiv zabrana ovevrste, kada o ekskurzijama govorimo ne smijemozaboraviti jednu, ili dvije-tri bitne činjenice, a onese imenuje tako jednostavno: Bosna i Hercegovinaje mlada, nezavisna država, ta država je bila na-padnuta i u njoj je bio rat. Eto takvu državu, svojudomovinu, da se pozovem na učeničke radove sapočetka ovog teksta, treba upoznati i voljeti. U toj

smanjenoj i jedinoj domovini desili su nam se Sre-brenica, Višegrad, Zvornik, Omarska, Trnopolje,Keraterm, Kapija, Markale, Kozarac, Heliodrom,Stupni Do, Ahmići, ali i: Vlašić, Tunel ispod aero-droma, Bihać, Mostar, Gradačac, Brčko, Goražde

i druga mjesta herojske odbrane. U toj smanjenoj i jedinoj do-movini su i dalje i: Neum, i Boračko jezero, i Slapovi Kravice, iMartinbrodski vodopad, pa: Una, Sana, Neretva, Sutjeska, Dri-na; tu su i: Vrelo Bosne, Vrelo Bune, Hutovo blato, i: Stari Most,Baščaršija, Počitelj, Radimlja, Jajce, Ćuprija na Drini, Vranduk,Bobovac,Visoki, Desilo...

I, ono što je svakako najvažnije, a što često zaboravljamo: tu sunove generacije učenika, rođene u ratu ili neposredno nakon rata,koje, i da su htjele, nisu imali prilike proći svojom domovinom, dabi je upoznale i voljele. Eto zašto sam pristalica da učenici svoješkolske ekskurzije prvenstveno organizuju u Bosni i Hercegovini.Moramo priznati: sramotno je naše neznanje o vlastitoj domovini.Tek smo u ratu učili kako se zovu brda oko naših gradova i sela,kako se zovu planine i rijeke koje su nam htjeli uzeti ili su nas sanjih tjerali u tuđinu. Pa kad je već tako – a tako jeste – red je onda,kroz školski proces odgoja i obrazovanja, prvo upoznati svoju ze-mlju, kao što prvo upoznajemo svoju košulju, svoju kuću, svojubašču, pa tek onda putovati širom Evrope i svijeta. Taj stav bi setrebao podrazumijevati, bez bilo čijih preporuka ili naredbi.

A oni koji bez ljepote bijelog svijeta teško žive, evo im prilike– predstoji nam dugo i toplo ljeto, imamo razuđenu dijasporu, ai turističke agencije vrlo su brojne. U svakom slučaju, svim pro-svjetnim radnicima, našim čitaocima, želimo ugodne dane ljetnogodmora, bilo da će ih provesti u Bosni i Hercegovini ili, barem, unekom „bližem“ inostranstvu.



Između dva broja

Rekli su...Pomoć iz Emirata za obrazovanje

Sredstva za studentske zajmove

Sedam bh. škola u svjetskoj mreži

Postdiplomski studij za bibliotekarstvo

Novoformirana humanitarna fondacija“Dubai Cares” objavila je listu od 12

država koje će biti korisnice fonda za po-moć u obrazovanju u iznosu od milijardudolara, objavilo je rukovodstvo te fondaci-

je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Međutim državama je i Bosna i Hercegovina,koju je prije nekoliko mjeseci posjetioprinc Maktum bin Muhamed bin Rašid,sin vladara Dubaija i osnivača fondacije.

Agencije prenose da je riječ o najvećoj fon-daciji na svijetu koja će pomagati osnovnoobrazovanje u zemljama u razvoju.

Novac fondacije će biti utrošen u izgrad-nju škola, popravku porušenih objekata,osiguranje vode i sanitarija u školama, po-moć u školskom priboru i ishrani i osigura-nje medicinske brige za učenike i nastavni-ke, kao i organizaciju dodatne edukacije zanastavnike i učenike.

Vlada Federacije BiH dala je saglasnostna Statut Fonda za studentske zajmo-

ve FBiH. Fond je osnovala Vlada FBiH ucilju poticanja osiguranja sredstava, podrš-ke i omogućavanja studiranja studentimana visokoškolskim ustanovama u FBiH.

Za osnivanje i početak rada Fonda Vla-da je osigurala sredstva od 500.000 KM izbudžeta Federacije za 2007. godinu kroz

transfer Federalnog ministarstva obrazo-vanja i nauke, a 1.000.000 KM iz sredstava

Federalnog zavoda za zapošljavanje.Fondom upravlja Upravni odbor, kojeg

imenuje Vlada na prijedlog federalne mi-nistrice obrazovanja i nauke, a sačinjavajuga predsjednik i četiri člana, od kojih jenajmanje jedan iz redova studenata.

Prezentacija projekta “Škole: partneri

budućnosti”, koja je održana 8. majau Goethe institutu u Sarajevu, ima za ciljstvaranje mreže od najmanje 1.000 školapartnera širom svijeta, a u kojima postojinastava njemačkog jezika.

O tome su na konferenciji za novinaregovorili Julia de Cuveland, ataše za kul-turu i štampu Ambasade Njemačke u BiH,direktor Goethe instituta u BiH MichaelSchroen i stručni savjetnik za njemačkijezik u BiH Rainer Strobelt.

Ministarstvo vanjskih poslova Njemač-

ke, kako je istaknuto, ovu godinu je pro-glasilo godinom obrazovanja, te je zato iosmišljen ovaj projekt.

U ovaj projekt mogu ući sedam školaiz Bosne i Hercegovine. Prednost imajusrednje škole, a mogu aplicirati i osnovneškole. Škole zainteresirane za ovaj projektmogu aplicirati do 4. jula. Formulari zaapalikaciju su na veb-sajtu Goethe institu-ta: www.goethe.de/bih.

Uskoro će na sarajevskom Filozofskomfakultetu ponovo biti otvoren postdi-

plomski studij za bibliotekarstvo koji je naovom fakultetu postojao prije agresije naBiH. Procedura o pokretanju ovog studijaje završena, a predavanja će najvjerovatni-je otpočeti narednog septembra.

“To je nekada bio prvi postdiplomskistudij na prostoru bivše Jugoslavije i bilo

je neophodno ponovo ga pokrenuti. Godi-nama već stagniramo, a imamo kadar kojistječe znanstvene titule. Potrebno je ovdjeobrazovati ljude novim znanjem, a ne daoni odlaze u Zagreb, Ljubljanu ili na Pale”,

kazala je Senada Dizdar, profesorica zaoblast bibliotekarstva pri Odsjeku za kom-parativnu književnost i bibliotekarstvo naFilozofskom fakultetu u Sarajevu.

Postdiplomski studij, koji će trajati trigodine, predviđen je za one studente kojisu obrazovanje stjecali po starom sistemu.Polaznicima će predavati stručnjaci sa Sa-rajevskog univerziteta i profesori s Odsje-

ka za informacijske znanosti Sveučilišta uZagrebu, koji će ih podučavati upravljanjuinformacijama i znanjem, ali i o osnovamao web-dizajnu i kognitivnoj psihologiji.

“… Nevjerojatnimcinizmom počastiliste građene ovog na-paćenog grada dajućisrebreničkoj osnovnojškoli ime Petar Petro-

vić Njegoš. Pročitajtegospodo, ako se radi oVašoj omašci, djela Petra Petrovića Njego-ša, pa ćete vidjeti kakav je njegov odnosprema jednom od naroda u Bosni i Herce-govini, prema vjeri tog naroda, prema nje-govim vjerskim i kulturnim osjećanjima.Krajnjim cinizmom smatram ovakav aktnazivanja škole imenom Petra PetrovićaNjegoša u gradu koji predstavlja najvećestratište Bošnjaka u državi BiH i u svijetu,koncem XX stoljeća…”

(Gradimir Gojer, predsjednik

Društva pisaca BiH u pismupredsjedniku Vlade RS Miloradu

Dodiku, ministru prosvjete RS AntonuKasipoviću i članu Predsjedništva BiH

Nebojši Radmanoviću)

“… Poznato mi jeda i u Austriji posto-je studenti i profeso-ri nezadovoljni im-plementacijom ovogprocesa. ProvođenjeBolonjskog procesa u

zemljama EU još je utoku i veoma je bitno i za bh. visokoškol-ske institucije da se priključe tome. Procesće pojačati konkurenciju i transparentnosti moći ćemo znati koji univerziteti u odre-đenoj oblasti nauke nude kvalitetnije obra-zovanje…”

(Verner Almhofer, austrijskiambasador u BiH i nekadašnji profesor

germanistike)

“… Neki ljudi u sebinose nasilje. Prema

mom uvjerenju, na-silnici su obično ljudikoji pate od kompleksamanje vrijednosti i na-siljem žele pokazati dasu moćni i promijenitisvoju sliku o sebi. Nasilje može biti i re-volt prema nečemu, a ponekad se govori io nasljednom faktoru… Obično se govo-ri da treba povećati broj zatvora, polica-jaca… Tim putem može se nešto riješiti,ali problem je u cjelokupnom sistemu so-cijalizacije. Odgoj je potpuno zanemareni dobio je sporedni značaj. Opća odgojnaaktivnost, koja bi djelovala preventivno,posve je zatajila…”

(Dr. Ismet Dizdarević,profesor psihologije)



Aktuelnosti

Razgovor sa Ibrahimom Halvadžijom,predsjednikom Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH

Četvrti kongres

dočekati što spremnijeOsigurati jedinstvo sindikalne borbe i pronaći efikasnemetode rada kojima će se štititi interesi cjelokupnog članstva

Pred odlazak na ljetni raspust, obra-tili smo se Ibrahimu Halvadžiji,predsjedniku Samostalnog sindika-

ta osnovnog obrazovanja i odgoja BiH,sa molbom da za naše čitaoce izdvoji ne-

koliko osnovnih karakteristika sindikalneaktivnosti u prošloj i prvoj polovini ovegodine. Prenosimo vam, u sažetoj formi,neke ocjene gospodina Halvadžije.

PL.: Molili bismo Vas, gospodine Hal -vadžija, da nam vrlo kratko, tek u formiregistrovanja, izložite osnovne problemekojima se Vaš sindikat bavio tokom prošle iu prvoj polovini ove godine.

Kolektivni ugovori – trajnadomaća zadaća

HALVADŽIJA: Stavljate me u nezgod-nu poziciju da samo registrujem pitanjakojima se Sindikat osnovnog obrazovanjai odgoja bavio u ovom proteklom periodu.Pa kad već, zbog prostora, tako treba biti,evo navest ću samo najaktuelnije problemekojima smo se uspješno, ili manje uspješ-no, bavili u ovom periodu.

Morali smo, prije svega, i u ovom peri-odu redovno provjeravati vlastite organi-zacijske i kadrovske mogućnosti, te našuosposobljenost da se uspješno bavimoonim najbitnijim zadacima koji proizla-ze iz Programa i Statuta našeg Sindikata.Pri tome nismo mogli podcijeniti nimalobezazlene pokušaje slabljenja jedinstvanašeg Sindikata, kojih je, također, bilo, akojih će i u buduće biti, imali se u vidu či-njenica da slab i nesposoban sindikat nećemoći uspješno braniti interese radnika.Ipak smo se, što je i prirodno, najviše ba-vili pitanjima koja bismo mogli vezati zaradno-pravni status našeg članstva i njegovekonomski - socijalni položaj. Radi se o ši-

rokom spektru problema iz ove oblasti, acentralno mjesto svakako zauzimaju aktiv-nosti vezane za kolektivne ugovore, njiho-vo potpisivanje i primjenu, sve do sudskihpresuda u nekim kantonima, koje smo, uz

pritisak na naše aktiviste, sve do njihovogproglašavanja tehnološkim viškom ili nov-čanog kažnjavanja. Unutar ovog grubo na-značenog okvira bavili smo se mnoštvomspecifičnih problema pojednih sindikalnih

organizacija u školi, općini, kantonu... Ali,za to bi nam zaista trebalo dosta prostora.

PL.: Bilo je, koliko znamo, i nekih diso-

nantnih tonova u samom Sindikatu osnov-

nog obrazovanja. O čemu se, zapravo,radi?

Moramoprepoznavati interese većine

HALVADŽIJA: Pa, moram priznati, i unašem Sindikatu je bilo slučajeva nepošti-vanja vlastitog Statuta. Pojedinci ili cijele

sindikalne podružnice kao da nisu savladalini abecedu unutarnje sindikalne demokra-tije. Mi, doduše, nismo stranka, političkapartija, ali u akcijama bitnim za cjeloku-pno članstvo moramo znati prepoznavatiinterese većine. A, poznato je to u praksi,uvijek će neko sa takvim generalnim sta-vom biti nezadovoljan. U tom slučaju netreba rušiti jedinstvo sindikalne borbe, jer se ono teško i dugo gradi, nego pronalazitinajadekvatnije metode za buduće djelo-vanje Sindikata, u kojem, ako je to uopće

moguće, ne bi bilo nezadovoljnih.PL: Ova, 2008. godina, kako to stoji i u

vašem Programu rada, je i pretkongresnagodina. Ta okolnost, sama po sebi, trebalabi doprinijeti da se aktivnost vašeg Sindi-kata intenzivira, kako biste naredni, Četvr -ti kongres dočekali organizaciono spremnii osposobljeni za izazove koje će donijetiili već donosi reforma odgojno-obrazov-

nog sistema.

Čekaju nas ozbiljni posloviHALVADŽIJA: U pravu ste, čekaju

nas ozbiljni poslovi u pripremi Četvrtogkongresa, mada moram naglasiti da taaktivnost ničim ne smije utjecati na našesvakodnevne redovne aktivnosti. Priprema

“Morali smo ponekad, uspješno šire-ći mrežu naše sindikalne organizacije,(zašto i to ne istaći?) znati i zaštititinaše povjerenike u školama, jer je biloslučajeva da se u školama, direktno iliindirektno, vrši pritisak na naše akti-viste, sve do njihovog proglašavanjatehnološkim viškom ili novčanog ka-žnjavanja. Unutar ovog grubo nazna-

čenog okvira bavili smo se mnoštvomspecifičnih problema pojednih sin-dikalnih organizacija u školi, općini,kantonu... Ali, za to bi nam zaista tre-balo dosta prostora.”

velike napore, uspijevali dobiti. Moramnapomenuti da su to poslovi za koje se nemože reći da su završeni. Za naš i sve dru-ge sindikate kolektivni ugovori, i sve onošto oni sa sobom nose, bit će trajna domaćazadaća.

Morali smo ponekad, uspješno širećimrežu naše sindikalne organizacije, (zaštoi to ne istaći?) znati i zaštititi naše povje-renike u školama, jer je bilo slučajeva dase u školama, direktno ili indirektno, vrši



Aktuelnosti

Kongresa samo će pojačati našu odgovor -nost prema onome što su osnovne obavezenašeg Sindikata. Zato ćemo morati na svimnivoima naše organizacije, od podružnicedo Glavnog odbora, raditi tako da svakomnašem članu osiguramo pojedinačni ugo-vor o radu, koji je usklađen sa Zakonomo radu, Općim, granskim ili kantonalnimugovorom, te sa zakonima o osnovnomobrazovanju na nivou kantona ili države.Dakako, tu su i podzakonski akti: pravil-nici o ocjenjivanju i napredovanju, pravil-nik o stručnom usavršavanju, pedagoškistandardi... Sve to moramo imati u vidukod vođenja aktivnosti na pravnoj i svakojdrugoj sigurnosti našeg člana, što, uosta-lom, i jeste osnovni smisao sindikalnogdjelovanja. A kada je riječ o općoj, gene-ralnoj liniji naše aktivnosti, nastojat ćemoda se ona odvija tako da se u njoj prepo-znaju interesi svih zaposlenih u osnovnom

obrazovanju. Treba stvarati i svojevrsnukulturu sindikalnog rada, pri čemu mislimna kulturu dijaloga, kulturu izgradnje za-jedničkog stava, kulturu u svakodnevnojkomunikaciji, i unutar Sindikata i premanašim partnerima u ekonomskom ili so-cijalnom dijalogu. Ako već govorimo ounutrašnjem ustrojstvu našeg Sindikata,onda bih istakao da nam je tu cilj da ovegodine konačno privedemo kraju postupak u preregistraciji našeg Sindikata, u skladusa Zakonom o udruženjima i fondacijama

Bosne i Hercegovine, te da još više verti-kalno i horizontalno uvežemo sve segmen-te i nivoe naše organizacije.

PL.: Znamo da Sindikati nisu zaduženiza provođenje reforme obrazovanja. Ali,reforma sistema, u kojem su oni bitan se-

gment, ih itekako interesuje. Stoga će i vaš Sindikat, pretpostavljamo, i dalje upor -no tražiti striktno provođenje reformskihzakona u oblasti osnovnog obrazovanja iodgoja...

Krenut ćemo od temeljaHALVADŽIJA: Tačno je da mi nismonajodgovrniji za provođenje reforme obra-zovanja, ali smo životno zainteresovani zauslove u kojima će naše članstvo obavljatisvoje redovne poslove. Stoga budno prati-mo i podstičemo sve aktivnosti na primje-ni zakona iz ove oblasti usvojene na nivoudržave BiH. Tražit ćemo punu saradnjusa Agencijom za predškolsko, osnovno isrednje obrazovanje BiH, te sa novoformi-ranom Konferencijom ministara obrazo-

vanja u BiH. Prirodno ja da se zalažemoza što brže i što uspješnije usaglašavanjekantonalnih zakona o osnovnom obrazo-vanju sa onim okvirnim na nivou države.Zbog svega toga naše članstvo, a osobito

naši aktivisti moraju i sami biti dobro upu-ćeni u aktuelno stanje u sistemu odgoja iobrazovanja, kao što moraju do kraja ovla-dati i metodama sindikalne borbe, o čemusam već ranije nešto govorio. Kada ste po-menuli reformu obrazovnog sistema i našodnos prema njenom provođenju, moždaje ovo prilika da kažem da se politika na

najdirektniji način miješa u obrazovni si-stem, zbog čega umjesto dobrih rezultata ureformisanju imamo, poput kakve trakavi-ce, ponavljanje već davno uočenih proble-ma, kao što su, naprimjer, dvije škole podjednim krovom, neusaglašenost nastavnihprograma i slično. I upravo ti politički pro-blemi najčešće remete i jedinstvo sindikal-

PL: Očito je, iz ovoga što ste do sadakazali, da ćete u vremenu koji slijedi tomunutarnjem sindikalnom ustrojstvu posve-

titi punu pažnju. Od čega ćete u tom poslukrenuti? Ili ste, možda, već krenuli?

HALVADŽIJA: Krenut ćemo, logično,od temelja. Već smo, zapravo, uspostavilijedinstvenu zajedničku bazu podataka za

sve naše članove, a to je uslov za izgrad-nju bilo koje organizacije, pa tako i za iz-gradnju modernog sindikata. Pod pojmom„moderni sindikat“ svakako podrazumi-jevam onaj sindikat koji zna prepoznati izaštititi interese svoga članstva. To je našosnovni cilj. Nema tu nikakvih nejasnoća,niti velike filozofije, pa i ne treba izmišljatitoplu vodu. Sve treba podrediti tom cilju,i nadam se da ćemo, imajući u vidu i većstečena iskustva, uspjeti u tom poslu, učemu će nam već pominjani Četvrti kon-gres svakako biti od velike koristi. Neka

iskustva drugih srodnih sindikata također treba preuzeti, ako daju dobre rezultate,zbog čega je potrebna i ta takozvana me-đusindikalna saradnja.

PL.: Uskoro će i kraj ove školske godine,gospodine Halvadžija, pa Vam evo prilikeda, na kraju ovog razgovora, uputite krat -ku poruku vašem članstvu, barem onom di-jelu do kojeg dolazi „Prosvjetni list“.

HALVADŽIJA: Hvala na ponudi i radoću je prihvatiti, vjerujući da vaš list do-lazi do ruku velikog broja članova našegSindikata. Želim svim nastavnicima, kao isvim uposlenicima u osnovnom obrazova-nju, čestitati uspješan završetak još jedneškolske godine. Istovremeno im želim i štougodniji ljetni odmor, kako bismo se u sep-tembru našli što odmorniji i što spremnijiza nove izazove, bilo da je riječ o onimredovnim, radnim obavezama, ili, pak, oobavezama koje nas čekaju kao Sindikat.

“Tačno je da mi nismo najodgovrnijiza provođenje reforme obrazovanja, alismo životno zainteresovani za uslove u

kojima će naše članstvo obavljati svojeredovne poslove. Stoga budno pratimoi podstičemo sve aktivnosti na primjenizakona iz ove oblasti usvojene na nivoudržave BiH. Tražit ćemo punu saradnjusa Agencijom za predškolsko, osnovnoi srednje obrazovanje BiH, te sa novo-formiranom Konferencijom ministaraobrazovanja u BiH.”

ne akcije, tupe oštricu naše borbe, jer sepolitički odnosi ponekad grubo preslika-vaju u sindikalno organizovanje. To nekimožda rade namjerno, drugi misle da takočuvaju nekakvu svoju sindikalnu autono-miju, a, na koncu, rezultat je jasan: našečlanstvo neće biti zaštićeno i bit će, sasvimprirodno, nezadovoljno.

Sve su to, kako vidite, poslovi kojimaćemo se morati baviti svakodnevno i kojebismo, na određen način, trebali finaliziratina našem Četvrtom kongresu.



Aktuelnosti

Primjer dobre primjene inkluzivnog obrazovanja

Nadgradnja odgojno-obrazovnog radaIndeks za inkluziju u Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić” u Gradačcu naišao na plodno tlo i

razumijevanje, prvenstveno menadžmenta škole, a zatim i nastavnika i učenika Permanentnouključivanje djece romske populacije u sve vidove nastavnih i vannastavnih aktivnosti, teprimjena i usavršavanje inkluzivnih principa u odgoju i obrazovanju

Bez obzira na to da li namje inkluzija u školamanametnuta preko noći,

da li nas je zatekla nespremnei nepripremljene, činjenica jeda moramo nastojati pronaćipravi model kako bismo što

bezbolnije prešli put od starogka jednom novom i, po svimpokazateljima, boljem načinuobrazovanja i odgajanja djece.Ilustracija ovoj tvrdnji ima i otome nešto kasnije.

Najprije kažimo to da je uSarajevu od 2. do 3. aprila ovegodine održana međunarodnakonferencija pod nazivom “U pravcu jed-nakih mogućnosti za romsku djecu u ju-goistočnoj Evropi - modeli dobre prakse

u oblasti inkluzivnog obrazovanja i anti-diskriminacije”. Seminar je organiziran usuradnji sa Save the Children UK, Vijećemministara BiH, i uz podršku Save the Chli-dren Norway i Misijom OSCE-a u Bosnii Hercegovini. Ono što je posebno važnoistaći jeste da su se na jednom mjestu naš-li ljudi iz regiona koji rade, manje ili višeuspješno, na provođenju Indeksa za inklu-ziju u svojim školama i u svojim lokalnimzajednicama.

Sa područja Tuzlanskog kantona u radu

seminara aktivno su učestvovale dvijeosnovne škole: “Poljice” iz Poljica, Op-ćina Lukavac i “Ivan Goran Kovačić” izGradačca.

Ovdje ćemo se osvrnuti na rad i primjeredobre inkuzivne primjene u Osnovnoj ško-li “Ivan Goran Kovačić” iz Gradačca.

Prije primjene IndeksaOva škola je prije tri godine, u suradnji

sa organizacijom Save the Children UK,pokrenula aktivnosti na uvođenju Indeksaza inkuziju. Rezultati su bili više nego vid-ljivi već nakon prve godine.

Prije nego što se osvrnemo na primjeredobre prakse, vratićemo se nakratko navrijeme prije primjene Indeksa i kroz niz

indikatora navesti kakvo je bilo tadašnjestanje u radu škole.

U radu škole prije primjene Indeksa ana-

lizom smo utvrdili sljedeće:• učenici nisu u zadovoljavajućoj mje-ri participirali u kulturi škole, u kreiranjuškolskih aktivnosti i predlaganju i dono-šenju značajnih odluka za školsku zajed-nicu,

• postojale su prepreke za učenje i aktiv-no učešće učenika ometenih u psihofizič-kom razvoju,

• postojanje negativnog gledanja na ra-zličitosti među učenicima,

• nedovoljna otvorenost škole prema

lokalnoj zajednici, kao i prema resornimministarstvima,

• postojanje specijalnog odjeljenja zadjecu koja su na bilo koji način ometena urazvoju, kao i za romsku djecu.

Poslije IndeksaEvidentne su promjene u odgojno-obra-

zovnom radu nakon primjene Indeksa zainkluziju. Promjene koje su se pozitivnoodrazile na rad škole, očitovale su se usljedećem:

• stvaranje inkluzivne kulture,• kreiranje inkluzivne politike i

• razvoj inkluzivne prakse.

U okviru stvaranja inkluzivne kulture

škola se u potpunosti i transpa-rentno otvorila prema lokalnoj iširoj društvenoj zajednici za svakivid konstruktivne saradnje. U istovrijeme proširena je i na kvalitet-niji stupanj podignuta saradnja saroditeljima učenika. Na tom planu

se, naravno, i dalje kontinuiranoradi.

Ilustrativan je sljedeći primjer:školske 2005/06. godine u nastav-nom procesu nije bilo djece rom-ske nacionalnosti; otvaranjemškole i djelovanjem u lokalnoj za-jednici, tj. primjenom Indeksa, većškolske 2006/07. godine redov-

nom nastavom je bio obuhvaćen 21 učenik iz reda romske populacije. Ove školskegodine upisano je novih sedam učenika,

a za sljedeću 2008/09. školsku godinu naevidenciji se već nalazi 16 evidentiranihnovih đaka. Ono što je posebno vrijednoistaći je činjenica da su sva djeca uspješnozadržana u školskim klupama što i jeste biocilj ovog projekta, a što se može pripisatimetodologiji usvojenoj iz Indeksa.

Permanentno se radi na uključivanju dje-ce romske populacije u sve vidove nastav-nih i vannastavnih aktivnosti. U tu svrhuje formirano koordinaciono tijelo na nivouškole koje sačinjavaju menadžment ško-

le, grupa nastavnika i učenika. Taj tim jeosmislio projekat pod nazivom “Uključi-vanje djece romske populacije u redov-no školovanje”. Napravljena je strategijerada i zacrtani su jasni ciljevi i ciljne grupeprema kojima treba djelovati i na koje trebauticati da bi se postigli određeni rezultati.To su prije svega bili roditelji djece Roma,romska udruženja, općinske vlasti, Centar za socijalni rad, Dom zdravlja kao i resor -na ministarstva. Kompletan tim je otišao uromska naselja, razgovarao sa roditeljima,izvršio anketiranje radi dobijanja adekvat-nih statističkih pokazatelja, održavao nizpredavanja o značaju obrazovanja i na ra-zne zanimljive načine (putem portfolija,plakata, afiša, letaka) promovirao svojuškolu. Prilikom rada na ovom projektu po-



Aktuelnosti

kušalo se, donekle, i uspjelo animirati širudruštvenu zajednicu. To se činilo putemspecijalnih radio emisija, preko printanihmedija kao i posjetama općinskim struktu-rama vlasti.

Što se inkluzivne kulture tiče osjetna jerazlika na relaciji nekad i sad: djeca rom-ske nacionalnosti sada su prihvaćena kako

od učenika tako i od nastavnika, podržanasu u finansijskom pogledu (djeci je Mi-nistarstvo obezbijedilo besplatan prevoz,a škola u saradnji sa Općinom besplatneudžbenike i pribor); sami učenici su uklju-čeni u sve školske aktivnosti (većdvije godine zaredom učeniciRomi aktivno uzimaju učešće uobilježavanju 8. aprila – Međuna-rodnog dana Roma). Treba istaći ida je učenica Azemina Fehratović(IVa) dvije godine zaredom bira-na među 10 najuspješnijih učeni-ca romske populacije na Tuzlan-skom kantonu.

Profesionalni izazoviRazvijanjem inkluzivne kul-

ture među učenicima se stvorilaatmosfera solidarnosti i toleran-tnijeg odnosa prema drugom idrugačijem. Ostvaren je i partner -ski odnos između školskog osoblja i rodi-telja, premda resursi koje posjeduju rodite-lji još uvijek nisu u potpunosti iskorišteni.

Škola također ostvaruje blisku saradnju sapartnerskim školama iz Federacije i Repu-blike Srpske koje također rade na istim ilisličnim projektima, a i sa onim školamakoje još uvijek nisu započele primjenu In-deksa, nastojeći na taj način, posredničkimputem, “uvući” i njih u procese nadgradnjeodgojno-obrazovnog rada.

Nakon uspostavljanja temelja inkluzivnekulture, škola je imala pred sobom jasnozacrtan plan i strategiju za kreiranje i ra-zvijanje inkluzivne politike. Suočeni sa

novim profesionalnim izazovima, nastavnikadar i menadžment škole se morao teme-ljito educirati putem seminara, nabavkestručne literature i časopisa. Već 2006/07.godine zaposlenici ove škole imali su do-voljno znanja i hrabrosti da u svojoj ško-li organiziraju jednodnevni seminar naopćinskom nivou pod radnim nazivom“Djeca sa posebnim potrebama”. Unutar škole je sastavljen “Inkluzivni školski ra-zvojni plan” koji je fleksibilan i podložanstalnom mijenjanju i nadograđivanju.

Što se tiče inkluzivne prakse, nastavniproces je isplaniran i prilagođen inkluziv-noj nastavi. Časovi su osmišljeni imajući uvidu različitosti među učenicima. Učenicise u svakom pogledu podstiču da aktivno

učestvuju u svim aspektima svog obrazo-vanja. Nastavnici pronalaze sve materi-jalne resurse, resurse u sebi i svojim kole-gama, učenicima, roditeljima i u lokalnojzajednici koji se mogu iskoristiti i pomoćiza podršku u učenju i učešću u ovom pro-cesu.

Romi, naši sugrađaniOve godine je povodom Međunarodnog

dana Roma školski razvojni tim za inkluzi-ju organizirao okrugli sto o temi “Proble-mi Roma u lokalnoj zajednici”. Okruglisto je bio dobro organiziran i posjećen od

strane svih relevantnih društvenih činilacakoji mogu doprinijeti da se počne sa rje-šavanjem diskriminirajućeg statusa Roma.Svoj doprinos u radu ovog okruglog stoladali su i predstavnici Općine sa gradona-čelnikom na čelu, zatim delegacija Centraza socijalni rad, Zavoda za zdravstvenoosiguranje, predstavnici OSCE-a, NVO“Zdravo da ste” Banja Luka, Obdaništa“Kolibri”, kao i predstavnici osnovnih ško-la “Sveti Sava” iz Modriče i “Poljice” izPoljica, koje također uspješno primjenjujuIndeks za inkluziju, sa posebnim akcentomna uključivanje Roma kao marginaliziraneetničke zajednice u redovno školovanje.

Važno je istaći da su okruglom stolu pri-sustvovali i učenici Romi i oni koji to nisu,a učešće je uzela i jedna Romkinja, majkaAzemine Fehratović, koja se i pored teš-kih materijalnih uslova njene porodice borida sticanjem znanja njezina kćerka izađeiz tog začaranog kruga siromaštva i bije-de. Azeminina majka je s ponosom istaklauspjehe svoje kćerke i želju da nastavi timputem kako bi joj budućnost bila svjetlija.

Jedan od osnovnih prijedloga koji se čuoza okruglim stolom je da se problematika

Roma mora rješavati u saradnji svih druš-tvenih instanci, naravno uz saradnju i sa-mih Roma. Načelnik je istakao da OpćinaGradačac svake godine pravi jednogodiš-nji plan i program za rješavanje romskog

pitanja. Međutim, problemi su višestruki,počevši od slabe ili nikakve obrazovanostikoja vlada u romskim zajednicama, neu-pisivanja djece u matične knjige rođenih,a samim time kasnije i u škole, neriješenstatus zdravstvenog osiguranja, kao i pro-blemi oko vlasničkih posjeda na kojimaRomi obitavaju.

Okrugli sto je završen svečanom prired-bom koju su pripremili učenici ove škole,u kojoj su posebno ulogu odigrali učeni-ci Romi, a u holu škole je bila priređenaizložba likovnih i literarnih radova pod na-

zivom “Romi, naši sugrađani”.

Razvijanje inkluzivnesvijesti

Daljnje aktivnosti ove škole suuključivanje još većeg broja Romau redovno školovanje, stvaranjeučeničkog kluba koji bi promovi-rao kulturu, jezik i običaje Roma,ali i svih drugih naroda, daljnjasaradnja sa lokalnom zajednicomi međunarodnim organizacijama,kao i bolje saradnja sa romskimudruženjima i roditeljima romskedjece.

Ovdje je najviše bilo riječi ouključivanju djece Roma u nastav-

ni proces, ali i o aktivnom radu škole i sadjecom koja imaju poteškoća u učenju iliimaju neke fizičke poteškoće. U tom kon-

tekstu škola čini koliko je to u njenoj moći,ali za neke veće infrastrukturne zahvateoko i unutar samih školskih prostorija kojisu neophodni da se urade kako bi se dje-ci sa poteškoćama u kretanju omogućilobrzo i sigurno kretanje, potrebna je pomoćlokalne zajednice, Ministarstva, kao i do-natora. Razvojni tim će svakako raditi nazastupanju da se i u lokalnoj zajednici štoje moguće više razvija inkluzivna svijestkako bi se rješavali ovi problemi.

Zaključak bi bio sljedeći: Indeks za in-

kuziju je u Osnovnoj školi “Ivan GoranKovačić” u Gradačcu naišao na plodno tloi razumijevanje, prvenstveno menadžmen-ta škole, a zatim i nastavnika i učenika oveškole. Namjera je nastaviti primjenjivatiinkluzivne principe odgoja i obrazovanjadjece, usavršavati ih, nadograđivati, stva-rati jednu zdravu, radom i aktivnošću bo-gatu i otvorenu školsku zajednicu.

Naravno, mi prosvjetni radnici smo svje-sni da škola kao institucija odgojno-obra-zovnog rada predstavlja samo jedan se-

gment inkluzivnog rada, i da naš rad nećebiti u potpunosti ostvaren sve dok našadruštvena zajednica ne shvati pojam inklu-zije i na kraju i sama postane inkluzivna.

Tekst i fotosi: Emir Harčin



Aktuelnosti

Prosvjetari u borbi sa reformom

Nesebična pomoć stručnjaka O uspješnoj organizaciji trodnevnog seminara za učitelje,

nastavnike i pedagoge lukavačkih osnovnih škola

Uovim poslijeratnim go-dinama, svaki put, kadase prosvjetari suoče sa

nekim problemom i požale sena poteškoće u radu, kao po-

moć, stižu riječi ohrabrenja daje reforma obrazovanja u toku,te da se moramo integrisati i pri-lagoditi evropskim standardimarada u odgojno-obrazovnom si-stemu.

Jedan od takvih standarda izahtjeva je da se inkluzivna iredovna nastava provode upore-do, zajedno, neodvojivo!

A prosvjetari, valjda, ponosnina svoja ranija iskustva, natovare na plećajoš jedno breme i ne sluteći koliko će mo-rati uložiti napora da ga nose, ne znaju zariječi ne mogu, teturaju, traže načina kakoda od onoga što znaju i osjećaju izgradesigurne temelje buduće ličnosti.

Vjeruju da ljubav može sve, a ljubavprema onome što rade, ruši granice nemo-gućeg i stavlja ih na prvu borbenu linijune pitajući za mogućnost i sposobnosti utoj borbi.

Za reformu su svakako i ona je neupitna.Ali, da li bi trebalo reformisati, prije svegaučitelja, edukativno ga osposobiti za sveinovacije koje se uvode, onako naprečac,ili se to prepušta slobodnoj kreativnosti sa-mog učitelja?

Humanitarci na djeluNekoliko zadnjih godina, reforma je uče-

nicima sa posebnim potrebama (učenici sapsihosomatskim poteškoćama u razvoju)obezbijedila mjesto sa ostalim učenicima uodjeljenjima, kako bi se ti učenici socijali-zovali, a društvo ih prihvatilo i omogućiloim, barem donekle normalan život.

Prosvjetari, naravno, nisu bili protiv, alisavjest se pobunila. Mnogi su se zapitali dali će moći u grupi od najmanje 25 učenikau odjeljenju takvoj djeci pružiti dovoljnopažnje. Neosporno je da svi žele da im po-

mognu, da uspiju. Ali, kako i na koji načinraditi sa takvom djecom i uspjeti?

Učitelji u nižim razredima su uz semina-re o devetogodišnjem obrazovanju moglida saznaju i poneku informaciju o inklu-

zivnoj nastavi, ali u predmetnoj nastavi sene zna ko je više zbunjen: učenik ili na-stavnik?

Ministarstvo obrazovanja Tuzlanskogkantona je, kao prvu pomoć školama, upu-

tilo timove defektologa, ali finansije nisudostatne za održavanje rada ovih timova.

Svjesni tog problema, i želeći da djeca sasmetnjama u psihičkom i fizičkom razvojune trpe, a da se nastavnici i učitelji u tomposlu bolje snađu, u pomoć priskaču timo-vi defektologa iz Zavoda za odgoj i obra-zovanje osoba sa smetnjama u psihičkom ifizičkom razvoju Tuzla. U saradnji sa itali-janskom organizacijom EDUC-AID, kojaje uveliko pokazala brigu o ovoj djeci, ovihumanitarci svoja naučno stečena iskustva

i iskustva usavršavanja nesebično preno-se putem organizovanih seminara, nudećimaksimalnu pomoć svima kojima je onapotrebna.

Neprekidna edukacijaZa vrijeme zimskog raspusta, pored svo-

jih uobičajenih obaveza i rada u Zavodu ina fakultetima, grupa izuzetnih defektolo-ga je u Osnovnoj školi “Lukavac Grad” Lu-kavac organizovala trodnevni seminar zaučitelje, nastavnike i pedagoge lukavačkihosnovnih škola, o karakteristikama djecei omladine sa psihosomatskim poteškoća-ma u razvoju i o prilagođenim programi-ma. Koordinator ovog izuzetno uspješnogseminara, defektolog Selma Hodžić, uzpomoć EDUC-AID-a, i u saradnji sa peda-

gogom škole “Lukavac Grad”Almom Avdić, okupila je zai-sta izvanredan tim stručnjaka,koji su svoja dugogodišnjaiskustva nesebično podijelilisa kolegama uključenim u od-goj i obrazovanje.

Predavanja, doc. dr. NevzeteSalihović, dekana Edukacij-sko rehabilitacijskog fakultetaTuzla, doc. dr. Ćimete Hati-bović, doc. dr. Šaćire Meša-lić, doc. dr. Mirele Durano-vić, prodekanice za nastavu,Sanele Mandžukić, uvelikosu učesnicima seminara proši-

rila znanja, uopće o inkluzivnoj nastavi iradu sa djecom sa psihosomatskim poteš-koćama u razvoju.

Na ovom seminaru dati su odgovori nabrojna pitanja. Prije svega o tome kakopripremiti učenike da prihvate takvu dje-cu u odjeljenju, kako da i sam nastavnik

pristupi takvom učeniku, kako prilagoditinastavnu jedinku mogućnostima tih učeni-ka, uključiti ih u rad nastavne jedinice kojaje u obradi, kako izraditi individualni plani program za svakog učenika posebno, pra-titi njihove mogućnosti i dostignuća, poti-cati ih u radu.

Nikada, čini se, učesnici seminara, nisubili zadovoljniji, jer i sami kažu da su nau-čili nešto novo, nešto što nisu znali, a pri-jeko im je bilo potrebno.

I pored toga, koordinator seminara Sel-ma Hodžić je istakla da se za sve nejasnoćei dileme o inkluzivnoj nastavi, može po-tražiti pomoć i na njihovim internet stra-nicama, ali i direktnim kontaktima. Dakle,mi koji radimo sa djecom, moramo među-sobno sarađivati, jedni druge dopunjavati,jer imamo isti cilj: odgoj i obrazovanjedjeteta.

Takođe ne treba zaboraviti, da mi učiteljimoramo uspješno polagati svaki ispit čitavsvoj radni vijek (dijete), a put do takvoguspjeha zahtijeva neprekidnu edukaciju.

Vojska prosvjetara, rekao je Viktor Igo,je najjača i najmoćnija sila, a prosvjetarikažu: Strategija je razrađena i ovu bitkućemo sigurno dobiti.

Ramzija Čajić

Osnovna škola “Lukavac Grad”



Aktuelnosti

Piromanija

Namjerno izazivanje paljevinaNeodoljiva potreba za paljenjem, podmetanjem požara iposmatranjem požara: društveni problem ili nešto drugo?

Savremeno posmatranje piromanijeupućuje na to da je piromanija tek jedan od znakova raznih oboljenja,

ali da su piromani i osobe koje nisu bole-snici i osobe koje mogu da imaju određeneporemećaje. Kada su u pitanju mladi radise o osobama sa neprilagođenim ponaša-njem (agresivnost, krađe, razbojništva, teš-ka razbojništva).

Podmetanje požara kroz historiju je bilouvijek prisutno mahom kao oblik mistifi-ciranog ljudskog ponašanja. Danas je pod-metanje požara u porastu i nezahvalno je

prognozirati da li će se i u kom obimu po-noviti, ali činjenica je da je piromana sveviše.

Sa malo napora, paljenjem šibice, vidanje veliki efekat požara, koji izaziva uzne-mirenost stanovništva, paniku, strah, bes-pomoćnost i sl.

Podmetanje požara utiče na život druš-tvene zajednice ostavljajući ne samo ma-terijalne posljedice (slabiji, osiromašennačin života na području zahvaćenim po-žarom), već često stradanje nevinih žrtava

(ozljede ili smrtni ishod), povećanje pre-mija osiguranja i dr. Podmetanje požara jemoralno i krivično kažnjivi čin.

Kao krivično djelo jednostavno je izvo-divo, a teže je za otkrivanje i dokazivanje.

Profil piromanaUzroci nastanka požara su različitog po-

rijekla. Podmetanje požara je izražavanjesvoje agresivnosti, narcističkih karakteri-stika koja najčešće proizlaze iz poremeće-nih impulsa, agresivnosti, autoagresivnosti(dvostruka agresija) seksualne i drugih

frustracija. Poremećaji kontrole impulsa,nedostatak kontrole nad impulsima, potre-be te osobe da uspješnim izvođenjem ta-kvih radnji doživi zadovoljstvo, gratifika-ciju, pri čemu se najčešće ne javlja osjećajkrivnje, već oslobođanje napetosti i prijesamoga čina. Piromani su nerijetko ti kojiprvi javljaju o požaru i “stižu” prvi da gasevatru.

Najveći broj piromana karakterizira al-koholičnost, i to kod omladine muškogspola i kleptomanija kod osoba ženskogspola.

Vrlo rijetko se dešavaju požari iz osvete,mržnje i ljubomore.

Piromaniju posmatramo kao simptom iona može biti uzrok raznog nekontrolisa-

nog ponašanja, najčešće pomiješanog.Plamen kao neobičan, vrlo interesantan

simbol i fenomen, izaziva kod piromanaosjećanje da će time riješiti nagomilanunapetost koju nosi u sebi, a koje se piromanne zna na drugi način riješiti. Najčešće seradi o osobama muškog spola (90%), ni-skog obrazovnog statusa, bez zanimanja,osobama koje potiču iz disfunkcionalneporodice, sa socijalnim problemima, sklo-nim alkoholu ili drugim sredstvima ovi-snosti. U takvom stanju te osobe, na licumjesta, ponekad pokušaju suicid.

Ako se radi o mlađim osobama (u SADviše od 40% uhapšenih za ovo krivičnodjelo su osobe mlađe od 18 godina), poja-va vatre je često rezultat eksperimentisanjasa šibicama.

Piromane analiziramo posmatranjemkroz faze i uloge u kojima se oni nađu ionim što čine. Posmatramo ih kao:

- lica koja podmeću požar,- lica koja javljaju o požaru koji se de-

sio,- lica koja sudjeluju u gašenju požara

koji su sami podmetnuli.Uzroci požara

Uzroci požara mogu se razvrstati na slje-deće:

- požar se ne postavlja zbog novčanekoristi, treba ga razlikovati od namjernoizazvanog požara u cilju prikrivanja krimi-nalnih aktivnosti, terorističkih aktivnosti,sabotaža i sl.(krađa šume, sječe ili neštodrugo),

- napetost ili emotivno uzbuđenje priječina izazivanja požara,

- opčinjenost vatrom, zanimanje za nju,znatiželja ili osjećaj nadmoći sa poveza-nim okolnostima,

- užitak, zadovoljstvo, popuštanje nape-tosti ili učestvovanje u gašenju požara, anekada se desi i nesreća pa piroman iz-gori.

Pirotehnička sredstva ipolicijske mjere

Pirotehnička sredstva se dijele premarazredima, tj. pirotehničke igračke (dje-čiji pištolji, bomboni, čepovi, šibice, male

petarde), koje se prodaju u radnjama to-kom čitave godine osobama starijim od14 godina; pirotehnička sredstva za malevatromete, petarde, fontane, bengalskebaklje, topovski pucnji i sl., prodaju se li-

cima iznad 18 godina života, u određenim

radnjama oružja i streljiva, a upotreba jezabranjena u zatvorenim prostorijama.

Zakon o prekršajima se krši prodajompirotehničkih sredstava na mjestima gdjeto nije dozvoljeno.

Policijske mjere kod serijskih podmet-nutih požara:

- uspješno otkrivanje piromana ovisi oobuci policije za ovo kriminogeno pona-šanje,

- zalaganje za mijenjanje kazni za piro-mane,

- posmatranje i informisanje o osobama

koje prve javljaju u požaru,- posebno praćenje lica koja prva stižu u

pomoć u gašenju.

PrevencijaPrevencija je, prije svega, u prepozna-

vanju osoba sklonih ovom kriminalnomponašanju od ranog djetinjstva (djeca sarizičnim ponašanjem, djeca iz problema-tičnih porodica, djeca koje su bila žrtveseksualnih i drugih vidova zlostavljanja),potom u prikupljanju saznanja o osobamasklonim ponašanju namjernom i smišlje-

nom podmetanju požara, te njihova pravo-vremena identifikacija u cilju sprečavanjai suzbijanja požara.

Ako se radi o mladim osobama naročitosu potrebna nastojanja uspješnog liječe-nja.

Potrebna je edukacija medija, jer prika-zivanjem požara mogu da se kod piroma-na izazovu i pokrenu impulsi i recidivi zavatrom.

Potrebno je kontinuirano raditi na sen-zibilizaciji stanovništva za većim protu-

požarnim aktivnostima, raditi na opštojprevenciji, edukaciji stanovništva, organi-zaciji preventivno-dojavnih službi.

Neophodno je zajedničko djelovanje,koordinacija hitnih službi.

Piše: doc. dr. Hana Korać



Iz prakse, za praksu

Planiranje kulturno-umjetničkih i zabavnih programa u jednoj školskoj godini

Kako napraviti odmak od klasične školske priredbe

U osnovnim školama se tokom jedne školske godine održavaju razni kulturno-umjetničkii zabavni programi, najčešće u povodu obilježavanja značajnih događaja i datuma,

a da se ne bi uvijek sve svelo na “red recitacija, red muzičkih tačaka” potrebno je pomnoplaniranje na početku školske godine

Piše: Gorana Jovanović

Uvećini škola programi se obavezno održavaju na Dan ško-le, na državne praznike, na Dan dječije radosti, ali često(prečesto) i u drugim prilikama. Zašto kažemo “preče-

sto”?

Zato što se programi najčešće “sklepaju” od gotovih raspoloži-vih “tačaka” koje se nerijetko i ponavljaju - pred istom ili sličnompublikom.

Optimalno je u svakom polugodištu organizirati po dva većaprograma, a po potrebi i niz manjih, prigodnih ili za ciljanu pu -bliku. Na primjer, u prvom polugodištu može se obilježiti Dandjeteta i Dan učitelja (zajedno), Dan dječije radosti... U drugompolugodištu Dan škole (ako pada u tom periodu) i Dan roditelja,kao veći programi (za roditelje, učenike i zvanice), a prigodni da-tumi ne moraju uvijek biti i velike “priredbe”. Ponekad je za todovoljan i školski razglas ili radio-stanica.

Kako pripremiti i realizirati programMnogo je važnije planirati KAKO što uspješnije pripremiti i

realizirati program. Da to ne bi uvijek radili isti ljudi, za pojedi-ne programe treba da budu “zaduženi”, maltene, svi nastavnicipodijeljeni u kreativno-tehničke ekipe za pojedine programe. Pomogućnosti što više i što češće angažirati pripravnike i stažiste,mlade kolege. Ozbiljna priprema jednog programa uvešće ih umnoge tajne “zanata” nevezane uvijek direktno za program. Kakoneko mora “nositi zvono”, potrebno je odrediti dva koordinatora(jednog iz predmetne i jednog iz razredne nastave) koji će poni-

jeti najveći teret organizacije ali i angažirati druge za parcijalnezadatke vezane uz program. Idealno je ako se parovi koordinatora“izaberu” međusobno i to za programe prema vlastitom afinitetu,ali nije nužno - treba sve naučiti, dug je radni staž prosvjetnogradnika...

Nema dobrog programa bez dobre tehničke podrške: uređenjepozornice, osvjetljenje i razglas, video-zapisi, kontakti sa novina-rima... Od najpouzdanijih učenika na početku godine formira se“dežurna ekipa za priredbe” koja će u svemu biti desna ruka ko-ordinatora, pripremiti pozornicu, dočekivati goste, pomagati izvo-đačima i poslije priredbe dovesti mjesto održavanja (salu, hol) “uprvobitno stanje”. Članstvo u ovoj ekipi treba zaslužiti primjernim

odnosom prema školi i to treba da bude čast a ne samo obaveza.Program će sigurno biti kvalitetniji ako se u njegovu pripremuuključe i roditelji i učenici (osim izvođača) prema afinitetima. Unekim školama Vijeće učenika ima radnu grupu upravo za pro-grame.

Nekoliko ideja za zanimljive programe- “Pokaži šta znaš” - učenici pokazuju različite talente, od pje-

vanja i sviranja do karatea i ritmike

- Debate, tribine, okrugli stolovi o interesovanjima i problemi-ma mladih u formi atraktivnoj za publiku

- Susreti s ličnostima iz javnog života (književnici, pjesnici,sportisti, glumci, pjevači) prema izboru učenika

- Susreti bivših i aktuelnih učenika generacije i ponosa škole

- Gostovanje pozorišta, sekcija iz drugih škola ili lokalne zajed-nice, plesnih klubova...

- Kino-projekcije hit filmova za ovaj uzrast ali i drugih koji nenose naznaku “roditeljska pažnja”

- Demonstracije sportskih vještina (ritmička gimnastika, bori-lački sportovi, ples), klubova u kojima učenici treniraju van škole

- Izložbe radova likovne, tehničke sekcije, sekcije narodnih ru-kotvorina...

- Djeca pjevaju hitove/sevdalinke

- Prezentacija CIVITAS projekata osmih razreda za tekuću škol-sku godinu

- Kvizovi (zanimljiv je kviz u kojem odrasli i djeca zamijeneuloge)

- Karaoke

- Zajednički nastup djeteta i njegovih roditelja (sviranje, pjeva-nje, preskakanje konopca, “pimplanje lopte”, žongliranje i slič-no)

- Maskembal- Takmičenje muzičkih talenata...

U toku toplijih mjeseci mogu se na školskim terenima organi-zirati sportski turniri u kojima mogu učestvovati zajedno učenici,roditelji i nastavnici - revijalne utakmice, “Igre bez granica”...

Školski hol može se iskoristiti za zajedničke radionice za uče-nike i roditelje za pravljenje rekvizita, scenografije, kostima zaprograme, didaktičkog materijala, za “art shopove”, mini-tečajeveikebane, plesa, glume, šivanja, slikanja, keramike ...

Do novih atraktivnih ideja može se doći putem radionica zanastavnike gdje svako može predložiti nešto bez obaveze da tosam realizira. Zimski i ljetni raspust za učenike, kada su nastavnici

obavezni dolaziti na posao, pravo je vrijeme za pripremu takvihprograma.

Vrijeme je da stare dobre “priredbe” kolažnog tipa odu polakou “penziju”.




U Osnovnoj školi “Osman Nuri Hadžić” u Sarajevu održan jeKviz općeg znanja i kulture ponašanja u kojem su učestvovalisvi učenici (prvi nivo). Iz svakog odjeljenja u polufinale su ušlapo tri najbolja učenika, a u veliko finale, održano pred publikomna Dan roditelja, ušlo je po troje najboljih učenika iz svakog

uzrasta. Pobjednici su bili po jedan učenik iz svakog uzrasta.Pitanja su bila iz školskog gradiva, bontona, pravila škole i

općeg znanja koje se nosi iz porodice, s posebnim naglaskomna Zimsku olimpijadu održanu u Sarajevu 1984. godine kada suroditelji današnjih učenika i sami bili djeca...

U takvim prilikama kao što su kviz takmičenja neminovnisu “biseri” netačnih odgovora. Iskusnim pedagozima nije teš-ko procijeniti zašto je došlo do pogreške. Najrjeđe je u pitanjuneznanje. Ili brzopleto pogrešno pročitaju pitanje ili pogrešnoprepišu od druga...

“Biseri” su najčešće duhoviti, pa, evo, nekoliko najblistavi-jih:

“Kako se još kaže ugao?”“Ćošak.”“Šta je softver?”“Psihički dio računara.”“Ako te neko nazove telefonom i kaže KO JE TO? Šta ćeš

odgovoriti?”“Ne budi nekulturan, prvo se kaže dobar dan, mogu li dobiti

tog i tog, a ne tako!”“Kako se zove ruski naučnik koji je ustanovio periodni sistem

elemenata?”“Znala do maloprije...”“Šta je madrigal?”“Nešto u vezi sa muzičkim, ali šta?”“Šta treba uraditi prije jela?”“Reći bismilu.”“Gdje izvire rijeka Bosna?”“Ispod rijeke Bosne izvire planina Jahorina.”“Šta je suprotno od spor?““Rops.”“Za koliko dana trebaš vratiti knjigu u biblioteku?”“Danas!”“Koji su neradni dani u sedmici?”“Ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak, subota i nedje-

lja.”“Koja se otrovna stvar nalazi u cigaretama?”

“Zmija otrovna.”“Šta je ponornica?”

“Rijeka koja se ulijeva u zemlju i nakon nekoliko dana izli-jeva.”

“Napiši pravilno MALE NOVINE.”“Palčić.”“Da li je grab crnogorično ili bjelogorično drvo?”

“Nije.”“Na koju se stranu uvijek okreće magnetna igla na kompa-su?”

“Prema panju na mahovini.”“Koliko ima samoglasnika u našem jeziku?”“Nekad pet, nekad šest.”“Kako se zovu ljudi koji se bave posmatranjem zvijezda?”“Ginekolozi.”“Čime se bave dizajneri?”“Dizajnerijom.”“Kako se jednim imenom zovu svi fizički dijelovi računa-

ra?”“Hardver ili softver - nešto jest.”“Koje se voće smatra bosanskim nacionalnim voćem?”“Banana.”“Šta je autobiografija?”“Stari hitovi pa se ponavljaju.”“Koliko u nogometu traje jedno poluvrijeme?”“Jedan sahat.”“Koju ličnost zovemo Zmaj od Bosne?”“Halida Bešlića.”“Za koji sport je karakterističan dvokorak?”“Folklor.”“Šta je epicentar?”“Centar za djecu bez roditelja.”

“Nabroj borilačke sportove.”“Trkanje s konjima, ragbi.”“Koja je najpoznatija freska na svijetu?”“Ježeva posljednja večera.”“Šta je Labudovo jezero?”“Gdje se labudovi okupljaju.”Evo šta najmlađi misle šta radi direktor:“Naređuje, pregleda kod nastavnika da li je tačno u dnevni-

ku.”“Može da radi šta hoće.”“Pita djecu što ih je učiteljica poslala i što su zakasnili.”“Izbaca iz škole ko ne sluša.”

“Daje platu, govori nešto učiteljicama...”

Kviz općeg znanja i kulture




Kreativne ideje nastavnika

Učenje u kreativnoj i opuštenoj atmosferiMnogo je načina da se sa učenicima ponovi gradivo na drugačiji, neobičan i

neuobičajen način i čas održi u veoma prijatnoj atmosferi

Poznato je iz psihologije učenja i po-dučavanja da je rezultat mehaničkogučenja i učenja napamet, kratkotraj-

no pamćenje, a učenja sa razumijevanjemi učenja kroz igru, dugotrajno pamćenjekoje treba da bude cilj svakog podučava-nja u školi. Dakle, nastavnici trebaju daimaju za cilj da učenici usvoje i steknuznanje koje će im u budućnosti koristiti, ane da izdeklamuju informacije da bi dobiliocjene. Preopterećenost učenika nastav-

nim sadržajima, a nastavnika propisanimnastavnim planom i programom, ne trebada bude izgovor za nekvalitetno učeničkoznanje i nekvalitetnu nastavu. Ako nekone radi u nastavi s ljubavlju i rad sa uče-nicima ne shvata kao značajnu misiju naovom svijetu, nalazit će različite izgovo-re i opravdanja za svoj bahat odnos pre-ma radu. Osim toga, tradicionalne metoderada su se toliko uvriježile da je vrlo teškomijenjati ustaljene navike rada i uvoditinešto novo u nastavni proces. Svaka refor -

ma obrazovanja odvija se vrlo sporo, jer podrazumijeva korjenite promjene, prvo usvijesti svih sudionika, a potom i u njiho-vom djelovanju. “Nije jednostavno odvo-jiti se od onoga što je uobičajeno ili tradi-cionalno, niti od onoga na šta smo navikli.Pokojni dr Bojd Lejn (Boyd Lane), istinskikreativni pedagog, napravio je listu od 165pouzdanih načina zaustavljanja kreativnogprocesa u školama. Lista obuhvata slijede-će inhibitore:

• “Pokušali smo jednom, ali nije išlo”,

• “Uprava škole neće da nam to kupi”,• “Zajednica neće imati razumijeva-

nja”,

• “Nemamo dovoljno novca”,

• “To je previše radikalno”,

• “To je previše konzervativno”,

• “Sindikat nastavnika će se boriti pro-tiv toga”,

• “Ljudi nisu spremni za to”,

• “Prekasno je”,

• “Prerano je”,

• “Potrebno je više angažovanja”,

• “Uključeno je previše ljudi”,

• “To će dobiti loš publicitet”.1

Treba biti ustrajan

Kada sam svojevremeno predlagala na-stavnicima da, za promjenu, neki čas održeu prirodi, na obližnjem proplanku, sjedećisa učenicima na jastučićima u krugu, od-govorili su mi da bi se tome prvo uspro-tivio njihov direktor, te da bi roditeljimabilo vrlo čudno što učenici treba da noseu školu dekice i jastučiće. Ova opravdanjasam u potpunosti razumjela, jer se sjećamda sam kao maturantica Učiteljske škole,puna ideja i entuzijazma, tokom prakse, uškolu nosila mnogo didaktičkog materijalai uglavnom učenike podučavala kroz igru.Sasvim slučajno sam saznala da je jednaroditeljka rekla, da jedva čeka da završimsvoju petnaestodnevnu praksu, jer se sadjecom samo igram, a ništa ih ne učim.Takvo mišljenje me je zaista zapanjilo, jer nisam bila svjesna činjenice da i roditeljina školu gledaju kao na neku krutu orga-nizaciju zasnovanu na strogim pravilima,a ne na mjesto gdje će učenici s radošćudolaziti i provoditi lijepe trenutke u atmos-feri igrajućeg rada, i pri tome lakše učiti.Toj majci je bilo čudno što umjesto da pi-

šem po tabli, na nastavu donosim plakate,aplikacije i ilustracije, koristim grafoskop(tada je bio u trendu), što umjesto da uče-nicima predajem, tražim od njih da samidolaze do saznanja istraživanjem i logič-

kim zaključivanjem ili da se užive u uloge,da vizueliziraju neki doživljaj ili pojavu...Uskoro će i ovi načini rada biti prevaziđe-ni u svijetu, ali naša svijest o tome kakodijete treba da uči u školi, nažalost, ostatće na istom nivou, nepromijenjena. Ondaće se svaki pokušaj uvođenja nečeg novog,smatrati čudnim, sve dok se svi ne utopimou rutinu, opravdavajući se “da nije vrijemeza to”. A kada, onda, jeste? Zato, počnemoli odmah sa promjenama, onda i imamo

izglede da ćemo nešto vremenom i postići,dok stalnim prolongiranjem ne možemoništa ni očekivati!

Kada nastavnik odluči da nastavu osvježinovim metodama rada, da preuzme uloguvoditelja, motivatora u nastavi, a ne ispo-ručioca gotovih znanja, da prepusti učeni-cima da svojim aktivnim učešćem dolazedo znanja, a ne pasivnim primanjem, ondatreba biti spreman na izvjestan rizik: nera-zumijevanje okoline, veću dinamičnost uradu sa učenicima, dodatno vrijeme i trud

koji će trebati uložiti u svoj rad... A rezul-tati možda odmah neće biti vidljivi. Da bihohrabrila sve nastavnike na promjene u na-činu rada nabolje i da bih im ukazala na či-njenicu da je njihov rad izuzetno vrijedan ida će plodove svoga rada ubirati znatno ka-snije, uporedit ću nastavnički rad sa rastomkineskog bambusa. Naime, kada se posadisjeme ove neobične biljke, ništa se osimtankog izdanka ne vidi pune četiri godine.“Za to vrijeme, rast se odvija ispod tla, uvelikom vlaknastom korijenu što se širi iprodire duboko u zemlju. Ali pete godine,kineski bambus naraste 32 metra. Mnogoje toga što je slično rastu kineskog bam-busa. Događa se da radite, ulažete vrijemei trud, ali ponekad mjesecima, pa i godina-ma, ne vidite nikakve rezultate. No, budeteli strpljivi, nastavite li raditi, doći će i ona“peta godina” i zapanjiti vas rezultatom ipromjenama, baš kao i rast bambusa“.2

Dakle, važno je da budete istrajni u ono-me što želite postići i svojim kreativnimidejama ćete, malo pomalo, “osvojiti” iučenike, njihove roditelje, svoje kolege inadređene. Za kvalitetnu nastavu, potreb-no je mnogo truda i strpljivosti, mnogoodricanja i motiviranosti za rad.

I u ovom broju ćemo vam prezentirati




nekoliko ideja s namjerom da vas one potaknu na nove ideje sakojima vas, dragi čitatelji, očekujemo tokom raspusta ili počet-kom nove školske godine. Svoje radove pošaljite na adresu redak-cije ili na naš mail!

Spajalice u službiusvajanja novih pojmova

U pojedinim predmetima, posebno u starijim razredima osnov-

ne škole, učenici treba da usvoje mnogo novih imena i pojmovakoje dotad nisu čuli, a teško ih uče, ali i izgovaraju. Zato preporu-čujemo spajalice u kojima ćete zadati gornju rečenicu, a učeniciće spajajući slova iz te rečenice u donja polja, prateći zadate linije,dobiti novu riječ, odnosno ime koje treba da usvoje. Dakle, za-datak je da samo prate linije koje vode do određenih polja i u tapolja upisuju odgovarajuća slova iz gornje rečenice. To možeteuraditi izvodeći učenike da na tabli ili plakatu spajaju po jednoslovo (preduslov je da tačno odgovore na pitanje iz prethodnihlekcija, tako da ćete na zanimljiv način sa njima usput i ponovitiprethodno gradivo), ili da, ako nemate puno vremena za uvod,sami ispune spajalicu na nastavnim listićima, na kojima ćete jošnapisati nešto o traženom imenu, pojmu i sl., a kasnije učenike

pitati da vam odgovore na nekoliko pitanja vezanih za to što supročitali na listićima.

Ova ideja se može primjenjivati u svim predmetima kada na-stavnik želi učenike poučiti novom pojmu, kada želi da što lak -še zapamte i nauče ime nekog vladara, izumitelja, vojskovođe,umjetnika i sl. Bitno je da se od slova koja čine zadani pojam,smisli riječ i rečenica koja će ih sadržavati. Naravno, može bitii viška, ali ne i manjka slova u rečenici iz koje će učenici spajatislova u donje rubrike.

Evo konkretnog primjera:

O D A N O S T N E O B R U K A !

N

(Rješenje: Nabukodonosor)

Zanimljive su i spajalice sa slikama na jednoj i riječima na dru-goj strani koje učenici treba da povežu, ili sa sinonimima, zatimpojmovima koji određuju vrstu riječi u rečenici, koje spajaju da-tume sa događajima, formule sa njihovim značenjima i sl. Dakle,

u ovakvim spajalicama su dati podaci na dvije strane koje učenicitreba da povežu linijama. Može se napraviti i takva spajalica, pada na jednoj strani bude nekoliko praznih polja koja će učenici po-puniti, a korespondiraju sa traženim zadatkom na suprotnoj strani.U nižim razredima, spajalice mogu biti dizajnirane u vidu labirin-ta, tako da učenici treba da pronađu put od jednog do drugog poj-ma i povežu ih. Nešto kasnije, zadaci se mogu usložnjavati takošto će se na tom putu spajanja pojmova, pojavljivati još zadatakai smjernica, tj. ako učenik tačno odgovori na pitanje, treba krenutiu određenom pravcu, a ako ne odgovori, kreće stranputicom i sa-mim tim ne dolazi do rješenja. Na taj način, učenici će sami dobitipovratnu informaciju o tome da li su tačno odgovorili na pitanja ivraćat će se ponovo na zadatke da bi došli do konačnog cilja.

Ideje za grupni oblik radaInterdisciplinaran pristup određenom školskom gradivu, odlično

se može realizirati radom u grupi. Kao uvod u temu može poslužitizanimljiv način da provjerite šta sve učenici znaju o tome. Potreb-

no je da grupa ima paran broj učenika i da je na listu na kojem ćepisati svoje predznanje, nacrtana kružnica koja je izdijeljena na 4,6 ili 8 jednakih dijelova, zavisno od broja učenika u timu. Svakiučenik treba da u svoj dio “kolača” napiše šta zna o zadatoj temiili na šta ga sve to asocira i da zarotira papir prema narednomučeniku. Cilj je da svaki učenik napiše nešto novo, ali i da pročitašta je njegov prethodnik napisao. Nakon toga, jedan od učenikaće iznijeti rezultate rada grupe. Ukoliko ne želite da učenici vide

šta su pisali oni prije njih, možete im reći da papir poslože kaolepezu, tako da presavijanjem papira prekriju prethodni odgovor.Učenici će tokom glavnog dijela časa raditi na svojim zadacima,a u završnom dijelu časa (ili blok časova ukoliko sastavite različi-te predmete da biste ih obradili u međusobnoj korelaciji) možetezadati učenicima da postavljaju pitanja za učenike drugih grupa.Pitanja treba da napišu na različite papiriće, sve ih stave u šešir iizvlače. Naravno, ne smiju odgovarati na pitanja koja su oni samipostavili. Da ne bi došlo do zabune, svaka grupa neka napiše pita-nja na papirićima različite boje.

Grupni oblik rada može biti vrlo efikasan i kada se radi o časuponavljanja. Učenici mogu u grupama organizovati press konfe-

renciju. Jedan od učenika treba da bude neka ličnost (pisac, pje-snik, neka historijska ličnost, muzičar, kompozitor, slikar, vajar,biolog, putopisac, geograf, hemičar, fizičar i sl., zavisno od toga okojem času i kojem predmetu se radi), a ostali učenici da budu no-vinari koji će pripremiti pitanja. Za to vrijeme, učenik sa kojim ćese raditi intervju, treba da se dobro pripremi da bi znao odgovorena pitanja. Nakon toga, jedan po jedan učenik postavljaju pitanjai zapisuju odgovore. Na kraju, još jednom sređuju rečenice, po-pravljaju rukopis i razmjenjuju odgovore da bi ih provjerili. Raz-mjena odgovora među grupama je također vrlo efikasna, posebnoako su ličnosti koje treba intervjuisati različite.

Dakle, mnogo je načina da se sa učenicima ponovi gradivo nadrugačiji, neobičan i neuobičajen način. Igra asocijacija u kojoj ćenekoliko učenika glumiti različite ličnosti iz historije, književno-sti, likovne umjetnosti, muzike i sl., a ostali učenici im postavljatipitanja da bi otkrili njihov “identitet” je također vrlo zanimljivai prijemčiva učenicima. Kroz tu igru, mogu se ponavljati detaljivezani za te ličnosti, postavljati dodatna pitanja, tražiti poređenja,sličnosti i razlike i dr. Najaktivniji učenici i oni koji riješe zadatak,mogu se nagraditi i ocjenama. Tako ćete istovremeno imati i časponavljanja i ocjenjivanja u vrlo prijatnoj atmosferi u razredu.

Medina Jusić-Sofić

[email protected]

1 Gordon, T., Kako biti uspešan nastavnik, Kreativni centar, Beograd, 2006.g.

str. 119.

2 Vodič za rad Vijeća roditelja u osnovnim i srednjim školama, str. 6, preuzeto

sa www.uskoro.ba



Iskustva iz Slovenije

Individualizirani program za učenike sa smetnjom autizma

Poučavanje učenika veliki izazovAutizam je psihička smetnja, kojoj naši pedagoški radnici posvećuju veliku pažnju

Unašoj školi (Srednja trgovinska

škola u Ljubljani) imamo velik broj učenika s posebnim potre-bama. Ministarstvo je za svakoga od njihizdalo odluku, u kojoj je precizirano, štotreba škola napraviti za njihov uspješan ra-zvoj i za uspešan završetak školovanja, dabi u kasnijem životu bili sposobni raditi usvom zanimanju.

Među tim učenicima je i učenik Petar,koji ima smetnju autizma. Za njega je uškoli izrađen individualizirani programobrazovanja (IP). Izradila ga je stručna

komisija škole na prijedlog učitelja, kojiučenika uče, u suradnji sa školskom sa-vjetnicom i suglasno sa školskim zakonomi odlukom resornog ministarstva. IP je pozakonu o inkluziji obavezan za sve učeni-ke s posebnim potrebama. Škola IP moraizraditi u roku od 30 dana nakon prijemaodluke ministarstva.

Prije nego što smo izradili IP za Petra,pročitala sam više stručnih knjiga o autiz-mu. Na taj način sam se osposobila i za bo-lji individualni rad s Petrom.

Doktor Branka D. Jurišić {Autizam,Ljubljana, 1991. (cv Kanner 1943.)} međuostalim tvrdi, da su smetnje u socijalnomfunkcioniranju jedna od temeljnih karak -teristika autistične djece i maloljetnika.Za osjećaje drugih ljudi ne pokazuju ni-kakav interes, za empatije nisu sposobni,a i sami rijetko pokazuju svoje pozitivneosjećaje (npr. smijeh). Ovi ljudi izbjega-vaju uspostavljanje kontakta očima. Auto-rica pomenute knjige ustanovila je i nekekarakteristične osobine autistične djece imaloljetnika, među kojima i sljedeće: ne-prekidno pričaju o jednoj te istoj stvari,riječi ponavljaju kao papagaj (eholalija),ne igraju se sa drugom djecom, okreću ilikotrljauju predmete, ne pokazuju smisao -interes za kreativnu igru, pokazuju otpor za bilo kakve promjene, vrlo malo komu-niciraju s vršnjacima.

Popuna i poboljšanje obrazacaSa sigurnošću možemo tvrditi da je svaki

autist drugačiji od ostalih, jer se smetnje odpojedinca do pojedinca mogu jako razliko-

vati i izraziti na drugu način. Autista pratinjegova dijagnoza cijeli život i pokazuje seu blagom, umjerenom ili jakom obliku.

Obrazac za IP nije prepisan iz zakona.Izrađivali pa su ga učitelji i savjetodavni

radnici na nekoliko radionica, održanih uorganizaciji Zavoda za školstvo u Ljublja-ni. Konačni rezultat jeste da se obrasci odškole do škole razlikuju, barem u nekimdetaljima. Obrazac, kojeg upotrebljavamou našoj školi, nije izrađen za vječna vre-mena i mi ga po potrebi popunjavamo ipoboljšavamo.

Vratimo se ponovo našemu učeniku au-tistu Petru. Njegov autizam pokazuje se

izrazito u tome što nema sposobnosti stal-nog kontakta očima: ako je zainteresiran,čovjeka pogleda u oči samo za moment,te onda oči brzo pomjeri, priča rijetko i toistovremeno samo sa jednom osobom, na-samo i u tišini.

IP, koji smo u školi izradili specijalno zanjega, sadrži:

- Opće podatke o učeniku i njegovim ro-diteljima;

- Članova stručne grupe, zadužene za

izradu IP, koje je odredio direktor škole;- Petrova jača područja: vrlo je uporankod svakog učenja, sposoban je u nekolikorečenica rezimirati suštinu svakog teksta,a kad se mora dokazivati pismeno, napi-še vrlo malo, ima smisao za učenje stra-nih jezika, jedini u razredu ima peticu iznjemačkog jezika, prvi je obradio domaćečitanje i uspješan je u informatici. U IP-use navode i njegovi interesi, među kojimaje naročito čitanje knjiga, zbog čega čestodolazi u školsku čitaonicu;

- Globalne ciljeve podučavanja: da biučenik u svim predmetima postigao baremminimalne obrazovne standarde i na krajuuspješno završio školovanje za ekonom-skog tehničara, treba da napreduje u so-

cijalizaciji i da se osposobi za samostalan

život. Završio je već trogodišnji programza zanimanje prodavac, ali je sam ustano-vio da to nije za njega, jer ne zna dobrokomunicirati sa ljudima. Zbog toga produ-žava školovanje, da bi postao ekonomskitehničar;

- Konkretne ciljeve u prilagođavanjunastave kod pojedinih predmeta (za to suzaduženi pojedini učitelji, svaki za svojpredmet), način izvođenja dodatne stručnepomoći, prilagođavanje kod provjeravanjai ocjenjivanja znanja i kod napredovanja,

pa i kod vremenske raspodjele nastave.Sva prilagođavanja polaze od stručne ocje-ne Komisije za usmjeravanje djece, odno-sno maloljetnika s posebnim potrebama naministarstvu, od ocjene školskih stručnihradnika, te od prijedloga učitelja i roditelja.Praksa pokazuje da je kod pripreme novihIP vrlo važno da su na prvom sastanku pri-sutni i oni učitelji, koji su dotičnog učeni-ka učili u protekloj školskoj godini. Oni uradu s njim već imaju dragocjena iskustva,koja će služiti kao pomoć kod izrade IP;

Kod prilagođavanja nastave za pojedineškolske predmete, kad se radi o Petru, dajese prednost grupnom radu u povezivanjus individualnim radom, a kad je moguće,uključuje se i pomoć drugih učenika u ra-zredu.

Dodatna stručna pomoć Učitelji su predvidjeli i prilagodili uče-

niku radne listiće, zadaće i usmjeravanjenjegovog ponašanja: za predmete sloven-ski i engleski jezik učenik ima pravo napojednostavljen i smanjen obim nastavnog

gradiva; za njega je predviđeno i mjestosjedenja u razredu. Petar, naime, mora sje-diti sprijeda, da bi uvijek bio u vidokruguučitelja. Kod usmjeravanja ponašanja jeodređeno da primjerno ponašanje pohvali-mo, a neprimjerno ignoriramo.

Prilagođavanja kod provjeravanja i ocje-njivanja znanja sastoje se u tome da Petar kod većine predmeta pokaže svoje znanjeu pisanoj formi, u manjem obimu zadaćai u sadržajnoj prilagođenosti, te u produ-ženom vremenu za izradu zadaće, a kod

engleskog jezika radi pismene zadaće vanrazreda i uz stalnu podršku prisutnog uči-telja.

Učenik je u prošloj školskoj godini izmatematike negativno ocijenjen, ali je ipak



napredovao. Zbog vrlo smanjene sposobnosti za usvajanje potreb-nog matematičkog znanja škola se posavjetovala na odjeljenju zavanbolničku psihijatriju, gde su stručnjaci Petra ocijenili i ondaškoli preporučili da ga oslobodi nastave matematike. Direktor škole je tu preporuku uzeo u obzir i Petar tako nastavu matemati-ke ne prati.

Na kraju ove školske godine Petra čeka matura i za njega jepredviđeno produženo vrijeme pisanja maturskog rada, a ispite

može davati i u dva roka.IP također sadrži način i obim izvođenja dodatne stručne po-moći: u školskoj 2007/08. godini učenik ima odobrena tri školskasata dodatne stručne pomoći u tjednu. Pomoć je predviđena zaposlovnu matematiku, poslovnu informatiku i za engleski jezik.Pomoć iz matematike je bila ukinuta, jer je učenik iz tog predmetau prošloj školskoj godini imao tri sata dodatne stručne pomoći,a na kraju je ipak bio negativno ocijenjen, ali je, bez obzira nato, napredovao u viši razred. U tekućoj školskoj godini stručnakomisija škole je odlučila da će učenik imati stručnu pomoć samoiz onih predmeta kod kojih se dobiva znanje, potrebno za rad eko-nomskog tehničara. Dodatna stručna pomoć izvodi se van nastave,i to već od rujna 2007. i trajaće sve do kraja svibnja 2008.

Roditelji treba da potpišu dokument, iz kojeg je vidljivo da sumogli biti prisutni kod izrade IP za svog sina, da se s IP slažu i dasu jedan izvod IP i sami primili. Ovo zadnje bi bilo vrlo važno uslučaju, da s njihove strane, dođe do bilo kakve žalbe. Sam učenik je, za vrijeme izrade njegovog IP, imao mogućnost ispoljiti i svojemišljenje o svim oblicima rada.

Međusobna saradnjaPrilozi uz IP, su sljedeći: plan rada za sate dodatne stručne po-

moći, raspored sati dodatne stručne pomoći i raspored sati za raz-govor s učiteljima.

Primjernost IP provjeravamo povremenom evaluacijom kodroditelja i učenika i na redovitim sastancima razrednog učitelj-skog skupa, gdje se dogovaramo o konstatacijama i o eventualnimpopunjavanjima našeg rada sa određenim učenikom. Roditeljimasam već nekoliko puta osobno kazala, da ako misle, da ja za Pe-tra mogu još šta dodatno napraviti, neka to kažu. Moja saradnja snjima je izuzetno dobra. Učenik ima najviše povjerenja u svojurazrednu, a od razrednih drugova je samo jednom “kazao sve osebi”. Uopće, Petar je prilično nepovjerljiv dječak, a školski pri-jatelji su ga svejedno dobro primili. Nikada ga ne ismijavaju i popotrebi mu pomažu.

Petrov IP je usklađen sa stavovima struke. U školi je bio izrađens velikom voljom i s ciljem da učenik školovanje završi uspješno

i tako dobije obrazovanje za posao, koji bi želio obavljati i kojibi mu omogućavao samostalan život. Uprkos napisanog, njegovoobrazovanje u našoj školi ima barem jednu manjkavost. Naime,za Petra nismo našli poduzeće koje bi ga primilo na praksu. Zbogtoga je to obavio u računovodstvu škole uz sudjelovanje školskepsihologinje i učiteljice, koja organizira obaveznu školsku prak -su po poduzećima, i bio je vrlo uspješan. Petrov primjer nam jedokaz da poslodavci inkluziju još nisu prihvatili. Istina je da se unašem društvu, i inače, pojavljuju brojne poteškoće kod zapošlja-vanja invalidnih osoba i kroničnih bolesnika. Ima ih puno, koji suzbog toga bez posla.

Za nas učitelje je poučavanje učenika s autizmom velik izazov,

a inkluzija je izazov za čitav školski sistem i za društvo uopće. Jasam osobno zadovoljna, da poučavam učenika s autizmom, jer nataj način provjeravam svoje teoretsko stručno znanje s tog područ-ja i u praksi.

Vida Svoljšak-Rojko

U fokusu

Neplanirani raspustO tome koliko je politika ušla u naše škole

Učestali prekidi nastave na inače neuralgičnim fede-

ralnim prostorima višestruko su štetni. Prije svega zaučenike kojima prekidi kontinuiteta nastavnog procesasvakako nanose štetu u njihovom znanju.

Gotovo da je postala praksa da se, iz raznoraznih razloga,djeca usmjere na neplanirani raspust. A zna se da svaki pro-pušteni nastavni sat valja nadoknaditi kao što se zna da nado-knadni časovi, predčasovi, produžeci i slično, nisu onaj pravinastavni kvalitet, kao redovna nastava, planirana u određenomkontinuitetu. Zbog takve situacije trpe i učenici i nastavnicikojima će školska godina potrajati duže. I bez uvrede, trebareći da škola ipak nije fabrika u kojoj će se poslije štrajka ištrajkovanja dosta izgubljenog nadoknaditi radnim subotama,nedjeljama i pojačanim angažovanjem za mašinama. Bitne su

razlike između fabrike i škole.U posljednje vrijeme gotovo da je postala praksa da djeca

ne idu u školu i po dvije sedmice, čak i duže, da bi se postigaoneki cilj: dobio bolji ili primjereniji školski prostor, riješio pro-blem prevoza učenika od kuće do škole i obratno, obezbijedi-la nastava na maternjem jeziku, riješio neki gorući problem u“dvije škole pod jednim krovom” i sl. Za vrlo kratko vrijemeformiraju se i udruge roditelja ove ili one nacionalnosti, aktivi-raju se savjeti roditelja, u njih uključuju i sami učenici… I dok pregovori i natezanja traju često se gube stotine nastavnih satii nešto manje školskih nastavnih dana, a sve to u korist štete inastave, i nastavnika, i učenika, i učeničkih roditelja.

Svi subjekti zainteresirani za normalan rad škola na potezu

su da pomenute situacije što hitnije, brže i efikasnije riješe,i to od ministarstava obrazovanja, preko pedagoških zavoda,do samih škola. Nekada su u pitanju bizarne stvari koje se sasamo malo dobre volje i želje mogu da razriješe. A ako je, pak,u pitanju neka teža i složenija problematika, valja joj prići te-meljitije, dublje i kompletnije u svakom pogledu.

Pitanje koje lebdi u zraku svakako je ono koje se s razlogomsve češće postavlja u javnosti, u prvom redu školskoj, a to je:koliko je politika, posebno ona lokalna, ušla u škole? Jer, izaneplaniranih raspusta učenika ponegdje stoje i neke stranke,sve u cilju zadobijanja određenog broja poena, pretočenih uizborne glasove građana. I to u smislu: mi vas štitimo, mi sto-jimo iza vas, glasajte sutra za nas, a u svemu tome dovoljno je

pogledati imena i prezimena koja stoje iza ovakvih protestnihmanifestacaija, pa da nam bude jasno u čijem je loncu (ili lon-cima) dosta toga zakuhano.

Valja dodati još nešto: u pitanju je i nesposobnost cijelogniza subjekata da efikasno i brzo djeluju u ovakvim kriznimškolskim situacijama. Čak i kad jedan dan prije učenici krenuu školu, nakon podužeg prislinog odmora, dosta znači. Da negovorimo o drugim uštedama dragocjenih školskih dana i na-stavnih sati.

Blagovremeno reagovanje i pozitivne mjere smirivanja čestouzavrelih strasti zlata vrijede, uz još jednu napomenu da se uvi-jek ima u vidu svako potencijalno žarište sličnih događanja.

Najteža je situacija što djeca, eto, ne idu u školu. Pa šta? Uovom slučaju to je mirenje s nečim višestruko štetnim i lošim.Ma čime mi pravdali našu nespremnost da uđemo u vatru, onanajjače gori i plamsa.

Ešref Berbić



Veliki matematičari: Johan Kepler (1571.-1630.)

Život posvećenkretanju nebeskih tijela

Kepler, kao i Omar Hajam, nije vjerovao u tačnost astroloških predvi-

đanja, odnosno prihvatio je osnovni princip da nebeska tijela imajuuticaj na pojave na Zemlji, ali je kao kopernikanac odbacivao kompli-kovani sistem konvencionalne astrologije

Pripremio: prof. dr. Šefket Arslanagić

Geometrija je jedan vječiti bljesak u svijesti Boga. Onaj njen dio koji je u harmoniji sačovjekom jedan je od razloga što je Čovjek slika Boga.

Johan Kepler (Johann Kepler) rođenje 21. 12. 1571. u malom njemačkom

gradu Vajl der Štat u pokrajini Virte-nberg, a umro 15. 11 1630. u Regensbur -gu. Otac mu je bio plaćeni vojnik, a majkakćerka gostioničara. Johan je bio njihovoprvo dijete. Pet godina poslije njegovogrođenja porodica se preselila u obližnji Le-onberg. Iste godine, otac je posljednji putkrenuo u rat, iz kojeg se nikada nije vratio.Mali Johan je posluživao u dedinoj gostio-nici, gdje su gosti često bili zadivljeni nje-govim sposobnostima za računanje.

Poslije pohađanja lokalne škole i obli-

žnjeg sjemeništa, namjeravajući da se za-redi u sveštenika, upisao se na Univerzitetu Tibingenu koji je važio za uporište orto-doksnog kalvinizma.

Studije na tadašnjim univerzitetimauključivale su aritmetiku, geometriju,astronomiju i muziku, ali je konkretan sa-držaj varirao od univerziteta do univerzite-ta. U Tibingenu je Kepler učio astronomijukod vodećeg astronoma toga vremena, Mi-haela Mestlina.

Carski matematičarU Tibingenu je izučavao i matemati-ku, također i latinski, grčki i hebrejski,koji su bili neophodni za čitanje Biblijena originalnim jezicima. Mestlin je iza-brao Keplera, kao najboljeg učenika, dabi ga učio i višu astronomiju, uvodeći gau Kopernikov heliocentrični sistem. Poduticajem Mestlina, Kepler se opredijelioza predavača matematike u Gracu. Ne-slaganje sa vjerskim autoritetima doveloje do njegovog isključenja iz crkve 1612.godine. Kepler je patio zbog toga, ali ta

zabrana nikada nije ukinuta. Cijelog živo-ta je ostao duboko religiozan čovjek, iakonjegovo vjerovanje nije bilo u skladu saortodoksnim luteranizmon. Njegove knji-ge sadrže mnogobrojna obraćanja Bogu,

a on sam je svoj rad vidio kao ispunjenjehrišćanske dužnosti da razumije božja dje-

la. Osim toga, vjerovao je (kao i Pitagora iPlaton prije njega) da je Bog stvorio svijetpo matematičkom planu i da matematikaomogućava da se taj svijet shvati.

Kepler je 1601. godine došao na mjestoCarskog matematičara u Pragu. U to vrije-me počinje njegov rad na utvrđivanju Mar -sove orbite. Kepler je zaključio da orbitaMarsa nije kružnica nego elipsa u čijoj sejednoj žiži nalazi Sunce.

On je najprije mislio da se Mars, kao iostale planete, kreće po kružnici. “Ali na

kraju - kaže on - neprijatelj sklopi mir iposredstvom naše majke prirode posla po-ruku o kapitulaciji; kao ratni zarobljenik,uz izvjesne uslove bez protivljenja, bi pri-veden u moj logor u pratnji aritmetike igeometrije”.

Zaključak o orbiti Marsa, proširen kasni-je na sve planete, dobio je naziv “Prvi Ke-plerov zakon”. Posmatrajući prije svegaMars izveo je i “Drugi Keplerov zakon”:linija koja spaja planetu sa Suncem u jed -nakim vremenskim intervalima opisuje jed -nake površine. Te zakone Kepler je izložio

u svojoj knjizi “Astronomia nova”, izda-noj 1609. godine u Hajdelbergu.

“Nedjeljivi” dijeloviGodine provedene u Pragu za Keplera su

predstavljale period mirnog i produktivnograda. Godine 1611. stvari kreću nepovolj-nim tokom. Prvo mu umire sedmogodišnjisin, a zatim žena Barbara. Smrt sina je ve-oma teško podnio. Kepler je sahranio sinai ženu u istu grobnicu, napisao epitaf nalatinskom jeziku i sa preostalom djecom sepreselio u Linc.

Za ženidbu sa drugom ženom, Suza-nom vezana je sljedeća epizoda. Prilikomkupovine vina za svadbenu ceremoniju,zapanjilo ga je kada je vidio da prodavačodređuje zapreminu bureta vršeći jednu je-

dinu radnju – mjerio je palicom rastojanjeod otvora za sipanje do tačke dna koja je

najudaljenija od njega. Jasno je da pri tommjerenju uopšte nije uzimao u obzir oblik bureta. Razmišljajući nad tim problemomnašao je formule ne samo za zapreminubureta, nego i raznih drugih tijela: “limu-na”, “jabuke”, “kruške”, “turske čalme”itd. Svoja istraživanja objavio je u raspra-vi Nova stereometria doliorum (Novastereometrija vinskih buradi …), koja jeobjavljena u Lincu 1615. godine i u kojojje Kepler koristio Arhimedovu ideju po-djele na “nedjeljive” dijelove. Kasnije jetaj metod razvio Bonaventura Kavaljeri(Kavaljerijev princip).

U Lincu je Kepler objavio svoje drugedjelo iz kosmologije – “Harmonija svi-jeta”, u kome je sadržan i čuveni “TrećiKeplerov zakon”, koji tvrdi da je odnoskvadrata perioda dviju planeta jednak od-nosu kubova srednjih vrijednosti polupreč-nika njihovih orbita.

U vrijeme dok je radio na “Harmonijisvijeta” zadesila ga je još jedna porodičnatragedija. Njegova majka Katarina, koja jeu to vrijeme živjela u Virtenbergu, optuže-

na je kao vještica, ali je na kraju oslobođe-na optužbe.

Kepler je napustio Linc 1626. godineda bi radio za Albrehta fon Valenštajna,jednog od uspješnih vojskovođa u Tride-setogodišnjem ratu (1618.-1648.). Kao ikralju Rudolfu i Valenštajnu je Kepler biopotreban kao astrolog. Kepler je, kao neka-da Omar Hajam, obavljao posao astrologa.Kao i Hajam, međutim, nije vjerovao u tač-nost astroloških predviđanja. On je prihva-tio osnovni princip, da nebeska tijela imajuuticaj na pojave na Zemlji (na primjer, da

Sunce prouzrokuje godišnja doba, a Mje-sec plimu) ali kao kopernikanac odbacivaoje komplikovani sistem konvencionalneastrologije.

Interesantan je epitaf, koji je Kepler sam



sebi sastavio: “Mjerio sam Nebesa, sadamjerim sjenke Zemlje. Duša pripada Nebu,sjenka tijela leži ovdje.”

Umro je poslije kraće bolesti, u Regen-sburgu, gdje je boravio povodom posla uvezi sa izdavanjem njegovih knjiga. Sahra-njen je u lokalnoj crkvi. Tridesetogodišnjirat je bio u punom jeku. Uskoro je i crkva u

kojoj je Kepler sahranjen bila potpuno ra-zorena, pa i danas od njegovog groba nemanikakvog traga.

Istina je kćerka vremenaArago je rekao o Kepleru: “Nadaren sa

dvije sposobnosti, na prvi pogled nepomir-ljive – vulkanska mašta i umna upornost,koju ni najteži računi nisu mogli da uplaše.Kepler je pretpostavio da kretanje nebeskihtijela mora da se odvija po jednostavnimharmoničnim zakonima. Upravo te zako-ne je htio da otkrije. Hiljade bezuspješnih

eksperimenata, greški u računu, neizbjež-nih pri tako kolosalnom poduhvatu, ni zatrenutak ga nisu pokolebali da odustane odcilja koji je naslućivao u daljini. To istraži-vanje mu je oduzelo 22 godine života, alimu nije dosadilo. Šta su 22 godine rada zaonoga ko će postati zakonodavac svijeta,koji će da upiše ime neizbrisivim slovimana prvoj stranici jednog besmrtnog kodek -sa”.

Pored tri zakona kretanja planeta, Keple-rova velika otkrića su i:

- prvo korektno naučno objašnjenjefunkcionisanja ljudskog oka, matematičkateorija mračne komore (camera obscura),

- teleskop sa dva konveksna sočiva za-snovan na njegovim radovima iz optike,

- dva nova pravilna polijedra,

- prvo matematičko izučavanje pako-vanja sfera, koje je dovelo do objašnjenjaoblika ćelija pčelinjeg saća (1611.),

- metod za određivanje zapremine obrt-nih tijela, i mnoga druga.

Prvi je upotrijebio riječ satelit (opisujući

1610. godine Jupiterove mjesece, koje jeotkrio Galilej). Kepler je govorio: “Tem-

poris filia veritas; cui me obstetricari non

pudet.” (“Istina je kćerka vremena, i ja se

ne stidim što sam joj babica.”)

Aludirajući na eventualno nerazumi-jevanje savremenika, Kepler je napisao:“Zar nije Bog čekao šest hiljada godina dase pojavi tumač njegovih riječi!”

Najzad, završimo riječima BernardaŠoa: “U cijeloj poznatoj nam historijičovječanstva samo su osam ljudi – Pita-gora, Aristotel, Ptolomej, Kopernik, Ga-lilej, Kepler, Njutn i Ajnštajn – uspjelida sintetizuju cjelokupno znanje svogavremena u novu predstavu o Vasioni,predstavu grandiozniju od predstavanjihovih prethodnika.”

S

motra stvaralaštva ručnih radovaučenika osnovnih škola Hercego-vačko-neretvanskog kantona po pro-

gramskom sadržaju nastavnog predmetaKultura življenja održana je 24. aprila u IVosnovnoj školi u Mostaru. Smotra stvara-laštva pod radnim nazivom “Suvenir mogagrada, sela, moje sredine življenja, mojedomovine Bosne i Hercegovine”, imala jerevijalni i takmičarski karakter.

Ciljevi i zadaci Smotre, na kojoj su uče-stvovale 22 osnovne škole HNK-a, bili suda se kod učenika razvija smisao i potre-ba za stvaralačkim radom, razvija ljubavprema ručnom radu, da učenici ovladaju

tehnikom izrade tradicionalnih ručnih ra-dova, da na taj način daju svoj doprinos uočuvanju kulturne baštine BiH, da razvi-jaju pozitivne takmičarske osobine, te daspoznaju da takav oblik rada (izrada tra-dicionalnih suvenira) može unaprijedititurističku ponudu i da na taj način mogučlanovima svoje porodice poboljšati poro-dični budžet.

Nastavnici kulture življenja su navede-ne ciljeve i zadatke, zajedno sa učenicima,na originalan i kreativan način utkali u sve

izložene ručne radove i pokazali učeničkusposobnost izrade tradicionalnih upotreb-no-estetskih suvenira, rađenih od prirodnihmaterijala, dostupnih učenicima u njihovojsredini življenja.

Smotra stvaralaštva ručnih radova osnovaca

Doprinos očuvanju kulturne baštineNa ovoj manifestaciji pod radnim nazivom

“Suvenir moga grada, sela, moje sredine življenja, moje domovineBiH” učestvovale 22 osnovne škole HNK-a

Pokrovitelj Smotre bio je Pedagoški za-vod Mostar koji je, po svom programskomopredjeljenju, uvijek spreman da podrži

aktivnosti predmetnih savjetnika koji orga-nizuju različita takmičenja osnovnih školaHNK-a i iznađe sredstva za organizacijui nagrade pobjednicima. Tome daju svojdoprinos svi zaposleni u Pedagoškom za-vodu, na čelu sa direktoricom SabahetomBijedić.

Na kraju Smotre stvaralaštva izabranasu tri ručna rada koja su proglašena naj-originalnijim suvenirima sredine kojusu predstavljali. Tako je Osnovna škola“Alija Isaković” iz Prozora osvojila prvo

mjesto za rad učenika ove škole MahiraPurgića (nastavnica Šefika Grcić). Drugomjesto pripalo je IV osnovnoj školi Mostar za rad učenice Amine Zaklan (nastavnicaMirsada Mustafić). Treće mjesno pripaloje Osnovnoj školi “Drežnica” iz Drežnice,rad učenice Medine Mušić (nastavnica Se-nada Dumpur).

Po programskom sadržaju Kantonalnogaktiva nastavnika kulture življenja Smo-tru stvaralaštva je inicirala, organizovala iizložbu ručnih radova aranžirala nastavni-

ca kulture življenja Subhija Kapić, struč-na saradnica-savjetnica Pedagoškog zavo-da Mostar.

S. Kapić

Detalj sa izložbe ručnih radova osnovaca HNK-a



Iz jezičke prakse

Tri moguće greške kod pisanja naziva škola

Piše: mr. Aida Kršo(Institut za jezik Sarajevo)

(Veliko slovo, navodnici i skraćenice, a i o pisanju naziva predmeta)

Ovoga puta riječ je o pisanju nazivaškola, odnosno, ustanova, a usputćemo objasniti i pisanje naziva

školskih predmeta. Zbog dileme oko pi-sanja naziva škola u praksi se bespotrebnoiznalaze različita pravopisna rješenja. Žu-reći da se stignu uraditi sve dnevne obave-ze, ne nalazi se vrijeme zatražiti pomoć upravopisnim priručnicima ili od nekog kobi mogao dati odgovor na jezička pitanja.Evo prilike da riješimo dilemu u vezi sapisanjem naziva škole.

Na početk naziva škole obično stoje ri-ječi: osnovna škola, čak se treba upisati ijavna ustanova – pa tek onda osnovna ško-

la, a onda slijedi naziv škole. A škole sudobijale nazive po imenima poznatih lju-di, po kvartu ili naselju u kojem se nalaziškola, po tome koja je po redu škola u tomkraju ili naselju. Sve su to moguće kombi-nacije za naziv škole koji kasnije treba sasvim navedenim odrednicama pravopisnoodrediti i pravilno napisati. U praksi se su-sreću različita pravopisna rješenja: 1.) Po-

bjednici su O.Š."Harmani 2" Bihać - www.harmani2.blogger.ba/; 2.) Fontana ispred O.Š. Huso Hodžić - www.tesanj.net; 3.) OŠ "Hilmi ef. Šarić" Tarčin počela sa radomu školskoj 1928/29. Odlukom SO Hadžići1953. godine nastavlja svoju djelatnost pod nazivom OŠ "Bratstvo jedinstvo". - http://www.hadzici.ba/; 4.) Sportske aktivnostiučenika O.Š. Muhsin Rizvić Osnovna škola"Muhsin Rizvić" - http://www.fojnica.ba; 5.) O.Š. Pale, Pale; O.Š. Hasan Kikić,Sarajevo; O.Š. Kozarac, Kozarac ; O.Š.S. Strahimira Kranjčevića, Mostar; O.Š.

Gromiljak, Kiseljak - http://www.srpske-poste.com/ ; 6.) Vijeće roditelja JU Drugaosnovna škola Srebrenik; Vijeće roditeljaJU OŠ „Đurđevik“ Živinice ; JU OŠ „Bu-

kinje“ Tuzla - www.monkstk.ba/Ministar-stvo/JavnaRasprava ; 7.) Dobrodošli naportal osnovne škole ”Musa Ćazim Ćatić„Veliko Čajno Visoko, BiH - http://www.moja-skola.co.ba/O_skoli.htm ; 8.) Lijepa,moderno opremljena, ugodna za boravak - to je danas - OŠ "Skender Kulenović" uSarajevu, ali je napisana skraćenica i sa

tačkom: OŠ. "Skender Kulenović" - http://www.os-sk.edu.ba/historijat.htm.

Među ovim nazivima ima različitih rje-šenja za pisanje naziva škola. Piše se skra-ćenica O.Š. ili OŠ bez tačke, ili sa tačkom

na kraju OŠ. ili se umjesto skraćenicepiše Osnovna škola sa velikim slovom O i osnovna škola - malim slovom. Onda sli-jede kombinacije naziva sa navodnicima ibez navodnika, pa i kada je škola dobilaime po nekom uglednom čovjeku. Ozna-ka da škola djeluje kao javna ustanova upraksi se najčešće piše kao skraćenica JU

bez tačaka, ali i sa tačkom: J.U. Kako jepravilno?

Nazivi škola spadaju u višečlana vlasti-ta imena kod kojih se samo prva riječ piševelikim slovom kao i ostale riječi koje seinače pišu velikim slovom. Znači: Poče-tak naziva škole piše se velikim slovom, aonda i vlastita imena ljudi i mjesta unutar naziva škole, pišu se velikim slovom.

Drugo, ako je škola dobila ime po mje-stu ili po nekom uglednom građaninu, tajdio obavezno se piše između navodnika:

Osnovna škola „Muhsin Rizvić", Osnovnaškola „Skender Kulenović", Osnovna ško-

la „Gromiljak” Kiseljak, Osnovna škola„Kozarac” Kozarac. Ako u nazivu ško-le nije vlastito ime mjesta ili neke osobe,nego je škola dobila ime po redu kako sunastajale u nekoj sredini, tada se navodnicine pišu: JU Druga osnovna škola Srebre-nik.

Treće, u praksi je uobičajeno da se umje-sto osnovna škola piše skraćenica O.Š. UPravopisu bosankog jezika ova skraćenica

je svrstana u skraćenice s tačkom koje sepišu malim slovom (o. š.). U jezičkoj prak -si navedenu skraćenicu uobičajeno je pisa-ti velikim štampanim slovima stoga što jeto početak naziva škole, a tačke ostaju iza

svakog slova: O. Š. "Skender Kulenović".Kad smo već kod pisanja skraćenica kojesu u svakodnevnoj jezičkoj praksi čestezbog uštede na prostoru i vremenu, rije-šimo i dilemu oko pisanja skraćenice zajavnu ustanovu.

Skraćenica za javnu ustanovu spada usložene skraćenice koje nastaju tako da seod svake riječi uzme početno slovo. Taj tipskraćenica piše se bez tačaka iza pojedinihslova: JU «Djeca Sarajeva», JU Osnovnaškola «Čengić Vila I» Sarajevo, JNU Insti-

tut za jezik, itd.Nadamo se da je sada jasno kako je pra-

vilno pisati nazive škola.

1) Skraćenicu O. Š. treba pisati sa tač-kom ili kad se sintagma Osnovna škola na-lazi na početku naziva škole riječ osnovnatreba pisati velikim slovom.

2) Naziv škole koji je vlastito ime trebapisati između navodnika.

3) Nazive tipa: Druga osnovna škola netreba pisati pod navodnike.

4) Skraćenica JU piše se bez tačaka.

5) U primjerima koji su izdvojeni treba-lo je: O. Š. „Harmani 2” Bihać ili Osnov-na škola „Harmani 2” Bihać; O. Š. „HusoHodžić” Tešanj; O. Š. „Hilmi ef. Šarić”

Tarčin; O. Š. „Bratstvo jedinstvo”; O. Š.„Muhsin Rizvić”; O. Š. „Pale” Pale; O. Š.„Hasan Kikić” Sarajevo; O. Š. „Kozarac”Kozarac; O. Š. „S. Strahimira Kranjčevi-ća” Mostar; O. Š. „Gromiljak” Kiseljak;JU Druga osnovna škola, Srebrenik; Vije-će roditelja JU O. Š. „Đurđevik” Živinice;JU O. Š. „Bukinje” Tuzla; Osnovna škola„Musa Ćazim Ćatić” Veliko Čajno, Visoko;O. Š. „Skender Kulenović” u Sarajevu.

I još nešto što smo najavili u podnaslo-vu ovog teksta - pisanje naziva školskihpredmeta. Nazivi školskih predmeta pišuse velikim slovom samo u dokumentima izvaničnim školskim evidencijama (u škol-skim dnevnicima, svjedočanstvima, uvje-renjima). Velikim slovom piše se nazivpredmeta i ako nazivu prethodi riječ pred -met : Testiranje iz predmeta Bosanski jezik. U ostalim slučajevima nazivi predmeta

pišu se malim slovom: Predajem fiziku;spremam se za ispit iz matematike; djecasu uživala na časovima kulture življenja;predmet Kultura govora polaže se na prvojgodini.



Nakon sedmodnevnog trajanja (od 7. do 14. maja 2008.)u Domu mladih održana završna priredba 47. Sarajevskih dana poezije

„Bosanski stećak“

palestinskom pjesniku Mahmudu DervišuUčesnici 47. Sarajevskih dana poezije, pored Sarajeva,svoje stihove su govorili i u Tuzli, Mostaru, Banjoj Luci, Tešnju i Goraždu

Nakon skromnog otvaranja, kojem je prisustvovao izuzetnomali broj posjetilaca, i ovogodišnji, 47. Sarajevski danipoezije, svojim raznovrsnim sadržajima su pokazali kako

interes za pjesničku riječ u Sarajevu i drugim gradovima Bosnei Hercegovine i dalje postoji, uprkos nepovoljnog ekonomskog idruštvenog okruženja. U veoma razuđenom programu ovogodiš-nje najreprezentativnije pjesničke manifestacije u našoj zemlji,koja se, pored Sarajeva, organizovala i u Tuzli, Mostaru, BanjojLuci, Tešnju i Goraždu, učestvovalo je preko 60 domaćih i petna-estak stranih pjesnika, a među njima i:

Andre Shinkel (Njemačka), Ewa Sonnenberg (Poljska), Yasu-hiro Yotsumota (Japan),

Stella Morotskaja (Rusija), Bogomil Đuzel (Makedonija),Mathis Mathisen (Norveška), Ervin Jahić (Hrvatska), FloraBrovina i Milan Jesih (Slovenija). Zemlja – gost, da se posluži-mo sajamskom terminologijom, ovogodišnjih Dana bila je Dan-ska, koju su predstavljali: David Laebu, Pia Tafdrup, Martin

Glaz Serup, Narcisa Vučina i Erik Stinus.

Cijeneći aktuelnu situaciju u prevodilaštvu, naročito kada je riječo izuzetno malom broju prevoda bosanskohercegovačkih pisacana druge jezike, organizator je, u sklopu ovogodišnjih Sarajevskihdana poezije, upriličio susrete prevodilaca i prevodilačke radioni-ce, sa namjerom da podstakne prevođenje bosanskohercegovačkeknjiževnosti na svjetske jezike. U ovim susretima i radionicamaučestvovali su: Ismail Bandora (Jordan), Silvio Ferri (Italija),Tvrtko Klarić (Hrvatska), Grzegorz Latusizynski (Poljska),Viktoria Radics (Mađarska), Damijan Šinigoj (Slovenija) i Zvo-nimir Radeljković (BiH).

Od posebnih, pratećih programa vrijedi pohvaliti Likovni i pje-snički portret Boška Kućanskog i Okrugli sto o književnom djelu

Advana Hozića.Ipak, i ove, kao i ranijih godina, najveće interesovanje je vladaloza dobitnika priznanja „Bosanski stećak“, nagrade koju Društvopisaca BiH svake godine dodjeljuje istaknutom domaćem i stra-nom pjesniku, u čijem se djelu prepoznaju izuzetne književno-estetske i humanističko-etičke vrijednosti. Ove godine dobitnik „Bosanskog stećka“ je Mahmud Derviš (Mahmaud Darwish),palestinski i jedan od najistaknutijih savremenih arapskih pjesni-ka, te kandidat za Nobelovu nagradu za književnost. Obrazlažućiodluku o dodjeli ovog priznanja Mahmudu Dervišu, dr. Esad Du-raković je, kao vrstan poznavalac arapske književnosti, istakao isljedeće: „...Derviš je jedan od utemeljitelja književnosti otpora,živi klasik prema općem sudu arapske kritike i književnih histori-čara, i pjesnik koji je po svijetu pronio slavu onoga nemjerljivog dara Arapima koji se zove poezija i u kojoj je taj svijet suverenoizrazio najviše domete svoga genija. Mahmud Derviš je dobitnik mnogih nagrada. Koliko znamo, bio je kandidat i za Nobelovu

nagradu, i sigurno ga ne bi mimoišla da nije Palestinac i da se

njegova književnost ne afirmira kao književnost otpora... „Zahvaljujući se na nagradi, Derviš je, pored ostalog, naglasioda iza njegovih stihova stoji „...patnja naroda lišenog svih prava,ali koji je i dalje ispunjen kulturom života. Ja sam tek stavio svojskroman potpis na riječi koje ispisuje moj narod.“

Ako prohodaš sokakomAko prohodaš sokakom koji ne vodi u bezdane

Reci onima što skupljaju smeće: Hvala!

Ako živ vratiš se domu svome, kao što verse savršene Jedna drugoj vraćaju se, sebi kaži: Hvala!

Ako očekuješ nešto, pa sam prevariš se, odmah ujutroOtiđi da vidiš gdje bio si, i leptirima kaži: Hvala!

Ako povičeš iz sveg glasa, i vrati se eho, „Ko je tamo?“, pećini kaži: Hvala!

Ako pogledaš ružu, a da ne povrijedi te ona, Pa se obraduješ, srcu svome kaži: Hvala!

Ako ujutro ustaneš, i kraj sebe ne nađeš nikoga Da protrlja ti oči, vidu svome kaži: Hvala!

Ako prisjetiš se jednog slova imena svog iliImena grada svojega,

Budi dobro dijete! Kako bi ti Gospod kazao: Hvala!

Mahmud Derviš



Zapis

Bećari

Iz jedne televizijske emisije saznali smo oproblemu prevoza učenika od kuće do ško-le na terenu Olova. Kako je u emisiji nedo-

voljno objašnjeno o čemu se radi, Fadila i ja,

ispred Fondacije “Hastor”, zaputismo se premaOlovu. Kada sam se u Olovu raspitivao gdje danađem te učenike, rekoše mi da vozim do Olov-ske Luke, pa kod tvornice rublja “Alma Ras”da skrenem desno prema Knežini i onda opetda pitam, što i učinih. Tek što skrenuh s glavneceste Sarajevo - Tuzla prema Sokocu, Knežinipristigoh jednu ženu koja je pješačila u istomsmjeru. Zaustavih auto, pa umjesto bilo kakvogpitanja naišaretih joj da uđe. Žena prvo pogle-da u svoje blatnjave čizme, otvori vrata, uvučeglavu u kola, pa reče:

“Bogami ću ti isprljati auto a nemam ti pla-tit’.”

“Nije problem”, rekoh, “uđi”.

“Ma, ne bih je ulazila ovako da je bliže i daova kiša ne pada”, reče žena čim je sjela. “Ma,bila kod zubara, i nešto se namirila, pa požu-rih da me dijete što manje čeka pred školom naovakom vremenu”, odgovori žena na zamišlje-no pitanje.

“Koji ti je razred dijete i gdje ide u školu?”,upita je Fadila.

“Drugi je razred i ide u školu u Dugandžiće”,odgovori žena pošto krajem mokre marameobrisa lice.

“A gdje ti stanuješ?”, upitah je.“Ma ima oko dva kilometra od škole lijevo,

preko šume.”

“Kakav je to problem sa prevozom djece doškole?”, upitah je kako bih saznao nešto više ozadatku kojeg želim upoznati i po mogućnostiriješiti.

“Ma, ovaj prevoznik kaže da nema računavoziti četvero-petero djece autobusom oko petkilometara po makadamu od Bećara do Kola-kovića i nazad i djeca sad taj dio puta pješače.”

Poslije kratke stanke nastavi kao da se neko-

me žali:“Bećari pripadaju Srpskoj, djeca idu u školu

u Federaciji, a što se tiče finansiranja ne stižu nitamo ni amo.”

Kad ugleda, u daljini, pored ceste, jednu dje-vojčicu, reče:

“Eno moje cure, čeka me!”

Zaustavih auto, žena uze svoje stvari i bezpozdrava, zgrabivši dijete za ruku, žurno odelijevo seoskim putem.

Izađoh i ja iz auta. Desno, u jednom potočiću,petero-šestero djece nešto vade iz vode. Pozvahih da dođu. Kad priđoše, predstavih se:

“Ja sam učitelj Ramo, a ti?”

Pružih ruku jednom dječaku, on reče svojeime, a mene podiđoše žmarci od njegove stude-ne ruke. Upoznah se sa svima. U svakog djeteta

ručice su bile vrlo studene, a odjeća na njimamokra.

“Šta radite ovdje”, postavih kolektivno pita-nje da bih vidio ko je vođa grupe. Dječak kojise predstavio Hamza Bećar iz drugog razreda,kaže:

“Danas smo imali dva časa pa čekamo auto-bus koji će naići iza dvanaest sahati.”

“Dugo vam je čekati, što ne idete pješe?”

“Ih, to je predaleko nama do Kolakovića akamoli njima do Bećara!”, odgovori jedna dje-

vojčica.“Hajde, smjestite se u auto”, velim im ja

malo zapovjednički.

“Neću, ja moram čekati sestru, ona ne smijesama”, reče Amra, takođe učenica drugog ra-zreda.

“Koji ti je razred sestra?”, pitam.

“Četvrti je razred, ali mi imamo još oko kilo-metar od Bećara do naše kuće kuda se ne možeautom.”

“Uredu”, rekoh im. “Sjedite vi u auto a jaodoh dovesti ostalu djecu iz Kolakovića i Be-

ćara.”Kad se djeca smjestiše u auto, da ne kisnu, ja

odoh u školu koja je stotinjak metara udaljenaod ceste, bez mogućnosti prilaza kolima.

U školskoj zgradi me pozdravi poslužiteljicai odvede u zbornicu u kojoj se za čas pripre-mala nastavnica engleskog jezika. Uputiše meu učionicu gdje je nastavnica razredne nastaveJasmina Đakmić držala čas učenicima četvrtograzreda za jednu grupu osmogodišnje i jednugrupu učenika devetogodišnje škole. Pozdravihse sa učenicima, a učiteljici se predstavih re-kavši joj gdje sam pošao i zašto. Poslije kraćeg

razgovora zamolih je da pusti učenicu NejruRizvanović sa časa, kako ne bi čekala autobus.Nejra se spremi i mi krenusmo prema kolima ukojima su djeca, zbog skučenog prostora, jednodrugom sjedila u krilu. Smjesti se i Nejra. Vo-žnju po makadamu i ne primijetismo od smijeha

i galame djece sa koje se pušila mokra odjeća.

Vozeći se tako djeca ispričaše kako morajuustati prije pet sati ujutro da bi na vrijeme stiglau školu u sedam i trideset.

“Nas su nekako odredili da nas vozi autobusposlije druge djece koja idu u školu u Olovu.Da nas vozi poslije njih, mi bismo mogli punokasnije kretati od kuće”, kaže Nejra.

“Joj, kako bih ja bacila sahat kad zazvoni baškad sam ja uhorila da spavam”, dodade Amra.

“Pa, šta mislite, da ne idete u školu?”, posta-vih im provokativno pitanje.

“Ma kaki, ja ću učiti sve dok se može školo-vati, ja želim postati glumac. Najviše bih volioglumiti kauboja u kaubojskim filmovima”, ubr-za Hamza kao da će mu neko oduzeti to zani-manje.

I tako, rečenica po rečenica, stigosmo u Ko-lakoviće gdje izađoše djeca iz ostalih zaseoka,a ostadoše u kolima samo djeca iz Bećara kojarekoše da su odavde udaljena oko pet kilome-tara i da ovaj put pješače jer se autobus ovdjeokreće.

Produžih vožnju sa troje djece iz Bećara.Jedno ide u šesti razred u Olovu, a jedno u če-tvrti razred u školu u Olovskim Lukama. Priča-ju djeca svoje dogodovštine na putu do škole,hvale se, pomalo i pretjeruju, a ja ih razumijem.Važno je da su zdrava, otvorena i da uče. Takou razgovoru stigosmo i u Bećare. Poče padatisnijeg. Uđosmo u kuću Vahida Bećara. Pijemokafu i pričamo o životu i radu ljudi u Bećarimakao i o đacima pješacima. Ponavlja se priča:

“Mi ne pripadamo ni tamo ni amo, niko onama ne brine, ali, eto, Bogu fala, djeca su namzdrava pa može se. Ne može nas ništa slomiti,mi smo odlučili da našu djecu pomažemo dokleona žele da uče, a kako - vidjet ćemo. Bog jesvačiji”, veli Vahid dok ispija šoljicu kafe.

“Kako ti vidiš rješenje da djeca ne pješačetoliki put?”, pita Fadila.

U tom času se začu da neko otresa snijeg sa

sebe i na vratima se pojavi jedna djevojčica.Rekoše da je to Bensiha Brkić, učenica četvr -tog razreda, koja ovdje čeka majku jer ne smi-je sama šumom skoro kilometar. Izađoh predvrata. Snijeg pada li pada. Na izlasku iz šumepomoli se žena prekrivena snijegom. Kad sepribliži, strese sa sebe snijeg, pozdravi i pozvakćerku. Kaže, moraju da požure dok nije višenapadalo. Ponovo se pozdraviše u znak rastan-ka i odoše.

Dogovorih se sa Vahidom da on odvozi i do-vozi djecu svojim autom, a da će mu Fondacija“Hastor” naći sponzora za finansiranje dijelatroškova. Kako je snijeg podosta napadao, iakoje bio 18. mart, podobro se namučih dok siđohna put. Krenuh za Vogošću. Sada je manje truc-kanja, a drveće se okitilo snijegom, pa je bilamilina posmatrati taj pejzaž iz toplih kola.

Ramo Hastor

Dječak Hamza Bećar sa svoja dva mala sestrića



Iz bilježnice prosvjetnog radnika

Bosanski MarkoKraljević u Bugojnu

Sjećam se sa ugodnom sjetom svogaprofesora jezika iz gimnazijskih dana

i njegovog profesionalnog recitovanja po-

ezije.Jednom prilikom je bio toliko uživljen

u ulogu da je ugazio u lavor sa spužvompunog vode. Ali, kao što rekoh, bio je pro-fesionalac, samo je otresao vodu s noge, neprekidajući stihove a mi smo mogli crknutiod sputavanog smijeha jer nismo imali srcai hrabrosti grohotom se nasmijati pošto jestvarno lijepo i predano recitirao.

A tom prilikom su bili stihovi o bosan-skom Marku Kraljeviću koji ze zvao Boji-čić Alija i zauvijek mi se urezaše u memo-

riju stihovi:

Bojičiću, bojiš li se koga,

Boga malo,

Cara nimalo,

A vezira ko’ dorata svoga...

Ne sjećam se da nam je ovaj dragi profe-sor pored izvrsne interpretacije skrenuo pa-žnju na još nešto veoma bitno i zanimljivoza ovoga nesumnjivo najvećeg bosanskog

epskog junaka, silnijeg i hrabrijeg čak i od

Marka Kraljevića što nam zorno pokazujunavedeni stihovi.

Naime, ovaj gazija nađe vječno poči-valište baš u Bugojnu, pod jednim starimnišanom koji se nalazi u Boračkom parkuusred grada (sa zadnje strane kafića “Lu-ping”).

Pod teretom nekoliko stoljeća nišan jeduboko potonuo u zemlju, usljed čega se inakrivio, ali prkosno i dostojanstveno stojijoš uvijek uspravljeno, ne pokleknuvši podbremenom vijekova udruženih sa zabora-

vom, nebrigom i nehatom koji mu se po-klanjaju.

A to je sramotno za sve nas Bugojance,da uz nas leži najveća legenda i to podnišanom starim nekoliko stotina godina amnogi to i ne znamo, i ne vodimo o njemuračuna.

Valjda će i ovaj tekst doprinijeti da sepodsjetimo ovoga junaka te da mu uredi-mo i ogradimo mezar, postavimo ploču sanjegovim imenom uz čuvene stihove oovom gaziji i s ponosom to pokazujemo

svim posjetiocima, gostima, turistima, ali ida se o ovome uči u bugojanskim školama,te da se recituju ovi stihovi kao što je to bioslučaj nekada u našoj Gimnaziji.

Viktor Dundović

Rezultati „Preporodovog“ konkursa zanajbolje literarne i likovne radove osnovaca

Knjiga nam je pomogla da upoznamo domovinu

Članovi dva žirija „Preporodovog“

konkursa za najbolje literarne i li-kovne radove, na temu „Uz knjigu samupoznao/la domovinu“, u sastavu: Bisera

Alikadić, Asmir Kujović i Mujo Musa-gić ( za literarne radove) i Jusuf Avdić, Ja-sminko Mulaomerović i Mušo Šahman (za likovne radove), te Hatidža Duman,koordinator konkursa, nakon što su pro-čitali i pregledali više stotina učeničkihradova iz osnovnih škola širom FederacijeBiH, odlučili su da nagrade pripadnu slje-dećim učenicima:

U konkurenciji literarnih radova:1. Lamija Leto, 6. r. Četvrte osnovne

škole, Mostar

2. Ajana Šakić, 7. r. OŠ „Musa ĆazimĆatić“, Zenica

3. Ivona Jovanović, 7. r. OŠ „Mehme-dalija Mak Dizdar“, Sarajevo

U konkurenciji likovnih radova:

1. Amina Zupčević, 1. r. OŠ „Safvet-

beg Bašagić“, Sarajevo2. Irma Beganović, 8. r. OŠ „Gornje

Prekounje Ripač“, Bihać

3. Ana Grujić, 5. r. OŠ „Safvet-beg Ba-šagić“, Visoko

Pored učenika, i ovoga puta, organizator konkursa, Matični odbor BZK „Preporod“,nagradio je i nekoliko nastavnika koji suiskazali najviše entuzijazma u organizova-nju konkursa i čiji su učenici poslali zapa-žene likovne i literarne radove. Ove godinenagrade su dobili: Jasmin Kasumović iz

Sanskog Mosta, Imra Džindo, OŠ „Mi-ladije“, Tuzla, Mirza Ibrahimpašić, OŠ„Gornje Prekounje Ripač“, Bihać (za li-kovni dio konkursa) i: Emira Hadžić, OŠDoboj-Istok, Fadila Mešanović, OŠ „Hil-mi ef. Šarić“, Tarčin i Dženana Talić, OŠ„Mehmedalija Mak Dizdar“, Zenica (zaliterarni dio konkursa).

Uz knjigu sam

upoznala domovinuDivim se djelima Perl Bak, divim se njenoj Kini,ali više sa Andrićem volim obići Ćupriju na Drini.

Nigdje nema tako lijepih iživopisnih predjela kao što je Ćopićeva Bosanska Krajina.

Ne treba mi kompas, ne treba mi mapakad me knjiga povede ispod Uninogslapa.

Mark Tven i rijeka Misisipi...Od toga ne zadrhti srce moje kao od Bašte sljezove boje.

Putujem, divim se...Putevi se zaprašilidok čitam Nekrolog jednoj čaršiji.

Sjedoh u vremeplov i ne nađoh sreću, jer otputovah u 1783.

Srce mi obuze velika tuga, Jer Sarajevom je vladala velika kuga.

Vratih se opet u ovaj vijek

da duši ranjenoj pronađem lijek.

Proputovah knjigom od Pariza doStruge,

nigdje ne bi lijepo kao tamo

gdje rastu Bulke pored pruge.

Uzeh kartu za put što utjehu i srećupruža,

to je moja omiljena knjiga – Ruža .

Kreni sa mnom, vjeruj mi sve,

sa knjigom možeš stići bilo gdje.

(Trećenagrađeni radIvone Jovanović VII 4 OŠ

„Mehmedalija Mak Dizdar“,

Sarajevo)



Ukratko

Sarajevo

Smotra naučnih projekata iz fizikeMeđunarodna osnovna škola u Sokolo-

vić-Koloniji na Ilidži bila je 9. i 10. majadomaćin Smotre naučnih projekata iz fizi-ke za učenike osnovnih škola. Ova smo-

tra, održana u organizaciji Društva fizičaraBiH i Bosna Sema obrazovne institucije iu saradnji sa ministarstvima obrazovanja,bila je, kao i ranijih godina, međunarodnogkaraktera. Pored takmičara iz bh. škola naovoj manifestaciji su učestvovali mladi iz17 zemalja. Na ovoj manifestaciji je bioizložen 101 projekt, rad 130 učenika i 48profesora. Riječ je o projektima u funkcijizaštite okoliša, uštede energije ili pak oni-ma koji unose inovacije u eksperimentalnunastavu fizike.

Stručni žiri, kojeg je obezbijedilo Druš-tvo fizičara BiH, ocijenio je da je projektučenika iz Rumunije bio “najbolji međunajboljima”.

Mladi o značaju javne politikeU zgradi institucija BiH u Sarajevu sre-

dinom maja održana je finalna smotra 32pobjednička tima iz cijele BiH, učesni-ka Civitasovog “Projekta građanin”. Ciljovog projekta je ohrabriti mlade da se in-formiraju o pojmu i značaju javne politike,metodama i postupcima koji se koriste uprocesu njenog formiranja, te načinu nakoji građani mogu učestvovati u njenomkreiranju. Mladi su na ovogodišnjoj smotri

radili na pronalaženju i rješavanju proble-ma javne politike u svojim zajednicama, aposebna pažnja je bila posvećena i nasiljuu školi.

Najbolji odlaze u DrezdenU organizaciji Gete instituta BiH odr -

žano je državno takmičenje iz njemačkogjezika za 21 učenika koji su pobjednicikantonalnih takmičenja u Federaciji BiH,takmičenja na nivou RS i Distrikta Brčko.Žiri kojeg su sačinjavali Nina Vihman, di-

rektorica Odjela za jezike pri Gete institu-tu, Oliver Joška, lektor “Robert Bosh fon-dacije” na Univerzitetu “Džemal Bijedić”u Mostaru i Lazlo Pap, lektor sa jednogpedagoškog fakulteta iz Mađarske je, uskladu sa Evropskim referentnim okvirom,izabrao tri najbolja natjecatelja. Na nivouA to je Amina Badnjević iz BosanskeKrupe, na nivou B Rusmir Aljiz iz Brčkogi na nivou C Tina Zekić iz Sarajeva.

Vihman je kazala da se ovih dana i udrugim zemljama gdje postoji ovaj institut

održavaju slična takmičenja. Nakon togapobjednici iz svih zemalja idu u Drezdengdje će od 23. jula do 4. avgusta biti odr -žana Olimpijada. Učesnici Olimpijade će,pored vještine govora, čitanja i pisanja nje-mačkog jezika, kroz razne projekte doka-zati da poznaju oblasti kao što su kultura ipolitika u ovoj zemlji.

Takmičenje iz geografijeU sarajevskoj Osnovnoj školi “Isak Sa-

mokovlija” 8. maja je održano kantonalno

takmičenje osnovaca iz geografije.U pojedinačnom takmičenju prvo i drugo

mjesto osvojili su Amila Jakubović i Be-njamin Hadžihasanović iz Osnovne škole“Isak Samokovlija”, a treće Kemo Mekićiz Osnovne škole “Hilmi ef. Šarić”.

U ekipnom takmičenju pobjednici suučenici Osnovne škole “Sokolje”, drugomjesto zauzeli su učenici Osnovne škole“Isak Samokovlija”, a treće učenici Osnov-ne škole “Hilmi ef. Šarić”.

Pobjednici učeniciOsme osnovne škole

U KSC Vogošća održano je 12. sao-braćajno-obrazovno takmičenje učenikaosnovnih škola Kantona Sarajevo. Uče-

stvovalo je ukupno 56 škola.

Pobjednici, i to osmi put zaredom, bilisu učenici Osme osnovne škole Ilidža,a koji su bili i četiri puta državni prvaci.Učenici ove škole učestvovali su i na broj-nim evropskim takmičenjima na kojima suostvarili zapažene rezultate.

“Neka vlada ljubav”U Osnovnoj školi “Ćamil Sijarić” na

Dobrinji 15. aprila je povodom Dana oveškole i Dana Armije RBiH upriličen bo-gat kulturno-zabavni program. Učenici suigrom, muzikom i pjesmom poslali poruku“Neka vlada ljubav”.

Direktor škole Faruk Jabučar tim po-vodom je izjavio:

“Tokom rata htjeli su ubiti školu jer suznali da tako mogu ubiti znanje. Ali, danas

smo pokazali da živimo i radimo.”

Pored učenika i nastavnika ove škole,među brojnim zvaničnicima svečanosti suprisustvovali ambasador Malezije u BiHZulkifli Adnan, ambasador Njemačke uBiH Mihael Šmunk , te ministar obrazova-nja i nauke Kantona Sarajevo Safet Kešo.

Dan Željezničkog školskog centraPovodom 15. aprila, Dana Željezničkog

školskog centra, u ovoj odgojno-obrazov-noj ustanovi održana je svečanost koju supripremili učenici i profesori. Učenici sugoste proveli kroz kabinete, radionice, bi-blioteku…

Direktor Željezničkog školskog centraIlija Šobot kazao je da su ove godine uzDan škole organizirana i “otvorena vrata”za učenike osmih razreda osnovnih školakako bi ih pozvali da upišu ovu školu.

Projekti o bh. baštini

Nedavno su u Bošnjačkom institutupromovirani najbolji interdisciplinarniučenički radovi projekta “Otvori riznicutajni, zakucaj na vrata bh. ljepota”. Naj-bolje radove u kategoriji srednjih škola



Ukratko

imale su Treća gimnazija i Mješovita sred-nja drvno-šumarska škola, a od osnovnihškola “Mula Mustafa Bašeskija”, “Malta”i “Osman Nuri Hadžić”.

Svim učenicima su uručeni certifikati isimbolične nagrade.

Priručnik za profesoreOmladinska informativna agencija(OIA), zajedno sa srednjoškolskim profe-sorima i pedagozima, osmislila je edukacij-ski paket koji će biti korišten u nastavnimpredmetima poput predmeta Demokratijai ljudska prava. Ovaj paket, po riječimaizvršnog direktora OIA-e Jana Zlata-na Kulenovića, treba pomoći da se u bh.srednjim školama na što adekvatniji načinpromovira aktivizam kod mladih.

Nakon završenih seminara u Sarajevu,

Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru, bit će izra-đen prirurčnik za profesore s metodama ivježbama uz DVD sa TV emisijama kojetretiraju probleme mladih.

Senad Alić, član autorskog tima, ina-če profesor sarajevske Druge gimnazaije,podsjećajući da je škola odgojno-obrazov-na ustanova u kojoj prvo profesor trebabiti inovativan i produktivan, te kao takavpodsticati svoje učenike na aktivizam, po-jašnjava da ovaj paket “neće ništa revolu-cionarno izazvati, ali će biti dio procesa i

predstavljat će neiscrpan izvor mogućnostipodsticanja učenika na aktivniji odnos.”

Matematički vremeplovNedavno su maturanti sarajevske Tre-

će gimnazije prezentirali multimedijalni

projekt pod nazivom “Vremeplovom krozmatematiku”.

Prezentaciji ovog projekta, kojim su sematuranti oprostili od svoje škole, prisu-stvovao je veliki broj učenika i profesora.Projekt je na zanimljiv način predstaviorazvoj matematike kroz historiju.

Pokloni malim RomimaPovodom Dana Općine Novo Sarajevo,

učenici Osnovne škole “Hrasno” su 22.aprila prezentirali projekt pod nazivom“Naši školski drugovi Romi”. Riječ je omultimedijalnom programu na kojem suosnovci vrijedno radili. Nakon prezen-tacije, učenicima romske populacije kojipohađaju ovu školu, nastavno osoblje jeuručilo prigodne poklone.

Nagrade za najbolje radoveU Osnovnoj školi “Edhem Mulabdić”23. aprila je svečano obilježen Međuna-rodni dan djeteta Republike Turske. Djecaiz ove škole, zajedno sa svojim vršnjacimaiz škola “Safvet-beg Bašagić” i “Mula Mu-stafa Bašeskija” priredili su bogat kultur -no-zabavni program.

Pripadnici Turskog kontingenta EU-FOR-a nagradili su učenike - autore najbo-ljih likovnih i literarnih radova.

Promocija doktora naukaU Rektoratu Univerziteta u Sarajevu 24.

aprila promovirano je osam doktora naukaiz četiri naučne oblasti.

U zvanje doktora poljoprivrednih naukapromovirana je Nermina Đulančić, medi-cinskih nauka Mustafa Hiroš, Raif Ser-darević i Amir Denjalić. U doktora teh-ničkih nauka promovirani su Samir Ribić,Nina Ugljen-Ademović i Armin Hadro-vić, dok je u doktora ekonomskih naukapromoviran Dragan Kovačević.

Drvo za svako dijeteČlanovi Udruženja tehničara hortikultu-

re, zajedno sa djecom i osobljem SOS sela

u sarajevskom naselju Mojmilo, zasadilisu 25 lipa oko cijelog dječijeg igrališta.Cilj projekta, koji Udruženje realizira za-jedno sa Općinom Novi Grad, prema rije-čima Harisa Piplaša iz Udruženja tehni-čara hortikulture, jeste da se oplemeni našasredina i da svako dijete ima drvo o kojem

će brinuti.

Direktorica SOS sela Suada Čolić izra-zila je nadu da će se zasađene lipe primiti ida će rasti, a djeca su obećala da će o njimavoditi posebnu brigu.

Planirana gradnja školeNedavno su vijećnici Općinskog vije-

ća Novi Grad donijeli odluku kojom seutvrđuje postojanje interesa i potrebe zaizgradnju škole na mjestu nekadašnjeg za-tvora u sarajevskom naselju Aneks. Odlukaje donesena na osnovu urađenog elaboratao opravdanosti gradnje nove škole.

Izgradnjom škole trajno će se riješitidugogodišnji problemi učenika iz padin-skih dijelova općina Novo Sarajevo i NoviGrad.

“Glavni razlog pokretanja i prihvatanjaove inicijative je što je škola u koju trenut-

no idu učenici udaljena od njihovih kuća ipo nekoliko kilometara”, izjavio je AhmetZećo iz press službe Općine Novi Grad.

Na osnovu dobivenih podataka iz triosnovne škole, u novu školsku zgradu biišlo 825 učenika.



Ukratko

Upisano 892 prvačićaU prvi razred 15 osnovnih škola na po-

dručju sarajevske Općine Novi Grad uaprilskom roku upisano je ukupno 892 pr -vačića.

Najviše prvačića je upisano u Osnovnuškolu “Umihana Čuvidina” – 94, potomu Osnovnu školu “Aleksa Šantić” – 92, u

Osnovnu školu “Avdo Smailović” – 87, au Osnovnu školu “Skender Kulenović” 81učenik.

Nešto manje prvačića upisano je u osnov-ne škole “Fatima Gunić” (75), “Mehmeda-lija Mak Dizdar” (66), “Meša Selimović”(63), “Sokolje” (60), “Behaudin Selma-nović” (55), “Ćamil Sijarić” (53), dok jemanje prvačića upisano u škole “OsmanNakaš” (35), “Dobroševići” (36), “Džema-ludin Čaušević” (33), “Osman Nuri Had-žić” (32), te 30 prvaka u privatnu školu

“Al Walidein Gazzaz”.Upis prvačića bit će nastavljen u avgustu

mjesecu.

Dan Osnovne škole“Aleksa Šantić”

Dan Osnovne škole “Aleksa Šantić” obi-lježen je 7. maja. Učenici su tim povodompriredili bogat kulturno-zabavni program.Svečanom obilježavanju rođendana oveškole prisustvovali su i brojni gosti, među

kojima i predstavnici italijanske humani-tarne organizacije “Time for Peace”.

“S ovom organizacijom odlično sarađu-jemo već 11 godina. Svake godine izdvajanovac za pomoć djeci slabog materijalnogstanja u mjesečnom iznosu od po 80 KM,a ovog ljeta naši mališani će otputovati uItaliji”, kazao je Mario Ambrožić, direk-tor ove škole.

Otvoren novi vrtić U sarajevskom naselju Buća Potok 8.

maja otvoren je vrtić “Zeko”, čime je Jav-na ustanova “Djeca Sarajeva” bogatija zajoš jedan predškolski objekt. Vrtić će bitina raspolaganju ne samo novogradskim,nego i mališanima iz drugih općina.

“Od kraja 2005. godine pa do danas, uzkvalitetnu saradnju s resornim ministar-stvima, općinama, te brojnim donatorima,a prije svega uz ogromno i nesebično za-laganje uposlenika ove ustanove, realizira-no je više od 30 značajnih projekata. Sviti projekti imali su samo jedan cilj, a to

je učiniti predškolski odgoj i obrazovanjedostupnim širem krugu najmlađih, uz po-štivanje multietničnosti, kulturnog i tradi-cionalnog bogatstva svih naših građana”,izjavila je Arzija Mahmutović, direktori-

ca JU “Djeca Sarajeva”.

U sarajevskim vrtićima boravi oko 2.200djece uzrasta od jedne godine do polaska uškolu. Cijena usluga nije bitno mijenjanaod 1997. godine, kada je iznosila 130 KM,a danas iznosi 140 KM.

Dan Mješovite

srednje tekstilne školeNedavno je u sarajevskoj Mješovitoj

srednjoj tekstilnoj školi, uz bogat kultur-no-zabavni program, obilježena 48. godiš-njica ove obrazovne ustanove.

“Na ulazu u školu postavili smo spomen-tablu našem rahmetli profesoru HuseinuBiščeviću, te nekadašnjim učenicima školekoji su dali svoje živote za odbranu BiH”,kazao je direktor škole Omer Pajević.

Direktor Pajević je na svečanosti povo-

dom Dana škole uručio novčane nagradeprofesorima Emini Mešanović, Jasni Re-neti, Zilhi Ahmedhodžić i učenici SelmiFariz za angažiranje u školi.

Dobili informatički kabinetSarajevska Osnovna škola “Mehmedali-

ja Mak Dizdar” dobila je 12. maja infor-matički kabinet opremljen sa deset novihračunara. Radi se o donaciji u okviru hu-manitarne akcije “Dobro je činiti dobro-Quadro” koju realiziraju firme “Unimar” i

“Mobil media”.“Ova donacija će biti od velike koristi

našim učenicima. Nedavno nam je Mini-starstvo obrazovanja KS odobrilo priklju-čak na internet tako da je sada informatičkikabinet potpun,” kazao je Munib Kukavi-ca, direktor ove škole.

Paketi osnovcimaSrebrenice i Bratunca

Srebrenica – Učenici trećeg razredasarajevske Prve bošnjačke gimnazije, po-sredstvom Udruženja “Majke enklaveSrebrenica i Žepa”, 20. aprila su u krugu

Memorijalnog kompleksa u Potočarima,uručili 77 paketa za pedesetak srebreničkihi bratunačkih osnovaca.

Pomoć je prikupljena u okviru multidis-ciplinarnog projekta koji učenici ove gi-mnazije organizuju svake godine.

“Željeli smo uraditi nešto humano i od-lučili smo pomoći srebreničkim i bratunač-

kim mališanima. U akciju se uključilo sko-ro cijelo Sarajevo. Sretna sam što vidimosmijehe na dječijim hrabrim licima”, ka-zala je Sajra Galičić, učenica ove škole.

Vrijednost svakog paketa je 130 KM, asadrži hranu, školski pribor, odjeću i dr.

Festival radasrednjih tehničkih škola

Zenica – U zeničkoj gradskoj dvorani“Bilmišće” održan je deveti po redu festi-

val srednjih tehničkih i stručnih škola. Naovoj najvećoj smotri stvaralaštva i tehničkekulture u BiH učestvovalo je oko hiljadumladih i njihovih mentora iz svih krajevaFederacije BiH i Distrikta Brčko.

“Deveti festival rada srednjih tehničkih istručnih škola okupio je na jednom mjestuviše od 800 učenika 55 različitih zanima-nja, te dvije stotine mentora - nastavnika

iz 62 škole iz gotovo cijele države. Svi onise takmiče, osim u teorijskom dijelu nasta-ve, u praktičnom radu i inovacijama, te uokviru izložbi učeničkih radova iz redovnenastave, vannastavnih aktivnosti, digitalnefotografije, amaterskog filma”, kazao jeizmeđu ostalog Hasan Brkić, predsjednik Udruženja nastavnika srednjih tehničkih istručnih škola FBiH.

Srednjoškolci osvjetlali obrazSrebrenik – Na Šestom festivalu sred-

njoškolskog dramskog stvaralaštva, održa-nog od 17. do 24. aprila u Konjicu, među32 učesnika ovog festivala zavidno trećemjesto osvojila je Dramska sekcija Mje-šovite srednje škole iz Srebrenika. U vrlo



Ukratko

jakoj konkurenciji učenici ove škole izve-li su predstavu “Garavi sokak” po tekstupoznatog pjesnika Miroslava Mike Antića.U predstavi su učestvovali učenici: Josef

Jerković, Elvis Joldić, Mašo Mehmedo-vić, Mirza Selimović, Edin Zahirović,Jasmin Kikić, Vanja Čudić, Halida Ha-skić, Azra Jarčević, Miralem Jašarević,Amila Čizmić, zajedno sa voditeljimaDramske sekcije Velidom Smajlovićem,Edisom Muratović i Draženom Pavlovi-ćem.

Vrijedi posebno istaknuti da ovo nijejedino značajno priznanje srebreničkimsrednjoškolcima, članovima ove sekcije.Godinama se u MŠC posvećuje puna pa-žnja originalnom glumačkom izrazu talen-tovanih učenika, a posebno je bio zapažennastup Dramske sekcije sredinom aprilaove godine povodom obilježavanja 31. go-dišnjice rada i djelovanja MŠC.

E. Berbić

Donacija i multimedijalni centarTuzla – Nedavno su francuska organi-

zacija “Studenti bez granica” i Zajednicagrađana BiH u Parizu, u saradnji sa Amba-

sadom Francuske u BiH, Gimnaziji “MešaSelimović” u Tuzli donirali 12 kompjute-ra.

Predsjednik Zajednice građana BiH uParizu Mustafa Drljević je kazao da je petkompjutera dobila i Osnovna škola u Teo-čaku, a jedan Crveni križ u tom gradu. Dvakompjutera poklonjena su i frankofonskomklubu u Bihaću.

“To je akcija koju provodimo već sedamgodina i do sada smo opremili 28 škola uBiH. Ovoga puta akciji su se priključili i

francuski studenti”, kazao je Drljević.Iz Tuzle i vijest da je prilikom nedav-

ne posjete Univerzitetu u Tuzli federalnaministrica obrazovanja i nauke MelihaAlić kazala je da su osigurana sredstva u

federalnom budžetu za poboljšanje stu-dentskog standarda, te da će kroz različitefondove studentima biti na raspolaganju

oko pet miliona KM. Taj novac će najvišebiti na raspolaganju studentima u okvirustipendija, a samo u protekloj godini ovapopulacija mladih je dobila 131 stipendijuovog ministarstva.

“Svaki fakultet u Federaciji BiH mo-gao je da aplicira sa dva najbolja studentakojima bismo osigurali stipendije. Takonamjeravamo i naredne godine. Također,i studentski centri će moći predložiti podva studenta za stipendiju. Otvorili smoi fond iz kojeg svaki student može dobitistudentski zajam od 2.500 KM”, kazala jeministrica.

Meliha Alić je posjetu Univerziteta uTuzli iskoristila kako bi otvorila i mul-timedijalni centar u Studentskom domu,čija je vrijednost 100.000 KM. Centar jeopremljen sa sedam kompjutera i pratećomopremom.

Otvoren “Proljetni salon ´08”Travnik – Osnovano 1972. godine, pre-

registrirano prije pet godina, Udruženje li-

kovnih stvaralaca iz Travnika okuplja (zasada) 52 umjetnika iz Travnika, Viteza,Novog Travnika, Fojnice, Bugojna, San-skog Mosta i Mostara. Otvoreno je i daljeprema svim građanima, bez obzira na nji-hovu starosnu, spolnu ili nacionalnu struk -turu i pravce stvaralaštva. Iako je još uvi-jek bez svojih prostorija i stalnih prihoda,Udruženje sve više utiče na širenje likovnekulture tako da izložbe posjećuje sve većibroj građana, a mnoge škole organizujuzajedničke posjete učenika svakoj od mno-gobrojnih likovnih manifestacaija. Tako jebilo i prilikom otvaranja “Proljetnog salo-na ‘08” koji je okupio većinu članova kojisu se predstavili djelima rađenim u raznimtehnikama. Nakon prigodne besjede pred-

sjednika Udruženja Velida Trkića, govo-rile su Elvira Gorinjac, Vildana Kalčoi Fatima Maslić, dok su članice “Alter arta” izvele uspjeli performans prema tek-stu “Priče o vezirovom slonu” Ive Andrića,čija se radnja dešava u Travniku.

Svojim radovima su se ovog puta pred-stavili: Ana Anić, Rasema Hrvačić, Ja-

senka Jenko, Mustafa Varupa, HajrudinKujundžić, Velid Trkić, Ismet Begović,Alisa Čaber, Ahmed Hrustanović, Jasmi-na Mujčić, Vildana Kalčo, Marija Šarić,Stela Đukić, Bećir Haračić, Eno Tambu-rić, Fatima Sarač, Snežana Šiljak, AmilaSeferović, Dragica Kovačević i RadivojeLješić, a za izložbu je štampan i vrlo lijepouređeni katalog sa reprodukcijama u bojikoji je uredio Mirko Adžaip.

M. Gafić

Učenje na daljinuPrijedor – U Elektrotehničkoj školi u

Prijedoru uvodi se elektronsko obrazova-nje u nastavi matematike i informatike. Zaopremanje informatičkog kabineta u ovoj

školi Ministarstvo prosvjete RS dalo je35.000 KM.

U ovoj školi kažu da je učenje na dalji-nu izazvalo veliko zanimanje učenika kojisada internet koriste i za učenje, a ne samoza zabavu.



Povodi, mišljenja, reagovanja…

Naše je da učenicimaukažemo na norme

Promjene u kontinuitetu

Odgovor E. Alić na priloge

“Učenici ponavljaju iste greške” i “Nesputavati učenike u izboru riječi”, objavljeneu “Prosvjetnom listu” br. 113/114 i br. 115

Da li su došle na redpromjene i novine u nastavi vjeronauke?

U113/114. broju “Prosvjetnog lista” (decembar 2007./janu-ar 2008.) na str. 10-12 objavili ste moj rad pod naslovom“Učenici ponavljaju iste greške”. Zahvaljujem na prosto-

ru koji ste ustupili mom radu. U 115. broju objavljen je na str. 26prilog pod naslovom “Ne sputavati učenike u izboru riječi”, čijisu potpisnici Mirsada i Sead Prljača, a u 116. na str. 26-27 i prilog

Ifete Hasibović pod naslovom “Pustimo djeci da sama oblikujusvoje rečenice”.

Pošto u ovim prilozima ima prigovora i pitanja upućenih meni,molim Vas da u sljedećem broju objavite i ovaj moj kratki odgo-vor.

Tekst “Ne sputavati učenike u izboru riječi” završava rečeni-com: “Naš jezik je bosanski, srpski i hrvatski, a to podrazumijevakorištenje normirane leksike sa cijelog područja Bosne i Hercego-vine.” Na ovome stavu temelji se osnovna primjedba dvoje potpi-snika teksta na pristup koji sam imala u svome radu. Da podsjetim,predmet moga rada bila je analiza odstupanja od normi bosanskog,hrvatskog i srpskog jezika u 240 pismenih radova učenika od pe -

tog do osmog razreda jedne škole u travničkom kraju. Iako su upismenim zadaćama najčešće pravopisne greške, pozabavila samse samo analizom odstupanja od gramatičke i leksičke norme. Nasvega nekoliko primjera pokazala sam da učenicima nije uvijek poznato da pojedine lekseme imaju prednost u jednoj standardno-jezičkoj normi, druge u drugoj. Mislim da je potrebno upoznatiučenike sa savremenim stanjem triju standardnojezičkih normi uBiH, npr. s time da u standardnom bosanskom jeziku leksema pol ima jedno, a spol drugo značenje. S tim normama, predočenim uviše priručnika, a ne samo u jednom, možemo se slagati, ali i nemoramo, naše je da učenicima ukažemo na njih. A da sam i samaza što kreativniji pristup u nastavi, pokazuje i to što sam svoj kraćiosvrt na odstupanja od leksičke norme završila stavom da je po -

trebno kod učenika stalno razvijati svijest o mnoštvu mogućnostikoje im jezik nudi, o radosti izbora, o razvijanju sposobnosti pre-laska s jednog varijeteta na drugi.

Povodom teksta Ifete Hasibović nemam šta naročito reći: onamalo hvali mlađu kolegicu E. Alić, malo se prisjeća svojih dav-nih početaka i svoga profesora S. Markovića, a više ruži današnjeprofesore, onako redom. Jasno je i zašto: oni su krivi za bosanskunormu, kakvu-takvu, bez njih bismo imali samo dvije norme, ilijednu, onu iz vremena S. Markovića. O ovome ne bih uopće ra-spravljala; to je apsolvirano krajem prošlog stoljeća. Ukratko, dra-go mi je da sam svojim prilogom malo potaknula i druge da raz-mišljaju i pišu o primjeni jezičkih normi u školskoj praksi, o tome

kako se što bolje snaći u novonastaloj sociolingvističkoj situaciji,kako odgovoriti izazovima multistandardnosti u jednom razredu iu višenacionalnoj zajednici kakva je BiH. Jasno je da pritom mo-žemo imati koristi samo od struke i nauke, ne i od emocija.

Elmedina Alić

D

ugo vremena nije bilo značajnijih zahtjeva za nekim promje-nama u pristupu nastavi vjerskog odgoja i obrazovanja, čak i

u nekim otvorenim pitanjima. Ipak, neke stvari kao da upo-zoravaju da je stiglo vrijeme da se i na tom osjetljivom planu neštomijenja.

Nedavno je uzoriti kardinal Josip Bozanić, s nivoa zagrebačkogKaptola, pokrenuo vrlo važno pitanje: šta misle učenički roditelji ovjerskom odgoju i obrazovanju u školama, šta predlažu i šta bi moždatrebalo drugačije postaviti?

Kod nas je inicijativa da se vjeronauka uvede u obdaništa i dječijevrtiće, makar i na mala vrata, pokrenula lavinu pravih pitanja, od onihkome to baš sada treba, do toga nije li to ipak dodatno opterećenje djecikoja za takvo nešto još nisu dorasla, sve do potezanja vjerskih propisašta se može a šta ne može, do same pedagogizacije ove problematike.

I u redovima samih vjeroučitelja nema jedinstva. Po jednima je po-

rodica ta koja ugrađuje vjeru u duše djece, i to od malih nogu, a podrugima tu je škola izuzetno značajna, a oba ova važna činioca valjalobi uvažiti.

Bilo kako bilo, nastava vjerskog odgoja je već odavno stekla pravograđanstva u našim školama. Moglo bi se reći da je religija, u uslovimaobezvređivanja mnogih vrijednosti, prije svega onih moralnih, ostalanjihov dosljedni čuvar i zaštitnik. Mnogo poštenog, moralnog i čestitogupravo se preko vjeronauke direktno prenosi na učenike, na budućegeneracije koje će nastaviti da utiču, svakako pozitivno, na određenakretanja u društvu. Dodamo li ovome još jedan bitan podatak po komesu i u kadrovskoj, i organizacionoj, pa i programskoj orijentaciji pri-sutna značajna pozitivna kretanja, postaje nam jasno da se mnogo togadobrog, drugačijeg i pozitivnog događa u nastavi vjeronauke, što je za

pozdraviti.Svakako da od promjena u ovoj nastavi ne treba bježati, tim prije što

je kod nas kompletno obrazovanje u znaku reforme od koje niko nemože biti izuzet niti ostati po strani. A u kojoj mjeri i koliko, stvar jesituacione procjene određenih stanja. Svaka ishitrenost, nedorečenost,površnost, težnja za promjenama po svaku cijenu, može samo štetiti.Mora se, prije svega drugog, uvažiti kontinuitet nastavnog procesa, pai kad je riječ o vjerskoj nastavi gdje takođe važe nastavna mjerila iprincipi.

Najgora situacija koja nas može zadesiti jeste ona da o nekim nastav-nim pitanjima raspravljamo incidentno, kad se nešto dogodi ili dok nasnešto ne “povuče za jezik”, iako smo najčešće svjesni da se to upravomoglo i očekivati. Gašenje požara uvijek nosi rizik zakašnjele inter -

vencije, a preventiva daje u najvećem broju slučajeva prave rezultate.Da rezimiramo: vjeronauk i vjeroučitelji danas su potreba obrazov -

nog sistema kod nas. Čak se ima utisak da se u tom pogledu nismo bašmnogo pretrgli od pružanja pomoći i podrške nečemu što je najpouz -daniji put do čestitosti i moralnosti za one koji tek izrastaju i neumitnodolaze. U ovom vremenu sve prisutnije duhovne degradacije kod nas,duhovno i moralno u školskim klupama mnogo vrijedi i znači. Drugoje pitanje kakvu vjeronauku želimo u školama. Svakako ne onu ste-reotipnu, ukalupljenu i odbojnu za promjene, naravno pozitivne, većonu prilagođenu vremenu u kojem živimo. Sve to pak treba procesnoposmatrati i realizovati, da se čuje riječ teologa, ali i pedagoga, uče -ničkih roditelja, zašto ne, na određeni dostupan način, i samih učenika.Ne treba nam u svemu tome bilo kakva javna rasprava već dijalog na-

brojanih subjekata o svim važnim pitanjima u nastavnom kontinuitetui u njegovim savremenim tokovima. I to otvoren, naučan, tolerantan ikonstruktivan dijalog u kome ponašanje u smislu eks katedra i magi-

ster diksit nemaju mjesta, odnosno do zajedničkih stavova i rješenjazajedno treba doći i predložiti ih.

Ešref Berbić



Zanimljivosti iz svijeta obrazovanja

Djevojčicamaplaćaju da idu u školu

Djevojčice koje pohađaju nastavu u dr -žavnim školama u finansijskoj prijestolniciIndije, Mumbaju (nekadašnjem Bombaju),završavaju školsku godinu malo bogatijenego što su počele.

Za svaki dan proveden na časovimagradske vlasti učenicama plaćaju po jednurupiju (dva centa), dok se dječaci vraćajukućama bez ičega drugog osim domaćihzadataka. Akcija ima dva cilja: jedan je dase poveća posjećenost školama, a drugi seuklapa u širu kampanju vlasti za jačanje,odnosno popravljanje položaja djevojčicai žena.

Prema indijskim svadbenim običajima,nevjeste odlaze u porodicu supruga zajed-no sa mirazom. Zato porodice više ulažuu sinove nego u kćerke, iako je raskorak izraženiji u seoskim predjelima Indijenego u Mumbaju. Mumbajske djevojčicevide plan vlasti kao priliku za lako stjeca-nje novca.

Jedna od tih učenica, inače “zvijezdaškole”, je i trinaestogodišnja Aješa Hanih.Prošle godine izostala je sa nastave samo12 puta kada su ona ili njeni rođaci bili bo-lesni. Njena majka kaže da od novca kojidobije za redovno pohađanje nastave možekupiti haljinu, ali djevojčica želi štedjetinovac i platiti školarinu za iduću godinu.

Samo 8,4 postoučenika čita knjige

Nedavno istraživanje pokazalo je da dje-ca u Srbiji za svakodnevnu komunikacijukoriste tek nekoliko desetina riječi. Samo8,4 posto srednjoškolaca čita knjige, dok ih 37 posto nikad nije ušlo u biblioteku.

“Brate, smaram se, mislim, ovaj, u fa-zonu, pali, ekstra” su najčešći izrazi kojise mogu čuti od prosječnog srbijanskogškolarca.

“Rezultati istraživanja pokazuju da surečenice kod učenika u osnovnim i sred-njim školama izuzetno loše. Konstrukcijaim je takva da podsjeća na rečenice u en-gleskom jeziku, što je nedopustivo. Loša jei upotreba pravopisnih pravila”, izjavila jesaradnica Instituta za pedagoška istraživa-nja Jelena Stevanović.

Istraživanje je, također, pokazalo da 45posto učenika prvih razreda osnovnih ško-la formulira svoje izjave koristeći samo

jednu ili dvije riječi.

Na oglasnoj pločiimena debele djece

Nedavno je u vrtiću “Ciciban” u VelikojGorici pored Zagreba medicinsko osobljeizmjerilo tjelesnu težinu predškolaca. Naoglasnoj ploči vrtića postavili su liste dje-ce s podacima o njihovoj težini. Uz imenadjece koja su teža od predviđenih granicaza tu dob crvenim slovima je pisalo: de-bljina.

Ministarstvo obrazovanja i sporta Hrvat-ske brzo je reagiralo na anonimnu dojavušokiranog roditelja, koji potez uprave sma-tra diskriminatorskim.

Osujećen napaddjece na učiteljicu

Grupa osnovaca od osam i devet godi-na u američkoj saveznoj državi Džordžijaplanirala je napasti svoju učiteljicu, te suu školu donijeli nož za meso, lisice i se-

lotejp.Podijelili su zadatke, koji su uključivali

prekrivanje prozora i čišćenje nakon štoobave ono što su naumili. U zavjeru je biloupleteno devet dječaka i jedna djevojčica iz

osnovne škole Centar u gradiću Vejkros.

Školski dužnosnici alarmirali su policijunakon što je jedan dječak rekao učiteljicida je jedna djevojčica u školu donijela nož.Otkrilo se kako su učenici planirali onesvi-jestiti učiteljicu kristalnim držaćem za pa-pir, zavezati je lisicama i selotejpom, te jeizbosti nožem.

Osmogodišnjaci i devetogodišnjaci na-vodno su bili bijesni na učiteljicu, jer jejednog od njih ukorila što je stajao na sto-lici. Dvoje učenika uhapšeno je na temeljuoptužbi za maloljetnike, a očekuje se jošjedno privođenje.

Divljanje tinejdžera po školiPet razularenih tinejdžera, naoružanih

bejzbol palicama i mačetama, protutnjaloje kroz jednu školu u predgrađu Sidneja,lomeći prozore, zastrašujući učenike i na-

noseći povredu glave jednom od nastav-nika, saopćila je policija i navela da je 19osoba lakše povrijeđeno u tom napadu.

Tinejdžeri, koji imaju između 14 i 16 go-dina, uhapšeni su i vjerovatno će biti op-tuženi za pokušaj nanošenja teške tjelesnopovrede, za šta se može dobiti do sedamgodina zatvora, prenijele su agencije.

Njihova imena nisu objavljena, pošto seradi o maloljetnicima. Još nije poznat ra-zlog njihovog napada.

Nasilno ponašanjepijanog učenika

Nedavno se u osnovnoj školi u DugomSelu (Hrvatska) odvijala prava drama. Če-trnaestogodišnji učenik pijan je došao nanastavu te počeo divljati po školi. Prvo jefizički nasrnuo na jednu učenicu i istukaoje, a svoj bijes je iskalio i na školskoj psi-hologinji kod koje je polomio staklo i ra-zrezao sebi ruke.

U školi su odmah pozvali Hitnu pomoć,a nasilni dječak je nasrnuo i na njihovuekipu koja ga je na kraju ipak uspjela sa-vladati i odvesti u bolnicu.

Za to vrijeme nekoliko stotina učenika uDugom Selu, jednom od najvećih u Hrvat-skoj, u strahu je bilo zaključano, a nastavaje, prema nekim informacijama, produže-na čak dva sata.

Školsku godinu završavaju bogatije

Ostali bez ocjenaZbog greške na kompjuteru učenici če-tiri škole u SAD ostali su bez evidencije oocjenama tokom jednog mjeseca nastave.Škola “Evansville-Vanderburgh” objavilaje na svojoj internetskoj stranici da se pro-blem dogodio tokom proljetnih praznika.

Stručnjaci iz IBM-a kažu da je do gu-bljenja podataka došlo zbog nesretne i vrlorijetke kombinacije problema s računaromi podrškom za čuvanje podataka. Neki na-stavnici sačuvali su privatnu evidenciju o

ocjenama, ali ipak ih je veći broj imao po-vjerenje u kompjutere.

Učenici su različito raspoloženi i nakonincidenta, ovisno o tome kakve su ocjeneimali.



Priča “Prosvjetnog lista”

Luis Fernando Verisimo *)

KRIZA

*) Luis Fernando Verisimo (Veri-ssimo) jedan je od najpopularnijihsavremenih brazilskih pisaca. Rođenje 26. septembra 1936. u Porte Ale-greu. Odrastao je u SAD, gdje je živiood 1943. do 1945. i od 1953. do 1956.godine, kada je završio srednju školu.

Radio je u izdavačkoj kući „EditorGlobo“ u Porto Alegreu, u odjeljenjuza grafiku i dizajn. Objavio je nekoli-ko knjiga od kojih su mu najpoznatije„Klub anđela“ i „Borhes i vječiti orangutani“.

Završit će se zima, i jednog dana ćeš se protegliti na plažiuz obavezno „Aaah...“ i pomislit ćeš: lijep je život. Do-bro sad, nije baš tako lijep. Ljudi umiru od gladi u raznim

dijelovima svijeta, čak i u mojoj okolini. Ljudi se ubijaju, berzepropadaju. Sida. Brazilska vlada. Nedostatak novca.

Ali ovdje, na ovoj plaži, pod ovim suncem, sa ovim proljetnimpovjetarcem koji, s vremena na vrijeme, pređe preko tijela kaosaft kojim se prelijeva pečenje da se ne bi osušilo, život je sasvimnešto drugo. To su prednosti plaže. Skinemo odjeću i odjednom

se nađemo u dodiru sa osnovnim stvarima postojanja. Osjećamopijesak pod golim stopalima, osjećamo patos planete. Ništa te nedijeli od Zemlje. Ni asfalt ni đon od cipele. Miris mora. Prastarimiris mora. Koliko je od ovih mirisa koje mi svakodnevno osje-ćamo poznavao primitivni čovjek? Vrlo malo. Znao je samo zaprirodne mirise. More, trava, zemlja nakvašena s kišom, mirisisopstvenog tijela.

Dobro sad, pomislit ćeš ti, ja mirišem na losion poslije brijanja,dezodorans i kremu za sunčanje, na stvari koje primitivni čovjek nije koristio. Kada bih nekim čudom sada bio prebačen u prahi -storiju, prouzrokovao bih senzaciju po pećinama. Naravno, i zbogšorca i tamnih naočala, ali naročito zbog mirisa. Praljudi bi me

okružili duboko uzdišući. Kako bih im objasnio zašto mirišem kaoprocvjetala livada? Ali ovaj miris mora je isti od nastanka svijeta.

Kada na plaži skine odijelo, čovjek simbolično svlači sa sebeslojeve civilizacije koji ga dijele od neposrednog dodira sa pri-rodom. Uh, živote lijepi! Ne skidam šorc samo zato što tu, ipak,ima i svijeta sa djecom. Ovdje me ništa ne dotiče. Kod kuće sam,u svom elementu. Ja sam muškarac u svom habitetu. Udišem lijepi čist zrak koji je tu samo zato da bi mene održao u životu. Nikome nije pitao, ali ne bih mijenjao ovaj raspored ni za šta na svijetu.Bog, pravi autokrata, stvarao je svijet po svom ćeifu, nije slušaobazu, nije raspisivao plebiscit, a to, ako se malo bolje pogleda,naša sreća. Jer, da se Stvoritelj odlučio za demokratske metode,

kosmos ni danas ne bi bio gotov, a mi bismo propuštali sve ovesjajne televizijske serije.

Živimo u svijetu kakav nam je dat i još nikoga nisam čuo daproces stvaranja svijeta naziva božijim fašizmom. Ja se barem nežalim. Mislim da je kosmos super stvar i ne bih pravio drugačiji

svijet, mada se slažem da su neke stvari - kao, naprimjer, Saturni cio repertoar Hulija Iglasijasa - vrlo sumnjivog ukusa. Ali zato:jagode, duga, molekularna struktura, polje sa žitaricama, žena,zvijezda padalica govore samo jednu stvar: Bog - genije.

Dobro mi je, zaštićen sam. Ovdje, dok ležim na ovom vrelompijesku, osjećam kako se moja planeta kreće i osjećam se kao dasam ponovo u zaljuljanoj kolijevci. Mi smo stara vrsta, imamostari dogovor sa ovom starom loptom koja se okreće oko starog...

„Jesi li čitao o ozonskom omotaču?“

„Šta?“„Izvini, jesi li, možda, spavao?“

„Ne, ne, kakav omotač?“

„Ozonski.“

„A šta je s njim?“

„Otkrili su da nestaje.“

„Kako to: nestaje!?“

„Uništava se. To je ozonski omotač koji filtrira sunčeve zrake ištiti nas od njihovog štetnog djelovanja. Otkrili su da postoji rupau ozonskom omotaču i da se stalno povećava.“

Šta sad, pomislit ćeš, dok skupljaš svoje stvari: peškire, poli-cajce, porodicu, da pobjegnu od sunca. Samo nam je još to falilo.Kriza je dospjela i do stratosfere. Kuda sad pobjeći!?



Prosvjetni radnici – pjesnici:

MELIDA TRAVANČIĆ

K onačno smo u prilici da vam u ovoj rubrici predstavimo i

jedno novo ime, a to uvijek činimo sa velikim zadovolj-stvom. Riječ je o Melidi Travančić, rođenoj 22. 3. 1985.godine u Doboju. Gimnaziju je završila u Tešnju, a u septembru2007. godine diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Tuzli, naOdsjeku za bosanski jezik i književnost. Za natprosječan uspjehostvaren tokom školske 2006/2007. godine dobitnica je Srebreneplakete Univerziteta u Tuzli. Sada je studentica Postdiplomskogstudija iz književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Dobitnica je treće nagrade "Mak Dizdar" za neobjavljenu zbir -ku pjesama na manifestaciji Slovo Gorčina 2007. godine u Stocu.Pored poezije, piše priče i tekstove iz oblasti književne kritike.Poeziju je objavljivala u časopisima Ostrvo, Razlika, Gradovrh,

Život i Motrišta.Radi u Centru za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

KLATNOJutros je na mene pala

paukova mreža.

Zarobljena u neprobojnu tkaninu

što mi stišće grudi, oduzima dah...

Mozak je već doživio veliki prasak.

Ali,

sat na zidu me uspavljuje...

Tika-taka...

I opet tika-taka, tika-taka...

Prestat će,

jednom mora prestati.

STVARI JEDINSTVENE NAMA

Svijeća,

obična bijela svijeća,

topim se,

curim,

hiljadu sam vrelih kapi.

Sjećaš li se

kako smo kao djeca

voljeli zagnjuriti prste

u ostatke nekada velike dive,

posmatrajući u njima

otiske svojih prstiju...?

Divne li radosti!

PUTOVANJE MIMO SVIJETASpakovala sam cijeli život

u jedan kofer,

za pola sata ispričala ti

sve o sebi,

sada, evo, čekam

da onaj smiješni čovječuljak

pištaljkom označi polazak voza.

Uradit ću to kako

je uradila i Ana Karenjina.

Lice mi u gužvi gubi sjaj,

postaje neprimijetno,

srce luđački lupa.

Ah,

zaboravila sam ti reći:

u posljednjoj ladici mog ormara

ostavila sam ti par fotografija

sa božanstvenim osmijehom.

Znam:

takvu si me volio.

TRAG

najljepša stvar na svijetu je

svaliti se na udobni krevet,

ležati cijeli dan,

vlažeći usne sokom od narandže.s vremena na vrijeme

zažmiriti

i poželjeti poneku želju.



Iz historije bosanskohercegovačkog školstva

Škola koja je za svoje vrijeme značila mnogoZa sve vrijeme svog postojanja Dar-ul-muallimin je dao nekoliko stotina svršenih

apsolvenata, koji su se pretežno posvetili zvanju muallima, neki su prihvatali dužnosti vjeroučitelja u os-

novnim školama ili su nastavljali školovanje na Šerijatskoj sudačkoj školi ili u Carigradu, osposobljavajućise za šerijatske suce, muderise i za druge više duhovne službe, dok su se neki, pored svoje muallimske

službe, usavršavali i polagali u Rijasetu ispite za vjeroučitelje u srednjim školama

Dar-ul-muallimin

Unastavnom programu navedeni su ciljevi za svaki pred-met: zemaljski jezik, pedagogija, zemljopis, povijest, pri-rodopis, prirodoslovlje, račun, geometrija, tursko pismo,

krasopis i gospodarstvo, kao i nastavni sadržaji za svako godišteposebno.

Cilj nastave srpskohrvatskog jezika bio je pravilno čitanje i ra-zumijevanje onoga što se čita po sadržaju i formi, sigurnost u pi-smenom i usmenom izražavanju misli, sposobnosti u sastavljanjuposlovnih sastavaka, poznavanje najznačajnijih domaćih književ-nika i njihovih djela, poznavanje pravopisa i gramatike (rađenesu sve promjenljive i nepromjenljive vrste riječi u svim oblicima,zatim rečenica mnogostručna složena, stegnuta i skraćena, reče-nična zgloba i sveza...).

Nastava pedagogike imala je za cilj: “Poznavanje nauke o uz-goju. Tjelesni i duševni uzgoj. Pojam, zadaća i sredstva uzgoja.Upute u nastavi.” U trećem razredu izučavali su se sadržaji iz psi-hologije, te kraća primjena opće didaktike.

Nastavni cilj u zemljopisu bio je: “Potanje poznavanje Bosne iHercegovine, Austro-Ugarske monarhije, te europske Turske. Pre-gledno poznavanje Evrope i drugih dijelova svijeta s obzirom nanajvažnije za gospodarstvo, obrt i trgovinu, proizvode i prometneprilike.” Izučavali su se pojmovi vezani za zemljovid i globus,temeljni pojmovi fizikalnog i matematičkog zemljovida, pozna-vanje Bosne i Hercegovine u njenim prirodnim i političkim pri-likama, te glavni proizvodi, kulturne i prometne prilike, sunčevsistem, prirodne prilike i politička podjela Evrope, mora koja jeopkoljavaju, trgovačke veze Austro-Ugarske monarhije i najzna-čajnijih trgovačkih i industrijskih država.

Nastavni cilj povijesti bio je: “Povijest Bosne i Hercegovine iAustro-Ugarske monarhije. Najglavnije iz opće povijesti uz nepre-stano isticanje događaja koji su najznamenitiji za kulturni razvoj i

socijalni napredak čovječanstva. Prikazivanje istorijskog razvoja,najglavnije o dužnostima i pravima državljana. Najglavniji držav-ni oblici s obzirom na upravu i ustav.” Izučavala se povijest sva trivijeka, prikazivanje slavenskih naroda, te Arapa i Osmanlija.

Cilj nastave prirodopisa bio je: “Buđenje smisla i ljubavi zaprirodu. Poznavanje glavnih zastupnika u sva tri prirodna carstva sobzirom na njihovo praktično znamenovanje u građanskom životui u ekonomiji prirode.” U prvom godištu izučavala se zoologija,botanika u drugom, a u trećem godištu mineralogija i geologija.

U nastavi prirodoslovlja isticao se cilj: “Poznavanje naglavni-jih fizikalnih pojava na temelju posmatranja, iskustva i eksperi-menata.”

Iz predmeta račun učile su se sve četiri računske operacije iolakšice s cijelim i decimalnim brojevima i zaključni račun (prvogodište). U drugom godištu razlomci, postotni i kamatni račun sprimjenom zaključnog računa. U trećem godištu složeno pravilo

trojno, kvadriranje i kubiranje, postotni račun troškova u skladu sapotrebama praktičnog života i kućanstva.

Geometrija je bio zaseban predmet, zahtijevao je upotrebupribora za geometriju. Izučavali su se geometrijski likovi i tijela,izračunavao obim i površina, Pitagorina teorema.

S predmetom krasopis njegovao se čitljiv i lijep rukopis latinič-nog i ćiriličnog pisma, osobito pri pisanju različitih zadaća kao ivježbanje u lijepom pisanju kredom na tabli.

Od svjetovnih predmeta učilo se i tursko pismo. Zahtijevalo selijepo pisanje i poznavanje turskih riječi u svim oblicima, sastav -ljanje kraćih pisama i poslovnih sastavaka, te obrađivanje Inšaha.

U nastavi gospodarstvo isticao se cilj: “Načela za pojedine gra-ne gospodarstva. Gojenje najvažijeg gospodarstvenog bilja, uzgojdomaćih životinja. Teoretički što više uzgojiti učenike da moguvaljano, ne samo uređivati svoje zemljište nego kako će moći upu-ćivati i narod u unapređenju racionalnog gospodarstva.”

Po nazivu jezika srpsko-hrvatski može se pretpostaviti da jeovaj nastavni program donesen iza 1907. god. jer je od te godi-

ne uveden zvaničan naziv jezika srpsko-hrvatski. U ovaj programuvršten je i predmet gospodarstvo koji se u nastavnom planu izIzvještaja o upravi iz 1906. ne navodi niti u svjedočanstvu. Mo-guće je da je u međuvremenu došlo do manjih izmjena nastavnogplana i programa o čemu je govorio i Mulabdić ali nije preciziraogodinu. “Dar-ul-muallimin je postojao od 1892. i radio kako je izasnovan sve do 1909. Te godine dolazi do neke promjene u raduovog zavoda, ukida se svake godine po jedno godište, što trajedo 1914. godine. Od tada se Dar-ul-muallimin podiže na četirigodine.”

Reforma Dar-ul mualliminaPoslije plana za reformu mekteba Ulema medžlis je sastavio i

program za reformisani Dar-ul-muallimin1. Poslije mnogo peri-petija došlo se do zajedničkog plana reforme medresa i Dar-ul-muallimin. Donesen je i plan predmeta koji su se trebali izučavatis kratkim programom. Iz plana se moglo vidjeti da je predviđenoizučavanje kako vjerskih, tako i svjetovnih predmeta: arapski je-zik sa književnošću, turski jezik sa književnošću, bosanski jezik sa književnošću, matematika, svjetska povijest, zemljopis, biolo-gija sa geologijom, fizika, kemija i pedagogija sa psihologijom.

U istom broju list Misbah donosi izjavu Ulema medžlisa da ćese povećati zahtjevi u vjerskim predmetima. Svjesni su i nedo-statka naobrazbe i iz svjetovnih predmeta i saglasni da se iz ovihpredmeta prošire nastavni sadržaji, ali minimalno. Ulema med-

žlis stoji na stanovništvu da Dar-ul-muallimin mora imati karakter vjerske škole i traži da svjetovni predmeti u Dar-ul-mualiminu niu kom pogledu ne majoriziraju medresansku obuku, niti joj buduna štetu. Na sjednici izvanrednog zasjedanja Sabora od 19. juna1913. godine raspravljalo se o reformi Dar-ul-muallimina i njego-




Red broj PREDMETI PREDAVAČI

1 Arapski Mehmed ef. Muftić

2 Ibadat Mula ef. Bajrić

3 Muamelat Mula ef. Bajrić

4 Akaid H. Ahmed ef. Hadžijamaković

5 Ahlak H. Ahmed ef. Hadžijamaković

6 Turski Ahmed ef. Burek

7 Tarihi - Islam Hifzi ef. Muftić

8 Kiraet Hadži Asim ef. Džać

9 Hati - arebi Haz Sulejman ef. Čučak

10 Jezik Mulić i Haznadarević

11 Račun i geometrija Asimbeg Mutevelić

12 Prirodne nauke Asimbeg Mutevelić

13 Gospodarstvo Asimbeg Mutevelić

12 Zemljopis i Povijest Haznadarević Ibrahim

15 Krasopis Haznadarević Ibrahim

16 Pedagogija Mulić Hamdija

vom podizanju sa tri na četiri godine, te hoće li se vjerski predmetiprenijeti u Dar-ul-muallimin ili će se i dalje izučavati u medresa-ma, a da se u njemu uče samo svjetovni predmeti.

Godine 1913. Dar-ul-muallimin se spaja sa Kuršumlijom i smje-šta u njene prostorije.

Dizdar Muhamed Emin navodi da “na tako spojenom Dar-ul-mualliminu i Kuršumliji su radili Muftić Muhamed ef. prvi mu-deris i upravitelj Kuršumlije, Bajrić Mulla ef. drugi muderis, Ber -

berović Hafiz Hamdi ef., zamjenik Bajrića za vrijeme njegovogodlaska na hadž, a kasnije kao stalni treći muderis, HaznadarevićIbrahim ef., upravitelj Dar-ul-muallimina, Mutevelić Asim beg iMulić Hamdija učitelj Dar-ul-muallimina, svi kao stalni nastavni-ci, a kao honorarni bili su zaposleni Džafić Hadži Hafiz Asim ef.,gimnazijski vjeroučitelj, Burek Ahmed ef., Čučak Hafiz Sulejmanef., a neko vrijeme i učitelj Kreševljaković Hamdija ef. i RakovićMiralem ef”2.

Zahtjev da učenici Dar-ul-muallimina radi višeg vjerskog obra-zovanja istovremeno pohađaju i neku od sarajevskih medresadoprinosio je i prilivu slušalaca i na Kuršumli medresi, koja jei pored izvjesne stagnacije još uvijek slovila kao najkvalitetnija

škola. Polaznici Dar-ul-muallimina su istovremeno pomagali ovojmedresi ne samo brojem nego i kvalitetom.

Činili su to svojim obrazovanjem, jer je na učiteljskoj školi biloviše svjetovnih predmeta, oba pisma: latinica i ćirilica kao i novihpedagoških metoda u nastavi3. Hanikah medresa je radila samo-stalno, ali su njeni učenici pohađali Dar-ul-muallimin kao redovniđaci.

U 1914. godini trogodišnji Dar-ul-muallimin se reformiše i po-diže na četverogodišnji. Samim tim se nastavni plan i programproširuje, te se pored svjetovnih predmeta, koji su se isključivopredavali u trogodišnjem Dar-ul-mualliminu, uvode i vjersko-ori-jentalni predmeti:

Arapski jezik IbadatMuamelatAkaidAhlak Turski jezik Tarihi islam KiraetHati - arebi

Istina, ovi predmeti nisu obuhvaćeni u Nastavnom planu i pro-gramu četverogodišnjeg Dar-ul- muallimina, ali u Zapisniku saučiteljske sjednice Dar-ul-muallimina održane 15. XI 1915. nave-

deni su predmeti, predavači i raspored sati.Nastavno osoblje i predmeti:

Vjerski predmeti koji su se izučavali u reformisanom Dar-ul-mualliminu su:

- Ibadat - obredoslovlje (vjersko čišćenje, namaz, post, zekat,hadž, halal i haram).

- Muamelat - imovinsko pravo (kupoprodaja, poljoprivreda, na-sljedno pravo, oporuke, kamata, ugovori)

- Ahlak - islamska etika (ponašanje i običaji)

- Tarihi Islam - historija islama

- Kiraet - pravilno učenje Kur ' ana, što uključuje i Tadžvid - pra-vila o učenju Kur' ana.

- Hati-arebi - pisanje arapskog pisma - kaligrafija

Nastavni plan za četverogodišnji Dar-ul-muallimin bio je podi-jeljen na četiri godišta i obuhvatao ove predmete: jezikoslovlje (usva četiri godišta po 4 časa), zemljopis i povijest, prirodne nauke,račun i geometrija, također po 4 časa u sva četiri godišta, peda-gogija (uprva tri godišta po 5 časova, a u IV godištu 6 časova),krasopis (u prva tri godišta po 1 čas), crtanje (u prva tri godišta po1 čas), gimnastika (u prva dva godišta po 1 čas) i gospodarstvo (uIII godištu 1 čas, u IV godištu 2 časa).

Upoređujući predmete i broj sati sedmično po godištima, kakoje navedeno u nastavnom planu, sa zapisnikom sa sjednice, možese zaključiti da se ovaj plan u potpunosti nije primjenjivao u prak -si. Razlog može biti preopterećenje učenika prekobrojnim časovi-ma iz pojedinih predmeta.

Predmeti crtanje i gimnastika nisu uvršteni u raspored, moždazbog nedostatka nastavnog kadra, što je bila česta pojava pa se iztih predmeta prakticiralo polaganje ispita na kraju školske godi-ne.

Upoređujući nastavni program trogodišnjeg i četverogodišnjegDar-ul-muallimina (koji je nepotpun), evidentno je da su zahtjeviiz gotovo svih predmeta podignuti na nešto viši nivo i da je gradi-

vo rašireno na četiri godišta.Iz jezikoslovlja precizirani su gimnazijski udžbenici.

Izučavanje zemljopisa prošireno je sadržajima: klima, hidrogra-fija, čovjek i rase.

U povijesti preciziran je u prvom godištu Stari vijek, istočninarodi, Grci i Rimljani. U drugom godištu Srednji vijek, seobanaroda, kristalizacija evropskih država, opširnije o Arapima i po-vijesti Bosne i Hercegovine. U trećem godištu kulturni momenatna početku ovog vijeka, izumi i otkrića i politička povijest do Re-volucije. Četvrto godište najnoviji vijek od Revolucije do danas.

Za pedagogiju je karakteristično preciziranje udžbenika za sva-

ko godište. Za prvo godište I dio pedagogije autora Basaričeka,za drugo godište II dio pedagogije istog autora i hospitalizacija umektebi-ibtidaiji po dva sata sedmično. Treće godište specijalnametodika po trećem dijelu pedagogije Basaričeka i po dva satasedmično hospitalizacije te vježbe u praktičnom radu u školi podvije sedmice. U četvrtom godištu je bila predviđena povijest na-uke o uzgoju - Basariček, te vježbe u praktičnom radu u ibtidai-jama, a po mogućnosti i u dva niža razreda osnovne škole po višesedmica.

Spominje se i higijena - novi nastavni predmet po jedan sat sed-mično.

Razlog za uvođenje vjersko-orijentalnih predmeta u četvero-

godišnjem Dar-ul-mualliminu svakako je bio taj što su od 1914.godine njegovi polaznici isključivo pohađali četverogodišnji Dar-ul-muallimin, a ne uporedo s njim i medresu, što je bio slučaj kodtrogodišnjeg Dar-ul-muallimina. Planirano nastavno gradivo zatrogodišnji Dar-ul-muallimin, uvođenjem vjersko-orijentalnih




predmeta, je razdijeljeno na četiri godišta, a samim tim je smanjeni broj sedmičnih sati što je navedeno u razjašnjenju za četverogo -dišnji Dar-ul-muallimin.

Udžbenici korišteni u Dar-ul-mualliminuUčenici su, na početku školske godine, dobivali udžbenike koje

su vraćani školi na kraju školske godine. Vlada je propisivala udž-benike za svjetovne predmete. To su prvenstveno bili udžbenici

koji su se koristili u ostalim odgovarajućim školama u Monarhiji,pretežno dobijeni iz Hrvatske.

- Čitanka za III i IV razred osnovnih škola i gramatika za osnov-ne škole (u prvom godištu)

- Čitanka za gimnazije i gramatika bosanskog jezika, autor Div-ković ( u drugom godištu)

- Čitanka za gimnazije i “Izvaci iz poetike” Petračića

- Čitanka za gimnazije autora Milera, “Izvaci iz poetike“ Petra-čića, te Milerovi “Izvaci iz povijesti književnosti“

- Zemljopis za srednje škole, autor Rihter (u prvom i drugomgodištu)

- Zemljopis (trgovina i promet), autor Zehden (u trećem i četvr -tom godištu)

- Povijest - opća povijest Klaića (u prvom godištu)

- Povijest (srednji i novi vijek), autor Lilek (u drugom, trećemi četvrtom godištu)

- Prirodopis (zoologija), autori Medić i Prica (u prvom godištu)

- Prirodopis (botanika), autor Kišpotić

- Računica za nižu gimnaziju A. M. Matića (u sva četiri godi-šta)

- Pedagogija, autor Basariček (u sva četiri godišta)

Hronologija prestanka rada Dar-ul-mualliminaSpajanjem Dar-ul-muallimina sa Gazi Husrev-begovom Kuršu-

mlijom medresom 1913. godine (po zaključku Ulema medžlisa iVakufsko-mearifskog saborskog odbora) i njegovim preseljenjemu zgradu Kuršumlije medrese, dotadašnji red i način obrazovanja unjoj je poremećen. I dalje su učenici Medrese pohađali predavanjana Dar-ul-mualliminu, ali su redovno polazili sabahske i ikindij-ske dersove u Medresi, dok je raspored sati u Dar-ul-mualliminubio podešen prema nastavi u Medresi. Od tada tri školske godi-ne (1914/15, 1915/16. i 1916/17.) nastava se održavala po redu irasporedu nastalom na temelju dotadašnjih nastavnih planova ovedvije ustanove ali prilagođenih novonastaloj situaciji ” - tvrdi Tra-

ljić4.U cilju osavremenjavanja islamskog odgojno-obrazovnog pro-

cesa u mektebima i vjeronauke u državnim osnovnim i srednjimškolama, sa savremeno školovanim vjeroučiteljima, Uleme-med-žlis odlučuje otvoriti 1916/17. godine osmorazrednu okružnu me-dresu u Sarajevu s tim da se postepeno ukine Dar-ul-muallimin.

U jesen 1917. godine otvoren je prvi razred nove medrese, a uDar-ul-mualliminu nije. I sljedeće dvije godine nije otvoren prvirazred u Dar-ul-mualliminu (a ni u Kuršumliji medresi), pa jezavršetkom školske 1919/20. godine Dar-ul-muallimin prestaopotpuno s radom. Time je i Kuršumlija medresa ostala bez uče-nika.

Nakon ovog neuspjelog pokušaja sa okružnom medresom doćiće do sjedinjavanja Kuršumlije i Hanikah-medrese u jednu, GaziHusref-begovu medresu.

Učinjena je velika nepravda u rangiranju ove škole od strane

Ministarstva prosvjete Kraljevine Jugoslavije 1935. godine, kadjoj je dodijeljen rang dvogodišnje srednje škole. Uz velike na-pore Ulema - medžlisa u Sarajevu i Islamske vjerske zajedniceu FNRJ, nepravda je ispravljena. Ministarstvo prosvjete - odjel-janja za srednje škole u Beogradu, pod brojem 8594 od 13. aprila1939. godine, usvojilo je mišljenje Glavnog prosvjetnog savjetapod brojem 327, koje glasi: “Svršena reformisana škola Dar-ul-muallimin u vremenu od 1813. do 1920. godine ima rang srednjestručne škole sa završnim ispitom koji odgovara rangu svršeneučiteljske škole sa učiteljskim ispitom zrelosti. Svjedodžba svr -šenog reformisanog Dar-ul-muallimina za označeno vrijeme važikao kvalifikacija samo za učitelja narodnih škola islamske vjero-ispovijesti.”

Ulema - medžlis na svojoj sjednici od 12. 6. 1958. godine podbrojem 835 zaključuje da Vrhovnom islamskom starješinstvu uFNRJ predloži da se i svršenicima trorazrednog Dar-ul- mialli-mina prizna rang pune srednje škole, uz obrazloženje “da izmeđujednog svršenika trorazrednog i četverorazrednog Dar-ul-mualli-mina nema nikakve osobite razlike, osim što je onaj drugi završiojedan razred više, isto kao i kod svršenika četverorazredne i peto-razredne učiteljske škole.”

Islamska vjerska zajednica u FNRJ, Ugovorom o socijalnomosiguranju sveštenika IVZ u FNRJ, priznala je svršenicima i tro-godišnjeg i četverogodišnjeg Dar-ul-mualimina rang potpunesrednje škole.

Za sve vrijeme svog postojanja Dar-ul-muallimin je dao nekoli-ko stotina svršenih apsolvenata, koji su se pretežno posvetili zva-nju muallima u našim mektebima ibtidaijama.

Neki su prihvatali dužnosti vjeroučitelja u osnovnim školama,a neki su nastavljali školovanje na Šerijatskoj sudačkoj školi iliu Carigradu, osposobljavajući se za šerijatske suce, muderise i zadruge više duhovne službe. Neki su se pored svoje muallimske

službe usavršavali i polagali u Rijasetu ispite za vjeroučitelje usrednjim školama.

Ova škola po svom Nastavnom planu i programu bila je uklju-čena u evropske tokove. Veliki doprinos tome dali su: nekadašnjiučitelj Dar-ul-mualimina, književnik Edhem Milabdić naprednimidejama u reformisanju muslimanskog školstva uopće, također učitelj Dar-ul-muallimina Hamdija Mulić koji je na osnovu ra-dova najeminentnijih evropskih pedagoga i psihologa zahtijevaopromjene stanja u nastavi, učitelj i neko vrijeme upravitelj Dar-ul-muallimina Salih Alićehić, kako je već ranije navedeno bio je prviMusliman iz Bosne i Hercegovine koji je završio Bečki pedagogi-um godine 1894. Bečki pedagogium bio je tada jedini zavod ovevrste u Austro-Ugarskoj.

Opće, stručno i pedagoško znanje učitelja u reformisanim mek -tebi ibtidaijama bilo je podignuto na viši nivo.

Možda Dar-ul-muallimin nije mogao zadovoljiti sve potrebeonih vremena ali je, kaže Mulabdić „za svoje vrijeme značio mno-go“ u stručnijem i boljem osposobljavanju kadrova koji su imalipozitivnu ulogu u reformi početnih vjerskih škola mekteba koji je„ispunio jednu veliku našu prazninu.“

Suada Huković

(Kraj)

1 Misbah, Ostvarena reforma i Dar-ul-muallimina. 1/1913, 20-21, str. 163.2 Spomenica Gazi Husref-begove četiristo-godišnjice,str. 51.3 450 godina Gazi Husref-begove medrese u Sarajevu, str. 63.4 Traljić hafiz Mahmud, 450 godina Gazi Husref-begove medrese u

Sarajevu,Sarajevo, str. 85.



OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA, FAKULTETIMA,UČENICIMA, STUDENTIMA, NASTAVNICIMA I PROFESORIMA

U izdanju Instituta za jezik iz štampe je izišao

RJEČNIK BOSANSKOG JEZIKA

Rječnik se može kupiti u Institutu za jezik (ul. Hasana Kikića 12 Sarajevo)

po cijeni od 125 00 KM ili naručiti putem telefona:

prosvjetni list [broj 950-951, maj-juni 2008.]

Documents