Prostorni telefonski imenik

O GIS-u ...

GIS tehnologije prisutne su u okviru HT već dugi niz godina pa o njima nije

potrebno trošiti previše riječi. Ponovimo osnovno, Geografsko Informacijski Sustav

(GIS) je sustav kojeg čine hardware, software i geokodirana baza podataka, tj.

prostorni podaci i njima pripadajući opisni podaci (slika 1).

Slika 1. Geografski Informacijski Sustav

GIS je tehnologija kojom se prikupljaju prostorni i drugi podaci, te omogućava

na brz i efikasan način analizu podataka, njihovo manipuliranje i pohranjivanje, s

ciljem da se kreiraju nove informacije i izlazni proizvodi prvenstveno u grafičkom

obliku. Na takav je način omogućen integralni i multidisciplinarni pristup podacima.

GIS sustavi koriste kompleksne strukture podataka kako bi mogli opisati

relacije između prostornih objekata, a u okviru HT u uporabi su slijedeći osnovni

slojevi prostornih podataka:

skanirane podloge

digitalizirane podloge

adresni model promatranog područja

kabelska mreţa

komutacijski čvorovi

Najvaţnija značajka GIS-a jest mogućnost prostornih analiza, a to je

realizirano na način da se povezuju podaci iz prostornih i alfanumeričkih izvora

koristeći lokaciju kao osnovni zajednički ključ. Rezultat tog postupka je jednostavna

vizualizacija promatranih podataka, i prosječnom korisniku lako razumljiv prikaz.

Osnovna namjena GIS-a nije izrada karata, iako moţe kreirati karte u

različitim mjerilima, projekcijama i bojama, već je GIS analitički sustav čija je glavna

prednost da omogućava identifikaciju prostornih odnosa između kartografskih

elemenata (slika 2).

Slika 2. Prezentacija prostornih podataka putem GIS-a

Uvođenje GIS-a u HT izvedeno je uglavnom u domeni tehničke

dokumentacije u cilju izgradnje integralnog dokumentacijskog informacijskog sustava

(DIS) koji obuhvaća sve tehnološke elemente koji sačinjavaju telekomunikacijsku

mreţu. Tako prikupljeni i sređeni podaci predstavljaju osnovu za brojne primjene u

svakodnevnom radu (razvoj, prodaja i odrţavanje telekomunikacijske mreţe).

Kao zanimljiv “nusprodukt” izgradnje GIS-a pojavila se je mogućnost da se iz

postojećih baza izdvoje podaci o pretplatnicima i lokacijama objekata i time realizira

samostalna aplikacija koja bi omogućila pronalaţenje pretplatnika i njihovo prostorno

lociranje.

U daljnjem tekstu prikazana je realizacija takve aplikacije za područje koje

pokriva HT TKC Rijeka i izdvojeni su neki problemi koji su uočeni tijekom razvoja.

Prikupljanje podataka

Kao što je već spomenuto osnovu za izradu aplikacije predstavlja postojeći

DIS, no primarni interes kod njegove izrade bio je obuhvat telekomunikacijskih

objekata (ATC, kabeli, izvodi), dok su ostali objekti (stambene zgrade, proizvodni

pogoni, javni objekti i sl.) identificirani i unošeni u GIS sustav prema potrebi i u

manjoj mjeri.

U slučaju prostornog imenika nas najviše zanima adresni model promatranog

područja. Sloj adresnog modela sadrţi prostorne lokacije kućnih brojeva obično

reprezentirane centroidima objekata. Objekti sa više ulaza reprezentirani su sa većim

brojem točaka. Kako se samo na području Primorsko – goranske ţupanije nalazi preko

110.000 objekata, jasno je da izrada adresnog modela regije predstavlja ogroman

posao koji će potrajati još nekoliko godina (zasad je kompletirano područje grada

Rijeke i neka manja naselja – oko 23 000 objekata).

Slika 3. Objekti na području grada Rijeke

Potrebno je ovdje naglasiti da se u razvijenim zemljama podaci o lokacijama

objekata (podaci o vlasniku, točna adresa i kućni broj, i koordinate objekata) mogu

dobiti u informatički sređenom obliku (čak i u obliku GIS slojeva) od geodetske

uprave ili katastara. Kod nas je situacija prilično loša (lokalni katastri nemaju ni ljudi

ni opreme za samostalnu realizaciju takvih projekata), pa je rješenje pronađeno u

suradnji HT TKC Rijeka i katastara tako da su katastri obavili pripremu (odnosno

«papirnati» dio posla) dok su djelatnici tehničke dokumentacije izvršili digitalizaciju

dostavljenih podataka u skladu sa standardima propisanim od strane Ureda za

katastarske poslove Primorsko – goranske ţupanije. Završna kontrola podataka

obavlja se od strane katastara, te je time osigurana bitno veća kvaliteta finaliziranih

podataka.

Osnovu za izradu adresnog modela predstavljaju odgovarajuće podloge (karte)

promatranog područja, te alfanumerički podaci o adresama i kućnim brojevima.

O kartama …

Prostorni podaci se obuhvaćaju sređivanjem i obradom postojećih karata ili

direktnim prikupljanjem na terenu.

Zbog svojih prednosti u brzini, efikasnosti i točnosti, najpogodniji način za

terensko prikupljanje podataka je uporaba GPS sustava. Moderni geodetski GPS

sustavi omogućavaju preciznosti reda 5 – 15 cm što u potpunosti zadovoljava potrebe

tehničke dokumentacije. Svi novi sustavi opremljeni su odgovarajućom programskom

podrškom koja omogućava direktan eksport podataka iz sustava u GIS bazu. Dodatno

ubrzanje posla postiţe se sprezanjem GPS uređaja sa laserskim daljinomjerom što

omogućava efikasnije prikupljanje podataka za objekte koji su na udaljenosti od

nekoliko stotina metara od trenutne pozicije GPS uređaja.

Obrada karata svodi se najčešće na sljedeće postupke :

skaniranje karata

kalibracija karata

vektorizacija na računalu

Skaniranje karata obavlja se na skaneru tako da se cijela površina dobije u

rasterskom obliku s određenom gustoćom (rezolucijom). Kod skaniranja (zbog samog

uređaja i kvalitete karata) često se pojavljuje problem deformacije karata, koji se

rješava kalibracijom rasterske slike, odnosno dovođenja referentnih kriţeva karte na

etalonske pozicije.

Skanirane karte se prema potrebi u cijelosti ili djelomično vektoriziraju

(digitaliziraju) i geokodiraju pomoću CAD programa. Sve snimljene točke dobivaju

lokalne koordinate, a potom se transponiraju u zemaljski koordinatni sustav. Za

snimanje nam sluţe referentne točke ( engl. Tic ) kao što su trigonometrijske točke,

rubovi lista, točke koordinatne mreţe i slično.

U okviru TKC Rijeka obrađene su sve postojeće rasterske podloge od mjerila

1:500 do 1:100000 čime je omogućena prva faza izrade GIS-a za čitavo područje

ţupanije. U cijelosti je digitalizirano stotinjak karata raznih mjerila uglavnom

gradskih područja, dok su centroidi prikupljeni za oko 23000 objekata.

Pri digitalizaciji karata korisno je obratiti pozornost na slijedeće :

da su u planovima i kartama krupnijeg mjerila geografski entiteti uneseni u

stvarnim koordinatama

da isti entiteti na kartama sitnijeg mjerila (od 1:25000 i sitnijeg) mogu biti

pomaknuti, pojednostavljeni i sl. radi smještaja na karti i potrebe za njenom

preglednošću

Iz geografske baze podataka jednog mjerila karte moţe se izraditi karta u

sitnijem mjerilu te eventualno i nova odgovarajuća baza podataka za to mjerilo.

Mogućnosti umanjivanja su ograničene, jer se slika sve više generalizira (npr. u

jednom mjerilu vidi se svaka zgrada, a u drugom je cijelo naselje prikazano simbolom

(točkom)).

Iako su digitalizirane podloge najoptimalnije za korištenje u GIS aplikacijama,

očigledno je da će se zbog velikih financijskih troškova i potrebnog vremena za

digitalizaciju još duţe vrijeme koristiti skanirane i kalibrirane podloge različitih

mjerila.

Tako pripremljena podloga spremna je za unos u GIS sustav i povezivanje sa

postojećim atributnim podacima o pretplatnicima.

Atributni podaci

Atributne podatke sačinjavaju podaci o adresi i kućnom broju, odnosno o

pretplatnicima koji su prijavljeni na toj adresi. Pitanje o točnosti navedenih podataka

od posebne je vaţnosti za sluţbe kao što su 988, telefonski imenik, gospodarski

poslovi (računi), 977, tehnička dokumentacija i druge, a odrţavanje njihove točnosti i

aţurnosti iziskuje veliki napor. Kako bi se dodatno olakšao posao i povećala točnost

podataka u tijeku je konsolidacija svih baza koje sadrţe podatke o adresama, kako bi

se na razini TKC dobila referentna adresna baza. Generalno gledano moţe se smatrati

da je većina alfanumeričkih podataka točna, pa prema tome ne bi trebalo biti

problema povezati ih sa prostornim podacima. Ali …

Osnovni problem predstavlja identifikacija objekta jer pretplatnici često

prijavljuju proizvoljne (nesluţbene) adrese. Naime, u HT se nisu posebno

provjeravale adrese koje bi pretplatnici prijavili (da li su u skladu sa sluţbenim

adresarom objavljenim u Narodnim Novinama, i sl.), a čest je slučaj da zbog nemara

lokalne uprave veliki broj ulica nema uopće sluţbeni naziv (pa se koristi adresa tipa:

Jamnjaci bb). Ulice nadalje nisu propisno označene ili imaju stare nazive, vlasnicima

je skupo na objekt postaviti kućni broj ili su previše odgovorni pa na kući imaju čitavu

povijest u obliku zbirke kućnih brojeva, itd. Osim toga mnoga prigradska naselja nisu

planski razvijana, tako da niti nemaju logično strukturirane ulice odnosno sljedove

kućnih brojeva.

Kao ilustraciju navedene problematike na slici 4. dan je primjer riječkog

prigradskog naselja Grbci koje odlično moţe posluţiti za provjeru primjene teorije

kaosa u urbanizmu.

Slika 4. Primjer «planske» izgradnje …

Razvijeni svijet, a posebno Amerikanci su naravno discipliniraniji (ili imaju

oštrije zakone i kazne), pa je sa njihovom organizacijom ulica i adresa moguće čak i

automatizirati unos podataka u GIS sustav (kako su kod njih ulice pravilnog oblika,

moguće je definirani raspon kućnih brojeva relativno jednostavno rasporediti na

duţinu ulice i dobiti odgovarajući adresni model). Opisani princip primjenjuje se kod

većine postojećih telefonskih imenika dostupnih na CD ili internetu (npr. Street Atlas

USA i sl.)

Slika 5. Tipični adresni model u SAD

Imenik

Na kraju, nakon što su prikupljeni svi podaci, potrebno je izraditi

odgovarajuću aplikaciju koja će omogućiti objedinjavanje navedenih podataka, te

pristup podacima putem Interneta ili CDROM medija.

Presudan element koji definira kvalitetu prostornog imenika je i rezolucija

prostornih podataka (odnosno karata) koje će sa koristiti za prikaz. Što je veća ţeljena

preciznost biti će potreban i veći prostor za podatke. Moguće su dvije varijante. Već

je ranije spomenuto da za područje Primorsko-goranske ţupanije ne postoje preciznije

digitalne podloge (osim grada Rijeke i nekoliko većih naselja) pa se za prikaz koriste

kalibrirane rasterske podloge mjerila 1:5000. U ovom slučaju podaci zauzimaju oko

2,5 GB prostora što je nepraktično za realizaciju projekta na CD-ROM-u, no ne

predstavlja problem za DVD ili Internet (WEB) varijantu. Te karte omogućavaju

visoku preciznost i jasno definiraju objekte što olakšava snalaţenje u prostoru.

Druga je mogućnost korištenje digitalnih karata mjerila 1:100000 ili

digitaliziranih planova gradova, gdje su prikazana samo veća naselja odnosno blokovi

zgrada. Ova varijanta zahtijeva vrlo malo prostora (nekoliko desetaka MB za PGŢ), a

odlikuje se nešto većom brzinom prikaza podataka. Sama rezolucija prostornih

podataka je manja, te je time i teţe snalaţenje u prostoru.

Kako je primarna upotreba ove verzije prostornog imenika na lokalnom

intranetu, a koristi se isključivo za tehničke potrebe, za realizaciju je odabrana prva

varijanta. Kao platforma odabrano MS Windows okruţenje, a projekt je realiziran u

programskom jeziku Visual Basic uz uporabu MS Access 2000 baze podataka i ESRI

MapObjects 1.2 Active X komponenti.

Aplikacija obuhvaća pretraţivanje po pojedinačnom pretplatniku i skupno po

ulici ili adresi (slika 6). Kreirane su i posebne forme za lokalizaciju obrtnika gdje su

omogućeni i prostorni upiti (svi obrtnici na selektiranom području) (slika 7). U

aplikaciju je ugrađena i podrška za routing, pa je moguće dobiti ispis puta između

dvaju pretplatnika odnosno lokacija (slika 8).

Slika 6. Skupni pregled prema kriteriju ...

Slika 7. Pronalaţenje obrtnika ...

Slika 8. Routing ...

A kako to rade drugi

Danas na Internetu postoje brojni telefonski imenici ili adresari koji

omogućavaju direktnu lokalizaciju pretplatnika, no kako je već ranije rečeno oni su

realizirani na daleko jednostavnijim principima i rijetko idu do razine kućnog broja

već se zadrţavaju na razini ulice (slike 9, 10, 11).

Slika 9. Kako pronaći bilo koga bilo gdje (osim kod nas)

Slika 10. Kod naših susjeda ...

Slika 11. Najstariji takav site na Internetu

U svakom slučaju za izradu kvalitetnog prostornog imenika potreban je veliki

napor na prikupljanju podataka i to sigurno nije posao koji se moţe napraviti u kratko

vrijeme. Predstavljena aplikacija nastala je kao «nusprodukt» izgradnje

dokumentacijskog informacijskog sustava i predstavlja korisnu pomoć u

svakodnevnom radu. Međutim kako je upravo dobar i kvalitetan imenik (i klasični i

elektronski) ogledalo i izlog svakog telekom operatora, u skladu sa tim je u okviru HT

u tijeku izrada ambicioznijeg prostornog telefonskog imenika koji će biti

komercijalno dostupan na CD-ROM-u u više inačica i koji će uz nešto manju

rezoluciju prostornih podataka ponuditi sve postojeće pretplatnike na drţavnom

teritoriju (slika 12.)

Slika 12. Komercijalni prostorni imenik na CD-ROM-u

Mr.sc. Damir Medved, dipl. ing.

damir.medved@ht.hr Koraljka Brlas, dipl.ing.

koraljka.brlas@ht.hr

HT - Telekomunikacijski Centar Rijeka

Odjel kabelske mreže

Grupa za tehničku dokumentaciju

Erazma Barčića 5

51000 Rijeka