prostorni plan opĆine donji vakuf...
TRANSCRIPT
1
PROSTORNI PLAN OPĆINE DONjI VAKUF 2014-2034
(Nacrt)
Banja Luka, maj 2016. g.
2
PREDMET: PROSTORNI PLAN OPĆINE DONJI VAKUF 2014 - 2034
INVESTITOR : OPĆINA DONJI VAKUF VRSTA DOKUMENTA: PROSTORNI PLAN OPĆINE
NOSILAC PRIPREME: SLUŢBA ZA PROSTORNO UREĐENjE, KATASTAR I IMOVINSKO PRAVNE POSLOVE
NOSILAC IZRADE : "INSTITUT ZA GRAĐEVINARSTVO – IG", d.o.o. , BANJA
LUKA UĈESNICI U IZRADI :
GORDANA JEVTIĆ, master pr.planer
DRAGANA POPOVIĆ, master pr.planer
DRAGANA KUZMANOVIĆ, master pr.planer
DIJANA MILANOVIĆ, dipl.pr.planer
MARKO KNEŢEVIĆ, dipl.pr.planer
GORANA DIVJAK. dipl.pr.planer
Mr PETAR BEGOVIĆ, dipl.inţ.geol
BRANKO IVANKOVIĆ, dipl.inţ.geol.
MILAN TEŠANOVIĆ, dipl.inţ.saob.
BRANKO ALEKSIĆ, dipl.inć.saob.
ŢELJKA STOJANOVIĆ, dipl.inţ.polj.
BOJAN RADANOVIĆ , dipl.inţ.graĊ.
BOGDANA RUDIĆ, dipl.inţ.graĊ.
BOŠKO MIJATOVIĆ, dipl.inţ.el.
DRAGAN ANTUNOVIĆ, dipl.inţ.maš.
SINIŠA CUKUT, dip.inţ.tehnologije
SAŠA DUNOVIĆ, dipl.inţ.tehnologije
BOJANA IVIĆ, dipl.inţ.šum
NATAŠA ZELENIKA, dipl.ekon.
SLOBODAN GARAĈA, dipl.inţ.geod.
DRAGANA DUBRAVAC dipl.pravnik
D I R E K T O R
mr SLOBODAN STANAREVIĆ, dipl.inţ.graĊ.
3
SADRŢAJ:
OPŠTA DOKUMENTACIJA .................................................................................................................... 8
1. PODACI O PLANIRANJU ............................................................................................................. 10
JAVNI UVID I STRUĈNA RASPRAVA ................................................................................................. 11
IZVORI PODATAKA I INFORMACIJA .................................................................................................. 11
OCJENA STANJA ORGANIZACIJE, UREĐENJA I KORIŠTENJA PROSTORA ................................ 13
I. OPĆI I POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA .................................................................. 19
OPĆI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA .......................................................................................... 19
1.1. Evropska perspektiva prostornog razvoja ........................................................................... 19
1.2. Ciljevi iz Prostornog plana za podruĉje Srednjebosanskog kantona 2001-2020................ 19
1.3. Opći ciljevi organizacije, ureĊenja i korišćenja prostora Općine Donji Vakuf ..................... 21
2. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ........................................................................... 22
2.1. CILJEVI RAZVOJA PRIRODNIH RESURSA ...................................................................... 23
2.2. CILJEVI RAZVOJA STVORENIH RESURSA ..................................................................... 27
DRUGI DIO ........................................................................................................................................... 46
II. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA ...................................................................................... 47
3. STANOVNIŠTVO .......................................................................................................................... 47
3.1. Brojĉani razvoj stanovništva................................................................................................ 47
3.2. Struktura stanovništva ......................................................................................................... 49
3.3. Vitalne karakteristike ........................................................................................................... 50
3.4. Broj, veliĉina i karakteristike domaćinstava ........................................................................ 51
3.5. Migracije .............................................................................................................................. 51
3.6. Gustina naseljenosti ............................................................................................................ 52
4. SISTEM NASELJA PO ZNAĈAJU, KARAKTERU I DOMINANTNOJ PRIVREDNOJ DJELATNOSTI ...................................................................................................................................... 55
4.1. Koncepcija razvoja sistema/mreţe naselja ......................................................................... 55
4.2. Organizacija prostora, prostorne cjeline ............................................................................. 57
4.3. Sadrţaj i funkcije centara .................................................................................................... 59
5. URBANA I RURALNA PODRUĈJA .............................................................................................. 61
5.1. Urbana podruĉja .................................................................................................................. 61
5.2. Namjene površina urbanih podruĉja – bilansi ..................................................................... 62
5.3. GraĊevinsko zemljište unutar urbanih podruĉja .................................................................. 62
5.4. GraĊevinsko zemljište izvan urbanih podruĉja.................................................................... 63
5.5. Reţimi graĊenja .................................................................................................................. 65
5.6. Urbano – ruralni odnos ........................................................................................................ 66
6. POLJOPRIVREDNA ZEMLJIŠTA ................................................................................................. 67
6.1. Kategorizacija poljoprivrednog zemljišta ............................................................................ 67
4
6.2. Obradiva i neobradiva zemljišta po namjeni ....................................................................... 69
6.3. Bilansi poljoprivrednog zemljišta ......................................................................................... 72
7. ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA ..................................................................................................... 74
7.1. Kategorizacija šumskog zemljišta ....................................................................................... 74
7.2. Bilansi šumskog zemljišta ................................................................................................... 74
7.3. Šumsko-privredna podruĉja ................................................................................................ 74
7.4. Zaštitne šume, zaštićene šume .......................................................................................... 78
7.5. Korištenje šuma i šumskog zemljišta .................................................................................. 80
8. VODE I VODNO ZEMLJIŠTE ........................................................................................................ 81
8.1. Bilans voda .......................................................................................................................... 81
8.2. Izvorišta po vrstama voda sa zaštitnim zonama i pojasevima ............................................ 83
9. VODNA INFRASTRUKTURA ........................................................................................................ 86
9.1. Sistemi snabdjevanja vodom ......................................................................................................... 86
9.2. Sistemi odvoĊenja otpadnih voda i sistem zaštite voda ..................................................... 86
9.4. Zaštita od voda i ureĊenje voda .......................................................................................... 90
10. MINERALNA NALAZIŠTA ............................................................................................................. 90
10.1. UtvrĊene rezerve i eksploataciona polja ............................................................................. 91
10.2. Deponije jalovine ................................................................................................................. 93
11. PROIZVODNJA I PRIJENOS ENERGIJE ..................................................................................... 94
11.1. Izvori energije sa potrebama u planskom periodu .............................................................. 94
11.2. Objekti za proizvodnju energije i prijenos energije sa zaštitnim zonama i pojasevima ...... 94
12. SAOBRAĆAJ ................................................................................................................................. 95
12.1. Sistem saobraćaja i veza .................................................................................................... 95
13. TERMOENERGETIKA ................................................................................................................ 101
14. PRIVREDA .................................................................................................................................. 103
14.1. Razvoj privrede i osnovni faktori razvoja .......................................................................... 103
14.2. Orjentacija i razmještaj privrede u prostoru ...................................................................... 108
14.3. Ocjena privrednih aktivnosti sa stanovišta uticaja na okoliš ............................................. 111
15. DRUŠTVENE DJELATNOSTI ..................................................................................................... 112
15.1. Zdravstvo........................................................................................................................... 112
15.2. Školstvo i nauka ................................................................................................................ 113
15.3. Socijalna i djeĉija zaštita ................................................................................................... 116
15.4. Kultura i sport .................................................................................................................... 117
15.5. Uprava i komunalne djelatnosti ......................................................................................... 120
15.6. Vjerski objekti .................................................................................................................... 122
15.7. Prostorni razmještaj društvenih djelatnosti ....................................................................... 123
16. POSEBNO ZAŠTIĆENI PROSTORI ........................................................................................... 124
16.1. Zaštićena prirodna podruĉja.............................................................................................. 124
16.2. Posebno vrijedna podruĉja kulturno – historijskog nasljeĊa ............................................. 125
5
16.3. Podruĉja namjenjena turizmu, rekreaciji ........................................................................... 129
17. ZAŠTITA I UNAPREĐENJE OKOLIŠA ....................................................................................... 132
17.1. Sprijeĉavanje negativnih uticaja na okoliš ........................................................................ 132
17.2. Mjere zaštite od zagaĊivanja vode, vazduha i tla ............................................................. 133
17.3. Podruĉja i mjere sanacije .................................................................................................. 137
17.4. Procjena stanja do kraja planskog perioda ....................................................................... 140
18. ZAŠTITA I REVITALIZACIJA KULTURNO – HISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASLJEĐA I NJIHOVA EKONOMSKA VALORIZACIJA .......................................................................................... 141
18.2. Zaštita kulturno - historijskog naslijeĊa ............................................................................. 142
18.3. Revitalizacija i ekonomska valorizacija prirodnog naslijeĊa ............................................. 144
18.4. Revitalizacija i ekonomska valorizacija kulturno – historijskog naslijeĊa .......................... 145
19. MINSKA POLJA .......................................................................................................................... 145
19.1. Podruĉja i mjere sanacije .................................................................................................. 147
20. UGROŢENOST PODRUĈJA ...................................................................................................... 148
20.1. Ugroţena podruĉja ............................................................................................................ 148
20.2. Mjere za ograniĉavanje negativnih efekata prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa ................................................................................................................. 149
21. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA I POJEDINIH PODRUĈJA – SINTEZNA PROJEKCIJA .. 151
19.1 Sintezna projekcija korištenja prostora .............................................................................. 151
TREĆI DIO .......................................................................................................................................... 156
III. PROJEKCIJA RAZVOJA PROSTORNIH SISTEMA ..................................................................... 156
1. OSNOVA PROSTORNOG SISTEMA NASELJA ........................................................................ 156
2. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA PRIVREDNE JAVNE INFRASTRUKTURE ................... 160
3. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA OKOLINE ....................................................................... 165
ĈETVRTI DIO ..................................................................................................................................... 170
IV. ODLUKA O PROVOĐENJU PROSTORNOG PLANA .................................................................. 171
1. OPĆE ODREDBE........................................................................................................................ 171
2. PROGRAM MJERA PROSTORNOG UREĐENJA I AKTIVNOSTI ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA ..................................................................................................................... 173
3. OBAVEZE U POGLEDU DETALJNIJEG PLANIRANJA UREĐENJA PROSTORA ................... 177
4. OBAVEZA IZRADE IZVJEŠTAJA O STANJU U PROSTORU ................................................... 177
5. USKLAĐIVANJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ............................................... 178
6. NAMJENA PROSTORA .............................................................................................................. 178
7. REŢIMI GRAĐENJA .................................................................................................................... 181
8. GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ...................................................................................................... 184
9. RUDE I DRUGI MINERALNI RESURSI ...................................................................................... 187
10. POLJOPRIVREDNO I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE ............................................................................ 187
11. VODE I VODNO ZEMLJIŠTE SA ZAŠTITINIM ZONAM I POJASEVIMA .................................. 189
12. PRIRODNO I KULTURNO-ISTORIJSKO NASLJEĐE ................................................................ 190
6
13. PODRUĈJA NAMJENJENA TURIZMU ...................................................................................... 193
14. UGROŢENA PODRUĈJA ........................................................................................................... 193
15. OSNOVNA PUTNA MREŢA SA ZAŠTITNIM POJASEVIMA ..................................................... 193
16. VODNA INFRASTRUKTURA SA ZAŠTITNIM POJASEVIMA .................................................... 195
17. DISTRIBUCIJA ELEKTRIĈNE ENERGIJE SA ZAŠTITNIM POJASEVIMA ............................... 196
18. TERMOENERGETSKA INFRASTRUKTURA SA ZAŠTITNIM POJASEVIMA ........................... 197
19. USLOVI IZGRADNJE OBJEKATA I KORIŠĆENJA ZEMLJIŠTA ............................................... 198
20. NAĈIN KORIŠĆENJA POLJOPRIVREDNOG I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA .................................. 207
21. KORIŠĆENJE I ZAŠTITA VODA I VODNOG ZEMLJIŠTA ......................................................... 208
22. USLOVI UREĐENJA PODRUĈJA NAMJENJENIH TURIZMU .................................................. 209
23. USLOVI SMJEŠTAJA PRIVREDNIH SADRŢAJA U PROSTORU ............................................. 210
24. USLOVI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU ...................................... 212
25. USLOVI KORIŠTENJA PROSTORA NA ZAŠTIĆENIM INFRASTRUKTURNIM POJASEVIMA I ZONAMA NA ZAŠTIĆENIM PODRUĈJIMA ...................................................................................... 213
26. MJERE OĈUVANJA KULTURNO-HISTORIJSKOG NASLIJEĐA .............................................. 216
27. MJERE OĈUVANJA ZAŠTIĆENIH PODRUĈJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI ........................ 217
28. POSTUPANJE SA OTPADOM ................................................................................................... 217
29. MJERE SPREĈAVANJA NEPOVOLJNIH UTICAJA NA OKOLIŠ .............................................. 219
30. MJERE ZAŠTITE PRAVA LICA SA SMENJENIM TJELESNIM SPOSOBNOSTIMA U SKLADU SA ODREDBAMA UREDBE O PROSTORNIM STANDARDIMA, URBANISTIĈKO-TEHNIĈKIM UVJETIMA I NORMATIVIMA ZA SPRJEĈAVANJE SVIH BARIJERA ZA LJUDE SA UMANJENIM TJELESNIM SPOSOBNOSTIMA ........................................................................................................ 221
31. MJERE ZAŠTITE STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I LJUDSKIM DJELOVANJEM IZAZVANIH NEPOGODA I KATASTROFA I RATNIH DJELOVANJA .................... 222
32. ZAŠTITA OD POPLAVA ............................................................................................................. 223
33. ZAŠTITA OD EROZIJA I BUJICA ............................................................................................... 223
34. ZAŠTITA OD KLIZANJA I SLIJEGANJA ZEMLJIŠTA ................................................................ 224
35. ZAŠTITA OD VODA .................................................................................................................... 225
36. ZAŠTITA OD ZEMLJOTRESA .................................................................................................... 225
37. ZAŠTITA OD POŢARA ............................................................................................................... 225
38. ZAŠTITA OD MINA ..................................................................................................................... 226
39. ZAŠTITA OD RATNIH DEJSTAVA ............................................................................................. 226
40. SKLANJANJE LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA ..................................................................... 226
41. MJERE PROVEDBE ................................................................................................................... 227
42. NADZOR I UPRAVNE MJERE .................................................................................................... 228
43. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE........................................................................................... 228
7
GRAFIĈKI PRILOZI razmjer
I. Izvod iz Prostornog plana Srednjebosnaskog Kantona do 2020.godine .................. 1:25 000
II.Sintezni prikaz postojećeg stanja prostornog ureĊenja ............................................ 1:25 000
III. Sistem naseljenih mjesta ......................................................................................... 1:25 000
IV. Urbana podruĉja i graĊevinsko zemljište unutar i van urbanih podruĉja
sa reţimima graĊenja ................................................................................................... 1:25 000
V. Gustoća naseljenosti (2035. godina) ........................................................................ 1:25 000
VI. Poljoprivredno i šumsko zemljište ........................................................................... 1:25 000
VII. Vode i vodne površine ............................................................................................ 1:25 000
VIII. Mineralne sirovine .................................................................................................. 1:25 000
IX. Privredne zone sa razmještajem i znaĉajem ........................................................... 1:25 000
X. Površine za proizvodnju i prijenos energije i telekomunikacije................................. 1:25 000
XI. Saobraćajne površine i koridori rezervirani za razvoj saobraćaja ........................... 1:25 000
XII. Zaštićene površine i objekti kulturno-historijsko i prirodnog nasljeĊa .................... 1:25 000
XIII. Društvene djelatnosti ............................................................................................. 1:25 000
XIV Površine namjenjena za spot, turizam, rekreaciju. ................................................ 1:25 000
XV. Neplodna i druga zemljišta koja se ne mogu koristiti ............................................. 1:25 000
XVI. Sintezni prikaz korištenja zemljišta u planskom periodu ....................................... 1:25 000
XVII Osnova prostornog razvoja sistema naselja ......................................................... 1:25 000
XVIII. Osnova prostornog razvoja okoline ..................................................................... 1:25 000
XIX. Osnova prostornog razvoja privredne javne infrastrukture ................................... 1:25 000
8
OPŠTA DOKUMENTACIJA
9
UVODNI DIO
10
PODACI O PLANIRANJU
U skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH, Zakona
o prostornom ureĊenju i graĊenju, izradi prostornog plana pristupilo se na osnovu odluke Općinskog
vijeća općine Donji Vakuf br. 01-23-02035/14 donesenoj na sjednici odrţanoj dana 31.10.2014
godine.
Nosilac pripreme Plana je Sluţba za prostorno ureĊenje, katastar i imovinsko – pravne poslove,
općine Donji Vakuf.
IzmeĊu Općine Donji Vakuf kao naruĉioca Plana i Instituta za graĊevinarstvo „IG―, d.o.o.Banja Luka
zakljuĉen je Ugovor o pruţanju usluga izrade Prostornog plana općine Donji Vakuf, 03.04.2015.
godine.
Vremenski period za koji se donosi Plan je 2014 – 2034. godina.
Ĉlan 9. i 41. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i
Hercegovine (Sl. Novine F BiH br. 02/06, 72/07, 32/08, 4/10), kao i Uredba o jedinstvenoj metodologiji
za izradu dokumenata prostornog ureĊenja ("Sluţbene novine FBiH" br. 63/04, 50/07, 84/10) definiše
metodološki okvir prostornih planova općina.
Prostorni plan općine (i kantona) se radi na osnovu prostornog plana Federacije i programa mjera za
odnosni prostor i uz uvaţavanje prirodnih, kulturno – istorijskih i pejzaţnih vrijednosti. Prostorni plan
općine (i kantona) utvrĊuje osnovna naĉela planskog ureĊenja prostora, ciljeve prostornog razvoja,
zaštitu, korištenje i namjenu zemljišta.
Teţnja u izradi Plana je da se obezbijedi dovoljna fleksibilnost prema planovima niţeg reda, tako da
se njihovom izradom, prilikom koje se ostvaruje detaljniji uvid u pogodnosti odreĊene lokacije i
adekvatnijeg odgovara na zahtjeve koje društvena situacija postavlja, ne naruše osnovni principi i
koncept Plana.
Metodologija izrade planskog dokumenta koncipirana je na metodama analize i sinteze, principima
odrţivog razvoja i principima komunikacionog planiranja. Metodologija izrade Plana usaglašena je sa
Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureĊenja.
TakoĊe, planiranje prostora se zasniva i na naĉelima: zaštita integralnih vrijednosti prostora, te zaštita
i unapreĊenja stanja okoliša; usaglašenosti planskih dokumenata, kako na nivou kantona, tako i
usaglašenosti sa planskim dokumentima susjednih drţava; javnosti i slobodnog pristupa podacima i
dokumentima znaĉajnim za planiranje.
Odlukom skupštine općine Donji Vakuf br.05-23-00460/15 imenovan je Savjet za praćenje izrade
Plana.
Zadatak Savjeta prostornog plana je da pomaţe nosiocu pripreme Plana, daje mišljenje o
primjedbama i sugestijama prikupljenim u toku komunikacija sa javnošću, prema programu
ukljuĉivanja javnosti i u toku razmatranja nacrta, odnosno prijedloga Prostornog plana u nadleţnim
organima i uĉestvuje u ostalim aktivnostima.
11
U toku izrade Plana, a u skladu sa Zakonom o prostornom ureĊenju odrţane su sjednice Savjeta
plana i sprovedene struĉne rasprave prilikom razmatranja i utvrĊivanja osnovne koncepcije Plana,
prednacrta i nacrta Plana.
Prostorna osnova Prostornog plana za period 2014 - 2034.godine, razmatrana je i usvojena na 28.
Redovnoj sjednici odrţanoj 10.12.2015.godine, aktom broj 01-23-01841/15 nakon odrţane javne
prezentacije.
Nacrt Prostornog plana razmatran je i usvojen sjednici Općinskog vijeća Donjia Vakuf,
odrţanoj dana godine.
JAVNI UVID I STRUĈNA RASPRAVA
Na (br) sjednici Općinskog vijeća, odrţanoj godine, utvrĊen je Nacrt prostornog plana
općine Donji Vakuf i isti upućen na javni uvid u trajanju od 30 dana.
Javni uvid u Nacrt prostornog plana Općine Donji Vakuf 2014–2034. godine obavlјen je u periodu od
do godine. Nacrt plana je na prikladan naĉin izloţen u prostorijama općine
Donji Vakuf i po mjesnim zajednicama. TakoĊe je u elektronskoj formi postavljen na web stranici
nosioca pripreme. Javna rasprava odrţana je godine u sjedištu općine, a u toku javnog uvida
izvršeno je izlaganje nacrta Plana u prostorijama .
Nakon isteka javnog uvida, primjedbe na Nacrt plana su dostavljene nosiocu izrade. Nosioc izrade je
razmatrao i na sve primjedbe dao pismeni odgovor sa obrazloţenjima.
IZVORI PODATAKA I INFORMACIJA
Prijedlog prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine 2008.-2028.godine,
Federacija Bosne i Hercegovine;
Prostorni plan Srednjebosanskog kantona – Ţupanije Središnja Bosna 2001-2020 godina,
Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Sarajevo, Sveuĉilište u Zagrebu.
Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam i prostorno planiranje;
Urbanistiĉki plan Donji Vakuf – juni 1978. godine
Regulacijski plan „Gornja Mahala― – Donji Vakuf – 1988. godine
Regulacijski plan „Kutanja― Donji Vakuf – 1988 godine
Plan razvoja općine Donji Vakuf 2013-2018,godina
Program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u drţavnom vlasništvu za općinu Donji
Vakuf 2014. Godina
Ĉist Vrbas – Kreiranje GIS baze podataka i mapiranje zagaĊivaĉa u toku rijeke Vrbas
(Finalni Izvještaj / Tekstualni dio – decembar 2013. god)
Prostorna osnova Prostornog plana općine Donji Vakuf 2008-2028 godina (kartografski,
tekstualni i digitalizirani prikaz)
Elborat (OdreĊivanje granica vodnog dobra uz rijeku Vrbas na podruĉju Federacije BiH –
2014. Godina)
Geodetske podloge 1:1000, 1: 2500 i 1:5000
12
Projekat zaštite izvorišta „Prusaĉka vrela― općina Donji Vakuf
Projekat zaštite izvorišta „Slatinska vrela― u općini Donji Vakuf
Projekat zaštite izvorišta „Arapka― u općini Donji Vakuf
Glavni projekat Prusac – Fekalna kanalizacija
Elaborat o inţenjersko-geološkim i geomehaniĉkim karakteristikama tla na lokaciji klizišta
u Pruscu u Donjem Vakufu
Izvještaj o Inţenjersko – geološkim i geomehaniĉkim karakteristikama tla za sanaciju
klizišta na dionici puta Torlakovac – Sokolina Donji Vakuf
Glavni projekat obilaznice Donji Vakuf – Situacija JP Ceste FbiH, maj 2014
Kapaciteti BH Telecoma – Donji Vakuf
Stanovništvo BiH – Narodnosni sastav po naseljima, Drţavni zavod za statistiku
Republike Hrvatske, Zagreb, 1995. godine,
Strategija upravljanja ĉvrstim otpadom BiH, 2002,
Hidrogeološke podloge u prostonom plаnirаnju nа primjeru Općine Lаktаši u Republici
Srpskoj, Mаgistаrskа tezа, fondovski mаterijаl Rudаrsko-geološkog fаkultetа, Beogrаd;
Begović P, 2009
Upustvo zа izrаdu osnovne inţenjerskogeološke kаrte SFRJ, Sаvezni geološki zаvod,
Beogrаd, Grupа аutorа, 1988
OGK list Bugojno karta i tumаĉ, Sаvezni geološki zаvod, Beogrаd Grupа аutorа, 1975:
OGK list Zenica, kаrtа i tumаĉ, Sаvezni geološki zаvod, Beogrаd Grupа аutorа, 1988:
Hidrogeološkа kаrtа SFRJ, 1:500 000, Sаvezni geološki zаvodа
Kаrtа vodovodnih objekаtа, 1:50000 Grupа аutorа
Metodologijа hidrogeoloških istrаţivаnjа u prostornom plаnirаnju i uprаvljаnje podzemnim
vodаmа, doktorskа disertаcijа, fondovskа literаturа RGF Beogrаd Grupа аutorа, 1980,
Mijović D, 2003:
Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2013. godini,
Federalni zavod za programiranje razvoja, 2014.
Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2013. godini, Federalni Zavod za
programiranje razvoja, 2014
Statistički godišnjak/ljetopis 2010., 2011., 2012., 2013., 2014; Fedralni statistički zavod Federaciji Bosne i Hercegovine
Strategija razvoja općine Donji Vakuf za period 2005. – 2015. godina, Općina Donji Vakuf, 2005.
Služba za zapošljavanje Srednjobosanskog kantona, Travnik, Biro –ispostava, Donji Vakuf, 2015. Godine
Zaposlenost, nezaposlenost i plaće u Federaciie Bosne i Hercegovine, Statistički bilten, 2013., 2012., 2011. i 2010., Federalni zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine, 2015. godine;
Uprava za indirektno oporezivanje BiH, posredovanjem Agencije za statistiku BiH
Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području Općine
Donji Vakuf, Službeni glasnik općine Donji Vakuf, broj 9/14, 2014. Godine
Prostorni plan Kantona Središnja Bosna/ Srednjebosanskog kantona 2005 – 2025, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Sarajevo,Sveučilište u Zagrebu,
Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam i prostorno planiranje Zagreb,
Sarajevo/Zagreb, 2005. Godine
Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, 2014. Godine
13
Statistiĉki bilten; Biljna proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2012. i 2014.godina
Program razvoja poljoprivrede na podruĉju Srednjebosanskog Kantona (2009-2015),
Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, 2009
Statistiĉki bilten, 2014., 2013., 2012.,2011.,2010., Federalni zavod za statistiku
Federacije Bosne i Hercegovine
JP Elekroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo, Produţnica „Elektrodistribucija―
Zenica
Integralna strategija razvoja Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna za
period 2016. – 2020., Situaciona analiza, Prednacrt, 2014.
VladaFederacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo Energije, rudarstva i
industrije, Mostar, 2015.
Federalno ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta, 2015., http://isrmsp.gov.ba/
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH 2009-2015, Regionalna
razvojna agencija za regiju Centralna BiH, 2010., Zenica
Osim prikupljene dokumentacione osnove, korištene su detaljne informacije iz struĉnih organizacija iz
oblasti infrastrukture, geodezije, privrede, šumarstva, statistike, kao i podaci iz opštinskih odjeljenja.
OCJENA STANJA ORGANIZACIJE, UREĐENJA I KORIŠTENJA PROSTORA
Prostor predstavlja izuzetno sloţenu kategoriju koja u sebi sadrţava potpuno razliĉite komponente
(prirodna, socio – ekonomska, tehniĉka). Promjene u jednoj komponenti povlaĉe promjene u ostalim
komponentama. MeĊusobna povezanost i interakcije izmeĊu komponenti daju osnovno obiljeţje
prostoru.
Granica općine Donji Vakuf utvrĊena je federalnim zakonom i drugim federalnim propisima. Obuhvat
Plana graniĉi se sa općinom Jajce na sjeveru, Travnikom na sjeveroistoku, općinom Bugojno na
jugoistoku, Kupresom na jugozapadu i općinom Šipovo u Republici Srpskoj sa zapadne strane.
Najduţu granicu ima sa općinom Bugojno, a najkraću sa Općinom Kupres na jugozapadu.
Najznaĉajnija karakteristika prostora općine Donji Vakuf je njegova heterogenost. Heterogenost
prirodnih karakteristika prostora Općine uticala je na heterogenost socio – ekonomskih karakteristika.
U reljefnom pogledu općina Donji Vakuf se svrstava u brdsko-planinsko podruĉje. Najniţa nadmorska
visina na podruĉju općine je u donjem dijelu toka rijeke Vrbas i iznosi 419 m.n.v. a najviša nadmorska
visina unutar općine iznosi 1.670 m.n.v. Prosjeĉna nadmorska visina općine je 550 m.
Prema stupanju razvijenosti Donji Vakuf spada u red izrazito nerazvijenih općina1, dok je u pijeratnom
periodu pripadala srednje razvijenim općinama.
Prostorna distribucija stanovništva nije uravnoteţena, odnosno uoĉava se pojaĉana koncentracija u
pojedinim prostornim cjelinama Općine. Najgušće naseljeni dio općine Donji Vakuf je gradsko naselje,
odnosno općinski centar, zatim Ćehajići, Daljan, Ponjavići, Šeherdţik. Prostor sa najvećom
1 Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2013. godini, Federalni zavod za programiranje
razvoja, 2014.
14
koncentracijom stanovništva karakteriše i najveća koncentacija industrijskih i privrednih objekata, te
najbolja opremljenost tehniĉkom i društvenom infrastrukturom. Pored općinskog centra, prostorno
grupisanje pojedinih funkcija zastupljeno je i u naseljima Prusac, Torlakovac i Oborci, što im daje
karakter naselja sa centralitetom. Poloţaj ovih naselja je disperzan, smješten uz magistralnu i
regionalnu cestu što pruţa idelane uslove za policentriĉni razvoj općine.
Prosjeĉna gustina naseljenosti na prostoru obuhvata iznosi 46,06 st/km2.
U pogledu stanovništva u odnosu na 1991. godinu, dolazi se do zakljuĉka da je 2013.god. došlo do
promjena u broju i strukturi stanovništva. Broj stanovnika smanjen je sa 24.372 u 1991. godini na
14.739 stanovnika u 2013. godini, ĉime je ostvarena negativna stopa rasta od – 22,39‰. Vrijednosti
prirodnog priraštaja su takoĊe uticale na promjene u broju stanovnika općine. U periodu 2010 - 2013
vrijednosti prirodnog priraštaja konstantno opadaju, ali su u vremenskom period od 1996. do 2009.
bile sa pozitivnim predznakom. Na promjene u broju i nacionalnoj strukturi stanovništva uticale su
migracije. Analiza migracija stanovništva općine Donji Vakuf pokazuje kontinuiranu emigraciju u
cijelom posleratnom periodu. Negativan migracioni saldo u posmatranom periodu na teritoriji Općine
uticao je na kontinuirano smanjenje broja stanovnika kao i promjene u ostalim strukturama
stanovništva (starosnoj, ekonomskoj, obrazovnoj, polnoj strukturi i drugo).
U periodu od 2009. do 2013. godine, sa prostora općine, emigriralo je 697 stanovnika, što je
prouzrokovalo negativan migracioni saldo od - 226 stanovnika.
Odnos broja stanova i domaćinstava je najjednostavniji indikator stambenog deficita ili suficita. Na
teritoriji općine Donji Vakuf postoji stambeni deficit koji je 1971. god. iznosio 195 stambenih jedinica,
1981. god. 45 stambenih jedinica. MeĊutim, po popisu iz 1991. god. zabiljeţen je suficit od 58
stambenih jedinica. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. godine je prvi popis koji se u
Bosni i Hercegovini provodi nakon 22 godine i prema ovom popisu ukupan broj stanova na teritoriji
Općine iznosi 5.582 stanova, što je u odnosu na 1991.godinu manje za 475 stambenih jedinica.
Što se tiĉe stanja prirodnih resursa (poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište, vodni resursi, rude i
drugi mineralni resuri, energetski resursi), oni su u periodu 1992 – 2014. pretrpjeli odreĊene promjene
(okvirna procjena na osnovu prostornih analiza).
Povećanje površina pod šumskim zemljištem je objašnjivo time da sukcesija šumske vegetacije
predstavlja prirodno naseljavanje inicijalnih šumskih zajednica na mjestima gdje je došlo do promjene
ranijeg naĉina korišćenja zemljišta.
Na podruĉju općine Donji Vakuf najzastupljenija je V bonitetna kategorija poljoprivrednog zemljišta sa
14,3 %, zatim VI kategorija sa 9,1 %, IV kategorija 6,5 %, III kategorija sa 0,8 % i II sa 0,1%.
Kvalitetno poljoprivredno zemljište kojeg ĉine prve tri kategorije (I – III) te IVa i IVb, zahvata površinu
od 2.327 ha ili 7,4% ukupne površine općine. U ovoj zoni je najzastupljenija IVb podkategorija, zatim
IVa podkategorija, dok su II i III kategorija najmanje zatupljene. Ova agrozona se prostire uglavnom u
dolinama rijeka Vrbas i pritoka na ravnim i blago valovitim podruĉjima. Na ĉitavom podruĉju moguće
je provoditi sve neophodne agro mjere pa je moguća intenzivna poljoprivredna proizodnja. Iz tog
razloga je neophodno ovu agrozonu izriĉito zaštititi od nestajanja urbanizaciom odnosno od promjene
namjene korištenja zemljišta.
Na teritoriji općine Donji Vakuf do sada su evidentirane sljedeće mineralne sirovine:
15
Istraţno-eksploatacioni prostor uglja lignita koji se proteţe izmeĊu Donjeg Vakufa i Gornjeg
Vakufa. Potencijalne prognozne rezerve lignita su oko 1.167.559 tona, gdje su utvrĊene
bilansne rezerve 16.478.000 tona (A kategorija 31,79%, B kategorija 62,05% i C1 kategorija od
6,14 %).
Istraţno-eksploataciono polje gipsa ‘‘Elezovac‘‘. U pitanju su nasalge lagunskog porijekla i
taloţene su u gornjem permu ili na prelazu u donji trijas. Eksploataciju u Elezovićima je vršilo
preduzeće ‘‘Komar‘‘ a sad ga vrši preduzeće ‘‘Rudnici Gipsa‘‘ d.d. Godišnja proizvodnja je
dostizala i 600.000 tona u BiH
Istraţno-eksploataciono polje kreĉnjaka ‘‘Prusac‘‘. Na ovom lokalitetu se vrši intenzivna
eksploatacija kreĉnjaka. Kreĉnjak je dobrih svojstava i moţe se koristiti kao tehniĉki-graĊevinski
kamen za nasipanje i za pravljenje betona.
Istraţni prostor arhitektnosko-graĊevinskog kamena grano-diorita ‘‘Komar‘‘. Ovaj kamen ukoliko
ima povoljna svojstva moţe da se koristi kao arhitektonski i dekorativni.
Pojave i leţišta ţeljezne rude su konstatovane na sjevernom dijelu općine Donji Vakuf. U pitanju
je hematitska ruda sa sadrţajem gvoţĊa od preko 50% ali je nivo istraţenosti mali da bi se
mogle odrediti bilanse rezerve ove rude.
Pored ovih, na teritoriji općine Donji Vakuf, postoje i znaĉajne koliĉine podzemnih voda koje se takoĊe
mogu smatrati kao mineralna sirovina.
U pogledu tehniĉke infrastrukture, na podruĉju općine postoji izgraĊena pristupna telekomunikaciona
mreţa. Telekomunikacioni servisi koji se mogu koristiti na podruju općine su telefonija, internet,
kablovska i IP televizija, GSM i UMTS tehologija. U pogledu proizvodnje energije, postoje dvije manje
hidroelektrane ukupne instalisane snage oko 1.1 MW, koje su prikljuĉene na lokalnu
elktrodistributivnu mreţu.
Mreţu prenosa elktriĉne enrgije ĉini 110/10 kV transformatorska stanica Donji Vakuf instalisane snage
20MVA i nadzemni prikljuĉni dalekovodi: 110kV Bugojno – Donji Vakuf i 110kV Donji Vakuf – Jajce 2.
Distribucija elektriĉne energije na podruĉju općine Donji Vakuf vrši se na naponskin nivoima 10kV i
0.4kV, uz postupanjo uvoĊenje naponskog nivoa 20kV.
U pogledu vodosnabdijevanja, općina Donji Vakuf se pitkom vodom snabdijeva iz izvorišta: Prusac,
Slatina i Arapka, kao i više manjih izvora. Općina je izuzetno bogata izvorištima pitke vode izuzetnog
kvaliteta.
Na podruĉju općine Donji Vakuf postojeća kanalizaciona mreţa je mješovitog tipa, a tamo gdje nije
izgraĊena dispozicija upotrebljenih voda iz domaćinstava vrši se u individualne septiĉke jame ili
ispušta u obliţnje vodotoke bez prethodnog preĉišćavanja.
Što se tiĉe saobraćajne infrastrukture, moţe se zakljuĉiti da je trenutno stanje postojećih
saobraćajnica koje prolaze kroz općinu dobro, bilo da se radi o saobraćajnicama višeg reda ili o
lokalnim putevima. Kroz podruĉje općine Donji Vakuf tranzitira magistalna cesta M-5, Lašva-Travnik-
Donji Vakuf-Jajce 33 km i magistalna cesta M-16 Donji Vakuf-Bugojno 2,8 km. Pored magistralnog
puta, prolazi i regionalna cesta R-481 Donji Vakuf-Prusac-Guvna u duţini od 7,5 km. Trenutna
16
vrijednost neasfaltiranih lokalnih cesta iznosi 12,2 km. Javni gradski saobraćaj na podruĉju općine je
nerazvijen. Sa autobuskog terminala obavlja se meĊunarodni, republiĉki i regionalni saobraćaj
završnog i tranzitnog karaktera.
Radikalne promjene u strukturi privrede na podruĉju Općine nastale su nakon raspada bivše
Jugoslavije i ostavile su znaĉajne posljedice na trenutno stanje kao i na dalji njen razvoj. Promjene su
se posebno oĉitovale u broju zaposlenih, te kapitalnoj i tehnološkoj intenzivnosti privrede. Na
podruĉju općine Donji Vakuf raste uĉešće usluţnih djelatnosti, odnosno tercijalni sektor, kako po
zaposlenosti tako i po bruto dodatoj vrijednosti. Pored toga znaĉajnu ulogu u strukturi privrede
zauzimaju i nemetalna industrija i ostale javne komunalne, društvene i vlastite usluţne djelatnosti.
U proteklih pet godina najviše je uloţeno u oblast drvne industrije. Privredni subjekti koji su znatno
napredovali zadnjih pet godina su: „Promo― Montaţne kuće, Melak Group d.o.o., Inox Partner Donji
Vakuf. Općina Donji Vakuf raspolaţe s Planom razvoja 2013 – 2018. godine u kojem je uraĊeno 14
(ĉetrnaest) razvojnih projekata, s ciljem privlaĉenja investicija u navedenom periodu.
Uz bolje korištenje raspoloţivih resursa i razvojnih mogućnosti, općina Donji Vakuf moţe pospješiti
razvoj privrede i postati privlaĉnija za investitore, što ce uticati na povećanje broja zaposlenih i
poboljšanje ţivotnog standarda i kvalitete ţivljenja svih njenih stanovnika.
Poloţaj naselja sa centralitetom je disperzan, što omogućava uglavno ravnomjeran razvoj općine.
Saobraćajno su dobro povezana sa ostalim naseljima u okruţenju, obzirom da su smještena uz
magistrlanu cestu M-16 (Oborci, Torlakovac) i regionalna cesta R-481 (Prusac).
Opremljenost društvenom infrastrukturom (javne sluţbe) na teritoriji općine moţe se ocjeniti kao
zadovoljavajuća pod uslovom da se radi na realizovanju postavljenih ciljeva.
Donji Vakuf ima veliko bogatstvo i tradiciju u razvoju kulturnih djelatnosti, ali nivo svijesti graĊana o
tome je na niskom nivou, te je neophodno uticati na to kako bi općina bila prepoznatljiva u regionu po
svom bogatom kulturno-istorijskom nasljeĊu.
Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika do sada je na podruĉju Općine donijela šest odluka o
proglašenju kulturnih dobara nacionalnim spomenicima:
Graditeljska cjelina – Handanija dzamija (Hadar-Begova, Hajdar Ĉehajina ili Ĉaršijska
dzamija
Povjesno podruĉje, Stari grad Prusac
Historijski spomenik – Sahat kula u Donjem Vakufu
Graditeljska cjelina
Graditeljska cjelina – Prušĉakova (Hasan Kjafije) dţamija u Pruscu
Arheološko podruĉje, kasnoantiĉka bazilika u Oborcima
Prostornim planom RBiH 1980 – 2000. god., dio zaštićenog podruĉja Semešnica – Plazenica na
teritoriji općine Donji Vakuf kategorisan je kao Park prirode.
Podruĉje općine je bogato i prirodnim vrijednostima meĊu kojim se izdvaja zaštićeni krajolik ili park
prirode Semešnica-Plazenica, površine 8.200,95ha.
Provedena analiza postojećeg stanja na podruĉju Općine dala je opštu sliku stanja ţivotne sredine
posmatrajući pojedine segmente, njihovu meĊusobnu povezanost i uslovljenost kao što su voda, tlo,
vazduh, te negativni uticaji koji se manifestuju u većem ili manjem obimu kao što su otpadne vode,
17
emisije ĉestica gasova u vazduh, devastacija zemljišta, pojava buke i ĉvrsti otpad. Obzirom da u
samom centru grada dolazi do ukrštanja izuzetno prometnih saobraćajnica, stvara se velika buka, te
pojaĉana koncentracija izduvnih gasova, što utiĉe na zagaĊenje samog gradskog jezgra. Prioritet je
izgradnja obilaznice, ĉime bi se grad rasteretio, dobio pješaĉku zonu, a samami tim bi se smanjena
koncentracija zagaĊujućih ĉestica u vazduhu, iz motornih vozila.
Najznaĉajniji pritisak na atmosferu, na podruĉju općine Donji Vakuf, postoji zbog emisija od privrednih
subjekata, zbog grijanja stambenog, poslovnog i javnog prostora, a potom, zbog emisija iz
saobraćaja, emisija sa deponija otpada i emisija iz poljoprivrednih djelatnosti.
Na osnovu višegodišnjeg praćenja kvaliteta voda, utvrĊeno je da su svi vodotoci u daleko lošijem
stanju u odnosu na zakonski utvrĊeni kvalitet. Gotovo svi vodotoci, a pogotovu veći, su redom
ugroţeni nelegalnim ispustima otpadnih sanitarnih voda iz gradske kanalizacije. Realizacijom projekta
„Ĉist Vrbas – Kreiranje GIS baze podataka i mapiranje zagaĊivaĉa u toku rijeke Vrbas― na teritoriji ove
općine identifikovano je ĉak 21 kanalizacioni ispust, samo u rijeku Vrbas. Od 21 identifikovanog
ispusta njih 15 se nalazi u gradsoj zoni, 2 u naselju Torlakovac i po jedan u naseljima Donja Mahala,
Bile Vode, Babin Potok i Barice.
Kao najveći uzroĉnici zagaĊenja tla identificirani su neadekvatno odloţeni otpad iz privrede i
domaćinstava, otpadne vode septiĉkih jama, preliva i direktnih izlijevanja u tlo, postojanje minskih
polja, neadekvatno i nekontrolisano korištenje hemijskih sredstava u poljoprivredi.
18
PRVI DIO
19
OPĆI I POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
OPĆI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
1.1. Evropska perspektiva prostornog razvoja
Prilikom definisanja opštih ciljeva za potrebe prostornog razvoja potrebno je poći od evropskih
opredjeljenja sadrţanih u smjernicama evropskih perspektiva prostornog razvoja i vodećih principa za
odrţivi razvoj evropskog kontinenta kao i strateških opredjeljenja šireg okruţenja, drţavnih i razvojnih
dokumenata.
1) Evropske prostorne razvojne perspektive (European Spatial Development Perspective –
ESDP, European Commission, Potsdam 1999.), upućuju na smjernice za:
Razvoj uravnoteţenog i policentriĉnog sistema gradova;
Uspostavljanje novog odnosa izmeĊu urbanih i seoskih podruĉja;
ObezbjeĊenje jednakopravnog pristupa od infrastrukture do obrazovanja, zdravstva i
socijalne zaštite;
Osmišljeno upravljanje i oĉuvanje prirodne i kulturne baštine.
2) Vodeća naĉela za trajni prostorni razvoj evropske cjeline (Guilging principles for Suistainable
Spatial Development of the European Continent, CEMAT, Hannover, 2000.), odnose se na:
Prostornu strategiju u duhu odrţivog prostornog razvoja koja se oslanja na prijedloge
prostorno razvojnih mjera za urbana podruĉja, poljoprivredno i šumsko zemljište i
evropske koridore;
Potrebu aktivnog uĉešća graĊana u procesu prostornog planiranja, posebno ukljuĉivanje
mladih generacija u proces planiranja ĉime oni utiĉu na stvaranje uslova koji oblikuju
njihove ţivote;
Ovo je preduslov za prihvaćanje „evropskih ideja― od strane graĊana i istovremeno
preduvjet za poštivanje planskih rješenja.
1.2. Ciljevi iz Prostornog plana za podruĉje Srednjebosanskog kantona 2001-2020
Opšti ciljevi:
Zadovoljenje potreba stanovništva Kantona spada u najviše ciljeve, a to su:
Ljudska prava u multietniĉkoj sredini;
Kvalitetna okolina i prepoznatljiv ambijent;
Dostupnost materijalnih sredstava;
Dostupnost obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite.
Posebni ciljevi:
1) Ciljevi prostornog ureĊenja
Racionalno korišćenje prostora prema njegovoj prirodnoj podobnosti i mogućnosti ureĊenja
za namjene koje obezbjeĊuju odrţiv razvoj podruĉja Kantona;
Policentriĉan sistem razvoja u okviru Kantona i općina, uz smanjenje prostorno – vremenske
distance i korišćenje prostora prema komparativnim prednostima;
20
Ujednaĉenje uslova razvoja izmeĊu gradova i ostalih naselja kroz razvoj dostupnosti i urbanih
elemenata u svim naseljima;
U sistemu izgradnje prilagoĊavanje prirodnim uslovima i specifiĉnostima Srednjobosanskog
kantona regionalnog arhitektonskog izraza;
Razvoj transportne, energetske, vodoprivredne i telekomunikacione infrastrukture, saglasno
potrebama stanovništva i privrede Kantona i evropskim standardima;
Zaštita i ureĊenje graditeljskog i prirodnog nasljeĊa i njegovo ukljuĉivanje u razvoj Kantona;
Kooperacija gradova Kantona meĊusobno i sa gradovima BiH i širim podruĉjima (ukljuĉivanje
u urbane mreţe);
2) Ciljevi društveno ekonomskog razvoja
Ostvarenje što potpunijeg i brţeg povratka izbjeglog i raseljenog stanovništva u svoje domove
i voĊenje aktivne populacione politike za oporavak i biološku reprodukciju stanovništva;
Revitalizacija demografski najugroţenijih podruĉja raznim mjerama podsticanja;
S obzirom na globalizaciju ekonomije, osnovni cilj je tranzicija iz proizvodnog u informacioni
model proizvodnje, prestruktuiranje firmi i razvoj fleksibilnih specijalizacija, uz permanentno
obrazovanje radno sposobnog stanovnitva;
Ukljuĉivanje prirodnih i stvorenih potencijala u privredni razvoj, uz korišćenje sinergijskih
efekata, a naroĉito u proizvodnji hrane i turizmu;
Razvoj inkubacionih centara, tehnoloških parkova i razvojnih centara za podsticaj
preduzetništva i generisanje novih proizvoda;
Stvaranje imidţa kvalitetnih okolnosti i kulturnih uslova, sajmova, sportskih takmiĉenja i
kulturnih manifestacija;
Razmještaj privrednih kapaciteta usmjeriti ka policentriĉnom modelu razvoja, uvaţavajući
okolinske i druge kriterije, uz napuštanje monofunkcionalnih zona;
Stvaranje uslova za razvoj znanja, permanentnog obrazovanja, treninga i pristupa
informacijama i istraţivanjima, sa zadrţavanjem postojećeg i privlaĉenjem novog obrazovnog
stanovništva.
3) Ciljevi odrţivog razvoja
Osnov odrţivog razvoja ĉiniće: borba za ostvarenje sloboda i prava u odluĉivanju o razvoju;
podsticanje inicijative i inventivnosti graĊana od strane vlasti; obaveza struĉnjaka koji ţive i
rade u Kantonu bez obzira da li su pozvani (angaţovani od strane vlasti) i bez obzira koliko je
nauka sposobna da odgovori na odreĊena pitanja, da se izjašnjavaju o pravcima i kvalitetu
razvoja, imajući na umu interese, ne samo sadašnjih, nego i budućih generacija.
Kljuĉni faktor u ostvarenju odrţivog razvoja ĉini primjena potrošaĉke slike, u ĉemu treba da su
angaţovani svi faktori razvoja: vlast, nauka, nevladine organizacije: graĊani koji treba da
osjećaju koje su njihove stvarne potrebe i da insistiraju na razvoju koji će omogućiti kvalitet
njihovog ţivota i da se bore protiv razvoja koji se bazira na fiziĉkom rastu proizvodnje i
iscrpljivanju prirodnih resursa.
Izgradnja okolinski odrţivog trţišta je prvorazredni zadatak, jer se upravljanje razvojem i
zaštitom okoline vrši trţišnim mehanizmima: trţište je igralište gdje njegove granice i pravila
igre ureĊuju zakoni i propisi koji moraju da osiguraju dugotrajnost razvoja, kvalitet ţivota,
efikasnu upotrebu prirodnih resursa, oĉuvanje prirode i njenih vrijednosti i rijetkosti: a zakoni
treba da su ostvarivi i istovremeno da podstiĉu tehnološki razvoj koji je ka prirodi prijateljski
orjentisan; pri ĉemu cijena roba i usluga treba u sebi da sadrţi okolinska opterećenja,
21
troškove sanacije, kao i rijetkost resursa (primjenom principa internalizacije okolinskih
troškova).
Osigurati kvalitet rada komunalnih organizacija i stvarati uslove za obezbjeĊenje dovoljnih
koliĉina vode za razvoj svim stanovnicima i privredi, te uslove za dispoziciju i tretman
otpadnih voda i krutog otpada.
Preduzimati mjere pošumljavanja i izbjegavati izgradnju na klizištima, kako bi se zaštitilo
stanovništvo i materijalna dobra i obezbijedio kvalitetniji ambijent za stanovništvo.
Voditi aktivnosti na nivou Kantona i općina u cilju zaštite atmosfere, naroĉito od industrijskih
postrojenja, saobraćaja i otpada, uvoĊenjem savremenih sistema toplifikacije i regulacije
saobraćaja i savremenog tretmana otpada.
Putem Kantona i drţave BiH uticati na spreĉavanje disponiranja industrijskih otpadaka bez
njihovog prethodnog tretmana.
Oĉuvanje bogatstva i raznolikosti pejsaţa kao osnovnih karakteristika Kantona. Pejsaţi su
dragocjeni što se tiĉe odrţive upotrebe prirodnih resursa, kao postojbina divljjih ţivotinja i kao
otvoreni prostor.
U cilju oĉuvanja i razvoja prirodnih resursa neophodno je traţiti odgovarajuće integrisane
razvojne strategije i planiranje, kao i odgovarajuće forme upravljanja.
Prirodno i kulturno – historijsko nasljeĊe, koje je od evropskog znaĉaja, treba da bude u
funkciji zaštite, razvoja i obogaćivanja kvaliteta ţivljenja stanovništva i šire
Sve navedeno predstavlja osnovu za razradu opštih i posebnih ciljeva Prostornog plana Donji
Vakuf.
1.3. Opći ciljevi organizacije, ureĊenja i korišćenja prostora Općine Donji Vakuf
OSNOVNI CILJ prostornog razvoja Općine jeste: unapreĊenje prostornog razvoja, odnosno
usaglašenost ekonomskog, ekološkog, fiziĉkog i socijalno-kulturnog razvoja, do nivoa kojim će Općina
biti konkurentna u širim republiĉkim i perspektivno, evropskim okvirima.
Opći ciljevi prostornog razvoja, racionalne organizacije i ureĊenja prostora podruĉja općine Donji
Vakuf jesu:
ravnomjeran razvoj podruĉja općine (teritorijalna kohezija) i unaprijeĊenje socijalne
kohezije - aktivirati potencijale teritorijalnih jedinica koje za to imaju odgovornost i kapacitet,
što podrazumijeva i jaĉanje institucija, kadrova, strateških planova, kulture, obrazovanja i sl.u
djelovima općine koji nemaju odgovarajući kapacitet, kao i smanjenje razlika u stupanju
razvijenosti i jaĉanje teritorijalne konkurentnosti općine i njenih dijelova. Ovo podrazumijeva
unapreĊenje kvaliteta ţivljenja i privreĊivanja lokalnog stanovništva stimulisanjem postojećih i
razvojem novih dijelatnosti.
teritorijalna konkurentnost i pristupaĉnost općine – rast (privredne) konkurentnosti će biti
omogućen razvojem mreţe naselja, jaĉanjem funkcija i ureĊenjem centara razvoja (općinskog
i lokalnih), oĉuvanjem i revitalizacijom seoskih naselja i razvoja turizma. Konkurentna privreda
u specifiĉnom prostornom okruţenju, omogućiće veći privredni rast i standard stanovništva.
Centri razvoja, a prije svega općinski centar kao nosioc razvoja, uticaće na prostornu i
funkcionalnu integrisanost sa ruralnim okruţenjem, što podrazumijeva povećanje saobraćajne
dostupnosti i otvorenosti podruĉja općine kroz razvoj i modernizaciju svih mogućih vidova
transportnih sistema, unaprjeĊenje kvaliteta mreţe vodoprivredne, energetske i
telekomunikacione infrastrukture, kao i mreţe usluga i objekata javnih sluţbi.
22
prostorno-funkcionalna integrisanost podruĉja općine sa regionalnim okruţenjem -
integracija podruĉja općine u okviru funkcionalnog urbanog podruĉja i šire,što podrazumijeva
jaĉanje privrednih, saobraćajnih i drugih veza. Funkcionalni uticaji razvoja prelaze
administrativno utvrĊene granice na svim nivoima, pa je prema tome neophodno sistematsko
plansko sagledavanje mogućnosti za implementaciju projekata iz oblasti zaštite ţivotne
sredine, zaštite i povezivanja prirodnog i kulturnog naslijeĊa, razvoja tehniĉke infrastrukture i
saobraćaja, poljoprivrede, turizma i dr.
zaštićena i unapreĊena ţivotna sredina - zasniva se na racionalnom korišćenju prirodnih
resursa, racionalnom korišćenju obnovljivih izvora energije, uvoĊenju ĉistijih tehnoloških
rješenja, principu regionalnog odlaganja otpada, smanjenju negativnih uticaja u urbanom
okruţenju, unaprjeĊenje mjera zaštite ţivotne sredine u ruralnom podruĉju, ureĊenju predjela
i pošumljavanju, ureĊenju javnih prostora i zelenih površina u naseljima i drugim mjerama
koje će unaprijediti kvalitet ţivljenja na podruĉju općine. Odrţivi razvoj podruĉja općine je
moguć samo ako je usklaĊen sa principima i kriterijumima zaštite ţivotne sredine, tj. reţimima
i mjerama zaštite prirodnih resursa, što pretpostavlja uspostavljanje efikasnog sistema
upravljanja zaštitom i razvojem podruĉja, uz ukljuĉivanje lokalnih zajednica i stanovništva u
aktivnosti i poslove na zaštiti ţivotne sredine, obezbjeĊenje kompenzacija za sprovoĊenje
reţima zaštite prirodnih resursa i resursne rente.
zaštićeno i odrţivo korišćeno prirodno i kulturno nasljeĊe - ĉini osnov identiteta
regionalnog okruţenja, ali i temelj budućeg privrednog/turistiĉkog razvoja općine. Ovo
podrazumijeva dalji razvoj mreţa vrijednih/zaštićenih prirodnih celina i kulturnih predjela, uz
zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeĊa i predjela prema evropskim i svetskim standardima,
konvencijama, deklaracijama i sl., sa posebnim zadatkom da se poveća površina zaštićenih
prirodnih cjelina i izvrši sistematizacija kulturnog nasljeĊa. TakoĊe, predpostavlja stvaranje
uslova za edukaciju lokalnog stanovništva o prirodnim i kulturnim vrijednostima podruĉja, kao
i uslova za odrţivo korišćenje ovih vrijednosti (uz adekvatnu prezentaciju).
2. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
Do kraja planskog horizonta (2034. godina - horizont pribliţavanja osnovnim ciljevima prostornog
razvoja), Donji Vakuf treba da postane općina koja se skladno razvija na naĉin usklaĊen sa
interesima ţivotne sredine, sa dinamiĉnom privredom zasnovanom na znanju, sa prijatnim društvenim
i kulturnim okruţenjem orijentisanim na odrţiv razvoj, i da se dokaţe kao poslovni, turistiĉki i
obrazovno-kulturni centar, sa visoko razvijenim kapacitetima za proizvodnju i privlaĉenje investicija,
sa graĊanskim društvom aktivno ukljuĉenim u proces odluĉivanja (uz komunikaciju sa općinskom
upravom) i sa kontinuiranim rastom dohotka graĊana.
Posebni ciljeva prostornog razvoja su:
jaĉanje funkcionalnih veza sa okruţenjem: transgraniĉna saradnja sa općinama u okruţenju,
razvoj transregionalne saradnje, unutrašnja povezanost na podruĉju obuhvata Plana;
podsticanje razvoja na svim djelovima teritorije Općine sa naglašenom ulogom većih naselja i
organizovanjem zajednica sela oko njih;
zaustavljanje negativnih demografskih trendova (depopulacija, starenje stanovništva) na
velikom dijelu obuhvata Plana;
racionalno korišćenje postojećeg stambenog fonda i poboljšanje kvaliteta stambenog fonda
do kraja vremenskog horizonta Plana;
23
dekoncentracija sistema javnih sluţbi i usluga i potenciranje identiteta pojedinih djelova
teritorije Općine, razvojem specifiĉnih oblika kulturne djelatnosti;
povećanje dostupnosti na svim djelovima teritorije Općine razvojem mreţe općinskih puteva i
tehniĉke infrastrukture;
aktiviranje i odrţivo korišćenje lokalnih resursa, podsticajnim mjerama za razvoj malih i
srednjih industrijskih preduzeća i drugih oblika male privrede, koja će omogućiti demografsku
obnovu u ruralnom podruĉju Općine;
neutralisanje razvojnih konflikata i negativnih eksternih efekata (promjena strukture i
prostorna disperzija kapitalnih investicija, usmjeravanje pozitivnih eksternih efekata u
smanjenje degradacije prirode, kao i u njenu revitalizaciju, obnavljanje i ureĊenje prostora,
racionalno iskorišćavanje uglja, unapreĊenje tehnologije i sl.);
racionalno korišćenje zemljišta, na kvalitetnom zemljištu obezbjediti poljoprivrednu
proizvodnju, a ostale namjene uskladiti prema mogućnostima na zemljištu lošijeg kvaliteta;
obezbjeĊenje i zaštita prostora za lociranje poljoprivrednih proizvodnih kapaciteta;
zaštita i ureĊenje prirodnih i kulturnih dobara i njihovo korišćenje u funkciji ureĊenja kulturnog
predjela i odrţivog razvoja turizma;
prostor sa potencijalima za razvoj turizma (Semešnica, Prusac; Jarĉišće)
problema deponovanja otpada rješavati u skladu sa Strategijom upravljanja otpadom u BiH
funkcionisanjem regionalne deponije;
stvaranje uslova za efikasnu eksploataciju i preradu mineralnih resursa (prvenstveno uglja,
gipsa, ţeljeza, kreĉnjaka); ovi uslovi su: (1) institucionalni; (2) organizacioni; (3) pravno-
imovinski; (4) ekonomski; (5) finansijski; (6) prostorno-ekološki; (7) infrastrukturni; - Ovа
istrаţivаnjа je neophodno dа se rаde sistemаtski, а premа Projektimа koji morаju dа
zаdovolje sve zаkonske obаveze;
u toku i nakon eksploatacije mineralnih sirovina smanjiti štetan uticaj na okolinu i izvršiti
rekultivaciju degradiranih površina;
zaštita kvaliteta sredine i kvaliteta ţivljenja (obezbjeĊenje, u skladu sa realnim društvenim
mogućnostima, prihvatljivih ekoloških i ambijentalnih standarda, kao i opšteg nivoa
društvenog standarda, dostupnosti javnih servisa i dr., kako na uţem tako i na širem
podruĉju); i
obezbjeĊenje sigurnosti od prirodnih i stvorenih destruktivnih uticaja (ugraĊivanje u planske
koncepcije i rješenja kriterijuma sigurnosti koji će doprinjeti smanjivanju rizika u vanrednim
okolnostima, kao i smanjenju povredivosti stanovništva, naselja, tehniĉkih i komunalnih
sistema, prirodne sredine i dr.).
2.1. CILJEVI RAZVOJA PRIRODNIH RESURSA
2.1.1. Poljoprivredno zemljište
Kao osnovni cilj u oblasti prostornog ureĊenja, a time i poljoprivrede definiše se obezbjeĊivanje
racionalnog korištenja zemljišta i zadovoljavanja svih potreba za zemljištem u okviru raspoloţivih
površina, na bazi utvĊenih površina, na bazi utvrĊenih potreba i mogućnosti po namjenama
/poljoprivreda, šumarstvo, naselja, industrija, infrastruktura/, uz uslov da prioritet u namjeni i
korišćenju kvalitetnijeg zemljišta ima poljoprivreda, a zemljišta lošijeg kvaliteta za ostale namjene.
Operativni ciljevi:
zašitita poljoprivrednog zemljišta od degradacije;
primjena agrotehniĉkih mjera u cilju poboljšanja produktivnosti poljoprivrednog zemljišta;
24
usmjeravanje poljorpivredne proizvodnje prema intenzivnom voćarstvu i povrtlarstvo gjde
uslovi terena to dozvoljavaju;
revitalizacija seoskih zadruga;
rekultivacija degradiranih i zapuštenih površina;
uvoĊenjem novina u poljoprivredu prema standardima EU, kroz razliĉite vidove edukacije,
informisanjem, mjerama stimulacije kako bi se dobio organski zdrav proizvod;
uvesti zemljišni informacioni sistem i monitoring;
ukrupnjivanje posjeda i udruţivanje u cilju dobijanja većeg prinosa, kao i u cilju zajedniĉkog
plasmana proizvoda;
primjena agrotehniĉkih mjera u cilju ureĊenja i kultivisanja poljoprivrednog zemljišta,saniranje
nepovoljnih efekata izazvanih lošom poljoprivrednom praksom- sprovoĊenjem agromelioracija
defektnih zemljišta i remedijacijom zemljišta kontaminiranih odlivom teĉnog stajnjaka sa
stoĉarskih farmi i neadekvatnim rukovanjem agrohemikalijama i sl;
maksimalno usmjeravanje izgradnje ili korištenja prostora u vanpoljoprivredne svrhe izvan
kvalitetnih poljoprivrednih površina;
Sprijeĉiti destrukciju kvalitetnih kategorija poljoprivrednog zemljišta (II-IV), a
nepoljoprivrednu potrošnju usmjeriti u pravcu angaţovanja manje kvalitetnih površina (V-VIII);
usmjeravanje ka iskorištavanju potencijala za proizvodnju zdrave hrane;
povećanje poljoprivredne proizvodnje u svim oblastima kako bi se stvorili uslovi za uspješnije
oĉuvanje i poboljšanje poljoprivrednog zemljišta.
Da bi se podrţao razvoj poljoprivrede neophodno je preduzeti aktivnosti na:
poboljšanju prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda ukljuĉujući investiranje u opremu i
nove tehnologije za proizvodnju i pakovanje;
promovisanju bolje integracije ukupnog prehrambenog lanca;
uvoĊenju novih i profitabilnih kultura i tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji;
osnivanju poslovnih udruţenja i pruţanje pomoći procesu standardizacije;
razvoju profesionalnih i tehniĉkih vještina kroz obrazovanje i struĉnu preobuku;
predvidjeti da budući projekti razvoja poljoprivredne proizvodnje treba da doprinesu razvoju
poljoprivrede i oĉuvanju, zaštiti poljoprivrenog zemljišta od potencijalne erozije.
2.1.2. Šume i šumsko zemljište
Na osnovu stanja šuma i šumskog zemljišta, ekoloških specifiĉnosti podruĉja, ali i potreba općine
Donji Vakuf, definišu se osnovni planski ciljevi u oblasti šumarstva, kojima će se povećati doprinos
sektora šumarstva u ukupnom društveno-ekonomskom razvoju općine i Federacije.
Navedeni ciljevi su usklaĊeni sa drugim planovima i programima (dugoroĉni program gazdovanja
šumama, šumskoprivredne osnove, lovne osnove, vodoprivredni planovi, i dr.), što je i propisano
Zakonom o šumama (Sluţbene novine Federacije BiH, br. 20/02, 29/03 i 37/04).
Osnovni cilj razvoja šuma i šumskog zemljišta je zaštita i odrţivo upravljanje šumama i razvijanje
pozitivnih razvojnih funkcija šuma.
Ostvarivanje trajno što većeg prinosa šuma koji će zadovoljavatiti potrebe društva, odnosno
trţišta, kako u pogledu vrste drveta, tako i u pogledu asortimana glavnih šumskih proizvoda
25
Oĉuvanje jaĉanje i potrajno korištenje (upotreba) komponenata biološke raznolikosti
(biodiverziteta) šume, po naĉinu i intenzitetu, koji ne vode njezinom dugoroĉnom smanjenju, a
ĉime se odrţava njezin potencijal za ispunjavanje potreba sadašnjih i budućih generacija.
ObezbjeĊenje uvjeta za veću produktivnost rada u oblasti uzgajanja, iskorištavanja i zaštite
šuma primjenom adekvatnih sistema gospodarenja
Ostvarivanje što boljih ekonomskih efekata sada i u budućnosti primjenom suvremenih metoda
i sredstava rada u skladu sa prethodno navedenim ciljevima
Gazdovanje šumama i šumskim zemljištem po kriterijumima i principima odrţivog gazdovanja;
Rekonstrukcija degradiranih staništa i njihovo pretvaranje u viši uzgojni oblik;
Formiranje strukture šuma u one iz kojih će se moći dobivati ujednaĉeni prinosi po koliĉini i
kvalitetu,
Ostvarivanje što većeg prinosa šuma u skladu sa potrebama trţišta,
Ostvarivanje što povoljnije profitne funkcije,
Pošumljavanje površina obraslih sukcesivnim vegetacijskim stadijima, šibljacima i šikarama;
Odrţavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosistema i njihov doprinos globalnom
ciklusu ugljenika;
Odrţavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno
zemljišta i voda);
Odrţavanje zdravlja i vitalnosti šumskih ekosistema;
Odrţavanje, ĉuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznovrsnosti u šumskom
ekosistemu;
Odrţavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija šuma;
Odrţavanje i podsticanje proizvodnih i opštekorisnih funkcija šuma
Gazdovanje u skladu sa odredbama zakonskih dokumenata;
Aktivnosti u cilju unapreĊenja stanja šumskog fonda u privatnom vlasništvu;
Povećanje stupanja korišćenja sporednih šumskih proizvoda i ostvarivanje rente od strane
sektora veznao za ovu oblast;
Sanacija divljih deponija u šumama;
UnapreĊenje stanja lovišta i lovne divljaĉi.
Zaštita i oĉuvanje ugroţenih i rijetkih biljnih i ţivotinjskih vrsta, te njihovih staništa;
Zaštita i oĉuvanje prirodnih dobara, predjela, ambijentalnih cjelina, pejzaţa i staništa;
Kontrolisano, racionalno i odrţivo korišćenje šumskih resursa, usklaĊeno sa principima zaštite
ţivotne sredine uz privrednu provodljivost i društvenu prihvatljivost;
odrţivo gazdovanje šumama u funkciji oĉuvanja sveukupnog biodiverziteta,
oĉuvanje potencijala šuma kako bi se zadovoljile odgovarajuće ekološke, ekonomske i
socijalne potrebe i današnje i budućih generacija,
unapreĊenje sveopšteg stanja šuma,
obezbjeĊenje i trajno jaĉanje i razvoj korisnih funkcija šuma, povezivanjem šuma,
vanšumskog zelenila i zelenila naselja,
usaglašavanje interesa šumarstva i razvoja turizma i lova, vodoprivrede i drugih delatnosti,
zaštitu i oĉuvanje šuma zaštićenih podruĉja i fragmenata endemiĉnih vrsta biljaka i ţivotinja
kao posebnih ekosistema, predjela i podruĉja od izuzetnog znaĉaja.
Posebni ciljevi.
Pošumljavanje podruĉja ugroţenih sjeĉom i onih koja nisu poljoprivredno atraktivna,
Pošumljavanje podruĉja koja su devastirana na razne naĉine, uz zadrţavanje sadašnjeg
godišnjeg obima sjeĉe ili njegovog smanjivanja
26
Teţiti ozelenjavanju što više površina u urbanim podruĉjima i u blizini saobraćajnica sa visoko
rastućim stablima
Odabir vrsta drveća kreće se u smjeru domaćih autohtonih vrsta, radi proizvodne potrajnosti,
socijalne funkcije šume i oĉuvanja biodiverziteta,
Kontrolirano korištenje (sjeĉa) šuma, strogo prema dugoroĉnim planovima (šumsko –
gospodarske osnove),
Kontrolirano korištenje sporednih šumskih proizvoda,
Putem pošumljavanja i drugih šumsko uzgojnih mjera izdanaĉke šume prevoditi u srednje i
visoke.
Zabrana smanjenja površina pod šumom (krĉenje);
Zabrana sjeĉe, uklanjanja i ugroţavanja zaštićenih, rijetkih i ugroţenih biljnih vrsta i njihovih
staništa;
Gazdovanje šumama u skladu sa Zakonom o šumama;
Zaštita i unapreĊenje šumskih ekosistema u cjelini;
Zaštita i oĉuvanje posebno vrijednih sastojina, grupa stabala, pojedinaĉnih stabala i staništa;
Zaštita, konverzija, rekonstrukcija i restitucija degradiranih, devastiranih, izmjenjenih i
ugroţenih sastojina i ekosistema;
Trajno povećanje prirasta, a samim tim i prinosa, te postizanje optimalne strukture prinosa
koja će da obazbijedi trajnost produkcije
Prelazak sa monofunkcionalnog na multifunkcionalni naĉin korišćenja šumskih potencijala;
Sve aktivnosti na korišćenju šuma i šumskog zemljišta moraju biti u funkciji zaštite prirodnih
vrijednosti;
2.1.3. Rude i drugi mineralni resursi
Dа bi se postojeći resursi nа teritoriji općine Donji Vakuf аdekvаtno iskoristili i zаštitili neophodno je
sljedeće:
Izrаditi Elаborаte o klаsifikаciji i kаtegorizаciji rezervi minereаlnih sirovinа zа koje se utvrdi
ekonomskа oprаvdаnost zа eksploаtаciju;
Zа svаki izvor i bunаr koji se koristi zа ljudsku upotrebu potrebno je urаditi Progrаm sаnitаrne
zаštite premа '' Pravilnik o naĉinu utvrĊivanja uslova za odreĊivanje zona sanitarne zaštite i
zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnadbjevanje stanovništva;
U sluĉаju rješаvаnjа vodosnаbdijevаnjа odreĊenih mjesnih zаjednicа ili drugih dijelovа općine
nа rаĉun podzemnih vodа, neophodno je dа se izvode detаljnа hidrogeološkа istrаţivаnjа а
premа Projektu detаljnih hidrogeoloških istrаţivаnjа а u sklаdu sа Zakonom o geološkim
istraţivanjma Bosne i Hercegovine («Sluţbene list F BiH «, broj 9/10 )
Urаditi kаtаstаr zаgаĊivаĉа podzemnih vodа nа teritoriji općine Donji Vakuf;
Urаditi kаtаstаr klizištа koji predstаvljа bаzu zа izrаdu kаrаtа hаzаrdа sа
inţenjerskogeološkog аspekаtа;
Eksploаtаcijа bilo kog minerаlnog resursа se morа vršiti u sklаdu Zаkonom o rudаrstvu,
Zаkonom o geološkim istrаţivаnjimа, Zаkonom o koncesijаmа i drugim zаkonskim i
podzаkonskim аktimа koji defiišu ovu oblаst;
Plаnirаnje prostorа i izgrаdnjа objekаtа u podruĉju odobrenog eksploаtаcionog poljа morа biti
uz sаglаsnost sа nosiocem eksploаtаcionog prаvа i resornog ministаrstvа nаdleţnog zа
eksploаtаciju minerаlnih sirovinа, а koji vodi evidenciju eksploаtаcionih poljа (Ministаrstvo
industrije, energetike i rudаrstvа );
27
Predlаţe se nаstаvаk istrаţivаnjа uglja, gipsa, ţeljeza, kreĉnjaka i drugih minerаlnih resursа
nа teritoriji općine Donji Vakuf. Ovа istrаţivаnjа je neophodno dа se rаde sistemаtski, а
premа Projektimа koji morаju dа zаdovolje sve zаkonske obаveze;
Minerаlne resurse je potrebno koristiti u sklаdu sа principimа ''odrţivog rаzvojа''.
2.2. CILJEVI RAZVOJA STVORENIH RESURSA
2.2.1. Prostor
Razvoj regionalnih veza sa okruţenjem
Prostorno-funkcionalna, ekonomska i kulturna integracija ostvariva je na ĉetiri nivoa modela i to :
transgraniĉno - kooperacija susjednih graniĉnih regiona (meĊudrţavno);
interregionalno - saradnja sa općinama u okruţenju unutar regiona;
transregionalno - saradnja susjednih regiona i
transdrţavno - saradnja regiona oko velikih prostornih sistema.
Regionalne veze i prostorni odnosi sa susjednim općinama
Elemente razvoja regionalnih veza treba bazirati na:
zajedniĉkom razvoju turizma povezivanjem cjelina u jedinstvenu turistiĉku ponudu;
funkcionalnom povezivanju infrastrukturnih sistema;
koordinaciji programa zaštite i unapreĊenja naĉina korišćenja kulturnih i istorijskih dobara i
formiranju zajedniĉkih kulturnih programa;
koordinaciji i zajedniĉkom rješavanju problema zaštite ţivotne sredine i drugih elemenata
zaštite i
formiranju zajedniĉkog interaktivnog monitoring centra za praćenje korišćenja i zaštite ţivotne
sredine.
Interregionalni nivo pruţa šansu za saradnju sa općinama (ili oblastima, odnosno djelovima oblasti),
koje u pogledu ciljeva i mogućnosti za razvoj turizma imaju sliĉne potencijale. Veze izmeĊu općina
potrebno je zasnivati na široj saradnji i komplementarnom razvoju.
U cilju ostvarivanja ovih veza potrebno je obnoviti i poboljšati infrastrukturnu opremljenost, koja danas
predstavlja prag razvoja, a sutra preduslov veza, trgovine, transporta i komunikacije sa okruţenjem.
Razvoj regionalnih veza sa općinama unutar Srednjebosanskog kantona
Prioritet u razvoju regionalnih veza je usklaĊivanje planskih rješenja u kontaktnom podruĉju, u cilju
povećanja prostorne integracije. Potrebna usklaĊivanja se prije svega odnose na:
namjene prostora u kontaktnim zonama;
zaštitu poljoprivrednog zemljišta od neplanske i neadekvatne izgradnje, kao i ukrupnjavanje
poljoprivrednih površina;
racionalno korišćenje resursa i njihovu adekvatnu upotrebu u funkciji razvoja privrede, prije
svega turizma;
zadrţavanje i podsticanje naseljavanja stanovnika i podizanje kvaliteta ţivljenja u naseljima
na teritoriji svih općina kao i na cjelokupnoj teritoriji općine Donji Vakuf;
intenziviranje funkcionalne i infrastrukturne veze izmeĊu susjednih seoskih naselja u razliĉitim
općinama;
28
usklaĊivanje razvoja i unapreĊenja putne mreţe;
zajedniĉko odrţavanje, razvoj i unapreĊenje elektroenergetskih i drugih infrastrukturnih
sistema na teritoriji općina;
razvoj komplementarnih djelatnosti i efikasnije korišćenje postojećih privrednih kapaciteta;
povezivanje turistiĉkih potencijala i kapaciteta općina tj. povezivanje turistiĉko-rekreativnih
zona u cilju zajedniĉke, jedinstvene ponude seoskog, poslovnog, tranzitnog,izletniĉkog,
vikend, stacionarnog, sportskog i rekreativnog turizma;
stalni monitoring ţivotne sredine teritorije općina i preduzimanje neophodnih mjera zaštite
ukoliko su potrebne;
rješavanje problema divljih deponija i zaštitu voda i vodotokova i
zaštitu, obnovu i unapreĊenje prirodne i ţivotne sredine i ĉuvanje i poboljšanje prirodnih i
kulturnih vrijednosti i specifiĉnosti teritorija općina.
Razvoj regionalnih veza sa okruţenjem
Zajedniĉki interesi općina se mogu definisati u sledećim oblastima:
uspostavljanju dobrih saobraćajnih komunikacija i infrastrukturnih veza;
definisanju kompatibilnih privrednih sadrţaja, radi zajedniĉkog nastupanja na trţištu;
uspostavljanju socioloških, socijalnih, istorijskih i kulturoloških veza;
razmjeni iskustava u realizaciji istih ili sliĉnih programa, kao i rješavanja istih ili sliĉnih
problema i
uspostavljanju ekonomsko-finansijskih odnosa u vidu partnerskih veza i zajedniĉkog ulaganja
u inovaciju tehnoloških i tehniĉkih dostignuća.
U cilju daljeg razvoja potrebno je u pravcu predloţenih regionalnih veza, duţ razvojnih osovina,
obezbjediti infrastrukturnu opremljenost svih naselja (modernizovati infrastrukturne mreţe), naroĉito
onih koji će u sistemu naselja imati znaĉajne integracione funkcije.
Razvoj regionalnih veza i prostorni odnosi sa regionalnim centrima i prekograniĉnim
regionima
Razvoj regionalnih veza pruţa mogućnosti saradnje (SEE program, Exchange program i program
prekograniĉne saradnje) općine Donji Vakuf sa općinama (regionima) u Evropi koji imaju sliĉne
potencijale. Programi Evropske Unije (INTERREG – New Neighbourhood Programme, ISPA), mogu
da pomognu kod aktiviranja ovih potencijala općine Donji Vakuf u saradnji sa prekograniĉnim
susjedima.
Ta kooperacija otvara puteve aktiviranja zajedniĉkih turistiĉkih, privrednih, saobraćajnih i kulturnih
programa od ĉega uveliko moţe da zavisi uspješnost razvoja. Povezivanje na partnerskoj osnovi oko
konkretnih razvojnih projekata i orijentaciju svih privrednih potencijala uz isticanje "brenda" općine
(poljoprivredni proizvodi, turistiĉka ponuda, industrijski proizvodi, turistiĉka ponuda, usluge javnog
sektora itd.).
Razvoj unutrašnjeg prostora Općine
Razvoj općinskog centra
Operativni ciljevi:
29
korišćenje komparativne lokacione prednosti za razvoj, planiranje i lociranje specifiĉnih
lokaciono podstiĉućih urbanih sadrţaja;
baziranje sopstvenog razvoja na bazi komparativnih prednosti i procjenjene konkurentnosti,
jaĉanje identiteta općinskog centra na osnovu kulturne, prirodne i privredne matrice;
zabrana izgradnje na javnim, zelenim, otvorenim i zaštitnim površinama i strogo i racionalno
kontrolisanje izgradnje na poljoprivrednom zemljištu;
planiranje prostornog razvoja na nivou funkcionalnog urbanog podruĉja, i razvijanje obrasca
integrisanog prostora i povezivanja sa selima u okviru funkcionalnog urbanog podruĉja;
rad na usaglašavanju prostorno-funkcionalne matrice naselja sa kapacitetima sredine,
razrješavanju konfliktnih interesa i razvojnih problema u prostoru i podizanju kvaliteta fiziĉkog
prostora;
razvijanje radnih zona na bazi "zelenih" pristupa, "zelenih" tehnologija – tehnoloških rješenja
odgovornih prema okruţenju, u dejstvu sa ekonomskim kriterijumima i procjenom efekata na
prostorni razvoj;
tretiranje prirodnog i kulturnog nasljeĊa kao razvojnog resursa općinskog centra ili urbanog
naselja i zalaganje za njegovo odrţivo planiranje i korišćenje.
Ruralni razvoj
Osnovni cilj: oĉuvanje biološke vitalnosti ruralnih podruĉja, kroz povećanje kvaliteta ţivota, obnovu i
razvoj njihovog ekonomskog i socijalnog nivoa, kao rezultat decentralizacije općine.
Operativni ciljevi:
poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede, šumarstva, prehrambenog i preraĊivaĉkog
sektora i sektora usluga;
poboljšanje kvaliteta ţivota i promovisanje diverzifikacije djelatnosti u ruralnim podruĉjima;
priprema i promovisanje lokalnih inicijativa za poboljšanje konkurentnosti i podizanje kvaliteta
ţivota u ruralnim oblastima;
poboljšanje lokalne putne mreţe što će imati za uticaj na dostupnost javnim sluţbama,
upravnim i drugim institucijama, zapošljavanje, i sve oblasti gdje povećanje mobilnosti
stanovništva ima uticaja, a time se kao ishod postiţe i spreĉavanje devastacije ruralnih
podruĉja;
oĉuvanje i poboljšanje prirodne sredine i obezbeĊenje odrţivog korišćenja prirodnih resursa;
stvaranje infrastrukturnih uslova za obezbjeĊenje potrebnog broja stanovnika odgovarajuće
strukture (starosne i obrazovne);
stimulativnim mjerama poreske politike podsticati otvaranje proizvodnih pogona u ruralnim
krajevima sa ciljem upošljavanja ţenske radne snage;
odrţavanje fiziĉkog i mentalnog zdravlja stanovništva u ruralnim podruĉjima;
obrazovanje i podizanje kapaciteta kljuĉnih uĉesnika na afirmaciji timskog, zajedniĉkog i
partnerskog rada;
obezbjeĊenje lakšeg pristupa uslugama i razviti sektor usluga. To zahtjeva veću koncentraciju
na susjedna podruĉja (npr. u programima rekreacije, turizma i pratećim djelatnostima),
obezbjeĊenje lakog dostupa edukaciji, zdravstvenim uslugama itd. Za lokalnu populaciju i
podizanje atraktivnosti lokalnih podruĉja na bazi specifiĉnosti koje se mogu razvijati;
obezbeĊenje poštovanja vlasniĉkih prava, kao i unapreĊenje preduzetništva;
edukacija u cilju podizanja kapaciteta kljuĉnih uĉesnika za afirmaciju timskog, zadruţnog i
partnerskog rada;
30
sprovoĊenje decentralizacije socio-ekonomskog sistema uz primjenu savremenog koncepta
ruralne regionalizacije (po uzoru na razvijene zemlje Evrope);
razvoj i/ili unapreĊenje odgovarajućih sekretarijata, agencija, fondova i finansijskih institucija
za podsticanje i unapreĊenje ruralnog razvoja.
2.2.2. GraĊevinsko zemljište
Osnovni cilj: racionalno korišćenje i uspostavljanje odrţivog, ekonomski efikasnog i socijalno
pravednog sistema upravljanja graĊevinskim zemljištem.
Operativni ciljevi:
radikalno usporavanje konverzije poljoprivrednog u graĊevinsko zemljište;
ograniĉavanje fiziĉkog širenja graĊevinskih podruĉja naselja, uz stimulisanje urbane obnove,
aktiviranje zapuštenih lokaliteta (brownfield) i intenzivnije korišćenje već definisanih površina;
koordinacija i sinhronizacija - planiranja korišćenja prostora, upravljanja graĊevinskim
zemljištem i politike komunalnog opremanja i ureĊenja naselja.
definisanje budućih koncesionih podruĉja;
ostvarivanje planskih namjena prostora efikasnijom sinhronizacijom svih aktera – od
planerskih do upravljaĉkih, kao kontrolom realizacije planskih rješenja.
stvaranje kompaktne forme i strukture gradskih naselja pogušćavanjem graĊevinskih reona;
spreĉavanje bespravne izgradnje kao neusmjerene i nekontrolisane urbanizacije kontrolom
zemljišta;
sanacija substandardnih naselja (izbjegliĉka naselja);
obezbjeĊenje komunalne opremljenosti i minimuma komunalnih usluga;
kreiranje novog, drugaĉijeg (u skladu sa novim okolnostima) ambijenta, sentimenta i slike
naselja;
poboljšanje sistema odstranjivanja otpadaka, i sl
2.2.3. Mreţa naselja
Osnovni cilj razvoja mreţe naselja je ravnomerniji prostorni razvoj općine Donji Vakuf kroz
restruktuiranje postojeće mreţe, decentralizaciju urbanih funkcija i formiranje/jaĉanje centara II
kategorije, sa osavremenjavanjem objekata javnih sluţbi i diverzifikacijom sadrţaja u općinskom
centru. Preko sistema mreţe naselja, usmjeravaju se: procesi urbanizacije: razvoj urbane opreme
naselja, adekvatno korišćenje zemljišta i prirodnih potencijala, uz demografski razvoj koji je osnov
razvoja javnih i drugih funkcija i ravnomjernog funkcionisanja teritorije općine.
Operativni ciiljevi:
Razvoj sistema centara i njihovo meĊusobno povezivanje
Preusmjeravanje spontanog razvoja, koji je vodio koncentraciji stanovništva i privrednih
kapaciteta urbanog podruĉja, ka razvoju više centara na osnovu odabranog modela
hijerarhijske strukture (policentriĉan razvoj)
Privredna specijalizacija naselja sa osloncem na lokalne razvojne resurse
Postizanje optimalnog nivoa urbanog i ruralnog ţivljenja po naseljima, koji motivišu ostanak i
doseljavanje, a destimulišu iseljavanje, naroĉito mlaĊih starosnih grupa stanovništva
31
2.2.4. Stanovništvo
Osnovni cilj : odrţavanje vitalnosti stanovništva i zaustavljanje i smanjenje negativnih trendova u
demografskim procesima kroz povećanje udjela mlaĊih kontingenata stanovništva, obezbjeĊenjem
uslova za zadrţavanje i povratak mladih i radnosposobnog stanovništva na ruralna podruĉja.
Operatvini ciljevi su sledeći:
podizanje nivoa prirodne obnove stanovništva;
usporavanje depopulacije i njeno svoĊenje na efekat prirodnog priraštaja;
odrţavanje vitalnosti stanovništva;
poboljšanje komunalnog i socijalnog standarda i kvaliteta ţivljenja u seoskim naseljima.
2.2.5. Stanovanje
Efektivna stambena potraţnja predstavlja sublimat stambene potrebe i stambene potraţnje,
odnosno, realne potraţnje koja je izraz individualnih potreba zasnovanih na ekonomskoj moći ili
afinitetima stanovništva.
Standardi i norme za proraĉun potreba za stambenim prostorima su utemeljeni na društvenoj moći,
kulturi stanovanja, urbanom potencijalu i sl. Na prostoru općine Donji Vakuf, kao i za ĉitav naš prostor,
taj proraĉun iznosi 15-20 m2 po stanovniku.
Operativni ciljevi u oblasti stanovanja su:
Poboljšanje kvaliteta stambenog fonda (struktura stambenih jedinica, prosjeĉna veliĉina
stana, opremljenost instalacijama, starost stambenog fonda, itd.).
Povećanje uĉešća stambenih jedinica u višeporodiĉnim stambenim objektima u ukupnom
stambenom fondu.
Redukovanje deficita stanova u odnosu na broj domaćinstava;
Obnavljanje dotrajalog stambenog fonda;
Izgradnja u cilju podizanja standarda u pogledu broja soba i površine po ĉlanu domaćinstva;
Kreiranje nove stambene politike.
2.2.6. Ciljevi razvoja privrede
Metodologija izrade planskih dokumenata, u ovom sluĉaju Prostornog plana, jasno definiše tok
izrade razvojnog dokumenta, kako bi on bio integralan proizvod analiziranih uslova, uoĉenih
problema, postavljenih ciljeva i datog rješenja. Za tako obiman i odgovoran proces, potrebna je
jasna strategija, koja se mora oslanjati na već postojeće postulate prostornog planiranja, koji
proizilaze iz prostornih planova višeg reda, strateških razvojnih dokumenata, drţavnih, entitetskih,
kantonalnih i meĊunarodnih dokumenata vezanih za problematiku korištenja i upravljanja prostorom.
Ciljevi razvoja BiH, Prostorni plan SBK-a, Regionalna strategija ekonomskog razvoja Centralna BiH,
Integrirana strategija razvoja Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna za period 2016. –
2020. i Strategija razvoja općine Donji Vakuf za period 2005. -2015. godine, koncipirani su na temelju
iskorištenja prirodnih potencijala i resursa te geostrateškog poloţaja, kao i postojeće infrastrukture. S
32
tim u vezi razvoj malog i srednjeg poduzetništva treba da bude temelj za stvaranje konkurentnih i
trţišnih prednosti te cilj i pravac privrednog razvoja. On se naslanja na razvoj poljoprivrede, industrije,
turizma, saobraćajne infrastrukture i svih drugih privrednih grana, te predstavlja povezni faktor izmeĊu
pomenutih privrednih grana.
Stoga, ciljevi koji će se postaviti u Prostornom planu Donji Vakuf u dijelu o privredi, moraju biti
usklaĊeni sa stvarnim stanjem prostora, za što će posluţiti dosadašnja analiza prirodnih i stvorenih
uslova.
Za oĉekivati je umjereni rast industrije (nemetalne, prehrambene i tekstilne), poljoprivredne
proizvodnje (sa posebnim osvrtom na proizvodnju malina), preduzetništva i usluţnih djelatnosti (sa
akcentom na razvoj turizma). TakoĊe, planskim mjerama i aktivnostima i u skladu sa raspoloţivim
potencijalima i kapacitetima teţiće se unapreĊenju svih društveno-ekonomskih sistema, u cilju
unapreĊenja rasta i razvoja uz optimalno korišćenje resursa koji stvaraju novu vrijednost,
omogućavanja visoke produktivnosti, veće elastiĉnosti ekonomije, efikasnosti i stvaranja profita, uz
poštovanje svih mjera zaštite ţivotne sredine.
Daljnji privredni razvoj Općine će uveliko zavisiti od razvoja malih i srednjih preduzeća i obrta naroĉito
u sektoru poljoprivredne i prehrambene industrije za koje postoje kapaciteti i tradicija. Strateški izazov
za budući razvoj predstavlja zaustavljanje negativnog trenda razvoja lokalne ekonomije putem
kreiranja instrumenata podrške jaĉanja lokalnog preduzetništva i bolje sveukupne meĊusobne
saradnje. U razvoj MSP i preduzetniĉkog duha moţe biti ukljuĉena i brojna poslovna dijaspora koja
posjeduje iskustvo i znanje, odnosno neophodan kapital koji mogu dati zamah novom razvoju.
U koncepciji dugoroĉnog razvoja i razmeštaja privrednih djelatnosti i privrednih zona postavljeni su
sledeći ciljevi:
Pospješiti ekonomski razvoj i unaprijediti konkurentnost privrede u skladu sefikasnijim korištenjem
postojećih resursa - sa posebnim fokusom na pokretanje i razvoj preraĊivaĉko prehrambene
proizvodnje uvoĊenjem novih tehnologija i proizvoda. - Ovaj cilj implicira ekonomski rast, rast
zapošljavanja, izvoza, investicija, stranih direktnih investicija, industrijske proizvodnje, poljoprivredne
proizvodnje, trgovine, turizma, saobraćaja, jaĉanje partnerstva javnog i privatnog sektora, dinamiĉan
sektor malih i srednjih preduzeća, ulaganja u R&D (istraţivanje i razvoj), razvoj fiziĉke infrastrukture,
razvoj poslovno-proizvodnih zona, razvijanje strategije konkurentnosti i drugo.
Poljoprivredna proizvodnja biljeţi znaĉajne rezultate ali je ona i dalje na niskom nivou u odnosu na
svoje potencijale, posebo što se najveći dio izveze sa niskim stupanjom finalizacije i malom dodanom
vrijednošću. Na podruĉju Općine nalaze se prostorne mogućnosti za smještaj i instalisanje
prehrambeno preraĊivaĉkih kapaciteta. Jedna od mogućnosti jeste pokretanje proizvodno-
prehrambenih pogona unutar definisane Poslovno (preduzetniĉke) zone.
Proširivanjem postojećih preraĊivaĉkih kapaciteta i instalisanjem novih, omogućilo bi se novo
zapošljavanje u proizvodnji prehrambenih proizvoda ĉime bi se stvorile pretpostavke za još veću
iskorištenost poljoprivrednih površina. Razvoj preraĊivaĉkih kapaciteta je neophodno pribliţiti
sirovinskim osnovama disperzijom na ruralna podruĉja stvarajući neophodnu prateću infrastrukturu i
koristeći savremene tehnologije uz posticanje stvaranja novih i brendiranih proizvoda sa jedinstvenim
i prepoznatljivim identitetom općine Donji Vakuf. Proizvod koji bi se mogao bendirati i biti prepoznatljiv
na trţištu je donjovakufska „malina―.
33
Razvijanje konkurentnosti u nerazvijenim zemljama a samim tim i općinama, povezano je sa rastućom
ulogom malih i srednjih preduzeća (MSP), što podrazumjeva i jaĉanje partnerstva javnog i privatnog
sektora. Dobro razvijen sektor MSP-a ima brojne prednosti za ekonomski razvoj, jer su MSP
kreativna, inovativna i lako se prilagoĊavaju promjenama na trţištu. Pored toga, mogu se brţe i lakše
prilagoditi novoj konkurentskoj stvarnosti, dok veća preduzeća obiĉno funkcionisu prema dugoroĉnijim
perspektivama, pa je za njih mnogo teţe da naprave zaokret u poslovanju i prilagode se novim
uslovima. Da bi MSP-ća, mogla da se izbore na trţištu, potrebno je da se u poslovnom okruţenju
udruţuju, tj. stvaraju partnerstvo i razvijaju saradnju po horizontalnoj i vertikalnoj dimenziji, kao i da
promovišu saradnju klasterskog tipa. Trenutno, MSP ne raspolaţu adekvatnim znanjem, koja bi
omogućila konkurentan nastup. Preduzeća/preduzetnici koji budu u stanju da kombinuju inovacije sa
novim formama organizovanja i sa kvalifikovanijom radnom snagom biće u stanju da stave sebe u
bolju poziciju na trţištu za duţi period.
Potrebno je preduzeti niz razvojnih mjera, kao što su: unapreĊenje tehnološkog razvoja MSP,
stvaranje preduslova za primjenu meĊunarodnih standarda koji bi omogućili da se udovolji zahtjevima
domaćeg i inostranog trţišta, potrebno je promovisati razvoj preduzetništva kod mlaĊe populacije,
osnivanje tehnoloških centara (na nivou Općine ili Kantona), uspostavljanje poslovnih inkubatora.
Stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta za privlaĉenje direktnih investicija i razvoj ljudskih
potencijala - Ovaj cilj podrazumijeva postizanje uravnoteţenog, balansiranog, kao i ekonomski,
ekološki, socijalno i tehnološki odrţivog razvoja. Potrebno je teţiti stvaranju uslova za visoko-
razvijeno trţište rada, bazirano na prilagoĊenim ljudskim resursima i tehnološkim ostvarenjima.
Prednosti općine Donji Vakuf za brţim privrednim razvojem je u njenom povoljnom geostrateškom
poloţaju, tradiciji i iskustvu privrednog sektora za stvaranje privlaĉnog poslovnog ambijenta za
proširenje postojećih privrednih kapaciteta i povoljnih uslova za privlaĉenje novih investicija. Fokus
treba biti usmjeren na povećanje konkurentnosti lokalnih malih i srednjih preduzeća i obrta stvaranjem
dinamiĉnijeg rasta privrede, zapošljavanjem što većeg boja nezaposlenih sa stvaranjem preduslova
za intenzivniji razvoj proizvodnih investicija i naglaskom na odrţivost i zaštitu okoline. Na ovaj naĉin bi
se zadovoljile sopstvene potrebe i izvozio višak proizvoda.
Općinu karakteriše veliki raskorak izmeĊu stvarnog privrednog potencijala i njegove trenutne
uĉinkovitosti. Ovaj raskorak bi se trebao premostiti ciljanim investicijama (sa akcentom na
poljoprivrednu proizvodnju, prehrambenu, drvopreraĊivaĉku i nemetalnu industriju), koje bi bitno
poboljšale dodanu vrijednost, time što će investitorima pruţiti ĉitavu lepezu mogućnosti, kao što su
uvoĊenje savremenijih tehnologija i mašina, prenos znanja i najnovijih proizvodnih vještina,
modernizacija dizajna proizvoda, povećavanje upravljaĉkih i marketinških sposobnosti, unapreĊenje
veza sa meĊunarodnim trţištem, i sl.
Potrebno je preduzeti niz razvojnih mjera, kako bi se realizovao ovaj cilj. Posticati jaĉanje javno-
privatnog partnerstva i smanjivanje administrativnih barijera. Potrebno je definisati plan budućeg
privrednog razvoja, kroz identifikaciju novih poslovno-proizvodnih pogona i pripremiti jasan sistem
općinskih posticaja novim i postojećim investitorima. Stvoriti uslove da se definisana poslovno
(preduzetniĉka) zona, poljoprivredno zemljište gdje se obavlja poljoprivredna proizvodnja i poslovno-
komercijalne zone osposobe za nesmetan rad, korištenje zajedniĉke i prilagoĊene infrastrukture, te
mogućnost povezivanja s drugim preduzetnicima smještenim na istom prostoru, što bi dovelo do
povećanja šansi za uspješnijim poslovanjem i zapošljavanjem novih radnika.
34
Partnerstvo u okviru urbanih mreţa je evropski trend koji Donji Vakuf i ostali centri Kantona moraju
slijediti kao znaĉajnu šansu. Kanton se mora ukljuĉiti i u svjetsku ponudu prostora i ekološki
prihvatljivih uslova za privlaĉenje stranog kapitala, što je ujedno i put koji treba da slijedi Općina.
Povoljan geoprometni poloţajOpćine u okviru Kantona i BiH nudi šansu najbrţeg integrisanja ovih
podruĉja u evropske, ekonomske i društvene tokove.
Kljuĉni faktori razvoja su mogućnost pristupa infrastrukturi, javnom saobraćaju, pristup informacijama
i znanju. Dobra pristupaĉnost Općine poboljšava njenu konkurentnu poziciju i ĉini je atraktivnom za
mnoge tipove investicija. Ova pristupaĉnost treba da se obezbijedi multimodalnim transportnim
evropskim koridorima koji su planirani na podruĉju Kantona (autocesta, nova pruga za brzi saobraćaj,
gasovod i sl.). Formirane i opremljene poslovne zone takoĊe predstavljaju znaĉajan potencijal za
investitore.
Teţište u razvoja Općine treba pomjerati prema znanju, kapitalu, preduzetništvu i globalnim
informatiĉkim sistemima. Prema tome razvojne centre u općini i na nivou Kantona, treba profilirati da
permanentno obrazuju kadrove sposobne za korištenje prirodnih i stvorenih potencijala. TakoĊe, ovo
je moguće uz razvoj raznih vidova saradnje (općina i regija), tj. unutar Općine, Kantona, BiH i šire.
Budući razvoj mora biti oslonjen na oblikovanje sposobnosti ljudi Općine za kreiranje vlastite
budućnosti, jer je ĉovjek glavni ĉinilac u procesu razvoja i on/ona su takoĊe i njegov jedini ―korisnik‖.
Svijest stanovništva o mogućnostima za razvoj mora se takoĊe ojaĉati, a organi vlasti (kantonali i
općinski nivo) moraju osigurati bolje veze izmeĊu obrazovanja i razvojnog istraţivanja i povećati opšti
nivo obrazovanja stanovništva. Povećanje produktivnosti i rast zaposlenosti zavise umnogome od
budućeg širenja znanja o novim i boljim proizvodnim procesima.
Iako u općinina radno sposobno stanovništvo iznosi 66,22% od ukupnog broja stanovnika,evidentna
je velika nezaposlenost (64,6%). Jedan od uzroka je i ĉinjenica da obrazovni sistem nije usklaĊen sa
potrebama trţišta rada. Oĉigledan je nedostatak nekih neophodnih kadrova, posebno u domenu
menadţmenta, poduzetništa, informatiĉkih tehnologija i proizvodnih zanimanja. Zbog toga bi trebalo
uspostaviti dopunski obrazovni sistem i na taj naĉin obezbijediti strukturu kadrova kakva je potrebna
privredi.
Potrebno je preduzeti niz razvojnih mjera, kao što su: razvoj preduzetniĉkog duha (naroĉito kod mlaĊe
populacije, koji je, iz razliĉitih razloga, na niskom nivou; otvaranje centara za prekvalifikaciju i
dokvalifikaciju kadrovakako bi se omogućilo odreĊenom broju nezaposlenih da steknu adekvatna
znanja i odgovore na potrebe trţišta rada (kantonalni i općinski nivo, stvoriti uslove za trening i pristup
informacijama i istraţivanjima; zadrţavanje postojećeg i privlaĉenjem novog obrazovanog
stanovništva.
Integralni ruralni razvoj kroz kooperativnu proizvodnju – na podruĉju općine Donji Vakuf dominira
ruralno stanovništvo, koje se u velikom broju bavi odreĊenim vidovima poljoprivredne proizvodnje s
obzirom da posjeduje poljoprivredne resurse. Podruĉje općine raspolaţe sa znaĉajnim
poljoprivrednim površinama, ali i sa zonama koje se infrastrukturno mogu opremiti za pokretanje
prehrambene industrije. Ruralni razvoj će doprinjeti osnaţivanju ekonomije cijele općine, snaţna
ekonomija će podsticati jaĉanje društvenih djelatnosti i infrastrukture, ĉime će se osigurati i urbana
infrastruktura većih naselja općine. Prema navedenom uviĊa se da je urbano – ruralni razvoj općine u
meĊusobno zavisnom poloţaju. Neophodno je stvoriti uslove za poboljšanje ţivotnog standarda na
35
selu, ali i širem urbanom podruĉju (veći dohodak stanovništva u ruralnim podruĉjima) ĉime će se
smanjiti iseljavanje i napuštanje ruralnih podruĉja).
Sa dobrim stanjem infrastrukture i pristupa informacijama, ruralna podruĉja u informatiĉkom društvu
imaju znatan potencijal u pogledu ekonomske atraktivnosti i raznolikosti. Razvoj ruralnih podruĉja je
od posebnog znaĉaja za Općinu radi postizanja balansiranog prostornog razvoja. Zato je neophodno
razvijati urbane elemente u ruralnim podruĉjima, jer su to sastavne komponente razvoja ruralnih
podruĉja. Potrebno je uspostaviti partnerstvo izmeĊu općinskog centra i sela, kako bi se uspješno
proveo planirani prostorni razvojni koncept.
Kljuĉna funkcija prostornog razvoja je i da postigne bolju ravnoteţu izmeĊu urbanog razvoja i zaštite
otvorenog ruralnog podruĉja, jer su neke tradicionalne funkcije kao poljoprivreda i šumarstvo zavisne
od razvoja ruralnog podruĉja.
Općina ima odliĉne prirodne predispozicije za proizvodnju voća i povrća, ljekovitog bilja, proizvodnju i
preradu mlijeka i mesa, peradarstvo i pĉelarstvo. MeĊutim pored potencijala sa koji raspolaţe, agro-
biznis sa većom dodanom vrijednošću još uvijek je nedovoljno razvijen.
Danas, domaći poljoprivrednici se suoĉavaju sa brojnim izazovima kao što su: zadovoljavanje
standarda kvalitete u proizvodnji hrane, plasman i distribucija proizvoda, dostupnost testnim centrima,
labaratorijima, ustanovama za certificiranje poljoprivrednih proizvoda, te kroz uspostavljanje sistema
dodane vrijednosti, mapiranje robnih marki i autohtonih proizvoda i sistemski pristup razvoju programa
namijenjenih poljoprivredi.
Stvoriti uslove za realizaciju projekata kojima će se restrukturisati dosadašnji tradicionalni vid
poljoprivredne proizvodnje i dovesti na nivo moderne i specijalistiĉke proizvodnje, sa svom pratećom
infrastrukturom te stvoriti uslove za plasman poljoprivrednih proizvoda sigurnim trţištima odnosno
podrţati partnerstvo izmeĊu proizvoĊaĉa, preraĊivaĉa i trgovine na malo (pozitivan primjer je
proizvodnja malina, što ubuduće treba razvijati i uticati na povećanje proizvodnje). Razvoj programa
posticaja ovom sektoru kroz rad drţavnih organa i ministarstava kantonalnih vlada i njihovu saradnju
sa lokalnim zajednicama zahtijeva veći stupanj koordinacije i identifikaciju uloga i kompetencija svih
partnera ukljuĉenih u razvoj ovog sektora.
UnapreĊenje mogućnosti za razvoj turizma – fokus je na korištenju prirodnih resursa u funkciji
razvoja turistiĉkog sektora i njegovog inkorporiranja u privredni razvoj. Evidentno je postojanje
jedinstvenih prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti koje u kombinaciji mogu da predstavljaju
interesantnu turistiĉku destinaciju što bi direktno dalo doprinos razvoju turistiĉkog sektora u privredi i
zapošljavanju ali i indirektno, posticaj poljoprivrednoj proizvodnji i razvoju obrta, malog i srednjeg
poduzetništva. Preduslov za isto je izgradnja i modernizacija turistiĉke infrastrukture i suprastrukture i
uspostavljanje organizacionih kapaciteta.
Turistiĉka infrastruktura i suprastruktura (hoteli, moteli, pansioni, restorani, promotivni centri i sl.) nije
adekvatno razvijena i rješavanju ovog problema je potrebno posvetiti veliku paţnju. TakoĊer, treba
raditi i na unapreĊenju ekološke svijesti. Znaĉajnu paţnju treba posvetiti promotivnim i marketinškim
aktivnostima i edukaciji ljudi, angaţiranih u ovom sektoru, kako bi se turistiĉka ponuda unaprijedila i
mogućnosti za razvoj i investiranje u ovaj sektor promovisale na adekvatan naĉin.
36
Rаzvоја turizmа nа pоdruĉјu opštinе mоgućе је grаditi nа sеlеktivnоm pristupu, оdnоsnо rаzvојu
оdаbrаnih grаnа turizmа primјеrеnih rаspоlоţivim rеsursimа, kао štо su: vjeraki, spоrtskо-rеkrеаtivi,
lоvni i ribоlоvni i kulturnо-mаnifеstаciоni, kao i potencijalne vidove turizma: izletniĉki, sеоski turizаm i
tranzitni. Оpštinа D. Vakuf u cilјu stvаrаnjа intеgrаlnоg turistiĉkоg prоizvоdа bi trеbаlа svојu turistiĉku
pоnudu dа vеţе zа susјеdnе оpštinе (Travnik, Bugojno, Kupres, Šipovo i Jajce), kako bi se uvezali u
jedinstven turistiĉki proizvod, koji bi bio prepoznati na trţištu kao turistiĉka destinacija.
Strateškim djelovanjem mogao bi se razviti prepoznatljivi turistiĉki proizvod interesantan za posjete
domaćih i stranih turista. TakoĊe, u skladu sa potencijalima turistiĉki proizvod treba temeljiti na
prirodnim potencijalima tj. razvoju sportsko-rekreativnog oblika turizma u usmjeriti ga na turisti
ljubitelje prirode. Vjersko, kulturno, sportska i turistiĉka manifestacija „Dani Ajvatovice― moţe da
zauzme znaĉajno mjesto u razvoju turizma kao privredne grane i da bude pokretaĉ njegovog razvoja
na podruĉju Općine. Puni razvoj turistiĉkog potencijala zahtijeva valorizaciju postojećih potencijala i
njihovo oblikovanje u turistiĉku ponudu, privlaĉenje investicija u turizmu i edukacija stanovništva s
ciljem razumijevanja savremenih turistiĉkih trendova i turizma kao ekonomske osnove razvoja.
Ostvarivanjem predviĊenih ciljeva predviĊa se:
Ubrzаnо pоvеćаnjе stеpеnа zаpоslеnоsti i оbеzbјеĊеnjе nоvih rаdnih mјеstа,
Efikasnije korištenje prirodnih i društvenih potencijala Općine,
Pоvеćаnjе dоhоdkа privrеdе;
Pоvеćаnjе dоhоtkа prvеnstvеnо zаsnivаti nа еkоlоški prihvаtljivој industriјi, zаtim nа
primаrnој pоljоprivrеdnој prоizvоdnji i prеrаdi pоljоprivrеdnih prоizvоdа i sеktоru mаlih i
srеdnjih prеduzеćа.
Oĉuvanje sredine sa aspekta, kako izgraĊenih tako i nasljeĊenih vrijednosti.
2.2.7. Saobraćajna infrastruktura
Prilikom definisanja planskog rješenja postavljeni su opšti ciljevi u formiranju primarne putne mreţe,
koja je predmet ovog Prostornog plana, a to su:
Planiranje gradske obilaznice;
Izgradnja brzog puta;
Rekonstrukcija magistralnog puta DonjiVakuf-Jajce-Gornji Vakuf;
Poboljšanje i redovno odrţavanje lokalnih cesta;
Povezivanje sa lokalnim prevoznicima;
Izgradnja odgovarajućeg broja autobuskih terminala;
Organizovanje razliĉitih i alternativnih ruta za obilaske atraktivnih lokacija
2.2.8. Telekomunikacije
Osavremenjivanje telekomunikacionih sistema i infrastrukture elektronskih medija kroz
modernizaciju postojeće i izgradnju nove savremene infrastrukturne mreţe i objekata.
Digitalizacija telefonskih centrala.
UvoĊenje novih servisa i usluga (servisi koje nudi NGN – Next Generation Networks – mreţe
sledećih generacija).
Polagati PE cijevi u pristupne mreţe kako bi se kasnije omogućila jednostavnija i jeftinija
gradnja optiĉkih mreţa (uduvavanje optiĉkih kablova u cijev) kao i eksploatacija izgraĊenih
mreţa sa bakarnom paricom.
37
Postupanj prelazak sa bakarne na optiĉku kablovsku infrastrukturu i to u sledećim fazama:
optiĉko vlakno do servisnog podruĉja (FTTSA) za 500-2000 korisnika
optiĉko vlakno do kabineta (FTTCab) za 200-300 korisnika
optiĉko vlakno do ploĉnika (FTTC)
optiĉko vlakno do zgrade (FTTB)
optiĉko vlakno do kuće ili kancelarije (FTTH, FTTO)
Omogućenje korištenja širokopojasnih servisa i to u fazama:
hibridna rješenja optika-bakar za uvoĊenje širokopojasnosti
širokopojasne tehnologije na optiĉkom kablu u lokalnoj petlji
2.2.9. Energetika – elektroenergetika
Stvaranje uslova za prikljuĉenje planiranih hidroenergetskih objekata;
Postupanji prelazak na tronaponski distributivni sistem, sprovoĊenjem Odluke
Elektroprivrede BiH iz 1997. godine. Sve nove distributivne vodove potrebno je
projektovati za naponski nivo 20kV;
Izgradnja elektrodistributivne mreţe u „povratniĉkim― selima kao podrška povratku
izbjeglica i interno raseljenih lica;
Izgradnja novih transformatorskih stanica radi poboljšanja naponskih prilika i skraćenja
elektrodistributivnih vodova niskog napona;
Sanacija postojeće NN mreţe i zamjena postojećih AlFe vodova nadzemnim SKS
vodovima.
2.2.10. Vodosnabdijevanje i odvoĊenje otpadnih voda
Ekonomiĉno i sigurno korišćenje vodnih resursa traţi izgradnju objekata za saniranje negativnih
uticaja prirodnog reţima oticanja. Izgradnja akumulacija u slivu rijeke Vrbas bi stvorila uslove za
ujednaĉen reţim oticanja na vodotokovima, a samim tim i mogućnost raspolaganja sa konstantnim
koliĉinama vode.
Posebni ciljevi razvoja:
aktivnost na izuĉavanju vodoprivredne problematike sa aspekta vodosnabdijevanja,
iskorišćenja hidropotencijala, navodnjavanja poljoprivrednih površina i zaštite kvaliteta voda;
izgradnja projektovanog sistema za vodosnabdijevanje Donjeg Vakufa;
izgradnju lokalnih sistema vodosnabdijevanja svih naselja na razmatranom podruĉju;
izgradnja kolektora koji bi skupljao sve fekalne otpadne vode gornjeg toka rijeke Vrbas i
odvodio na centralni ureĊaja za preĉišćavanje nizvodno od Donjeg Vakufa;
razvoj sportskog ribolova, te izgradnja ribogojilišta za salmonidne vrste riba, sve u sklopu
rekreativnog parka „Semešnica―.
Kanalizacioni sistem:
Potrebno uvoĊenje stalnog monitoring,
Dosledno provoditi tehniĉke mjere zaštite ( prikupljanje otpadnih voda, njihov tretman do
nivoa neškodljivosti nizvodnim korisnicima, prije ispuštanja u recipijent),
Za udaljena naselja za koje nije racionalno graditi grupne kanalizacione sisteme treba dati
standardna i tehniĉki prihvatljiva rješenja sa septiĉkim jamama.
38
Pri rješavanju problema dispozicije otpadnih voda neophodno je problem sagledavati u okviru
Gornjeg toka rijeke Vrbas do Donjeg Vakufa. Osnovne smijernice su slijedeće:
problem rješavati sveobuhvatno, tj. formirati zajedniĉki kanalizacioni sistem za Donji Vakuf i
sva uzvodna naselja;
izgradnja zajedniĉkog ureĊaja za preĉišćavanje otpadnih voda, na lokaciji koja se nalazi na
najnizvodnijem profilu razmatranog sliva;
u zajedniĉki sistem dispoirati i industrijske otpadne vode pod uslovom da su prošle kroz
neophodni predtretman, tj. svesti opterećenost ovih voda na nivo opterećenja prihvatljiv za
tehnologiju preĉišćavanja u centralnom ureĊaju za preĉišćavanje.
Posebnu paţnju treba posvetiti problemu dispozicije otpadnih voda naselja koja se nalaze unutar
zaštićenih zona zahvata pitke vode, kao i objekata i naselja u slivu rijeke Semešnice. Neophodno je
štititi kvalitet vode ovog vodotoka na nivou I kategorije.
2.2.11. Termoenergetika
Postojeći i planirani objekti za gradnju, po svojoj namjeni, moraju zagrijavati prostorije zimi i
eventualno rashlaĊivati ljeti. Za zagrijavanje moguće je obezbijediti toplotnu energiju iz razliĉitih
energenata (drvo,bio masa,ugalj,teĉna goriva,prirodni i teĉni naftni gas, sunĉeva energija i sliĉno) i na
razliĉite naĉine (loţenje po prostorijama,kotlovnice za centralno i etaţno grijanje, sistem daljinskog
grijanja). Za sistem rashlaĊivanja uglavnom je potrebna elektriĉna energija za rad toplotnih pumpi.
2.2.12. Društvena infrastruktura
Općina Donji Vakuf u narednom planskom periodu mora teţiti stvaranju, izmeĊu ostalog i razvoju
društvene infrastrukture koja direktno utiĉe i na mogućnost daljeg prostornog ureĊenja.
Osnovni cilj je poboljšanje kvaliteta ţivota graĊana, što se postiţe unapreĊenjem kvaliteta usluga
javnih sluţbi i opremljenosti naselja ovim objektima prema potrebama lokalne zajednice.
2.2.12.1. Obrazovanje
Strateškim pravcima razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini, definišu se sljedeći pravci-ciljevi:
razvoj obrazovnog sektora-podizanje nivoa obrazovanosti stanovništva i komptentnosti radne
snage, poboljšanje efektivnosti sistema obrazovanja i obuke i proširivanje prilika za
obrazovanje i obuku odraslih;
modernizacija i razvoj pouĉavanja i uĉenja na svim nivoima obrazovnog sistema;
jednakost pristupa i praviĉnost u obrazovanju;
razvijanje veza izmeĊu obrazovanja i svijeta rada;
podsticanje trajnog profesionalnog razvoja nastavnika, direktora i drugih uposlenika u
odgojno-obrazovnim sistemima;
koordinacija javne uprave u sektoru obrazovanja;
osiguranje kvaliteta i podrška razvoju obrazovanja;
Predškolsko obrazovanje
rekostrukcija, dogradnja, osvremenjavanje objekta JU „Djeĉiji vrtić―
shvatanje predškolskog odgoja i obrazovanja kao integralnog dijela cjelokupnog sistema
odgoja i obrazovanja;
39
zadaća odgoja predškolske djece je vaspitanje i socijalizacija djece ali i stvaranje uslova za
rano uĉenje;
osigurati povezanost predškolske ustanove i osnovne škole;
Prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju2 Bosne i Hercegovine, u predškolskim
ustanovama realiziraju se programi odgojno-obrazovnog rada namijenjeni djeci od roĊenja do
polaska u školu, kao i programi namijenjeni drugim korisnicima koji su zainteresovani za razvoj, odgoj,
obrazovanje i opću dobrobit djece.
Osnovno obrazovanje
shvatanje osnovnog obrazovanja kao temelja cjelokupnog sistema obrazovanja;
razvojem devetogodišnjeg školovanja obezbjediti potpuni obuhvat djece odgovarajućeg
uzrasta za osnovno obrazovanje;
uskladiti izgradnju novih i adaptaciju postojećih devastiranih školskih objekata sa planiranim
potrebama općine;
usklaĊivanje sa normativima koji vaţe za oblast osnovnog obrazovanja,što znaĉi dogradnju-
izgradnju, sanaciju, adaptaciju objekata. Pedagoškim standardima i normativima za osnovni
odgoj i obrazovanje,izmeĊu ostalog, propisuju se sljedeći normativi:
- redovna osnovna škola ima minimalno 18, optimalno 25, a maksimalno 36 odjeljenja;
- u redovnom odjeljenju ima minimalno 16, optimalno 24, a maksimalno 30 uĉenika;
- osnovni standard školskog prostora po pravilu treba osigurati rad škole u jednoj smjeni;
- površina potrebnog zemljišta za izgradnju školske zgrade i školske dvorane, te formiranje
školskog dvorišta, školskih igrališta, prostora za rekreaciju, školskog vrta, zelenih površina i
drugog, po uĉeniku iznosi od 15m² do 20m², a izuzetno zbog guste izgraĊenosti naselja
površina potrebnog zemljišta moţe biti do 15m² po uĉeniku;
- površina uĉionice je 2,5m² po uĉeniku
obogaćivanje nastavnog i vannastavnog sadrţaja;
jaĉanje saradnje škole i lokalne zajednice;
Srednjoškolsko obrazovanje
prilagoditi obrazovanje uĉenika u srednjim školama potrebama zajednice;
ostvariti dobru povezanost škole, sluţbe za društvenu djelatnost i Biroa za zapošljavanja, sa
ciljem planiranja budućih kadrova;
usklaĊivanje sa normativima koji vaţe za oblast srednjoškolskog obrazovanja, što znaĉi
dogradnju-izgradnju, sanaciju, adaptaciju objekta.
Kvalitet treba da bude primarni razvojni cilj u okviru razvoja svakog nivoa obrazovanja (od
predškolskog do srednjeg obrazovanja) na teritoriji općine Donji Vakuf.
2.2.12.2. Zdravstvena, socijalna i djeĉija zaštita
Zdravstvena zaštita
Strateškim planom razvoja zdravstva u Federaciji BiH (2008.-2018.) definisani su sljedeći strateški i
specifiĉni ciljevi:
2 Okvirni Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini, godina XI, 2007. godina
40
poboljšati dostupnost, kvalitet i efikasnost zdravstvene zaštiite stanovništva voĊenog
povećanjem solidarnosti i smanjenjem nejednakosti;
jaĉanje mehanizama neophodnih za uspostavljanje efikasnog i savjesnog upravljanja u
zdravstvu;
usklaĊivanje zakonodavnog okvira sa reformskim ciljevima i propisima EU;
jaĉanje zaštite prava pacijenata i zdravstvenih profesionalaca;
unapreĊenje upravljanja zdravstvenim sistemom;
jaĉanje primarne zdravstvene zaštite orjentisane ka obitelji i zajednici baziranoj na promociji
zdravlja i prevenciji bolesti;
racionalizacija specijalistiĉko-konsultativne i bolniĉke zdravsvene zaštite;
jaĉanje uloge javnog zdravstva;
jaĉanje ljudskih resursa u sistemu zdravstvene zaštite;
unapreĊenje farmaceutskog sektora kako bi se osigurala optimalna dostupnost djelotvornim,
sigurnim, kvalitetnim i ekonomiĉnim lijekovima;
unapreĊenje upravljanja tehnologijama u zdravstvu;
unapreĊenje sistema ugovaranja i plaćanja zdravstvenih usluga;
udruţivanjem rizika, povećanjem solidarnosti-unaprijediti praviĉnost u finansiranju
zdravstvene zaštite;
povećanje obuhvata stanovništva zdravstvenim osiguranjem;
Jaĉanje kapaciteta Centra za socijalni rad
Pratiti Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, zaštiti prava invalida i zaštiti prvava djece.
unapreĊenje zdravstvene zaštite;
zaštita stanovništva starije ţivotne dobi;
diferencirana specifiĉna zdravstvena zaštita majke i djeteta;
zaštita stanovništva od zaraznih bolesti;
edukacija stanovništva o zdravim naĉinima ţivota;
obezbjeĊenje finansijskih sredstava za podizanje nivoa zdravstvene usluga;
poboljšanje uslova za pruţanje specijalistiĉko-konsultativne zdravstvene zaštite;
rekostrukcija, dogradnja, osvremenjavanje onih objekata ĉiji su uslovi za rad na
nezadovoljavajućem nivou;
Socijalna zaštita
smanjenje siromaštva i socijalno ukljuĉivanje;
razvoj socijalne zaštite na lokalnom nivou-definisanje modela integralne socijalne zaštite;
unaprijeĊenje zaštite graĊana kojima je potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite;
jaĉanje profesionalnih kapaciteta zaposlenih u socijalnoj zaštiti (kontinuirana edukacija);
obezbjeĊenje finansijskih sredstava za rad i razvoj ustanova socijalne zaštite;
u planskom periodu izgraditi novu zgradu centra;
formirati savjetovalište i prostorije za rad sa maloljetnicima, svjetovalište za brak i porodicu.
2.2.12.3. Kultura i sport
Kultura
Osnovni cilj u oblasti kulture je obnova i rekonstrukcija objekata, te obogaćivanje sadrţaja osnovne
kulture.
41
Posebni ciljevi su:
razvoj kulturnog i umjetniĉkog stvaralaštva;
ukljuĉivanje djece i mladih ali i starije populacije u kulturne aktivnosti;
jaĉanje kompatibilnih usluga (saobraćaja, lokalne putne mreţe i sliĉno) kao uslova za
povezivanje korisnika i intenzivnije korišćenje kulturnih sadrţaja;
razvoj i njegovanje multikulturalnosti, kulturnog identiteta i teritorijalne prepoznatljivosti.
stvaranje pretpostavki za veća ulaganja u kulturni razvoj općine;
decentralizacija radi stvaranja jednakih uslova u dostupnosti za sve graĊane;
Sport
Osnovni cilj u oblasti sporta je stvaranje sistema sporta u kome će svako imati pravo da se bavi
sportom, sa ciljem odrţavanja zdravlja, poboljšanja fiziĉkih sposobnosti, te unapreĊenja kvalieta
ţivota.
Posebni ciljevi su :
obezbjeĊenje uslova (rekonstrukcija, adaptacija izgradnja sportskih objekata/terena) kao
temelj za unapreĊenje sporta;
intenzivnije ukljuĉivanje populacije u aktivnosti fiziĉke kulture;
povećanje broja struĉno osposobljenog kadra za rad u sportu;
osiguranje finansijskih sredstava za sistem sporta;
2.2.12.4. Uprava i administracija
Osnovni cilj jeste pruţiti dobre usluge graĊanima, te efikasan i transparentan rad administracije.
Prema propisanim normativima za objekte uprave, a na osnovu analize postojećeg stanja dolazi se
do zakljuĉka da su normativi zadovoljeni.
2.2.13. Zaštita okoline (voda,vazduh,tlo,otpad)
Osnovni dugoroĉni opšti ciljevi zaštite ţivotne sredine na podruĉju Prostornog plana su:
oĉuvanje i unapreĊenje kvaliteta ţivotne sredine, usklaĊeno sa odrţivim razvojem podruĉja;
upravljanje kvalitetom ţivotne sredine, zasnovano na procjeni i monitoringu uticaja postojećih
i planiranih aktivnosti, te industrijskih i infrastrukturnih sistema i objekata na ţivotnu sredinu,
prirodne i kulturne vrijednosti i odrţivi razvoj lokalnih zajednica na Planskom podruĉju;
unapreĊenje ţivotne sredine preduzimanjem aktivnosti i mjera na sanaciji i spreĉavanju
zagaĊivanja vazduha, voda i zemljišta (iz industrije, energetike, domaćinstava i poljoprivrede),
uticaja buke, kao i aktivnosti na organizovanom prikupljanju i odlaganju ĉvrstog komunalnog i
industrijskog otpada i zaštiti od udesa opasnim materijama; i
popularizacija, jaĉanje ekološke svjesti i ukljuĉivanje javnog i privatnog sektora, kao i lokalnog
stanovništva u aktivnostima na zaštiti prirodne i ţivotne sredine.
2.2.13.1. Zaštite voda
Ciljevi zaštite voda na podruĉju općine su:
42
ObezbjeĊenje upravljanja vodnim resursima na principima odrţivog razvoja i jedinstva vodnog
reţima.
Oĉuvanje kvaliteta voda koje nisu zagaĊene, a naroĉito postojećih i potencijalnih izvorišta
vode za piće.
Trend pogoršanja površinskih voda zaustaviti putem: izgradnje kanalizacionih sistema za
prikupljanje i odvoĊenje komunalnih otpadnih voda, izgradnjom zajedniĉkih ureĊaja za
preĉišćavanje otpadnih voda, faznom izgradnjom ureĊaja za preĉišćavanje koji se baziraju na
naĉelu najboljih mogućih tehnologija, stvaranje uslova za skladan i odrţiv razvoj u kojem
treba izbjeći neracionalno korištenje resursa i pogoršanje kvaliteta voda.
Oĉuvanje kvaliteta površinskih voda u propisanim kategorijama putem zaštitnih mjera,
nadzorom nad radom izgraĊenih objekata i postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda.
Omogućavanje svim korisnicima voda da je koriste na odrţiv naĉin, a u skladu sa
raspoloţivim koliĉinama vode.
Uspostavljanje sistemskog praćenja kvaliteta površinskih voda na razmatranom podruĉju.
Za uspješnu realizaciju prethodno definiranih ciljeva potrebno je utvrditi i razliĉite mjere, kojima će se
postići zacrtani ciljevi. S obzirom na trenutno stanje kvaliteta i postavljene zahtjeve za kvalitetom
voda, prioritetno se mogu izdvojiti naredne mjere:
Dovršenje i usvajanje zakonske regulative, provedbenih propisa za standarde i normative
kvaliteta vode na nivou BiH / F BiH.
Donošenje provedbenih propisa vezanih za kategorizaciju i klasifikaciju voda u skladu sa EU
legislativom na nivou BiH / F BiH.
Donošenje planova i programa za izgradnju kanalizacionih sistema na podruĉjima gdje oni ne
postoje, kao i dogradnju postojećih uz definiranje rokova za realizaciju.
Donošenje planova za izgradnju ureĊaja za preĉišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih
voda, uz definiranje rokova za realizaciju.
Donošenje programa mjera za postupanjo uklanjanje starih izvora zagaĊenja vodnih resursa.
Uspostavljanje informacionog sistema o vodnim resursima i stvaranju preduslova za
informiranje javnosti.
Donošenje ekonomski poticajnih mjera za prioritetne investicije u industriji koje imaju za cilj
smanjenje nastanka otpadnih voda.
Dakle, potrebna je korjenita promjena u odnosu društva spram pitanja zaštite voda kao
neodvojivog dijela ţivotne sredine. Promjene se ne trebaju manifestovati samo kroz usvajanje
adekvatnih zakona, već i u obliku promjene odnosa pojedinac – ţivotna sredina, koji treba
rezultirati istinski odgovornijim ponašanjem pojedinca.
Za siguran uspjeh na zaštiti voda na podruĉju Općine potrebno je utvrditi i odgovarajuće instrumente
za ostvarivanje postavljenih ciljeva i mjera.
Sistemi odvoĊenja i preĉišćavanja otpadnih voda
U cilju poboljšanja i oĉuvanja kvaliteta voda površinskih vodotoka, u planskom periodu potrebno je
intenzivirati aktivnosti na pripremi potrebne dokumentacije za prihvat, odvoĊenje i preĉišćavanje
komunalnih otpadnih voda, kao i industrijskih otpadnih voda. Ukoliko to kvalitet industrijskih otpadnih
voda zahtjeva, potrebno je planirati i zajedniĉko preĉišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih
voda.
43
Obzirom da općina Donji Vakuf nema, u potpunosti, definiran koncept prihvaćanja, odvodnje i
preĉišćavanja komunalnih otpadnih voda i otpadnih voda krupnih industrijskih kapaciteta lociranih u
uţem i širem gradskom podruĉju, potrebno je hitno pristupiti pripremi odgovarajuće dokumentacije.
Istom je potrebno analizirati i odrediti se za optimalan broj postrojenja za preĉišćavanje komunalnih i
industrijskih otpadnih voda (zajedniĉka ili odvojena postrojenja). Nakon što se utvrde prioriteti,
pristupiti potrebnoj rekonstrukciji, dogradnji postojećih ili izgradnji novih kanalizacionih sistema u
gradu i drugim naseljima općine Donji Vakuf.
2.2.13.2. Zaštita vazduha (atmosfere)
Dugoroĉno gledano, općina Donji Vakuf ţeli smanjiti zagaĊenje zraka prouzrokovano emisijama iz
industrijskih procesa za 20 % i smanjeno zagaĊenje zraka sagorjevanjem fosilnih goriva u
stambenom, poslovnom i javnom sektoru za 20 %. Za ostvarenje ovog plana u narednom periodu
općina Donji Vakuf treba dostići sljedeće operativne ciljeve:
Općina Donji Vakuf ima razvijene organizaciono-ljudske kapacitete za aktivno i kontinuirano
ukljuĉenje i praćenje procesa dobijanja novih i monitoringa provoĊenja postojećih okolinskih
dozvola za industrijske pogone, radi osiguranja primjene najboljih raspoloţivih tehnologija.
Smanjena potrošnja energije od fosilnih goriva za 20 % u objektima pod ingerencijom općine
Donji Vakuf, primjenom principa energetske efikasnosti.
IzraĊen glavni projekat toplifikacije kompletnog urbanog podruĉja općine Donji Vakuf.
Gašenje individualnih loţišta (stambenih, poslovnih i javnih) i spajanje na daljinski sistem
grijanja.
GraĊani općine Donji Vakuf upoznati sa mogućnostima primjene osnovnih principa
energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.
Smanjena potrošnje elektriĉne energije u sistemu javne rasvjete Općine Donji Vakuf za 30 %.
Praćenje ispunjenja navedenih ciljeva će biti osigurano:
Praćenjem broja procesa u koje su ukljuĉeni općinski prdstavnici za dobijanje novih i
monitoring provoĊenja postojećih okolinskih dozvola;
Praćenjem troškova energije izdvojenih iz budţeta općine Donji Vakuf;
Praćenjem stupanja finalizacije glavnog projekta toplifikacije urbanog podruĉja općine Donji
Vakuf;
Praćenjem broja graĊana prisutnih na sastancima, konsultacijama i preznetacijama u vezi sa
energetskom efikasnošću i obnovljivim izvorima energije;
Praćenjem koliĉine potrošene elektriĉne energije u sistemu javne rasvjete.
2.2.13.3. Zaštita tla
Generalno posmatrano najveći zagaĊivaĉi tla su neadekvatno odloţeni otpad iz privrede i
domaćinstava, otpadne vode septiĉkih jama, preliva i direktnih izlijevanja u tlo, postojanje minskih
polja, neadekvatno i nekontrolisano korištenje hemijskih sredstava u poljoprivredi.
Jedan od izvora zagadjivanja zemljiste je poljoprivredna djelatnost. Zemljište se zagaĊuje direktim
unošenjem hemijskih sredstava. Hemijska sredstva odnosno sredstva za zaštitu biljaka se teško
rastvaraju u zemljištu i vodi, gdje dospijevaju putem zaprašivanja zemljišta. Kao takvi, gotovo u
44
neizmijenjenom obliku gomilaju se u biljkama, a preko njih u svim karikama lanca ishrane. Na
podruĉju općine Donji Vakuf poljoprivredna djelatnost u odreĊenim segmentima ima obiljeţja
intenzivne poljoprivredne proizvodnje.
U oblastima ratarstvo, vodarstvo i povrtarstvo obraĊuje se oko 7554 ha zemljišta. Prema normativima
primjene proizvoda za zaštitu biljaka (4,5 kg/ha-pesticidi, hebicidi i dr.) godišnje se iskoristi oko 34
tone u navedenim oblastima. Na istim površinama se upotrijebi oko 2644 tona razliĉitih prirodnih i/ili
vještaĉkih gnojiva (350 kg/ha) za poboljšanje kvaliteta i prinosa.
Dugoroĉno gledano, općina Donji Vakuf ţeli smanjiti zagaĊenje tla uspostavom ekonomski odrţivog
sistema upravljanja industrijskim i komunalnim otpadom za cjelokupno (100 %) podruĉje općine
Donji Vakuf, smanjenje površina zemljišta degradiranog djelovanjem industrije, energetike i rudarstva
te u potpunosti uklonjenim registrovanim minsko eksplozivnim sredstvima. Za ostvarenje ovog plana
u narednom periodu općina Donji Vakuf namjerava dostići slijedeće operativne ciljeve:
Usvajanje dugoroĉnog Plana upravljanja otpadom općine Donji Vakuf;
Usvojena strategija rekultivacije i stavljanja u funkciju odrţivog razvoja industrijskim
aktivnostima degradiranog zemljišta na podruĉju općine Donji Vakuf;
Povećan kapacitet u tehniĉko-organizacionom smislu subjekata zaduţenih za upravljanje
otpadom;
Smanjene površine pod registrovanim divljim deponijama za 100 % na podruĉju općine Donji
Vakuf;
Rekultivisano zemljište degradiranog djelovanjem industrije, energetike i rudarstva;
Deminirano zemljište zagaĊeno minsko eksplozivnim sredstvima;
Sanirana brojna klizišta na podruĉju općine Donji Vakuf;
Praćenje ispunjenja navedenih ciljeva će biti osigurano:
Praćenjem stupanja usvajanja Plana upravljanja otpadom;
Praćenjem stupanja finalizacije Strategije rekultivacije i stavljanja u funkciju odrţivog razvoja
industrijskim aktivnostima degradiranog zemljišta na podruĉju općine Donji Vakuf;
Praćenjem broja novosklopljenih ugovora o odvozu smeća;
Praćenjem smanjenja broja divljih deponija;
Praćenjem površina u m² rekultivisanog zemljišta;
Praćenjem smanjenja m²; zemljišta zagaĊenog minsko-eksplozivnim sredstvima;
Praćenjem površina u m² saniranih klizišta.
Posljedice neprimjerenog postupanja sa otpadom, koje su evidentne, nepovoljno utiĉu na stanje u
prostoru i kvalitet okolice, prije svega zbog ugroţavanja standarda ţivota graĊana i zdravlja ljudi.
Izgradnjom regionalne deponije za zbrinjavanje komunalnog otpada sa podruĉja Kantona i sanacijom
postojećih "divljih" ali i zvaniĉnih općinskih deponija smanjiti će se pritisak na kvalitet okolice a time i
opasnost po ţivot i zdravlje ljudi na podruĉju SB kantona.
U okviru Startegije upravljanja ĉvrstim otpadom za BiH, Stratetgije upravljanja ĉvrstim otpadom FBiH,
Federalnim planom upavljanja otpadom, kao i Prostornim planom FBiH za Srednjobosanski kanton
Deponija u općini Gornji Vakuf/Uskoplje, je planirana da bude sanitarna regionalna deponija ovog
kantona. Planirano je da se na ovu deponiju odlaţe otpad sa teritorije sledećih općina: Gornji
Vakuf/Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf i Jajce.
45
Sanitarna regionalan deponija za komunalni i ekvivalentni ĉvrsti otpad će se izgraditi tako da upravlja
integriranim postrojenjem za odlaganje otpada, i sastojat će se od slijedećih komponenti: Deponije za
komunalni i ekvivalentni ĉvrsti otpad sa neophodnim objektima za rad Centra za upravljanje
komunalnim otpadom za prihvat i privremeno skladištenje otpada predviĊenog za reciklaţu.
Sanitarna općinska deponija će se izgraditi tako da maksimalno ispunjava uslove zaštite okolice.
Izgradnjom podzemnih i površinskih sistema za zatvaranje deponije, kao i modernih sistema za
prikupljanje procijednih voda i plinova, bit će izbjegnuta eksfiltracija teĉnih i plinovitih zagaĊivaĉa.
Osim toga, bit će ostvareno i higijenski zadovoljavajuće odlaganje otpada.
Uz paralelan rad centra za komunalni otpad predviĊen za reciklaţu, ostvarivat će se ekološki povrat
vrijednog materijala u industriju, a istovremeno kapacitet deponije će se koristiti na optimalan naĉin.
Osim rada deponije, uspostavit će se i privremeno rješenje za prihvat i privremeno skladištenje
slijedećih otpadnih komponenti koje se neće odlagati na deponiji, već će se upućivati u druge objekte,
sa ili bez prethodnog tretmana:
Materijal za reciklaţu (papir, metali, plastika i staklo) će se skladištiti na isti naĉin, ali na
period od jedne godine, kako bi se omogućilo buduće recikliranje ovih otpadnih komponenti;
Komponente opasnog otpada razvrstanog tokom vizualne inspekcije, skladištit će se u
odvojenom privremenom skladištu za opasni otpad radi upućivanja na odgovarajući tretman.
2.2.14. Zaštita prirodno i kulturno historijskog naslijeĊa
Opšti ciljevi su: oĉuvanje integriteta kulturnog dobra, oĉuvanje ambijenta u kojem se kulturno
dobro nalazi i aktivno ukljuĉivanje kulturnog dobra i njegovog okruţenja u razvojne politike.
Operativni ciljevi zaštite, ureĊenja i korišćenja kulturnog i prirodnog nasljeĊa su:
ĉuvanje, revitalizacija ili rekonstrukcija najznaĉajnijih objekata kulturno – historijskog naslijeĊa
i njihovo privoĊenje pogodnim namjenama;
revitalizacijom, rekonstrukcijom i privoĊenjem nekoj namjeni, obogatiti i proširiti kulturnu
baštinu i turistiĉku ponudu općine;
oĉuvanje autentiĉnosti nepokretnog kulturnog dobra i njegovog okruţenja;
zaštićene objekte, pejzaţe i prostore prirodnih rijetkosti maksimalno ĉuvati i njegovati;
vaspitno-obrazovnim sistemom podizati nivo kulture ĉuvanja i zaštite kulturno – historijskih i
prirodnih vrijednosti i rijetkosti.
46
DRUGI DIO
47
I. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA
3. STANOVNIŠTVO
3.1. Brojĉani razvoj stanovništva
Projekcija broja stanovnika i domaćinstava odreĊene teritorije predstavlja veoma vaţan polazni
element u procesu prostornog planiranja. Prema broju stanovnika dimenzionišu se i ostale
komponente prostora kao što su stambeni fond, privredni kapaciteti, tehniĉka i društvena
infrastruktura itd.
U teoriji demografskog razvoja i strukturalnih promjena rasprostranjeno je gledište da se promjene
broja stanovnika i strukrurna obiljeţja planski prate. Te da se na osnovu tako formiranih aktuelnih
podataka kontinualno planiraju potrebe naselja i sadrţaji ĉiji su korisnici stanovnici konkretnog
podruĉja. Ovakav stav je vrlo racionalan i praktiĉan, obzirom da se prije svake razvojne odluke,
strateške ili operativne, mora raĉunati sa konzumom koji će koristiti konkretan predmet investiranja,
visinom ulaganja i oĉekivanim efektima tog ulaganja. Upravo ovo bi bio postupak za operativne
razvojne odluke u sredinama koje nemaju smiren demografski razvojni tok, već ih karakterišu pozitivni
i negativni demografski udari, kao što je sluĉaj općine Donji Vakuf. Utoliko je teţe formirati model
dugoroĉnih demografskih promjena koji će objektivno i pouzdano reprezentovati stanje tih tokova
krajem planskog horizonta.
Prilikom predviĊanja budućeg broja stanovnika neophodno je imati u vidu njihove dugoroĉne
tendencije u prošlosti i sve ĉinioce koji su uslovljavali promjene u stanovništvu. Neophodno je uzeti u
obzir i pretpostavke o budućem ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju od kojih će zavisiti
demografski razvoj u cjelini. Oba pristupa podrazumjevaju dobro poznavanje problema stanovništva u
oblasti privrednog kretanja, bioloških i društvenih struktura i asocijacija kao i promjena u društvu,
odnosno povezanosti demografskog i društvenog razvoja.
Nuţan korak ka poboljšanju demografske strukture, prije svega, predstavljaju podsticajne mjere za
raĊanje i ostanak stanovništva u mjestu stanovanja. Iz tako definisanog cilja demografskog razvoja
proistiĉu razliĉite socio-ekonomske mjere od kojih su najvaţnije finansijski podsticaji, poreske
olakšice, posebna socijalna i zdravstvena zaštita, zapošljavanje, organizacija radnog i slobodnog
vremena i dr..
U posredne mjere spadaju sva planska rješenja koja vode opštem poboljšanju uslova ţivota, bilo da
je rijeĉ o infrastrukturnom opremanju, unapreĊenju usluga u objektima javnih sluţbi, funkcionalnom
povezivanju naselja, razvoju perspektivnih privredno-radnih zona i djelatnosti u okviru njih, zaštiti i
valorizaciji prirodnog i kulturnog nasljeĊa.
Na osnovu toga, planske propozicije su definisane u pravcu:
unapreĊenja kvaliteta stanovanja, infrastrukture, javnih sluţbi i usluţnog sektora;
odreĊivanja neophodnih obrazovnih profila za lokalnu privredu i obrazovanja takvih kadrova;
angaţovanja neuposlene radne snage;
dodatne obuke stanovništva za rad u poljoprivredi, šumarstvu, turizmu i ugostiteljstvu, prema
utvrĊenim potencijalima;
48
unapreĊenja i modernizacije sekundarnog i tercijarnog sektora kroz, komunalno opremanje,
dokvalifikaciju postojećih i zapošljavanje novih kadrova;
podrške razvoju zanata;
socijalno-zdravstvene zaštite i pomoći starijim graĊanima i staraĉkim domaćinstvima.
Ukoliko navedena planske propozicije budu realizovane, imaće za rezultat povećanje nataliteta,
doseljavanje novog stanovništva, kao i smanjenje smrtnosti. U tom smislu, u narednoj tabeli je data
realno-optimistiĉka prognoza broja stanovnika za naredni period.
Tabela br. 1. Projekcije broja stanovnika
Red. broj Naselje 2013. 2024. 2034.
Općina 14739 15934 17366
Gradsko naselje 7139 7698 8405
Ostala naselja 7600 8236 8961
1. Babin Potok 105 111 121
2. Babino Selo 0 0 0
3. Barice 26 28 31
4. Blagaj 54 58 63
5. Brda ≤10 11 12
6. Brdo ≤10 11 12
7. Breziĉani 27 29 32
8. Ćehajići 321 347 378
9. Ćemalovići 32 35 38
10. Daljan 244 264 285
11. Dobro Brdo 14 15 16
12. Doganovci 203 219 239
13. Dolovi 0 0 0
14. Donji Rasavci 211 230 249
15. Donji Vakuf 7139 7698 8405
16. Đulovići 0 0 0
17. Fakići 18 19 21
18. Fonjge 0 0 0
19. Galešići 169 183 199
20. Grabantići 28 30 33
21. Gredina 0 0 0
22. Griĉ 25 27 29
23. Guvna 180 195 213
24. Hemići 137 148 161
25. Jablan 0 0 0
26. Jemanlići 220 238 259
27. Karići 47 51 55
28. Keţe 0 0 0
29. Komar 91 98 107
30. Korenići 0 0 0
31. Košćani 21 23 25
32. Kovaĉevići 0 0 0
33. Krivaĉe 86 93 101
34. Kutanja 316 342 372
35. Ljuša 0 0 0
36. Makitani 24 26 28
37. Novo Selo 18 19 21
38. Oborci 648 701 763
39. Orahovljani 17 18 20
40. Petkovići 0 0 0
41. Piljuţići 169 183 199
42. PobrĊani 0 0 0
49
43. Ponjavići 343 371 404
44. Potkraj 68 74 80
45. Pribraća 433 469 510
46. Prisika 0 0 0
47. Prusac 1353 1463 1594
48. Rasavci 0 0 0
49. Rastiĉevo 51 55 60
50. Rudina 64 69 75
51. Ruska Pilana ≤10 11 12
52. Sandţak 34 37 40
53. Semin 14 15 16
54. Silajdţevina ≤10 11 12
55. Slatina 0 0 0
56. Sokolina 139 150 163
57. Staro Selo 78 84 92
58. Suhodol 194 210 227
59. Sultanovići 72 78 85
60. Šahmani 0 0 0
61. Šatare 0 0 0
62. Šeherdţik 272 294 320
63. Šutkovići 0 0 0
64. Torlakovac 629 680 741
65. Urija 200 216 229
66. VlaĊevići 0 0 0
67. Vrbas 183 198 215
68. Vrljaj 0 0 0
Izvor: Nosilac izrade Plana
Na podruĉju Općine u 2034. godini planira se 17.366 stanovnika. Broj stanovnika će rasti prosjeĉno po stopi od 7,8 ‰, i povećaće se za oko 2.627 u odnosu na 2013. godinu.
3.2. Struktura stanovništva
Kao polazna osnova svakog prostornog plana, kako bi bio što realniji i imao primjenu, ĉine
promjene demografskih tokova i strukture, kao i projekcije tih tokova u planskom periodu. Za potrebe
potpunije analize i projekcije, neophodna je kvalitetna, aţurna i sistematizovana informaciona osnova,
koja reprezentuje pojave i procese koji su predmet posmatranja, a vezani su za odreĊenu, konkretnu,
tj. prostorno definisanu cjelinu.
U baznom stanju mogu se koristiti pouzdani, zvaniĉni statistiĉki podaci, dok se kretanja i tokovi do
planskog horizonta procjenjuju, taĉnije planiraju na osnovu statistiĉkih metoda.
Kada se ima u vidu svrha demografskih projekcija - ulazni podaci za planiranje prostornog plana
općine Donji Vakuf, uobiĉajeno je da se u planiranju potreba uzimaju maksimalne veliĉine. To je
opravdano polazište iz razloga što se formiraju trajna dobra visokih investicionih vrijednosti, ili da se
namjeni i saĉuva prostor za buduća pokoljenja.
50
Tabela br. 2. Starosna struktura stanovništva
Godina Starosne grupe Starosne grupe %
Ukupno 0 – 14 15 – 64 > 65 Ukupno 0 – 14 15 – 64 > 65
1991. 24.372 6.643 16.337 1.764 100 27,26 67,03 7,24
2001. 13.318 3.320 8.811 1.187 100 24,93 66,16 8,91
2011. 13.949 3.159 9.075 1.715 100 22,65 65,06 12,29
Izvor: Za 1991.godinu Federalni zavod za statistiku, Sarajevo;
3.3. Vitalne karakteristike
Brojĉani razvoj stanovništva rezultata je prirodnih karakteristika razvoja stanovništva, odnosno
kretanja nataliteta, mortaliteta i prirodnog priraštaja, sa jedne i migracionog kretanja stanovništva u
okvirima Općine i u uţem i širem okruţenju, sa druge strane.
Tabela br. 3.: Prirodno kretanje stanovništva općine Donji Vakuf u periodu 1996 – 2013. godine
Općina Godina ŢivoroĊeni Umrli Prirodni priraštaj
Donji Vakuf
1996 257 78 179
1997 322 100 222
1998 264 97 167
1999 230 87 143
2000 208 119 89
2001 183 98 85
2002 176 129 47
2003 159 130 29
2004 155 130 25
2005 171 134 37
2006 167 145 22
2007 173 137 36
2008 171 157 14
2009 144 144 0
2010 152 153 -1
2011 115 125 -10
2012 144 126 18
2013 121 137 -16
Izvor: Statistiĉki godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2006,2011,2014.godine.
Stopa nataliteta, iako u blagom padu, zadrţala se na relativno visokom nivou, uz pretpostavku da je
stopa mortaliteta već dostigla svoj maksimum i da će u narednom periodu imati tendenciju smanjenja,
moţe se planirati da će natalitet ostvariti blagi rast, a stope mortaliteta biti zaustavljene.
51
Na osnovu prednjih situacija i ocjena, projekcije kretanja vitalnih komponenata stanovništva u
planskom periodu se temelje na pretpostavkama:
da će stope nataliteta ostvariti blagi rast do 2034 godine,
da će stope mortaliteta blago opadati do 2034 godine.
3.4. Broj, veliĉina i karakteristike domaćinstava
Podlogu za planiranje i usmjeravanje niza aktivnosti u prostoru ĉini i procjena broja domaćinstava
na podruĉju općine.
Prema poslednjem nezvaniĉnom Popisu3 iz 2013. godine, broj domaćinstava na podruĉju općine
Dpnji Vakuf iznosi 4.221, od toga u općinskom centru egzistira 2.178 domaćinstava. Preliminarni
rezultati popisa podloţni su promjenama s obzirom da u narednom periodu slijedi obrada prikupljenih
podataka. Konaĉni rezultata Popisa će biti publikovani sukcesivno, nakon završetka obrade podataka
i to od 1.7.2014. do 1.7.2016. godine.
Na razvoj broja i veliĉine domaćinstva u narednom periodu uticaće sljedeće pretpostavke:
porast ukupnog broja stanovnika kao osnove za rast broja domaćinstava;
blagi porast stope nataliteta;
porast opšteobrazovnog i kulturnog nivoa, kao i ţivotnog standarda stanovništva, tj.
djelovanje faktora društveno-ekonomskog razvoja, doprinijeće daljem cijepanju tradicionalno
velikih porodica;
ravnomjernijim privrednim i društvenim razvojem cjelokupnog podruĉja Općine i broj
domaćinstava na gradskom i seoskom podruĉju će biti uravnoteţen.
Tabela br. 4. Projekcija broja domaćinstava do 2034.godine
Godina 2013. 2024. 2034.
Br.domaćinstava
4.221
4.686
5.108
Izvor: Nosilac izrade Plana
Polazeći od utvrĊenih kvantifikacija o brojĉanom razvoju i strukturama stanovništva, a uz uvaţavanje
ekonomskih i socijalnih aspekata, u planskom periodu, procjene ukazuju:
broj domaćinstava će porasti sa 4 221 u 2013. godini, na 5 108 u 2034. godini, ili za 887
novih domaćinstava;
da će do 2034 godine preovlaĊujuća struktura domaćinstva biti 3,4 ĉlana domaćinstva;
da će se u nekim naseljenim mjestima i dalje zadrţati patrijarhalni oblik domaćinstava, sa
više ĉlanova, ali da će taj broj biti minoran.
3.5. Migracije
Migraciona kretanja stanovništva, pored prirodnog kretanja, ĉine znaĉajan faktor u ukupnom
kretanju stanovništva i njegovom razmještaju u prostoru. Unutrašnje migracije stanovništva na teritoriji
Općine Donji Vakuf su prikazane na osnovu podatka o broju i strukturi osoba koje su mijenjale
prebivalište unutar granica Federacije Bosne i Hercegovine (meĊu-općinske), kao i kretanja izmeĊu
3 Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH 2013. godine, Prelininarni rezultati, Federalni zavod za
statistiku, Sarajevo 2013.
52
Republike Srpske i FBiH (meĊuentitetske), Federacije Bosne i Hercegovine i Brĉko Distrikta u
posmatranom periodu.
Tabela br.5. Unutrašnja migraciona kretanja za Općinu Donji Vakuf u periodu 2009 – 2013. godine
Op
ćin
a D
on
ji
Va
ku
f
Broj doseljenih u Općinu Donji Vakuf Broj odseljenih iz Općine Donji Vakuf
Mig
racio
ni
sa
ldo
Uk
up
no
Iz
Fe
de
rac
ije
BiH
Iz B
rĉk
o
Dis
trik
ta
Iz
Re
pu
bli
ke
Srp
sk
e
Ino
str
a
ns
tvo
Uk
up
no
U
Fe
de
rac
iju
BiH
U B
rĉk
o
Dis
trik
t
U
Re
pu
bli
ku
Srp
sk
u
Ino
str
a
ns
tvo
2009. 31 29 0 2 - 71 58 0 5 8 -40
2010. 107 101 0 6 - 164 147 1 15 1 -57
2011. 124 106 1 17 - 156 133 - 18 5 -32
2012. 112 99 1 12 - 163 150 1 12 - -51
2013. 97 86 0 11 - 143 127 1 11 4 -46
Izvor: Migracije stanovništva 2010., 2011, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo
Na osnovu prikazanih podataka moţe se zakljuĉiti da je broj odseljenih stanovnika znaĉajniji u
odnosu na broj doseljenih stanovnika u Općini Donji Vakuf, odnosno Općina ima negativan migracioni
saldo.U prikazanom periodu ukupan broj odseljenih je 697 ili prosjeĉno godišnje 174
stanovnika.Obzirom da se raspolaţe podacima o unutrašnjim migracijama, najveći broj odseljenog
stanovništva iz Općine Donji Vakuf je u ostale općine Federacije Bosne i Hercegovine, zatim u općine
Republike Srpske i najmanje se stanovništva odselilo u Distrikt Brĉko.
3.6. Gustina naseljenosti
Gustina naseljenosti je jedno od najznaĉajnijih obiljeţja u prostornom planiranju, jer spaja prostor
i stanovništvo, to jest prirodne i ljudske resurse.
Procjene su da će povećanje broja stanovnika na teritoriji Općine uticati na povećanje stupanja
gustine naseljenosti, pa se moţe oĉekivati da će se gustina naseljenosti na teritoriji Općine sa 43
stanovnika na 1 km2 prostora u 2011. godini povećati na 54,27 stanovnika na 1 km
2 površine u
2034.godini.
53
Slika broj 1. Gustina naseljenosti
U tabeli broj 5 je utvrĊena planirana gustina naseljenosti po naseljenim mjestima.
Tabela br. 6. Gustina naseljenosti
Red. broj Naselje 2013. 2024. 2034.
Općina 46,06 49,79 54,27 Gradsko naselje 1.144,07 1.283 1.349 Ostala naselja 23,75 25,74 28,00
1. Babin Potok 18,07 19,11 20,83
2. Babino Selo 0 0 0
3. Barice 4,98 5,37 5,94
4. Blagaj 6,87 7,38 8,01
5. Brda 1,03 1,13 1,23
6. Brdo 7,87 8,63 9,41
7 Breziĉani 10,63 11,43 12,61
8. Ćehajići 230,94 248,75 270,97
9. Ćemalovići 78,05 85,19 92,49
10. Daljan 305 328,11 354,21
11. Dobro Brdo 6,11 6,56 6,99
12. Doganovci 69,76 75,15 82,01
13. Dolovi 0 0 0
14. Donji Rasavci 150,71 164,43 178,01
15. Donji Vakuf 1144,07 1233,17 1348,0
16. Đulovići 0 0 0
17. Fakići 7,23 3,62 8,43
18. Fonjge 0 0 0
19. Galešići 80,86 87,46 95,10
20. Grabantići 24,14 25,76 28,33
21. Gredina 0 0 0
22. Griĉ 33,33 35,86 38,51
23. Guvna 67,92 73,63 80,43
24. Hemići 30,51 32,94 35,83
54
25. Jablan 0 0 0
26. Jemanlići 75,86 81,97 89,20
27. Karići 61,04 66,06 71,24
28 Keţe 0 0 0
29. Komar 20,13 21.68 23,66
30. Korenići 0 0 0
31. Košćani 1,32 1,45 1,57
32. Kovaĉevići 0 0 0
33. Krivaĉe 26,88 29,06 31,55
34. Kutanja 77,83 84,24 91,62
35. Ljuša 0 0 0
36. Makitani 17,78 19,32 20,80
37. Novo Selo 7,32 7,72 8,52
38. Oborci 129,6 140,34 152,74
39. Orahovljani 3,65 3,86 4,28
40. Petkovići 0 0 0
41. Piljuţići 142,02 153,19 166,58
42. PobrĊani 0 0 0
43. Ponjavići 190,56 206,13 224,46
44. Potkraj 68 73,77 79,75
45. Pribraća 118,63 128,51 139,73
46. Prisika 0 0 0
47. Prusac 29,93 32,37 35,26
48. Rasavci 0 0 0
49. Rastiĉevo 7,86 0,77 9,24
50. Rudina 14,75 15,9 17,28
51. Ruska Pilana 11,9 13,08 14,26
52. Sandţak 8,21 8,94 9,66
53. Semin 3,77 4,04 4,31
54. Silajdţevina 2,02 2,23 2,43
55. Slatina 0 0 0
56. Sokolina 16,83 18,17 19,73
57. Staro Selo 14,55 15,67 17,16
58. Suhodol 65,99 71,31 77,08
59. Sultanovići 29,15 31,52 34,35
60. Šahmani 0 0 0
61. Šatare 0 0 0
62. Šeherdţik 272 0 318,42
63. Šutkovići 0 292,56 0
64. Torlakovac 90,11 0 106,16
65. Urija 52,91 97,42 60,65
66. VlaĊevići 0 57,21 0
67. Vrbas 0 0 324,4
68. Vrljaj 101,67 298,75 324,4
Izvor: Nosilac izrade Plana
Promjene gustine naseljenosti su u direktnoj vezi sa kretanjem broja stanovnika po naseljima –
javljaju se prostori koncentracije stanovništva na jednoj strani, a na drugoj do smanjenja broja
stanovnika. MeĊutim, takvih izraţenih tendencija na teritoriji općine nema. Ukoliko uporedimo podatke
iz 2013. godine i 20354. godine, moţemo vidjeti da nema velikih odstupanja u ovim periodima.
55
4. SISTEM NASELJA PO ZNAĈAJU, KARAKTERU I DOMINANTNOJ PRIVREDNOJ DJELATNOSTI
4.1. Koncepcija razvoja sistema/mreţe naselja
Razvoj mreţe naselja predstavlja podršku razvoju svakog mjesta, naselja, lokacije, koje se
prepozna od strane bilo pojedinca, bilo drţave, kao nosioc pozitivnih promjena kroz kvalitetno i
opravdano valorizovane programe.
Polazeći od faktora koji utiĉu na urbanizaciju i razvoj mreţe naselja (demografski, ekonomski,
socijalni, tehniĉko-tehnološki i drugi), osnovno strateško opredeljenje je preporod mreţe naselja,
uspostavljanjem policentriĉnog modela mreţe naselja.
Ova strategija zasniva se na strateškim razvojnim opredjeljenjima pojedinaĉnih faktora i meĊusobnom
uticaju navedenih faktora na razvoj mreţe naselja u planskom periodu. Dosadašnja saznanja o
potencijalima i mogućnostima za razvoj pokazuju da Općina raspolaţe realnim uslovima da se neke,
blaţe, negativne tendencije demografskih, ekonomskih, socijalnih, tehniĉko-tehnoloških, saobraćajno-
komunikacionih i drugih faktora ne samo zaustave već krenu pozitivnim uzlaznim-ubrzanim
trendovima. Strategija preporoda mreţe naselja zasniva se na sledećim faktorima i njihovoj
meĊusobnoj povezanosti i uslovljenosti:
demografski – zaustavljanje emigracionih kretanja, povratak stanovništva, prije svega onog
djela koji ţivi i radi u drugim centrima zemlje i u inostranstvu, porast stope prirodnog priraštaja
do stope koja obezbjeĊuje normalnu reprodukciju stanovništva;
ekonomski – brţi privredni razvoj; revitalizacija primarnog i sekundarnog sektora, prije svega
poljoprivrede i industrije kroz veća ulaganja u restrukturiranje primarne proizvodnje,
proizvodnju «zdrave hrane» i bolje povezivanje sa preraĊivaĉkim kapacitetima (na lokalnom
nivou, ali i šire), kao i stimulisanje poljoprivrednih domaćinstava na ukrupnjavanje posjeda, pa
poslediĉno i do povećanja dohodovnosti i profitabilnosti poljoprivrede po aktivnom stanovniku
(koji obavlja zanimanje); intenzivan razvoj usluţnog-tercijalnog sektora iskorišćavanjem šansi
koje pruţa (posredno) planirana prirodna dobra i dr.;
socijalno - ekološki – kako kvalitet ţivota postaje sve znaĉajniji faktor lokacije stanovanja i
rada odreĊene komparativne prednosti podruĉja Općine (ekološke i dr.) mogu doći do punog
izraţaja uz blagovremeno preduzimanje akcija (markentiških, edukativnih, podsticajnih i
drugih) na stvaranju potrebnog ambijenta.
Koncept policentriĉnog modela, iz kojeg proizilazi i formiranje razliĉitih gravitacionih zona gradskog i
pojedinaĉnih seoskih centara, kao i intenzitet njihove meĊuzavisnosti, sagledan je kroz više razliĉitih
nivoa i prema više kriterijuma kao što su:
projektovani broj stanovnika u naselju i gravitacionom podruĉju,
gustina naseljenosti,
opremljenost - disperzija/koncentracija sadrţaja i aktivnosti (javne sluţbe sa objektima
društvenog standarda, privredne aktivnosti/djelatnosti, kapaciteti, usluţne i tercijarne
djelatnosti),
saobraćajna povezanost i intenzitet meĊusobne povezanosti,
56
stupanj urbanizovanosti,
centralitet i tipovi naselja,
infrastrukturna opremljenost,
prirodno - morfološke karakteristike naselja,
funkcionalna usmjerenost i specifiĉnost naselja,
smjernice i vizije razvoja lokalne samouprave.
Sagledavajući sve predhodne ĉinioce prirodnih i stvorenih dobara, njihove meĊusobne veze,
ograniĉenja i pogodnosti, a u cilju uspostavljanja i unapreĊivanja postojećeg racionalnog sistema
naselja, identifikovana je vertikalna/funkcionalna i horizontalna/prostorna hijerarhija u mreţi naselјa. U
tom smislu na prostoru Općine Donji Vakuf razlikujemo tri kategorije naselja i to:
Centar I kategorije (općinski centar) –Donji Vakuf,
Centri II kategorije (sekundarni centri) – Prusac, Torlakovac, Oborci - Šeherdţik
Primarna seoska naselja – preostala naselja.
Funkcionalne veze izmeĊu centara i izmeĊu centra i naselja koja ima gravitiraju su utvrĊena na dva
hijerarhijska nivoa, u skladu sa kategorijom i funkcijom centra. Tako, funkcionalne veze prvog reda
oznaĉavaju veze izmeĊu centara najviše kategorije, odnosno centri II kategorije direktno gravitiraju
općinskom centru, kao centru I kategorije, a funkcionalne veze drugog reda oznaĉavaju vezu izmeĊu
ostalih naselja, kao najniţe kategorije u hijerarhiji naselja i centra kome neposredno gravitiraju.
Funkcionalnim vezama je potrebno pobolјšati veze ostalih naselјa sa centrima I i II kategorije, što
podrazumjeva dalјe razvijanje odgovarajućih urbanih funkcija naselja sa većim centralitetom. Ovo se
prvenstveno odnosi na jaĉanje centara II kategorije i jaĉanje njihove uloge u prijenosu razvojnih
impulsa i razvoju šireg prostora općine.
Osnova budućeg razvoja mreţe naselјa jeste snaţniji socio-ekonomski razvoj populaciono većih
naselјa, odnosno dalјe jaĉanje i razvoj lokalnih centara koji će omogućiti ravnomjerniji razvoj svih
djelova općine. Iako je do sada koncentracija aktivnosti i njihov prostorni razmještaj stimulisao razvoj
općinskog centra znaĉajnije u odnosu na razvoj ostalih djelova općine, jaĉanje općinskog centra, kao
centra I kategorije, će se nastaviti u planskom periodu obzirom da općinski centar treba da ima najviši
nivo centraliteta. Urbana oprema treba da bude takva da zadovolji sve potrebe stanovništva općine, a
i šire. Paţnju treba posvetiti onim funkcijama koje su tipiĉne za općinski centar, a da se dislociraju
ostale funkcije niţih nivoa u centre II kategorije. Povoljan geosabraćajni poloţaj omogućava prenose
razvojnih impulsa duţ saobraćajnica na centre II kategorije i njihova gravitirajuća podruĉja, aktivirajući
razvoj cjelokupnog prostora Općine. Dobra saobraćajna povezanost ovih centara utiĉe na dobru
saradnju i dostupnost funkcija svim stanovnicima Općine.
Kljuĉnu ulogu u razvoju šireg prostora općine će imati centri II kategorije (Prusac, Torlakovac, Oborci -
Šeherdţik). Odnosno, da bi se u izvjesnoj mjeri uravnoteţio razvoj svih djelova općine, naglasak je
stavlјen na razvoj onih centralnih mjesta koja su sada demografski i funkcionalno jaĉa u odnosu na
ostala naselјena mjesta. Adekvatnom afirmacijom prirodnih, stvorenih i geosaobraćajnih potencijala
kroz razvoj specifiĉnih sadrţaja i aktivnosti od znaĉaja za širi prostor općine, mogli bi da obezbjede
integraciju naselјa u udalјenim djelovima i omoguće opstanak stanovništva u demografski ugroţenim
podruĉjima.
Plansko usmjeravanje organizacije mreţe naselјa, razvoja urbanih centara razliĉitog nivoa i razvoj
seoskih naselja, razmještaj proizvodnih i usluţnih aktivnosti u prostoru, jaĉanje veza izmeĊu urbanih i
57
ruralnih sredina bi omogućilo pobolјšanje kvaliteta ţivlјenja graĊana. To bi dalje doprinjelo stvaranju
ujednaĉenih uslova prostornog razvoja općine što bi imalo za cilj privlaĉenje investicija koje bi bi bile
usmjerene na ekonomski najznaĉajnije aktivnosti, razvoj poljoprivrede i industrije. Razvoj
poljoprivredne proizvodnje doveo bi do otvaranja malih proizvodnih pogona, u okviru seoskih
domaćinstava.
Na taj naĉin bi centri II kategorije s vremenom popravili urbana obiljeţja, gravitacioni uticaj bi rastao i
obezbjeĊivao da se savremene usluţne djelatnosti disperzno razvijaju u prostoru i tako postaju
dostupne cjelokupnoj populaciji općinskog podruĉja.
Da bi se ovo ostvarilo, paţnja se mora usmjeriti ka razvoju saobraćajne mreţe svih nivoa, a zatim
energetske i telekomunikacione mreţe, koje postaju primaran uslov za razvoj policentriĉnog sistema.
Postojeći magistralni i regionalni put imaju najvaţniju ulogu u povezivanju centra I kategorije (Donji
Vakuf) sa centrima II kategorije (Prusac, Torlakovac, Oborci-Šeherdţik). Dalјi razvoj mreţe općinskih
puteva, planiranjem brojnih lokalnih saobraćajnica će svim stanovnicima obezbjediti brz i kvalitetan
pristup funkcijama centara II kategorije. Osim toga, planirana brza cesta će uticati na dalјi razvoj i
jaĉanje saobraćajnih veza sa okruţenjem.
Komunalno opremanje centara II kategorije, razvoj usluţnih djelatnosti malih pogona, razvoj privatnog
poduzetništva uz aktivne mjere kreditne i zemljišne politike i korištenje lokalnih resursa, mogu da daju
dosta brze razvojne efekte.
4.2. Organizacija prostora, prostorne cjeline
Koncept mreţe i sistema naselja prati i odgovarajući koncept organizacije prostora i prostornih
cjelina (gravitacionih podruĉja) razliĉitog hijerarhijskog nivoa.
Demografsko – prostornom analizom utvrĊeni su prostorni meĊuodnosi centara u pojavnim oblicima
gravitacije, dominacije, kontinuiteta i diskontinuteta ili izrazite periferne odvojenosti. Krajnji rezultat
ove analize predstavljaju grupacije naseljenih mjesta, formiranje gravitacionih podruĉja, u ĉijim
centrima bi se planskim intervencijama u segmentu koncentracije privrednih subjekata, društvene i
tehniĉke infrastrukture, omogućio ravnomjeran razvoj svih dijelova Općine.
Svako naselјe sa višim centralitetom „pokriva― svojim funkcijama i uticajem dio prostora općine. Tako
npr. naselјe Donji Vakuf opsluţuje centralni dio općine, naselјe Prusac juţni dio općine, naselјe
Torlakovac sjeverni i sjeverozapadni dio općine, a naselјa Oborci – Šeherdţik sjeveroistoĉni dio
općine.
58
Tabela br. 7. Prostorne cjeline (gravitaciona podruĉja) na podruĉju Općine Donji Vakuf
POZICIJA U SISTEMU
PODRUĈJE NASELJA U SASTAVU POVRŠINA
(km2)
BROJ STANOVNIKA
2034. GODINE
GUSTINA NASELJENOSTI
2034. GODINE (st/km
2)
CENTAR I KATEGORIJE
(općinski centar)
Donji Vakuf
Donji Vakuf, Daljan, Jablan, Slatina,
Ponjavići, Šutkovići, Jemanlići, Ćehajići, Ćemalovići, Karići,
Breziĉani, Brdo, Šahmani, Korenići,
Sultanovići, VlaĊevići, Đulovići, Dolovi, Fonjge,
PobrĊani, Petkovići, Keţe, Ruska Pilana, Blagaj, Rastiĉevo,
Rudina, Rasavci, Donji Rasavci, Semin, Vrbas,
Novo Selo,Kutanja, Urija, Orahovljani
130,45 11.288 86,53
CENTRI II KATEGORIJE (sekundarni
centar)
Prusac Prusac, Potkraj, Guvna,
Fakići, Košćani, Pribraća,
70,86 2.472 34,88
Torlakovac
Torlakovac, Doganovići, Staro Selo, Dobro Brdo, Sokolina, Brda, Babino
Selo, Ljuša, Babin Potok, Sandţak,
Krivaĉe
64,69 1.525 23,57
Oborci-Šeherdţik
Oborci, Šeherdţik, Prisika, Suhodol,
Hemići, Silajdţevina, Makitani, Barice, Griĉ, Kovaĉevići, Gredina, Komar, Vrljaj, Šatare, Grabantići, Piljuţići,
Galešići,
54,70 2.109 38,55
U planskom periodu lokalna zajednica treba populacijski i funkcionalno jaĉati sadašnje i buduće
centre gravitacijskih podruĉja. U ovim centrima treba razvijati funkcije na bazi prirodnih i stvorenih
uslova. Da bi prostorno-vremenski pribliţili sadrţaje društvene infrastrukture stanovništvu unutar
gravitacijskog podruĉja sa centrima II kategorije, u istim je potrebno planirati apoteku, društveni dom
sa univerzalnom salom za kulturne aktivnosti, ispostavu banke, otvorenih i zatvorenih sportskih
objekata, uslove za pruţanje zanatskih usluga, trgovine za svakodnevne i povremene potrebe i
sadrţaje razliĉitih ugostiteljskih objekata.
Izgradnjom navedenih centralnih sadrţaja i društvene infrastrukture smanjila bi se razlika u ţivotnom
standardu stanovnika ruralnih i naselja gradskog karaktera.
59
4.3. Sadrţaj i funkcije centara
Planirana mreţa naselja se bazira na organizovanju mreţe centara. Njihov funkcionalni sadrţaj
treba da direktno utiĉe na poboljšanje ţivotnih i radnih uslova stanovništva u tim naseljima, a
indirektno kroz funkcionalni uticaj na smanjivanje odliva stanovništva. Gravitacioni uticaj
funkcionalnog sadrţaja tih centara treba da utiĉe na okolna naselja u smislu njihovog vezivanja za
centralno naselje. Krajnje povoljni rezultat bi predstavljalo formiranje relativno samostalnih jedinica u
zajednici meĊusobno gravitirajućih naselja.
1.Centar I kategorije (Donji Vakuf)
U općinskom centru Donji Vakuf su skoncentrisane najvaţnije administrativne i upravne funkcije,
objekti društvenog standarda, većina privrednih delatnosti, najveća koncentracija trgovine i usluga,
itd.
Sve funkcije centralnog naselja, Donjeg Vakufa treba razvijati i dimenzionirati u skladu sa razvojem
Općine i njenog okruţenja, povezano sa njegovim brojem stanovnika i onom stanovništvu koje
gravitira i posjećuje centar Općine i koristi njegove usluge ukljuĉujući tu i putnike i turiste. Planirani
intenzivni razvoj privrede je bitan ĉinitelj dimenzioniranja usluga centralnog naselja Općine. Da bi se
omogućilo dalje jaĉanje općinskog centra, neophodno je najprije unapreĊenje postojeće
infrastrukture, a potom i dalji razvoj planirane društvene, privredne, saobraćajne i komunalne
infrastrukture na principima odrţivog razvoja. Povećanje stupanja centraliteta općinskog centra odvija
se kroz razvoj industrije i rudarstva, centralnih i sportsko-rekreativnih funkcija.
2.Centri II kategorije (Prusac, Torlakovac, Oborci-Šeherdţik)
Posebnu ulogu u procesu ravnomernijeg prostornog razvoja Općine imaće sekundarni centri.
Sekundarni centri ostvaruju širi funkcionalni i razvojni uticaj na podruĉju koje im gravitira i ukupnom
podruĉju teritorije. Ova naselja postaju središta urbanizacije na teritoriji općine. ObezbjeĊuju
neposredniju vezu graĊana sa lokalnom upravom, sistemom organizacije poljoprivredne proizvodnje i
poslovanja, usluga, javnih funkcija, postajući tako kvalitetna ispostava upravnih, privrednih, usluţnih i
društvenih funkcija općine na svom podruĉju, i uz podršku ostalih naselja glavni prostorni i
funkcionalni oslonac podizanja opšteg kvaliteta i razvojnog kapaciteta zajednice naselja.
Naseljeno mjesto Prusac - ima najviši stupanj opremlјenosti poslije općinskog centra kome gravitiraju
naselja Potkraj, Guvna, Fakići, Košćani, Pribraća. Pored dobre saobraćajne povezanost i postojanje
izvjesne koncentracije društvenih servisa, Prusac se odlikuje i znaĉajnim turistiĉkim potencijalima
(Nacionalni spomenik - Graditeljska cjelina – Handanija dţamija (Handan – begova, Hajdar Ćehajina
ili Ĉaršijska dţamija; Povijesno podruĉje – Stari grad Prusac; Vjersko, kulturno, sportska i turistiĉka
manifestacija „Dani Ajvatovice― koja se odrţava na podruĉju Prusca i Ajvatovice) daje mu mogućnost,
da u planskom periodu preraste, u znaĉajan turistiĉki centar.
Naseljena mjesta Torlakovac i Oborci-Šeherdţik – stvaraju uslove da u planskom period prerastu u
centre vise kategorije (sekundarne centre) u naseljskoj hijerarhiji, zahvaljujući postojanju društevneog
servisa, veće koncentracije trgovine i usluga, manjih proizvodnih kapaciteta i turistiĉkog potencjala.
60
Karakteriše ih centralno grupisanje pojedinih funkcija, ĉime se mogu zadovoljiti osnovne potrebe
naselja koja im gravitiraju, kao i naselja u okruţenju. Dobro su saobraćajno povezana sa općinskim
centrom, obzirom da su formirana uz magistralnu cestu.
3.Ostala naselja
Primarna seoska naselja – podrazumjeva sva ostala naselja u Općini. . Sve funkcije višeg stupanja
ostvarivaće se u centrima zona. Ova naselja moraju biti opremljena sadrţajima koji zadovoljavaju
dnevne potrebe.
Za njih je karakteristiĉno da, u zavisnosti od poloţaja u okviru općine i prirodnih uslova, imaju razliĉit
stupanj razvijenosti i potencijale za budući razvoj. Naselja, bolje saobraćajno povezana i bliţa
općinskom centru, realno, imaju bolje uslove za razvoj i znaĉajniji demografski potencijal. Osnovni
problemi primarnih seoskih naselja su: slaba infrastrukturna opremljenost, loša putna mreţa koja ih
povezuje sa ostalim delovima općine, nedovoljno razvijena ili potpuno nerazvijena mreţa naseljskih
sadrţaja, slaba naseljenost prostora (naroĉito u brdskim i planinskim delovima), itd.
Centri II kategorije su komplementarni u smislu razvoja funkcija prema uspostavljenim nivoima i
komparativnim prednostima. Izgradnja novih putnih pravaca i rekonstrukcija postojećih puteva treba
da integrišu sve nivoe naseljskih centara u općini u jedinstven policentriĉni sistem, kako bi pojedine
razvojne funkcije bile dostupne svim stanovnicima gravitirajućih podruĉja.
Planirani naseljski centri u okviru mreţe naselja Općine imaju za cilj da razrješe postojeće probleme u
mreţi naselja planskim akcijama na naĉin da se:
potpunijim i kompleksnijim korišćenjem raspoloţivih prostornih potencijala podstiĉe dalji
razvoj postojećih centara;
stimuliše dalji razvoj općinskog centra, a samim tim da se dobije na većoj ulozi nosioca
razvoja u mreţi naselja;
omogući pribliţavanje centara usluga njihovim korisnicima na osnovu standarda o korišćenju
tih usluga;
ubrza stvaranje zajednica naselja i njihov razvoj;
centar zone usmerava i razvija, tako da bude nosioc povezivanja u mreţi centara i naselja i
da omogući pruţanje usluga koje će zadovoljiti raznovrsne potrebe stanovništva. Ovaj centar
istovremeno treba da predstavlja glavni pokretaĉe razvoja i transformacije postojećih naselja
koja mu gravitiraju. Aglomeracione procese ubrzati preko stvaranja nukleusa aktivnosti
stanovništva i objekata, da bi se racionalnije koristio prostor i uticalo na izmjenu mreţe
seoskih naselja;
u manjim naseljima razvijati nukleuse centralnih djelatnosti da bi se smanjila uloga primarnog
sektora i zaustavio proces iseljavanja.
Za budući razvoj Općine treba koristiti lokacione potencijale svih centara i to tako što bi se izvršilo
odgovarajuće diferenciranje po njihovim specijalnostima. U tom sistemu, Donji Vakuf, kao centar I
kategorije i dalje treba da bude administrativni, kulturni, prosvetni, privredni i zdravstveni centar.
Centri II kategorije (Prusac, Torlakovac, Oborci-Šeherdţik), pored dobre infrastrukturne povezanosti,
imaju definisane potencijale (inicijatore) razvoja (razliĉite vrste turizma, prostor za sport i rekreaciju,
privredne poduzetnike i sl.). Plansko opredjeljenje za povećanje centraliteta ovih naselja zasniva se
61
prevashodno na postojećim javnim sadrţajima, ali i na specifiĉnom poloţaju naselja na magistralnom
putu M 106 i M 109. Najveći potencijali ovih naselja su poljoprivredni, šumski i turistiĉki, pa su
optimalne djelatnosti ovih krajeva voćarstvo, ratarstvo, stoĉarstvo, šumarstvo i turizam. U gradskom
naselju Donji vakuf, postoji poslovna zona, površine 384.500m2 sa zadovoljavajućom infrastrukturnom
opremljenošću, koja će se u planskom periodu modernizovati u skladu sa izgradnjom novih objekata
unutar iste.
Sa stanovišta interesa preduzeća koja traţe lokaciju, ekonomski je najpovoljniji prostor u granicama
urbanog podruĉja (manji ukupni troškovi ureĊenja zemljišta, postojanje infrastrukture, blizina
stambenih objekata, kvalitetna radna snaga, povoljan saobraćajno-geografski poloţaj i sl.).Osim
urbanih podruĉja odreĊenu povoljnost pruţaju ostala naselja kada su u pitanju manji proizvodni
pogoni, koji se mogu prilagoditi skromnijim lokacionim uslovima ruralnog podruĉja.
5. URBANA I RURALNA PODRUĈJA
5.1. Urbana podruĉja
Urbana podruĉja predstavljaju prostorno funkcionalnu cjelinu ili više meĊusobno povezanih
cjelina, koje na osnovu planskih pretpostavki imaju uslove za dalji razvoj. Urbano podruĉje obuhvata
izgraĊene i neizgraĊene površine namijenjene za stanovanje, rad i odmor, objekte urbane opreme,
infrastrukture i posebne namjene, zelene površine, kao i površine rezervisane za budući razvoj, a
pored graĊevinskog mogu obuhvatati i druga zemljišta.
Urbana podruĉja planirana su na površinama predviĊenim za izgradnju sa funkcijom stanovanja,
rada, rekreacije i komunalne infrastrukture, a u cilju racionalnijeg organizovanja urbanih struktura,
ekonomiĉnijeg opremanja naselja sadrţajima komunalne i društvene infrastrukture.
Urbano podruĉje na prostoru općine Donji Vakuf definisano je unutar gradskog podruĉja Donji Vakuf,
površine 502,61 ha. Taĉna namjena površina, unutar uunutar ovog podruĉja biće definisana
Urbanistiĉkim planom.
Daljim planiranjem kroz niţe planske dokumente treba teţiti takvim rješenjima kojima će se zadrţati
vrijedno poljoprivredno i šumsko zemljište i maksimalno štititi kao vrijedan i neobnovljiv resurs.
Urbano podruĉje će se ureĊivati na osnovu pravila graĊenja definisanih urbanistiĉkim planom.
Prema projekcijama brojĉanog razvoja stanovništva, do kraja planskog perioda doći će do povećanja
broja stanovnika u naseljima Prusac, Torlakovac i Oborci- Šeherdţik, a samim tim i do povećanja
udjela radno sposobnog kontigenta stanovništva, što dalje implicira povećanje investicija. Iz
navedenih razloga javlja se potreba da se formiraju nova urbana podruĉja u pomenutim naseljima.
Definisana urbana podruĉja ĉine cca 2,25% ukupne površine općine Donji Vakuf. Uĉešće urbanih
podruĉja je dato u sljedećoj tabeli:
62
Tabela br. 8. Urbana podruĉja
Urbano podruĉje Dijelovi naselja Površina (ha) Struktura % Površina Općine
Donji Vakuf Donji Vakuf, Rastiĉevo, Ponjavići,
Jemanlići, Daljan, Kutanja 502,61 1,56
32.070,33
Prusac Prusac,Urija 97,80 0,30
Torlakovac Torlakovac 48,64 0,15
Oborci-Šeherdţik Oborci, Suhodol, Šeherdţik 73,73 0,22 UKUPNO 722,78 2,23
Izvor: Nosioc izrade Plana
Površine urbanih podruĉja su razliĉite, jer su definisane na osnovu postojećeg stanja, prirodnih
karakteristika podruĉja, kao i planiranog broja stanovnika i pretpostavki budućeg razvoja, koji će
zahtijevati i promjenu površine. Generalno se moţe konstatovati da se urbana podruĉja mogu
povećavati, smanjivati ili zadrţati svoj obim, a mogu i izgubiti karakter urbanog podruĉja.
5.2. Namjene površina urbanih podruĉja
Namjena površina planiranih urbanih podruĉja, biće definisana izradom Urbanistiĉkog Plana (za
urbano gradsko podruĉje Donji Vakuf) i Regulacionog plana (za ostala urbana podruĉja: Prusac,
Torlakovac, Šeherdţik-Oborci). U sklopu urbanih podruĉja, postojeće površine su razliĉite namjene.
U strukturi postojećih površina najviše je zastupljeno graĊevinsko zemljište sa 1,31 % zatim
poljoprivredno sa 0,87 % i šumsko zemljište sa 0,06 %.
5.3. GraĊevinsko zemljište unutar urbanih podruĉja
Ukupna površina graĊevinskog zemljišta unutar urbanih podruĉja iznosi 278, 79 ha, odnosno 18,52%
od ukupne površine graĊevinskog zemljišta na podruĉju općine.
Tabela br. 9. Postojeće graĊevinsko zemljište unutar urbanih podruĉja
Urbano podruĉje
Površina postojećeg
graĊevinskog zemljišta unutar
urbanog podruĉja (ha)
Naseljeno mjesto unutar urbanog podruĉja
Procentualno uĉešće u odnosu na površinu
pod postojećim graĊevinskim zemljištem (%)
Donji Vakuf 192,33
Donji Vakuf,
12,84
Rastiĉevo,
Ponjavići – dio
Jemanlići,
Daljan- dio
Kutanja
Prusac 35,54
Prusac 2,34
Urija
Torlakovac 16,11 Torlakovac 1,07
Oborci-Šeherdţik
34,81 Oborci
Šeherdţik-dio Suhodol-dio
2,27
UKUPNO 278,79 18,52
63
Gradsko graĊevinsko zemljište i zone gradskog graĊevinsko zemjišta, biće definisane u skladu sa
Urbanistiĉkim planom, (za gradsko urbano podruĉje Donji Vakuf).
5.4. GraĊevinsko zemljište izvan urbanih podruĉja
Analiza postojećeg stanja ukazala je na postojanje velikog broja manjih površina sa izgraĊenim
objektima na cijelom podruĉju općine, koja se planskim odrednicama zadraţavaju u postojećim
površinama, kao postojeća izgraĊena zemljišta (311,63 ha).
Pored postojećih izgraĊenih površina, na teritoriji općine, Prostornim planom su definisana i ostala
graĊevinska zemljišta, a u skladu sa Odlukom o odreĊivanju gradskog i ostalog graĊevinskog
zemljišta (Sluţbeni glasnik općine Donji Vakuf, br. 5/04).
Tabela br.10 Naseljena mjesta i površine ostalog graĊevinsko zemljište
Redni broj Naseljeno
mjesto
Površina graĊevinskog zemljišta (ha)
Procentualno uĉešće u odnosu na površinu pod postojećim
graĊevinskim zemljištem (%)
1. Torlakovac 38.39 3.30
2. Donji
Blagaj 31.18 2.70
3. Doganovci-
Polje 2.42 0.18
4. Njeţići 23.38 1.99
5. Staro Selo 34.27 2.97
6. Gaj 22.91 1.99
7. Dobro Brdo 26.14 2.27
8. Breziĉani 24.22 2.09
9. Ćehaići 19.39 1.65
10. Sultanovići 20.66 1.74
11. Karići 7.40 0.62
12. Jemanlići 20.19 1.74
13. Oborci 91.79 7.90
14. ŠeherĊţik 18.41 1.57
15. Bašići-
Salakovići 3.98 0.35
16. Urija 3.22 0.27
17. Boroje Donje 11.95 1.05
18. Ĉehaićki Mlin 18.82 1.57
19. Kamenjaĉa 23.37 1.99
20. Suljići 3.31 0.26
21. Hemići 7.03 0.60
22. Piljuţići 4.96 0.43
23. Šutkovići 8.93 0.78
24. Šahmani 10.25 0.88
25. Skakavci 6.37 0.53
26. Guvna 17.97 1.47
27. Prusac 68.14 5.90
28. Prusac II-
Pribraĉa 62.94 5.46
64
29. Pribraĉa II 7.31 0.61
30. Pribraĉa III 4.66 0.35
31. Pribraĉa IV 4.67 0.35
32. Ruska Pilana 6.78 0.52
33. Fakići 9.63 0.78
34. Ponjevići 20.58 1.74
35. Kisini 12.87 1.04
36. Rudina 5.59 0.43
37. Maĉić 10.39 0.86
38. Babin Potok 34.58 2.95
39. Krivaĉe 15.86 1.38
40. Sokolina 12.85 1.04
41. Sandţak 23.78 2.08
42. Gornja
Kutanja 31.56 2.69
43. Ćemalovići 14.57 1.21
44. Šešumi 123.39 10.67
45. Donje
Barice 62.59 5.38
46. Novo Selo 11,43 0.98
47. Sukare 6.05 0.62
48. Milići 4.86 0.34
49. Makitani 3.72 0.40
50. Griĉ 3.74 0.26
51. Dureci 2.76 0.20
52. Vujići 2.37 0.16
53. Grabantići 10.13 0.86
54. Đulovići 2.85 0.26
55. Potkraj 2.18 0.19
56. Rosulje 4.67 0.34
57. Biljezi 8.66 0.69
58. Antonići 5.24 0.43
59. Neţići i
Komarski 5.64 0.44
60.
61. Trebanovac 6.01 0.52
62. Ornice 8.39 0.71
63. Briţine 4.87 0.34
64. Vikend naselje
Komar 6.40 0.52
65. Doganovci 6.89 0.53
66. Jevadţike 4.39 0.34
67. Blagaj III 3.78 0.27
UKUPNO
1.184.72
100
GraĊevinsko zemljište i zone graĊevinskog zemljišta ostalih naselja, zadrţavaju se kao takve u skladu
sa Odlukom o odreĊivanju gradskog i ostalog graĊevinskog zemljišta (Sluţbeni glasnik općine Donji
Vakuf, br. 5/04) i Zakona o graĊenju.
65
5.5. Reţimi graĊenja
U cilju racionalne organizacije prostora, njegovog pravilnog korištenja i definiranja namjena, za
pojedina podruĉja utvrĊuje se obaveza donošenja odreĊenih dokumenata prostornog ureĊenja.
Naime, da bi se obezbijedilo provoĊenje Prostornog plana, neophodno je donošenje niza planova i
akata, koji će ga uĉiniti ţivom i aktivnom podlogom za razvoj Općine, što je i njegov osnovni zadatak.
Kroz Odluku o provoĊenju plana utvrĊuju se uslovi korištenja i zaštite prostora, te će se na taj naĉin
obezbijediti realizacija plana. Implementacija plana u znatnoj mjeri zavisi od izrade detaljnijih
dokumenata prostornog ureĊenja.
Prostornim planom utvrĊuje se obaveza izrade razvojnih i provedbenih planskih dokumenata za
općinu Donji Vakuf:
Razvojni planski dokumenti:
Prostorni plan podruĉja sa posebnim obiljeţjima: Podruĉje izuzetnih prirodnih vrijednosti
Plivsko jezero sa kanjonom rijeke Vrbas, te trasom brze ceste Jajce-Donji Vakuf
Prostorni plan podruĉja sa posebnim obiljeţjima, zaštićeni krajolik „Semešnica – Plazenica―
Urbanistiĉki plan za urbano podruĉje Donji Vakuf
Detaljni planovi prostornog ureĊenja:
Regulacijski plan za središte urbanog podruĉja Donji Vakuf
Regulacijski plan za urbano podruĉja sekundarnih centara (Prusac, Torlakovac, ŠeherĊţik –
Oborci),
Regulacijski plan Poslovno (preduzetniĉka) zona,
Regulacijski plan za Turistiĉko naselje/vikend naselje
Regulacijski plan za Sportsko-rekreativni kompleks Jarĉišće, Prusac i Semešnica.
Intenzitet i karakter gradnje na pojedinim podruĉjima odreĊuje se prema utvrĊenom javnom interesu,
potrebama i mogućnostima korisnika i drugih lokalnih ograniĉenja, kroz izradu planskih dokumenata
kojim se odreĊuju sljedeći reţimi gradnje:
Naglašava se obaveza izrade regulacionog Plana (reţim graĊenja I stupanja):
- za središte urbanog podruĉja Donji Vakuf,
- za poslovno (preduzetniĉku) zonu.
Moguća je izrada Regulacionog plana za središte urbanih podruĉja sekundarnih centara, za Turistiĉko
naselje/vikend naselje, za Sportsko – rekreativni kompleks Jarĉišće, Prusac i Semešnica, ukoliko se
pojavi potreba za izradom detaljnih planskih dokumenata.
Naglašava se obaveza izrade urbanistiĉkog Plana (reţim graĊenja II stupanja) na urbanom podruĉju
grada Donji Vakuf.
Za graĊevinsko zemljište unutar urbanih podruĉja i za sva ostala graĊevinska zemljišta, koja se
nalaze van urbanih podruĉja utvrĊuje se reţim graĊenja trećeg stupanja, odnosno uvjeti za
odobravanje gradnje donose se na temelju prostornoga plana i odluke o provedbi plana i plana
66
parcelacije.Izuzetak ĉine urbana podruĉja, odnosno graĊevinska zemljišta za koja je predviĊena
izrada regulacionog plana.
Reţimi graĊenja prikazani su na grafiĉkom prilogu broj IV: Urbana podruĉja i graĊevinska zemljišta
van urbanih podruĉja sa reţimima graĊenja, tako da su definirani sljedeći reţimi graĊenja:
Reţim graĊenja prvog stupanja - za sva podruĉja gdje se predviĊa izrada detaljnih
dokumenata prostornog ureĊenja – regulacionog plana, urbanistiĉkog projekta,
Reţim graĊenja drugog stupanja – za podruĉje gdje se predviĊa izrada razvojnog planskog
dokumenta – urbanistiĉkog plana sjedišta Općine,
Reţim graĊenja trećeg stupanja – za sve prostorne cjeline, podruĉja koje se nalaze u okviru
urbanih podruĉja (graĊevinska zemljišta unutar urbanih podruĉja i izvan urbanih podruĉja).
5.6. Urbano – ruralni odnos
Koliko god je vaţno stimulirati razvoj centara u okviru urbanog podruĉja, toliko je vaţno to isto
ĉiniti na ruralnim podruĉjima. Vrijednosti urbanih i ruralnih podruĉja su komplementarne, a njihovo
povezivanje je neophodno. Stoga uslovi ţivota u ruralnim podruĉjima treba da se izjednaĉe sa
uslovima ţivota u urbanom podruĉju, kroz izgradnju infra i suprastrukture, industrijskih pogona, razvoj
turizma i drugih djelatnosti.
Ruralni koncept moţe postati jedan od bitnih elemenata sveukupnog razvitka Općine. Neke ruralne
karakteristike Općine mogu biti temelj tog koncepta. To su prije svega oĉuvan okoliš i ogromni
potencijali za formiranje sportsko rekreacijskih prostora unutar turistiĉkih zona koje mogu biti temelj
razvoja ruralnog turizma. Uz već reĉeno bogatstvo istorijskih spomenika i tradicionalnog oblika
ţivljenja snaţan potsticaj ovoj djelatnosti mogu dati kvalitetni kapaciteti stambenih objekata u
ruralnom prostoru ĉiji viškovi kapaciteta mogu biti poĉetni potsticaj.
U koncept ruralnog razvitka prostora moţe se uklopiti puno stvari, kao što su oĉuvanje tradiconalno
formiranih zemljišnih parcela, u kombinaciji sa poljoprivrednim aktivnostima koje nisu invazivne prema
prirodnoj flori i fauni kraja, kao što je pĉelarstvo, povećanje broja vrsta biljaka koje se uzgajaju na
nekoj površini, uz minimalno korištenje hemikalija, uvoĊenje nekih davno zaboravljenih kultura,
njihova obrada, proizvodnju gotovih proizvoda, sve ovo u kombinaciji sa sajmovima gdje bi ljudi
prodavali rukotvorine, usluge itd.
Bilo bi zanimljivo, zajedno sa vjerskim zajednicama, obnoviti neke davno zaboravljene vještine ili
dizajn svakodnevnih predmeta, te ovo iskombinovati sa turistiĉkim programima. Mogućnosti su
neograniĉene, samo treba imati vizije i znati kako ih pretvoriti u konkretne projekte. Naravno, da bi
sve to imalo smisla i potrebnu ozbiljnost, vrlo je vaţno temeljno i studiozno prouĉiti sve prirodne i
istorijske prednosti i slabe strane kraja, te se na osnovu toga koncentrisati na grupu programa koji bi
ljudima mogli donijeti najviše koristi. Isto tako u Federaciji postoji potpora za ruralni razvoj, a stvari
koje su definitivno najzanimljivije u EU su oĉuvanje biodiverziteta, forsiranje poljoprivrednih i
šumarskih praksi koje ne oštećuju tlo i vodu, tradicionalni zanati itd.
Mogućnosti ruralnog razvitka na prostoru Općine Donji Vakuf potrebno je uskladiti s politikom EU
ulaganja novca iz razvojnih fondova u programe ruralnog razvoja koji su namijenjeni stvaranju izvora
prihoda za ljude u krajevima koji su prirodno u nepovoljnijoj poziciji za intenzivniju poljoprivredu ili neki
drugi oblik proizvodnje.
67
6. POLJOPRIVREDNA ZEMLJIŠTA
6.1. Kategorizacija poljoprivrednog zemljišta 4
Na podruĉju ove općine zastupljeno je sedam kategorija poljoprivrednog zemljišta. Zemljišta prikladna
za kultiviranje.
II kategorija poljoprivrednih površina
Ova kategorija zemljišta zahvata površinu od svega 32,33 ha ili 0,1 % koja nije obuhvaćena
izgradnjom. Ona zahvata istoĉni dio Općine oko naselja Ĉehajići i Ĉehajićke rijeke. To su zemljišta
dobrih fiziĉkih i hemijskih osobina. Imaju mala ograniĉenja u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji
kao što je npr. mogućnost rijetkih poplava, slabija perkolacija površinskih voda kroz profil tla, i dr.
Dubina podzemne vode je ispod 1 metra.
Na ovoj kategoriji su zastupljena Aluvijalna bezkarbonatna ilovasto-pjeskovita tla, Eutriĉna smeĊa tla
na aluvijalnom nanosu.
Ova kategorija uglavnom graniĉi sa III kategorijom i uglavnom je napadnuta urbanizacijom, mada bi je
trebalo zaštititi od promjene namjene korištenja.
III kategorija poljoprivrednih površina
Ova kategorija zahvata površinu od 236,53 ha ili 0,8 % koja nije obuhvaćena izgradnjom. Zauzima
centralni dio Općine oko Donjeg Vakufa (Skopljanska kotlina, Oboraĉka rijeka). U ovu kategoriju
spadaju zemljišta duboka i srednje duboka sa nešto lošijim fiziĉkim svojstvima nego druga kategorija.
Nivo podzemne vode se nerijetko diţe i iznad 1 metra. Uglavnom je ova kategorija nastala na ravnijim
ali moţe biti zastupljena i na blago valovitim terenima. Pošto se prostiru uz neregulisane rijeĉne
tokove zemljišta ove kategorije povremeno su plavljena. I pored manjih nedostataka na ovim
zemljištima, uz izvršene hidro i agromelioracione mjere, se mogu postići jako dobri prinosi, pa prema
tome bila bi velika šteta da se ova kategorija stihijski urbanizira kao što je do sada bio sluĉaj.
Na podruĉju ove kategorije uglavnom je zastupljeno Aluvijalno bezkarbonatno pjeskovito-ilovasto tlo.
IV kategorija poljoprivrednih zemljišta
Ova kategorija zahvata 2.059,10 ha ili 6,5 % urbanizacijom nenapadnute površine, od ĉega 442,91 ha
pripada IVa, a 1.616,19 ha zahvata IVb podkategorija.
IVa podkategorija poljoprivrednog zemljišta
Ova podkategorija je zastupljena na najniţim lokalitetima priobalnog podruĉja neregulisanih rijeĉnih
vodotoka. To su mikro i mezo depresije ugroţene gornjom (poplavnom) ili visokom donjom vodom. Na
podruĉju ove podkategorije zastupljena su hidromorfna zemljišta tipa Aluvijalno bezkarbonatno
oglejno ili glejno tlo na šrkiljcima i pijescima. Za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju potrebno je na
ovim tlima izvršiti hidromelioracione zahvate ĉime bi se ova zemljišta prevela u bolju (II ili III)
kategoriju.
Ova podkategorija zauzima centralni dio Općine uz rijeku Vrbas kod naselja Orahovljani, izmeĊu
naselja Oborci i Šeherdţik oko Komarske i Oboraĉke rijeke, te na istoĉnom dijelu Općine uz
Ĉehajićku rijeku kod naselja Sultanovići.
4 Izvor: Sluţbeni Glasnik općine Donji Vakuf, br. 9/14
68
IVb podkategorija poljoprivrednog zemljišta
Ova podkategorija zastupljena je na blago valovitom terenu gdje je fiziološki aktivni sloj zemljišta
plitak ili srednje dubok. To su Aluvijalna tla na šljunku u ravnici i bregoviti tereni sa inklinacijom do 12°
na kojima su zastupljena smeĊa tla na pješĉarima i smeĊa tla na škriljcima, alevrolitima i pješĉarima.
Da bi se ova podkategorija mogla koristiti za intenzivni uzgoj poljoprivrednih kultura potrebno je izvršiti
hidro (navodnjavanje) i agromelioracije (humizacija, kalizacija, kalcifikacija, fosfatizacija).
Ova podkategorija zahvata jugoistoĉni dio Općine oko mjesta Prusac i Guvna; sjeverni dio Općine
oko Babinog sela, te Ĉehajići i dio oko Donjeg Vakufa. I ova podkategorija je napadnuta
urbanizacijom mada se Zakonom štiti od promjene namjene korištenja. Zemljišta ograniĉena u
upotrebi - uglavnom neprikladna za kultiviranje.
V kategorija poljoprivrednog zemljišta
Ova kategorija zahvata površinu od 4.514,86 ha ili 14,3 % površine. Zastupljena je na brdovitom
terenu gdje je inklinacija veća od 12° a manja od 20°. Uglavnom su to plića zemljišta mjestimiĉno
stjenovita i potencijalno erodibilna. Manje se obraĊuju (uglavnom okućnice) i najĉešće se koriste kao
prirodne livade i pašnjaci. Na podruĉju ove kategorije zastupljena su smeĊa tla na pješĉarima i
konglomeratima, smeĊa tla na škriljcima, alevrolitima i pješĉarima i rankeri na škriljcima, alevrolitima i
pješĉarima. Najviše je zastupljena u centralnom dijelu Općine oko Novog sela, Rastiĉeva, Gavranice,
zatim u sjeveroistoĉnom dijelu oko G. Vrljaja, Grabantica, te oko mjesta Oborci i u istoĉnom dijelu
Opine oko Sanmana, PobrĊana, Dolova i Dulovića.
VI kategorija poljoprivrednog zemljišta
Zahvata površinu od 2.863,00 ha ili 9,1 % površine i moţe se konstatovati da nije uopće obuhvaćena
urbanizacijom (mada bi se po Zakonu mogla dozvoliti promjena namjene zemljišta ove kategorije).
Ova kategorija najviše je zastupljena u sjevernom dijelu Općine oko naselja Dobro brdo, Staro Selo i
Sokolina. Istoĉni dio oko Plandišta, Vuĉica i Dulovica, Korenići, Vladevii, Tanasii i Bašići prema
centralnom dijelu Općine. Površine ove kategorije uglavnom se koriste kao prirodne livade i pašnjaci,
a pedosistematski zastupljeni su rankeri i smeĊa plitka tla na škriljcima, alevrolitima, pješĉarima i
filitima.
VII kategorija poljoprivrednog zemljišta
Ova kategorija zahvata površinu od 524,78 ha ili 1,7 % planinskog podruĉja Općine. Nije zahvaćena
bilo kakvom promjenom namjene (izgradnjom i dr.). Zastupljena je na plitkim zemljištima tipa rankera i
plitkih i vrlo plitkih smeĊih tala na škriljcima, alevrolitima i pješĉarima kao i kalkomelanosolima i
kalkokambisolima sa izraţenom stjenovitošću. Nalazi se na sjevernom i sjeverozapadnom dijelu
Općine oko mjesta Sokolina, Torlakovac, Doganovci i Gornje Staro Selo. Koriste se iskljuĉivo kao
pašnjaĉki tereni.
Prva, druga i treća kategorija kao zastupnici kvalitetnih zenljišta i zemljišnih površina prostorno su
jako ograniĉeni. Ĉetvrta kategorija koja po mogućnosti iskorišćavanja poljo-privrednih površina ĉini
prelaz od oraniĉnog ka livadskom naĉinu gospodarenja i kao kategorija kod koje je, radi inklinacije
(12° pada) primjena krupnije mehanizacije, pa u vezi s tim i jaĉe in-tenziviranje proizvodnje znatno
oteţano, ĉini glavni fond poljoprivrednog zemljišta općine (pašnjaci i livade u veliĉini od 4.961 ha).
S obzirom na to da racionalno unapreĊenje poljoprivredne proizvodnje, treba da se usmjerava u
pravcu najsvrsishodnijeg korišćnja poljoprivrednog zemljišta, osnovna orijentacija treba da bude
usmjerena na proizvodnju stoĉne hrane i eventualno industrijskog bilja. U tom smislu intenziviranje
69
poljoprivredne proizvodnje treba da obuhvati i one kategorije poljoprivrednog zemljišta koje se mogu
koristiti i za intenzivan razvoj ratarstva (neka ţita, povrće, cvijeće). To su poljoprivredne površine V a
dijelom i VI kategorije na kojima treba, kako smo već istakli, oplemenjivati postojeća prirodna
prostranstva livada i pašnjaka.
6.2. Obradiva i neobradiva zemljišta po namjeni
Poljoprivredno zemljište predstavlja jednu od najvaţnijih kategorija i ĉini osnovu za intenzivnu
poljoprivrednu proizvodnju. Osnovne namjene poljoprivrednog zemljišta su ratarstvo, voćarstvo i
stoĉarstvo. PredviĊa se više naĉina korištenja poljoprivrednog zemljišta, zavisno od dispozcije u
prostoru, kategorizacije, upotrebne vrijednosti, veliĉine i povezanosti kompleksa, kao i veliĉine
posjeda.
Pored toga, za razvoj poljoprivredne proizvodnje zanaĉajna su tri lokaciona uslova poljoprivrednog
zemljišta:
u urbanim podruĉjima;
izvan urbanih podruĉja kao prostorno povezani kompleksi za specijalizovanu i intenzivnu
proizvodnju;
izvan urbanih podruĉja, kao mreţa rascjepkanih poljoprivrednih posjeda.
Pošto je proizvodnja hrane jedan od prioritetnih zadataka, a imajući u vidu odredbe Zakona o zaštiti i
korištenju poljoprivrednog zemljišta, neophodno je da se obezbijedi stroga kontrola daljeg korištenja
poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe. Povećanje produktivnosti na postojećim
površinama je obavezan zadatak ukoliko se ţeli obezbijediti veći dohodak u poljoprivrednoj
proizvodnji.
Zemljišni resursi podruĉja općine Donji Vakuf su po kvalitetu veoma heterogeni ali u cjelini
predstavljaju znaĉajan proizvodni faktor.
Prema podacima katastra poljoprivredno zemljište obuhvata površinu od 9.321,74 ili 29,06% ukupne
površine Općine.
Таbеlа br.11. Strukturа ukupnе zеmlјišnе pоvršinе
Оpštinа Donji
Vakuf (ha)
Pоlјоprivrеdnо zеmlјištе (ha)
Šumskо zеmlјištе
(ha) Оstаlо(ha)
ukupnо оrаnicа vоćnjаci livаdе pаšnjаci ribnjаk
32.070 9.321,74 4.634,1 591,34 2.475,83 1.618,25 - 20.507 2.241,26
100% 29,06 % 14,45 % 1,84 % 7,72% 5,04% - 63,94 % 6,99%
Izvor: Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove
Pod obradivim poljoprivrednim zemljištem podrazumijevaju se površine pogodne za intenzivnu, tj.
oraniĉnu proizvodnju do oko 20% nagiba terena.
Pod neobradivim poljoprivrednim zemljištem podrazumijevaju se površine koje nisu pogodne za
intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju nego su pogodne za pašnjake, to su površine iznad 20% nagiba
terena.
U strukturi poljoprivrednog zemljišta obradiva poljoprivredna površina (oranice, voćnjaci, livade)
zauzima površinu oko 7.703,49 ha.
70
Pašnjaci u opštini zauzimaju 1.618,25 ha i predstavljaju resurs na kom bi se moglo znaĉajnije razviti
stoĉarstvo.
Iz tabelarnog prikaza vidljivo je da na teritoriji općine najviše ima oranica, a najmanje voćnjaka.
Tabela br.12. Zemljišne površine prema vlasništvu u kategorijama korištenja (1998) u ha
Općina Sektor
Poljoprivredne površine (ha)
Šume Ostalo Svega Oranice Voćnjaci
Livade i pašnjaci
Donji Vakuf
Privatni sektor
9.977 5.135 378 4.464 19.161 898
Drţavni sektor
1.109 571 42 496 3.385 225
Ukupno: 34.755 ha 11.086 5.706 420 4.960 22.546 1.123
Izvor: Prostorni plan Srednjebosanskog kantona, Ţupanije Središnja Bosna 2001-2020
Prema podaci o vlasništvu, iz predhodne tabele se vidi da je u privatnom vlasništvu više od 85%
poljoprivrednog zemljišta.
Dominiranje pojedinih kategorija poljoprivrednog zemljišta ujedno je i pokazatelj razvijenosti pojedinih
podruĉja odnosno u kojim podruĉjima se treba intenzivirati i unaprijediti proizvodnja hrane.
Danas se u svijetu uzimaju kao graniĉne vrijednosti za poljoprivredne površine 0,44 ha/stanovniku, a
za obradive 0,17 ha/stanovniku. U odnosu na graniĉne vrijednosti, poljoprivredne površine na
podruĉju općine su iznad navedenog limita i iznose 0,63ha/ stanovnika.
Strateška orijentacija za razvoj poljoprivrede
Strategija razvoja poljoprivrede je strukturirana tako da obuhvata ciljeve po kljuĉnim vrstama primarne
poljoprivrede proizvodnje te prehrambene industrije za koju je direktno vezana. Poljoprivreda je i dalje
osnovna djelatnost kojom se bavi stanovništvo u seoskim podruĉjima u cilju kreiranja
samozapošljavanja i prihoda. U skladu sa usvojenom praksom mnogih evropskih zemalja, u okviru
strategije je posvećena posebna paţnja i definiranju ciljeva ruralnog razvoja.
Pregled strateških ciljeva po vrstama poljoprivredne proizvodnje:
1.Intenziviranje ratarske proizvodnje prema zahtjevima tržišta
2.Intenziviranje povrtlarske proizvodnje prema zahtjevima trţišta i mogućnostima prerade
3.Intenziviranje voćarske proizvodnje prema zahtjevima trţišta i mogućnostima prerade
Povećanje obima proizvodnje voća uz uvoĊenje novih sorti (jagodiĉasto voće)
Razvoj kvantitativnih i kvalitativnih kapaciteta rasadniĉke proizvodnje uz certifikaciju i
standardizaciju i podršku izgradnji hladnjaĉa za voće
4.Unaprijediti stoĉarsku proizvodnju prema trendovima trţišta posebno govedarstvo,
ovĉarstvo, peradarstvo, pĉelarstvo
71
Podruĉje je pogodno i za uzgoj svih vrsta jagodiĉastog voća koje predstavlja veliki potencijal za razvoj
poljoprivrede što je posebno razraĊeno u Programu razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona.
Prema raspoloţivim prirodnim potencijalima, kao i tradiciom i iskustvom poljoprivrednih proizvoĊaĉa,
općina D. Vakuf raspolaţe sa odliĉnim preduslovima za intenzivnijim razvojem poljoprivredne
proizvodnje i njenim integralnim uvezivanjem sa ostalim komplementarnim djelatnostima.
Preduzimanjem niza konkretnih koraka dovešće do razvoja konkurentne poljoprivredne proizvodnje,
kao što su: jaĉanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvoĊaĉa daljim uvezivanjem putem
kooperantske proizvodnje, posticanjem intenzivne proizvodnje sa većim stupanjom finalizacije i
uvoĊenja moderne tehnologije, uvezivanja sa preraĊivaĉkom industrijom te formiranjem skladišnih
prostora i hladnjaĉe, itd.5
U cilju boljeg korištenja poljoprivrednog zemljišta trebalo bi:
potsticati trţište zemljištem ukidanjem poreza na promet zemljišta
potsticati programe komasacije zemljišta,
drţavno poljoprivredno zemljište dodjeljivati zapaţenim poljoprivrednim proizvoĊaĉima kako
bi uvećali svoj posjed i dr.
Podršku organizacijama poljoprivrednih proizvoĊaĉa,
Uspostavljanje i unapreĊenje saradnje u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda,
Podršku za uvoĊenje sistema kontrole i kvaliteta,
Neobradiva zemljišta su nastala raznim uzrocima oštećenja zemljišta a to su:
oštećenje uzrokovano površinskim kopovima;
oštećenja uzrokovana odlaganjem krovinskog materijala;
deponije komunalnog i industrijskog otpada;
izgradnja naselja i industrijskih objekata;
izraţena vodna erozija i klizišta.
Uvaţavajući kvalitet poljoprivrednog zemljišta, zastupljenost pojedinih kategorija poljoprivrednog
zemljišta, specifiĉnosti i potrebe Općine, moguće su sljedeće strateške orijentacije u poljoprivredi:
intenzivna ratarska i povrtlarska proizvodnja (plasteniĉka proizvodnja i proizvodnja na
otvorenom);
voćarstvo;
stoĉarstvo.
Da bi u općini, koja ima potencijal za voćarstvo, mogli još više zainteresovati stanovništvo za gajenje
voća, neophodno je preduzeti neke organizacione mjere i raditi na osposobljavanju kadrova za ovu
poljoprivrednu djelatnost. Voćarska proizvodnja je toliko napredovala, da od ljudi koji ţele da se bave
ovom granom traţi veliko znanje. Savremeni intenzivni zasadi zahtjevaju ne samo velika investiciona
ulaganja, već i poznavanje cjelokupnog tehnološkog procesa proizvodnje. U proizvodnju se uvode
visokokvalitetne i produktivne sorte koje zahtjevaju odgovarajuću zaštitu i primjenu agrotehniĉkih i
5 Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu drţave na podruĉju Općine Donji Vakuf, Sluţbeni glasnik
općine Donji Vakuf, broj 9/14, 2014. godine
72
pomotehniĉkih mjera. TakoĊe, rezultati koji se ostvaruju u gajenju malina su oĉit primjer da je
voćarstvo perspektivna grana i da je ubuduće treba razvijati. Potrebno je proširiti proizvodnju
jagodiĉastog voća na istoĉni dio općine.
Pri realizovanju programa proizvodnje jagode, maline, kupine i borovnice od jagodastih vrsta, ali i
šljive, trešnje, višnje, kajsije, jabuke i kruške od drvenastih voćnih kultura potrebno je obratiti paţnju
na: aktiviranje obradivog zemljišta koje se sada nedovoljno i neadekvatno koristi, uz primjenu
intenzivne proizvodnje drvenastih i jagodastih voćnih vrsta; zapošljavanje poljoprivrednih proizvoĊaĉa
na vlastitom imanju, uz angaţovanje cijele porodice; povećanje materijalne osnove nosilaca
proizvodnje i zadruga kao organizatora proizvodnje; Razvijanje kooperantskih odnosa na prostoru
dijelovanja odreĊene zadruge (dobar primjer Zemljoradniĉka zadruga "AT") ili drugog subjekta koji se
bavi razvojem voćarske proizvodnje u primarnom kompleksu ili preradi.
Uz sve navedeno, da bi se došlo do privrednog razvoja na ovom podruĉju, potrebno je uvezati
proizvodnju sa preradom proizvoda, jedna od mogućnosti je i formiranje otkupno-preraĊivaĉkih i
skladišnih prostora kroz jaĉanje javnog-privatnog partnerstva.
Kada je u pitanju razvoj stoĉarstvo poseban osvrt se daje na intenzivniji razvoj ovĉarstva i
peradarstva, te unapreĊenje proizvodnje stoĉne hrane. Osim toga, pruţaju se mogućnosti i za razvoj
govedarstva, kozarstva, pĉelarstva i ribogojstva.
Problem sa kojima se susreće ruralno podruĉje Općine je ĉinjenica da su mnoga naselja ugašena ili
su ostala bez većeg dijela stanovništva, koji se preselio u općinski centar ili van granica Općine.
Ratarska proizvodnja je u funkciji stoĉarske proizvodnje i njihov razvoj je meĊusobno povezan i
uslovljen, iz tog razloga potrebno je planski uskladiti potrebe ove dvije poljoprivredne grane. U
strukturi sjetvenih površina najviše su zastupljeni pšenica i kukuruz sa manjim uĉešćem krmnih
kultura.
PoreĊenjem stanja stoke i peradi općine Donji Vakuf sa općinama u SBK u 2013., moţe se zakljuĉiti
da Donji Vakuf uĉestvuje u ukupnom broju stoke kantona sa sljedećim procentima:
goveda 4,87%
ovce 4,06 %
proizvodnja svinja nije zastupljen na podruĉju Općine, ali jeste na podruĉju SBK (u 2013. bilo
je 16.315 svinja)
perad 6,38 %.
Prema navedenim pokazateljima stoĉarstvo na podruĉju općine nalazi se znaĉajno ispod mogućnosti.
Ukupan stoĉni fond je zbog nepostojanja društvenog sektora najvećim dijelom u vlasništvu
individualnih poljoprivrednih proizvoĊaĉa. Osnovne karakteristike stoĉarstva su nepovoljan rasni
sastav stoke, neodgovarajući smještajni uslovi u pogledu higijensko-tehniĉkih normi, loša krmna baza
postojećih livada i pašnjaka.
Unutar zemljišnog resursa poljoprivredno zemljište predstavlja najveću vrijednost pa otuda i briga da
se ono u najvećoj mjeri saĉuva od upotrebe u druge svrhe i pogotovo od trajnih gubitaka.
6.3. Bilansi poljoprivrednog zemljišta
Zemljište je resurs i osnovni uslov poljoprivredne proizvodnje. Zemljište je prostorni resurs od kojeg
zavisi postojanje i sudbina ĉovjeĉanstva, pa se njegova upotreba u svijetu reguliše i podreĊuje
zajedniĉkim interesima društva. Unutar tog resursa poljoprivredno zemljište predstavlja najveću
73
dragocjenost tako da ga u najvećoj mjeri treba ĉuvati od upotrebe u druge svrhe ili pogotovo trajnih
gubitaka.
Za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju zemljište mora biti zaštićeno i ureĊeno za primjenu
savremenih agrotehniĉkih mjera.
Zaštita poljoprivrednog zemljišta i integralno upravljanje ovim resursom je vrlo vaţno u funkciji
odrţivog razvoja općine u budućnosti.
74
7. ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA
7.1. Kategorizacija šumskog zemljišta
Na podruĉju općine Donji Vakuf utvrĊene su sledeće kategorije šuma:
1. Visoke šume sa prirodnom obnovom
2. Degradirane visoke šume
3. Šumski zasadi
4. Izdanaĉke šume
5. Goleti ispod gornje granice prirodne šume
6. Neproduktivne površine u šumarskom pogledu
7. Goleti i ostale neproduktivne površine
8. Uzurpacije
Prostorne ureĊajne jedinice su:
1. Šumsko–gospodarsko podruĉje
2. Podruĉje općina
3. Gospodarska jedinica
4. Odjel
5. Odsjek
7.2. Bilansi šumskog zemljišta
Vektorizacijom i usklaĊivanjem satelitskih snimaka (katastra i ortofoto snimka Općine Donji
Vakuf), a zatim obradom savremenim kartografskim alatima (ArcGIS, Autodesk Map, i dr.), dobijeni su
sljedeći bilansi, a koji se odnose na postojeće korišćenje šumskog zemljišta na podruĉju općine Donji
Vakuf.
Tabela br. 13. Pregled šumskog i ostalog zemljišta na osnovu katastra i ortofoto snimka Općine Donji Vakuf
KATEGORIJA ŠUMA POVRSINA ha
Procentualno uĉešće u odnosu
na površinu općine %
Šume i šumsko zemljište
20.507,03 63,94 %
Iz gore navedenih podataka je vidljivo da na teritoriji Općine Donji Vakuf egzistira 63,94% površina
pod šumama, što je iznad prosjeka šumovitosti koji za Federaciju Bosne i Hercegovine iznosi 48%.
7.3. Šumsko-privredna podruĉja
Šume i šumska zemljišta, kao dobro od opšteg interesa, uţivaju posebnu brigu i zaštitu Federacije i
kantona i koriste se pod uvjetima i na naĉin koji su propisani Zakonom o šumama (Sluţbene novine
Federacije BiH, br. 20/02, 29/03 i 37/04).
75
Pored privrednih funkcija šuma, koje se ogledaju u proizvodnji drveta i drugih proizvoda kao i lovne
divljaĉi, od neprocjenjivog znaĉaja su opštekorisne funkcije šuma u koje spadaju: oĉuvanje
biodiverziteta, zaštita zemljišta, zaštita voda i klime, proizvodnja kiseonika, vezivanje ugljenika iz
atmosfere, turizam, rekreacija, estetska uloga šuma, itd.
Prema ekološko-vegetacijskoj rejonizaciji (Stefanović et al., 1983.) Općina Donji Vakuf pripada oblasti
unutrašnjih Dinarida, Srednje bosanskom podruĉju odnosno Vraniĉkom rejonu (sjeverni, centralni i
vrlo mali dio na krajnjem jugu općine), dok preostali dio općine pripada Zapadno bosanskom
kreĉnjaĉko dolomitnom podruĉju i Koprivniĉkom rejonu.
Slika br. 2. Vegetacijski rejoni
Najveći dio podruĉja općine Donji Vakuf je izrazito brdsko-planinsko. Ravniĉarsko podruĉje (od 450
do 550 m.n.v.) obuhvata oko 7% teritorije, a brdsko-planinsko (od 55 do 1 000 m.n. v.) obuhvata oko
65% teritorije. Na teritoriji općine i bliţoj okolini nalazi se nekoliko planina ĉiji vrhovi prelaze preko
1000 metara nadmorske visine a to su: Komar, Radalj, Kalin, Radovan, Vranica, Crni Vrh, Velika
Šuljaga, Velika Plazenica, Ĉuĉkovine, Dekale, Kriva Jelika i Ravna Gora.
76
Najzastupljeniji tip zemljišta je eutriĉni kambisol na bazama bogatim silikatnim stijenama u sjevernom
dijelu općine. U zapadnom dijelu općine od doline rijeke Vrbas dominira distriĉni kambisol na kiselim
silikatnim stijenama, dok rendzina i kompleks litosola -rendzina na dolomitu preovladava u centralnom
i juţnom dijelu općine. Na krajnjem jugu općine ponovo se javlja distriĉni kambisol na kiselim
silikatnim stijenama na manjoj površini.
Na sledećoj slici predstavljen je raspored realne šumske vegetacije na teritoriji općine Donji Vakuf, a
prema podacima iz Ekološko vegetacijske rejonizacije BiH.
LEGENDA:
Granica općine Donji Vakuf
Šumske zajednice: Šume bukve i jele sa smrĉom
(Piceo-Abieti-Fagetum)
Šume bijelog bora i smrĉe /jele (Piceo- Pinetum)
Šume kitnjaka (Quercetum petraeae montanum
Šume bukve (Fagetum montanum)
Subalpinske šume bukve (Fagetum subalpinum) sa fitocenozama stijena i sipara
Slika br. 3. Raspored realne šumske vegetacije
U vegetacijskoj slici dominiraju šume bukve i jele sa smrĉom (Piceo-Abieti-Fagetum) i to u juţnom
dijelu općine dok u sjevernom dijelu dominirju šume bukve (Fagetum montanum). Sa ovim šumama
na pojedinim poloţajima alterniraju šume kitnjaka (Quercetum petraeae montanum), šume bijelog
bora i smrĉe /jele (Piceo pinetum). Za subalpinski pojas karakteristiĉno je prisustvo subalpinske šume
bukve (Fagetum subalpinum) sa fitocenozama stijena i sipara.
Šumarstvo i organizacija šumarstva na teritoriji Općine Donji Vakuf
Šumarstvo predstavlja sve ĉovjekove aktivnosti na uzgoju, zaštiti i korišćenju sveukupnih šumskih
potencijala.
22
244
51
11
181
77
Drţavnim šumama i šumskim zemljištima na teritoriji Općine Donji Vakuf upravlja Šumskoprivredno
društvo ˝Srednjobosanske šume˝ društvo s ograniĉenom odgovornošću ĉiji je osnivaĉ Skupština
Kantona Središnja Bosna je pravno lice registrirano sukladno Federalnom Zakonu o šumama (Sl.
novine F BiH br. 20/02, 29/03 i 37/04) i Kantonalnim Zakonom o šumama (Sl. novine KSB/SBK br.
14/02) radi upravljanja, uzgoja i zaštite, te korištenja šuma i šumskog zemljišta (gospodarenje
drţavnim šumama) u cilju sticanja dobiti.
Za podruĉje Središnja Bosna, uraĊena je Šumsko-privredna osnova za „Gornjevrbasko― i
„Srednjevrbasko― šumskogospodarsko podruĉje, sa periodom vaţenja do 31.12. 2023.godine. Unutar
„Gornjevrbaskog― podruĉja nalazi se 8 gospodarskih jedinica (GJ). Teritoriju opštine Donji Vakuf
obuhvataju tri gospodarske jedinice:
- GJ „Oboraĉka rijeka―
- GJ „Prusaĉka rijeka―
- GJ „Semešnica―
Unutar „Srednjevrbaskog― podruĉja nalaze se dvije gospodarske jedinice (GJ) koje pripadaju teritoriji
opštine Donji Vakuf.
ŠGP "Gornjevrbasko" je locirano u središnjem dijelu BiH, u jugoozapadnom dijelu Srednje-
Bosanskog kantona u slivu gornjeg toka rijeke Vrbas, dok je „Srednjevrbasko― smješteno takoĊe u
središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, a sjeverozapadnom dijelu Srednjebosanskog kantona.
U hidrografskom smislu podruĉja pripadaju crnomorskom slivnom podruĉju, tj. slivu rijeke Vrbas sa
svojim pritokama.
U geomorfološkom smislu predstavlja vrlo heterogeno podruĉje u kojem su zastupljeni najraznovrsniji
geomorfološki oblici. Veći dio ovog podruĉja po svojim tektonskim elementima spada u rudne planine
Bosne. Najznaĉajnija planina ovog podruĉja je Vranica koja predstavlja paleozoisko jezgro Bosansko-
hercegovaĉkih planina.
Šumsko gospodarsko podruĉje "Gornjevrbasko" je veoma razliĉito po svom vegetacijskom pokrivaĉu,
a najzastupljenije su fitocenoze bukve i jele sa smrĉom, fitocenoze bukve sa obiĉnim grabom i
hrastom kitnjakom.
Tabela br. 14. Pregled površina po gazdinskim klasama i kategorijama šuma za opštinu Donji Vakuf (Gornjevrbasko poruĉje)
Gazdinska klasa i kategorija šume
Gospodarska jedinica (ukupno) ha (Gornjevrbasko podruĉje)
Općina Donji Valkuf (ha)
Oboraĉka rijeka Prusaĉka Rijeka Semešnica UKUPNO
Visoke šume sa prirodnom obnovom
1750,19 3306,20 5526,96
10583,35
Visoke degradirane šume
20,65 - 219,36 240,01
Šumski zasadi (kulture) sa
procjenjenom drvnom masom
743,53 109,04 450,01 1614,86
Izdaniĉke šume 2320,84
172,08 413,75 2906,67
78
Šibljaci unutar pojasa šuma
51,25 2,90 3,93 58,08
Goleti unutar pojasa šuma
60,98 43,32 - 104,30
Neproduktivne površine u pogledu
šumarstva 80,82 54,14 275,09 410,05
Uzurpacije 0,79 1,33 - 2,12
UKUPNO
5841,26 3923,54 6905,68 15.919,44
Izvor: Šumskogospodarska osnova za "gornjevrbasko" šumskogospodarsko podruĉje period vaţnosti 01.01.2014. do 31.12.2023. godine. Tabela 15. Pregled površina po gazdinskim klasama i kategorijama šuma za opštinu Donji Vakuf (Srednjevrbasko podruĉje)
Gazdinska klasa i kategorija šume
Gospodarska jedinica (ha) (Srednjevrbasko podruĉje)
Općina Donji Valkuf (ha)
Dnoluka Šedinac-Glasinac UKUPNO
Visoke šume sa prirodnom obnovom
1249,36 637,3
1886,66
Visoke degradirane šume 23,19 111,07 134,26
Šumski zasadi (kulture) sa procjenjenom drvnom
masom 29,6 28,50 58,01
Izdaniĉke šume
380,45 115,27 495,72
Šibljaci unutar pojasa šuma 23,74 - 23,74
Goleti unutar pojasa šuma 7,61 4,99 12,60
Neproduktivne površine u pogledu šumarstva
24,77 14,05 38,82
UKUPNO
1,738,72 911,18 2649,81
Izvor: Šumskogospodarska osnova za "gornjevrbasko" šumskogospodarsko podruĉje period vaţnosti 01.01.2014. do 31.12.2023. godine.
7.4. Zaštitne šume, zaštićene šume
lako šume zahvataju znatan dio općine Donji Vakuf i imaju relativno velike koliĉine drvne mase,
one nisu racionalno korištene u proteklom periodu, a naroĉito u periodu 1996.-2000. godine.
Eksploatacija se vrši iznad biološkog prirasta, drvo se prodaje kao sirovina ili sa neznatnom doradom.
Uglavnom je orijentacija na eksploataciji šuma bez odgovarajućeg uzgoja šuma i razvoja brojnih
funkcija kao što su: ekološke,rekreativne, lovne, prikupljanje korisnih plodova i sl.
79
Drvo se danas koristi u razvijenim zemljama Evrope za veoma veliki broj visokovrijednih proizvoda i
predstavlja jedan od vrlo znaĉajnih resursa. Šume i šumsko zemljište su od nacionalnog interesa i
imaju nezamjenjivu ulogu u okolinskom razvoju i prostornom ureĊenju.
Shodno tome, neophodno je uloţiti što veće napore na ĉuvanje šuma i spreĉavanje bespravne i
neplanske sjeĉe.
Zaštićene šume i šume sa posebnim reţimima gazdovanja
Prema prostornom planu kantona središnja Bosna / srednjobosanskog kantona za planski period
2005 - 2025 na teritoriji Općine Donji Vakuf predviĊa se izdvajanje zaštićenog krajolika Sjemešnica –
Plazenica, koji se ubraja u kategoriju II, odnosno prema IUCN kategorizaciji u kategoriju V i VI.
Podruĉje planina Sjemešnice i Plazenice je karakteristiĉno po izrazitoj šumovitosti i velikim
kompleksima jelovo bukovo smrĉevih šuma (Abieto fagetum illyricum) visokog kvaliteta. Podruĉje je
takoĊe poznato kao vrlo bogato lovište visoke divljaĉi (lovište "Koprivnica" srndaća, medvjeda, divlje
svinje i velikog tetrijeba). Po fondu divljaĉi svojevremeno je bilo najbogatije u BiH.
Ograniĉenja u gospodarenju šumama na teritoriji općine Donji Vakuf su definisana za zaštitne zone
izvorišta vode za piće:
- Slatinska vrela
- Arapka, Prusac
Vrednovanje šuma
Brojne i veoma razliĉite karakteristike šuma imaju trajan, uvjek aktuelan znaĉaj za ljudsko društvo i
zbog toga njihova vrijednost ima veliki znaĉaj. Do sada ovom vrednovanju nije poklanjana dovoljna
paţnja, što se moţe pravdati monofunkcionalnim pristupom korišćenja šuma, koji se ogledao samo
kroz privredne funkcije.
U poslednje vrijeme, sve više je aktuelan pristup korišćenja šuma i šumskog zemljišta na principima
multifunkcionalnosti, gdje sve više do izraţaja dolaze i neproizvodne (opštekorisne) vrijednosti šuma.
Vrjednovanje proizvodnih funkcija šuma je vrlo jednostavno. Naime, mnoţenjem koliĉine proizvoda i
trţišne cijene istih, dobiće se pribliţna vrijednost ukupnog proizvoda.
MeĊutim, vrednovanje neproizvodnih funkcija šuma, koje se ogledaju kroz oĉuvanje biodiverziteta,
zaštite zemljišta, zaštite voda i klime, proizvodnje kiseonika, vezivanje ugljenika iz atmosfere, turizam,
rekreacija, estetska uloga šuma, itd., je veoma sloţen postupak.
Do danas ne postoje egzaktne metode za izraĉunavanje, jer je mnogo faktora od kojih zavisi ta
vrijednost. Drukĉija je, na primjer, vrijednost šume koja proĉišćava vode za snabdijevanje malog
naselja i megapolisa, ili šume koja štiti od lavina veće naselje, ili vaţniju komunikaciju itd.
Prema klasifikaciji FAO, funkcije šuma su svrstane u tri grupe:
proizvodne funkcije
80
funkcije oĉuvanja i zaštite
rekreativno-zdravstvene i socijalne funkcije.
Stupanj šumovitosti i stupanj zadovoljenosti
Savremeni pristup ocjeni kvaliteta okoliša sve više se temelji na odnosu elemenata koji grade okoliš i
broja korisnika istog. Šume zauzimaju veoma znaĉajno mjesto meĊu gore navedenim elementima, te
je njihov udio na odredjenom prostoru veoma presudan za ocjenu kvaliteta okoliša.
U sljedećoj tabeli dati su parametri koji pokazuju stupanj šumovitosti teritorije općine Donji Vakuf, kao
i odnos površine šuma i broja stanovnika (stupanj zadovoljenosti).
Tabela br. 16. Stupanj šumovitosti i stupanj zadovoljenosti
OPĈINA Površina općine
(ha)
Šume i šumsko zemljište
(ha)
Stupanj šumovitosti (%)
Br. stanovnika Stupanj
zadovoljenosti (ha/st)
DONJI VAKUF
32.070,33 20.507 63,94 14.739,00 0.17
Iz navedene tabele se vidi da šume i sveukupna šumska zemljišta zauzimaju 63,94% teritorije općine.
Posmatrano sa aspekta stupanja zadovoljenja, odnosno površine šuma po stanovniku, moţe se
konstatovati da teritorija općine Donji Vakuf ima više nego povoljan bilans (1,39 ha/st), koji je dosta
iznad preporuĉenih evropskih normativa (0,30 ha/st).
7.5. Korištenje šuma i šumskog zemljišta
Šumska privreda općine Donji Vakuf proizvodno je ograniĉena kvalitetom postojećeg šumskog
fonda, jer su u duţem ratnom i poratnom periodu znaĉajni dijelovi ovih šuma bili izloţeni neplanskom
gazdovanju, prekomjernim i neplanskim sjeĉama što je za posljedicu ostavilo prisustvo devastiranih
površina sa znatno manjim mogućnostima staništa. Osnovna planska postavka se zasniva na
unapreĊenju i oĉuvanju sadašnjeg stanja, vrijednosti i šumovitosti radi opštekorisnih funkcija šuma i
oĉuvanja ţivotne sredine.
TakoĊe se kao jedna od zadatih planskih postavki nameće potreba prevoĊenja izdanaĉkih šuma i
visoke šume sa prirodnom obnovom.
U cilju povećanja korišćenja potencijala staništa potrebno je primjenjivati tehnike gajenja koje
odgovaraju konkretnim sastojinama i staništima. Certifikacijom šuma omogućiti dobijanje proizvoda sa
znaĉajno većom vrijednosti nego sada, gdje najmanji dio profita ostvaruju sami vlasnici.
Pored toga potrebno je preusmjeravanje dijela sredstava proširene reprodukcije šuma u privatni
sektor u smislu subvencija privatnih vlasnika zemljišta za osnivanje šumskih kultura i plantaţa.
Znaĉajno je podrţati stare zanate, kao i tradicionalna korišćenja zemljišta u smislu podrške sektoru
turizma.
Korišćenje certifikovanih sporednih šumskih proizvoda na višem stupanju obrade i organizovan
plasman na strana trţišta predstavlja potrebu u budućnosti. TakoĊe, potrebno je podrţati u znaĉajnijoj
mjeri nauĉno–istraţivaĉki rad u oblasti šumarstva, strukovna udruţivanja i licenciranja, uvoĊenje
81
informacionih tehnologija kao sredstva planiranja, evidencije i kontrole u sektoru, naroĉito GIS
podršku i sl.
8. VODE I VODNO ZEMLJIŠTE
8.1. Bilans voda
Pod bilansom voda, u smislu Zakona o vodama, treba smatrati odnos izmeĊu raspoloţivih
koliĉina voda, s jedne strane, i potrebnih koliĉina voda odreĊenog kvaliteta, s druge strane, u
odreĊenom vremenskom periodu u odnosu na posmatrano podruĉje. U konkretnom sluĉaju radi se o
bilansu voda kvaliteta pitke vode, namijenjene za potrebe stanovništva i privrede.
Na podruĉju općine Donji Vakuf izuzetno je razvijena hidrografska mreţa površinskih tokova.
Najveći vodotok je rijeka Vrbas, koja kroz općinu protiĉe u duţini od 31 km. Površina slivnog podruĉja
iznosi 1.034 km2. Najveće pritoke rijeke Vrbas su Semešnica, Prusaĉka, Oboraĉaka, Sokolinska,
Ĉehajićka rijeka, Sandţaĉki, Babin, Bariĉki potok i Volušnica. Djelimiĉno je prostor općine na
sjeveroistoku tangiran slivom Lašve i na sjeverozapadu slivom Plive. Pored površinskih tokova
poznate su i vrlo velike rezerve podzemnih voda. Podzemne vode su orjentisane u izdani pa se s tim
u vezi javlja nekoliko etaţa izvora. Površinske i podzemne vode pripadaju pluvijalnom - nivalnom
hidrološkom reţimu jer dobijaju vodu od padavina i snijega.
Postoje dva visoka stanja vode u proljeće i jesen i dva niska stanja u ljeto i zimu. Razliĉit litološki
sastav terena znatno utiĉe na hidrološke odlike terena.
Ĉehajićka rijeka, koja se u Vrbas ulijeva uzvodno od naselja Kamenjaĉa duţina 8 km, izvire ispod
planine Mali Šiljakovac. Desne pritoke Ĉehajićke rijeke su: Leletva, Mlinĉić, Brabnice, Zmajevac dok
su lijeve pritoke: Potoĉani i nekoliko manjih i povremenih rijeka. Prusaĉka rijeka izvire ispod planine
Mala Plazenica, ulijeva se u Vrbas kod Tvornice gipsa u Donjem Vakufu. Duboko usjeĉena dolina u
ovom prostoru u obliku klisura i kanjona, primaju brojne manje pritoke tako da je izvorišna ĉelenka
vrlo razvijena. Duţina vodotoka je 19,5 km. Vaţnija pritoka joj je Arapka, koja se ulijeva s lijeve
strane u Prusaĉku rijeku.
Oboraĉka rijeka izvire ispod planine Sović. Veće pritoke su joj Komarska rijeka, BalihoĊţićki potok,
Jerinovac, Ograda i Krĉićki potok.
Rijeka Semešnica, lijeva pritoka rijeke Vrbas je rijeka koja je najbogatija vodom na podruĉju općine,
izvire ispod planine Velika Plazenica a uljeva se u Vrbas kod naselja Ruska Pilana. Rijeka Semešnica
predstavlja rijeku koja je najmanje zagaĊena, jer uzvodno od naselja Ruska Pilana ne nalazi se niti
jedno naselje koje bi moglo uticati na zagaĊenost ove rijeke. Dolina rijeke Semešnice je klisurasta od
ulijevanja Male Semešnice pa sve do Vuĉjeg Dola, od kojeg poprima oblik kanjona. Rijeĉna dolina se
nešto mijenja na oko 1 km od ušća u Vrbas. Veća lijeva pritoka Semešnice je Slatinska rijeka, veća
desna pritoka je Mala Semešnica. Od Ponora pa do ušća Slatinske rijeke ( na duţini od 3,5 km ) rijeka
Semešnica ima izuzetno privlaĉan vodotok sa nizom manjih slapova i meandara.
Na osnovu fiziĉkohemijskih analiza moţe se zakljuĉiti da rijeka Semešnica pripada vodama I klase
kvaliteta. Temperatura vode je oko 7 stupanji celzijusa koja predstavlja optimalne uslove za razvoj
riblje populacije. Procenat zasićenosti kiseonikom je relativno visok i iznosi 96,62 mg 2/l, rastvoreni
kiseonik u vodi u koliĉini od 11,5 mg2/l predstavlja idealan uslov za razvoj riblje populacije. Ovakva
82
vrijednost pokazuje blagu alkalnu reakciju vode, koja se kreće u dozvoljenim granicama. Biohemijska
potrošnja kiseonika u vodi je veoma mala i iznosi 0,2 mg 2/l što pokazuje na neprisustvo organskog
zagaĊenja.
Koncentracija ugljendioksida je veoma velika što moţe negativno uticati na razvoj salmonida.
Prisustvo ţivih bakterija u vodi je malo. Trenutno je prisutno zagaĊenjene u uţem podruĉju od strane
nekadašnjeg motela ''Semešnica'' zbog nekontrolisanog izliva otpadnih voda. Ovaj vodotok je srednje
bogat organskim produkcijama, a prisustvo zoobentosa ukazuje da je rijeĉ o veoma ĉistoj tekućici.
Vodostaj od postojećeg Motela na rijeci Semešnica obezbeĊena je lokacija za igradnju ribnjaka
površine oko 200 m².
Gotovo svi pobrojani vodotoci, a pogotovu veći, su redom ugroţeni nelegalnim ispustima otpadnih
sanitarnih voda iz gradske kanalizacije. Realizacijom projekta „Ĉist Vrbas – Kreiranje GIS baze
podataka i mapiranje zagaĊivaĉa u toku rijeke Vrbas― na teritoriji ove općine identifikovano je ĉak 21
kanalizacioni ispust, samo u rijeku Vrbas. Od 21 identifikovanog ispusta njih 15 se nalazi u gradsoj
zoni, 2 u naselju Torlakovac i po jedan u naseljima Donja Mahala, Bile Vode, Babin Potok i Barice.
Kako ne postoji organizovan sistemski monitoring kvaliteta voda pobrojanih vodotoka na podruĉju
grada Donji Vakuf teško je govoriti o kvalitetu tih vododoka. Umjesto toga, za ovu svrhu upotrebljena
je Uredba o kategorizaciji vodotoka ("Sluţbeni list SR BiH", broj 42/67).
Do donošenja podzakonskog propisa o kategorizaciji voda po ĉlanu 123. stav 4. Zakona o vodama
("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 18/98), u skladu sa ĉlanom 242. stav 2. tog zakona, Uredba o
kategorizaciji vodotoka ("Sluţbeni list SR BiH", broj 42/67) primjenjivaće se privremeno kao federalni
propis.
Prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka svi vodotoci, podzemne vode, prirodna jezera i obalno more u
granicama Bosne i Hercegovine - Federacije Bosne i Hercegovine podjeljeni su u ĉetiri kategorije (I,
II, III i IV).
Prema toj Uredbi ĉlanom 3. svi glavni vodotoci, veći vodotoci, razvrstani su u predmetne kategorije
vodotoka. Na podruĉju općine Donji Vakuf jedino se Vrbas nalazi se na tom spisku, i kvalitet njegove
vode na podruĉju ove općine kategorisana je u II kategoriju. Ostali vodotoci na podruĉju ove općine
ne nalaze se na listi ove Uredbe tako da se za te vodotoke primjenjuju odredbe ĉlana 4. iste Uredbe
prema kojom „Vodotoci koji nisu navedeni u prethodnom ĉlanu rasporeĊuju se u II kategoriju. Ove
vodotoke općinske skupštine mogu rasporediti u I kategoriju, ukoliko vode tih vodotoka ispunjavaju
uslove voda klase I.
Na rijeci Vrbas i njegovim pritokama na podruĉju općine Donji Vakuf nisu vršena sistematiĉna
praćenja vodenog reţima. Registrovano je nekoliko bujiĉnih tokova koji su vezani za sliv Oboraĉke
rijeke. Ovi bujiĉni tokovi su daleko registrovani od naselja Donji Vakuf, mada im se štetno dejstvo
manifestuje na smanjenje produktivnosti poljoprivrednih površina kao i na ugroţavanje objekata na
magistarlnom putu M5 Donji Vakuf – Travnik.
83
Tabela br. 17. Površina, duţina i prosjeĉna širina sliva rijeke Vrbas i pritoka na podruĉju Donjeg Vakufa
Rijeka Vrbas i njene pritoke F(km) Ls(km) Bs(km)
1. Vrbas 1034 17 33,3
2. Oboraĉka rijeka 142 6,5 11,8
3. Semešnica 223 5,5 12,9
4. Prusaĉka rijeka 210 5 10,7
5. Ĉehajićka rijeka 63 4,5 7,8
Tabela br 18. Najznaĉajnije pritoke rijeke Vrbas na podruĉju općine Donji Vakuf
Pritoke Vrbasa Nadmorska visina
izvora (m) Duţina toka
(km)
Nadmorska visina gdje se rijeka uliva u
Vrbas (m)
Prosjeĉni pad rijeĉnog sliva (iF) Vrbas na
podruĉju općine Donji Vakuf (%)
Oboraĉka rijeka 1.280 12 540 0,6
Semešnica 1.300 17,2 510 0,04
Prusaĉka rijeka 1.100 19,5 521 0,2
Ĉehajićka rijeka 1.150 8 530 0,07
Volušnica 980 6,7 515 0,06
Savić potok 970 6,6 438 0,08
Babin potok 920 4,2 480 0,1
Sandţaĉki potok 860 6 490 0,06
Na osnovu tabele moţemo zakljuĉiti, da najduţa pritoka rijeke Vrbas na podruĉju Općine Donji Vakuf
je Prusaĉka rijeka koja ima duţinu svog toka 19,5km, a rijeka koja izvire na najvišoj nadmorskoj
visini je lijeva pritoka Vrbasa, Semešnica 1.300m. Interesantno je navesti da površina lijeve slivne
površine iznosi 536km2 dok je desna slivna površina nešto manja 498km
2. Asimetriĉnost se moţe
primjetiti i na osnovu prosjeĉnih širina lijeve i desne slivne površine, koja kod prve iznosi 11,0km a
kod druge 6,0km. Koeficijent razvitka rijeĉnog toka iznosi 1,5 što znaĉi da rijeka ima više pravolinijsko
kretanje, a manje meandara.
8.2. Izvorišta po vrstama voda sa zaštitnim zonama i pojasevima
Podzemni vodni resursi kao izvori za vodosnabdijevanje stanovništva su vezani za akvifere sa
intergranularnim tipom poroznosti.
Općina Donji Vakuf se snabdijeva vodom sa tri velika izvora: Izvorište Arapka, Prusaĉko vrelo i
Semešnica.
Na lokalitetu izvorišta vode za piće, potrebno je uspostaviti i sprovoditi propisane mjere koje se
propisuju po vaţećem Pravilniku o naĉinu utvrĊivanja uslova za odreĊivanje zona sanitarne zaštite i
zaštiinih mjera za izvorišta vode za javno snadbjevanje stanovništva te u skladu sa Odlukom koju će (
nakon usvajanja ovog Plana) saĉiniti općinska Sluţba nadleţna za izdavanje vodnih akata.
U skladu sa navedenim Pravilnikom razlikuju se uslovi i naĉin odreĊivanja zona sanitarne zaštite-
zaštitinih zona za : izvorišta podzemne vode u akviferima intergranularne poroznosti, izvorišta
podzemne vode u kraškim akviferima, izvorišta vode iz površinskih vodotokova, izvorišta vode iz
akumulacije/jezera. TakoĊe, za zaštitu izvorišta vode utvrĊuju se ĉetiri zaštitne zone:
I zaštitna zona kao zona sa najstroţijim zabranama i ograniĉenjima;
II zaštitna zona kao zona sa strogim zabranama i ograniĉenjima;
III zaštitna zona kao zona sa umjerenim zabranama i ograniĉenjima;
84
IV zaštitna zona kao zona sa preventivnim zabranama i ograniĉenjima.
Taĉan broj, veliĉina i granice zaštitnih zona utvrdiće se u elaboratu zaštite izvorišta na osnovu
analize rizika o specifiĉnoj osjetljivosti izvorišta u odnosu na ljudske aktivnosti koje se odvijaju ili
planiraju da se odvijaju u slivu izvorišta, a koje mogu direktno ili indirektno ugroziti izdašnost i/ili
kvalitet vode na izvorištu.
U akviferima intergranularne poroznosti, u skladu sa Pravilnikom o naĉinu utvrĊivanja uslova za
odreĊivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno snadbjevanje
stanovništva, uspostavljaju se sljedeće zone sanitarne zaštite:
I zona sanitarne zaštite izvorišta vode u akviferima intergranularne poroznosti formira se oko
vodozahvatnog podruĉja, a obuhvata izvorište, objekte i prostor eventualnog vještaĉkog prihranjivanja
izvorišta, bez obzira na udaljenost istih od vodozahvata. Granica ove zone obezbjeĊuje se ogradom
ne niţom od dva (2) m koja se postavlja na udaljenosti ne manjoj od deset (10 m) od vanjskih kontura
svih objekata koji se nalaze u vodozahvatnom podruĉju. U zavisnosti od lokalnih uslova, udaljenost
granice I zaštitne zone moţe se smanjiti na udaljenost ne manju od tri (3) m od vanjskih kontura
vodozahvatnog podruĉja, pod uslovom da se odgovarajućim istraţnim radovima i proraĉunima utvrdi
da:
a) ne postoji mogućnost direktnog površinskog zagaĊenja izvorišta na neposrednom lokalitetu
zahvata, a troškovi eksproprijacije zemljišta oko samog izvorišta su iznimno visoki, ili
b) bi ograĊivanje (ne niţe od dva (2) m koji se postavlja na udaljenosti ne manjoj od deset (10) m od
vanjskih kontura svih objekata koji se nalaze u vodozahvatnom podruĉju) zahtjevalo visoke
investicione troškove.
U izuzetnim sluĉajevima, granice I zaštitne zone mogu se proširiti u cilju zaštite direktnog zahvata
podzemnih voda kako bi se sprijeĉio transport zagaĊenja od postojećih javno znaĉajnih
infrastrukturnih objekata (saobraćajnica, ţeljezniĉka pruga, specijalni objekti i sl.) koji se već nalaze u
neposrednoj blizini zahvata. U ovim sluĉajevima proširene granice I zaštitne zone utvrdiće se na
osnovu ekonomsko-tehniĉke argumentacije koja opravdava ovo izuzeće, a koje će se prezentirati u
elaboratu zaštite izvorišta.
II zaštitna zona izvorišta vode u akviferima intergranularne poroznosti utvrĊuje se radi smanjenja
rizika od zagaĊenja izvorišta hemijskim materijama visokog rizika i drugim štetnim uticajima koji se
mogu pojaviti tokom zadrţavanja vode u podzemlju. Granica II zaštitne zone izvorišta omeĊuje teren
od vanjske granice I zaštitne zone do linije od koje je podzemnoj vodi, pod pretpostavkom
kontinuiranog crpljenja na izvorištu maksimalnih dnevnih potreba vodovodnog sistema, potrebno
najmanje deset (10) dana teĉenja do vodozahvata.
III zaštitna zona izvorišta vode u akviferima intergranularne poroznosti utvrĊuje se radi smanjenja
rizika od zagaĊenja podzemnih voda patogenim mikroorganizmima i drugim štetnim uticajima koji se
mogu pojaviti tokom zadrţavanja vode u podzemlju. Granica III zaštitne zone izvorišta omeĊuje teren
od vanjske granice II zaštitne zone do linije od koje je podzemnoj vodi, pod pretpostavkom
kontinuiranog crpljenja na izvorištu maksimalnih dnevnih potreba vodovodnog sistema, potrebno
najmanje pedeset (50) dana teĉenja do vodozahvata.
85
IV zaštitna zona izvorišta vode u akviferima intergranularne poroznosti utvrĊuje se prvenstveno radi
smanjenja rizika zagaĊenja podzemnih voda od teško razgradivih hemijskih i radioaktivnih materija.
Granica IV zaštitne zone izvorišta omeĊuje teren od vanjske granice III zaštitne zone do
hidrogeološke granice sliva izvorišta.
U sluĉajevima izuzetno sloţenih hidrogeoloških uslova na terenu, naruĉilac izrade elaborata zaštite
izvorišta moţe predloţiti smanjenje ili povećanje podruĉja zaštitnih zona izvorišta. Ovaj prijedlog
zajedno sa kljuĉnim obrazloţenjem i prijedlogom planiranog programa radova dostavlja se nadleţnoj
Agenciji za vodno podruĉje na davanje struĉnog mišljenja o opravdanosti takvog zahtjeva kao i o
dodatnim analizama koje elaborat zaštite mora sadrţavati.
86
9. VODNA INFRASTRUKTURA
9.1. Sistemi snabdjevanja vodom
Prema podacima iz dostupne dokumentacije, u narednih oko 30 godina vodosnabdijevanje bi bilo
orijentisano na korištenje voda iz slijedećih izvorišta:
Prusaĉka vrela, Vrelo Slatine, Vrelo Semešnice
Kod svih izvorišta treba definisati (na temelju odgovarajućih studija), zaštitne zone i preduzeti sve
neophodne tehniĉke i institucionalne mjere za zaštitu kvaliteta vode. U odnosu na stupanj ugroţenosti
slivova izvorišta, hitne mjere zaštite treba organizovati za Prusaĉko vrelo kod Donjeg Vakufa.
Na osnovu Zakona o vodama („Sluţbene novine Federacije BiH―, broj 70/06), Ĉlan 5. je definisano da
se taĉan broj, kao i veliĉina i granice zaštitnih zona odreĊuju u elaboratu zaštite izvorišta na osnovu
analize rizika o specifiĉnoj osjetljivosti izvorišta u odnosu na ljudske aktivnosti koje se odvijaju ili
planiraju da se odvijaju u slivu izvorišta a koje mogu direktno ili indirektno mogu ugroziti izdašnost ili
kvalitet vode na izvorištu.
U vodoprivrednoj osnovi Vrbasa (1989. god.) predviĊeno je u dolini Vrbasa navodnjavanje 2.650 ha
poljoprivredne površine i zahvatanje 2,68 m3/s iz korita rijeke, to jest 41% od minimalnih protoka u
Donjem Vakufu.
Vodosnabdijevanje pitkom vodom grada Donji Vakuf, prigradskih naselja Gornja Kutanja,
Malvine, Biljeg, Neţići, Kamenjaĉa, Ĉehaijićki Mlini, Đulovića kuće, Karići, Brojine kuće i Barice, te
mjesnu zajednicu Prusac, uvezati u jedinstven sistem vodosnabdijevanja i staviti pod nadzor
Komunalnog preduzeća. TakoĊe je potrebno sve lokalne vodovode te novoizgraĊene vodovodne
sisteme u naseljima Oborci, Torlakovcu, Sokolini, Suhodolu, Rudini, SanĊaku staviti pod nadzor
Komunalnog preduzeća Donji Vakuf.
Izgradnja magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda unutar urbanog podruĉja Donji Vakuf
Na osnovu usvojenog plana sistema naselja uraditi studije vodosnabdijevanja za mjesne
zajednice koje to nemaju. Izuzetno je vaţno izraditi i realizovati projekte svih izvorišta na
prostoru općine i uĉiniti sve da izvorišta budu trajno zaštićena od zagaĊivanja svih vrsta.
U planskom periodu nastaviti realizaciju regulisanja vodotoka rijeke Vrbas za urbano
podruĉje grada kao i njegovih pritoka Oboraĉke rijeke i Prusaĉke rijeke sve u cilju zaštite od
plavljenja priobalnog prostora.
Izraditi projekte stalnog ĉišćenja korita pritoke rijeke Vrbas. Sistem iskorištavanja vodenog
resursa rijeke Vrbas u cilju dobijanja elektroenergentskih kapaciteta treba nastaviti na
prostoru općine ali bez većih posledica za vodotok i priobalje rijeke Vrbas.
U planskom periodu napraviti vodo-zaštitnu zonu svih izvorišta pitke vode na podruĉju općine.
9.2. Sistemi odvoĊenja otpadnih voda i sistem zaštite voda
U cilju poboljšanja i oĉuvanja kvaliteta voda površinskih vodotoka, u planskom periodu potrebno
je intenzivirati aktivnosti na pripremi potrebne dokumentacije za prihvat, odvoĊenje i preĉišćavanje
komunalnih otpadnih voda, kao i industrijskih otpadnih voda. Ukoliko to kvalitet industrijskih otpadnih
voda zahtjeva, potrebno je planirati i zajedniĉko preĉišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih
voda.
Na prostoru Općine, distribucija otpadnih voda kanalizacionim sistemom, jedino se vrši na urbanom
prostoru grada gdje je izvedena kanalizaciona mreţa mješovitog sistema. Otpadne vode fekalne i
87
oborinske, odvode se jednom kanalizacionom mreţom, bez tretmana u recipijente, vodotokove:
Vrbas, Prusaĉku i Oboraĉku rijeku. Veći dio ove mješovite kanalizacione mreţe stihijski je izvoĊen
bez cijelovitog tehniĉkog rješenja i bez ureĊaja za preĉišćavanje. Gradska kanalizaciona mreţa je
dosta dotrajala i na ovu gradsku kanalizacionu mreţu prikljuĉeno je oko 1500 domaćinstava, mada
postoji i dosta ilegalnih prikljuĉaka. Industrijske otpadne vode tvornice ''Janj'' direktno se ispuštaju u
Vrbas.
Ostala odvodnja fekalnih otpadnih voda rješena je septiĉkim jamama koje su većinom nepropisno
izvedene i neredovno se prazne. Oborinske otpadne vode uglavnom se odvode u najbliţe
vodotokove.
U planskom periodu
Rješiti odvodnju otpadnih voda sa urbanog podruĉja grada, na naĉin izgradnje kanalizacione
mreţe koja će imati separatni sistem odvodnje otpadnih voda sa izlijevanjem u rijeku Vrbas i
sa prethodnim preĉišćavanjem. Lokalitet ureĊaja za preĉišćavanje treba da bude nizvodno od
grada prema Jajcu pored korita rijeke Vrbas. Ovakav sistem odvodnje otpadnih voda za grad i
prigradska naselja treba da bude trajno rješenje odvodnje koji u drugom prioritetu plana treba
da bude primjenjen kod naselja Prusac, Oborci, Torlakovac, Šeherdţik, Kamenjaĉa, Ĉehajići i
Brezićani.
U planskom periodu izgraditi kanalizacioni sistem za sve MZ, te postaviti kolektore za
preĉišćavanje otpadnih voda.
Planirati izgradnju odgovarajućih preĉistaĉa za manje lokalne zajednice (sela).
U manjim naseljima i dalje treba zadrţati sistem odvodnje fekalnih voda u septiĉke jame koje
moraju biti tehniĉki propisno izvedene i pravilno odrţavane.
TakoĊe, u svim mjesnim zajednicama treba predvidjeti separatni sistem odvodnje, tako da se
i fekalna i oborinska kanalizacija odvode do ureĊaja za preĉišćavanje, pa tek nakon tretmana
upuštaju u recipijent (najbliţi vodotok).
Realizovati sistem za prikupljanje i preĉišćavanje otpadnih voda – Regionalni sistem Donji
Vakuf-Bugojno-Gornji Vakuf
Prostorni plan BiH (1988-2000) istaknuta je vaţnost stimulacije izgradnje regionalnih ili zajedniĉkih
pristupa prikupljanju, odvoĊenju i preĉišćavanju otpadnih voda, sa obezbjeĊenjem potrebnih
kolektorskih koridora i lokacija za ureĊaje za preĉišćavanje. Prostorni plan Federacije BiH u planskom
periodu planira regionalni kanalizacioni sistem: Gornji Vakuf – Bugojno – Donji Vakuf, u duţini od 30,0
km, sa ureĊajem za preĉićavanje otpadnih voda u Donjem Vakufu.
9.3. Hidrotehnika
U skladu sa postojećim stanjem, presjekom raspoloţive dokumentacije i smjernicama nadleţnih
institucija, predviĊena je mogućnost realizacije (izgradnje) hidroenergestskih postrojenja na teritoriji
općine Donji Vakuf: HE Han Skela, HE Torlakovac i HE Babino Selo na rijeci Vrbas.
Brojnim dokumentima i studijama izraĊenim u predhodnom periodu, predlagane su razliĉite varijante
izgradnje akumulacija na rijeci Vrbas, na teritoriji općine Donji Vakuf.
Prema presjeku raspoloţive dokumentacije aktuelna su razliĉita rješenja ovog prostora a mogu se
uoĉiti i neusaglašenosti rješenja predloţenih razliĉitom dokumentacijom, te se u daljem tekstu daje
kratak osvrt i analiza.
88
Osnovno polazište za identifikaciju hidroenergetskih projekata je „Vodoprivredna osnova sliva rijeke
Vrbas― iz 1987. god. Ovim dokumentom predloţene su dvije varijante iskorišćenja hidroenergetskog
potencijala:
1. Varijanta sa dvije stupanjice: He Babino Selo i HE Han Skela – visoka
2. Varijanta sa tri stupanjice: He Torlakovac, HE Vinac i HE Han Skela – niska.
Vodoprivredna osnova sliva rijeke Vrbas, 1989. Godine je struĉno verifikovana i na osnovu
provedenih analiza kao konaĉno rješenje predloţena je varijanta ĉiju osnovu ĉini akumulacija Han
Skela, kao znaĉajan objekat za regulisanje prirodnog reţima voda. U toku javnih rasprava ispoljeni su
zahtjevi za izostavljanjem pomenute akumulacije. Uzimajući u obzir sve promjene i okolnosti pristupilo
se izradi Novelacije vodoprivredne osnove, koja je izvršena samo djelimiĉno, te akumulacija Han
Skela nije uzeta u razmatranje.
Mogućnost realizacije navedenih akumulacija i hidroelektrana navodi se i u vaţećem Prosotrnom
Planu Srednjebosanskog Kantona - Ţupanija Središnja Bosna, 2001 - 2020. godina. Prema ovom
dokumentu, planirana je izgradnja HE Babino Selo i HE Han Skela (Prema „Okvirnoj vodoprivrendoj
osnovi Bosne i Hercegovine― – Zavod za vodoprivredu, Sarajevo 1994.)
Prjedlogom Prostornog plana Federacije BiH za period 2008. do 2028. godine, prostor na kome su
planirana hidroenergetska postrojenja: HE Han Skela, HE Torlakovac, HE Babino Selo, je oznaĉen
kao „Područje izuzetnih prirodnih vrijednosti Plivsko jezero sa kanjonom rijeke Vrbas, te
trasom brze ceste Jajce-Donji Vakuf“. Navedeno podruĉje ima obiljeţje pirodnih vrijednosti,
energetike i saobraćaja od znaĉaja za Federaciju BiH. Ovim planom se navodi obaveza izrade
Prosotrnog Plana posebnog obiljeţja, za predmetno podruĉje, iz razloga što je trasu brze ceste na
dionici Jezero-Jajce-Donji Vakuf neophodno uskladiti sa objektima hidro-energetskog korištenja rijeke
Vrbas, ĉije planiranje mora zadovoljiti osnovnu smjernicu ne ugroţavanja postojeće naseobinske
strukture i druge infrastrukture u kanjonu Vrbasa.
U postupku izrade Plana obavljena su i dodatna usaglašenja sa nadleţnim institucijama.
Prema Federalnom Ministarstvu energije, rudarstva i industrije, u svrhu obezbjeĊenja snabdijevanja
elektriĉne energije radi zadovoljenja vlastitih potreba Federacije BiH, pokrivanja budućeg deficita
elektriĉne energije i instalisanih kapaciteta koji će nastati uslijed gašenja postojećih termoblokova u
TE Tuzla i TE Kakanj, ocjenjena je nuţnost za hitnim pokretanjem kapitalnih investicija u ovom
sektoru.
S ciljem ponovnog otvaranja i ubrzanja procesa prepreme i izgradnje prioritetnih elektroenergetskih
objekata u FBiH, Vlada FBiH, je na sjednici, odrţanoj u januaru 2010. godine, razmatrala i usvojila
Informaciju – prioriteti izgradnje elektroenergetskih objekata u FBiH, te u vezi sa istim donijela
Zakljuĉak. U okviru nastavka daljih aktivnosti iz navedenog Zakljuĉka, Vlada FBiH (februar 2010.),
donijela je Odluku o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi izgradnje priroritetnih
elektroenergetskih objekata, izbor strateških partnera i pristupanju dodjeli koncesija. („Sluţbene
novine Federacije BiH― broj 08/10 i 34/11.) Taĉkom V navedene odluke, Javno preduzeće
„Elektroprivreda BiH― d.d. Sarajevo i JP „Elektroprivreda HZ HB― d.d. Mostar su odreĊeni za nosioce
aktivnosti prireme i realizacije izgradnje slijedećih objekata na rijeci Vrbas: HE Han Skela, HE Vinac i
HE Babino Selo.
TakoĊe, taĉkom X iste Odluke definisano je da će se za svaki objekat pojedinaĉno ili jedinstveni
povezani sustav koji ĉini veći broj objekata, vršiti odabir modela financiranja, odnosno da će se vršiti
89
optimizacija finansijske konstrukcije, ovisno od vrste i veliĉine objekta, mogućnosti i finansijske
sposobnosti nosioca aktivnosti pripreme i relaizacije izgradnje.
U konkretnom sluĉaju, JP „Elektroprivreda BiH― d.d. Sarajevo je pokrenula aktivnosti na pripremi
izgradnje HE Babino Selo na rijeci Vrbas, na teritoriji Općine Donji Vakuf. Prema raspoloţivim
informacijama, JP „Elektroprivreda BiH― d.d. Sarajevo, u sklopu 9 kruga Investicionog okvira za
Zapadni Balkan, Evropske komisije (EC), obezbjedilo je grant, sredstva za realizaciju pripremnih
aktivnosti, prvenstveno namjenjenih za izradu Studije izvodljivosti sa istraţnim radovima i Projcenom
uticaja na okolinu za HE Babino Selo.
Ukoliko rezultati Studije izvodljivosti pokaţu tehno-ekonomsku opravdanost projekata, EBRD je
sprema da, kroz kreditni araţman, pruţi finansijsku podršku u daljem finansiranju izrade tehniĉke
dokumentacije i izgradnje HE Babino Selo.6
Općinsko vijeće Općine Donji Vakuf dalo je saglasnost za izvoĊenje istraţnih radova za HE Babino
Selo (akt br. 02-05-01708/13-1 od 02.09.2013. godine).
Prema svim gore navedenim informacijama, uoĉava se definisanje vise varijantnih rješenja bez
konaĉnog odreĊenja i bez odreĊenja vremenskog perioda realizacije. U kontekstu izrade prosotrnog
plana općine Donji Vakuf, ovakve definicije ne pruţaju dovoljno podataka za planiranje jer prostornim
planom
nije moguće definisanje varijantnih rješenja, uslijed razliĉitog uticaja na okruţenje (obim izmještanja
saobraćajnica, rezervisanje koridora za njihovo izmještanje, funkcionalne veze meĊu naseljima i dr).
Eventualna realizacija hidroenrgetskih objekata na teritoriji općine Donji Vakuf, biće definisana
dokumentima višeg reda te predviĊenim Prostornim planom posebnog obiljeţja.
Ovim Planom su definisane tri postojeće MHE na teritoriji općine Donji Vakuf i to:
MHE „Torlakovac― Sokolinski potok, (predviĊena godišnja proizvodnja elektriĉne energije cca
2,197 GWh)
MHE „Prusac― Prusaĉka rijeka
MHE „Prusac 1― Prusaĉka rijeka, instalisane snage 632 kW i predviĊene godišnje proizvodnje
4.536 GWh
Planirane MHE na teritoriji općine Donji Vakuf:
MHE „Breziĉani― Skakaviĉki potok; Instalisane snage 99kW, sa mogućom godišnjom
proizvodnjom od 0.441 GWh
MHE „Prusac 2― Prusaĉka rijeka, instalisane snage 389kW, moguće godišnje proizvodnje
2,450 GWh.
6 Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo Energije, rudarstva i industrije, Mostar, 2015.
90
9.4. Zaštita od voda i ureĊenje voda
U planskom periodu je potrebno
Zа svаki izvor i bunаr koji se koristi zа ljudsku upotrebu potrebno je urаditi Progrаm sаnitаrne
zаštite premа ‗‘Pravilniku o naĉinu utvrĊivanja uslova za odreĊivanje zona sanitarne zaštite i
zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnadbjevanje stanovništva (Sl. novine F BiH,
broj:88/12)‘‘
U sluĉаju rješаvаnjа vodosnаbdijevаnjа odreĊenih mjesnih zаjednicа ili drugih dijelovа općine
nа rаĉun podzemnih vodа, neophodno je dа se izvode detаljnа hidrogeološkа istrаţivаnjа а
premа Projektu detаljnih hidrogeoloških istrаţivаnjа а u sklаdu sа Zakonom o geološkim
istraţivanjma Bosne i Hercegovine (Sl. novine F BiH «, broj 9/10 )
Urаditi kаtаstаr zаgаĊivаĉа podzemnih vodа nа teritoriji općine Kladanj
9.4.1. UreĊenje vodnih površina
UreĊenje vodnih površina ovisno je o njihovoj namjeni i treba da bude u funkciji iste, a odgovarajuće
mjere, nosioci provoĊenja istih i nadzor nad provoĊenjem propisanih mjera mora biti normativno
ureĊeno.
Na podruĉju općine Donji Vakuf, registrovano je nekoliko bujiĉnih tokova koji su vezani za sliv
Oboraĉke rijeke. Ovi bujiĉni tokovi su daleko registrovani od naselja Donji Vakuf, mada im se štetno
dejstvo manifestuje na smanjenje produktivnosti poljoprivrednih površina kao i na ugroţavanje
objekata na magistralnom putu M5 Donji Vakuf-Travnik.
Ove pojave se uglavnom javljaju u zapadnom dijelu općine pored naselja Ljuše, sjevernom dijelu
doline Sokolinskog potoka i dijelu doline Komarske rijeke.
Neophodno ih je regulisati hirotehniĉkim zahvatima, dok je ureĊenje njihovih slivova neophodno
uraditi biotehniĉkim zahvatima. Ovim zahvatima znatno će se umanjiti koliĉina nanosa koji bi stvarao
problem u regulisanju korita rijeke Vrbas.
Za zaštitu Donjeg Vakufa od poplava izraĊena je projektna dokumentacija za reguliranje korita Vrbasa
na duţini od oko 3,00 km. Do sada su izvedeni radovi na duţini od oko jednog kilometra na dionici
uzvodno od mosta na putu prema Bugojnu.
Treba obaviti radove na ĉitavoj dionici od 3,00km (uzvodno i nizvodno od regulirane dionice Vrbasa)
Zaštita poplavnog podruĉja od mogućih poplavnih voda vrši se na osnovu općinskog plana za
odbranu o poplave, a na osnovu Zakona o vodama.
10. MINERALNA NALAZIŠTA
Na teritoriji općine Donji Vakuf otkriveno je više leţišta i pojava razliĉitih mineralnih sirovina i
moţe se reći da je općine bogata ovim resursom.
Kao glavna mineralna sirovina na teritoriji općine Donji Vakuf izdvaja se ugalj-, gips, kreĉnjak,kamen
grano-diorit.
91
Slika br. 5. Lokacije istraţnih i eksploatacionih polja na teritoriji općine Donji Vakuf
Podaci o mineralnim sirovinama su dobijeni od nadleţnog Ministarstva privrede Srednjebosanskog
kantona, a korišćeni su i ostali dostupni podaci (osnovna geološka karta, Prostorni plan
Srednjebosanskog kantona i ostalo). Treba imati u vidu da su rezerve o kvalitetu i koliĉinama
odreĊenih mineralnih sirovina promjenljive u vremenu i kao takve ih treba uzeti u obzir prilikom daljih
razmatranja.
10.1. UtvrĊene rezerve i eksploataciona polja
Na teritoriji općine Donji Vakuf do sada su evidentirane sljedeće mineralne sirovine (prilikom izrade
ovog planskog dokumenta nisu bili dostupni podaci o rezervama i kvaliteti pojedinih mineralnih
sirovina):
1. Istraţno-eksploatacioni prostor uglja lignita koji se proteţe izmeĊu Donjeg i Gornjeg Vakufa
pripada tzv. bugojaskom basenu i obuhvata površinu od 125 km2. Potencijalne prognozne
rezerve lignita su oko 1.167.559 tona, gdje su utvrĊene bilansne rezerve 16.478.000 tona (A
kategorija 31,79%, B kategorija 62,05% i C1 kategorija od 6,14 %).
Odobrenje za istraţivanje uglja lignita ima JP „Elektroprivreda BiH― d.d. Sarajevo – Zavisno društvo
Rudnik uglja „Graĉanica― d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno i Donji Vakuf.
92
2. Istraţno-eksploataciono polje gipsa ‘‘Elezovac‘‘. U pitanju su nasalge lagunskog porijekla i
taloţene su u gornjem permu ili na prelazu u donji trijas. Gips rijetko prelazi debljinu preko 50
m. Eksploataciju u Elezovićima je vršilo preduzeće ‘‘Komar‘‘ a sad ga vrši preduzeće ‘‘Rudnici
Gipsa‘‘ d.d. Godišnja proizvodnja je dostizala i 600.000 tona u BiH
3. Istraţno-eksploataciono polje kreĉnjaka ‘‘Prusac‘‘. Na ovom lokalitetu se vrši intenzivna
eksploatacija kreĉnjaka. Kreĉnjak je dobrih svojstava i moţe se koristiti kao tehniĉki-
graĊevinski kamen za nasipanje i za pravljenje betona.
93
4. Itraţni prostor arhitektnosko-graĊevinskog kamena grano-diorita ‘‘Komar‘‘. Ovaj kamen
ukoliko ima povoljna svojstva moţe da se koristi kao arhitektonski i dekorativni.
Odobrenja i koncesiono pravo za istraţivanje odnosno eksploataciju minerlanih sirovina nad
prostorima 2, 3 i 4 ima privredno društvo „Rudnici gipsa― d.d. Donji vakuf.
Pojave i leţišta ţeljezne rude su konstatovane na sjevernom dijelu općine Donji Vakuf. U pitanju je
hematitska ruda sa sadrţajem gvoţĊa od preko 50% ali je nivo istraţenosti mali da bi se mogle
odrediti bilanse rezerve ove rude.
Pored ovih, na teritoriji općine Donji Vakuf, postoje i znaĉajne koliĉine podzemnih voda koje se takoĊe
mogu smatrati kao mineralna sirovina.
10.2. Deponije jalovine
Jalovina oznaĉava ĉvrsti otpad ili mulj nastao pri otkopavanju mineralnih sirovina površinskom
eksploatacijom ili podzemnom eksploatacijom, odnosno otpad koji preostaje nakon obrade mineralnih
sirovina postupcima odvajanja (drobljenje, mljevenje, klasiranje, flotacija i ostali fiziĉko-hemijski
postupci), koji se preduzimaju radi izdvajanja vrijednih mineralnih sirovina.
U plankom period, kao posljedica površinske eksploatacije, moglo bi doći do stvaranja odreĊene
koliĉine korovskog materijala-jalovine.
Negativni uticaji mogli bi se izbjeći ili smanjiti na najmanju moguću mjeru:
Pravilnim planiranjem i provedbom tehnološkog procesa,
U sluĉaju eventualnog prolijevanja teĉnih goriva i maziva potrebno je obezbjediti dovoljne
koliĉine inertnog materijala (piljevina i sl.) ili sredstva za suho ĉišćenje tla.
Propisno odlaganje na mjesta predviĊena za odlaganje jalovine u cilju krajnje rekultivacije,
94
11. PROIZVODNJA I PRIJENOS ENERGIJE
11.1. Izvori energije sa potrebama u planskom periodu
Na podruĉju Općine Donji Vakuf ne postoje izgraĊeni znaĉajniji kapaciteti za proizvodnju
elektriĉne energije. IzgraĊene su dvija mini hidroelektrane ukupne instalisane snage oko 1.1MW.
Elektrane su prikljuĉene na lokalnu elektrodistributivnu mreţu.
Mreţa prenosa elektriĉne energije je relativno slabo razvijena. IzgraĊena je 110/10kV
transformatorska stanica Donji Vakuf instalisane snage 20MVA i nadzemni prikljuĉni dalekovodi:
110kV Bugojno – Donji Vakuf,
110kV Donji Vakuf – Jajce 2,
Osim navedenih dalekovoda teritoriju Općine presjeca trasa dalekovoda:
220kV Jablanica – Jajce 2.
Osnovni podaci o utrošku elektriĉne energije u Općini Donji Vakuf dati su u sljedećoj tabeli:
Tabela br 19. Utrošak elktriĉne energije na podruĉju općine Donji Vakuf
Godina
realizacije
Preuzeto energije
(kWh)
Fakturisano
energije (kWh)
Vršno opterećenje
(MW) Gubici energije (%)
2009 21.975.769 17.117.766 3 12.88
2010 22.647.457 17.375.810 2.8 13.15
2011 22.664.849 17.559.260 3 13.80
2012 23.075.328 17.787.938 3.3 13.75
2013 23.438.733 17.969.830 3.4 13.42
Distribucija elektriĉne energije na podruĉju obuhvata vrši se na naponskin nivoima 10kV i 0.4kV, uz
postupanjo uvoĊenje naponskog nivoa 20kV.
Distributivna mreţa naponskog nivoa 10(20)kV je razgranata i izvedena uglavnom nadzemnim
vodovima. Ukupna duţina SN mreţe iznosi cca 41km, od ĉega je cca 37km nadzemne i cca 4km
podzemne mreţe.
IzgraĊena je 71 distributivna transformatorska stanica 10(20)/0.4kV, od ĉega je 55 stubnih i 16
kablovskih trafostanica.
Distribucija elektriĉne energije do krajnjih potrošaĉa na naponskom nivou 0.4kV vrši se preko cca
36km vodova, od ĉega je cca 33km nadzemnih i 3km podzemnih.
11.2. Objekti za proizvodnju energije i prijenos energije sa zaštitnim zonama i
pojasevima
U planskom periodu:
planirati prelazak postojeće 110kV transformatorske stanice „Donji Vakuf― na sekundarni
20kV nivo.
Izrada plana rekonstrukcije 10kV distributivne mreţe sa postupanjim prelaskom na
naponski nivo 20kV.
Izrada plana rekonstrukcije NN mreţe sa ciljem povećanja kvaliteta elektriĉne energije i
pouzdanosti snabdijevanja krajnjih potrošaĉa na niskom naponu.
Izrada Studija opravdanosti iskorištenja hidroenergetskog potencijala rijeĉnih tokova.
95
Zaštitni pojasevi uz trase postojećih i planiranih koridora, utvrĊeni su u skladu sa vaţećom
zakonskom regulativom iz ove oblasti.
12. SAOBRAĆAJ
12.1. Sistem saobraćaja i veza
Općina Donji Vakuf nalazi se na raskrsnici veoma znaĉajnih magistralnih cesta M106 Granica entiteta
– Jajce - Donji Vakuf – Bugojno – Kupres – Šuica – Tomislavgrad – Kolo – Posušje – Kutleše -
Drţavna granica, M109 Donji Vakuf – Turbe – Travnik - Nević Polje – Vitez – Kaonik - Lašvanska
petlja, te regionalne ceste: R652 Donji Vakuf – Prusac - Bugojno.
Magistralni pravac M-109, Lašva – Travnik - Donji Vakuf – Jajce predstavlja središnju horizontalnu
magistralu mreţe cesta u Bosni i Hercegovini i vezu sa autoputem na koridoru Vc sa zapadnim
dijelovima BiH.
Drugi veoma znaĉajan magistralni pravac je M-106 koji vodi prema Bugojnu i predstavlja
najkraću putnu vezu sa sjeverne i srednje BiH sa Republikom Hrvatskom.
96
Tabela 20: Tabelarni pregled lokalnih cestra općine Donji Vakuf7
Tabela 21: Spisak regionalnih cesta
Tabela 22: Spisak magistralnih cesta
7 Odluka o razvrstavanju javnih cesta na podruĉju SBK u lokalne ceste i turistiĉke ceste
Oznaka puta
Relacija Duţina km Asfalt km Makadam
km
L026001 Donji Vakuf - Jemanlići 3,80 3,80
L026002 Ulica Zlatnih Ljiljana 1,05 1,0
L026003 Donji Vakuf - Breziĉani (škola) 6,50 6,50
L026004 Donji Vakuf - Ĉolaci 1,18 1,18
L026005 Donji Vakuf - Semešnica 5,90 5,90
L026006 Donji Vakuf - Kutanja 1,40 1,40
L026007 Oborci (M5) – Šeher- Hemići 4,50 2,50 2,00
L026008 Torlakovac - Sokolina 4,00 4,00
L026009 Torlakovac - Doganovci 2,20 2,20
L026010 Begića ćuprija – Musala- Brdo 2,00 2,00
Ukupno 32,53 20,63 11,90
Nova oznaka Stara
oznaka Relacija Duţina km
R-652 R 413 Donji Vakuf-Prusac-Bugojno 10
Nova oznaka ceste
Stara oznaka
Relacija Duţina
M-106
M16, M5,
M15, M6.1
Granica Entiteta – Jajce- Donji Vakuf- Bugojno-Kupres-Šuica-Tomislavgrad-Kolo-Posušje-Kutleše-Drţavna granica
161 km
M-109 M5 Donji Vakuf-Turbe-Travnik-Nević Polje-Vitez-Kaonik-Lašvanska
petlja 62 km
97
Slika 6. Poloţaj općine u odnosu na saobraćajnu infrastrukturu BiH
Magistalna cesta M 109, Donji Vakuf-Turbe-Travnik-Nević Polje-Vitez-Kaonik-Lašvanska
petlja, prolazi kroz samo gradsko jezgro i pored toga što spada u kategoriju magistralne ceste, u
ovom dijelu je tretiran kao glavna gradska saobraćajnica, koja ujedno predstvlja i tranzitnu
saobraćajnicu. Magistalna cesta M-109 ima evropski znaĉaj, prolazi kroz centralni dio Općine dolinom
Komarske, Oboriĉke i rijeke Vrbas, uz koju su se i razvila sva veća naselja u Općini. Ukupna duţina
ove magistralne ceste na podruĉiju općine Donji Vakuf iznosi 33 km sa dosta dobrim popreĉnim
profilom i kolovoznim zastorom. Širina ovog magistralnog puta je od 6.0 do 7.0 m sa obostranim
bankinama. Veliki problem u prostoru predstavlja trasa ovog puta jer prolazi kroz centar Općine tako
da su mnoga prikljuĉenja na ovom potezu nepravilno izvedena i nebezbjedna.
Isti sluĉaj je i sa magistralnom cestom M-106, D. Vakuf – Bugojno – Kupres koji takoĊe
prolazi kroz urbano podruĉje općine i u ovom sluĉaju se tretira kao jedna od glavnih gradskih
saobraćajnica.
Ova magistalna cesta prikuplja saobraćaj sa magistralne ceste iz srednje Bosne i izvodi ga
prema jugu, odnosno prema Splitu i Republici Hrvatskoj. Duţina ovog puta na podruĉju Općine Donji
Vakuf iznosi 2.8 km i takoĊe ima dosta dobar kolovozni zastor širine od 6.0 do 7.0 m na kome se
odvija vrlo intenzivan saobraćaj.
Regionalni put R-652 Donji Vakuf – Prusac – Bugojno, koji je alternativa magistralne ceste
M-106 i koji povezuje naselja u dolini Prušaĉke rijeke sa gradovima Donji Vakuf i Bugojno. Duţina
ove regionalne ceste je 7.50 km sa dobrim asfaltnim kolovozom prosjeĉne širine od 5,50 .
Saobraćaj na ovoj dionici je srednjeg intenziteta obzirom da put prolazi kroz veća naselja općine
Donji Vakuf i Bugojno.
Ukupna gustina magistralne i regionalne cestovne mreţe na podruĉju Općine Donji Vakuf
iznosi pribliţno 13 km/100km2 i dosta je niţa u odnosu na gustinu magistralne i regionalne mreţe
puteva u BiH koja iznosi 45km/100km2 ali zato je gustina magistralnih puteva na podruĉju Općine koja
98
iznosi 11 km/100km2 nešto veća u odnosu na gustinu magistralne mreţe BiH koja iznosi 7.5
km/100km2.
Zajedno sa magistralnim i regionalnim, mreţu kategorisanih puteva ĉini i deset lokalnih
saobraćajnica ukupne duţine 32,53 km. Uz mreţu lokalnih cesta za saobraćanje se koristi i mreţa
nekategorisanih puteva koja je dosta razvijena ali postoji veliki broj trasa koje imaju veoma loše
horizontalne i vertikalne elemente.
Modernizovanost lokalnih cesta je oko 80 % što je veoma zadovoljavajući podatak, ali je
veoma mala razgranatost ovih puteva u odnosu na ukupnu površinu Općine tako da njihova gustina
iznosi pribliţno 9.5 km/100km2.
Saobraćaj motornih vozila na kategorisanoj mreţi saobraćajnica, u posleratnom periodu,
ima stalani trend rasta i mnogo je veći od razvoja i modernizacije saobraćajne infrastrukture u Općini
Donji Vakuf. Ovo je uslovilo nagli i veliki porast broja registrovanih vozila koji nije pratio stupanj
novoizgraĊenosti i modernizovanosti putne mreţe, tako da danas imamo veoma malu gustinu mreţe
u odnosu na ukupnu površinu prostora Općine.
Intenzitet saobraćaja na putevima uzrokuje i veliki porast saobraćaja teških teretnih vozila koji
prolazi kroz samo jezgro općine, gdje dolazi do povećane buke i zagaĊenja vazduha izduvnim
gasovima.
TakoĊe dolazi i do velikog broja saobraćajnih nezgoda. Prema podacima policijske stanice
Donji Vakuf u 2013. i 2014. godini na podruĉju općine dogodilo se 308 saobraćajnih nezgoda od toga
143 u 2013. i 165 u 2014. godini.
Što se tiĉe stupanja motorizacije, prema podacima o registrovanim vozilima (bilten za 10.
mjesec 2012. godine) i popisu stanovništva u BiH u 2013 godini, stupanj motorizacije u Općini Donji
Vakuf iznosi oko 203 voz/1000 stanovnika.
Javni saobraćaj
Sagledavanjem slike izgraĊenosti općinskog prostora i razmještaja stanovništva u prostoru, dolazi se
do zakljuĉka da je neopravdano nekorištenje javnog prevoza, pogotovo što ova slika pokazuje da
preko 70% stanovništva ima tridesetominutnu dostupnost općinskom centru i njegovim
administratvnim i drugim funkcijama, uz uslov dobrog organizovanja javnog prevoza. Mobilnost
stanovništva je u stalnom porastu, ali je u tom pogledu znatno veći porast individualnog prevoza, prije
svega zbog loše organizovanog općinskog javnog prevoza, dok je javni prevoz meĊugradskih i
meĊunarodnih linija znatno veći i bolje organizovan.
Razni su uzroci nerazvijenosti javnog saobraćaja koji se ogleda u:
Lošoj razvijenosti i modernizovanosti općinske putne mreţe;
Lošoj organizovanosti i kvaliteti autoprevoznika i pruţanju njihovih usluga
stanovništvu;
Malim brojem autobuskih terminala i stajališta
Lošom pokrivenošću i uĉestalosti linija javnog prevoza.
99
U centru Općine egzistira autobuski terminal dobrog kapaciteta i komfora što zadovoljava
današnje potrebe stanovništva, a na magistralnim i regionalnim putevima izvedena su autobuska
stajališta.
Veliki nedostatak predstavlja neadekvatna obiljeţenost autobuskih stajališta na svim lokalnim
putevima na podruĉju Općine.
Sve ovo govori kako problemu javnog gradskog saobraćaja i njegovom boljem organizovanju i
korištenju treba u planskom periodu posvetiti mnogo veću paţnju jer ovo pitanje mora biti jedno od
strateških prioriteta kako bi se ublaţio problem nerazvijenosti saobraćajne infrastrukture i povećala
mobilnost stanovništva.
Tabela 23: Podaci o gradskom, prigradskom i meĊugradskom prevozu putnika
Br.
Linija
Broj prevezenih putnika
2014. 2015.
1. DONJI VAKUF - SARAJEVO 12 232 4 157
2. DONJI VAKUF – BANJA LUKA 3 783 1 256
3. DONJI VAKUF – GORNJI VAKUF 160 588 53 625
4. DONJI VAKUF - VINAC 28 199 9 315
5. DONJI VAKUF - HEMIĆI 41 219 13 805
6. DONJI VAKUF – BREZIĈANI 4 564 1 208
Povezanost sistema sa saobraćajem u okruţenju (sa susjednim kantonima, meĊuentitetski, sa
susjednim drţavama)
Brţi razvoj saobraćaja i veće ekonomske efekte od saobraćaja, moguće je oĉekivati pod uslovom
stvaranja povoljnih pretpostavki za razvoj saobraćaja. Pod ovim se smatra jasan, racionalan i
bezbjedan saobraćajni sistem dobrih performansi (protoĉnost i kapacitet, brzina, sigurnost, dobre
servisne usluge, minimalne gubitke u vrijemenu i sl.) o ĉemu se vodilo raĉuna kod odreĊivanja
saobraćajnog sistema, tehniĉkih elemenata i normativa i lokacionih faktora.
Na podruĉju općine Donji Vakuf, do kraja planskog period planirana je izgradnja :
Gradske obilaznice
Gradska obilaznica je planirana na potezu magistalna cesta M5 – Jajce – Donji Vakuf – Travnik. Ova
saobraćajnica je od izuzetnog znaĉaja za budući razvoj Općine, jer bi sav teretni saobraćaj koji
trenutno prolazi kroz centar Općine u tom pravcu bio usmjeren na pomenutu zaobilaznicu.
Tranzitni saobraćaj iz pravca Sarajeva i Travnika prema Bugojnu i Republici Hrvatskoj bio bi usmjeren
van općinskog centra. Ovaj pravac je planiran kao regionalna cesta koji poĉinje na ukrštanju ulica 14.
Septembra i Travniĉke ulice, prelazi preko rijeke Vrbas i dalje se spaja sa magistralnim putem M-16.
Da bi se realizovao ovakav projekat neophopdno bi bilo izgraditi novi most preko rijeke Vrbas na
pomenutoj zaobilaznici. Ovakvim saobraćajnim rješenjem ulica 14. Septebra u samom centru Donjeg
Vakufa bila bi zatvorena za saobraćaj i pretvorena u pješaĉku zonu što bi umnogome olakšalo
100
kretanje pješaka, smanjilo broj konfliktih situacija kao i saobraćajnih guţvi i zagaĊenja ţivotne
sredine.
Slika 7. Planirana obilaznica
Izgradnja brzog puta
Izgradnjom brzog puta Lašva – Donji Vakuf, na dionici koja prolazi kroz središnju Bosnu, od Zenice
do Travnika, rasteretio bi se saobraćaj te bi se uticalo na poticajni razvoj privrede, što bi u mnogome
doprinjelo razvoju općine Donji Vakuf, kroz komunikacijsku povezanost sa regionom.
Brzi put će smanjiti vrijeme putovanja putnika i roba.
Turistiĉke predispozicije i rezerve u kantonu nisu još uvijek iskorištene, koliko bi mogle biti.
Izgradnjom brze ceste, uz ostale mjere (organizacione, kadrovske, poreske, kreditne i druge), bi
obezbjedila znaĉajne uslove za razvoj turizma i ugostiteljsktva, kako na podruĉju cijelog
srednjebosanskog kantona, tako i cijelog podruĉja općine.
101
Slika 8. Trasa planirane brze ceste
Poboljšanje i redovno odrţavanje lokalnih cesta
Neophodno je redovno planirati i sprovoditi aktivnosti na poboljšanju i redovnom odrţavanju
svih puteva koji su u nadleţnosti Općine Donji Vakuf. Lokalni putevi imaju nezamjenjivu ulogu za
razvoj sela na podruĉju cijele općine
Rekonstrukcija magistralnog puta Jajce-Donji Vakuf-Travnik
Zbog veoma loše geometrijske trase (oštre krivine nedovoljne širine) neophodno je izvršiti
rekonstrukciju magistralnog puta Donji Vakuf-Jajce-Gornji Vakuf.
Povećanje stupanja modernizovanosti magistralnih puteva
Povezivanje sa lokalnim prevoznicima
Planirati aktivnosti na povezivanju sa lokalnim prevoznicima, te planiranje linija prigradskog i
meĊugradskog prevoza putnika.
Izgradnja odgovarajućeg broja autobuskih terminala
Vezano za prethodnu taĉku, a u skladu sa brojem planiranih linija i njihovom trasom, uraditi
neophodnu tehniĉku dokumentaciju, te izgraditi potreban broj autobuskih terminala.
Organizovanje razliĉitih i alternativnih ruta za obilaske atraktivnih lokacija
U svrhu razvoja turizma, planirati aktivnosti na organizovanju pješaĉkih i biciklistiĉkih ruta za
obilazak atraktivnih lokacija na podruĉju Općine.
Saobraćajna infrastruktura sa zaštitnim pojasevima
Širine koridora i poloţaja trasa javnih puteva svih rangova i ţeljezniĉkih pruga odreĊene su
razliĉito. Širina koridora za javne puteve, unutar kojih se moţe razvijati trasa saobraćajnica, izvan
graĊevinskog podruĉja propisani su Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine, Sluţbene
novine Federacije Bosne i Hercegovine broj 12/10 i 16/10, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
cestama Federacije Bosne i Hercegovine.
13. TERMOENERGETIKA
Mnogobrojni pozitivni efekti koje daje sistem toplifikacije gradova i naseljenih podruĉja općenito daju
veliki poticaj da se sistem širi sve do ekonomski opravdanih granica.
Centralizovanim snabdijevanjem toplotnom energijom i gasom omogućava se racionalnije korištenje
energije u okviru grijanja, pripreme potrošne tople vode i kuhanja, odnosno substituiše se elktriĉna
energija
Sistem centralnog grijanja na podruĉju općine Donji Vakuf organizovan je kroz individualne
kotlovnice, koje obezbjeĊuju iskljuĉivo toplotnu energiju za zagrijavanje prostorija u objektima u
kojima su ugraĊene.
Energenti koji se koriste na podruĉju općine su: drva (pelet), ugalj i plinske boce.
U okviru gasifikacije Bosne i Hercegovine i Srednjebosanskog kantona planiran je prostor za glavni
gasovod na pravcu Lašva-Vitez-Travnik-Jajce-Bihać putem kojeg bi se vezala BiH na gasovodni
sistem Hrvatske.
Strategija buduće energetske politike Kantona treba da se zasniva na svjetskoj strategiji kroz:
102
Povećanje energetske efikasnosti i snabdijevanju i potrošnji energije
Prelazak sa goriva koji sadrţe veliki udio karbona na goriva sa mannjim udijelom karbona
(npr.sa uglja na gas)
Veći udio obnovljivih izvora energije
SBK sa svojih 12 općina donio je odluku o prihvatanju koncepcije objedinjavanja gasifikacije SBK, a
ĉime je formalno već pokrenuta aktivnost na projektu gasifikacije s krajnjim ciljem izgradnje
gasovodne infrastrukture u svakoj općini te spajanje kompletnog sistema na već postojeći magistralni
gasovod Sarajevo-Zenica kod Perin Hana. Po izgradnji gore pomenutih magistralnih gasovoda dobit
će se dodatni izvori prirodnog gasa.8
Gasifikacija gradova Srednjobosanskog kantona, tj. uvoĊenjem prirodnog gasa kao novog energenta
stvaraju se uslovi za dalju ekspanziju trţišta prirodnog gasa. Akcenat se daje iznalaţenju mogućnosti
primjene novih tehnologija (kombinovana proizvodnja elektriĉne i toplotne energije) i podruĉja
primjene prirodnog gasa (za hlaĊenje, pripremu tople vode, primjena gasa u saobraćaju) kako bi se
postigla što ravnomjernija raspodjela godišnjih koliĉina. Izgradnjom gasovoda Zenica – Travnik,
Travnik – Gornji Vakuf i Travnik – Jajce stvaraju se uslovi za gasifikaciju svih većih gradova
Srednjobosanskog kantona (Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovaĉa, Gornji Vakuf, Bugojno, Donji
Vakuf i Jajce).
Slika 9. Planirana trasa gasovoda
8 Prostorni plan Srednjebosanskog kantona-Ţupanije Središnja Bosna 2001-2020
103
14. PRIVREDA
14.1. Razvoj privrede i osnovni faktori razvoja
Trţišnim privrednim sistemom sa privatno-svojinskom vlasniĉkom osnovom i novom
institucionalnom organizacijom BiH, stvaraju se pretpostavke da Kanton Središnja Bosna-
Srednjobosanski kanton konkurentnom ponudom svojih prostornih potencijala i raspoloţivih resursa,
privuĉe inostrani, pa i snaţnije domaće privatne investitore i kapital. Sadašnji privredni kvalitet
prostora Kantona Središnja Bosna / Srednjobosanskog kantona u uslovima trţišnog privreĊivanja
ima dosta visoku konkurentsku sposobnost za privlaĉenje kapitala i razvoj preduzetništva i na tome
utemeljenog dinamiĉnog i kvalitetnog privrednog razvoja. Prema navedenom općina D.Vakuf ima
povoljne prostorne potencijale za efikasniji razvoj privrede, samim tim i ukupni ekonomski razvoj.
U trţišnim uslovima neophodno je aktiviranje lokalnog i kantonalnog kapitala za razvojne projekte na
podruĉju Kantona, što će se indirektno reflektovati i na Općinu. D. Vakuf, koja će sa jedne strane,
valorizovati svoje najatraktivnije potencijale, a sa druge strane, potrebno je da se stvori prostor i šans
za uvezivanje sa općinama iz cijelog Kantona pa i šire.
Poljoprivreda, šumarstvo, vodoprivreda, pa i turizam se tretiraju kao profitno intenzivne grane
privrede. Razvoj poljoprivrede, šumarstva i turizma će zahtjevati ne samo racionalnije korištenje
prostora za te namjene, nego i njihovu maksimalnu zaštitu. Sa druge strane, industrija, rudarstvo,
urbanizacija i infrastruktura su djelatnosti koje najviše konkurišu na prostorne resurse ovih djelatnost, i
ĉiji je razvoj dominantno determinisan upravo prostorom. Trenutno, na podruĉju općine poljoprivreda,
industrija (nemetalna i prehrambena) i turizam, nalaze se u razvojnoj fazi. Tek nakon završetka
perioda sanacije i dostizanja stanja razvojne samoodrţivosti, što bi trebalo oĉekivati na polovini
planskog perioda (oko 2024. godine), gotovo svi privredni i neprivredni sektori, a posebno industrija,
poljoprivreda i turizam, će traţiti odgovarajuće prostore.
Industrija je glavni generator razvoja svih ostalih djelatnosti, ali i jedan od velikih potrošaĉa prostora.
Industrijske grane koje imaju uslove za razvoj na podruĉju općine su: nemetalna, prehrambena,
drvopreraĊivaĉka i tekstilna.
Saobraćaj, trgovina, ugostiteljstvo i turizam će biti generisani rastom standarda i potraţnjom za
urbanim uslugama. Komunalna privreda, bankarstvo, osiguranje i druge usluge, vodoprivreda,
elektroprivreda i dr., primarno su generisani razvojem industrije. Prema tome, industrijski razvoj i tome
primjerena urbanizacija i izgradnja saobraćajne infrastrukture u velikoj mjeri će determinisati prostorni
razvoj Općine.
Pronalaţenje primarnih grana privrede i proces njihovog razvoja, determinisat će trţišni kriteriji,
odnosno ponuda i potraţnja prostora.
Neizvjesnost sadašnjeg stanja privrede i oĉekivanih trendova razvoja kako u strukturi tako i u veliĉini i
oblicima organizovanja, uticali su na to da se površine namjenjene privredno-proizvodnim
djelatnostima planiraju u većem obimu nego što su trenutno realne mogućnosti za njihovu realizaciju.
Ove površine svijesno su uvećane i treba ih uzeti alternativno, kao ponudu lokacije na podruĉju
općine i saobraćajnim pravcima.
104
Osnovni koncept razvoja privrede zasniva se na realizaciji postavljenih ciljeva, a koji su proizašli iz
analize postojećeg stanja privrede kao i uoĉenih problema u ovoj oblasti.
Na osnovu analiziranog stanja privrede, kao i uz sve predratno, ratno i poratno nasljeĊe privreda
općine Donji Vakuf, moţe se zakljuĉiti da dolazi do laganog oporavka. MeĊutim, još uvijek je potrebno
uloţiti dodatne napore u razvoju privrede kao bi se došlo do nivoa samoodrţivosti i postupanjog
razvojnog uspona. TakoĊe, tome će uveliko doprinositi i poboljšanje privrednog ambijenta u Bosni i
Hercegovini. Ĉetiri znaĉajna faktora, usloviće budući strateški privredni razvoj Donjeg Vakufa, a to su:
vanjsko okruţenje BiH;
razvojni ambijent u BiH i Srednjebosanskom Kantonu;
unutrašnji posticaji i potencijali u Kantonu;
posticaji i potencijali u općini Donji Vakuf.
Dosadašnji stadiji razvoja bili su usmjereni na sprovoĊenju procesa privatizacije i pokretanju
proizvodnih kapaciteta koji su nosioci privrednog razvoja Općine. Privredni razvoj Donjeg Vakufa
pored korištenja postojećih resursa i efikasnog njihovog korištenja, trebao bi se zasnivati na
efikasnosti i inovacijama, koji se temelje na nekoliko principa:
Inovacije i diverzifikacija privredne strukture sa novim proizvodnim profilisanjem u industriji,
poljoprivredi, turizmu i drugim proizvodnim djelatnostima;
Jaĉanje sektora usluga;
Jaĉanje sektora malih i srednjih preduzeća;
Maksimalna valorizacija kulturno-istorijske komponente i prirodnih potencijala;
Aktiviranje privredno pasivnih prostora (ruralna podruĉja – sa posebnim akcentom na istoĉni i
sjevero-istoĉni dio općine), posebno u oblasti poljoprivrede;
Razvoj na osnovi procesno tehnološke saradnje u interindustrijskoj povezanosti sa susjednim
općinama (Jajce, Travnik, Bugojno i Kupres i Šipovo) i širim gravitacionim podruĉjem;
Kreiranje mogućnosti i podsticanje zapošljavanja u najširem spektru proizvodnih i usluţnih
djelatnosti;
Stimulisanje samozapošljavanja;
Razvoj na principima odrţivosti i efikasnosti (ekonomske i posebno energetske).
Poslovna zona - Na podruĉju Općine Donji Vakuf postoji poslovno (preduzetniĉka) zona u okviru
naseljenog mjesta Donji Vakuf. Općinsko vijeće Donji Vakuf 2015. godine donijelo je Odluku o
utvrĊivanju i odreĊivanju granica Poslovne (poduzetniĉke) zone.
Poslovna (preduzetniĉka) zona obuhvata ukupnu površinu od cca 384.500 m2, a nalazi se na
podruĉju koje obuhvata površinu izmeĊu planirane trase zaobilaznice prema Bugojnom, koja će se
locirati duţ lijeve obale rijeke Vrbas sa sjeveroistoĉne strane do dvorišta sambeno-poslovnih i
poslovnih objekata uz magistalna cesta M16, dionica D.Vakuf – Bugojno, sa jugozapadne strane.
Poĉinje od granice pripadajućih parcela neizgraĊenog doma kulture sa sjevero-zapadne strane, a
završava se sa krajnjom granicom bivše Tvornice gips-celuloznih ploĉa prema naselju Zagorci.
Nosilac i organizator razvoja Poslovne (preduzetniĉke) zone je Općina Donji Vakuf i privredni subjekti
ukljuĉeni u Poslovnu zonu.
105
Podruĉje poslovne (preduzetniĉke) zone djelimiĉno je izgraĊeno, a jednim dijelom je neizgraĊeno.
Unutar poslovne zone planirana je gradnja objekata namjenjenih za proizvodne, obrtniĉke, zanatske i
usluţne djelatnosti.
Pored osnovnih djelatnosti moguće je na površinama poslovne namjene razvijati i drugu djelatnost –
prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti na naĉin da ona ne ometa proces proizvodne djelatnosti, da
se ne remeti javni red i mir i ne narušava okoliš.
U cilju gradnje graĊevina i ureĊenja površina unutar podruĉja poslovne preduzetniĉke zone Općina
Donji Vakuf je obezbijedila javne saobraćajne površine.
Na dijelu podruĉja Poslovne zone planira se gradnja i ureĊenje radnog prostora za potrebe malih
preduzetnika u površini koja zadovoljava njihove potrebe te zajedniĉkih sadrţaja kojima bi se
servisirale potrebe malih preduzetnika, ali i ĉitave Zone.
Poslovna (preduzetniĉka) zona udaljena je od magistralnog puta 200 m, te se moţemo reći da je
zona dobro saobraćajno povezana sa ostalim dijelom Općine ali i okruţenjem. Udaljenost od
ţeljeznice je 75 km, a od najbliţeg aerodroma u Sarajevu oko 120 km. Zona je udaljena 1 km od
centra Općine, te se moţe reći da gravitira gradskom jezgru. Poslovna (preduzetniĉka) zona
snabdjevena je: vodom (za piće/tehniĉkom), telefonskim komunikacijama, kanalizacijonim sistemom i
odlaganjem ĉvrstog otpada.
Biranje strateških partnera, koji ţele ulagati u D.Vakuf, treba biti paţljivo ispitano i tomu se treba
pristupiti krajnje struĉno i odgovorno. Tek tada će postojeća infrastruktura moći biti „reciklirana―, te
upotrijebljena za industrijski i poslovni razvoj, a radna snaga kvalitetno i odgovorno usmjerena, što
treba biti tek polazna taĉka za budući napredak. Kroz napredak privredne klime, svi ostali segmenti
ţivota će dobiti na kvalitetu.
Realizacija projektovanog privrednog razvoja D.Vakufa, odvijaće se revitalizacijom privrede na
postojećim i planiranim radnim zonama. Širenje postojećih i formiranje novih radnih zona biće
motivisano potrebom domaćih i stranih investitora da na ĉistim lokacijama, onima koje nisu
opterećene nedefinisanim vlasniĉkim odnosima, starim zgradama i dotrajalom infrastrukturom,
zapoĉnu nove privredne cikluse. Kroz formiranje ovakvih zona, uporedno sa ubrzanjem
sveobuhvatnih kapitalnih ulaganja stvoriće se stimulativan ambijent za aktiviranje privatnih investicija
u MSP, samozapošljavanje i mnoštvo drugih, prije svega privatnih inicijativa koje će ubrzati ritam
zapošljavanja. Ovo je od velikok znaĉaja ukoliko se uzme u obzir da općina Donji Vakuf ima veoma
izraţen problem nezaposlenosti.
Poljoprivreda – S obzirom da u općini Donji Vakuf još uvijek znatno veći broj radno aktivnog
stanovništva koje je nezaposleno nalazi se u ruralnim podruĉjima, nego u gradskim, potrebno je
okrenuti se integralnom ruralnom razvoju, koji bi mogao postati najefikasniji i najjeftiniji naĉin
rješavanja nezaposlenosti i fiktivne zaposlenosti. Pod integralnim ruralnim razvojem podrazumjeva se
i uvoĊenje uĉinkovitije politike razvoja agrarnog sektora u cijelini tj. poreske, urbane, infrastrukturne,
obrazovne, servisne, finansijske podrške itd.
U poslijeratnom periodu u svim strateškim dokumentima pokretanja privrede u BiH kao primarni cilj
postaje revitalizacija agrara. U skladu sa navedenim ciljevima i postojećim agrotehnološkim uslovima i
106
resursima, općina Donji Vakuf ima realne uslove za intenziviranje odreĊenih poljoprivrednih
djelatnosti na ukupnom njenom prostoru.
Akcenat prvenstveno staviti na intenziviranju poljoprivrede i preraĊivaĉke industrije, sa fokusom na
voćarstvu, stoĉarstvu i ratarstvu,. Da bi u općini, koja ima potencijal za voćarstvo, mogli još više
zainteresovati stanovništvo za gajenje voća, neophodno je preduzeti neke organizacione mjere i raditi
na osposobljavanju kadrova za ovu poljoprivrednu djelatnost. Voćarska proizvodnja je toliko
napredovala, da od ljudi koji ţele da se bave ovom granom traţi veliko znanje. Savremeni intenzivni
zasadi zahtjevaju ne samo velika investiciona ulaganja, već i poznavanje cjelokupnog tehnološkog
procesa proizvodnje. U proizvodnju se uvode visokokvalitetne i produktivne sorte koje zahtjevaju
odgovarajuću zaštitu i primjenu agrotehniĉkih i pomotehniĉkih mjera. TakoĊe, rezultati koji se
ostvaruju u gajenju malina su oĉit primjer da je voćarstvo perspektivna grana i da je ubuduće treba
razvijati. Potrebno je proširiti proizvodnju jagodiĉastog voća na istoĉni dio općine.
Pri realizovanju programa proizvodnje jagode, maline, kupine i borovnice od jagodastih vrsta, ali i
šljive, trešnje, višnje, kajsije, jabuke i kruške od drvenastih voćnih kultura potrebno je obratiti paţnju
na: aktiviranje obradivog zemljišta koje se sada nedovoljno i neadekvatno koristi, uz primjenu
intenzivne proizvodnje drvenastih i jagodastih voćnih vrsta; zapošljavanje poljoprivrednih proizvoĊaĉa
na vlastitom imanju, uz angaţovanje cijele porodice; povećanje materijalne osnove nosilaca
proizvodnje i zadruga kao organizatora proizvodnje; Razvijanje kooperantskih odnosa na prostoru
dijelovanja odreĊene zadruge (dobar primjer Zemljoradniĉka zadruga "AT") ili drugog subjekta koji se
bavi razvojem voćarske proizvodnje u primarnom kompleksu ili preradi.
Predhodno navedeno odnosi se i na oblast ratarstva i stoĉarstva. Uz sve navedeo, da bi se došlo do
privrednog razvoja na ovom podruĉju, potrebno je uvezati proizvodnju sa preradom proizvoda, jedna
od mogućnosti je i formiranje otkupno-preraĊivaĉkih i skladišnih prostora kroz jaĉanje javnog-
privatnog partnerstva.
Šumarstvo - Potencijal za dalji razvoj ogleda se u šumarstvu i drvnoj industriji, jer oko 65 % teritorije
Općine predstavljaju šumska bogatstva. Srednjoroĉnom razvojnom strategijom BiH, koja je usvojena
od najviših organa BiH i Federacije BiH, dato je posebno mjesto šumama, s obzirom da šumski
resursi predstavljaju jedan od najvećih razvojnih potencijala. Razvojna strategija posebno se zalaţe
za uspostavljanje mehanizma zaštite od nezakonite sjeće, saniranje stanja i adekvatno organizovanje
i racionalno korištenje. Dugoroĉno i trajno opredjeljenje šumarstva Kantona Središnja Bosna
/Srednjobosanskog kantona su visoke preborne šume, grupimiĉne ili stablimiĉne strukture, sa
prirodnom obnovom, prilagoĊene mikrostanišnim mozaiĉnim terenima koji će maksimalno koristiti
bisfernu razmjenu, što je moguće više koristiti zemljišne potencijale i edafske uslove, radi povećanja
kvalitativnog i kvantitativnog prirasta, odrţavanja prirodnog biodiverziteta i odrţavanja i unapreĊivanja
polivalentnih funkcija šuma.
Osnovni strategijski cilj biološke proizvodnje u šumarstvu i treba da bude obezbjeĊenje trajnosti,
ravnomjernosti i kontinuiteta proizvodnje drvene mase radi podmirenja potreba. U upravljanju sa
šumama preferirati autohtone vrste drveća i odrţavati biodiverzitet flore i faune u prirodnim šumama.
U budućnosti vrednovati sve funkcije šuma, jer bez taĉnog poznavanja vrijednosti svake od njih nema
valorizacije šumskog ekosistema. Pri tome se ne misli samo na drvo i druge materijalne proizvode
šume, nego vrednovanje npr. hidrološkog znaĉaja šuma, klimatskog, higijensko-zdravstvenog,
rekreativnog, turistiĉkog i dr.
107
Razvoj šumarstva potrebno je uskladiti sa razvojem drvne industrije na podruĉju općine. Certifikacija
šuma Kantona Središnja Bosna / Srednjobosanskog kantona asamim tim i Općine, je neposredni
vaţan zadatak koji se nalazi pred vlastima, šumarstvima i drvnom industrijom. Naime, u posljednje
vrijeme se razvija snaţan pokret u svijetu kojem je cilj da se šume saĉuvaju i biodiverzitet u njima.
Zbog toga se od proizvoĊaĉa drveta i proizvoda od drveta traţi da dokaţu da drvo potiĉe iz šuma koje
su certifikovane tj. da se njima upravlja na ekološki prihvatljiv naĉin, kojim će se saĉuvati biodiverzitet.
Potrebno je preduzeti niz drugih mjera kao što su: usklaĊivanje šumarstva i poljoprivrede, saniranje
goleti, niske izdanaĉke šume i šikare - treba rekonstruisati i dio prevesti u visoke šume, odgovarajući
dio u srednje šume, a jednim dijelom gospodariti kao sa niskim šumama i ovo treba da bude
prioritetan zadatak šumarstva, što bi dovelo do povećanja prirasta drvne mase, a samim tim i
zaposlenosti; uskladiti proizvodne mogućnosti šuma sa brojem i veliĉinom kapaciteta prerade drveta
(Drvna industrija mora uĉiniti dodatne napore da se prilagodi boljem korišćenju i štednji drveta kao
sirovine, da uskladi cijene sa drugim zemljama u okruţenju, interes je šumarstva da postoji jaka,
moderna i profitabilna drvna industrija sa finalnom preradom); šumarstvo mora stalno proširivati
paletu svojih proizvoda (efikasno korištenje brojnih sporednih proizvoda kao što su: ljekovito bilje,
gljive, jestivo bilje, šumski plodovi, eteriĉna ulja i proizvodi šumske faune, kako bi povećalo svoj
dohodak i doprinijelo zapošljavanju nezaposlenog stanovništva); izvršiti deminiranje šimskih površina;
stvaranje uslova za veću otvoreost i korištenje šuma i šume u privatnom vlasništvu potrebno je
inventarisati, napraviti šumsko privrednu osnovu i propisati naĉine upravljanja.
Predmetno podruĉje posjeduje odliĉne stаnišne uslove zа rаst i rаzvoj velikog brojа veomа cijenjenih
vrstа аromаtiĉnog i ljekovitog biljа, šumskih plodovа i gljivа, koje zbog nerаcionаlnog pristupа
ovаkvom nаĉinu iskorišćаvаnjа šumа, u nаjvećoj mjeri ostаne neiskorišćeno. Do sаdа, nа ovom
prostoru nije bilo orgаnizovаnog sаkupljаnjа pomenutog biljа od strаne privrednih orgаnizаcijа.
TаkoĊe, negаtivаn trend u sаkupljаnju ljekovitog biljа, jeste posljedicа nedovoljne informisаnosti
lokаlnog stаnovništvа.
U dosаdаšnjem korištenju šumа dominаntnu ulogu imа proizvodnjа i korištenje drvne mаse dok se
ostаlim mogućnostimа korištenjа šumа nije poklаnjаlа dovoljnа pаţnjа. Sаkupljаnje tzv. sporednih
šumskih proizvodа (ljekobilje, gljive, šumski plodovi, puţevi itd.) je neorgаnizovаno, аli nа ovu
аktivnost u budućnosti bi se mogаo stаviti аkcenаt. Sabiranje sporednih šumskih proizvoda bi moglo
vršiti svo stanovništvo, bez obzira je li urbano ili ruralno, bez obzira na pol i uzrast. U mnogim
evropskim zemljama gradsko stanovništvo koristi vikende i odmor da bi sakupljalo plodove šuma i
ostvarilo dopunske prihode. Seoskom stanovništvu je to lakše jer se nalazi bliţe šumama i ima veća
iskustva u ovom poslu.
Da bi se ova djelatnost unaprijedila, potrebno je jednim kvalitetnim programom izvršiti identifikaciju i
inventarizaciju vrsta šumskih plodova po lokalitetima, da se zna ĉime se raspolaţe u kojem predjelu.
Elaborat treba da obuhvati sve vrste koje imaju ili mogu imati u doglednoj budućnosti komercijalni
plasman.
Šumarstvo je usko povezano i sa razvojem lovstva, koje na podruĉju općine predstavlja perspektivnu
granu turizma. Lovstvo kao privrednu granu ne treba podcjenjivati. Ono moţe uz minimalna ulaganja
donositi veće prihode i profit, nego pojedini privredni subjekti koji iscrpljuju resurse i zagaĊuju okolinu.
Veliki prirodni, neurbanizirani prostori šuma (sa kojima Općina obilato raspolaţe), planinskih pašnjaka
i zemljišta su veoma vaţan resurs kojeg treba aktivirati i iskoristiti. Lovstvo je to u stanju uĉiniti na
jednostavan naĉin, uz minimalna ulaganja.
108
Glаvnа oblаst šumаrstvа nа ovom podruĉju moţe se usmjeriti nа proizvodnju šumskih drvnih
sortimenаtа, kаo i sporednih šumsko-uzgojnih rаdova i komercijalizacija lovstva.
Jedna od privrednih grana koja moţe pridonijeti opštem razvoju je turizam, pored postojećih prirodnih
i antropogenih potencijala, potrebno je unaprijediti turistiĉku infrastrukturu i suprastrukturu, što će
postaći njegov brţi razvoj. Rаzvoju turistiĉkih, usluţnih i drugih djelаtnosti u plаnskom periodu
potrebno je posvetiti posebnu pаţnjа, imаjući u vidu nedovoljаn obim postojećih turistiĉkih kаpаcitetа
nа podruĉju Općine, аli i sve veći interes dа se promoviše kаo turistiĉkа destinаcijа. Znаĉаjno je
nаpomenuti dа opštinа Donji Vakuf, svoju turistiĉku ponudu trebа dа veţe zа općine u okruţenju
(FBiH i RS) koje su se turistiĉki već аfirmisаle. Povezivаnjem turistiĉke ponude D. Vakufa i
potencijаlnih opštinа moguće je formirаti integrаlni turistiĉki proizvod koji bi privukаo turiste koji su
ljubitelji prirode (prvenstveno lovni i ribolovni i sportsko -rekreativni) i koji bi se plаsirаo nа turistiĉko
trţište kаo аtrаktivаn proizvod. Pored toga, vjerski turizam moţe da privuĉe veći broj potencijalnih
turista na ovo podruĉje. Prednost stvаrаnjа ovаkvog integrаlnog turistiĉkog proizvodа je dobrа
sаobrаćаjnа povezаnost općine sа okruţenjem.
Ovaj sektor privrede, ima solidnu perspektivu za razvojem u općini Donji Vakuf, kao i SBK-u. Njegov
znaĉaj moţe se ogledati u mogućnosti novog zapošljavanja i stvaranju nove vrijednosti. Kada je u
pitanju Prostorni plan, od najveće vaţnosti je saĉuvati i zaštititi perspektivne prirodne, kulturne i
antropogene vrijednosti, posebno kada su u pitanju posebni rezervat u gornjem toku Semešnice.
Trenutno, Općina Donji Vakuf raspolaţe sa prirodnim i antropogenim potencijalima za razvoj turizma,
ali sa druge strane ne raspolaţe sa planskim strategijama njegovog razvoja i odgovarajućom
turistiĉkom infrastrukturom i suprastrukturom.
Prostori koji su pogodni zа izgrаdnju sportsko-rekreаtivnih sаdrţаjа (lokаlnog i regionаlnog znаĉаjа)
su predviĊeni nа lokаcijаmа naseljenih mjesta: Prusac, Slatina, Jarĉišće, Košćani, Jablan, Pribraća,
Kutanja i Ruska pilana i razvoja vjerskog turizma (Prusac).
Prostor općine ali i Kantona je izuzetno bogat resursima za razvoj turizma, a to je prepoznato i kroz
Marketing projekt dugoroĉnog razvoja turizma Kantona Središnja Bosna / Srednjobosanskog kantona,
pod nazivom "Srednja Bosna - turistiĉki biser aktivnog odmora". U njemu se istiĉu opšta naĉela koja
su i planom anticipirana, a koja primjenjuju pozitivne propise donesene na lokalnom, ali i
meĊunarodnom nivou, te posebna naĉela koja izviru iz specifiĉnog i jedinstvenog potencijala prostora.
14.2. Orjentacija i razmještaj privrede u prostoru
Općina D. Vakuf potrebno je da prati pravac razvoja i projekte na kantonalnom nivou kako bi na
taj naĉin usmjerila i svoj prostorno-privredni pravac razvoja. Znaĉajniji projekti su izgradnja, , brza
cesta koja bi D.Vakuf spajala sa autocestom, regionalni sistem snabdjevanja vodom (Plava voda),
tunel ispod Komarak, izgradnja hidroakumulacija, plinovoda, stambena izgradnja i izgradnja
privrednih objekata bit će snaţan generator za zapošljavanje i razvoj svih drugih djelatnosti. Doda li
se tome podizanje sveukupne regionalne infrastrukture na evropski uporedni nivo, to bi uistinu
omogućilo izuzetno profitabilnu ponudu prostornih resursa Kantona Središnja Bosna /
Srednjobosanskog kantona i općine Donji Vakuf. Sa svim navedenim pretpostavkama Kanton bi
109
poĉeo na daleko profitabilniji naĉin valorizovati, ne samo svoje lokalne prostorne vrijednosti, već i
svoju sveukupnu prostornu poziciju u okruţenju FBiH i BiH.9
Najveći broj privrednih subjekata iz djelatnosti graĊevinarstva nalazi se na podruĉju naseljenog
mjesta Donji Vakuf, najznaĉajniji subjekti iz ove oblasti su „Promo―, „Udarnik― i „Monting―. Pored
preduzeća registrovan je i znaĉajan broj preduzetnika koji su skoncentrisani najvećim dijelom u
naseljenom mjestu Donji Vakuf, zatim u Baricama, Pruscu, Ćehajićima, Oborcima i Torlakovcu.
GrаĊevinske firme kаko bi opstаle i uspjele dа prošire poslovаnje, potrebno je dа trаţe trţištа i nа
regionаlnom nivou, zemljаmа koje nаs okruţuju i šire. Potrebno je dа se koristi domаći grаĊevinski
mаterijаl, koji je dostupаn nа trţištu: kаmen, šljunak, pijesak, kreĉ, gips; betonski proizvodi (betonske
cijevi, svjeţi beton, fasadni malteri, šuplji blokovi, monta i uloţne cigle); opekarski proizvodi (cigle i
crijep) kаo i obrada kamena.
U općinskom centru trenutno posluju dva velika trgovinska preduzeća Robot i Best, takoĊe trenutno je
u izgradnji i novi trţni centar.
Na podruĉju općine ukupno je registrovano 741 poljoprivredno gazdinstvo na kojem ţivi 1.918
stanovnik. Najveći broj gazdinstava nalazi se u Donjem Vakufu (54,3%), zatim u Oborcima (13,2%) i
Pruscu (11,7%).
Voćarska proizvodnja na prostoru cijele općine je trenutno u razvoju, posebno kada su u pitanju
maline. Pored uzgoja jagodastog voća potencira se i plasteniĉka proizvodnja u zatvorenom prostoru
S obzirom na mogućnost otkupa maline, kao i na prodajnu vrijednost, za oĉekivati je povećanje
proizvodnje ove kulture i ubuduće. TakoĊe, jedan od znaĉajnijih koraka ka integralnoj proizvodnji,
koja je jedina i ekonomski opravdana, jeste novi projekat ―UvoĊenje u sistem Integralne proizvodnje‖
kojeg Zemljoradniĉka zadruga "AT"- p.o Donji Vakuf zajedno implementira sa Savezom proizvoĊaĉa
jagodastog voća BiH. Zemljoradniĉka zadruga „AT― p.o. Donji Vakuf okuplja preko 200 zadruga sa
podruĉja općine Donji Vakuf, a od toga preko 150 zadrugara su proizvoĊaĉi jagodastog voća sa
ukupnim površinama preko 25ha. Zadruga je uz pomoć općine Donji Vakuf i drugih organizacija i
investitora najzasluţnija i najviše je doprinjela u podizanju i širenju proizvodnje na podruĉju općine
Donji Vakuf.
Tabela br. 14. Malinjaci po naseljenim mjestima općine Donji Vakuf, 2015. godina
Red. br. Naseljeno mejsto Dunum Red. br. Naseljeno mejsto Datum
1. Babin potok 23 22. Neţići 7
2. Barice 50 23. Novo Selo 2
3. Blagaj 27 24. Oborci 74
4. Ĉemalovići 5 25. Ornice 6
5. Ĉolaci 2 26. Piljuţići 25
6. Daljan 5 27. Ponjevići 8
7. Dobro Brdo 4 28. Prusac 160
9 Prostorni plan Kantona Središnja Bosna/Srednjobosanskog kantona 2005. – 2025. godine, Ministarstvo prostornog ureĊenja,
obnove i povratka SBK-a.
110
8. Doganovci 20 29. Rudina 21
9. Donji Ĉehajići 10 30. Ruska pilana 6
10. Donji Vakuf 104 31. Sandţaĉki potok 14
11. Galešići 35 32. Slatina 6
12. Guvna 102 33. Sokolina 20
13. Hemići 15 34. Staro Selo 8
14. Jemanlići 50 35. Suhodol 14
15. JevaĊike 6 36. Sultanovići 7
16. Karići 7 37. Šeher 50
17. Komar 17 38. Šutkovići 3
18. Krivaĉe 5 39. Torlakovac 61
19. Kutanja 15 40. Vrbas 25
20. Makitani 13 41. Zagorci 3
21. Nenadi 4 42. Ukupno 1.039
Izvor: Sluţba za prostorno ureĊenje, katastar i imovinsko pravne poslove općine Donji Vakuf i predsjednici
mjesnih zajednica
Na osnovu teritorijalne rasprostranjenosti malinjaka uoĉava se da je malinarstvo zastupljeno na
gotovo cijelom podruĉju općine. Jedino u istoĉnom dijelu općine malinarstvo je slabije zastupljeno.
Najveće površine pod malinjacima nalaze se u naseljenom mjestu Prusac (15,40% od ukupnih
površina pod malinjacima), Donji Vakuf (10,01%), Guvna (9,82%), Oborci (7,12%), Torlakovac
(5,87%) itd.
Najznaĉajniji privredni subjekt iz oblasti drvne industrije je Preduzeće montaţnih objekata „Promo―
koje u vlastitoj proizvodnji apsorbuje najveći broj lokalnih gotovih proizvoda. TakoĊe ovo preduzeće
izveze oko 80% svojih proizvoda, najvećim dijelom u zemlje Evrope ali i svijeta. Drvna industrija JANJ
Donji Vakuf je prošla kroz teţak period tranzicije, a od 2013. godine prelazi u vlasništvo grupacije
Malak Group doo Sarajevo i od tog momenta nosi naziv Malak Group doo Sarajevo - Podruţnica
JANJ Donji Vakuf.
Privreda Donjeg Vakufa uglavnom je zasnovana na preraĊivaĉkoj industriji, trgovini i odrţavanju.
Imajući u vidu prirodne resurse i nalazišta gipsa, kvarca, keramike, graĊevinskog kamena i kvalitetnog
kamena (komarski mermer) kojima raspolaţe Općina, nemetalna industrija predstavlja jednu od
znaĉajnih osnova razvoja. Nemetalna industrija ima dugu tradiciju proizvodnje i prerade gipsa, kao i
ostalih proizvoda na bazi gipsa.
Znaĉajni privredni subjekti iz ove oblasti su Komar – Tvornica gipsa d.d., proizvodnja gipsa i cementa
i Rudnici gipsa – proizvodnja sirovog gipsa. Sjedišta pomenutih privrednih subjekata nalaze se u
naseljenom mjestu Donji Vakuf unutar Poslovne preduzetniĉke zone. Tvornica gipsa zapošljava oko
70 radnika, a Rudnici sirovog gipsa imaju oko 300 zaposlenih.
„Rudnici gipsa― imaju koncesiju SBK za rudnik gipsa Elezovac, a gips plasiraju kako na domaće tako i
na inostrano trţište. Zatim imaju koncesiju na kamenolom Prusac za iskop kamena koji se preraĊuje u
sve vrste kamenih proizvoda – gradevinski materijal. Tvornica gipsa „Komar― godišnje proizvodi oko
70.000 tona prvoklasnog gipsa i prodaje ga kao gips specijal, medicinski gips, pariški, keramiĉki,
111
modelarski gips, gips za industriju, kao i gipsane ploĉe za pregradne i obloţne zidove.10
Posebno
treba izdvojiti pored lokacije Elezovac i eksploataciju kvarcnog pijeska na lokaciji Lanevići.
Prema spisku kamenoloma u Federaciji Bosne i Hercegovine za koje je Federalno ministarstvo
energije, rudarstva i industrije izdalo rješenja za odobrenje istraţivanja i eksploatacije mineralnih
sirovina, za općinu Donji Vakuf navedeni su: Površinski kop gipsa ―Brešćići‖ kod Kulen Vakufa DOO
―Rudnici gipsa‖ Donji Vakuf; površinski kop gipsa ―Bistrica‖ kod Gornjeg Vakufa DOO ―Rudnici gipsa‖
Donji Vakuf; površinski kop gipsa ―Elezovac‖ kod Donjeg Vakufa DOO ―Rudnici gipsa‖ Donji Vakuf i
kamenolom kreĉnjaka ―Prusac‖ kod Prusca,―Rudnici gipsa‖d.o.o. Donji Vakuf.
14.3. Ocjena privrednih aktivnosti sa stanovišta uticaja na okoliš
Kada je rijeĉ o privrednim aktivnostima i njihovom uticaju na okoliš, dolazi se do zakljuĉka da ne
postoji privredna aktivnost koja je neutralna - indiferentna na ţivotnu sredinu i okolišne uvjete.
U općini Donji Vakufu, poslovni subjekti su gusto koncentrisani unutar urbanog podruĉja, uz
magistralne pravce, što sve skupa utiĉe na zagaĊenje vazduha, vode i tla.
10 Strategiju razvoja općine Donji Vakuf za period 2005. –2015. godina, Donji Vakuf, 2005.
112
15. DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Razvoj društvenih djelatnosti planira se kroz jaĉanje sistema i mreţe naselja i hijerarhiju centara
primjenom kriterijuma za razvoj i dostupnost sljedećih funkcija: obrazovanje, zdravstvo, socijalna
zaštita, kultura, uprava, sport i fiziĉka kultura. Mreţa objekata društvenih djelatnosti prati centralitet
naselja, planirane urbane zone, definisana je u skladu sa postavljenim ciljevima u ovoj oblasti,
oĉekivanim demografskim trendovima i razvojnim mogućnostima Općine Donji Vakuf.
Posebna paţnja posvećena je odrţavanju i unapreĊenju mreţe društvenih djelatnosti u vanurbanom
podruĉju, naroĉito onih orijentisanih ka djeci i omladini, kao jedan od preduslova demografskog
oporavka vanurbanog podruĉja.
U skladu sa osnovnom koncepcijom razvoja općine Donji Vakuf kao funkcionalno urbanog podruĉja
planirano je dodatno unapreĊenje svih javnih sluţbi, naroĉito kulturnih i nauĉnih kapaciteta.
U planskom periodu neophodno je kvalitetno unapreĊenje društvenih djelatnosti, kao jedan od uslova
tog procesa je potreba za objektima društvenih djelatnosti. U planerskoj praksi definisani su planerski
prostorni normativi za svaku društvenu djelatnost posebno i s obzirom na njih u planskom periodu
potrebno je prije svega rekonstruisati postojeće objekte pa po potrebi izgraditi nove ĉime bi se
navedeni prostoni normativi zadovoljili.
Sve planirane izgradnje, sanacije ili rekonstrukcije objekata društvenih djelatnosti na podruĉju
obuhvata plana potrebno je uskladiti sa aktuelnim zakonima iz oblasti energetske efikasnosti.
Kad je rijeĉ o sadrţajima društvene infrastrukture u okviru urbanih podruĉja,oni su planirani na
mjestima gdje se već nalazi najveći broj znaĉajnih objekata koji svojom funkcijom i sadrţajem
pripadaju društvenoj infrastrukturi i naravno na mjestima gdje raspoloţivi prostor dozvoljava njihov
dalji razvoj i širenje.
15.1. Zdravstvo
Usluge primarne zdravstvene zaštite stanovništvu općine Donji Vakuf pruţa Dom zdravlja, dok je
sekundarna zdravstvena zaštita dostupna u bolnicama u Bugojnu i Travniku.
Dom zdravlja ima tri podruĉne ambulante u sljedećim naseljenim mjestima: Torlakovac, Oborci i
Prusac.
U narednom periodu pored jaĉanja individualnog kvaliteta i sposobnosti, trajne edukacije, te završetka
radova na objektu Doma zdravlja (prvenstveno se odnosi na potkrovlje), ĉime bi se proširili kapaciteti i
poboljšali uslovi rada, kako za pacijente tako i za zaposlene, potrebno je stvoriti uslove za osnivanje
ambulante porodiĉne medicine u sklopu sportske dvorane. Izgradnjom ovog objekta, pribliţila bi se
zdravstvena zaštita naseljima Malovine, Jemanlići, Ponjavići, Kamenjaĉa.
U planskom periodu, u oblasti zdravstva potrebno je:
razvijati zdravstvenu zaštitu kako u prostornom tako i u organizacionom smislu;
teţiti jaĉanju individualnog kvaliteta i sposobnosti, trajnoj edukaciji;
113
završiti radove na objektu Doma zdravlja;
stvoriti uslove za ambulantu porodiĉne medicine u sklopu Sportske dvorane; time bi se
zdravstvena zaštita pribliţila stanovnicima Jemanlića, Ponjaviće, i dr.
rješiti imovinski status podruĉnih ambulanti u u Torlakovcu i Pruscu;
poboljšati uslove u postojećim objektima podruĉnih ambulanti u Torlakovcu i Pruscu;
u prvom periodu moguće je za oĉekivati poboljšanje uslova u postojećim objektima, a u
drugom realizaciju izgradnje novih objekata;
15.2. Školstvo i nauka
Obrazovanje se nalazi u nadleţnosti kantona i postoji adekvatna zakonska regulativa u ovoj oblasti.
Obrazovne ustanove na podruĉju obuhvata plana organizovane su na tri nivoa: predškolsko, osnovno
i srednje obrazovanje.
15.2.1. Predškolsko obrazovanje
Predškolski odgoj i obrazovanje u Srednjobosanskom kantonu obuhvata njegu, odgoj i obrazovanje
djece u dobi od 6 mjeseci do polaska u školu i na specifiĉan naĉin doprinosi ostvarenju jedinstvenog
cilja odgoja i obrazovanja: optimalan razvoj osobnosti, njeno osposobljavanje za kreativan odnos
prema stvarnosti i slobodno izraţavanje individualnosti.
Na teritoriji općine Donji Vakuf, egzistira jedna javna predškolska ustanova, JU ―Djeĉiji vrtić‖.
Tabela br.15. Pregled javnih predškolskih ustanova po školskim godinama na teritoriji općine Donji Vakuf
Šk. godina
Broj ustanova
Broj djece Od toga djeca sa posebnim potrebama
zaposleni Broj djece na jednog odgajatelja
Djeca koja nisu primljena
zbog popunjenog kapaciteta
svega ţenski svega ţenski svega ţenski
2014/2015 1 39 19 - - 5 5 20 -
2013/2014 1 41 27 - - 5 5 21 -
2012/2013 1 55 35 - - 5 5 28 -
2011/2012 1 43 29 3 1 4 3 14 -
2010/2011 1 43 29 3 1 4 3 14 -
Izvor: Predškolsko obrazovanje, osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine po školskim godinama., Statistiĉki bilten, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo 2015., 2014.,2013.2012.,2011.godine
Prema podacima JU „Djeĉiji vrtić―, bruto graĊevinska površina vrtića iznosi 312 m², a otvorenog
igrališta 1000 m².
U planskom periodu je neophodna adaptacija, rekonstrukcija i dogradnja objekta JU „Djeĉiji vrtić―
(izraţena potreba za izgradnjom kuhinje i sportske sale). Po potrebi izgraditi vrtiće i u naseljenim
mjestima, odnosno centrima II kategorije gdije primjetan porast u broju stanovnika.
15.2.2. Osnovno obrazovanje
Osnovna škola kao ustanova je od posebnog društvenog interesa i znaĉaja. Svoju djelatnost zasniva
na odgovarajućim pedagoškim i psihološkim naĉelima.
Osnovna škola obvezan je vid obrazovanja za djecu u dobi od 6 do 15 godina ţivota. Postoje
osnovne škole za redovito osnovno obrazovanje, zatim umjetniĉke – paralelne škole, kakve su
114
glazbene, baletske i druge, te osnovne specijalne škole za djecu koja ne mogu dobiti odgovarajuće
obrazovanje u redovitim školama.
U osnovnoj školi organizira se rad u okviru nastave i izvannastavnih aktivnosti.
Na podruĉju općine Donji Vakuf, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku postoje 4 centralne
i 3 podruĉne škole. Centralne osnovne škole nalaze se u Donjem Vakufu, Pruscu, Oborcima i
Torlakovcu, a podruĉne osnovne škole u Donjem Vakufu i Šeherdţiku.
Tabela br.16. Spisak osnovnih i podruĉnih škola na teritoriji općine Donji Vakuf
Školski objekti
Naseljeno mjesto
''Prva osnovna škola'' PŠ Donji Vakuf PŠ Kurića kula
Donji Vakuf
''Hasan Kjafija-Prušĉak'' Prusac
''Treća osnovna škola'' PŠ Šeherdţik
Oborci
''Ĉetvrta osnovna škola'' Torlakovac
TakoĊe, u okviru ―Prve Osnovne škole‖, postoji odjel za djecu sa posebnim potrebama.
Analizirajući podatke Federalnog Zavoda za statistiku, a koja se odnose na školske objekte, uĉenike i
nastavnike, u periodu 2009-2014., zakljuĉuje se sljedeće:
broj školskih objekata je ostao nepromjenjen, s tim da se u školskoj 2013/2014, 3 škole
pripadaju devetogodišnjem obrazovanju;
broj odjeljenja u posmatranom periodu opada;
broj uĉenika, takoĊe, u posmatranom periodu opada;
broj nastavnika školske 2013/2014 je manji za 5 u odnosu na školsku 2009/2010.
Pored navedenih OŠ, postoje i školski objekti u naseljenim mjestima Breziĉani, Šahmani, Staro Selo i
Sokolina, u kojima se nastava ne odvija zbog nedovoljnog broja uĉenika.
Tabela br. 17. Pregled školskih objekata, odjeljenja, uĉenika i nastavnika po školskim godinama
Školska godina obrazovanje škole odjeljenja uĉenici završili školu
nastavnici
kraj školske 2013/2014
osmogodišnje obrazovanje 4 30 723 169 70
devetogodišnje obrazovanje
3 33 732 - 39
kraj školske 2012/2013
osmogodišnje obrazovanje 7 42 953 218 92
devetogodišnje obrazovanje
- 24 563 - 26
kraj školske 2011/2012
osmogodišnje obrazovanje 7 52 1243 262 98
115
devetogodišnje obrazovanje
- 18 390 - 18
kraj školske 2010/2011
osmogodišnje obrazovanje 7 63 1527 275 108
devetogodišnje obrazovanje
…11
10 236 - 10
kraj školske 2009/2010
osmogodišnje obrazovanje 7 73 1802 239 112
devetogodišnje obrazovanje
… 2 60 - 2
Izvor: Predškolsko obrazovanje, osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine po školskim godinama., Statistiĉki bilten, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo 2015.,2014.,2013.2012.,2011.godine.
U planskom periodu
preduzeti mjere u cilju poboljšanja tehniĉkog i prostornog standarda objekata za osnovno
obrazovanje;
u okviru OŠ ―Hasan Kjafija-Prušĉak‖, ―Treće Osnovne škole u Oborcima‖ i ―Ĉetvrte OŠ u
Torlakovcu, potrebno je izgraditi kabinet za tehniĉki odgoj, fiskulturnu dvoranu, prostoriju
školske biblioteke, te igrališta za košarku i tenis;
Izgraditi sportske dvorane za potrebe škola i graĊana;
Opremiti i osavremeniti kabinete za sve Osnovne škole na podruĉju općine.
15.2.3. Srednjoškolsko obrazovanje
Na teritoriji općine Donji Vakuf egzistira Mješovita srednja škola, u kojoj su organizovane
Gimnazija, Tehniĉka i Struĉna škola. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, krajem
školske 2012/2013, u Mješovitoj srednjoj školi egzistiralo je 20 odjeljenja sa 525 upisana uĉenika.
Komparativnom analizom podataka, za period 2009-2012, jasno se uoĉava da broj upisanih Ċaka
pokazuje tendenciju rasta. Shodno tome, i broj odjeljenja raste.
Tabela br. 18.: Škole, odjeljenja, upisani i i uĉenici koji su zvaršili razred po školskim godinama, za teritoriji općine Donji Vakuf
kraj školske 2012/2013
Školski objekti
odjeljenja
uĉenici
upisani uĉenici završili razred
svega uĉenice svega uĉenice
Gimanzija 8 207 134 206 134
Tehniĉke i srodne škole 6 170 91 160 91
Šumarstvo i obrada drveta 6 170 91 160 91
Struĉna škola 6 148 62 145 65
Mašinstvo i obrada metala 2 36 - 36 -
Ugostiteljstvo/hotelijerstvo i turizam 3 90 45 87 45
Ekonomija, pravo, administracija i trgovina
1 22 17 22 17
11
Ne raspolaţe se podatkom.
116
Ukupno: 20 525 287 511 287
kraj školske 2011/2012
Gimanzija 7 184 123 181 122
Tehniĉke i srodne škole 5 138 76 138 76
Šumarstvo i obrada drveta 5 138 76 138 76
Struĉna škola 6 138 67 135 66
Mašinstvo i obrada metala 2 35 - 33 -
Ugostiteljstvo/hotelijerstvo i turizam 2 55 28 55 28
Ekonomija, pravo, administracija i trgovina
2 48 39 47 38
Ukupno: 18 460 266 454 264
kraj školske 2010/2011
Gimanzija 7 160 106 149 98
Tehniĉke i srodne škole 4 112 60 106 58
Šumarstvo i obrada drveta 4 112 60 106 58
Struĉna škola 5 114 57 107 53
Mašinstvo i obrada metala 1 16 - 15 -
Ugostiteljstvo/hotelijerstvo i turizam 1 27 6 27 6
Ekonomija, pravo, administracija i trgovina
3 71 51 65 47
Ukupno: 16 386 223 362 209
kraj školske 2009/2010
Gimanzija 7 168 107 165 106
Tehniĉke i srodne škole 4 114 51 112 51
Šumarstvo i obrada drveta 4 114 51 112 51
Struĉna škola 5 23 67 112 59
Mašinstvo i obrada metala 2 41 - 40 -
Ekonomija, pravo, administracija i trgovina
3 82 67 72 59
Ukupno: 16 405 225 389 216
Izvor: Srednje obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine po škoslkim godinama, Statistiĉki bilten, Sarajevo 2014,2013,2012,2011.
U planskom periodu:
Opremiti i osavremeniti kabinete
izgradnja, rekonstrukcija ili dogradnja postojećih objekata za srednje obrazovanje, shodno
potrebama u budućem periodu
15.3. Socijalna i djeĉija zaštita
Funkciju socijalne zaštite na podruĉju u općine Donji Vakuf obezbjeĊuje Centar za socijalni rad.
Lokacija ustanove je u centru Donjeg Vakufa, te broji 6 zaposlenih, što prema standardima u oblasti
socijalne i djeĉije zaštite ali i prema broju stanovnika opĉine nije dovoljno.TakoĊe, korisna površina
koju koristi JU Centar za socijalni rad, a iznosi cca 100 m², ne zadovoljava propise tj. uslove iz
Pravilnika o standardima za rad i pruţanje usluga u ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i
Hercegovine (Sl. novine FBIH broj 15/13).
Obzirom da površinom i lokacijom, trenutni prostor ne zadovoljava kriterije iz Pravilnika o standardima
za rad i pruţanje usluga u ustanovama socijalne zaštite, JU Centar za socijalni rad je pokrenuo
inicijativu za izgradnju zgrade Centra. Uz navedeno, treba naglasiti i potrebu ove ustanove za
formiranjem svjetovališta i prostorija za rad sa maloljetnicima, te savjetovališta za brak i porodicu.
U planskom periodu:
117
planirati izgradnju JU Centra za socijalni rad, obzirom da trenutni prostor ne zadovoljava
kriterije iz Pravailnika o standardima za rad i pruţanje usluga u ustanovama socijalne zaštite
(Sl. Novine F BiH‖ broj 15/13)
u okviru ustanove formirati savjetovalište i prostorije za rad sa maloljetnicima, savjetovalište
za brak i porodicu.
15.4. Kultura i sport
Kultura
Nosilac razvoja kulture na podruĉju općine Donji Vakuf je kanton i Općina, a nosilac
realizacije kulturnih programa i manifestacija su JU Dom kulture u Donjem Vakufu, kulturno
umjetniĉka društva i škole.
Razvoj kulture na podruĉju općine ogleda se kroz razvoj ove djelatnosti u skoro svim oblastima:
bibliotekarstvu, radu amaterskih i kulturno umjetniĉkih društava.
Javna ustanova ―Dom kulture‖ u svom sastavu ima: bioskop, biblioteku sa ĉitaonicom i pozorišnu
dvoranu. Prema podacima JU ―Dom kulture‖, površine Doma kulture je 20x30m, na sprat. Prostor koji
se koristi je oko 800m²,a ostali prostor koristi JP Radio Donji Vakuf. Pozorišna dvorana zauzima
200m², biblioteka sa ĉitaonicom 240 m²,te ostali prostori 310m²12
. Kino (bioskop) obuhvata površinu
od 400m², a nalazi se u zajedniĉkoj zgradi sa prostorijama Pravoslavne crkve i privatnih prostora.
U okviru Doma kulture djeluje i kulturno umjetniĉko društvo ―Janj‖ koje je najstarije udruţenje u općini,
a aktivno na kulturnim manifestacijama na podruĉju općine i regije je Kulturno umjetniĉko društvo
―Nakib Abdagić Kibanj‖. U oblasti kulture djeluju i Bošnjaĉka zajednica kulture ―Preporod‖ i
Udruţenje za zaštitu kulturno-historijskih spomenika. Postojeće organizacije doprinose razvoju
kulturnih vrijednosti,a općina u saradnji sa susjednim općinama i Odborom za organizaciju na nivou
Muftijstva travniĉkog sudjeluje i u organizovanju manifestacije ―Dani Ajvatovice‖.
Kulturi znatan doprinos daju i škole u kojima se organizuju razne kulturne sekcije. Materijalne i
prostorne mogućnosti za kvalietniji razvoj kulturnih djelatnostij u općini nisu zadovoljavajuće prema
iskazanim potrebama lokalnog stanovništva, a naroĉito mladih.
Prijedlog projekata za unapreĊenje kulture:
javna raspodjela sredstava za kulturu na nivou općine uz formiranje fondacije za unapreĊenje
i razvoj kulture na nivou općine;
obnavljanje fonda gradske biblioteke i kampanja podizanja svijesti graĊana o znaĉaju
oĉuvanja kulturne baštine;
formiranje tima za nauĉno istraţivanje historijske i kulturološke baštine općine Donji Vakuf;
u skladu sa budućim potrebama, izvršiti rekonstrukciju i renoviranje društvenih objekata, kao
prostora gdje se odrţavaju kulturne aktivnosti (u sekundarnim centrima)
Rekonstrukcija omladinskog doma u naseljima Barice, Šeherdţik
Sport
Sportske aktivnosti na podruĉju općine odvijaju se putem Sportskog saveza općine Donji Vakuf,
formiranog 2002. godine, u skladu sa zakljuĉkom Općinskog vijeća i slobodnom voljom udruţenih
ĉlanica-donjovakufskih sportskih kolektiva i organizacija.
12
Ostali prostor obuhvata: prostorije za presvlaĉenje, toalet, ugositeljski objekat-bife, hodnike, kancelarije i kotlovnicu.
118
Teţišne aktivnosti koje je savez realizovao u dosadašnjem periodu su pomoć na organizaciji i
formiranju novih klubova, priprema i provoĊenje projekata sanacije objekata sportske infrastrukture,
apliciranje i realizacija programa i projekata od interesa za sport općine prema Vladama i
ministarstvima BiH, F BiH i SBK/KSB, edukacija trenera i sportskih instruktora, te pedagoga fiziĉke
kulture, organizacija sportsko-revijalne manifestacije „Izbor sportiste godine―, promocije knjiga i
publicistike iz oblasti sporta, izgradnja i adaptacija sportskih terena i objekata, realizacija projekata
OFFS i „Sportom protiv droge― u saradnji sa nevladinim organizacijama i Federalnim Ministarstvom
kulture i sporta, provoĊenje školskih sportskih takmiĉenja „Male školske olimoijske igre― u saradnji sa
svim donjevakufskim školama i Sportskim savezom SBK/KSB, podrška nastupu naših ekipa i
pojedinaca na meĊunarodnim takmiĉenjima i turnirima u zemlji i inostranstvu, te mnogo drugih manje
znaĉajnih projekata i aktivnosti bitnih za unaprijeĊenje donjevakufskog sporta i sportske infrastrukture.
Finansijska sredstva kojima raspolaţe Sportski savez u najvećoj mjeri dolaze iz namjenske budţetske
stavke Općine Donji Vakuf, zatim iz budţeta SBK/KSB i viših nivoa vlasti (po apliciranim projektima i
programima), te sponzoriranjem i donatorstvom od strane javnih preduzeća, NVO i privrednih
subjekata.
Upravna tijela Sportskog saveza su : Skupština Saveza, Nadzorni odbor i Predsjedništvo Saveza, a
realizaciju svakodnevnih poslova i zadataka vrši Struĉna sluţba Saveza.
Sportski savez općine broji 15 ĉlanica – sportskih udruţenja, klubova i organizacija, od kojih svaka
preko svog ovlaštenog predstavnika uĉestvuje u radu Predsjedništva saveza, te u radu Skupštine
posredstvom dva predstavnika.
Tabela br. 19. Ĉlanice sportskog saveza općine Donji Vakuf
Ĉlanice sportskog saveza općine Donji Vakuf
Fudbalski klub ―Radnik‖
Košarkaški klub „PROMO-AD Špedicija Donji Vakuf―
Karate klub „Radnik―
Tae kwon do klub „KWON―
Odbojkaški klub „AS―
Rukometni klub „Radnik-D.V.―
Malonogometni klub „Bašić Šeher―
Šahovski klub „Donji Vakuf―
Tavla klub „Vatrogasac―
Rafting klub „Dabar―
Planinarsko društvo „Dubrave―
Sportsko-ribolovno društvo „Vrbas―
Univerzalna škola sporta „Univerzalac―
Sportski savez invalida Donji Vakuf (u okviru ovog saveza djeluju Streljaĉki klub invalida Donji Vakuf i malonogometna ekipa)
Udruţenje pedagoga fiziĉke kulture (UPFK) Donji Vakuf
Izvor: zvaniĉna web stranica općine Donji Vakuf
Sportska infrastruktura
Na podruĉju općine u fazi izgradnje je Gradska sportska dvorana kapaciteta cca 820 sjedećih mjesta
sa svim potrebnim sadrţajima i u potpunosti usklaĊena svim standardima za odigravanje i
organizaciju meĊunarodnih rukometnih, košarkaških, odbojkaških i malonogometnih utakmica.
Završetak izrgradnje i stavljanje objekta u upotrebu predviĊeno je za period 2016-2017.
119
Trenutno se kao jedina raspoloţiva zatvorena sportska sala (dvorana) koristi fiskulturna sala MSŠ
Donji Vakuf, koja ne ispunjava standarde, kako prostorno (dimenzije, visina…) tako ni uslovno
(svlaĉionice, tuš, kabine, prostorije za sluţbena lica…)
U samom centru grada, uz objekat osnovne škole nalazi se tzv. Mala sala, koja je u potpuno
zapuštenom i derutnom stanju i ĉija je obnova zbog obima potrebnih radova, veoma upitna.
TakoĊe, svaka škola (gradska i vangradska)u neposrednoj blizini ima svoje sportske terene-igrališta
koja su manje ili više ureĊena i prilagoĊena svrsi. Najbolje uslove za rad na školskim igralištima imaju
OŠ ''Hasan Kjafija-Prušĉak'' Prusac, ''Treća osnovna škola'' Oborci (Šeherdţik) i 4. Osnovna škola
Torlakovac, gdje su tereni ograĊeni ureĊeni, markirani, sa postavljenim tribinama, koševima, golovima
i nosaĉima za odbojkašku mreţu. Igrališta 1. OŠ Donji Vakuf, MSS Donji Vakuf, 3. OŠ Oborci (Oborci)
sumanje ureĊena, markirana za fudbal, i posjedu minimalnu opremu (golovi i koševi). Ova tri terena
se osim za potrebe nastave, koriste i za potrebe rekreacije lokalnog stanovništva.
Uz navedene, postoje još dvije ―školske plohe‖ (Guvna, Breziĉani) koje su priliĉno zapuštenom stanju
i neuslovne, bez osnovnih elemenata za korištenje. Većina ovih terena je standardnih dimenzija,
50x25 metara.
Tabela br.20. Sportsko-rekreativni objekti/tereni na teritoriji općine Donji Vakuf
Vrsta objekta Lokacija
Gradska sportska dvorana Gradska sportska dvorana –u izgradnji
Fiskulturna sala Fiskulturna sala-MSŠ Donji Vakuf
Fiskulturna sala Fiskulturna sala-tzv ―Mala sala‖-u zapuštenom stanju, Donji
Vakuf
Sportski teren-igralište Sportski teren-igralište OŠ ―HKP‖ Prusac
Sportski teren-igralište Sportski teren-igralište OŠ Oborci (Šeherdţik)
Sportski teren-igralište Sportski teren-igralište OŠ Torlakovac
Sportski teren-igralište Sportski teren-igralište OŠ Donji Vakuf
Sportski teren-igralište Sportski teren-igralište MSŠ Donji Vakuf
Sportski teren-igralište Sportski teren-igralište OŠ Oborci
Školska ploha Školska ploha Guvna -neuslovno
Školska ploha Školska ploha Breziĉani-neuslovno
Sportski
centar
Gradski stadion Glavni stadion-travnati teren sa atletskom stazom i tribinama
Univerzalna asfaltna ploha Univerzalna asfaltna ploha za mali nogomet, rukomet i košarku
Pomoćni travnati teren Pomoćni travnati teren
Savremeni kombinovani teren Savremeni kombinovani teren za mali nogomet i košarku,
prvenstveno namjenjen djeci sa posebnim potrebama
Automatska vazdušne streljana Automatska vazdušne streljana, 1. OŠ Donji Vakuf
Ribolovni revir Ribolovni revir-centar grada
Planinski dom Planinski dom Jarĉišće
Planinski dom Planinski dom Pišala
Planinski dom Planinski dom Dubrave –van funkcije
Izvor: Sportski savez općine Donji Vakuf
Na teritoriji općine, postoji i gradski stadion, koji se nalazi u okviru Sporskog centra. Pored glavnog
stadiona-travnatog terena sa atletskom stazom i tribinama, u ovom kompleksu se nalazi zgrada sa
sluţbenim prostorijama i svlaĉionicama, univerzalna asfaltna ploha za mali nogomet, rukomet i
120
košarku, pomoćni travnati teren i novoizgraĊeni savremeni kombinovani teren za mali nogomet i
košarku, prvenstveno namjenjen djeci sa posebnim potrebama i djeci uopšte.
Pored navedenih sportskih objekata, treba napomenuti i postojanje automatske vazdušne streljane,
locirane u objektu 1. OŠ Donji Vakuf. Streljana ima 8 linija i u potpunosti odgovara vaţećim
standardima za streljaštvo.
U gradskoj zoni13
, nalazi se jedinstveni ribolovni revir za sportski ribolov –Fly fishing (mušiĉarenje),
koji takoĊe ispunjava sve standarde ovog sporta, a jedinstven je obzirom da se nalazi u samom
centru grada.
Na podruĉju općine postoje i dva poptuno funkcionalna Planinarska doma-Jarĉišće (kapacitet 60-70
osoba) i Pišala (kapacitet 25 osoba), te jedan objekat koji zahtjeva sanaciju i obnovukako bi bio
stavljen u funkciju. Do svih ovih domova vode veliki broj ureĊenih i amrkiranih planinarskih staza-ruta.
Iako se opremljenost objektima sportske infratsrukture na teritoriji općine Donji Vakuf moţe
okarkterisati kao relativno zadovoljavajuća, treba istaći da je osim potrebe odrţavanja i unapreĊenja
postojećih, potrebna i izgradnja novih objekata: akva park, teniski tereni, adrenalinski park, kanu
kamp.
Prijedlog projekata iz oblasti sporta:
savremni Akva-park, sa zatvorenim i otvorenim bazenom, te pratećim sadrţajima i igralištima
sanacija, dogradnja, izgradnja ali i opremanje sportskih terena kao uslov za što masovnije
bavljenje sportom;
izgradnja otvorenih teniskih terena sa pratećim objektima (svlaĉionice, mokri ĉvorovi, tuš
kabine)
rafting, kajak, kanu kamp na lokaciji ―Okuk‖ na Zelencu, gdiej bi se mogli organizovati razni
sportsko-rekreativni sadrţaji na void, te urediti pravo izletište sa potrebnim pratećim
sadrţajima;
izgradnja adrenalinskog parka (ureĊene kombinovane staze i prepreke za rolere, skejtere,
bicikliste…) sa umjetnom stjenom i osmišljenim igralištem sa preprekama;
završiti izgradnju sportske dvorane;
formiranje sportskih sekcija za trenutno nezastupljene sportove;
razvoj ţenskog sporta i većeg angaţovanja mladih na polju sporta i fiziĉke kulture;
15.5. Uprava i komunalne djelatnosti
15.5.1. Uprava
Od djelatnosti koje pripadaju ovoj grupi u obuhvatu Plana Zastupljene su sljedeće:
i. Općinska uprava;
ii. Policiska stanica Donji Vakuf;
iii. Pošta: Donji Vakuf, Prusac,
iv. Crveni krst/kriţ;
v. Veterinarska stanica;
vi. Vatrogasna jedinica;
vii. Komunalne djelatnosti;
viii. Ostalo
13
na potezu od “Janjevog mosta” do restorana “Zeleni signal”
121
Za vršenje upravnih i stuĉnih poslova kao i poslova loklane samouprave iz nadleţnosti općine
osnivaju se sluţbe za upravu i to:
Sluţba za društvene djelatnosti, opću upravu i civilnu zaštitu
Sluţba za privredu, finansije i inspekcijski nadzor
Sluţba za prostorno ureĊenje, katastar i imovinsko pravne poslove
Struĉna sluţba Općinskog vijeća i Općinskog naĉelnika
Tehniĉka opremljenost i stanje objekta Općinske uprave je na zadovoljavajućem nivou, ali postoji
potreba za rekonstrukcijom zgrade.
Svi objekti i prostori u kojima su smještene funkcije navedenih dijelatnosti locirane su u uţem centru
općine.
U grupu ostalih društvenih djelatnosti spadaju djelatnosti koje su izvan oblasti obrazovanja i nauke,
zdravstva, kulture, socijalnog staranja, komunalnih djelatnosti, uprave, finansijskuh djelatnosti i
sporta.
Na podruĉju općine Donji Vakuf aktivne su mnogobrojne organizacije i udruţenja graĊana.
15.5.2. Komunalne djelatnosti
Komunalne usluge na teritoriji općine Donji Vakuf obavlja Javno komunalno preduzeće „Gradina―
Donji Vakuf i Javno komunalno usluţno preduzeće „Ĉistoća― Donji Vakuf. Smješteni su u istoj zgradi
površine 107m2, dvorišta 251 m
2, i prilaznog puta od 1.414 m
2.
U komunalnom preduzeću „Gradina― trenutno je zaposleno 15 radnika.
JKP „Gradina― upravlja i odrţava gradski vodovod kao i mjesni vodovod MZ Prusac, vrši odvoz
smeća, uklanja otpadne vode.
Deponija
Otpad sa podruĉja Općine Donji Vakuf se odlaţe na deponiju ―Ornice‖.
Deponiju za odlaganje krutog otpada Ornice koriste gradske i prigradske mjesne zajednice i naselja
Prusac i Oborci. U ovim mjesnim zajednicama organizovano je svakodnevno prikupljanje i odvoz
krutog otpada na deponiju, dok u ostalim mjesnim zajednicama na prostoru općine, kruti otpad se
odlaţe na ''divlje'' deponije. Godišnje koliĉine otpada prikupljenog na podruĉju općine Donji Vakuf
iznose cca 4.880 tona.
Pijace
Na podruĉju općine postoji jedna mješovita pijaca otvorenog tipa, površine 3.000m2. Locirana je u
centru grada, te zadovoljava trenutne potrebe stanovništva.
Groblja (Mezarja)
U oblasti pogrebnih djelatnosti došlo se do sledećih podataka o postojanju grobalja na podruĉju
Općine. Postoji ukupno 42 mezarja, 35 u funkciji i 7 mezarja koja nisu u funkciji. Sva groblja kao i
vjerski objekti pripadaju Islamskoj konfesionalnosti a istim gazduje Medţlis Islamske zajednice Donji
Vakuf – (Izvor: Medţlis islamske zajednice Donji Vakuf )
122
Na teritoriji Općine nema multikonfesionalnog groblja, sva postojeća groblja su konfesionalna.
Potrebe za otvaranjem novih grobalja javljaju se u naseljenom mjestu Kutanja.
Tabela 21. Postojeća mezarja (groblja) po naseljima
Naseljeno mjesto Mezarje (groblje) U funkciji / Van funkcije
Donji Vakuf
Bijeli Harem, Igralište, Gornja Mahala, Horozovaĉa
U funkciji
Mejtaš, Šehovaĉa, Kukavica, Luka Van funkcije
Prusac
Dautovića groblje, Ajvaz dedino groblje, Handanija dţamija groblje,
Tepedţik, Geĉet, Musala x3, Terzića groblje, Hasan Kjafijino groblje
U funkciji
Dţonlino groblje, Malkoĉ Alajbegovo groblje
Van funkcije
Guvna Guvna U funkciji
Sandţak Sandţak U funkciji
Barice Barice U funkciji
Balići Balići Van funkcije
Šutkovići Šutković U funkciji
Jemanlići Jemanlići U funkciji
Đulovići Đulovići U funkciji
Šahmani Šahmani U funkciji
Keţe Keţe U funkciji
Ĉehajići Ĉehajići x2 U funkciji
Karići Karići U funkciji
Sultanovići Sultanovići U funkciji
Ćemalovići Ćemalovići U funkciji
Oborci Oborci U funkciji
ŠeherĊzik Šeherdţik U funkciji
Torlakovac Torlakovac x3 U funkciji
Staro selo Staro selo U funkciji
Sokolina Sokolina x3 U funkciji
Doganovci Doganovci U funkciji
Izvor: Medţlis islamske zajednice Donji Vakuf
15.6. Vjerski objekti
Na teritoriji obuhvata plana evidentirani su sljedeći vjerski objekti (dţamije, mesdţidi, turbeta):
Tabela 22. Vjerski objekti na podruĉju općine Donji Vakuf
Naseljena mjesta Vjerski objekti
Donji Vakuf
Malkoĉeva (Baš) dţamija Hadţi Jusuf dţamija
Mehmed Ćelebijina dţamija Londţa Ċzamija Kutanja dţamija
Miralino pašino turbe
Šeherdţik
Sultan Sulejmanova dţamija
Oborci – Balihodţići Dţamija Oborci
Prusac
Hadnaija dţamija Hasan Kjafijina dţamija
Malkoĉ Alajbegova dţamija
123
Novo naselje – Rika dţamija Gradska dţamija
Hasan Kjafino turbe Ajvaz dedino turbe
Torlakovac Dţamija Turbe
Doganoci Dţamija
Sandţak Dţamija
Sokolina Mesdţid
Suhodol – Oborci Mesdţid
Ćehajići Dţamija
Guvna Mesdţid
Donji Ĉehajići Mesdţid
Karići Mesdţid
Rahmani Mesdţid
Barice Dţamija-objekat u izgradnji
Аnаlizоm prоstоrnоg rаspоrеdа vjerskih objekata dоlаzi sе dо zаklјuĉkа dа grаdskо nаsеlје sа svојim
grаvitаciоnim pоdruĉјеm imа zаdоvоlјаvајući brој vjerskih objekata.
U plаnskоm pеriоdu sе prеtpоstаvlја dа ćе dоći dо оbnоvе i izgrаdnjе оdrеĊеnоg brоја vjerskih
objekata.
15.7. Prostorni razmještaj društvenih djelatnosti
Prostorni razmještaj društvenih djelatnosti planira se kroz jaĉanje sistema i mreţe naselja i hijerarhiju
centara primjenom kriterijuma za razvoj i dostupnost sljedećih funkcija: obrazovanje, zdravstvo,
socijalna zaštita, kultura, uprava, sport i fiziĉka kultura. Mreţa objekata društvenih djelatnosti prati
centralitet naselja, planirane urbane zone, definisana je u skladu sa postavljenim ciljevima u ovoj
oblasti, oĉekivanim demografskim trendovima i razvojnim mogućnostima Općine Donji Vakuf.
Na mreţu društvenih djelatnosti u vanurbanom podruĉju obraćena je posebna paţnja sa ciljem
obezbjeĊivanja što boljih uslova za demografski oporavak seoskog stanovništva, dok je u urbanom
podruĉju predviĊeno dodatno popunjavanje i unapreĊenje postojećih društvenih djelatnosti.
Detaljna prostorna organizacija društvenih djelatnosti po oblastima obraĊena je zasebno za svaku
oblast posebno u poglavlju te oblasti i kao takva prikazana na grafiĉkom prilogu XIII – Društvene
djelatnosti.
124
16. POSEBNO ZAŠTIĆENI PROSTORI
Osnovna koncepcija zaštite prirodnih i kulturno - istorijskih vrijednosti i dobara ostvarivaće se
formiranjem mreţe zaštićenih i ekološki znaĉajnih podruĉja od nacionalnog i meĊunarodnog znaĉaja
na teritoriji općine i u okruţenju, fenomena geonasleĊa i kljuĉnih obiljeţja predjela, uz obezbjeĊenje
institucionalno - organizacione podrške i umreţavanja svih relevantnih aktera zaštite prirode. Prioritet
je ostvarivanje zaštite, prezentacije i odrţivog korišćenja zaštićenih prirodnih dobara i vrijednosti, koje
omogućavaju razvoj lokalne zajednice, odmor i rekreaciju u prirodi i edukaciju urbanog stanovništva.
Prirodne vrijednosti i kulturno-istorijska dobra treba tretirati kao jedinstven, integralni sistem radi
realizacije kompleksne prostorne zaštite ovih cjelina.
16.1. Zaštićena prirodna podruĉja
Stavljanje pod zaštitu odreĊenih objekata lokaliteta ili kompleksa prirodnog nasljeĊa u kontekstu
prostornog planiranja podrazumijeva klasifikovanje po stupanjima, odnosno kategorijama,
zasnovanim na pozitivnim zakonskim propisima.
TakoĊe, ovim Planom se propisuje potreba da se za svako prirodno dobro, za koje se pokrene
procedura stavljanja pod pravnu zaštitu, izvrši rekongnosciranje terena i evidentira stanje prirodnog
dobra uz izradu nauĉnih i struĉnih osnova za svako dobro pojedinaĉno, a zatim izvrši njihova
kategorizacija i odreĊivanje reţima zaštite.
U skladu sa gore navedenim Prostornim Planom općine Donji Vakuf je predviĊeno da se pod zaštitu
stavi prirodno podruĉje Semešnica – Plazenica u kategoriji zaštićenog krajolika (u skladu sa IUCN
klasifikacijom).Zaštićeni krajolik ima za cilj oĉuvanje estetskih karakteristika. U velikom dijelu su ovi
prostori zapravo rekreaciona podruĉja.
Taĉna granica Parka prirode „Semešnica-Plazenica― će biti odrerĊena pri izradi osnovne
dokumentacije za proglašenje podruĉja zaštićenim.
Podruĉje Semešnica – Plazenica je izrazito šumovit predio, a kategorišu ga veliki kompleksi
mješovitih jelovo, bukovo, smreĉevih šuma (Abieto fagetum illyricum), te šume jele i smrĉe visokog
kvaliteta, koje jesu razlog zbog ĉega ovo podruĉje treba štiti. U prilog navedenome ide i ĉinjenica da
je ovo podruĉje nekada bilo poznato kao vrlo bogato (po fondu divljaĉi) lovište visoke divljaĉi
(medvjed, divlja svinja, veliki tetrijeb, srneća divljaĉ i dr.).
U zadnjoj deceniji je fond divljaĉi na podruĉju znatno umanjen zbog bespravnog lova i nemogućnosti
kontrole i zaštite tokom ratnih i poratnih godina. Ovo podruĉje je kroz dugi period bilo izloţeno
šumarskim djelatnostima pri ĉemu je došlo do promjene strukture šuma u kvantitativnom i
kvalitativnom smislu.Osim toga, u ĉetinarskim šumama došlo do pojave kalamiteta štetnih insekata i
pojave sušenja šuma.
Sprijeĉavanje dalje degradacije šumskog fonda i obnova fond divljaĉi su dodatni razlozi koji ukazuju
na neophodnost pokretanja procesa zaštite ovog podruĉja.
Ukupna površina ovog podruĉja, koje je predmet zaštite iznosi 8.200 ha.
125
Reţimi zaštite unutar podruĉja prirodnog dobra precizno će se utvrditi aktom o ustanovlјenju zaštite
na osnovu prethodno uraĊene struĉne dokumentacije nadleţnog Zavoda.
Prjedlogom Prostornog plana Federacije BiH za period 2008. do 2028. godine, izdvojeno je
„Područje izuzetnih prirodnih vrijednosti Plivsko jezero sa kanjonom rijeke Vrbas, te trasom
brze ceste Jajce-Donji Vakuf“. Navedeno podruĉje ima obiljeţje pirodnih vrijednosti, energetike i
saobraćaja od znaĉaja za Federaciju BiH. Ovim Planom se predlaţe stavljanje pod zaštitu „Podruĉja
izuzetnih prirodnih vrijendosti Plivsko jezero sa kanjonom rijeke Vrbas, te trasom brze ceste Jajce-
Donji Vakuf―, iz razloga što je trasu brze ceste na dionici Jezero-Jajce-Donji Vakuf neophodno
uskladiti sa objektima hidro-energetskog korištenja rijeke Vrbas, ĉije planiranje mora zadovoljiti
osnovnu smjernicu ne ugroţavanja postojeće naseobinske strukture i druge infrastrukture u kanjonu
Vrbasa. Ovim Planom se takoĊe navodi obaveza izrade Prosotrnog plana podruĉja s posebnim
obiljeţjima, za navedeno podruĉje.
16.1.1. Pejsaţna regionalizacija
Prema zvaniĉnoj klasifikaciji pejsaţa (predjela14
) u Srednjebosanskom kantonu na prostoru općine
Donji Vakuf postoje tri rejona:
1. Gorje Plazenice i Raduše,
2. Jajĉko podruĉje i
3. Doplaninski prostor Vraniĉkog gorja.
Granice ovih cjelina su pribliţne, a svaka od ovih jedinica posjeduje iste ili srodne znaĉajke koje
odreĊuju njihovu osnovnu fizionomiju, naglaske na vrijednostima i identitet, te elemente ugroţenosti i
degradaciju.
Od posebnog znaĉaja za Općinu je predio Gorje Plazenice.Prirodni brdski pejsaţ, kojeg litološki
odreĊuje krš na karbonatnim stijenama, izrazito je šumovit, bogat florom i faunom i brojnim potocima.
Bez većih je naselja i neznatnog urbanog utjecaja. Rašĉlanjenost prostora i njegova vizualna
nesagledivost odreĊuje mozaiĉno obiljeţje mikroregionalne cjeline. Osnovne vrijednosti i identitet ove
cijeline ĉine brojni pojedinaĉni geomorfološki lokaliteti, potoĉni tjesnaci, špilje, vodopadi (Prusac,
Prušaĉka rijeka, lovište Ajatovica).Kao element ugroţenosti izdvaja se degradacija šuma
makroklimatskim promjenama i nekontroliranom eksploatacijom.
S obzirom na stupanj oĉuvanosti tradicijskih struktura, mreţe komunikacija, povijesnih naselja,
pejsaţnih vrijednosti, nepokretnih kulturnih dobara, ali i narušenosti ili ugroţenosti, predjeli su
tipološki razvrstani u ĉetiri kategorije.
Zaštićeni krajolik Semešnica – Plazenica spada u prvu kategoriju, kategoriju kulturnog krajolika od
nacionalnog znaĉaja.
16.2. Posebno vrijedna podruĉja kulturno – historijskog nasljeĊa
Kulturno-historijska baština predstavlja jedan od najvaţnijih segmenata kulturnog identiteta odreĊene
zajednice i posebno doprinosi kvalitetu prostora u kojem ona egzistira, o starosnoj dobi pojedinih
14
Prema novoj kategorizaciji i evropskoj terminologiji ranija podjela na pejzaţ i predio zamjenjuje se jedinstvenim terminom – predio (eng: landscape, njem: landschaft) koji znaĉi jedinstvenu sliku graĊenog i prirodnog koju vidimo pred sobom (Evropska konvencija o predjelu).
126
naselja i vremenskim periodama u kojima je to naselje imalo najburniji razvoj. Evidencija i zaštita
kulturno-istorijskih vrijednosti ima prvorazredan znaĉaj za cjelokupno društvo i njegov razvoj.
Na podruĉju općine Donji Vakuf zabiljeţen je veći broj kulturno-istorijskih spomenika. Evidentirani su
arheološki lokaliteti iz prahistorijskog doba, rimskog, turskog, srednjeg vijeka, zatim spomenici iz
vremena austrougarskog perioda, spomenici NOB-e. Njihova rasprostranjenost i saĉuvanost je
razliĉita i uslovljena je društveno-ekonomskim i geografskim odrednicama. Treba svakako naglasiti da
svi prostori nisu jednako istraţeni te se na mogućnost dodatnih saznanja i otkrića novih kulturnih
dobara svakako mora raĉunati.
Za Nacionalne spomenike se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrĊene Zakonom o
sprovoĊenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8
Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Svaki Nacionalni spomenik kao i dobro za
koje su podnešene peticije biće obnovljene u skladu sa odobrenjem za rehabilitaciju izdatim od
nadleţnog entitetskog ministarstva.
Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika do sada je na podruĉju Općine donijela šest odluka o
proglašenju kulturnih dobara nacionalnim spomenicima:
1. Graditeljska cjelina – Handanija dţamija (Handan – begova, Hajdar Ćehajina ili Ĉaršijska
dţamija) u Pruscu se proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Graditeljsku
cjelinu ĉine dţamija i mezarje u okviru haremskog zida, te haremski zid sa ulaznom kapijom i
ĉesmom. Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji oznaĉenoj kao k.ĉ. broj 680 (novi premjer),
upisan u posjedovni list broj 328/07 k.o. Prusac I, općina Donji Vakuf, FBiH, BiH.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrĊene Zakonom o provedbi
odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg
okvirnog sporazuma za mir u BiH (Sluţbeni glasnik FBiH br. 2/02, 27/02, 6/04).
S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrĊuju se sljedeće mjere zaštite koje se odnose
na prostor definisan Odlukom:
na nacionalnom spomeniku su dopušteni samo radovi na tekućem odrţavanju,
konzervatorsko – restauratorski radovi, ukljuĉujući i radove ĉiji je cilj prezentacija
nacionalnog spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadleţnog za prostorno
ureĊenje i struĉni nadzor nadleţne sluţbe zaštite nasljeĊa na razini FBiH;
prigodom radova na restauraciji i konzervaciji objekata neophodno je saĉuvati izvorni
izgled objekata uz upotrebu izvornih materijala, primjenjujući izvorne metode obrade
materijala i njihove ugradnje;
izvršiti ureĊenje mezarja dţamije, kao i sanaciju oštećenih nišana;
izvršiti snimanje, te restauraciju i konzervaciju slikane dekoracije unutar dţamije.
2. Arheološko podruĉje – Kasnoantiĉka bazilika u Oborcima, proglašava se nacionalnim
spomenikom BiH. Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji oznaĉenoj kao k.ĉ. 1033/2 (novi
premjer), što odgovara k.ĉ. 1278/4 (stari premjer), upisan u Z.K. uloţak broj 1832, k.o. Oborci,
općina Donji Vakuf, FBiH, BiH. Nacionalni spomenik ĉini arheološko podruĉje – ostaci
Kasnoantiĉke bazilike u Oborcima i pokretno nasljeĊe pronaĊeno na arheološkom podruĉju koje
se nalazi u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu, a koje je popisano u inventarnim knjigam nalaza
Muzeja.
127
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrĊene Zakonom o provedbi
odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg
okvirnog sporazuma za mir u BiH (Sluţbeni glasnik FBiH br. 2/02, 27/02, 6/04).
U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrĊuje se sljedeće:
I zona zaštite obuhvata prostor definisan u taĉki I, stavka 2. ove odluke. U ovoj zoni provode
se sljedeće mjere zaštite:
dopušteni su samo istraţivaĉki i konzervatorski – restauratorski radovi, ukljuĉujući i one
koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadleţnog
za prostorno ureĊenje i struĉni nadzor nadleţne sluţbe zaštite nasljeĊa na razini FBiH;
izvršiti ĉišćenje zidova od rastinja i zemlje koje predstavlja opasnost za strukturu
spomenika i onemogućava adekvatnu prezentaciju objekata;
prostor spomenika biće otvoren i dostupan javnosti, a moţe se koristiti u edukativne i
kulturne svrhe.
II zona zaštite obuhvata k.ĉ. 1032/2, k.ĉ. 1032/3, k.ĉ. 1033/1, k.ĉ. 1033/3, k.ĉ. 1989, k.ĉ.
1034, k.ĉ. 1039, k.ĉ. 1040. U ovoj zoni provode se sljedeće mjere zaštite:
zabranjeno je graĊenje proizvodnih privrednih objekata;
zabranjeno je odlaganje otpada;
dopuštena je restauracija, rekonstrukcija i adaptacija objekata koji su postojali prije 1992.
godine, interpolacija objekata maksimalne spratnosti P + 1 (6,5 m visine do krovnog
vijenca), maksimalnih horizontalnih gabarita 12 x 10 m, sa kosim krovovima maksimalnog
nagiba 45°, pokrivenim crijepom. Detaljni planovi prostornog ureĊenja i urbanistiĉko –
tehniĉki uslovi za izgradnju novih objekata moraju sadrţavati saglasnost nadleţne sluţbe
zaštite.
3. Graditeljska cjelina – Prušĉakova (Hasan Kjafije) dţamija u Pruscu;
4. Historijski spomenik – Sahat kula u Donjem Vakufu (proglašen nacionalnim spomenikom
2008. godine)
5. Povijesno podruĉje – Stari grad Prusac proglašava se nacionalnim spomenikom BiH.
Nacionalni spomenik ĉini tvrĊava, obor, Donji grad i pokretno nasljeĊe, koji se nalazi u
Arheološkoj srednjovjekovnoj zbirci Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu. Nacionalni spomenik se
nalazi na lokaciji koja obuhvata k.ĉ. 520 (gornja tvrĊava – citadela, obor i jarak sa sahat kulom) i
kĉ. 521, 522, 523, 524, 525/1, 525/2, 525/3, 525/4, 526, 527, 580/1,2, 581/1,2, 582, 583, 584,
585, 586 (put), 587, 588, 589, 590, 591, 592/1, 592/2, 592/3, 592/4, 593, 594 (put), 595, 596, 597,
598, 599 (Donji grad) i k.ĉ. 600 (put u Donjem gradu od glavne kapije u obor i citadelu), k.o.
Prusac I, općina Donji Vakuf, FBiH, BiH. Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i
rehabilitacije utvrĊene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih
spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Sluţbeni
glasnik FBiH br. 2/02, 27/02).
U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrĊuje se sljedeće:
I zona zaštite obuhvata k.ĉ. 520 na kojoj se nalazi podruĉje tvrĊave – citadele, obora ispod
nje i jarka sa sahat kulom, odnosno Gornjeg grada Prusca. U toj zoni provode se sljedeće
mjere zaštite:
dopušteni su samo istraţivaĉki i konzervatorsko – restauratorski radovi, uz odobrenje
federalnog ministarstva nadleţnog za prostorno ureĊenje i struĉni nadzor nadleţne
sluţbe zaštite nasljeĊa na razini FBiH;
128
nije dopušteno izvoĊenje radova koji bi mogli uticati na izmjenu podruĉja, kao ni
ostavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura ĉija svrha nije iskljuĉivo zaštita i
prezentacija nacionalnog spomenika;
nije dopušteno odnošenje kamena i daljnje devastiranje lokaliteta;
zabranjeno je odlaganje otpada.
II zona zaštite obuhvata prostor Donjeg grada u kojem su, osim parcela k.ĉ. 586, 594 i 600
(pristupni putevi), ostale navedene parcele u taĉki I stavka 2. ove odluje u privatnom
vlasništvu. Na prostoru Donjeg grada izgraĊene su kuće i mahale, a nalazi se i gradska
dţamija. U toj zoni provode se sljedeće mjere zaštite:
nije dopušteno krĉenje dijelova bedema koji okruţuju Donji grad i odnošenje kamena sa
njih;
nije dopuštena izgradnja novih, niti dogradnja postojećih objekata uz zidove fortifikacija;
osigurati uz objekte fortifikacione arhitekture zeleni tampon – pojas;
izgradnja novih objekata i dogradnja postojećih objekata mora biti u skladu sa
ambijentalnim vrijednostima objekata graditeljskog podruĉja (maksimalne spratnosti P +
1, odnosno 6,5 m visine do krovnog vijenca, ĉetvorovodni krovovi, kamen i bijelo bojeni
ţbukani zid), uz pribavljanje saglasnosti nadleţne sluţbe zaštite;
nije dopušteno podizanje reklamnih tijela, oglasa i oznaka koje narušavaju vizure i
zaklanjaju fortifikacione objekte;
nije dopušteno probijanje bedema radi trasiranja pristupnih puteva na imanja;
nije dopušteno odlaganje otpada;
izvršiti ĉišćenje zidova od rastinja koje predstavlja opasnost za strukturu spomenika;
izvršiti sanaciju zidova.
6. Arheološko podruĉje – Kasnoantiĉka grobnica i ostaci sakralnog objekta na lokalitetu
Studena Ĉesma, općina Donji Vakuf
Komisija za oĉuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici odrţanoj u decembra 2009. godine,
donijela je odluku, Arheološko podruĉje – Kasnoantiĉka grobnica i ostaci sakralnog objekta na
lokalitetu Studena Ĉesma, općina Donji Vakuf, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i
Hercegovine. Nacionalni spomenik se sastoji od kasnoantiĉke grobnice na svod, temelja
sakralnog objekta i pokretnog naslijeĊa pronaĊenog na arheološkom podruĉju koje se nalazi u
Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. (―Sluţbenom glasniku BiH‖, broj 13/10.)
Na lokalitetu Studena Ĉesma u Donjem Vakufu, istraţena je grobnica na svod i ostaci temelja
sakralnog objekta. Grobnice na svod naĊene su širom Bosne i Hercegovine, uglavnom unutar
starokršćanskih crkava i u njihovom krugu. ObraĊena grobnica karakterisiĉna je po baĉvastom
svodu, s dvije kline (leţaj za pokojnika) sa strana i ĉetvrtastoj zidanoj komori. Na osnovu
arheoloških istraţivanja, moţe se zakljuĉiti da je najvjerovatnije rijeĉ o sakralnom objektu iz
perioda IV-VI stoljeća, uz koji je postojalo i veće groblje, jer se prilikom obrade zemlje nailazi na
veliki broj ostataka ljudskih kostiju.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru oznaĉenom kao k.ĉ. 529 (novi premjer), što odgovara
k.ĉ. 14/28 (stari premjer), z.k. uloţak broj 1997, k.ĉ. 531 (novi premjer), što odgovara k.ĉ. 14/61
(stari premjer), z.k. uloţak broj 38, k.ĉ. 538 (novi premjer), što odgovara k.ĉ. 14/25 (stari premjer),
z.k. uloţak broj 1221 i k.ĉ. 539 (novi premjer), što odgovara k.ĉ. 14/3 (stari premjer), z.k. uloţak
broj 4368, k.o. Donji Vakuf, općina Donji Vakuf, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i
Hercegovina.
Dva spomenika se nalaze na privremenoj listi:
129
1. Crkva Uspenja Bogorodice – Oborci
2. Turbe Ajvaz dede – Prusac
Na listi peticija ima jedanaest spomenika:
1. Partizansko spomen groblje, Donji Vakuf;
2. Rimska grobnica, Donji Vakuf;
3. Spomen ploĉa ilegalcima iz Donjeg Vakufa (kuća Drage Topića);
4. Spomen ploĉa narodnom heroju Dušanu Dugaliću u Oborcima;
5. Spomen ploĉa Partizanska bolnica Padalište;
6. Spomen ploĉa prvom inţenjerskom bataljonu (zgrada osnovne škole);
7. Spomen ploĉa Prvom osloboĊenju sela Prusca;
8. Spomenik borcima NOR-a i ţrtvama fašistiĉkog terora u selu Urija.
9. Kulturni pejzaţ Ajvatovica – Donji Vakuf
10. Nekropola stećaka – Staro Selo
11. Parna uskotraĉna lokomotiva Jung 1193/53 širine klolosjeka 0,76 m u posjedu Mehmeda
Đukića – Donji Vakuf.
16.3. Podruĉja namjenjena turizmu, rekreaciji
Podruĉje općine Donji Vakuf obiluje izuzetno bogatim prirodnim ljepotama, kulturno - historijskim
spomenicima, vjerskim i drugim objektima, što mu daje karakter podruĉja potencijalnog za razvoj
turizma. Tome doprinosi i njegov tranzitni poloţaj, obzirom da je smješten na raskršću magistralnih
puteva od evropskog znaĉaja: M-5 Jajce - Donji Vakuf - Travnik i M-16 Donji Vakuf – Bugojno –
Kupres - Livno - Split. Turistiĉka ponuda Donjeg Vakufa, zajedno sa potencijalnim turistiĉkim
lokalitetima na prostoru cijelog kantona, pruţa mogućnost formiranja kompletnog turistiĉkog
proizvoda.
Guste bjelogoriĉne i crnogoriĉne šume sa izuzezetno ĉistim vodotocima, daju posebnu atraktivnost
ovom podruĉju, te je kao takvo privlaĉno za izletnike, planinare, lovce i ribolovce. Kao turistiĉka
atrakcija se posebno izdvajaju izletišta Semešnica - Plazenica i Prusac - Ajvatovica.
Podruĉja Stolovac, Semešnica i Plazenica su karakteristiĉna po šumama i šumskim zemljištima koji
predstavljaju znaĉajne biljno fitocenološke predjele, dok dolina Vrbasa u cjelini po svojoj morfologiji
predstavlja usaglašenu kompozitnu cjelinu, koja je vrlo znaĉajna po prirodnim krajolicima, koje kao
takve treba društveno i privredno valorizovati. Aktiviranje bogatih prirodnih i kulturno – historijskih
resursa je prioritetni zadatak u razvoju općine Donji Vakuf. Trenutna turistiĉka ponuda je vrlo skromna
i zasniva se uglavnom na privatnoj inicijativi.
Zanimljiva prošlost, isprepletena legendama, ali i ţivim svjedoĉanstvima govori o znamenitim
dogaĊajima i liĉnostima, koji su dali poseban peĉat vremenu na ovom podruĉju. Kao znamenite
liĉnosti ovog kraja istiĉu se Ajvaz Dedo i Hasan Kjafi Prušćak, vaţna liĉnost nauĉno-knjiţevnog i
intelektualnog ţivota stanovnika Općine krajem XVI i poĉetkom XVII vjeka. Geoprometni poloţaj,
prirodni resursi, bogatstvo flore i faune, kao i klimatske karakteristike pruţaju nadprosjeĉne uslove za
razvoj turizma na podruĉju Općine.
Prema prirodnim i kulturno – istorijskim potencijalima, a uvaţavajući pri tome relevantne trendove na
globalnom turistiĉkom trţištu kao i postojeću resursnu osnovu, na podruĉju općine Donji Vakuf mogu
se identifikovati mogućnosti razvoja sledećih oblika turizma, kao nosioca turistiĉke ponude:
130
Izletniĉki i sportsko - rekreativni turizam;
Lovni i ribolovni turizam;
Vjerski i tradicionalni turizam;
Vikend turizam
Kulturno-historijsko nasljeĊe kao turistiĉki potencijal;
Izletišta i sportsko - rekreacione zone
Podruĉje Ruske pilane, a posebno rejona Semešnice i obliţnjeg izletišta, zbog ambijenta koji
jednostavno plijeni prirodnim ljepotama, oduvijek je privlaĉilo paţnju kako sluĉajnih prolaznika, tako i
brojnih izletnika. U ureĊenom izletištu „Semešnica―, nalazi se i istoimeni ribnjak, kroz koji konstantno
cirkuliše svjeţa voda. Zahvaljujući bogatstvu oblika flore i primjeraka faune, kao i ĉistoći rijeke
Semešnice, ĉije je izuzetno atraktivno korito obraslo crnim johama, sa bezbroj malih slapova, brzaka i
vodnih ogledala, te trgovini eko hrane, ovo mjesto predstavlja znaĉajan turistiĉki potencijal. Na ovom
podruĉju, je nekada postoja motel koji je trenutno devastiran, te bi trebalo raditi na njegovoj obnovi.
Najveći problem ovom prostoru predstavlja opasnost od mina, koje su blokada za bilo kakve planove
za dalji razvoj, te je krajnje neophodno i prioritetno izvršiti deminiranje terena.
Formiranje zaštićenog krajolika „Semešnica – Plazenica― će omogućiti izdvajanje sportsko –
rekreacionih zona, obzirom da su ovi prostori u velikom dijelu zapravo rekreaciona podruĉja. Dolina
rijeke Semešnice na potezu od ušća Slatinske rijeke uzvodno cca 2,5 km zbog svojih znaĉajnih
pejzaţnih vrijednosti i samog vodnog toka sa većim brojem slapova pruţa izuzetne povoljnosti za
bavljenje sportsko – rekreativnim aktivnostima. Potrebno je napomenuti da je planirana izgradnja
bazena na obali Vrbasa, uz put ka Semešnici, koji moţe samo pospješiti turistiĉku ponudu i zadovoljiti
potrebe lokalnog stanovništva.
Pored Semešnice, izdvaja se i lokalitet Jarĉišće, kao sportsko-rekreacioni kompleks, koji ima izuzetne
uslove za ostvarenje planinskog, sportsko-rekreativnog, eko i etno turizma. U okviru lokaliteta
Jarĉišće postoji planinarski dom sa 60-70 mjesta i Lovaĉka kuća.
Lovni i ribolovni turizam
Lov i ribolov na ovom podruĉju imaju dugu tradiciju, a uz relativno skromna ulaganja mogu se ostvariti
veći prihodi nego u drugim djelatnostima. Lovaĉko i ribolovaĉko društvo (LD „Semešnica― i SRD
„Vrbas―), na prostoru Općine znaĉajno mogu doprinijeti zaštiti i uzgoju divljaĉi i ribljeg fonda kao i
unapreĊivanju ovih djelatnosti, naravno uz pomoć sa strane. Teren ove Općine je brdsko-planinski,
izuzetno bogat šumom, preteţno crnogoriĉnom i plemenitom divljaĉi, te je zbog ovih pogodnosti i
izgraĊen poseban rezervat „Gater―. ŠGP „Gornje – Vrbasko― omogućava optimalne uslove za uzgoj
raznovrsne divljaĉi, a prema podacima lovno privrednih osnova na ovom podruĉju je zastupljena
visoka divljaĉ (srna, medvjed, vuk, divlja svinja, divokoza i dr.), niska divljaĉ (zec, lisica, divlja maĉka,
kuna, vjeverica i dr.) i pernata divljaĉ (veliki tetrijeb, lještarka, divlja patka, divlja guska i dr.). U tom
smislu potrebno je što prije staviti u funkciju nekada poznato lovište „Koprivnica―, na onom dijelu koji
se nalazi na podruĉju općine Donji Vakuf, završiti deminiranje podruĉja lovišta, te obnoviti objekte i
infrastrukturu. Gornji tok rijeke Vrbas obiluje ribom (pastrmka, lipljen, škrobalj i mrena), što ga ĉini
idealnim za ribni turizam. Ribolovno društvo je oznaĉilo dva posebna revira: Gradska zona –
takmiĉarska staza za „Fly Fishing― i Gradska zona – „Fly Fishing―.
Vjerski i tradicionalni turizam
131
Duhovna kultura Srednje Bosne najprije se ogleda u najvećem evropskom muslimanskom dovištu
„Ajvatovica―, kod Donjeg Vakufa. Brojna kultna mjesta koja su prije islamizacije sluţila ranijim
kultovima, mogu se sistematizirati kao: visovi, stara groblja i hramovi, izvori, pećine i stijene, rijeke i
jezera, crkve i dţamije. Jedan izvor, vrelo, stijena od kultnog znaĉaja je i lokalitet Ajvatovica koji se
nalazi 7 kilometara udaljen od Prusca. Prema narodnom vjerovanju, stijena na Ajvatovici se poslije
uĉenja dove od Ajvaz-dede raspukla i omogućila dovoĊenje pitke vode u grad Prusac. Ta raspukla
stijena nosi ime po legendarnom Ajvaz-dedi. Od tada se tradicionalno, svake godine obiljeţava ovaj
datum, uz prisustvo više hiljada vijernika (50 000-100 000). Danas se poĉetak Dana Ajvatovice
obiljeţava organiziranjem razliĉitih nauĉnih i kulturno-sportskih sadrţaja. Tradicionalni ceremonijalni
dio Ajvatovice poĉinje paradom konjanika i pješadije.
Vjersko, kulturno, sportska i turistiĉka manifestacija „Dani Ajvatovice― koja se odrţava na podruĉju
Prusca i Ajvatovice predstavlja znaĉajan potencijal za razvoj turizma cijele općine. Saobraćajnica koja
vodi do Ajvatovice je asfaltirana i s obzirom da pomenuti lokalitet ĉini veoma pristupaĉnim, mogla bi
se nazvati „turistiĉkim putem―.
Vikend turizam
Na teritoriji naseljenog mjesta Košćani, izdvaja se lokalitet, sa izuzetnim prirodnim ljepotama, ĉistim
vazduhom koji pruţa mogućnosti boravka u prirode, a što je i doprinijelo da se na ovom podruĉju
izgradi veći bvroj vikendica. Atraktivnost mu daje i blizina sportsko-rekreativnog podruĉja Semešnica.
U planskom periodu bi više trebalo ulagati i aktivirati razvoj vikend turizma na ĉitavom prostoru općine
Donji Vakuf.
Kulturno - historijsko bogatstvo (arheološka dobra i ostala kulturno-historijska dobra – graditeljsko
nasljeĊe) predstavljaju osnov za razvoj kulturnog turizma.
U tom pogledu mogu se razmatrati arheološka nalazišta iz prahistorijskog doba pa sve do
srednjevjekovnog perioda, srednjevjekovne utvrde, stećci, graĊevine sakralne arhitekture (dţamije,
crkve, memorijalni i nadgrobni spomenici, ploĉe i sl.). U Općini je u starom srednjem vijeku postojao
utvrĊeni grad Prusac, koji predstavlja dio razvoja naselja i privrede u srednjem vijeku u prostoru
Općine. U posebno znaĉajnu grupu srednjevjekovnih spomenika spadaju stećci srednjevjekovne
nekropole. U općini Donji Vakuf oĉuvano je na preko 10 lokaliteta par stotina stećka – nadgrobna
srednjevjekovna spomenika. Stećci su rasprostranjeni na cijelom prostoru Općine, a najviše
nekropola je na širem podruĉju Oboraca. Većina stećaka je grubo obraĊena, a izuzetak su nekropole
u Starom Selu. U Starom Selu je, uz ostale, stećak Radojice Bilića, koji je za ţivota sagradio grobnicu
koja jedina ima uklesan epitapf. Donji Vakuf i Prusac u turskom periodu doţivljavaju veći razvoj, te je
iz tog vremena saĉuvana urbana cjelina sa karakteristiĉnim pojedinaĉnim spomenicima. MeĊu njima
se nalazi 10 dţamija, od kojih treba spomenuti Ibrahim-begovu dţamiju, 4 turbeta, najpoznatije je
turbe Mehmed-paše Miralema i dvije sahat kule. Od sakralnih objekata, prisutne su i dvije
pravoslavne crkve starije iz više razdoblja, koje su uz dţamije i turbeta zanimljive kada je u pitanju,
kako kulturni, tako i vjerski turizam. Na prostoru Općine se nalazi 6 nacionalnih spomenika meĊu
kojima su: Handanija dţamija (Ĉaršijska dţamija) u Pruscu, Kasnoantiĉka bazilika u Oborcima,
Prušĉakova (Hasan Kjafije) dţamija u Pruscu, Sahat kula u Donjem Vakufu i Stari grad Prusac. Dva
spomenika se nalaze na privremenoj listi: Crkva Uspesenja Bogorodice – Oborci i Turbe Ajvaz dede –
Prusac, dok je na listi peticija osam spomenika.
132
Potrebno je u planskom periodu upotpuniti i poboljšati postojeću turistiĉku ponudu, obnoviti i staviti u
funkciju motel „Semešnica―. Shodno razvoju turizma treba planirati nove smještajne kapacitete na
lokalitetu Prusac/Ajvatovica i Torlakovac, aktivirati prostor oko starog grada Prusca, na ĉijem su se
podruĉju stekli uslovi za razvoj vjerskog turizma, u turistiĉke svrhe angaţovati zaštitu podruĉja
rekreativne zone „Semešnica― u svrhu razvoja stacionarnog i lovnog turizma. Rekreacioni turizam kao
znaĉajnu turistiĉku komponentu treba usmjeriti na lokalitet Jarĉišće, naselja Košćani, Prusac, Pribraća
i eventualno Kutanja.
17. ZAŠTITA I UNAPREĐENJE OKOLIŠA
17.1. Sprijeĉavanje negativnih uticaja na okoliša
Svaka privredna ekspanzija i urbanizacija neminovno sa sobom nose opasnosti po ţivotnu sredinu i
njenu degradaciju.
Da bi se obezbijedio adekvatan kvalitet ţivotne sredine u jednoj urbanoj cjelini neophodno je sprovesti
niz konkretnih mjera zaštite kako bi se već postojeći kvalitet odrţao ili da bi se postojeća degradacija
dovela na nivo odrţivog.
MeĊu te mjere mogu se svrstati: pravno-normativne mjere, tehniĉko-tehnološke, prostornoplanske,
ekonomske itd, a njihove smjernice bi se zasnivale u:
Donošenjenju opštih normativno-pravnih akata Vijeća općine o zaštiti i unapreĊenju ţivotne
sredine u skladu sa vaţećim zakonskim propisima,kao i programi zaštite te postupci i
aktivnosti kao i kriterijumi ponašanja, a u vezi stim sankcioni postupci u sluĉaju ne poštovanja
zakona;
Izrada katastra zagaĊivaĉa i stalno aţuriranje od strane nadleţnih, pri ĉemu je naroĉito vaţno
ustanovljavanje mjernih punktova zagaĊivanja i uslova praćenja zagaĊivanja,
Zabrana i ograniĉenje gradnje objekata koji su potencjalni zagaĊivaĉi u zonama stanovanja,
društvenih, turistiĉko-rekreativnih, prosvetnih i drugih centara aktivnosti,
PrilagoĊavanje tehniĉkih i proizvodnih procesa u industriji zahtjevima i uslovima zaštite od
zagaĊenja ţivotne sredine, kako se štetni uticaji ne bi širili na okolinu,
Ugradnju, kontrolu upotrebe i odrţavanja instalacija i ureĊaja za preĉišćavanje zagaĊenih
otpadnih gasova i voda,
pravilan izbor lokacije (naroĉito proizvodnih i neproizvodnih objekata) uz poštovanje mezo i
mikroklimatskih karakteristika prostora,
Formiranje sanitarnih zaštitnih zona oko energana i glavnih saobraćajnica, pri ĉemu širina
zaštitnih zona zavisi od stupanja mogućeg zagaĊenja,
Sprijeĉiti nedozvoljenu i nekontrolisanu eksploataciju šljunka, izvršiti sanaciju napuštenih
eksploatacionih mjesta,
Savremenim agrotehniĉkim mjerama, upotrebu pesticida, herbicida i vještaĉkih Ċubriva
dovesti u nivo potrošnje koja će zadovoljavati kako potrebe u poljoprivredi tako i standarde u
zaštiti ţivotne sredine,
Uspostavljanjem efikasnog sistema prikupljanja ĉvrstog otpada koji bi funkcionisao na što
većem prostoru Općine, a samim tim opsluţivao veći broj stanovnika,
Mjere fiskalne politike, izdvajanja doprinosa iz cijene proizvoda i usluga, naknada za
korištenje graĊevinskog zemljišta, kao i finansiranja iz novĉanih naknada i kazni za
emitovanje štetnih produkata preko ili u ţivotnu sredinu (iz ovih izvora će se obezbijedti
133
pribavljanje materijalnih srestava potrebnih za ostarivanje ciljeva zaštite i unapreĊenja ţivotne
sredine).
SprovoĊenje ovih i drugih mjera uticaće na smanjenje rizika i spreĉavanje zagaĊivanja i
degradacije ţivotne sredine, kao i na podizanje postojećeg kvaliteta ţivotne sredine, što će se
odraziti i na podizanje kvaliteta ţivljenja uopšte.
17.2. Mjere zaštite od zagaĊivanja vode, vazduha i tla
Potrebne mjere na sanaciji zaštite okoliša koje se donose posebnim programom, u cilju poboljšanja i
oĉuvanja kvaliteta okolice, polazeći od dugoroĉnog i jasnog cilja da okoliš treba da dostigne
zadovoljavajući stupanj kvaliteta. Mjere moraju jasno definirati osnovne ciljeve po pojedinim
segmentima, prioritete i rokove, koji trebaju biti usklaĊeni sa ostalim planskim elementima prostornog
plana.
Ostvarenje programa mjera, koji se sistemski treba i moţe evaluirati i prilagoĊavati u vremenu
primjene, treba da se osigurava instrumentima, a usmjerava razvojnim ciljevima. Konaĉno, uspješnost
programa provjerava se indikatorima koji pokazuju kako se odvija program i gdje ga valja mijenjati ili
dopunjavati.
17.2.1. Mjere zaštite od zagaĊivanja voda
Voda je jedan od osnovnih prirodnih elemenata bez kojeg je ne moguće zamisliti ţivot na zemlji.
Uĉestvuje u procesu kruţenja materije u prirodi, biološki je aktivna odnosno dobar je rastvaraĉ, ima
veliku sposobnost apsorpcije kako hemijskih supstanci tako i razliĉitih praškastih neorganskih
materija.
Upravo na osnovu ovih fiziĉkih osobina moţe se donijeti i zakljuĉak da je takvu materiju kao što je
voda teško i zaštititi.
Mjere zaštite voda mogu biti:
administrativne mjere,
mjere za oĉuvanje kvaliteta voda,
mjere za sprjeĉavanje i smanjenje zagaĊenja.
Administrativne mjere obuhvaćaju:
Planske osnove upravljanja vodama po slivovima koje treba da sadrţe procjenu mogućnosti
opterećenja vodotoka, ukupno planirano opterećenje za ispuštanje otpadnih voda, utvrĊivanje
mjerodavnog protoka prijemnika, recipijenta za prijem opterećenja;
Izmjene i dopune izdanih vodopravnih dozvola za ispuštanje otpadnih voda radi usklaĊivanja
s potrebnim mjerama i ciljevima zaštite voda;
Stalno praćenje propisa iz oblasti zaštite voda te njihovo usklaĊivanje s utvrĊenim mjerama u
provoĊenju zaštite voda;
Izrada katastra zaštite voda i izrada druge tehniĉke dokumentacije potrebne za provoĊenje
mjera zaštite voda;
Uspostavljanje sistema informiranja o stanju kvaliteta voda i efikasnosti primijenjenih mjera.
Mjere za oĉuvanje kvaliteta voda obuhvataju:
134
Zabranu izgradnje na podruĉjima gdje se ugroţava kvalitet voda izvorišta i podzemnih voda
koje se koriste ili planiraju koristiti za vodosnabdijevanje;
Zabranu ili ograniĉenje izgradnje na posebno zaštićenim podruĉjima i vrijednim vodnim
ekosistemima;
Ograniĉenje izgradnje i obavljanja djelatnosti na vodotocima gdje ispuštanje otpadnih voda
moţe imati uticaj na kvalitet voda i pored primjene potrebnih mjera zaštite, zabranu bilo
kakvog ispuštanja opasnih/toksiĉnih materija;
Povećanje kapaciteta recipijenta-prijemnika izgradnjom potrebnih vodnih objekata.
Mjere za spreĉavanje i smanjenje zagaĊenja obuhvaćaju:
Planiranje, rekonstrukcija i izgradnja sistema za prikupljanje i odvoĊenje komunalnih otpadnih
voda;
Planiranje, rekonstrukciju i izgradnju ureĊaja za preĉišćavanje komunalnih otpadnih voda;
Smanjenje opterećenja otpadnih voda iz raznih tehnoloških procesa i prilagoĊavanje sastava
otpadnih voda dopuštenim vrijednostima opasnih i drugih materija koje se ispuštaju u sistem
javne kanalizacije ili prirodni recipijent-prijemnik;
Zamjena postojećih tehnologija sa ĉišćim tehnologijama u tehnološkim procesima gdje
opasne i druge materije zagaĊuju vode;
UvoĊenje programa mjera za smanjenje zagaĊenje voda od agrotehniĉkih sredstava;
UreĊenje erozijskih podruĉja i spreĉavanje ispiranja gradnjom regulacijskih vodnih objekata,
pošumljavanjem, pravilnom obradom zemljišta, i pravilnom upotrebom agrotehniĉkih
sredstava u poljoprivredi;
Izgradnju deponija-odlagališta svih vrsta otpada koja zadovoljavaju tehniĉko-tehnološke
uvjete;
Saniranje postojećih neureĊenih deponija-odlagališta otpada, prvenstveno na onim mjestima
gdje postoji opasnost od zagaĊenja podzemnih voda i površinskih voda koje su namijenjene
za izvorišta.
Pritisci na kvalitet površinskih voda dolaze skoro iz svih sektora, ali najveći pritisci su iz komunalnog,
energetskog i industrijskog sektora.
Naznaĉene mjere zaštite voda, posebno mjere za oĉuvanje kvaliteta voda i mjere za spreĉavanje i
smanjenje zagaĊenja, treba detaljno razraditi po pojedinim sektorima iz kojih dolaze pritisci na kvalitet
površinskih voda. Detaljan program Mjera zaštite kvaliteta voda donijet će se općinskim planom
zaštite voda.
Za uspješnu realizaciju postavljenih ciljeva za zaštitu voda, imajući u vidu sadašnje stanje kvaliteta
voda i postavljene zahtjeve za kvalitetom voda, trebalo bi u što kraćem roku napraviti slijedeće:
Donijeti planove zaštite podruĉja za rijeĉne slivove i podslivove na podruĉju općine;
Utvrditi ciljeve kvaliteta voda u skladu sa planovima zaštite podruĉja rijeĉnih slivova i
zakonskih propisa;
Uspostaviti katastar zagaĊivaĉa voda;
Uspostaviti informacijski sistem o vodama (vodnom bogatstvu i kvalitetu voda) i stvarati uvjete
za informiranje javnosti o kvalitetu voda.
135
17.2.2. Mjere zaštite u upravljanju otpadom
Zbrinjavanje komunalnog otpada na podruĉju općine Donji Vakuf vrši JKP „Ĉistoća― d.o.o. Donji
Vakuf. Iako je odvozom komunalnog otpada teritorijalno pokriveno gotovo cijelo podruĉje općine, još
uvijek sva domaćinstva nisu registrirani korisnici usluga odvoza komunalnog otpada. Trenutno je
samo oko 80% domaćinstava registrirano kao korisnici usluga. Jedan od prioriteta poduzeća je
povećanje broja registriranih korisnika, jer se udio moţe odraziti na poslovanje poduzeća, odvoz i
zbrinjavanje otpada.
Podruĉje općine je teritorijalno podijeljeno na pet regiona u kojima se organizovano sakuplja i odvozi
otpad. U proteklim godinama je prikupljeno i zbrinuto 4.880 tona otpada na godišnjem nivou.
Selektivni naĉin prikupljanja otpada trenutno ne postoji i nalazi se u fazi pripreme, s tim da je
Reciklaţno dvorište već osposobljeno za takvu vrstu prikuplljanja otpada.
Sakupljeni otpad se odvozi na Gradsko odlagalište „Ornice― koje je u funkciji poslednjih 25 godina.
Odrţavanje odlagališta je na veoma niskom tehniĉkom i sanitarnom nivou i kao takvo ne osigurava
minimum standarda gospodarenja otpadom, te je u što skorije vrijeme neophodno nastaviti aktivnosti
na uspostavljanju minimalnih uvjeta upravljanja i gospodarenja otpadom na regionalnom nivou.
JKP „Ĉistoća― d.o.o. Donji Vakuf nema dovoljno vozila (naroĉito specijalnih) za odvoz otpada, kao ni
dovoljan broj posuda za prihvat otpada i da je relativno niska naplata za odvoz prikupljenog otpada.
Problematika u upravljanju otpadom vaţna je zbog toga što njegovo gomilanje na neadekvatna
odlagališta štetno djeluje na biodiverzitet, kvalitetu zraka i kvalitetu površinskih i podzemnih voda, na
degradiranje tla/zemljišta kako poljoprivrednog tako i neobradivog.
Divlja smetlišta predstavljaju jedan od većih okolišnih problema iako je u zadnjih nekoliko godina
znatno smanjen broj nelegalnih odlagališta otpada. Realizacijom projekta „Ĉist Vrbas – Kreiranje GIS
baze podataka i mapiranje zagaĊivaĉa u toku rijeke Vrbas― na teritoriji ove općine identifikovano je 19
divljih deponija na obalama rijeke Vrbas, dok se iz anketnih obrazaca, popunjavanih na nivou
mjesniha zajednica ove općine moţe zakljuĉiti da se u MZ Babin Potok nalazi 3 od 5 divljih deponija
otpada, u MZ Donji Vakuf I 2 do 3 deponije u MZ Torlakovac divlje deponije postoje na više mjesta
kao i u MZ Vrbas. U MZ Donji Vakuf IV postoji i odlagalište jalovine koje je formirano preko bivše
gradske deponije ĉvrstog komunalnog otpada.
Iz ovih pokazatelja moţe se zakljuĉiti da je cjelokupana teritorija općina Donji Vakuf zagaĊena
otpadom, što je velika prijetnja ţivotnoj okolini, odnosno potencijalna opasnost za zagaĊenje svih
medija (zemlje, vode, vazduha).
17.2.3. Mjere zaštite od zagaĊivanja vazduha
Na podruĉju obuhvata uglavnom moţe se konstatovati da su prisutni linijski i taĉkasti zagaĊivaĉi.
U cilju zaštite vazduha neophodo je sprovesti sledeće mjere:
Kao gorivo za zagrijevanje koristiti kombinaciju : prirodnog gasa, mazut, sa specificiranim
sadrţajem sumpora i geotermalnu energju (kao novi obnovljivi izvor energije), koja u odnosu
na konvencionalna fosilna goriva ne zagaĊje atmosferu emisionim gasovima.
136
Rekonstrukciju saobraćajne mreţe, kao i iznalaţenje i realizacju arhitektonskih , graĊevinskih
i hortikulturnih rješenja izmeĊu saobraćajnica, stambenih i radnih zona i objekata.
Vršiti kontrolu vozila na tehniĉkom pregledu saglasno propisima o bezbjednosti saobraćaja u
odnosu na dozvoljene koliĉine izduvnih gasova.
Izgraditi gradsku obilaznicu kako bi se smanjilo zagadjenje vazduha u samom centru grada,
od izduvnih gaosova iz vozila;
U cilju bolje kontrole kvaliteta vazduha (imisija), neophodno je napraviti katastar zagaĊivaĉa,
podruĉja koji treba dinamiĉki obnavljati.
Uspostaviti monitoring kvaliteta vazduha za praćenje osnovnih zagaĊujućih materija (SO i
ĉaĊ, taloţne materije, suspendovane ĉestice, NOx i CO).
Povremeno mjeriti karakteristiĉne zagaĊujuće materije iz saobraćaja.
Povremeno mjeriti specifiĉne zagaĊujuće materije iz industrijskih i drugih proizvodnih objekata
koji potencijalno ugroţavaju vazduh.
Predvidjeti maksimalno ozeljenjavanje slobodnih površina kako javno tako i oko okućnica
individualnih stambenih objekata.
Za zaštitu od individualnih gasova, prašine i buke iz saobraćaja prilikom projektovanja i
izvoĊenja saobraćajnica predvidjeti zaštitne drvorede i druge vidove ĉvrstih barijera (zaštita
od buke).
Prilikom izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih proizvodnih pogona koji mogu da ugroze
vazduh naselja, dozvolu za rad usloviti prilaganjem odreĊene dokumentacije o mjerama njene
ţaštite i to prije oprjedjeljenja za odreĊenu lokaciju.
Ne smije se dozvoliti da tretman ĉvrstog otpada se obavlja spaljivanjem pri ĉemu će doći do
emisije štetnih gasova koji nastaju sagorjevanjem tog otpada.
Polazeći od porijekla pritisaka na okoliš, razradom programa mjera, trebalo bi detaljno razraditi mjere
zaštite po pojedinim sektorima iz kojih dolaze najveći pritisci na kvalitet zraka. Obzirom da će se
detaljan program mjera zaštite zraka donijeti kantonalnim planom zaštite zraka, ovim planom daće se
naznaka samo osnovnih zaštitnih mjera za sektore: industrije i saobraćaja.
U sektoru industrije: Veći dio industrijskog sektora Općine, zbog tranzicijskih problema koji su
pojaĉani ratnim zbivanjima trenutno radi umanjenim kapacitetom, ali uz oĉekivanje da će većina
industrijskih postrojenja u kratkom roku dostići veće proizvodne kapacitete kada se moţe oĉekivati
veliki pritisak na okoliš te emisija iz raznolikih tehnoloških procesa.
Glavni pritisci na kvalitet zraka dolaze iz fabrike gipsa, kao i svih poslovnih subjekata koji su smješteni
uz mgistralni put u samoj blizini općinskog centra.
U cilju zaštite okoline neophodno je sprovesti sledeće mjere
Stroga kontrola emisija iz industrijskih procesa;
Ograniĉavanje emisije i propisivanje standarda i normativa za vrlo otrovne i kancerogene
materije;
Podsticanje uvoĊenja alternativnih tehnoloških procesa, po mogućnosti da se slijedi naĉelo
primjene najboljih raspoloţivih tehnika za smanjenja emisije;
Razmatranje izgradnje dovoljno visokih dimnjaka, zbog smanjenja uticaja emisija na okolicu;
Razmatranje mogućnosti preseljenja-dislociranja pojedinih industrijskih postrojenja izvan
urbanih naselja;
Propagiranje i razvijanje odgovornosti za smanjenje nastajanja emisija;
137
Usmjeravanje potrošaĉa na nove proizvode, gdje u proizvodnim procesima nastaju znatno
manje emisije;
UvoĊenje naknada za prekomjerno emitiranje zagaĊujućih materija u zrak.
U koliko se ţeli omogućiti kvalitetno planiranje zaštite zraka i razvoja, što je od posebne vaţnosti za
planiranje korištenja i zaštitu prostora na podruĉju kantona, trebalo bi u što kraćem roku napraviti
slijedeće: u što kraćem roku donijeti plan zaštite zraka, kojim će se detaljno razraditi svi elementi koji
su utvrĊeni zakonskim propisima, a posebno mjere zaštite u upravljanju kvalitetom zraka sa utvrĊenim
rokovima realizacije pojedinih mjera i slijedom prioriteta po pojedinim sektorima, otpoĉeti sa radom na
reonizaciji prostora prema kvalitetu zraka, odnosno uraditi disperzivno modeliranje u monitoringu
kvaliteta zraka za podruĉje općine, a u svrhu:
Procjene koncentracije zagaĊujućih materija na pojedinim podruĉjima i razliĉitim vremenskim
razdobljima, odnosno ocjene izglednih promjena kao rezultata modifikacija u procesu;
Uspostavljanja legislative o kontroli emisija u zrak, odnosno odreĊivanju maksimalno
dopuštenih iznosa emisija u zrak koji će odgovarati standardima kvaliteta zraka;
Odabira lokacija budućih izvora polutanata, radi minimiziranja njihovih uticaja na okolicu i dr.,
a što treba da ima veliku vrijednost pri izradi prostornih i urbanistiĉkih planova pojedinih
podruĉja, planiranja toplifikacije i saobraćaja i dr.
17.3. Podruĉja i mjere sanacije
Mjere zaštite u principu trebaju proizići iz sveobuhvatnog plana zaštite koji je potrebno izraditi za
podruĉje Kantona. To znaĉi da se zadaci u pogledu zaštite voda od zagaĊenja moraju bez odlaganja
u cjelini definirati i usvojiti, a nakon toga se mora prići rješavanju najhitnijih pitanja, u skladu sa
odgovarajućim planovima.
Mjere zaštite treba provoditi na slijedećim naĉelima:
uspostaviti monitoring kvaliteta vazduha, praćenje zagaĊenosti atmosfere i
preduzimanje konkretnih mjera
izraditi elaborat o usmjeravanju energije
organizovati i preduzimati simultane mjere na poboljšanju kvaliteta vazduha
uspostaviti monitoring kvaliteta voda
provesti modernizaciju unutar tehnoloških procesa industrije
obezbjediti recirkulaciju otpadnih voda u industriji, gdje god je moguće
zagaĊenje treba uklanjati i smanjivati na mjestu gdje nastaje, odnosno u
tvornicama i na kraju u kanalizacionim sistemima
teţiti izgradnji centralnih ureĊaja za preĉišćavanje gradske i industrijske otpadne
vode (nakon njihovog predtretmana, kada je to potrebno) na zajedniĉkim ureĊajima
kao prioritet treba riješiti probleme odvoĊenja i tretmana otpadnih voda grada i
otpadnih voda industrije
lokacije centralnih ureĊaja i sistema odvodnje i preĉišćavanja trebaju zadovoljiti
razvojne planove podruĉja, kao i ekonomske, tehniĉke, sanitarne i estetske zahtjeve,
odnosno zahtjeve odrţivog razvoja
preporuĉuje se etapna izgradnja kanalizacionih sistema i ureĊaja za tretman otpadnih voda,
te usklaĊivanje izgradnje i proširenja
138
neophodna je izgradnja centralne deponije krutog otpada za Kanton, tipa sanitarne deponije
sa tretmanom filtrata kao prelaznog rješenja do realiziranja regionalnog sistema reciklaţe
otpada
provesti uklanjanje i sanaciju postojećih-divljih deponija koje ne zadovoljavaju sanitarne
kriterije i koje ugroţavaju kvalitet voda na podruĉjima na kojima nema ekonomskog ili
tehniĉkog opravdanja za izgradnju zajedniĉkih ili pojedinaĉnih ureĊaja za preĉišćavanje,
odnosno za izgradnju kanalizacije. Mjere zaštite se provode:
- izgradnjom higijenskih-dvokomornih septiĉkih jama
- izgradnjom osoĉnih jama
- izgradnjom Ċubrišta
- izgradnjom drugih objekata za skupljanje zagaĊenih voda sa konaĉnom
dispozicijom.
provesti ureĊenje erozionih podruĉja i klizišta i sprijeĉiti ispiranje tla izgradnjom
Regulacijskih graĊevina, te pošumljavanjem primjeniti savremene metode za obradu tla,
korištenje bioloških sredstava i prirodnog Ċubrenja poljoprivrednih površina
smanjiti upotrebu pesticida, herbicida i drugih sliĉnih sredstava u poljoprivredi na najmanju
moguću mjeru
voditi raĉuna o instaliranju industrijskih pogona, a naroĉito o izboru lokacije i tehnološkog
procesa (posebno u sluĉaju hemijske industrije, mašinske industrije i sl.)
izraditi planove zaštite izvora pitke vode
raditi na obezbjeĊivanju uslova za mjerenje, praćenje, kontrolu i obavještavanje o stanju
kvaliteta i kvantiteta voda u razliĉitim hidrološkim reţimima, te u vanrednim situacijama
organizirati se za preduzimanje potrebnih mjera u sluĉaju ekscesnog zagaĊenja voda
provesti neophodne mjere zaštite mineralnih i termomineralnih voda.
Plan aktivnosti eksploatacije i prerade tehniĉkog kamena kreĉnjaka na kamenolomu
„Prusac“15
Površinska eksploatacija kreĉnjaka na PK ―Prusac‖ kod Donjeg Vakufa izvodi se uz primjenu
masovnih miniranja.
Pozitivna oĉekivanja radnog procesa miniranja oĉituju se u pretpostavci povoljne fragmentacije
izminiranog materijala, te pretpostavci povoljnog smjera odbacivanja i oblika rasprostiranja
izminiranog materijala, kao i što je moguće manje negativno djelovanje izvršenog miniranja u pogledu
potresnog djelovanja, veliĉine zraĉnog udara kao i u pogledu po okoliš štetnog odnosno opasnog
razbacivanja izminiranog kamenja.
Postrojenja separacije tehniĉkog kamena kreĉnjaka je otvorenog tipa i predstavljaju znaĉajan
izvor zaprašenosti vazduha u radnoj i ţivotnoj sredini. Zato se nameće potreba da se na ovim
postrojenjima izvode sistemi adekvatne zaštite od emisija opasne mineralne prašine i drugih štetnih
manifestacija tehnološkog procesa separisanja tehniĉkog kamena kreĉnjaka na radnu i ţivotnu
sredinu.
Obaranje mineralne prašine potrebno je vršiti vodenim mlaznicama, postavljenim iznad
mjesta na kojima se vrši emisija prašine (drobilice, sita i presipna mjesta), a njihova efikasnost je u
15
Plan aktivnosti Prusac, DDO Rudnici gipsa Donji Vakuf; Prema Pravilniku o uvjetima (Sl.novine FBiH, br.68/05) operator pogona i postrojenja, u ovom sluĉaju preduzeĉe „Rudnik gipsa“ d.d. duţno je prije podnošenja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole izraditi Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija odnosno zagaĊenja i sa usaglašavanjem sa najboljom raspoloţivom tehnikom.
139
funkciji oblika i veliĉine mlaza, sistema rasprskavanja i svakako u funkciji uslovljenog rada mlaznica u
toku ĉitavog toka odvijanja procesa rada separacije.
Postavljanjem mlaznica uspostavlja se sistem vodenih zavjesa, koje obaraju uzvitlanu prašinu
i vlaţe ukupnu masu, odnosno sav materijal u podruĉju djelovanja vodene zavjese.
Za ocjenu uticaja pojedinih faza tehnološkog procesa proizvodnje i prerade tehniĉkog kamena
kreĉnjaka, potrebno je razmotriti navedene uticaje na tlo, površinske i podzemne vode, zrak, šumsku
vegetaciju i ţivotinjski svijet (flora i fauna), vizuelni kvalitet okoliša, te mikroklimu. Procjena štetnog
uticaja na okoliš radnih procesa dobivanja i prerade tehniĉkog kamena kreĉnjaka na PK-kamenolomu
„Prusac― data je pregledno u tabeli br 26
Tabela 23. – Štetni uticaji na okoliš radnih procesa dobivanja i prerade kreĉnjaka
Tehnološki procesi Štetni uticaji Opis štetnog uticaja
Bušenje minskih bušotina
Prašina Uticaj na zdravlje ljudi, štetni uticaj na
fiziološke procese biljki i tlo
Buka Utiĉe na zdravlje
ljudi u neposrednoj blizini
Miniranje
Prašina i plinoviti produkti izgaranja eksplozivnih
sredstava
Uticaj na zdravlje ljudi, štetni uticaj na fiziološke procese biljki i matiĉno tlo
Seizmiĉki efekti Moguće oštećenje okolnih objekata
Zraĉni udar Moguća povreda ljudi i oštećenja objekata u
neposrednoj blizini PK
Razbacivanje komada stijenske mase
Moguća je povreda ljudi, objekata, postrojenja,
ureĊaja i mašina
Utovar i transport Prašina Utiĉe na zdravlje radnika, ošteĉenje
biodiverziteta i oneĉišćenje i zaprašnost postrojenja, ureĊaja i mašina
Usitnajvanje (drobljenje, mljevenje),
klasiranje i proizvodnja betona
Prašina Utiĉe na zdravlje ljudi, oneĉišćenje zraka i zaprašnost postrojenja, ureĊaja i mašina
Buka i vibracija Utiĉe na zdravlje ljudi-radnika i rad
postrojenja, ureĊaja i mašina
Utovar klasirnih frakcija kreĉnjaka
Prašina Utiĉe na zdravlje radnika, ošteĉenje
biodiverziteta i oneĉišćenje i zaprašnost postrojenja, ureĊaja i mašina
Transport klasirnih frakcija i gotovog
betona Prašina
Utiĉe na zdravlje radnika, ošteĉenje biodiverziteta
Površinskom eksploatacijom, kakva se odvija na PK-kamenolomu „Prusac―, dolazi do narušavanja
ravnoteţe u prirodi što neminovno dovodi i do narušavanja ĉovjekove okoline:
Promjene mikroklimatskih uslova
Temperaturne razlike na razvijenim površinama kamenoloma u toku dana i godine bit će veće nego u
okolnom šumskom dijelu, a vjetrovi će imati turbulentnija strujenja zbog visinske razlike površina
stvorenih eksploatacijom. Uticaj atmosferskih padavina i evaporacija na radnim površinama
kamenoloma bit će takoĊe veća nego u šumskom ekosistemu.
MeĊutim, uticaj na mikroklimu nije od bitnog znaĉaja, jer će promjene biti lokalnog karaktera i u
odnosu na klimu šireg podruĉja, bez znaĉajnog uticaja.
Promjene u odnosu na floru i faunu (biljni i životinjski svijet)
Uticaj tehnološkog procesa eksploatacije na bijni i ţivotinjski svijet neće biti od velikog znaĉaja, iz
razloga što je eksploatacioni prostor i prostor u neposrednoj blizini praktiĉno ogolio ili se na njemu
140
nalazi nisko rastinje koje nema neku posebnu vrijednost ni u ekološkom, ni u ekonomskom smislu. U
ovom rastinju nema staništa nikakvih ţivotinjskih vrsta.
Oneĉišćenje tla uljem, naftom i mastima moţe izazvati i oneĉišćenje voda, posebno Prusaĉke rijeke
koja prolazi pored separacije i betonare.
Bušenje minskih bušotina i miniranje
Tehnološki proces bušenje i miniranje (rušenje stijena eksplozivom) predstavlja dio
tehnološkog procesa sa najvećim potencijalnim opasnostima pri površinskoj eksploataciji tehniĉkog
kamena.
Pri tehnološkom procesu bušenja minskih bušotina sa porastom dubine minske bušotine
povećava se pritisak zraka, a time i koncentracija emisija agresivne mineralne prašine, zbog ĉega se
ne preporuĉuje bušenje na dubinama većim od 20 m.
S obzirom da PK-kamenolom „Prusac― planira eksploataciju i u narednom periodu, neophodno je
kontinuirano sprovoditi mjere zaštite u toku eksploatacije navedenog leţišta kreĉnjaka, u cilju
smanjenja negativnih uticaja na okoliš.
Nakon završetka eksploatacije i prerade tehniĉkog kamena kreĉnjaka neophodno je izvršiti
sanaciju eksploatacionog polja, njegove okoline i drugih radnih površina. Sanacija se provodi u svrhu
rekultivacije tog prostora i privoĊenja prvobitnoj namjeni, shodno obavezama po osnovu odredbi
ĉlanova 84-86 Zakona o rudarstvu (Sl.list R BiH, broj 24/93) i Zakona o prostornom ureĊenju.
Mjere po završetku eksploatacije - rekultivacija
Rekultivacija oštećenog zemljišta, obuhvatit će tri faze:
Tehniĉku rekultivaciju (tehniĉko saniranje završnih kosina)
Biološku rekultivaciju (biološko saniranje završnih kosina)
Agrotehniĉku rekultivaciju –
17.4. Procjena stanja do kraja planskog perioda
U planskom periodu se oĉekuje rast industrijske proizvodnje i daljnja ekspanzija saobraćaja, što će u
mnogome uticati na ţivotnu sredinu, te je neophodno sprovoditi odreĊene mjere u cilju zaštite iste;
Ukoliko se obezbijede osnovni preduvjeti, kao:
Omogući potpuna implementacija zakonskih propisa;
Obezbijedi jaĉanje sistema zaštite okoliša, uvoĊenjem novih instrumenata za smanjenje
pritiska na okoliš;
Obezbijedi prihvatljiv naĉin finansiranja u projekte zaštite okoliša;
Rast svijesti o potrebi promjena kada je u pitanju zaštita okoliša.
Treba oĉekivati da će se u planskom razdoblju postići vidan napredak kada je u pitanju kvalitet
okoliša, odnosno da će doći do podizanja nivoa zaštite okoliša i oĉuvanje istog u odnosu na sadašnje
stanje.
U kratkoroĉnom razdoblju, ne treba biti iznenaĊen da se ima i trend pogoršanja kvaliteta okoliša u
pojedinim segmentima, posebno segmentima: kvaliteta zraka i kvaliteta voda, iskljuĉivo kao posljedica
rasta proizvodnje u industriji.
141
U srednjoroĉnom razdoblju, oĉekivati je znaĉajne pomake u svim segmentima zaštite okoliša, i to:
Kod upravljanja komunalnim otpadom (izgradnjom regionalne deponije),
U planskom periodu zatvoriti sva nelegalna odlagališta otpada.
kod kvaliteta zraka treba oĉekivati poboljšanje kvaliteta zraka, (primjenom propisa o
ograniĉavanju emisija zagaĊenja u zrak i uvoĊenjem sankcija za emitiranje zagaĊenja iznad
dozvoljenih vrijednosti) i
kod kvaliteta voda treba oĉekivati poboljšanje kvaliteta voda,
U dugoroĉnom razdoblju, bilo bi realno da se riješi veliki dio problema u oblasti zaštite okoliša na
podruĉju općine. U ovom trenutku treba planirati da će se na kraju ovog razdoblja dostići i ostvariti
planirani cilj u zaštiti okoliša. Da će okoliš dostići zadovoljavajući stupanj kvaliteta i to u svim
segmentima.
Kod davanja procjene stanja kvaliteta okoliša do kraja planskog razdoblja, treba raĉunati i sa
oteţavajućim ograniĉenjima koja mogu uticati djelomiĉno na ostvarenje postavljenih ciljeva, kao:
Opće privredno stanje u kojem je najveći problem nezaposlenost;
Okruţenje u kojem se nepoštivanje zakona i zakonskih ograniĉenja tolerira, neefikasni sudski
sistem zbog ĉega su instrumenti, definirani postojećim zakonima nedjelotvorni;
Nedostatak financijski sredstava za realizaciju svih planiranih aktivnosti u oblasti zaštite
okoliša;
Ograniĉenih ljudskih resursa potrebnih za obavljanje izuzetno struĉnog i opseţnog posla na
realizaciji postavljenih ciljeva.
18. ZAŠTITA I REVITALIZACIJA KULTURNO – HISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASLJEĐA I
NJIHOVA EKONOMSKA VALORIZACIJA
18.1. Zaštita prirodnog nasljeĊa
U cilju optimalne prezentacije, polivalentnog korištenja, odnosno ekonomske valorizacije prirodnog
naslijeĊa Prostorni plan se zalaţe za hitno pokretanje inicijativa i drugih radnji za stavljanje pod
posebnu (zakonsku) zaštitu kao i poduzimanje ostalih praktiĉnih i spasilaĉkih radnji zaštićenog
krajolika Semešnica – Plazenica.
Prostornim planom se utvrĊuju slijedeće mjere zaštite:
Zaštita i oĉuvanje biološke razliĉitosti i ekosistemske prirodne ravnoteţe usklaĊene sa
ljudskim djelovanjem;
Izrada valorizacione osnove i utvrdivanje evidencije prirodnog nasljedja u cilju praćenja stanja
istog;
UtvrĊivanje mjera, sugestija, mišljenja, saglasnosti, ekspertiza, revizija i druge dokumentacije
iskljuĉivo na bazi odrţivog korišćenja prirodnog nasljeĊa (minimalna oštećenja i narušavanje
ravnoteţe);
Mjere spreĉavanja svih štetnih antropogenih zahvata i poremećaja u prirodi;
Mjere za oĉuvanje prirodnosti tla, ĉistoće vode, atmosfere, produkcije kiseonika i smanjenje
efekata „staklene bašte― radi oĉuvanja klime;
Interpolacija i dosljedna primjena zakonske legislative iz oblasti zaštite prirodnog nasljeĊa i
zaštite prirode u svim dokumentima i nivoima prostornog planiranja.
142
Kao kategorija kulturnog krajolika od nacionalnog znaĉaja mjerama zaštite se zabranjuju sve
djelatnosti koje su u suprotnosti sa osnovnom namjenom zaštićenog podruĉja i koje mogu da nanesu
štetu bilo koje vrste osnovnom i neponovljivom fenomenu prirodnog nasljeĊa.
Mjere se provode s ciljem poboljšanja današnje organizacije i naĉina korištenja prostora na temelju
postojećih kvaliteta kao nositelja prostornog identiteta. To znaĉi zadrţavanje postojeće šumskih i
poljoprivrednih površina, vodotoka i ostalih vrijednosti prostora. Prihvatljivi su koncepti razvoja na bazi
ekološkog, kulturnog i seoskog turizma, uz dopunu kulturnim i društvenim sadrţajima vezanim za
tradicijske obiĉaje kraja.
U ovim podruĉjima iskljuĉeni su:
izgradnja velikih prometnih i infrastrukturnih sustava koji mijenjaju strukturu i odnose u
prostoru,
lociranje odlagališta otpada,
izgradnja ili montaţa proizvodnih pogona u mjerilu i materijalu koji ne odgovara karakteru i
slici prostora,
provoĊenje hidromeliorativnih zahvata i geometrijske regulacije vodotoka, kao i uklanjanje
potoĉne vegetacije,
komasacije zemljišta i formiranje velikih monokulturnih parcela,
površinske eksploatacije mineralnih sirovina (osim u paleorudarskom opsegu za potrebe
proširenja turistiĉkih i kulturnih programa).
TakoĊe treba napomenuti, da pri izradi detaljne planske dokumentacije za podruĉje zaštićenog
krajolika treba predvidjeti primjenu II i III zaštitne zone. To se u prvom redu odnosi na zaštitu
floristiĉkih i šumskih rezervata, a zatim na usmjereno djelovanje šumarstva na uzgoj i zaštitu šuma i
usklaĊivanje dijelova šumarstva u skladu sa planskim korišćenjem prostora. Pri zoniranju potrebno je
manji dio podruĉja planirati za sport i rekreaciju, a veći za tradicionalne djelatnosti, lovstvo kroz
formiranje uzornog – uzgojnog lovišta visoke kategorije. Osnov razvoja treba usmjeriti kroz lovni
turizam i usmjeriti uzgoj i zaštitu divljaĉi u smislu postizanja maksimalnih trofejnih vrijednosti.
Šumarske aktivnosti potrebno je podrediti ovim namjenama.
18.2. Zaštita kulturno - historijskog naslijeĊa
Osnovna koncepcija prostornog razvoja općine Donji Vakuf, sa aspekta zaštite kulturnog naslijeĊa,
zasnovana je na njihovoj identifikaciji njihovim stavljanjem pod zaštitu, a u cilju povećanja procenta
zaštićenih kulturnih dobara.
Opća djelatnost zaštite kulturnih dobara podrazumijeva:
istraţivanje i evidentiranje dobara koja uţivaju prethodnu zaštitu;
predlaganje i utvrĊivanje kulturnih dobara;
voĊenje registra i dokumentacije o kulturnim dobrima;
pruţanje struĉne pomoći na ĉuvanju i odrţavanju kulturnih dobara sopstvenicima i korisnicima
tih dobara;
staranje o korišćenju kulturnih dobara u svrhe odreĊene ovim zakonom;
predlaganje i praćenje provoĊenja mjera zaštite kulturnih dobara;
prikupljanje, sreĊivanje, ĉuvanje, odrţavanje i korišćenje pokretnih kulturnih dobara;
prikupljanje podataka o nestalim i otuĊenim kulturnim dobrima;
143
provoĊenje mjera tehniĉke i fiziĉke zaštite kulturnih dobara;
izdavanje publikacija o kulturnim dobrima i o rezultatima rada na njihovoj zaštiti;
izlaganje kulturnih dobara, organizovanje predavanja i drugih prigodnih oblika kulturno -
obrazovne djelatnosti;
drugi poslovi u oblasti zaštite kulturnih dobara utvrĊeni ovim zakonom i na osnovu njega;
ukoliko se predviĊaju intervencije na kulturnim dobrima ili u njihovoj tangentnoj zoni, koje
mogu uticati na izgled i svojstva dobra, prije preduzimanja radova potrebno je obratiti se
Zavodu za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeĊa posebnim zahtjevima
radi propisivanja detaljnih mjera zaštite, izdavanja saglasnosti na projektnu dokumentaciju i
uvida u izvedene radove.
U aktu o utvrĊivanju svakog pojedinog kulturnog dobra, mjere zaštite obuhvataju:
bliţe uslove ĉuvanja, odrţavanja i korišćenja;
tehniĉko-zaštitne mjere radi obezbeĊivanja kulturnog dobra od oštećenja, uništenja i kraĊe;
naĉin obezbjeĊivanja korišćenja i dostupnosti kulturnog dobra javnosti;
ograniĉenja i zabrane u pogledu raspolaganja kulturnim dobrom i njegove upotrebe, u skladu
sa zakonom;
ograniĉenja, odnosno zabrane izvoĊenja odreĊenih graĊevinskiih radova, promjene oblika
terena i korišćenja zemljišta u okviru zaštićene okoline kulturnog dobra, kao i promjene
njegove namjene;
uklanjanje graĊevinskog ili drugog objekta ĉije postojanje ugroţava zaštitu ili korišćenje
kulturnog dobra.
Mjere zaštite utvrĊuju se i za zaštićenu okolinu nepokretnog kulturnog dobra.
Mjere tehniĉe zaštite za nepokretna kulturna dobra su:
radovi na konzerviranju, restauriranju, rekonstrukciji, revitalizaciji i prezentaciji kulturnih
dobara.
Mjere tehniĉke zaštite i drugi radovi kojima se mogu prouzrokovati promjene oblika ili izgleda
nepokretnog kulturnog dobra ili povrjediti njegova svojstva, mogu se preduzimati ako se:
utvrde uslovi za preduzimanje mjera tehniĉke zaštite i drugih radova;
pribavi saglasnost na projekat i dokumentaciju za izvoĊenje ovih radova, u skladu sa
zakonom;
pribave potrebni uslovi i odobrenja na osnovu propisa o planiranju i ureĊenju prostora i
izgradnje objekta.
Mjere zaštite arheoloških lokaliteta:
zabranjuje se neovlašćeno iskopanje i istraţivanje arheološkog nalazišta;
ukoliko se pri zemljanim radovima naiĊe na do sada nepoznato arheološko nalazište izvoĊaĉ
je duţan da obustavi radove i obavesti nadleţnu sluţbu zaštite (Zavod za zaštitu i korištenje
kulturno-historijskog i prirodnog nasljeĊa Tuzlanskog kantona);
izvoĊaĉ je duţan da preduzme mjere zaštite kako nalazište ne bi bilo uništeno i oštećeno;
144
troškove iskopavanja, istraţivanja, zaštite, ĉuvanja, publikovanja i izlaganja otkrivenog dobra
koje uţiva prethodnu zaštitu snosi investitor objekta.
Mjere zaštite spomenika kulture:
zabrana radova koji mogu ugroziti statiĉku stabilnost spomenika kulture;
zabrana nestruĉnih prepravki, dogradnje, pregradnje, nadgradnje;
voĊenje elektro i TT vodova podzemnim putem;
zabrana postavljanja prikljuĉnih kutija, ormara i rashladnih ureĊaja na fasadama;
negovanje i redovno odrţavanje dekorativne flore;
oĉuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, horizontalnog i vertikalnog
gabarita, oblika i nagiba krova, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, stilskih
karakteristika, originalnih materijala i funkcionalnih karakteristika;
aţurno praćenje stanja i odrţavanje konstruktivno-statiĉkog sistema, krovnog pokrivaĉa, svih
fasada, enterijera i ispravnosti instalacija u spomeniku kulture.
Mjere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:
zabrana gradnje i postavljanja trajnih ili privremenih objekata koji svojim namjenom,
volumenom gabarita po visini i obliku mogu ugroziti ili degradirati spomenik kulture i njegovu
zaštićenu okolinu;
zabrana postavljanja pokretnih tezgi, kioska i drugih privremenih objekata unutar zaštićene
okoline;
zabrana radova koji mogu ugroziti statiĉku bezbjednost spomenika kulture;
zabrana izvoĊenja radova kojima se vrši promjena oblika ili namjene terena;
zabrana postavljanja dalekovoda, vazdušnih elektro i TT vodova preko zaštićenih parcela,
njihovo voĊenje izvršiti podzemnim kanalima, uz vraćanje terena u prvobitno stanje;
urbanistiĉko i komunalno ureĊenje, hortikulturno opremanje, njegovanje dekorativne flore i
redovno odrţavanje prostora zaštićene okoline u funkciji spomenika kulture.
Mjere tehniĉe zaštite za spomen obiljeţja:
trajno ĉuvanje i odrţavanje kulturnih dobara spomeniĉkog i memorijalnog karaktera;
spomenici, spomen biste i spomen obeleţja moraju se adekvatno odrţavati obnovom
oštećenih natpisa, ĉišćenjem spomeniĉkih podloga i površina, kao i odrţavanjem zelenih
površina oko spomenika;
obnovu oštećenih i izbledjelih natpisa na spomen ploĉama na objektima, mogu izvoditi
struĉna lica kvalitenim materijalima i kvalifikovanom radnom snagom.
Neophodno je uraditi Studiju zaštite nepokretnih kulturnih dobara kojom će se utvrditi pojedinaĉni
uslovi zaštite za svako kulturno dobro.
18.3. Revitalizacija i ekonomska valorizacija prirodnog naslijeĊa
Veoma povoljan geoprometni poloţaj, kao i velika koncentracija vrijednih i atraktivnih prirodnih
lokaliteta, predstavljaju glavne pokretaĉke motive revitalizacije prirodnog naslijeĊa kao preduvjet
ekonomske valorizacije prirodnog naslijeĊa.
Mjere zaštite prvenstveno se odnose na:
biološku revitalizaciju i sanaciju,
145
instalacije šumskog mobilijara i drugih sadrţaja.
Nakon stavljanja pod zaštitu donose se programi revitalizacije i korištenja pojedinog dobra naslijeĊa
na bazi procjene prihoda iz: boravišnog, tranzitnog i poslovnog turizma, a na temelju zdravstveno-
terapeutske, rekreativne, lovne i vjerske funkcije turizma.
Postojeća ekonomska valorizacija prirodnog naslijeĊa, u prvom redu iskorištavanje prirodnih resursa
(obnovljivih i neobnovljivih), ekonomski je neznatna, trenutaĉna, periodiĉna i socijalno neopravdana u
poreĊenju sa mogućom ekonomskom valorizacijom utvrĊenih prirodnih podruĉja i drugih kulturnih
elemenata koji se mogu ekonomski valorizirati samo stavljanjem prirodnih podruĉja pod zaštitu.
Na primjer ljepota pejzaţa, vidikovci, ţivopisni planinski vodotoci, pećine i druge vrijednosti mogu se
ekonomski vrijednovati bez sadašnje ekstenzivno, intenzivnim (organizovanim) naĉinom prezentacije i
korištenja putem programa prostorne organizacije, revitalizacije i korištenja prirodnih podruĉja.
Samo na taj naĉin ekonomski efekti korištenja prirodnog naslijeĊa se mogu uvećavati, a ujedno
otvaralo mogućnosti supstitucije angaţiranosti radnog aktiviteta lokalnog stanovništva iz ekonomski
neprimjerene primarne industrijske proizvodnje.
18.4. Revitalizacija i ekonomska valorizacija kulturno – historijskog naslijeĊa
Prijedlog mjera izrade standarda za fiziĉku obnovu objekata kulturnog naslijeĊa:
da se izradi program preventivnih konzervatorsko-restauratorskih zahvata na graditeljskom
naslijeĊu u cilju zaustavljanja njihovog daljeg fiziĉkog uništavanja,
da se ostvari saradnja na zaštiti kulturnih i prirodnih vrijednosti u okviru prostornog planiranja;
da se izradi plan za sveobuhvatnu dugoroĉnu obnovu svih objekata graditeljskog naslijeĊa po
fazama, uz pomoć općinskih i kantonalnih sluţbi sa financijskim pokazateljima. Kod toga se
mora osigurati aktivniji angaţman lokalnih zajednica u smislu planiranja i upravljanja ovim
objektima,
osigurati aktiviranje saradnje drţavnog i privatnog sektora, gdje se posebno naglašava
aktiviranje privatnog sektora u smislu davanja koncesija na korištenje objekata kulturnog
naslijeĊa i njihove obnove,
odrediti ulogu koju baština igra u stvaranju novih radnih mjesta uzimajući u obzir lokalni razvoj
i sheme urbanog planiranja,
formulirati kategorije kod odluĉivanja drţavnih vlasti i privatnog sektora u smislu da se istakne
dugoroĉna vrijednost investiranja u programe naslijeĊa i ĉinjenice da se profitabilnost u ovoj
oblasti ne vrednuje samo u ekonomskom smislu nego na osnovu kompletnog uĉinka na
društvo (znaĉaj obnavljanja starih zgrada u odnosu na izgradnju savremenih objekata),
u okviru strategije odrţivog razvoja ukazati na ekonomski i društveni potencijal kulturnog
naslijeĊa koji mora naći svoje mjesto u okviru ovih programa.
19. MINSKA POLJA
Informacije o minama bazirane su na kartama minskih polja i zapisima koji su nepouzdani, jer mnoga
minska polja nisu ucrtana u karte, a neka podruĉja su minirana i razminirana u toku trajanja ratnih
dejstava više puta. Poloţaj mina se moţe mjenjati na podruĉjima podloţenim klizanju terena,
bujicama i poplavama.
146
Mine predstvaljaju najveću opasnos i zagaĊenje općine Donji Vakuf, kao i cijelog Srednjebosanskog
kantona. Prisustvo mina i minsko eksplozivnih sredstava znaĉajno utiĉe na bezbjednost ljudi i na
ograniĉeno korištenje zemljišta. Donji Vakuf predstavlja općinu s najvećom miniranom površinom na
podruĉju SBK sa gotovo jednom desetinom općinske teritorije pod minama ili u potencijalno ugroţenoj
zoni. Zona visokog rizika obuhvata oko 32 km² općinske površine, od ĉega se velika većina (77%)
nalazi u šumama, dok poljoprivredno zemljište ĉini 22% ove teritorije, a 1% miniranog podruĉja spada
u prvu kategoriju - infrastruktura, kuće i putevi. Od poĉetka 2004. godine deminirano je oko 57.000
m², dok je od 1995. pa do 2004. godine deminirano oko 900.000 m², što znaĉi da je do danas
deminirano i oĉišćeno svega 3% miniranih podruĉja. Minska polja predstavljaju prijetnju ne samo za
povratniĉku populaciju, već i za domicilno stanovništvo, a prepreka su i ekonomskom razvoju općine.
Znatna minska polja su registrovana na podruĉju Semešnice, potencijalnog turistiĉko-rekreativnog
kompleksa, što predstavlja ograniĉavajući faktor za razvoj turizma na ovom prostoru. Minirano
podruĉje predstavlja opasnost i blokadu za bilo kakve planove za dalji razvoj, te je krajnje neophodno
izvršiti deminiranje terena.
Njihovo uklanjanje je uslov za provoĊenje Prostornog plana kantona- općine, odnosno za privoĊenje
prostora konaĉnoj namjeni. Radi se o dugoroĉnim problemima korištenja znatnih prostora Kantona za
proizvodnju hrane, šumarstva, turizma i rekreacije i druge djelatnosti.
Znatna minska polja su registrovana na podruĉju Semešnice, potencijalnog turistiĉko-rekreativnog
kompleksa, što predstavlja ograniĉavajući faktor za razvoj turizma na ovom prostoru.
Minirano podruĉje predstavlja opasnost i blokadu za bilo kakve planove za dalji razvoj, te je krajnje
neophodno izvršiti deminiranje terena.
Površine pod minama, odnosno riziĉne i sumnjive površine zauzimaju 2.665 ha, odnosno 8,33%
ukupne površine općine16
. To je znatan procent zemljišta koje se ne moţe planirati za normalno
korištenje, što ukazuje na ozbiljnost ove problematike.
Površine pod minama i minsko eksplozivnim sredstvima najvećim dijelom zauzimaju juţni i djelimiĉno
istoĉni dio općine (Prusac, Košĉani, juţni dio naseljenog mjesta Slatina, Breziĉani, Korenići, sjeverni
dio naselja Fonjge, te rubni dio uz granicu od Suljanovića do Keţa).
Namjene ovih površina su razliĉite, od graĊevinskog zemljišta sa namjenom stanovanja i privrede, do
poljoprivrednog i šumskog zemljišta znaĉajne vrijednosti.
Tabela br. 24. Privremeno neupotrebljive površine na podruĉju općine Donji Vakuf (minirane)
Općina Površina općine (ha) Riziĉne i sumnnjive površine
(ha) Struktura %
Donji Vakuf 32.070,32 2.665,24 8,33
Izvor: Centar za uklanjanje mina u BiH
Mine predstavljaju najveće zagaĊenje prostora općine Donji Vakuf, a njihovo uklanjanje je uvjet za
provoĊenje Prostornog plana općine, odnosno privoĊenje prostora konaĉnoj namjeni. Radi se o
dugoroĉnim problemima korištenja znatnih prostora Kantona, koji se mogu koristiti za proizvodnju
hrane, šumarstvo, turizam i rekreaciju i druge djelatnosti.
16
Ministarstvo civilnih poslova; Komisija za deminiranje u BiH, Centar za uklanjanje mina u BiH
147
Problem mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava sada je tretiran samo na kopnu, ali ne i u rijekama,
potocima i jezerima. U rijekama je uoĉen znaĉajan broj mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava koja
su jednim dijelom dospjela u vodu kao posljedica ratnih operacija ili su pala u vodu, a potom se nisu
aktivirala.
Na podruĉju općine Donji Vakuf, registrovano je nekoliko bujiĉnih tokova koji su vezani za sliv
Oboraĉke rijeke. Ovi bujiĉni tokovi su daleko registrovani od naselja Donji Vakuf, mada im se štetno
dejstvo manifestuje na smanjenje produktivnosti poljoprivrednih površina kao i na ugroţavanje
objekata na magistralnom putu M5 Donji Vakuf-Travnik.
Ove pojave se uglavnom javljaju u zapadnom dijelu općine pored naselja Ljuše, sjevernom dijelu
doline Sokolinskog potoka i dijelu doline Komarske rijeke.
Neophodno ih je regulisati hirotehniĉkim zahvatima, dok je ureĊenje njihovih slivova neophodno
uraditi biotehniĉkim zahvatima. Ovim zahvatima znatno će se umanjiti koliĉina nanosa koji bi stvarao
problem u regulisanju korita rijeke Vrbas.
Za zaštitu Donjeg Vakufa od poplava izraĊena je projektna dokumentacija za reguliranje korita Vrbasa
na duţini od oko 3,00 km. Do sada su izvedeni radovi na duţini od oko jednog kilometra na dionici
uzvodno od mosta na putu prema Bugojnu.
Treba obaviti radove na ĉitavoj dionici od 3,00km (uzvodno i nizvodno od regulirane dionice Vrbasa)
Zaštita poplavnog podruĉja od mogućih poplavnih voda vrši se na osnovu općinskog plana za
odbranu o poplave, a na osnovu Zakona o vodama.
19.1. Podruĉja i mjere sanacije
Postojanje neeksplodiranih ubojnih i minsko eksplozivnnih sredstava na dijelovima analiziranog
prostora predstavlja specifiĉan oblik zagaĊenja tla u smislu mogućnosti korištenja površina kao i
mogućih posledica po zdravlje ljudi.
Površine pod minama, odnosno riziĉne i sumnjive površine zauzimaju 2.665 ha, odnosno 8,33%
ukupne površine općine17
. To je znatan procent zemljišta koje se ne moţe planirati za normalno
korištenje, što ukazuje na ozbiljnost ove problematike.
Površine pod minama i minsko eksplozivnim sredstvima najvećim dijelom zauzimaju juţni i djelimiĉno
istoĉni dio općine (Prusac, Košĉani, juţni dio naseljenog mjesta Slatina, Breziĉani, Korenići, sjeverni
dio naselja Fonjge, te rubni dio uz granicu od Suljanovića do Keţa).
Namjene ovih površina su razliĉite, od graĊevinskog zemljišta sa namjenom stanovanja i privrede, do
poljoprivrednog i šumskog zemljišta znaĉajne vrijednosti.
Mjere sanacije podrazumijevaju uklanjanje MES – a i NUS – a, te privoĊenje namjeni sanirnih
površina.
Etape realizacije deminiranja
S obzirom da je proces uklanjanja MES – a i NUS – a dugotrajan i u finansijskom smislu ima veoma
visoku cijenu, moţe se oĉekivati da će proces deminiranja ugroţenih površina na prostoru općine
17
Ministarstvo civilnih poslova; Komisija za deminiranje u BiH, Centar za uklanjanje mina u BiH
148
Donji Vakuf trajati duţi vremenski period, u zavisnosti prvenstveno od materijalnih i finansijskih
mogućnosti.
Iz prethodno navedenih razloga potrebno je definisati prioritetne površine za sanaciju (deminiranje)
kroz etapni plan deminiranja prostora.
Prioritetne površine koje bi imale prioritet u procesu deminiranja, a u skladu sa namjenom površina
su:
graĊevinska zemljišta u sklopu urbanih podruĉja ili izvan njih sa namjenom stanovanja,
graĊevinska zemljišta namijenjena za privredne komplekse,
podruĉja znaĉajna za razvoj poljoprivredne proizvodnje,
podruĉja od posebnog znaĉaja za razvoj turizma.
20. UGROŢENOST PODRUĈJA
20.1. Ugroţena podruĉja
Pod ugroţenim podruĉjima, na teritoriji Općine Donji Vakuf mogu se izdvojiti bujiĉno – plavna,
erozivna i minirana podruĉja.
Erozivna podruĉja
Pod zemljištem ugroţenim od erozije, smatra se zemljište na kome uslijed dejstva vode ili vjetra dolazi
do razaranja zemljišta i odnošenja zemljišnih ĉestica uz pojavu spiranja, brazdanja, jaruţanja,
podrivanja, kliţenja i drugih sliĉnih pojava.
Na prostoru općine Donji Vakuf dominira veliki broj klizišta koja su nastala kako prirodnim tako i
antropogenim uticajima. Pojava klizišta na posmatranom prostoru je jako razliĉita, pa se tako izdvajaju
predijeli gdije su ona rijetka, a u nekim terenima u izobilju.
U struĉnoj literaturi klasifikacija klizišta prema generalnom nagibu padina u kojoj su stvorena mogu se
razvrstati na:
Klizišta u vrlo blagim padinama manje od 5°
Klizišta u blagim padinama od 5-15°
Klizišta u strmim padinama od 15-45°
Klizišta u vrlo strmim padinama preko 45°
Moţe se konstatovati da na podruĉju općine Donji Vakuf dominiraju klizišta u blagim padinama od 5-
15°. Prema dubini kliţenja izdvajaju se tri vrste klizišta:
Površinska klizišta, plića od 1m (šire podruĉje oko Prusca)
Plitka klizišta, 1-5m (šire podruĉje oko Prusca i Barica)
Duboka klizišta, od 5-20m (Prusac-Brdo i šire podruĉje Barice).
Najveća klizišta na podruĉju općine Donji Vakuf nalaze se u naseljima mjesnih zajednica Prusac i u
mjesnoj zajednici Novo Selo, zbog same geologije i nagiba terena. Globalno posmatrano klizišta se
javljaju skoro u svim geološkim formacijama za svaku od ovih sredina karakteristiĉni su posebni oblici
javljanja i mehanizma kliţenja preteţno zbog materijalnog sastava.
149
Za sistematsko izuĉavanje klizišta i procesa kliţenja na prostoru općine Donjni Vakuf potrebno je
raspolagati velikim brojem podataka. Pojava klizišta na podruĉju općine Donji Vakuf nastala su
antropogenim djelovanjem, skoro u 90% sluĉajeva pojave klizišta nastala su ljudskim faktorom.
Antropogeni uzroĉnici po svom karakteru su ekscesivni tj. spadaju u elementarnu nepogodu, jer se
manifestacija klizanja odvija relativno brzo. Ljudska djelovanja na genezu klizišta su mnogobrojna i
višestruka. Glavni uzroĉnik pojave klizišta predstvalja izgradnja graĊevinskih objekata, kako
stambenih tako i industrijskih na uslovno stabilnim i nestabilnim terenima.
Bujiĉno-plavna podruĉja
Općina Donji Vakuf sa svojim fiziĉko-geografskim uslovima ima dosta limitiran prostor za širenje
gradske aglomeracije, pa tako postoji ograniĉena mogućnost za širenje urbanih gradskih sadrţaja na
istok, jugoistok, sjever, zapad. Postoji i limitirajući faktor prema sjevernim dijelovima općine
ograniĉenost u procesu širenja urbanih sadrţaja grada zbog ĉestog plavljenja rijeke Vrbas uslijed
obilnih padavina i povećanja vodostaja u nizijskim podruĉjima i zbog slabog regulisanja rijeĉnog korita
rijeke Vrbas. Uprvao zbog toga, ĉovjek je bio prinuĊen da gradi na okolnim brdskim dijelovima općine
Donji Vakuf, što je imalo za posljedicu pojavu kliznih procesa. Znaĉajnu ulogu u nastanku klizišta
imala je ekspanzija izgradnje besprvanih objekata. Prilikom bespravne gradnje objekata niz tehniĉki
nepravilnosti prilikom izgradnje takvih objekata kao što su nedovoljno duboko fundiranje objekata,
javlja se još jedan uzroĉnik nastanka klizišta karakteristiĉan u urbanim srednama, a to je neadekvatno
zasjecanje i usjecanje padine, pogotovo podsjecanje prirodne padine sa nepovoljnim padom
slojevitosti i pukotina odnosno ako su slojevi niz padinu.
Klizišta svojim pokretima mogu da dovedu u veliki problem lokalno stanovništvo na podruĉju općine
Donji Vakuf pored oštećenja stambenih objekata ili ugroţavanja ljudskih ţivota što je registorvano
prije nekoliko godina ns podruĉju općine Donji vakuf u nasleju Barice.
GraĊevinski zahvati sve više mjenjaju površinu terena, pored iskopina, nasipa, teţine graĊevine, za
promjenu stabilnosti terena ima i promjena reţima podzemnih voda i nadzemnih tokova. Izgradnjom
novih objekata mjenja se reţim oticanja voda, mjenjaju se i koncentrišu tokovi što ima za posljedicu
formiranja klizišta. Pedologija i vegetacija imaju veoma znaĉajnu ulogu u analiziranju klizišta, pa tako
vgetacija spada u jedno od glavnih indikatora moguće pojave nestabilnosti terena. Upravo zbog toga
je potrebno izvršiti pošumljavnje padina na podruĉju općine Donji Vakuf radi dobivanja stabilnosti
terena, a ujedno to ima veliki znaĉaj za oĉuvanje ravnoteţe prirodne ţivotne sredine i ĉistoće
vazduha.18
20.2. Mjere za ograniĉavanje negativnih efekata prirodnih i ljudskim djelovanjem
izazvanih nepogoda i katastrofa
Zaštita stanovništva i materijalnih dobara predstavlja za sve subjekte planiranja u društvu,
prevashodan zadatak. Radi se o preuzimanju takvih preventivno – zaštitnih mjera koje će dejstvo bilo
kakvih prirodnih i drugih katastrofa svesti na najmanje moguće ţrtve i materijalne štete. Mjere zaštite
se planiraju, pripremaju i provode s ciljem da se izbjegnu, umanje i otklone posljedice ratnih dejstava i
elementarnih nepogoda u svim sredinama gdje ţive i rade ljudi i gdje se nalaze materijalna dobra.
Prirodne nepogode podrazumijevaju dogaĊaje koji su uzrokovani djelovanjem prirodne sile na koje
ljudski faktor ne moţe uticati, kao što su poplave, zemljotresi, klizišta, snijeţni nanosi, grad, prolom
oblaka, olujni vjetrovi, suša, hladnoća, te masovne pojave ljudskih, ţivotinjskih i biljnih bolesti.
Nesreće koje su izazvane ljudskim djelovanjem podrazumijevaju dogaĊaje koji su izmakli kontroli pri
18
Izvor: Općina Donji Vakuf, Sluţba za prostorno ureĊenje, katastar i imovinsko prvane poslove.
150
obavljanju odreĊene djelatnosti i rada sa opasnim tvarima, ĉije posljedice ugroţavaju ljude i
materijalna dobra, kao i cestovne nesreće, poţar, rat, vanredno stanje ili druge oblke masovnog
uništenja ljudi i materijalnih dobara.
SprovoĊenjem sljedećih mjera i aktivnosti se ostvaruje jedinstvena organizacija zaštite i spašavanja
ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća:
- otkrivanje, praćenje i sprjeĉavanje opasnosti od prirodnih i drugih nesreća;
- uzbunjivanje o opasnostima i davanje upustava za zaštitu i spašavanje;
- osposobljavanje ljudi za zaštitu i spašavanje;
- obuĉavanje civilne zaštite;
- otklanjanje posljedica prirodnih i drugih nesreća do osiguranja osnovnih uslova za ţivot;
- nadzor nad provoĊenjem propisa o zaštiti od prirodnih i drugih nesreća.
Općina je duţna da donese program i plan zaštite i spašavanja ljudi od prirodnih i drugih nesreća, da
organizuje sluţbu osmatranja i uzbunjivanja, da donese akte o osnivanju općinskog štaba civilne
zaštite i proglasi stanje prirodne i druge nesreće, te naredi upotrebu snaga civilne zaštite.
Organizovani oblik zaštite predstavlja civilna zaštita, koja vrši upravne, struĉne i druge poslove zaštite
i spašavanja iz nadleţnosti Općine.
Privredna društva i pravna lica koja obavljaju djelatnosti iz oblasti zdravlja, veterinarstva, komunalnih
poslova, vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede, hemijske industrije, graĊevinarstva, transporta,
ugostiteljstva i vatrogastva duţni su pošovati odluke zaštite i spašavanja nadleţnog štaba civilne
zaštite. ProvoĊenje zaštite vrši i Crveni kriţ, te druge komunalne organizacije i udruţenja graĊana.
Kada zaprijeti neposredna opasnost od nastanka prirodne ili druge nesreće, a cijeni se da nije
potrebno vršiti aktiviranje štaba civilne zaštite, u tom sluĉaju rukovodilac organa civilne zaštite Općine
moţe narediti angaţovanje odreĊenih jedinica civilne zaštite ili sluţbi zaštite i spašavanja i drugih
operativnih snaga zaštite i spašavanja koje je osnovala Općina.
U zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i drugih nepogoda
provode se sljedeće aktivnosti i mjere:
- mjere za smanjenje povredivosti;
- sklanjanje ljudi i materijalnih dobara;
- evakuacija;
- zbrinjavanje ugroţenih i stradalih;
- zamraĉivanje;
- zaštita od zemljotresa;
- zaštita od poţara
- zaštita od poplava;
- zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava;
- prva medicinska pomoć;
- zaštita i spašavanje ţivotinja i namirnica ţivotinjskog porijekla;
- asanacija terena;
- zaštita okoliša;
- zaštita bilja i biljnih proizvoda;
- radiološka, hemijska i biološka zaštita;
- zaštita i spašavanje od ruševina
151
21. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA I POJEDINIH PODRUĈJA – SINTEZNA PROJEKCIJA
19.1 Sintezna projekcija korištenja prostora
U cilju racionalnog korišćenja i upravljanja zemljištem, kao ograniĉenim resursom, neophodno je
pristupiti organizovanim planskim aktivnostima.
Kod planiranja namjena prostora poštovalo se naĉelo racionalnog korištenja prostora, koje je temeljno
naĉelo planiranja i usklaĊivanja prostornog razvoja.Racionalnim korištenjem prostora postiţe se
uĉinkovitija funkcionalna organizacija i štednja resursa. To se prioritetno odnosi na zaustavljanje
nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih kapaciteta (formiranje
graĊevinskih podruĉja), kao i na izgradnju, obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih
mreţa.
Posebnu paţnju treba posvetiti osjetljivim procesima promjene namjene poljoprivrednog u
graĊevinsko zemljište (širenje graĊevinskih podruĉja naselja, formiranje radnih zona na
poljoprivrednom zemljištu, kao i duţ saobraćajnih koridora, formiranje vikend zona bez degradacije
predjela). Za realizaciju kontrolisanih promjena poljoprivrednog u graĊevinsko zemljište, potrebno je
obezbjediti odgovarajuću institucionalnu, organizacionu i finansijsku podršku, kako prilikom izrade
prostornih planova, tako i u njihovom sprovoĊenju.
Planirani razvoj privrede, eksploatacije mineralnih sirovina, saobraćajne,energetske i vodoprivredne
infrastrukture, kao i razvoj stanovništva, naselja i posebno funkcije stanovanja u njima, zahtijevaju
preraspodjelu prostora po namjeni i utvrĊivanje odgovarajućih površina za razvoj svih funkcija na
podruĉju Općine u planskom periodu, do 2034. godine.
Sva prestrukturiranja korištenja prostora u planskom periodu vršit će se promjenama odnosa
poljoprivrednog, šumskog i graĊevinskog zemljišta.
Vektorizacijom i usklaĊivanjem ortofoto snimka i katastra Općine Donji Vakuf, a zatim obradom
savremenim kartografskim alatima (ArcGIS, Autodesk Map, i dr.), postojeći odnosi korištenja zemljišta
pokazuju da šumsko zemljište, uĉešćem od 63.94% u ukupnoj površini Općine ima znatnu prednost u
odnosu na poljoprivredno zemljište koje uĉestvuje sa 29,06% u strukturi površina, dok se za sve
ostale namjene koristi 7,0 % od ukupne površine Općine, u okviru kojih se vrši dalja preraspodjela
površina po pojedinim funkcijama kako je prikazano u tabeli Bilans planiranih površina općine Donji
Vakuf.
Dakle, od ukupno 320,70 km2 (32.070,33 ha) zemljišta, do kraja planskog perioda predviĊa se
korištenje 9.321,74 ha ili 29,06 % kao poljoprivredno zemljište, 20.507 ha ili 63,94% kao šumsko
zemljište i 2.241,26 ha ili 6,99% za sve ostale namjene. Od ostalih namjena površina najviše zauzima
graĊevinsko zemljište (stanovanje i privreda) ukupno 1.534,08 ha ili 4,78 %, dok su ostale površine
zastupljene u manjem procentu.
Potrebno je napomenuti da u ukupnoj strukturi zemljišta na podruĉju Općine znaĉajne površine
zauzimaju površine pod minama i minsko – eksplozivnim sredstvima ĉak 2.665,24 ha, odnosno 8,30%
ukupne površine Općine. Ove površine su privremeno neupotrebljivo zemljište, te predstavljaju
ograniĉavajuće faktore u planiranju prostornog razvoja. U ostalim privremeno neupotrebljivim
površinama nalaze se i eksploataciona polja sa ukupno 55,47. Istraţna polja zauzimaju površini od
3.737 ha, odnosno 11,65% površine Općine.
152
Bilansi planiranih površina iskazani su tabelarno za podruĉje Općine. Uz osnovnu tabelu bilansa data
je i manja tabela sa namjenama koje se preklapaju sa osnovnim namjenama korištenja prostora, te
prema tome nisu mogle biti iskazane u sklopu ukupnog bilansa, a to se odnosi na eksploataciona
polja, istraţna polja, te površine minskih polja.
Tabela br.25. Bilans planiranih površina po namjeni:
Prikaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Ukupno ha % od površine Općine
GraĊevinsko zemljište - - - ukupno 1.534,08 4,78
Ostalo graĊevinsko zemljište Postojeće izgraĊeno zemljište
Poslovno (preduzetniĉka) zona
1.184 311,63
38,45
3,69 0.96
0,11
Urbano podruĉje – neizgraĊen dio 470,81 1,63
Ostalo zemljište - - - ukupno 236,37 0,73
Rekreacija stanje Rekreacija plan
Groblja Aktivni rudokopi
Deponija
42, 80 111,46 30,80 50,58 0,73
0,13 0,34 0,09 0,15 0,01
Poljoprivredne površine - - - ukupno 9.321,74 29,06
Šumske površine - - - ukupno 20.507 63,94
UKUPNO 32.070,33 100%
Tabela broj 26.
Namjena Površina (ha) Struktura (%) Površina Općine
Istraţno-eksploataciona polja Površina minskih polja
Zaštićeni pejzaţ Semešnica
3.792,02 2.665,24
8.200
11,82 % 8,30 % 25,57 %
32.070,33
UKUPNO 14 657,26 45,69% 100
Šumsko zemljište predstavlja jedan od vaţnijih elemenata ureĊenja prostora, što je za Općinu od
posebnog znaĉaja. Zadrţavanje visokog uĉešća šumskog zemljišta u ukupnoj strukturi zemljišta
Općine i unapreĊenje šumskog pokrivaĉa u tom prostoru predstavlja osnovni ĉinilac u zaštiti i
obezbjeĊenju ţivotne sredine i ekološke ravnoteţe. Postojeća šumovitost Općine Donji Vakuf iznosi
63,94 %, što je iznad prosjeka šumovitosti Federacije Bosne i Hercegovine koja iznosi 48%.
Poljoprivredno zemljište predstavlja jednu od najvaţnijih kategorija i ĉini osnovu za intenzivnu
poljoprivrednu proizvodnju. Osnovne namjene poljoprivrednog zemljišta su ratarstvo, voćarstvo
(jagodiĉasto voće) i stoĉarstvo. PredviĊa se više naĉina korištenja poljoprivrednog zemljišta, zavisno
153
od dispozicije u prostoru, kategorizacije, upotrebne vrijednosti, veliĉine i povezanosti kompleksa, kao i
veliĉine posjeda.
Pored toga, za razvoj poljoprivredne proizvodnje znaĉajna su tri lokaciona uslova poljoprivrednog
zemljišta:
u urbanim podruĉjima
izvan urbanih podruĉja, kao prostorno povezani kompleksi za specijalizovanu i intenzivnu
proizvodnju
izvan urbanih podruĉja, kao mreţa rascjepkanih poljoprivrednih posjeda.
Osnovna orjentacija buduće planske poljoprivredne proizvodnje, na podruĉju općine Donji Vakuf biće
usmjerena na proizvodnju jagodastog voća, stoĉne hrane, proizvodnju povrća kako na otvorenom
tako i zatvorenom porstoru. Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje treba da obuhvati i one
kategorije poljoprivrednog zemljišta koje se mogu koristiti i za intenzivan razvoj ratarstva (neka ţita,
povrće i cvijeće) - to su poljoprivredne površine V, a dijelom i VI kategorije, na kojima treba,
oplemenjivati postojeća prirodna prostranstva livada i pašnjaka. Skoro na ĉitavoj teritoriji Općine treba
da bude konturni naĉin obrade zemljišta na „kaskadama― i „terasnim gnijezdima―, koji će unaprijediti
postojeće voćarstvo, kao i stvoriti niz novih prostornih pozicija za njegov sveobuhvatniji dugoroĉni
planski razvoj, kojim će se smanjiti erozija i saĉuvati poljoprivredno zemljište. U okviru saniranja
erozivnih procesa neophodno je posebnu paţnju posvetiti iskorišćavanju površina V i VI kategorije.
Peta kategorija sa nagibom do 20º pada je predodreĊena za livadsko-pašnjaĉko iskorišćavanje.
MeĊutim, neujednaĉenost nagiba dijelova ove kategorije zemljišta ĉini ga relativno pogodnim za
zasnivanje i trajnije korišćenje vještaĉkih livada, uz primjenu posebnog naĉina njihovog njegovanja.
Pošto su kvalitetni zemljišni kapaciteti za biljnu proizvodnju na teritoriji Općine jako ograniĉeni, te se
zaštiti svih kategorija poljoprivrednog zemljišta, kao i njihovoj revitalizaciji, mora posvetiti
organizovana planska briga i aktivnost.
Poljoprivrednoj proizvodnji treba posvetiti daleko veću paţnju i ubrzati njenu dinamiku razvoja, kroz
jaĉanje društvenog sektor (izgradnje nove i rekonstrukcijom postojeće infrastrukturne mreţe, ĉime bi
se ostvarila dobra saobraćajna povezanost; zastupljenost kanalizacione i vodovodne mreţe, dobra
elktropskrba itd.). Neophodno je raditi na ureĊenju poljoprivrednog zemljišta, izgradnji novih i
adaptaciji postojećih objekata, povećanju obima proizvodnje u stoĉarstvu i voćarstvu, nabavci
potrebne mehanizacije, udruţivanju individualnih poljoprivrednih proizvoĊaĉa putem udruţivanja kroz
zadruţni sektor, odnosno formiranje i jaĉanje zadruga koje će biti servis i nosioc razvoja odreĊenog
segemnta poljoprivrede.
Na ostalom zemljištu planiran je razvoj urbanih, privrednih i infrastrukturnih sistema i za njihovo
funkcioniranje predviĊene su odreĊene odgovarajuće površine.
Formiranjem urbanih podruĉja vrši se disperzna koncentracija stanovanja na utvrĊenim lokalitetima, u
principu na neplodnim zemljištima i zemljištu sa već realiziranom gušćom stambenom izgradnjom.
Koncentracija stanovanja i urbane opreme u urbana podruĉja oslobodila bi za druge namjene prostor
koji je napadnut stihijom i neplanskom izgradnjom.
Zbog naslijeĊenog stanja rasprostiranja stanovanja u naseljima razbijenog tipa po ĉitavoj površini
Općine, nije moguće cjelokupno stanovanje koncentrirati u urbana podruĉja u toku planskog perioda,
154
nego će jedan dio stanovanja zadrţati pozicije na izdvojenim površinama stanovanja izvan urbanih
podruĉja.
Površine graĊevinskog zemljišta najvećim dijelom obuhvataju površine namjenjene za stanovanje i
poslovno proizvodne zone. Ukupna površina tog zemljišta zauzima 4,78% opštine. Plansko
opredjeljenje je da se racionalnije i intenzivnije koriste i ureĊuju postojeća graĊevinska podruĉja
naselja. Prilikom planiranja proširenja zemljišta, voditi raĉuna o šumskim i poljoprivrednim
površinama, kvalitetu zemljišta koje se zauzima.
Za razvoj privrednih djelatnosti odreĊena je poslovno poduzetniĉka zona u Donjem Vakufu površine
38,45 ha..
Pored ovih površina, znaĉajnu ulogu imaju površine namjenjene turizmu.
Na podruĉju općine Donji Vakuf identifikovane su mogućnosti razvoja sledećih oblika turizma, kao
nosioca turistiĉke ponude:
Izletniĉki i sportsko - rekreativni turizam; (Lokalitet Semešnica, Jarĉišće, Vikend naselje)
Lovni i ribolovni turizam; (Semešnica, Gater)
Vjerski i tradicionalni turizam; (Ajvatovica, UtvrĊeni grad Prusac)
Kulturno-historijsko nasljeĊe kao turistiĉki potencijal (Navedena u poglavlju 14.2).
19.2 Obavezni prostorni pokazatelji
Naĉin korištenja i ureĊenja prostora na podruĉju za koji je uraĊen Prostorni plan iskazuje se brojĉanim
prostornim pokazateljima i to za neto i bruto gustinu stanovanja i gustinu naseljenosti.
Brojĉani prostorni pokazatelji utvrĊeni Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata
prostornog ureĊenja (Sluţbene novine Federacije BiH broj 63 od 12.11.2004 godine) kojima se
iskazuje naĉin korištenja prostora su sljedeći:
Ukupna površina plana..............................................................................320,7km²
Ukupan broj stanovnika
Postojeći 2013.godina ............................................................................14.739
Planirani 2034. Godina............................................................................17.366
Tabela broj 27. Bilans planiranih površina po namjeni
Namjena P (ha)
Poljoprivredne površine 9.321,74
Šumske površine 20.507
GraĊevinsko zemljište 1.495,63
Urbano podruĉje – neizgraĊeni dio 470,81
Privredna zona 38,45
Rekreacija 116,26
Groblja 30,80
Aktivni rudokopi 50,58
Deponija 0,73
155
UKUPNO 32.070,33
Sa osnovnim planiranim namjenama korištenja prostora, preklapaju se namjene
eksploatacionih polja (uglja, kvarcnog pijeska, soli), istraţna polja, te površine minskih polja i
sumnjivih – riziĉnih površina. S obzirom da navedene površine nisu mogle biti iskazane u
sklopu ukupnog bilansa planiranih površina, daje se njihov odvojeni bilans:
Tabela broj 28. Ostale površine
Ostale površine P (ha) L (km)
Istraţno-eksploataciona polja 3.792,02
Površina minskih polja 2.665,24
Zaštićeni pejzaţ Semešnica 8.200
Magistralna cesta (duţina)
36 km
Regionalna cesta (duţina) 7,50 km
Lokalne ceste (duţina) 32,53 km
Rijeke (duţina) 277,77 km
Bruto gustina naseljenosti...............................................................................45,95st/km²
Neto gustina naseljenosti
( broj stanovnika / ha graĊevinskog zemljišta)..................................................9.85
Kojeficijent urbaniteta
(ha urbanog podruĉja/broj stanovnika plana)................................................. ......0,042
Stupanj urbanizacije(ha br.stanovnika naselja grad.karaktera /br.st.plana...... ......2,07
156
TREĆI DIO
II. PROJEKCIJA RAZVOJA PROSTORNIH SISTEMA
1. OSNOVA PROSTORNOG SISTEMA NASELJA
1.1. Koncept razvoja naselja
Osnovni princip prostorne organizacije naselja je policentriĉan model razvoja naselja.
Planom je diferenciran i hijerarhijaski struktuiran sistem centara u policentriĉnom modelu, koji je
komplementaran u smislu razvoja funkcija svih nivoa prema komparativnim prednostima pojedinih
podruĉja.
Na osnovu analize stanja postojećeg sistema naseljenih mjesta i gravitacionih sprega, utvrĊena su
pojedina podruĉja, te je na osnovu toga predloţen sistem centara razvoja, koji ĉine okosnicu razvoja
policentriĉnog modela, u kome su naselja diferencirana na sljedeći naĉin:
Centar I kategorije (općinski centar) –Donji Vakuf,
Centri II kategorije (sekundarni centri) –Prusac, Torlakovac, Oborci-Šeherdţik
Ostala naselja – preostala naselja.
Funkcionalne veze izmeĊu centara i izmeĊu centra i naselja koja ima gravitiraju su utvrĊena na dva
hijerarhijska nivoa, u skladu sa kategorijom i funkcijom centra. Tako,funkcionalne veze prvog reda
oznaĉavaju veze izmeĊu centara najviše kategorije, odnosno centri II kategorije direktno gravitiraju
općinskom centru, kao centru I kategorije, a funkcionalne veze drugog reda oznaĉavaju vezu izmeĊu
ostalih naselja, kao najniţe kategorije u hijerarhiji naselja i centra kome neposredno gravitiraju.
Funkcionalnim vezama je potrebno pobolјšati veze ostalih naselјa sa centrima I i II kategorije, što
podrazumjeva dalјe razvijanje odgovarajućih urbanih funkcija naselja sa većim centralitetom. Ovo se
prvenstveno odnosi na jaĉanje centara II kategorije i jaĉanje njihove uloge u prijenosu razvojnih
impulsa i razvoju šireg prostora općine.
Ovakav policentriĉan sistem djelovao bi na ujednaĉavanje uslova ţivota, što bi stimulisalo
preduzetnike da se usmjere na razvoj poljoprivredne proizvodnje, otvaranje malih proizvodnih
pogona, razvoj proizvodnje u okviru seoskih domaćinstava i sl.
Centri razliĉitog nivoa bi podigli urbana obiljeţja na viši nivo, njihov gravitacioni uticaj bi rastao i
obezbebiĊavo usluţne djelatnosti i tako bi postali dostupni cjelokupnoj populaciji općine. Da bi se ovo
ostvarilo mora se usmjeriti razvoju saobraćajne mreţe, te razvoj ostale infrastrukture, što je primarni
preduslov za razvoj policentriĉnog sistema naseljenih mjesta.
Plansko usmjeravanje organizacije mreţe naselјa, razvoja urbanih centara razliĉitog nivoa i razvoj
seoskih naselja, razmještaj proizvodnih i usluţnih aktivnosti u prostoru, jaĉanje veza izmeĊu urbanih i
ruralnih sredina bi omogućilo pobolјšanje kvaliteta ţivlјenja graĊana. To bi dalje doprinjelo stvaranju
157
ujednaĉenih uslova prostornog razvoja općine što bi imalo za cilj privlaĉenje investicija koje bi bi bile
usmjerene na ekonomski najznaĉajnije aktivnosti, razvoj poljoprivrede i industrije. Razvoj
poljoprivredne proizvodnje doveo bi do otvaranja malih proizvodnih pogona, u okviru seoskih
domaćinstava.
Na taj naĉin bi centri II kategorije s vremenom popravili urbana obiljeţja, gravitacioni uticaj bi rastao i
obezbjeĊivao da se savremene usluţne djelatnosti disperzno razvijaju u prostoru i tako postaju
dostupne cjelokupnoj populaciji općinskog podruĉja.
Da bi se ovo ostvarilo, paţnja se mora usmjeriti ka razvoju saobraćajne mreţe svih nivoa, a zatim
energetske i telekomunikacione mreţe, koje postaju primaran uslov za razvoj policentriĉnog sistema.
Postojećie magistralne, regionalne i lokalne ceste imaju najvaţniju ulogu u povezivanju centra I
kategorije sa centrima II kategorije. Dalјi razvoj mreţe općinskih puteva, planiranjem brojnih lokalnih
saobraćajnica će svim stanovnicima obezbjediti brz i kvalitetan pristup funkcijama centara II
kategorije. Osim toga, planirana brza cesta će uticati na dalјi razvoj i jaĉanje saobraćajnih veza sa
okruţenjem.
Komunalno opremanje centara II kategorije, razvoj usluţnih djelatnosti malih pogona, razvoj privatnog
poduzetništva uz aktivne mjere kreditne i zemljišne politike i korištenje lokalnih resursa, mogu da daju
dosta brze razvojne efekte.
1.2. Smjernice za razvoj urbanih podruĉja
Formiranje urbanih podruĉja obezbjeĊuje racionalno korištenje prostora, infrastrukture, sadrţaje
javnog interesa – društvene infrastrukture. Na tom prostoru prvenstveni cilj je vrednovanje prostora u
cilju njegovog racionalnog korištenja, uz poštovanje ambijetalnih vrijednosti sredine.
U sklopu urbanih podruĉja planirane su površine za razliĉite namjene, s tim,da u strukturi površina
najviši procent graĊevinskog zemljišta sa namjenom stanovanja. TakoĊer su planirane površine za
razvoj privrednih djelatnosti, ĉime se pribliţava mjesto stanovanja mjestu rada, zatim su planirane
površine za objekte kulture, sporta i rekreacije, što doprinosi podizanju kvaliteta ţivljenja na
navedenim podruĉjima.
Ovakvim planiranjem spreĉava se svako dalje neopravdano širenje graĊevinskog zemljišta naseljenih
mjesta i stimulira se optimalno korištenje graĊevinskog zemljišta. To je samo prvi korak u redefiniranju
graĊevinskog zemljišta i njegovo smanjivanje na dimenzije primjerene potrebama.
Kod planiranja urbanih podruĉja takoĊer je posebna paţnja posvećena ograniĉavajućim faktorima
razvoja, jer se kroz analizu postojećeg stanja, naroĉito sa aspekta inţenjersko-geoloških
karakteristika terena, konstatovalo postojanje većih površina terena nepovoljnih za gradnju (klizišta,
miinirana podruĉja).
Ograniĉavajući faktor razvoja urbanih podruĉja su i eksploataciona polja, te je u planskom periodu
potrebno provesti postupak izuzimanja svih urbanih podruĉja koja se nalaze na eksploatacionim
poljima iz njihovih granica, naravno uz preduzimanje svih potrebnih mjera za sanaciju tih podruĉja u
cilju obezbjeĊenja uslova za kvalitetan razvoj.
Smjernice za razvoj urbanih podruĉja su:
158
Spijeĉiti neopravdano širenje graĊevinskog zemljišta unutar urbanih podruĉja;
Prioritetno koristiti dijelove graĊevinskog zemljišta koja su već opremljena komunalnom
infrastrukturom;
Novu gradnju (stambenu i drugu), ponajprije provoditi na nedovoljno ili neracionalno
izgraĊenim dijelovima urbanih podruĉja. Pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom,
asanacijom i sl.), oĉuvati graditeljski identitet historijskih sjedišta naseljenih mjesta, a takoĊer
dati prioritet odrţavanju ili ureĊenju postojećeg stambenog fonda.
1.3. Smjernice za razvoj i oblikovanje naselja
Vrednovani prirodni i stvoreni uslovi, ukazuju da se njihovim potpunijim korištenjem, uz sinergiju i
primjenu novih tehnologija, mogu postići znatno veći efekti u prostornom i materijalnom razvoju.
Prirodni kapitali kao što su geoprometni poloţaj, zemljište (poljoprivredno i šumsko), vode, mineralni
resursi i prirodne vrijednosti, omogućavaju snaţniji razvoj proizvodnje hrane, energije, turizma,
šumarstva i drugih djelatnosti. Historijske vrijednosti, stanovništvo, naselja, infra i suprastruktura,
privredni i zdravstveni kapaciteti, uz moralni i kulturni kapital, su osnova za znatno brţi razvoj
naseobinskog sistema.
Kulturno i prirodno naslijeĊe Kantona, od kulturnih pejzaţa i ruralnih podruĉja, do historijskih gradskih
centara, je izraz njegovog identiteta i od velike je vaţnosti za razvoj. Za veći dio ovog naslijeĊa,
neophodan je kreativni pristup, da se u mnogim podruĉjima – naseljenim mjestima, preokrene trend
zapuštanja, oštećenja i uništenja i tako omogući prenošenje prirodnog i kulturnog naslijeĊa,
ukljuĉujući i sadašnja dostignuća, na nove generacije.
U cilju realizacije naprijed navedenih opštih prostorno – razvojnih smjernica, kao i implementacije
planiranog policentriĉnog razvoja sistema naseljenih mjesta Općine, date su osnovne smjernice
razvoja naselja u planskom periodu, koje je neophodno poštovati i razraditi kroz sve buduće planske
dokumente.
Osnovne smjernice za razvoj i oblikovanje naselja su sljedeće:
Prioritetna je izrada obaveznih ostalih dokumenata prostornog ureĊenja definiranih ovim
planom (detaljni planovi)
Organizirati razvoj naselja u prostoru po naĉelima policentriĉnog modela,
U planiranju razvoja naselja ukljuĉiti u obuhvat šire podruĉje radi sagledavanja sloţenosti i
uslovljenosti razvoja, usporavanja i kontroliranja rasta i sanacije rubnih zona.
Posebno obratiti paţnju na ograniĉavajuće faktore razvoja, klizišta, nestabilne terene,
eksploataciona polja,
Naselja koja se nalaze u granicama eksploatacionih polja posebno tretirati u skladu sa datim
smjernicama za razvoj ovih naselja,
Naroĉito posvetiti paţnju privrednim promjenama, infrastrukturi, prirodnom okruţenju,
funkcijama društvene infrastrukture te poboljšavanju stanja okoliša,
U planiranju ureĊenja prostora naselja (osobito centralnih naselja), treba utvrditi prostorne
rezerve formiranih urbanih struktura i optimalne mogućnosti razvoja,
Usmjeravati novu stambenu izgradnju i drugi izgradnju u prostorne cjeline naselja koje su već
opremljene komunalnom infrastrukturom. Ovakav pristup obezbjedit će maksimalno
iskorištenje neophodne infrastrukture, što će stvoriti prostor za njeno moderniziranje,
napredovanje te poboljšanje ukupnog ţivota i rada stanovništva. Modernizacija mreţe
infrastrukture daje dodatne mogućnosti za izgradnju novih kapaciteta,
159
Ostvariti uslove za oĉuvanje naseljenosti u manje razvijenim urbanim podruĉjima,
Poboljšati odreĊene demografske strukture pojedinih podruĉja,
Poticati migracije ka ţeljenim odredištima,
Teţiti unaprjeĊenju naseobinske strukture mreţe naselja kroz povećanje stupanja
urbanizacije i policentriĉnog razvoja općinskih centara,
Posvetiti posebnu paţnju razvoju ruralnih podruĉja, što je od posebnog znaĉaja za
naseobinski sistem, radi postizanja balansiranog prostornog razvoja. Zato je neophodno
razvijati urbane elemente u ruralnim podruĉjima, jer su to sastavne komponente razvoja
ruralnih podruĉja,
Sve funkcije naselja usmjeriti prema njezinim korisnicima, odnosno prema podizanju
standarda i kvalitete ţivota stanovništva koji ih koristi,
Pojedine funkcije je potrebno ujediniti, meĊusobno povezati ili nadopuniti, sa ciljem postizanja
uravnoteţenog urbanog sistema,
Pri oblikovanju naselja voditi raĉuna o racionalnosti korištenja i zaštiti prostora (opravdanost
veliĉine graĊevinskog zemljišta),
Pozicionirati osnovne poticajne razvojne aktivnosti funkcija društvenih djelatnosti od znaĉaja
za Općinu (obrazovanje, zdravstvo, kultura, sport, uprava i sl.),
Sistematizacija osnovnih skupina društvenih djelatnosti treba biti u skladu sa posebnim
planovima razvoja i prema donesenim odgovarajućim standardima za svako naselje,
ukljuĉujući i veliĉinu njihovog gravitacionog podruĉja.
1.4. Smjernice za opremanje graĊevinskog zemljišta
Ukupno graĊevinsko zemljište na podruĉju općine iznosi 1.495,63 ha ili 4,66 % od ukupne površina
Općine. U ukupnu površinu ulazi postojeće izgraĊeno zemljište (311,63 ha) i ostalo graĊevinsko
zemljište koje obuhvata sledeća naslja: Torlakovac, Donji Blagaj, Staro Selo, Njeţići, Staro Selo, Gaj,
Dobro Brdo, Breziĉani, Ĉehaići, Sultanovići, Karići, Jemanlići, Oborci, ŠeherĊţik, Bašići-Salakovići,
Urija, Boroje Donje, Ĉehaićki Mlin, Kamenjaĉa, Suljići, Hemići, Piljuţići, Šutkovići, Šahmani, Skakavci,
Guvna, Prusac, Prusac II, Pribraĉa II, Pribraĉa III, Pribraĉa IV, Ruska Pilana, Fakići, Ponjevići, Kisini,
Rudina, Maĉić, Babin Potok, Krivaĉe, Sokolina, Sandţak, Gornja Kutanja, Ćemalovići, Šešumi, Donje
Barice, Novo Selo, Sukare, Milići, Makitani, Griĉ, Dureci, Vujići, Grabantići, Đulovići, Potkraj, Rosulje,
Biljezi, Antonići, Neţići Komarski, Trebanovac, Ornice, Briţine, Vikend naselje Komar, Doganovci,
Jevadţike i Blagaj III.19
Da bi se obezbijedilo provoĊenje policentriĉnog sistema razvoja, neophodno je prije svega obratiti
paţnju na opremanje urbanih podruĉja i graĊevinskih zemljišta kvalitetnom saobraćajnom,
komunalnom i energetskom infrastrukturom, ĉime će se ujednaĉiti usIovi ţivljenja, prije svega
stanovanja i rada, a zatim i drugih djelatnosti u prostoru, na cijelom podruĉju Općine.
Da bi se to moglo postići, odnosno da bi korištenje zemljišta i zemljišna politika bili u funkciji razvoja,
izgradnje i funkcioniranja naselja, potrebno je obezbijediti slijedeće:
obaviti ekonomsko vrednovanje zemljišta u skladu sa cijenom neizgraĊenog zemljišta,
troškovima ureĊivanja, cijenom izgradnje stanova, poslovnog prostora i pratećih sadrţaja;
diferencirati vrijednost zemljišta za stanovanje (razliĉiti tipovi prema izgradnji i dohotku
korisnika) i poslovanje (komercijalne aktivnosti, industrija, društvene, javne i kulturne
djelatnosti, rekreacija i zelenilo, itd.);
19
Odluka o odreĊivanju gradskog i ostalog graĊevinskog zemljišta, Sluţbeni glasnik Općine Donji Vakuf, br. 5/04
160
razraditi kriterijume izuzimanja rente (naknada za korištenje zemljišta);
pomoću odgovarajućih parametara treba diferencirati kriterijume za vrednovanje lokacija i
prostornih cjelina, kao što su udaljenost od gradskog centra, promet u komercijalnim
djelatnostima, troškovi opremanja zemljišta, troškovi infrastrukture, vrijeme i kvalitet
putovanja, troškovi putovanja, ekološki troškovi i sl. TakoĊer, kao osnova za vrednovanje
zemljišta treba da posluţi i koeficijent veliĉine i znaĉaja naseljenog mjesta.
Imajući u vidu sve naprijed navedeno, daju se sljedeće osnovne smjernice za opremanje
graĊevinskog zemljišta:
Kod opremanja graĊevinskog zemljišta neophodno je imati na umu da to prije svega
podrazumijeva ureĊenje zemljišta (priprema zemljišta, izgradnja komunalnih objekata i
ureĊaja na graĊevinskom zemljištu), što iziskuje osiguranje znatnih materijalnih sredstava.
Stoga je potrebno utvrditi realne troškove ureĊenja graĊevinskog zemljišta, te u skladu s tim
prilagoditi sve dalje aktivnosti neophodne za opremanje graĊevinskog zemljišta.
Uraditi Plan graĊenja i odrţavanja lokalnih puteva kojim treba predvidjeti izgradnju novih i
odrţavanje postojećih puteva prvenstveno u dijelu Općine u kojem se ţeli podstaći brţi
razvoj, odnosno gdje se ţeli zadrţati ili privući stanovništvo.
Osigurati dovod potrebne koliĉine kvalitetne vode na prostorima postojećeg i planiranog
graĊevinskog zemljišta.
DograĊivati postojeću i intenzivirati izgradnju kanalizacione mreţe, te je dovesti u ravnoteţu
sa vodosnabdijevanjem.
Regulirati vodotoke i smanjiti eroziju tla, te sprijeĉiti ili smanjiti moguće štete.
Ostvarivati mogućnosti za maksimalnu upotrebu postojećih izvora energije i njihove
dostupnosti svim podruĉjima kroz modernizaciju i dogradnju.
Obezbjediti poštansko - telekomunikacijski saobraćaj uvoĊenjem novih tehnologija sa ciljem
dostizanja evropskih standarda.
2. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA PRIVREDNE JAVNE INFRASTRUKTURE
2.1. Smjernice za razvoj saobraćajnog sistema
Osnovom prostornog razvoja privredne i javne infrastrukture usmjerava se razvoj saobraćajne
infrastrukture, odnosno razvoj saobraćajnog sistema) u skladu sa planiranim razvojem u cilju
povezivanja privrednih, industrijskih mesta. Potom, omogućava i povezivanje entiteta i susjednih
drţava kao i funkcionalno saobraćajno povezivanje naselja ( sa naglaskom na povezivanje urbanih
centara i ruralnih podruĉja ), javni saobraćaj i drugo.
Putna infrastruktura i transport
Izraditi dugoroĉnu strategiju razvoja putnog sektora
Razviti sistem menadţmenta, monitoringa i zaštite puteva,
Formirati bazu podataka za cestovnu mreţu na teritoriji općine kao osnovu sistema
upravljanja i monitoring. Time bi se na efikasan naĉin pratilo stanje puteva i dobijali podaci za
planiranje i programiranje radova na odrţavanju rekonstrukcije i izgradnje puteva,
Izraditi studiju izvodljivosti za rekonstrukciju i izgradnju novih puteva,
Revitalizirati, modernizirati postojeću putnu mreţu,
161
Povećati intenzitet saobraćaja na pojedinim dionicama postojeće putne infrastrukture,
Povećati nivo bezbjednosti na lokalnim i regionalnim putevima u skladu sa utvrĊenim
prioritetima,
Modernizacija i povećanje nivoa bezbjednosti na magistralnim putevima,
Izgradnja brze ceste Lašva-Donji Vakuf
Izgrandj agradske obilaznice
Zraĉni transport i aerodrom
Povećati intenzitet korištenja Sarajevskog aerodroma ( kao najbliţeg aerodroma ) sa dobrom
infrastrukturom.
2.2. Smjernice za razvoj telekomunikacione infrastrukture
Postojeća pristupna telekomunikaciona mreţa na podruĉju općine je u vlasništvu BH TELECOMA-a,
Kapaciteti u telefonskim centralama su relativno visoko popunjeni.
Na teritoriji općine dostupan je signal mobilne telefonije mobilnih operatera BH Telecom, HT Eronet i
Mtel.
Telekomunikacioni servisi koji se mogu koristiti na podruĉju općine su telefonija, internet, kablovska i
IP televizija, GSM i UMTS tehnologije.
U budućnosti će telekomunikacija imati sve veći znaĉaj u prostornoj organizaciji. Korištenjem
raĉunara, faksa i drugih mogućnopsti, mnoge funkcije će s emoći organizovati, odnosno realizovati.
Iz oblasti fiksne telefonije koja je najrazvijenija na općini Donji Vakuf u odnosu na druge, doći će do
primjene novih tehnologija u pristupnim mreţama. Prije svega to će biti optiĉki kablovi, a i novi beţiĉni
sistemi koji će sa širokopojasnim pristupom riješiti mnoge probleme komunikacija na nivou govora i
posebno interneta sa svim njegovim servisima.
Do sada je najveća koncentracija telefonskih prikljuĉaka zabiljeţen u općinskom centru.
Budući razvoj ovog sistema treba bazirati na ravnomjernom razvoju telefonske mreţe u cjelokupnom
prostoru Kantona. Potrebno je uvoditi najsavremenije elktronske automatske centrale, koje treba
povezati u digitalnu integralnu mreţu, ĉime će se omogućiti automatsko ukljuĉenje, ne samo evropski
meĊunarodni saobraćaj, nego i u interkontinentalni.
Osnovni pravci razvoja telekomunikacije na podruĉju SBK koncentrisat će se na:
- Izgradnju komutacionih ĉvorišta u savremenim digitalnim sistemima, koji omogućavaju
upotrebu isturneih pretplatniĉkih stupnjeva, fleksibilnost povezivanja sa drugim komutacionim
ĉvorištima
- Izgradnja i rekonsturkcija mjesnih kablovskih mreţa upotrebom novih tehnologija, kao što su
kablovi sa plastiĉnom izolacijom punjeni vazelinom, te nove tehnologije za spajanje i
odrţavanje telefonske mreţe.
U narednom periodu razvojem privrede i potreba fiziĉkih lica za globalnim komunikacijama, pored
usluga govorne telefonije, sve više će biti izraţena potreba za širokopojasnim pristupom i uslugama
162
na bazi prenosa podataka. Ovakva projekcija budućnosti u oblasti telekomunikacija otvara znaĉajne
razvojne mogućnosti u okviru mreţe i usluga na bazi prenosa podataka, te zahtijeva posvećivanje
znatno više paţnje ovom segmentu usluga.
U mobilnoj telefoniji oĉekuje se relativno veliko povećanje broja korisnika. Veliki iskoraci se oĉekuju
na ponudi novih servisa kojima se otvaraju nove poslovne mogućnosti za zapošljavanje, a posebno
na korištenju tzv. LBS servisa koji koriste aplikacije na bazi lokacije korisnika. Znaĉajni iskoraci se
oĉekuju na pruţanju usluga elektronskog plaćanja i poslovanja i u razvojnim planovima operatora ove
aktivnosti imaju znaĉajne uloge.
Posebna paţnja će biti usmjerena na proces internetizacije i uvoĊenja Bosne i Hercegovine u
informaciono društvo. Oĉekuje se povećenje korisnika interneta kroz razne tehnologije i putem raznih
operatora. Planira se masovnija upotreba ADSL tehnologije koja osim prenosa glasa omogućava
prenos više kanala slike kao i brzi pristup internetu.
Oĉekuje se otvaranje telekom šopova koji će u velikoj mjeri poboljšati raspoloţive servise i kroz
odgovarajuću konkurenciju obezbijediti povoljnije telekomunikacione usluge graĊanima Općine.
U cilju prikljuĉenja Bosne i Hercegovine globalizacijskim promjenama u koje spada i izgradnja
modernog informacionog društva u saradnji sa UNDP-jem uraĊena je Strategija razvoja
informacionog društva Bosne i Hercegovine. Strategija je usvojena od strane Vijeća ministara Bosne i
Hercegovine. Strategija se odnosi na period 2004-2010. godine. U Strategiji se posebno obraĊuje
razvoj telekomunikacione infrastrukture kao dio informacijske i tekomunikacione tehnologije (IKT). S
obzirom na ciljeve koji su zadati u Strategiji kao i mogućnostima realizacije, njena realizacija će
sigurno biti produţena i na duţi period.
U planskom periodu potrebno je da se broj korisnika primijenjenih tehnologija poveća:
Broj korisnika ISDN linija na 100 linija, 10% do 2015. ,20% do 2018.godine,
broj korisnika širokopojasnog pristupa na 100 linija, 5% do 2015. ,30% do 2022. godine,
broj korisnika GPRS, EDGE mobilnih komunikacija 25% do 2017.godine,
broj korisnika UMTS (3G) mobilnih komunikacija 20% do 2020.godine.
Pored fiziĉkog povećanja broja korisnika telekomunikacionih servisa neophodno je graditi mreţe
sljedeće generacije a to znaĉi:
izgradnja širokopojasne telekomunikacione infrastrukture,
izgradnja multiservisnog transportnog sistema za paketsku, fiksnu i mobilnu mreţu,
izgradnja mobilne mreţe treće generacije.
Ove mreţe su višeusluţne, višekorisniĉke, fleksibilne, skalabilne i visokoraspoloţive. Kao takve
omogućavaju i konvergenciju usluga, konvergenciju mreţa i konvergenciju operatera i davaoca
usluga što će korisnicima dati mogućnost jednostavnog korištenja i uvijek najbolju konekciju na
telekomunikacionu mreţu.
Telekom operatori koji djeluju (ili će djelovati) na podruĉju općine Donji Vakuf imaju obavezu da u
svom razvoju pomognu realizaciji planskih ciljeva koji su predviĊeni u ovom dokumentu.
163
Ovo su elementi mreţa sljedeće generacije koji omogućavaju konvergenciju tehnološki
odvojenih mreţa kao i nove servise koje će te mreţe morati pruţati zbog liberalizacije trţišta:
jedinstven pristupni broj (universal access number) - isti broj za više servisa
odabir po pozivu (call by call) - korisnik moţe prilikom svakog poziva birati mreţu ili
operatera koji će mu dati uslugu
predodabir operatora (carrier preselection) - korisnik za svaki servis unaprijed bira
operatera
razvezani pristup lokalnoj petlji (local loop unbandling) - jedan operater koristi paricu za
govor a drugi za prenos podataka
prenosiv korisniĉki broj (number portability) - omogućava korisniku korištenje istog broja
bez obzira kod kojeg je operatera ili na kojoj se lokaciji nalazi korisnik.
Osnovne planirane mjere su:
Osavremenjivanje telekomunikacionih sistema i infrastrukture elektronskih medija kroz
modernizaciju postojeće i izgradnju nove savremene infrastrukturne mreţe i objekata.
Digitalizacija telefonskih centrala.
UvoĊenje novih servisa i usluga (servisi koje nudi NGN – Next Generation Networks –
mreţe sledećih generacija).
Polagati PE cijevi u pristupne mreţe kako bi se kasnije omogućila jednostavnija i jeftinija gradnja
optiĉkih mreţa (uduvavanje optiĉkih kablova u cijev) kao i eksploatacija izgraĊenih mreţa sa
bakarnom paricom
2.3. Smjernice za razvoj energetske infrastrukture
Strategija buduće enrgetske politike će se zasnivati na :
Povećanje enrgetske efikasnosti i u snabdijevannju i u potrošnji energije
Prelazak sa goriva koji sadrţe veliki udio karbona na goriva sa manjim udjelom karbona
(npr.sa uglja na gas)
Veći udio obnovljivih izvora energije
Teţizi intenzivnom korištenju kogeneracije ( kombinovane proizvodnje toplotne i elktriĉne enrgije),
biomase sa organskih farmi, pasivnog grijanja, sistema solarnih sela, povećanje energetske
efikasnosti industrijskih postrojenja i dr.
Za decentralizovano snabdijevanje potrebnom energijom u kantonu perspektivno veliko znaĉenje
imaju novi i obnovljivi izvori energije (mini hidroelektrane, sunĉeva energija, biomasa, otpad)
2.4. Smjernice za razvoj komunalne infrastrukture
1.4.1 Smjernice za razvoj sistema vodosnabdijevanja
U cilju smanjenja trenutno iskazanog deficita u vodi, a time i poboljšanja uslova snabdijevanja pitkom
vodom stanovništva razmatranog podruĉja, utvrĊuju se slijedeće smjernice:
optimizacija postojećih izvorišta vode za piće do postizanja punog kapaciteta,
optimizacija dogradnjom novih zahvatnih objekata (bunara),
pored novih zahvatnih objekata potrebna i optimizacija postojećih.
164
U narednih trideset godina vodoopskrba će biti orijentisana na korištenje voda iz Prusaĉkog vrela
(Vrelo slatine i vrelo Semešnice).
1.4.2 Smjernice za razvoj sistema kanalizacije
U cilju smanjenja tereta zagaĊenja koji se unosi u površinske vode, odnosno poboljšanja i oĉuvanja
kvaliteta površinskih voda, utvrĊuju se smjernice za prikupljanje, odvoĊenje i preĉišćavanje
komunalnih i industrijskih otpadnih voda.
UtvrĊivanje koncepcije prikupljanja, odvoĊenja i preĉišćavanja otpadnih voda sa podruĉja općine,
potrebno je pristupiti pripremi potrebne dokumentacije, odgovarajućeg nivoa, te provoĊenjem
potrebne struĉne revizije:
Za gradsko podruĉje, gdje su primijenjeni kombinovani sistem kanalizacije, odmah pristupiti
izradi analize stanja izgraĊenih sistema za prikupljanje i odvoĊenje fekalnih voda, a gdje je to
potrebno i oborinskih voda, za izradom prijedloga mjera za poboljšanje trenutnog stanja.
Za naselja koja nisu obuhvaćena sistemom gradske kanalizacije, izradom odgovarajuće
dokumentacije utvrditi koncepciju prihvaćanja i odvoĊenja otpadnih voda, uz optimizaciju
preĉišćavanja istih na tipskim postrojenjima, koja je potrebno izgraditi.
Realizacija planiranih kanalizacionih sistema i postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda
Po izradi odgovarajuće dokumentacije i usvajanju koncepcije prihvaćanja, odvoĊenja i preĉišćavanja
otpadnih voda, općina pojedinaĉno utvrĊuje redoslijed prioriteta za realizaciju planiranih objekata.
Za utvrĊeni prioritet(e), pristupa se pripremi dokumentacije višeg nivoa, obezbjeĊenju sredstava i
provoĊenju procedure za dodjelu ugovora o nabavci, a potom i realizaciji planiranih radova.
Planirano je da se postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda izvode fazno. Planirano je takoĊer,
gdje god je to izvodljivo, preĉišćavanje komunalnih i otpadnih voda industrije na jednom postrojenju.
Kada su u pitanju kanalizacioni sistemi prednost treba dati kolektorskoj i kanalizacionoj mreţi koja
obezbjeĊuje prihvat i dovoĊenje većih koliĉina otpadne vode do postrojenja za preĉišćavanje.
1.4.3 Smjernice za razvoj deponija otpada i opasnog otpada
Imajući u vidu sadašnje stanje upravljanja otpadom na podruĉju Općine, osnovni cilj ako se ţeli
smanjiti pritisak otpada na okolicu bi bio da se: uspostavi sistem za integralno upravljanje otpadom i
infrastruktura za cjelovit sistem upravljanja otpadom. Na osnovu tog cilja, smjernice za razvoj deponije
otpada bi bile:
utvrditi stvarno stanje upravljanja otpadom na podruĉju Općine (po tokovima otpada),
utvrditi postupanje sa opasnim otpadom;
ustanoviti stanje odloţenog ili odbaĉenog otpada, osobito na aktivnoj deponiji, sa procjenom
opterećenja okolice.
165
mjerenjem ustanoviti stvarno stanje zagaĊenja tla, zraka i voda na svim lokacijama na kojima
je ovlašteno ili neovlašteno odbaĉen ili odloţen opasni otpad.
napraviti pregled potreba za sanacijom i mogućim naĉinima zatvaranja deponija;
Problematika odlaganja komunalnog otpada, do kraja planskog perioda bi trebala biti riješena
izgradnjom regionalne deponije, ĉija je gradnja planirana na podruĉju općine Gornji Vakuf.
3. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA OKOLINE
3.1. Smjernice za razvoj vanurbanih podruĉja
Na podruĉju općine vanurbano podruĉje najvećim dijelom ĉini poljoprivredno i šumsko zemljište. Tu
su još izgraĊene površine, eksploataciona polja i zemljišta namijenjena za turizam i rekreaciju,
privredni kompleksi, te svi infrastrukturni koridori. Prostorne mogućnosti razvoja općine mogu se
ocijeniti kao povoljne za planirani dugoroĉni razvoj, pod uslovom njegovog racionalno korištenja,
posebno vanurbanih podruĉja.
Radi poboljšanja naslijeĊenog stanja, budući raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadrţaja u
prostoru, prilagoditi sljedećim smjernicama za razvoj vanurbanih podruĉja:
Kvalitetne poljoprivredne površine i vrijedna šumska podruĉja zaštititi od promjene namjene,
odnosno izgradnje objekata;
Posebno odrediti i saĉuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivrednostoĉarske djelatnosti
U vanurbanim podruĉjima dati mogućnost povećanja gustine izgraĊenosti, koja je na ovim
prostorima vrlo niska;
Eksploataciju mineralnih sirovina vršiti do stupanja ekonomske opravdanosti, uz uvaţavanje
svih principa zaštite okoliša;
Obezbijediti rekultivaciju svih sadašnjih i budućih degradiranih površina;
Poboljšati saobraćajnu povezanost podruĉja unutar općine, kao i općine sa okruţenjem;
Postupanjo rješavati probleme ostale infrastrukture, posebno izgradnja vodovodne i
kanalizacione mreţe, tako da se saĉuvaju izvorišta pitke vode;
Posebno zaštititi podruĉja prirodne i kulturne baštine;
Izgradnju turistiĉkih kapaciteta planirati racionalno, tako da se vodi raĉuna o zaštiti okolnog
vrijednog podruĉja.
3.2. Smjernice za razvoj poljoprivrede, stoĉarstva i šumarstva
3.2.1. Poljoprivreda i stoĉarstvo
Zbog znaĉaja poljoprivrednog zemljišta i poljoprivrede u cjelini, posebno je neophodno da se
mjerama zemljišne politike obezbijedi zaštita poljoprivrednog zemljišta i njegovo racionalno korištenje,
odnosno da se kvalitetnije zemljište u cjelini koristi za proizvodnju hrane.
U cilju voĊenja što efikasnije politike u gazdovanju poljoprivrednim zemljištem i stoĉarstvom,
neophodno je :
Podsticati trţište zemljištem ukidanjem poreza na promet zemljišta,
Izmijeniti Zakon o nasljeĊivanju kako bi se sprijeĉilo dalje usitnjavanje zemljišta,
166
Podsticati programe komasacije zemljišta,
Drţavno poljoprivredno zemljište dodjeljivati zapaţenim poljoprivrednim proizvoĊaĉima
kako bi uvećali svoj posjed i dr.
Korištenje sorti višeg genetskog potencijala,
Korištenje adekvatne mehanizacije,
Razvoj poljoprivrednog zemljišta investiranjem u sisteme za navodnjavanje, te putem
agromelioracija u širokim rijeĉnim dolinama,
Nadoknaditi deficit obradivog zemljišta ureĊenjem zemljišta hidromelioracijama
(odvodnjavanje i navodnjavanje),
Proizvodnja hrane u zaštićenom prostoru (staklenici, plastenici),
Spreĉavanje pretvaranja poljoprivrednog u nepopljoprivredno zemljište,
Razvijati prehrambenu industriju koja će omogućiti proizvodima šireg podruĉja da
apsorbuju nova trţišta.
Organizovati monitoring, tj. praćenje promjena namjene korištenja zemljišta uz formiranje
zemljišnog informacionog sistema (ZIS), kao dijela geografsko informacionog sistema,
Primijeniti zakonsku regulativu kod promjene namjene zemljišta, tj. zaštititi bonitete, II, III,
kategorije, od njihovog korištenja izvan sfere poljoprivrede,
Posebnim odlukama ograniĉiti korištenje kvalitetnih zemljišta za izgradnju stanova,
industrije i drugih objekata,
U cilju daljeg razvoja sistema odvodnje zemljišta, izraditi odgovarajuće projekte,
Posebnim odlukama omogućiti korištenje sredstava iz Fonda, a koja su se akumulirala
promjenom namjene korištenja zemljišta u druge svrhe, za ureĊenje zemljišta i njegovo
istraţivanje,
Istraţiti varijante zemljišne rente kao trţišne kategorije i na osnovu toga donijeti propise o
renti kao jednom od regulatora korištenja prostora,
Donijeti razvojne programe kroz planove zaštite i racionalnog korištenja zemljišta,
Podrţati razvoj poljoprivredno – prehrambene proizvodnje,
Potrebno je donijeti odredbe o standardima kvaliteta i zahtjevima za obiljeţavanje
proizvoda,
3.2.2. Šumarstvo
Dugoroĉno i trajno opredjeljenje šumarstva Srednjebosanskog kantona su visoke šume, grupimiĉne
ili stablimiĉne strukture, sa prirodnom obnovom, prilagoĊene mikrostanišnim mozaiĉnim terenima koji
će maksimalno koristiti bisfernu razmjenu, što je moguće koristiti zemljišne potencijale i edafske
uvijete, radi povećanja kvalitativnog i kvantitativnog prirasta, odrţavanja prirodnog biodiverziteta i
odrţavanja i unapredjivanja polivalnetnih funkcija šiuma.
Osnovni strateški cilj biološke proizvodnje u šumarstvu treba da bude obezbjeĊenje trajnosti,
ravnomjernosti i kontinuiteta proizvodnje drvne mase radi podmirenja potreba.
Ostvarivanje trajno što većeg prinosa šuma koji će zadovoljavatiti potrebe društva, odnosno
trţišta, kako u pogledu vrste drveta, tako i u pogledu asortimana glavnih šumskih proizvoda
Oĉuvanje jaĉanje i potrajno korištenje (upotreba) komponenata biološke raznolikosti
(biodiverziteta) šume, po naĉinu i intenzitetu, koji ne vode njezinom dugoroĉnom
smanjenju, a ĉime se odrţava njezin potencijal za ispunjavanje potreba sadašnjih i
budućih generacija.
Gazdovanje šumama i šumskim zemljištem po kriterijumima i principima odrţivog
gazdovanja;
167
Formiranje strukture šuma u one iz kojih će se moći dobivati ujednaĉeni prinosi po
koliĉini i kvalitetu,
Ostvarivanje što većeg prinosa šuma u skladu sa potrebama trţišta,
Ostvarivanje što povoljnije profitne funkcije,
Pošumljavanje površina obraslih sukcesivnim vegetacijskim stadijima, šibljacima i
šikarama;
Certifikacija šuma Srednjebosanskog kantona
Uskladiti odnos šumarstva i poljoprivrede
Uskladiti proizvodne mogućnosti šuma sa brojem i veliĉinom kapaciteta prerade drveta
Šumarstvo mora stalno proširivati paletu svojih proizvoda
Uskladiti eksploataciju sa godišnjim prirastom
U budućnosti vrednovati sve funkcije šuma, jer bez taĉnog poznavanja vrijednosti svake od njih nema
valorizacije šumskog ekosistema. Pri tome se ne misli samo na drvo i druge materijalne proizvode
šuma, nego vrednovanje npr. hidrološkog znaĉaja šuma, klimatskog, higijensko-zdravstvenog,
rekreativnog, turistiĉkog i dr.
U šumskim osnovama uskladiti eksploataciju sa godišnjim prirastom, zaštitom i ureĊenjem šumskog
zemljišta, kroz pošumljavanje goleti i konverziju degradirnaih šuma u visoke šume, kako bi došle do
izraţaja ostale funkcije šuma (zaţtitta okoline, zaštita voda, izgled pejzaţa i dr.)
U cilju razvoja lovstva neophodno je:
Donijeti Program zaštite, uzgoja divljaĉi i unapreĊenja lovstva. Taj program treba da dodnese
Vlada Srednjebosanskog kantona;
Vlada Srednjebosanskog kantona sa Vladom FBiH treba da izvrši formiranje i ustanovljavanje
novih lovišta, kako onih za lovaĉka udruţenja, tako i onih od znaĉaja za Federaciju;
Donijeti zakon o lovstvu Srednjebosanskog kantona;
Ponovno ozvaniĉiti Uzgojno podruĉje za mrkog medvjeda „Koprivnica-Vlašić― koje obuhvata
staništa mrkog medvjeda u granicama općina: Šipovo, Jajce, Skender Vakuf, Kotor Varoš,
Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Kupres i Bugojno. Ovo je jedinstvena lovno-privredna cjelina, a
nalazi se na više kantona i na dva entiteta, pa odluku o tome treba da donese Drţavni organ
Bosne i Hercegovine. Veći dio površine je na podruĉju Srednjebosanskog kantona, pa otuda i
treba da krene inicijativa;
Pristupiti izradi lovno privredne osnove za period od 10 godina, ĉime se formiraju lovišta;
Posebno zaštititi enklavu divokoza u Semešnici kod Donjeg Vakufa, jer ona treba da širenjem
revitalizira ovu vrstu na cijelom podruĉju;
Organizovati efikasnu lovnoĉuvarsku sluţbu;
Osnovati lovno –turistiĉku agenciju na podruĉju Kantona;
3.3. Smjernice za razvoj privrednih zona
Planom namjene prostora je utvrĊena lokacija privredne zone unutar urbanog gradskog podruĉja. To
je rezervisana površina namijenjene za obavljanje privrednih djelatnosti trenutno ali i u planskom
periodu
Privredne zone će se locirati u skladu sa tehniĉkim i privrednim zahtjevima, a u planiranju i
operacionalizaciji poslovanja će biti obavezne na:
168
operativnu primjenu modernih tehnologija,
stvaranje okruţenja za inovativni razvoj,
maksimalno poštivanje i primjenu evropskih standarda o zaštiti okoline,
zadovoljavanje potreba lokalne i regionalne privrede,
pomaganje malih i srednjih preduzeća (MSP) u razvoju.
Privredne zone, u planiranom vremenu svog postojanja na planiranom prostoru se obavezuju na
dosljedno provoĊenje u djelo aktuelnih propisa u oblasti prostornog ureĊenja, zaštite i unapreĊenja
kvaliteta ţivotne okoline i privrednog razvoja.
3.4. Smjernice za razvoj rudarstva
Rudarstvo ostaje grana kojoj treba posvetiti posebnu paţnju, te je u njegovom razvoju potrebno
poštovati sljedeće osnovne smjernice:
U planskom periodu se oĉekuje nastavak eksploatacije mineralnih sirovina, koje su
evidentirane na podruĉju općine Donji Vakuf (eksploatacija gipsa Elezovac, eksploatacija
kreĉnjaka Prusac)
Izvršiti optimizaciju radne snage (proces socijalnog zbrinjavanja);
Definirati ciljeve dodatnog zapošljavanja;
Unaprijediti pogone i odrţavanje opreme korištenjem novih metoda i alata;
U postupku eksploatacije, koristiti napredne tehnologije;
U postupku eksploatacije, posebnu paţnju posvetiti voĊenju okolinske politike;
Eksploаtаcijа bilo kog minerаlnog resursа se morа vršiti u sklаdu Zаkonom o rudаrstvu,
Zаkonom o geološkim istrаţivаnjimа, Zаkonom o koncesijаmа i drugim zаkonskim i
podzаkonskim аktimа koji defiišu ovu oblаst;
3.5. Smjernice za razvoj turizma
3.5.1. Smjernice za razvoj turizma na bazi prirodne baštine
Intenziviranje procesa zakonske zaštite prirodnog naslijeĊa,
Rekonstrukcija putne infrastrukture,
Ukljuĉivanje u turistiĉko korištenje lokalnih, šumskih i nekategorisanih puteva,
Vizualna identifikacija lokaliteta prirodnog naslijeĊa pored putnih pravaca (natpisne table,
panoi, displeji, šematski prikazi, prezentacijski tekstovi),
Podizanje optimalnih receptivnih kapaciteta koristeći estetske elemente konkretnog pejzaţa u
projektnoj koncepciji,
Edukativna funkcija na podizanju turistiĉke kulture lokalnog stanovništva koristeći postojeće
vrijednosti tradicijsku prostodušnost i gostoljubivost stanovništva.
3.5.2. Smjernice za razvoj turizma na bazi kulturne baštine
Ono što bi bilo znaĉajno naglasiti u okviru ovog segmenta je:
osigurati dostupnost kulturnim dobrima,
izvršiti deminiranje prostora objekta kulturnog naslijeĊa,
stvoriti sigurnost objekta u konstruktivnom smislu i u smislu prohodnosti,
osigurati piktograme sa edukativnim i komunikacijskom porukom na više jezika,
postaviti malu muzeološku postavku u nekim od objekata ili organizirati lapidarij na otvorenom
prostoru,
dati informacije na internetu,
169
osigurati pisani promotivni materijal o kulturnom dobru,
osigurati prostor za odmor i rekreaciju (nadstrešnice, sokovi, kafa),
osigurati i mogućnost raznih audiovizualnih prikazivanja historijskih dogaĊaja koji su se desili
na samom lokalitetu.
170
ĈETVRTI DIO
171
III. ODLUKA O PROVOĐENJU PROSTORNOG PLANA
Na osnovu ĉlana 47. stav (2) i ĉlana 48. stav (5) Zakona o prostornom ureĊenju i graĊenju
(«Sluţbene novine SBK», broj: 11/14) i ĉlana 22. stav (1) taĉka 4. Statuta općine
(«Sluţbeni glasnik općine Donji Vakuf », broj: 1/08, 2/10 i 4/10 ) Općinsko vijeće Donji Vakuf, na
_____ sjednici, odrţanoj ______________ godine, donijelo je
ODLUKU
O PROVOĐENJU PROSTORNOG PLANA OPĆINE DONJI VAKUF
ZA PERIOD OD 2014. DO 2034. GODINE
1. OPĆE ODREDBE
Ĉlan 1.
Odluka o provoĊenju Prostornog plana općine Donji Vakuf za period 2014.-2034. (u daljem tekstu:
Odluka) je sastavni dio Prostornog plana općine Donji Vakuf za period 2014.-2034. (u daljem tekstu:
Prostorni plan) koji se primjenjuje na cijelo podruĉje općine Donji Vakuf, površine 320.7, km².
Ovom Odlukom utvrĊuju se uslovi korištenja, izgradnje, ureĊenja i zaštite prostora, uslovi za odrţivi i
uravnoteţen razvoj na podruĉju općine Donji Vakuf, ĉime se obezbjeĊuje provoĊenje Prostornog
plana.
Ĉlan 2.
(Pojam Prostornog plana)
Prostorni plan općine Donji Vakuf za period od 2014. do 2034. godine (u daljem tekstu Prostorni plan)
je obavezujući planski dokument, kojim se planski usmjerava razvoj općine Donji Vakuf (u daljem
tekstu Općina), odnosno odreĊuju se uvjeti korištenja, izgradnje i ureĊenja prostora i donose se mjere
i smjernice za zaštitu prostora.
Ĉlan 3.
(Predmet odluke)
Ovom odlukom utvrĊuju se uvjeti korištenja, izgradnje, ureĊenja i zaštite prostora, ĉime se osigurava
realizacija Prostornog plana.
Odlukom se utvrĊuju:
I Opće odredbe
II Program mjera prostornog ureĊenja i aktivnosti za provoĊenje prostornog plana
III UsklaĊivanje dokumenata pristornog ureĊenja
IV Namjena prostora
V Uslovi izgradnje objekata i korišćenja zemljišta
VI Uslovi smještaja privrednih sadrţaja u prostoru
VII Uslovi smještaja društvenih djelatnosti u prostoru
VIII Uslovi korištenja prostora na zaštićenim infrastrukturnim pojasevima i zonama i na zaštićenim
podruĉjima
IX Mjere oĉuvanja kulturno-historijskog naslijeĊa
172
X Mjere oĉuvanja zaštićenih podruĉja prirodnih vrijednosti
XI Postupanje sa otpadom
XII Mjere spreĉavanja nepovoljnih uticaja na okoliš
XIII Mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima u skladu sa odredbama Uredbe o
prostornim standardima, urbanistiĉko-tehniĉkim uvjetima i normativima za sprjeĉavanje svih barijera
za ljude sa umanjenim tjelesnim sposobnostima
XIV Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih
nepogoda i katstrofa i ratnih djelovanja
XV Mjere provedbe
XVI Nadzor i upravne mjere
XVIII Prelazne i završne odredbe
Ĉlan 4.
(Prostor na koji se odluka primjenjuje)
Odredbe ove odluke se primjenjuju na cjelokupno podruĉje Općine Donji Vakuf uz primjenu postojećih
odluka o usvajanju i provoĊenju planova niţeg reda.
Granica Prostornog plana obuhvata sljedeće katastarske općine:
Dobro Brdo, Sokolina, Šeherdţik, Komar, Skakavci, Ćehajići, Prusac II, Prusac I, Slatina, Ljuša,
Doganovci i Staro Selo.
Ukupna površina obuhvata iznosi 320,7 km2.
Ĉlan 5.
(Sadrţaj Prostornog plana)
Dokumentacija Prostornog plana uraĊena je u skladu sa ĉlanom 26. Uredbe o jedinstvenoj
metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureĊenja ("Sluţbene novine Federacije BiH, br. 63/04,
50/07,84/10"- u daljem tekstu Uredba), a ista sadrţi:
I) Prostornu osnovu plana sa prijedlogom koncepcije prostorne organizacije – tekstualni i
grafiĉki dio
a) Tekstualni dio Prostorne osnove sadrţi ĉetiri dijela:
1. Analiza stanja prostornog ureĊenja
2. Ocjena stanja u prostoru
3. Mogući pravci prostornog razvoja
4. Koncepcija prostornog razvoja
b) Grafiĉki dio Plana, ĉini 20 digitalnih grafiĉkih priloga na kojima je prikazano postojeće stanje
prostornog ureĊenja podruĉja općine Donji Vakuf i 2 digitalna grafiĉka priloga na kojima je
data koncepcija prostornog razvoja. Digitalne karte uraĊene su na topografskim podlogama u
razmjeri 1:25000.
II) Prostorni plan – tekstualni i grafiĉki dio
a) Tekstualni dio Prostornog plana sadrţi ĉetiri dijela:
1. Opći i posebni ciljevi prostornog razvoja
2. Projekcija prostornog razvoja
3. Projekcija razvoja prostornih sistema
173
4. Odluka o provoĊenju Prostornog plana
b) Grafiĉki dio Prostornog plana ĉine 19 digitalni grafiĉki prilog na kojima je prikazana projekcija
prostornog razvoja podruĉja općine. Digitalne karte uraĊene su na topografskim podlogama u
razmjeri 1:25000.
c) Grafiĉki dio Odluke o provoĊenju Prostornog plana sadrţi grafiĉke priloge, u digitalnoj i
analognoj formi, uraĊena na geodetskim podlogama u razmjeri 1:5000.
Ĉlan 6.
(Ĉuvanje dokumentacije Prostornog plana)
Dokumentacija Prostornog plana ĉuvat će se u Sluţbi za prostorno ureĊenje, katastar i imovinsko
pravne poslove općine Donji Vakuf, ovjerena i potpisana od strane nosioca pripreme i nosioca izrade
plana.
Ĉlan 7.
(Osnovni planski document)
Prostorni plan općine je osnov za pripremu, izradu i donošenje detaljnih i ostalih dokumenata
prostornog ureĊenja za podruĉja unutar Prostornog plana kao narednih faza detaljnijeg planiranja
ureĊenja prostora.
2. PROGRAM MJERA PROSTORNOG UREĐENJA I AKTIVNOSTI ZA PROVOĐENJE
PROSTORNOG PLANA
Ĉlan 8.
(Program mjera i aktivnosti)
Program mjera i aktivnosti za provoĊenje Prostornog plana odnosi se na prvu etapu od njegovog
donošenja, odnosno za prvi ĉetverogodišnji period realizacije Prostornog plana.
Programom mjera i aktivnosti utvrĊuju se osnova, koja će općinskim organima pomoći u donošenju
mjera u skladu sa novom politikom i legislativom usklaĊenom sa legislativom Evropske zajednice.
Program mjera i aktivnosti za provoĊenje Prostornog plana ĉine:
- mjere ekonomske politike
- mjere populacione politike,
- mjere zemljišne politike,
- investiciona i poreska politika,
- obaveze u pogledu detaljnog planiranja i ureĊenja,
- obaveze izrade izvještaja o stanju u prostoru.
Ĉlan 9.
(Mjere ekonomske politike)
Mjere ekonomske politike, definirane na višem nivou (drţava, entitet, kanton) su usmjerile razvoj
privrede i na teritoriji Općine, ali isto tako, općina ima vaţnu ulogu u stvaranju pozitivnog poslovnog
ambijenta pa su u tom smjeru i definirane sljedeće mjere:
- stvaranje uvjeta za uspješno poslovanje kroz olakšice u administrativnim procedurama, ulaganja u
174
infrastrukturu, ulaganja u obrazovanje i sl.,
- u skladu sa Strategijom razvoja Općine, provoditi usvojene strateške pravce i donositi sektorske
politike i sl.,
- stimulativnim mjerama (premija, kompenzacija, otkup gotovih proizvoda i sl.) unaprijediti razvoj
privrede i usaglasiti ga sa prostornom organizaciom,
- stimulirati razvoj poljoprivrede, male privrede i djelatnosti koje imaju tradiciju na ovim prostorima,
- poticati partnerstva izmeĊu Općine i poduzetnika, kao i izmeĊu privatnog i javnog sektora,
- usmjeravati razmještaj privrednih kapaciteta na prostore koji zadovoljavaju optimalne uvjete za
razvoj privrede, a koji su Prostornim planom za to opredjeljeni i sl.
Aktivnosti za provoĊenje prostornog plana u oblasti ekonomske politike, za prvu etapu realizacije,
odnosno ĉetvorogodišnje period:
- izada plana privlaĉenja investicija na podruĉju općine Donji Vakuf,
- izrada plana za podršku razvoju malog i srednjeg preduzetništava koji će biti konkurentan i
okrenut izvozu,
- izrada plana stimulisanja zapošljavanja u oblasti šumarstva i poljoprivrede;
- izada prоgrаma turistiĉkоg rаzvоја kојim ćе sе оdrеditi priоritеti rаzvоја, dinаmikа i dr.,
- zapoĉeti turistiĉku afirmaciju, kroz realizaciju izgradnje vikend zone (izletniĉko-rekreativni i
vikend turizam);
- zapoĉeti ureĊenje industrijsko-poslovnih i stambeno-poslovnih zona u skladu sa
Regulacijskim planovima;
U politici zapošljavanja s obzirom na vrlo izraţen problem nezaposlenosti potreban je:
- proces prekvalifikacije, sticanja novih znanja, te permanentno obrazovanje;
- program za samozapošljavanje;
- mjere za podsticanje zaposlenosti, posebno u privatnom sektoru;
- ostvariti dobru povezanost škole, sluţbe za društvenu djelatnost i Biroa za zapošljavanja, sa
ciljem planiranja budućih kadrova (obrazovni sistem srednjeg obrazovanja potrebno je
izmjeniti iz sistema voĊenog ponudom u sistem koji bi bio voĊen potraţnjom)
Ĉlan 10.
(Mjere zemljišne politike)
Obzirom da zemljišna politika, po svojoj sloţenosti, predstavlja bitan okvir ukupnog razvoja, mjerama
zemljišne politike će se obezbjeĊivati racionalno korištenje i zaštita zemljišta od neplanskog
korištenja. Primarno će se obezbjeĊivati zaštita zemljišta za unapreĊenje poljoprivredne proizvodnje,
a politikom cijena i na druge naĉine usmjeravat će se tokovi urbanizacije i korištenje planiranog
graĊevinskog zemljišta.
U cilju obezbjeĊenja racionalnog korištenja, te sistemske i efikasne zaštite zemljišta od neplanskog
korištenja, potrebno je naroĉito:
- postojeće propise u zemljišnoj politici dopuniti evropskim propisima i standardima u skladu sa
ingerencijama;
- uspostaviti odgovarajuće evidencije u prometu, korištenju zemljišta i dr.;
- definisati takvu trţišnu zemljišnu politiku koja će maksimalno uvaţavati princip odrţivog
razvoja, te podizanje ukupnog nivoa kvaliteta ţivota graĊana;
175
- koordinacija i sinhronizacija - planiranja korišćenja prostora, upravljanja graĊevinskim
zemljištem i politike komunalnog opremanja i ureĊenja naselja.
- radikalno usporavanje konverzije poljoprivrednog i šumskog u graĊevinsko zemljište;
- ograniĉavanje fiziĉkog širenja graĊevinskih podruĉja naselja i intenzivnije korišćenje već
definisanih površina;
- ostvarivanje planskih namjena prostora efikasnijom sinhronizacijom svih aktera – od
planerskih do upravljaĉkih, kao kontrolom realizacije planskih rješenja.
- stvaranje kompaktne forme i strukture gradskih naselja pogušćavanjem graĊevinskih rejona;
- spreĉavanje bespravne izgradnje kao neusmjerene i nekontrolisane urbanizacije kontrolom
zemljišta;
- nastavak obezbjeĊenja komunalne opremljenosti ;
- kreiranje novog, drugaĉijeg (u skladu sa novim okolnostima) ambijenta, sentimenta i slike
naselja;
- poboljšanje sistema odstranjivanja otpadaka, i sl.
- istraţiti varijante zemljišne rente kao trţišne kategorije i na osnovu toga,a u skladu sa
ingerencijama, davati inicijativu za donošenje propisa o renti kao jednom od regulatora
korištenja prostora;
- kao jedna od okosnica provoĊenja zemljišne politike dalje će se razvijati i unapreĊivati
geografski informacioni sistemi (GIS), koji će uz registar svih nekretnina biti okosnica za
donošenje mjera i propisa u ovoj i drugim oblastima ureĊenja i korištenja prostora;
- podsticati graĊenje stambenih i privrednih graĊevina za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili
seoskog turizma, imajući u vidu da porodiĉna poljoprivredna gazdinstva ĉine osnovni oblik
organizacije poljoprivredne proizvodnje;
- davati inicijativu i raditi na aţuriranju katastarskih podataka o poljoprivrednom, šumskom,
graĊevinskom i drugom zemljištu, radi usklaĊivanja podataka sa stanjem na terenu;
Aktivnosti za provoĊenje Prostornog plana u oblasti zemljišne politike za prvu etapu realizacije,
odnosno ĉetvorogodišnji period:
- Izgrаda pоlitike trајnе zаštitе turistiĉki vriјеdnih (na osnovu programa turistiĉkog razvoja)
zеmlјištа dо njihоvоg privоĊеnjа nаmјеni,
- Izrada politike trajne zaštite zemljišta za privredne zone do njihovog privoĊenja namjeni.
Ĉlan 11.
(Mjere investicione i fiskalne politike)
Investiciona i fiskalna politika, koje imaju presudan uticaj na intenzitet i kvalitet korištenja i ureĊenja
prostora, će biti naroĉito paţljivo odreĊivane i usmjeravane, posebno kada su u pitanju investicije
inostranih ili zajedniĉkih domaćih i inostranih investitora, kao i kada je u pitanju ureĊenje prostora i
izgradnja infrastrukturnih sistema na svim nivoima. U tom pravcu će se, posebno:
- racionalizirati i vremenski skratiti postupak registracije firmi, odobravanje lokacija i pribavljanj
drugih dokumenata potrebnih za otvaranje procesa investiranja;
- budţet općine i privredni subjekti će, u interesu ubrzanijeg razvoja, poticati i pomagati
infrastrukturne projekte, posebno one koje omogućavaju širi dijapazon kvalitetnih veza sa
širim okruţenjem, kao i onih koji obezbjeĊuju kvalieteno vodosnabdjevanje stanovništva i
privrede, te regulisanje odvoda i preĉišćavanje otpadnih voda i kanalizacije;
- fiskalnom politikom podsticati i usmjeravati privredni razvoj (temeljen na poljoprivredi...)
176
- investicionom politikom obezbjediti takvo usmjeravanje sredstava za investicije koje će
podsticati ostvarivanje usvojene politike prostornog ureĊenja;
- podrţavati politiku stimulisanja investitora za izgradnju objekata sa savremenim proizvodnim
tehnologijama;
- preduzimati mjere za ostavrivanje kvalitetnih uslova zaštite i unapreĊenja ţivotne sredine i
odrţivog razvoja.
Aktivnosti za provoĊenje Prostornog plana u oblasti investicione i poreske politike za prvu etapu
realizacije, odnosno ĉetvorogodišnji period:
- racionalizovati i na najmanje vremenske intervale skratiti procedura registracije firmi,
odobravanja lokacija i pribavljanja dokumenata potrebnih za otvaranje procesa investiranja.
Ĉlan 12.
(Mjere populacione politike)
Mjere populacione politike se definiraju, sprovode i kontroliraju sa nivoa drţave, entiteta, kantona i
općine, a u osnovi se odnose na:
- demografski oporavak stanovništva u cilju zaustavljanja trenda opadanja nataliteta,
- poduzimanje mjera za njegovu stabilizaciju i opravak;
- razvijanje svijesti o znaĉaju formiranja porodice, zaštite porodice, motivaciju
- raĊanja, zaštitu reproduktivnog zdravlja i stabilizaciju mortaliteta,
- stimuliranje povećanja stope nataliteta kroz razne oblike socijalne, zdravstvene i
materijalne pomoći;
- osiguranje materijalnih uvjeta za proširenu reprodukciju stanovništva;
- poboljšanje zdravstvene zaštite stanovništva;
- obezbjeĊenje zaposlenja jednog od roditelja i sl.
177
3. OBAVEZE U POGLEDU DETALJNIJEG PLANIRANJA UREĐENJA PROSTORA
Ĉlan 13.
Prostornim planom općine Donji Vakuf 2014 – 2034. God. utvrĊuje se obaveza izrade slijedećih
dokumenata prostornog ureĊenja:
1. Prostorni plan podruĉja s posebnim obiljeţjem:
- Prostorni plan podruĉja s posebnim obiljeţjem, zaštićeni krajolik „Semešnica-Plazenica―
- Prostorni plan podruĉja s posebnim obiljeţjem za Podruĉje izuzetnih prirodnih vrijednosti
Plivsko jezero sa kanjonom rijeke Vrbas, te trasom brze ceste Jajce-Donji Vakuf
2. Urbanistiĉki plan sjedišta općine:
- Urbanistiĉki plan za urbano podruĉje Donji Vakuf
3. Regulacijski plan:
- Regulacijski plan za središte urbanog podruĉja Donji Vakuf (Gornja Mahala, Donja Mahala,
Kutanja, Malovina-Kamenjaĉa);
- Regulacijski plan za poslovno (preduzetniĉku) zonu
- Regulacijski plan za urbano podruĉja sekundarnih centara (Prusac, Torlakovac,
ŠeherĊţik – Oborci),
- Regulacijski plan za turistiĉko naselje/vikend naselje
- Regulacijski plan za sportsko-rekreativni kompleks Jarĉišće, Prusac i Semešnica.
- Regulacijski Plan za kulturni pejzaţ Ajvatovica
Ukoliko se ukaţe potreba i stvore uslovi izradi Regulacijskih planova moţe se pristupiti i ranije.
Ĉlan 14.
Planske dokumente je obavezno raditi u propisanom obliku i razmjeri prema vaţećoj Uredbi.
Do izrade detaljnih planskih dokumenata pridrţavati se odredba Prostornog plana općine.
4. OBAVEZA IZRADE IZVJEŠTAJA O STANJU U PROSTORU
Ĉlan 15.
Izraditi će se izvještaji o stanju u prostoru na temelju monitoringa za najmanje ĉetverogodišnji period
na osnovu kojeg će se izraditi i donijeti program mjera za unaprjeĊenje stanja u prostoru, a prije
svega potrebe izrade novih, odnosno izmjena i dopuna postojećih dokumenata, novih istraţivanja za
pojedina podruĉja i lokalitete, te primjenu posebnih razvojnih i drugih mjera za ta podruĉja Općine,
kao što su:
178
PreduprijeĊivanje nezakonitog graĊenja,
Usaglašavanje ili izrada nove zakonske regulative relevantne za prostorno ureĊenje,
UvoĊenje monitoringa o stanju prostornog ureĊenja radi praćenja pojava i procesa u prostoru,
Izradu sanacionih programa.
Obaveza Ministarstva je izrada Izvještaja o stanju prostora na podruĉju Kantona svake ĉetiri godine.
Na osnovu izvještaja o stanju prostora donosi se ĉetverogodišnji Program mjera za unapreĊenje
stanja u prostoru, koji sadrţi i procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjenu i dopunu postojećih
planskih dokumenata.
5. USKLAĐIVANJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
Ĉlan 16.
Prostorni plan je javni dokument i u naĉelu pokriva cijelu teritoriju općine, i kao takav je dostupan svim
zainteresovanim. Isti se koristi i provodi kroz nadleţne organe općine.
Realizaciju mjera provedbe Prostornog plana će voditi Nosilac pripreme plana, odnosno općina Donji
Vakuf.
Da bi se moglo operativno djelovati na cijeloj teritoriji potrebno je u kontinuitetu nastaviti aktivnosti
kojim će se ostvariti mogućnosti rada svih nivoa nadleţnosti da konkretno ostvare zacrtane ciljeve i
opredjeljenja. Da bi se ovo moglo sprovesti potrebno je odmah pristupiti ostvarenju slijedećeg:
- iskljuĉiti iz dalje upotrebe akta i dokumenta kojima su istekli rokovi vaţnosti kao i sve planske
dokumente koji su u neskladu sa ovim Prostornim planom,
- obezbjediti izradu dokumenata prostornog ureĊenja propisanih ovim planom, odnosno,
- obezbjediti izradu detaljnijih dokumenata,
- povremene Izmjene i dopune Prostornog plana u ovisnosti od rezultata iz Izvještaja stanja u
prostoru.
Donijeti podzakonske akte (pravilnike) o urbanom mobilijaru, aspektu materijala i boja na fasadama
graĊevina u Općini, i sl.
6. NAMJENA PROSTORA
Ĉlan 17.
Prostornim planom općine Donji Vakuf utvrĊene su sljedeće namjene prostora:
1 Urbana podruĉja
2 Reţimi graĊenja
3 GraĊevinsko zemljište
4 Rude i drugi mineralni resursi
5 Poljoprivredno i šumsko zemljište
6 Vode i vodno zemljište sa zaštitnim zonama i pojasevima
7 Prirodno i kulturno – istorijsko nasljeĊe
8 Podruĉja namjenjena turizmu
179
9 Saobraćajna infratsruktura
10 Vodna infrastruktura
11 Energetska infrastruktura
12 Telekomunikacije
Namjena prostora prikazana je na kartama razmjere 1:5000.
6.1. URBANA PODRUĈJA
Ĉlan 18.
Urbana podruĉja planirana su na površinama predviĊenim za izgradnju sa funkcijom stanovanja,
rada, rekreacije i komunalne infrastrukture, a u cilju racionalnijeg organizovanja urbanih struktura,
ekonomiĉnijeg opremanja naselja sadrţajima komunalne i društvene infrastrukture.
Ukupna površina urbanih podruĉja iznosi 722,78 ha, što je cca 2,23% površine općine. Urbana
podruĉja, osim graĊevinskog zemljišta obuhvataju i zemljišta druge namjene (šumske, poljoprivredne,
vodne i sliĉno)
Prostornim planom općine Donji Vakauf utvrĊena su ĉetiri urbana poduĉja, koji su data u sljedećoj
tabeli:
Tabela br. 29. Urbana podruĉja
Redni
br.
Urbano
podruĉje Dijelovi naselja Površina (ha) Struktura %
Površina
Općine
1. Donji Vakuf Donji Vakuf, Ponjavići, Jemanlići,
Daljan, Kutanja 502,61 1,56
32.070,33
2. Prusac Prusac,Urija 97,80 0,30
3. Torlakovac Torlakovac 48,64 0,15
4.
Oborci-
Šeherdţik Oborci, Suhodol, Šeherdţik 73,73 0,22
UKUPNO
722,78 2,23
Izvor: Nosioc izrade Plana
1. Urbano podruĉje Donji Vakuf
Urbano podruĉje Donji Vakuf, obuhvata dijelove naselja Donji Vakuf, Ponjavići, Jemanlići, Daljan i
Kutanja. Kroz urbano podruĉje prolaze dvije magistralne ceste, od velikog znaĉaja M106 Granica
entiteta – Jajce - Donji Vakuf – Bugojno – Kupres – Šuica – Tomislavgrad – Kolo - Posušje-Kutleše -
Drţavna granica i M109 Donji Vakuf-Turbe-Travnik-Nević Polje-Vitez-Kaonik-Lašvanska petlja, te
regionalna cesta: R652 Donji Vakuf – Prusac - Bugojno.
Nalazi se u centralnom dijelu općine, ograniĉena najvećim dijelom poljoprivrednim kompleksima.
Površina ovog urbanog podruĉja iznosi 502,61 ha.
2. Urbano podruĉje Prusac
180
Urbano podruĉje Prusac, sa površinom od 97,80 ha, nalazi se u jugoistoĉnom dijelu općine. Ovo
urbano podruĉje obuhvata naseljena mjesta Prusac i Uriju kroz koje prolazi Regionalna cesta R 652
Donji Vakuf – Prusac – Bugojno. Sa juţne, sjeverne i istoĉne strane se graniĉi sa poljoprivrendim
zemljištem, a na zapadu šumskim zemljištem.
3. Urbano podruĉje Torlakovac
Urbano podruĉje Torlakovac, koz koje prolazi Magistralna cesta M109 Donji Vakuf – Turbe – Travnik
- Nević Polje – Vitez – Kaonik - Lašvanska petlja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu općine i zauzima
površinu od 48,64 ha. Najvećim dijelom ograniĉeno je kompleksima šumskog zemljišta, a kroz samo
urbano podruĉje protiĉe dio toka rijeke Vrbas.
4. Urbano podruĉje Oborci-ŠeherĊţik
Urbano podruĉje Oborci-ŠeherĊţik se nalazi u sjeveroistoĉnom dijelu općine. Većim dijelom je
ograniĉeno poljoprivrednim zemljištem sem jugoistoĉne strane gdije granicu ĉini šumsko zemljište.
Zauzima prostor uz magistralnu cestu M109 Donji Vakuf – Turbe – Travnik - Nević Polje – Vitez –
Kaonik - Lašvanska petlja. Površina ovog urbanog podruĉja iznosi 73,73 ha, i obuhvata dijelove
naseljenih mjesta Oborci, Suhodol, ŠeherĊţik.
ĉlan 19
Izuzetno, na zemljištima koja nisu utvrĊena kao urbano podruĉje, odnosno graĊevinsko zemljište,
mogu se graditi objekti i vršiti radovi i to:
magistralne i regionalne infrastrukture (prometna, energetska, vodoprivredna,
telekomunikacijska i dr.),
zdravstvene, rekreacione i sportske graĊevine,
graĊevine za potrebe odbrane i vojske,
stambene i privredne zgrade poljoprivrednih proizvoĊaĉa za potrebe poljoprivredne
proizvodnje i seoskog turizma, ukljuĉujući meliracione sustave i sustave navodnjavanja,
istraţivanje, iskorištavanje i ureĊivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, šume,
vode, poljoprivredno zemljište i dr.),
komunalne i druge sliĉne graĊevine (deponije komunalnog otpada, groblja, spomen obiljeţja i
sl.).
Ĉlan 20.
Izgradnja objekata i vršenje radova iz prethodnog ĉlana ne moţe se odobriti na zemljištima koja su
Prostornim planom ili odredbama ove Odluke utvrdena kao zaštićena podruĉja, zone ili pojasevi.
Izuzetno od odredaba iz prethodnog stava, izgradnja objekata i vršenje drugih radova, moţe se
odobriti na zaštićenim zemljištima samo ako je to predviĊeno odgovarajućim planom ili ako takva
izgradnja i radovi sluţe u svrhu zaštite zemljišta.
Ĉlan 21.
Izgradnja objekata i vršenje drugih radova na urbanim podruĉjima moţe se odobriti u skladu sa
utvrĊenim reţimom izgradnje.
181
7. REŢIMI GRAĐENJA
Ĉlan 22.
Intenzitet i karakter graĊenja na pojedinim podruĉjima odreĊuje se prema utvrĊenom javnom
interesu, potrebama i mogućnostima korisnika i drugim lokalnim ograniĉenjima, tako da se kroz
planske dokumente mogu uvesti sljedeći reţimi graĊenje.
Reţim zabrane graĊenja – na podruĉjima znaĉajnim za budući razvoj, izgradnju infrastrukturnih
sustava, ureĊenje voda te zaštitu prirodnoga i graditeljskoga naslijeĊa i na podruĉjima za koja je u
postupku izrada provedbenoga plana. Na tim podruĉjima ne dopušta se nikakva izgradnja graĊevina i
ureĊaja, izuzimajući tekuće odrţavanje, dogradnju u svrhu osiguranja osnovnih higijenskih uvjeta,
konzerviranje graĊevina, a samo iznimno, podizanje novih graĊevina i ureĊaja koji sluţe neophodnom
odrţavanju postojećega dijela naselja (instalacija, neophodnih javnih graĊevina, graĊevina za opskrbu
i sl.) na temelju odluke o reţimu zabrane gradnje.
Rreţim graĊenja I. stupnja – za uţe urbano podruĉje na kojemu se planira intenzivna izgradnja,
rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima podruĉja sa zaštićenim kulturno-povijesnim i prirodnim
naslijeĊem, turistiĉkim naseljima, športskim, rekreacijskim, zdravstvenim i gospodarskim zonama na
kojima se planira gradnja; uvjeti za odobravanje gradnje donose se na temelju provedbenog
(detaljnog) plana – zoning-plana, regulacijskoga plana odnosno urbanistiĉkog projekta izraĊenog na
temelju regulacijskoga plana i odluka o provedbi navedenih planova. Za uţe urbano podruĉje koje je
već izgraĊeno, na kojemu predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji opseg izgradnje, uvjeti za
odobravanje gradnje donose se na temelju urbanistiĉkoga projekta izraĊenog na temelju projektnog
programa bez prethodno donesenog regulacijskoga plana i odluke o provedbi plana.
Reţim graĊenja II stupnja – za urbano podruĉje za koje je obvezno donošenje urbanistiĉkoga
plana, uvjeti za odobravanje gradnje donose se na temelju urbanistiĉkoga plana i uvjeta utvrĊenih u
odluci o provedbi plana i planova parcelacije. Za podruĉje na kojemu je razvojnim planskim
dokumentom predviĊeno donošenje zoning-plana, uvjeti za odobravanje gradnje donose se na
temelju zoning-plana i odluke o njegovoj provedbi.
Reţim graĊenja III stupnja – za urbana podruĉja – ruralna naselja i graĊevinske zone u
izvanurbanim podruĉjima, utvrĊenim prostornim planom, uvjeti za odobravanje gradnje donose se na
temelju prostornoga plana i odluke o provedbi plana i plana parcelacije.
Ĉlan 23.
Reţim graĊenja I stupanja utvrĊuje se za:
- za središte urbanog podruĉja Donji Vakuf (Gornja Mahala, Donja Mahala, Kutanja,
Malovina-Kamenjaĉa),
- za urbano podruĉja sekundarnih centara (Prusac, Torlakovac, ŠeherĊţik – Oborci),
- Poslovno (preduzetniĉka) zona,
- za Turistiĉko naselje/vikend naselje
- za Sportsko-rekreativni kompleks Jarĉišće, Prusac i Semešnica.
182
Po Zakonu o prostornom ureĊenju na urbanom podruĉju ili drugom dijelu urbanog podruĉja, na kojem
se planira izgradnja, a za koje je utvrĊen reţim graĊenja I stupanja urbanistiĉka saglasnost se izdaje
na osnovu regulacionog plana.
Do donošenja Regulacijskih planova, urbanistiĉka saglasnost će se izdavati na osnovu odredaba ove
Odluke.
Granica regulacionog plana podruĉja poslovno (preduzetniĉke) zone prikazan je na grafiĉkom prilogu
Prostornog plana broj IV: Urbana podruĉja i graĊevinska zemljišta van urbanih podruĉja sa reţimima
graĊenja.
Granice regulacionog plana Gornja Mahala, Donja Mahala, Kutanja, Malovina-Kamenjaĉa, za urbano
podruĉja sekundarnih centara (Prusac, Torlakovac, ŠeherĊţik – Oborci), za turistiĉko naselje/vikend
naselje, za sportsko-rekreativni kompleks Jarĉišće, Prusac i Semešnica, utvrditi će se posebnom
odlukom općinskog vijeća u roku od godinu dana od dana donošenja Prostornog plana.
Za urbano podruĉje za koje je obavezno donošenje urbanistiĉkoga plana, uvjeti za odobravanje
gradnje donose se na temelju urbanistiĉkoga plana.
Za prostorne cjeline na podruĉju Općine gdje je utvrĊen III reţim graĊenja, a gdje se pojavi potreba
intenzivne individualne izgradnje kao i za objekte od znaĉaja za Općinu, donosit će se planovi
parcelacije. Izuzetak ĉine graĊevinska zemljišta unutar urbanih podruĉja, za koja je predviĊena izrada
regulacionog plana (urbano podruĉja sekundarnih centara).
Za objekte na prostornim cjelinama iz predhodnog stava, urbanistiĉka saglasnost izdaje se na osnovu
prostornog plana i plana parcelacije.
Reţim zabrane graĊenja – na podruĉjima znaĉajnim za budući razvoj, izgradnju infrastrukturnih
sustava, ureĊenje voda te zaštitu prirodnoga i graditeljskoga naslijeĊa i na podruĉjima za koja je u
postupku izrada provedbenoga plana. Na tim podruĉjima ne dopušta se nikakva izgradnja graĊevina i
ureĊaja, izuzimajući tekuće odrţavanje, dogradnju u svrhu osiguranja osnovnih higijenskih uvjeta,
konzerviranje graĊevina, a samo iznimno, podizanje novih graĊevina i ureĊaja koji sluţe neophodnom
odrţavanju postojećega dijela naselja (instalacija, neophodnih javnih graĊevina, graĊevina za opskrbu
i sl.) na temelju odluke o reţimu zabrane gradnje.
Ĉlan 24.
U graĊevinskoj zoni unutar urbanog podruĉja Donji Vakuf, za koje je predviĊen reţim graĊenja I
stupanja, nije dozvoljena izgradnja pojedinaĉnih pomoćnih objekata (šupe, garaţe, skladišta i sl.),
osim u sklopu objekta sa kojim ĉine jedinstvenu arhitektonsko-oblikovnu i funkcionalnu cjelinu.
U graĊevinskim zonama urbanog podruĉja Donji Vakuf, za koje je predviĊen reţim graĊenja I
stupanja, nije dozvoljena izgradnja poljoprivrednih objekata (štale, staje, peradarnici i sl.).
Ĉlan 25.
183
Moţe se odobriti izgradnja garaţnog niza ukoliko svojim poloţajem ne ugroţava bezbjednost
odvijanja saobraćaja, pješaĉke koridore, postojeće sadrţaje za boravak stanara i zelene površine,
kao ni arhitektonsko –oblikovni tretman lokalnog ambijenta.
Ĉlan 26.
Izgradnja graĊevina na podruĉju Općine Donji Vakuf moţe se dozvoliti ako je ispunjen uslov da
gustina izgraĊenosti nije manja od 0,2 niti veća od 0,5 , a koeficijent izgraĊenosti manji od 0,4 niti veći
od 1,00.
Na podruĉju koje je Odlukom o prostornom ureĊenju Općine Donji Vakuf utvrĊeno kao uţe urbano
podruĉje gustina izgraĊenosti i koeficijent izgraĊenosti definišu se u odnosu na površinu omeĊenu
najbliţim saobraćajnicama za motorna vozila ili zaštitnim pojasom vodotokova odnosno granicom
uţeg urbanog podruĉja. Pri tome se moraju uzeti u obzir svi postojeći objekti bez obzira na vrstu i
karakater kao i objekti ĉija je gradnja u toku, te objekti za koje postoji pravosnaţno rješenje o
urbanistiĉkoj saglasnosti.
Minimalno rastojanje izmeĊu susjednih objekata u pravcu okomitom na pravac javnog ili prilaznog
puta iznosi 1,54 H (ukupna visina objekta sa većom visinom).
Rastojanje izmeĊu susjednih objekata u pravcu koji je paralelan sa pravcem javnog ili prilaznog puta
moţe biti i manji od 1,5H.
Izgradnja objekata se ne moţe dozvoliti na rastojanju manjem od 4m od postojećeg odnosno
planiranog objekta bez predhodne pismene saglasnosti vlasnika susjednog objekta odnosno nosioca
prava trajnog korištenja, odnosno investitora objekta ĉija je gradnja u toku na susjednoj parceli ili za
takav objekat postoji pravosnaţno rješenje o urbanistiĉkoj saglasnosti.
Minimalno odstojanje objekata od granice graĊevinske parcele iznosi 1m.
Ĉlan 27.
Oborinske vode sa krovova objekata u urbanom podruĉju Donji Vakuf odvoditi u kanalizacionu i
oborinsku mreţu, u skladu sa uslovima nadleţne institucije.
Ĉlan 28.
Na površinama koje su urbanistiĉkim planom Donjeg Vakufa predviĊene za individualno stambenu
izgrandju u širem urbanom podruĉju , veliĉina graĊevinske parcele ne moţe biti manja od 300 m2,
niti
veća od 700m2.
Ĉlan 29.
Detaljnim planskim dokumentima mogu se utvrditi izuzetno drugaĉiji uslovi graĊenja od uslova
propisanih ovom Odlukom, u zavisnosti od namjene prostorne cjeline, specifiĉnosti lokacije i uslova
potencijalnih investitora za izgradnju objekata.
Ĉlan 30.
Reţim graĊenja trećeg stupanja – za sve prostorne cjeline, podruĉja koje se nalaze u okviru urbanih
podruĉja (graĊevinska zemljišta unutar urbanih podruĉja i izvan urbanih podruĉja).
184
8. GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE
Ĉlan 31.
Izgradnja objekata i drugih zahvata u prostoru mogu se odobriti na podruĉju općine Donji Vakuf, samo
unutar utvrĊenog graĊevinskog zemljišta koja su odgovarajućim planom utvrĊena za takvu gradnju.
Do donošenja planova iz prethodnog stava, izgradnja objekata i vršenje drugih zahvata odobrit će se
na osnovu odredbi ove Odluke i odgovarajućih propisa.
Ĉlan 32.
Analiza postojećeg stanja ukazala je na postojanje velikog broja manjih površina sa izgraĊenim
objektima na cijelom podruĉju općine, koja se planskim odrednicama zadraţavaju u postojećim
površinama, kao postojeća izgraĊena zemljišta (311,63 ha).
Pored postojećih izgraĊenih površina, na teritoriji općine, Prostornim planom su definisana i ostala
graĊevinska zemljišta, a u skladu sa Odlukom o odreĊivanju gradskog i ostalog graĊevinskog
zemljišta (Sluţbeni glasnik općine Donji Vakuf, br. 5/04). Ukupna površina graĊevinskog zemljišta
obuhvata površinu od 1.495,63ha.
8.1. GraĊevinsko zemljište unutar urbanih podruĉja
Ĉlan 33.
Ukupna površina graĊevinskog zemljišta unutar urbanih podruĉja iznosi 278, 79 ha, odnosno 18,52%
od ukupne površine graĊevinskog zemljišta na podruĉju općine.
Tabela br. 30. Postojeće graĊevinsko zemljište unutar urbanih podruĉja
Urbano podruĉje
Površina postojećeg
graĊevinskog zemljišta unutar
urbanog podruĉja (ha)
Naseljeno mjesto unutar urbanog podruĉja
Procentualno uĉešće u odnosu na površinu
pod postojećim graĊevinskim zemljištem (%)
Donji Vakuf 192,33
Donji Vakuf,
12,84
Rastiĉevo,
Ponjavići – dio
Jemanlići,
Daljan- dio
Kutanja
Prusac 35,54
Prusac 2,34
Urija
Torlakovac 16,11 Torlakovac 1,07
Oborci-Šeherdţik
34,81 Oborci
Šeherdţik-dio Suhodol-dio
2,27
UKUPNO 278,79 18,52
185
Gradsko graĊevinsko zemljište i zone gradskog graĊevinsko zemjišta, biće definisane u skladu sa
Urbanistiĉkim planom, (za gradsko urbano podruĉje Dponji Vakuf) i Regulacinim plana za ostala
urbana podruĉja (Torlakovac, Prusac, Oborci-Šeherdţik).
Zone gradskog graĊevinskog zemljišta zadrţavaju se u skladu sa Odlukom o odreĊivanju gradskog i
ostalog graĊevinskog zemljišta – Opis granica zona gradskog i ostalog graĊevinskog zemljišta
(Sluţbeni glasnik općine Donji Vakuf, br. 5/04) i Zakona o graĊenju.
8.2. GraĊevinsko zemljište van urbanih podruĉja
Analiza postojećeg stanja ukazala je na postojanje velikog broja manjih površina sa izgraĊenim
objektima na cijelom podruĉju općine, koja se planskim odrednicama zadraţavaju u postojećim
površinama, kao postojeća izgraĊena zemljišta (311,63 ha).
Pored postojećih izgraĊenih površina, na teritoriji općine, Prostornim planom su definisana i ostala
graĊevinska zemljišta, a u skladu sa Odlukom o odreĊivanju gradskog i ostalog graĊevinskog
zemljišta (Sluţbeni glasnik općine Donji Vakuf, br. 5/04). Ostala graĊevinska zemljišta i njova
površina su date u narednoj tabeli.
Tabela br. 31 Naseljena mjesta i površine ostalog graĊevinsko zemljište
Redni broj Naseljeno
mjesto
Površina graĊevinskog zemljišta (ha)
Procentualno uĉešće u odnosu na površinu pod postojećim
graĊevinskim zemljištem (%)
1. Torlakovac 38.39 3.30
2. Donji
Blagaj 31.18 2.70
3. Doganovci-
Polje 2.42 0.18
4. Njeţići 23.38 1.99
5. Staro Selo 34.27 2.97
6. Gaj 22.91 1.99
7. Dobro Brdo 26.14 2.27
8. Breziĉani 24.22 2.09
9. Ćehaići 19.39 1.65
10. Sultanovići 20.66 1.74
11. Karići 7.40 0.62
12. Jemanlići 20.19 1.74
13. Oborci 91.79 7.90
14. ŠeherĊţik 18.41 1.57
15. Bašići-
Salakovići 3.98 0.35
16. Urija 3.22 0.27
17. Boroje Donje 11.95 1.05
18. Ĉehaićki Mlin 18.82 1.57
19. Kamenjaĉa 23.37 1.99
20. Suljići 3.31 0.26
21. Hemići 7.03 0.60
22. Piljuţići 4.96 0.43
23. Šutkovići 8.93 0.78
24. Šahmani 10.25 0.88
186
25. Skakavci 6.37 0.53
26. Guvna 17.97 1.47
27. Prusac 68.14 5.90
28. Prusac II-
Pribraĉa 62.94 5.46
29. Pribraĉa II 7.31 0.61
30. Pribraĉa III 4.66 0.35
31. Pribraĉa IV 4.67 0.35
32. Ruska Pilana 6.78 0.52
33. Fakići 9.63 0.78
34. Ponjevići 20.58 1.74
35. Kisini 12.87 1.04
36. Rudina 5.59 0.43
37. Maĉić 10.39 0.86
38. Babin Potok 34.58 2.95
39. Krivaĉe 15.86 1.38
40. Sokolina 12.85 1.04
41. Sandţak 23.78 2.08
42. Gornja
Kutanja 31.56 2.69
43. Ćemalovići 14.57 1.21
44. Šešumi 123.39 10.67
45. Donje
Barice 62.59 5.38
46. Novo Selo 11,43 0.98
47. Sukare 6.05 0.62
48. Milići 4.86 0.34
49. Makitani 3.72 0.40
50. Griĉ 3.74 0.26
51. Dureci 2.76 0.20
52. Vujići 2.37 0.16
53. Grabantići 10.13 0.86
54. Đulovići 2.85 0.26
55. Potkraj 2.18 0.19
56. Rosulje 4.67 0.34
57. Biljezi 8.66 0.69
58. Antonići 5.24 0.43
59. Neţići i
Komarski 5.64 0.44
60.
61. Trebanovac 6.01 0.52
62. Ornice 8.39 0.71
63. Briţine 4.87 0.34
64. Vikend naselje
Komar 6.40 0.52
65. Doganovci 6.89 0.53
66. Jevadţike 4.39 0.34
67. Blagaj III 3.78 0.27
UKUPNO
1.184.72
100
187
GraĊevinsko zemljište i zone graĊevinskog zemljišta ostalih naselja, zadrţavaju se kao takve u skladu
sa Odlukom o odreĊivanju gradskog i ostalog graĊevinskog zemljišta (Sluţbeni glasnik općine Donji
Vakuf, br. 5/04) i Zakona o graĊenju.
9. RUDE I DRUGI MINERALNI RESURSI
Ĉlan 34.
Na teritoriji općine Donji Vakuf do sada su evidentirani istraţno-eksploatacioni prostori i to:
Istraţno-eksploatacioni prostor uglja lignita koji se proteţe izmeĊu Donjeg i Gornjeg Vakufa koji
pripada tzv. bugojaskom basenu i obuhvata površinu od 125 km2 . Potencijalne prognozne rezerve
lignita su oko 1.167.559 tona, gdje su utvrĊene bilansne rezerve 16.478.000 tona (A kategorija
31,79%, B kategorija 62,05% i C1 kategorija od 6,14 %).
Istraţno-eksploataciono polje gipsa ‘‘Elezovac‘‘. U pitanju su nasalge lagunskog porijekla i taloţene
su u gornjem permu ili na prelazu u donji trijas. Gips rijetko prelazi debljinu preko 50 m. Eksploataciju
u Elezovićima je vršilo preduzeće ‘‘Komar‘‘ a sad ga vrši preduzeće ‘‘Rudnici Gipsa‘‘ d.d. Godišnja
proizvodnja je dostizala i 600.000 tona u BiH.
Istraţno-eksploataciono polje kreĉnjaka ‘‘Prusac‘‘. Na ovom lokalitetu se vrši intenzivna eksploatacija
kreĉnjaka. Kreĉnjak je dobrih svojstava i moţe se koristiti kao tehniĉki-graĊevinski kamen za
nasipanje i za pravljenje betona.
Istraţni prostor arhitektnosko-graĊevinskog kamena grano-diorita ‘‘Komar‘‘. Ovaj kamen ukoliko ima
povoljna svojstva moţe da se koristi kao arhitektonski i dekorativni.
Pojave i leţišta ţeljezne rude su konstatovane na sjevernom dijelu općine Donji Vakuf. U pitanju je
hematitska ruda sa sadrţajem gvoţĊa od preko 50% ali je nivo istraţenosti mali da bi se mogle
odrediti bilanse rezerve ove rude.
Pored ovih, na teritoriji općine Donji Vakuf, postoje i znaĉajne koliĉine podzemnih voda koje se takoĊe
mogu smatrati kao mineralna sirovina.
10. POLJOPRIVREDNO I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
Ĉlan 35.
10.1. Poljoprivredno zemljište
Zemljišni resursi podruĉja općine Donji Vakuf su po kvalitetu veoma heterogeni ali u cjelini
predstavljaju znaĉajan proizvodni faktor.
Poljoprivredno zemljište predstavlja jednu od najvrednijih kategorija u razvoju, te njegovom oĉuvanju i
unapreĊenju treba poklanjati posebnu paţnju, pa je potrebno:
188
maksimalno ĉuvanje površine poljoprivrednog zemljišta i njegovo ĉuvanje u što je moguće
većem obimu i kvalitetu;
podizanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta, posebno obradivih površina i oranica, osobito
onih koja su prikladna za kultiviranje, kroz razne oblike unapreĊenja (meliorativne
agrotehniĉke i hidrotehniĉke mjere, arondacije i dr.);
intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju u povrlarstvu i voćarstvu (šljiva, jagodasto voće-
malina), intenzivirati stoĉarstvo, sakupljanje ljekobilja, instaliranje hladnjaĉa za zamrzavanje
voća, uzgoj kornišona...;
maksimalno usmjeravanje izgradnje ili korištenja prostora u vanpoljoprivredne svrhe izvan
kvalitetnih poljoprivrednih površina;
drţavnim, kantonalnim i općinskim politikama maksimalno pomagati razvoj intenzivne
poljoprivrede, naroĉito na zemljištima III-IVb kategorije;
uvesti zemljišni informacioni sistem i monitoring;
provesti program ureĊenja i rekultivacije zemljišta.
Poljoprivredno zemljište utvrĊeno je u grafiĉkom dijelu ove Odluke u razmjeri 1:5000 obrazloţeno u
poglavlju 4. Poljoprivredna zemljišta - tekstualni dio Plana, te prikazano na grafiĉkom prilogu
Prostornog plana br.VI , u razmjeri 1:25 000.
10.2. Šumsko zemljište
Šumama i šumskim dobrom treba gospodariti na principima trajnosti i odrţavanja biodiverziteta.
Osnovna planska postavka se zasniva na unapreĊenju sadašnjeg stanja, vrijednosti i šumovitosti radi
općekorisnih funkcija šuma i oĉuvanja ţivotne sredine.
U cilju povećanja korišćenja potencijala staništa potrebno je primjenjivati tehnike gajenja koje
odgovaraju konkretnim sastojinama i staništima. Certifikacija šuma bi omogućila dobijanje proizvoda
sa znaĉajno većom vrijednosti nego sada, gdje najmanji dio profita ostvaruju sami vlasnici.
Pored toga potrebno je preusmjeravanje dijela sredstava proširene reprodukcije šuma u privatni
sektor u smislu subvencija privatnih vlasnika zemljišta za osnivanje šumskih kultura i plantaţa.
Znaĉajno je podrţati stare zanate, kao i tradicionalna korišćenja zemljišta u smislu podrške sektoru
turizma.
Korišćenje certifikovanih sporednih šumskih proizvoda na višem stupanju obrade i organizovan
plasman na strana trţišta predstavlja potrebu u budućnosti. TakoĊe, potrebno je podrţati u znaĉajnijoj
mjeri nauĉno–istraţivaĉki rad u oblasti šumarstva, strukovna udruţivanja i licenciranja, uvoĊenje
informacionih tehnologija kao sredstva planiranja, evidencije i kontrole u sektoru, naroĉito GIS
podršku i sl.
Šumsko zemljište utvrĊeno je u grafiĉkom dijelu ove Odluke u razmjeri 1:5000 obrazloţeno u
poglavlju 5. Šumska zemljišta-tekstualni dio Plana.
189
11. VODE I VODNO ZEMLJIŠTE SA ZAŠTITINIM ZONAM I POJASEVIMA
Ĉlan 36.
Kao vodotoci na podruĉju općine Donji Vakuf utvrĊuju se:
Vrbas
Velika Semešnica
Mala Semešnica
Vranovac,
Vrljaj,
Volušnica
Semešnica,
Skakavaĉki potok
Slatinska rijeka
SanĊţaĉki potok
Šarinac
Prusaĉka,
Sokolinska,
Oboraĉaka,
Ombir
Arapka,
Babin potok,
Belihodţićki potok
Bijeli potok
Bila voda
Blagaj,
Brabinice,
Bukovac
Bariĉki potok
Ĉehajićka rijeka,
Ĉakarov potok
Ĉelinovac
Ĉemerikovac,
Deman
Duboki potok,
Dţikanski potok
Goduša
Grabski potok
Potski potok
Jankov potok
Jerinovac
Jeziĉki potok
Komarska rijeka
Klepića potok
Leletva
Lepirovski potok
Lubovo
Mala rijeka
Medaš
Podvode
Raićevac
Risovac
Rasadniĉi potok
Rustine
Ĉlan 37.
Kao izvorišta voda, tj. za vodosnabdijevanje na teritoriji općine Donji Vakuf, utvrĊuju se sljedeća:
Arapka
Prusaĉka vrela
Slatina
Veća kaptirana izvorišta na prostoru općine su: Prisoje, Somokovsko vrelo, Brezumina, Breţiĉani,
Pešterka, Doiĉka voda, Kuljukovac, Kadalo, Stublovi, Plisnica, Mala Semešnica, Sedra, Pišĉetak,
Studenac, Begova voda, Mursalovo vrelo, Begovaĉa, Smajića voda i Marijanovići.
190
Ĉlan 38.
(Zaštitne zone i pojasevi)
Vodne resurse na podruĉju općine obavezno je štititi zbog osiguranja dovoljnih koliĉina vode za piće,
za potrebe privrede i tehnološke potrebe, za sport, rekreaciju i za sve druge oblike korištenja, a
posebno kada se radi o bespravnoj izgradnji, uticaju postojećih graĊevina, uticaju površina
sahranjivanja na vodozaštitnim i slivnim podruĉjima, kao i drugim aktivnostima.
Ĉlan 39.
U cilju oĉuvanja prirodnog pejzaţa i korištenja voda za rekreaciju, turizam, ribolov i druge aktivnosti,
te zaštite biljnih i ţivotinjskih vrste, obale rijeka Vrbas i Semešnica ne mogu se zauzeti, obraĊivati niti
ograĊivati u obalnom pojasu od najmanje 3 metra od obale pri normalnom vodostaju, ukoliko
detaljnom planskom dokumentacijom nije drugaĉije definisano.
Ĉlan 40.
Pravilnikom o naĉinu utvrĊivanja uslova za odreĊivanje zona sanitarne zaštite i zaštiinih mjera za
izvorišta vode za javno snadbjevanje stanovništva utvrĊuju se ĉetiri zaštitne zone:
I zaštitna zona kao zona sa najstroţijim zabranama i ograniĉenjima;
II zaštitna zona kao zona sa strogim zabranama i ograniĉenjima;
III zaštitna zona kao zona sa umjerenim zabranama i ograniĉenjima;
IV zaštitna zona kao zona sa preventivnim zabranama i ograniĉenjima.
Taĉan broj, veliĉina i granice zaštitnih zona utvrdiće se u elaboratu zaštite izvorišta na osnovu
analize rizika o specifiĉnoj osjetljivosti izvorišta u odnosu na ljudske aktivnosti koje se odvijaju ili
planiraju da se odvijaju u slivu izvorišta, a koje mogu direktno ili indirektno ugroziti izdašnost i/ili
kvalitet vode na izvorištu.
12. PRIRODNO I KULTURNO-ISTORIJSKO NASLJEĐE
Ĉlan 41.
Kao prirodno nasljeĊe na podruĉju općine utvrĊuje se sljedeće podruĉje:
Zaštićeni Krajolik Semešnica-Plazenica
Podruĉje izuzetnih prirodnih vrijednosti Plivsko jezero sa kanjonom rijeke Vrbas, te trasom
brze ceste Jajce-Donji Vakuf
Ĉlan 42.
Kulturno – historijski spomenici i cjeline općine Donji Vakuf su sljedeći:
Prahistorijsko doba:
1. Babin potok, Babino selo - Donji Vakuf;
2. Katića bašća - Donji Vakuf;
3. Klimenta – Donji Vakuf;
4. Gradina, Koš - Donji Vakuf;
5. Prusac, Prusac – Donji Vakuf.
191
6. Prahistorijska naseobina Ĉolaci - Donji Vakuf (ostaci se ĉuvaju u Zemljaskom muzeju u
Sarajevu)
Rimsko doba:
1. Gradina, Koš - Donji Vakuf;
2. Crkvište, Novo selo - Donji Vakuf;
3. Crkvina (Glavica), Oborci - Donji Vakuf;
4. Sandţak, Sandţak - Donji Vakuf.
Srednji vijek:
Utvrde:
1. Prusac, Prusac - Donji Vakuf.
Nekropole stećaka:
1. Oborci - Donji Vakuf;
2. Luke, Oborci – Donji Vakuf;
3. Krst, Oborci - Donji Vakuf;
4. Gumno, Oborci - Donji Vakuf;
5. Oborci 1, Oborci – Donji Vakuf;
6. Oborci 2, Oborci - Donji Vakuf;
7. Staro selo, Staro selo - Donji Vakuf;
8. Trebanovac, Jablan – Donji Vakuf;
9. Grĉko groblje, Orahovljani - Donji Vakuf;
10. Šeherdţik, Jablan – Donji Vakuf.
11. Slatina – Donji Vakuf
Period turske uprave:
Dţamije:
1. Ibrahim-begova (Baš), Donji Vakuf - Donji Vakuf;
2. Handanija (Ĉaršijska), Prusac - Donji Vakuf;
3. Hasan Kjafijina, Prusac - Donji Vakuf;
4. Mehmed Ćelebije Duzića, Prusac - Donji Vakuf;
5. Malkoĉ Alajbegova, Prusac - Donji Vakuf;
6. Balagijina (Bijela), Prusac - Donji Vakuf;
7. Hadţi Jusufova (Crkvena), Donji Vakuf - Donji Vakuf;
8. Sultan Sulejmanova, Oborci - Donji Vakuf;
9. Mejtaš (Miralemova), Prusac - Donji Vakuf;
10. Dţamija, Jemanlići - Donji Vakuf.
Turbeta:
1. Mehmed-paše Miralema, - Donji Vakuf;
2. Hasankjafije-Arkhisarli-Prušĉaka-Prusac;
3. Torlak Alije, Torlakovac - Donji Vakuf;
4. Hasan Kjafije, Prusac - Donji Vakuf;
5. Ajvaz dedino, Prusac - Donji Vakuf.
Sahat kule:
1. Sahat kula Donji Vakuf;
192
2. TvrĊava, Prusac - Donji Vakuf.
Medrese i mektebi:
1. Hasan Kjafijina medresa, Prusac - Donji Vakuf;
2. Mekteb uz Malkoĉ Alajbegovu dţamiju, Prusac - Donji Vakuf;
3. Mekteb uz Hadţi Jusufovu dţamiju, Donji Vakuf - Donji Vakuf;
4. Ćeftijina tekija i medresa, Prusac - Donji Vakuf.
Stambeni objekti:
1. Konak Hasan Kjafije, Prusac - Donji Vakuf;
Historijske urbane cjeline:
1. Saĉuvane cjeline i objekti hodoĉašća, Prusac - Donji Vakuf.
Period Austrougarske uprave:
Historijske urbane cjeline:
1. Urbana cjelina centra sa nekoliko objekata zapadno-evropskog eklekticizma ,
Donji Vakuf.
Pravoslavne crkve (iz više razdoblja):
1. Crkva Sv. Blagovjesti Presvete Bogorodice, Donji Vakuf - Donji Vakuf;
2. Crkva Uspesenja presvete Bogorodice, Oborci - Donji Vakuf.
Spomenici i spomen-obiljeţja iz NOR-a i revolucije:
1. Partizansko groblje sa piramidalnim obeliskom, Donji Vakuf - Donji Vakuf;
2. Partizansko groblje, Donji Vakuf - Donji Vakuf.
Spomenici novijeg doba:
1. Šehidsko spomen obiljeţje u Pruscu
2. Šehidsko spomen obiljeţje u Torlakovcu
3. Spomenik Šehidima, Donji Vakuf (1992-1995. god.)
Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika do sada je na podruĉju Općine donijela šest odluka o
proglašenju kulturnih dobara nacionalnim spomenicima:
1. Graditeljska cjelina – Handanija dţamija (Handan – begova, Hajdar Ćehajina ili
Ĉaršijska dţamija) u Pruscu
2. Arheološko podruĉje – Kasnoantiĉka bazilika u Oborcima
3. Graditeljska cjelina – Prušĉakova (Hasan Kjafije) dţamija u Pruscu;
4. Historijski spomenik – Sahat kula u Donjem Vakufu
5. Povijesno podruĉje – Stari grad Prusac
6. Arheološko podruĉje – Kasnoantiĉka grobnica i ostaci sakralnog objekta na lokalitetu
Studena Ĉesma, općina Donji Vakuf
193
13. PODRUĈJA NAMJENJENA TURIZMU
Ĉlan 43.
Ovom Odlukom utvrĊuju se sljedeća podruĉja namjenjena turizmu:
Izletniĉko-rekreativni turizam: Semešnica – Plazenica, lokalitet Jarĉišće
Vjerski i tradicionalni turizam: Lokalitet Ajvatovica u Pruscu
Kulturno-historijsko nasljeĊe kao turistiĉki potencijal
Lovni i ribolovni turizam
Vikend turizam: lokalitet Košĉani
14. UGROŢENA PODRUĈJA
Ĉlan 44.
Na podruĉju općine Donji Vakuf, registrovano je nekoliko bujiĉnih tokova koji su vezani za sliv
Oboraĉke rijeke
Ĉlan 45.
Na prostoru općine Donji Vakuf dominira veliki broj klizišta koja su nastala kako prirodnim tako i
antropogenim uticajima. Pojava klizišta na posmatranom prostoru je jako razliĉita.
Najveća klizišta na podruĉju općine Donji Vakuf nalaze se u naseljima mjesnih zajednica Prusac i u
mjesnoj zajednici Novo Selo, zbog same geologije i nagiba terena.
15. OSNOVNA PUTNA MREŢA SA ZAŠTITNIM POJASEVIMA
Ĉlan 46.
Kao putne saobraćajnice na podruĉju općine Donji Vakuf Prostornim planom su utvrĊene:
Magistralne ceste:
- M109 Donji Vakuf-Turbe-Travnik-Nević Polje-Vitez-Kaonik-Lašvanska petlja;
- M106 Granica Entiteta – Jajce- Donji Vakuf- Bugojno-Kupres-Šuica-Tomislavgrad-Kolo-
Posušje-Kutleše-Drţavna granica
Regionalna cesta: R652 Donji Vakuf-Prusac-Bugojno.
Lokalni putevi:
- L026001 Donji Vakuf - Jemanlići
- L026002 Ulica Zlatnih Ljiljana
- L026003 Donji Vakuf - Breziĉani (škola)
- L026004 Donji Vakuf - Ĉolaci
- L026005 Donji Vakuf - Semešnica
- L026006 Donji Vakuf - Kutanja
- L026007 Oborci (M5) – Šeher- Hemići
- L026008 Torlakovac - Sokolina
- L026009 Torlakovac - Doganovci
- L026010 Begića ćuprija – Musala- Brdo
194
Nekategorisane ceste
Ĉlan 47.
U oblasti saobraćaja, na podruĉju općine Donji Vakuf, planirana je:
Izgradnja gradske obilaznice;
Izgradnja brze ceste;
Izgradnja alternativnih ruta za obilaske atraktivnih lokacija
Rekonstrukcija magistralnog puta Donji Vakuf-Jajce-Gornji Vakuf;
Rekonstrukcija i redovno odrţavanje lokalnih cesta;
Ĉlan 48.
(Zaštitni pojasevi)
Uz saobraćajnice utvrĊene prostornim planom utvrĊuju se zaštitni pojasevi u kojima vaţi poseban
reţim gradnje, radi sigurnosti saobraćaja i zaštite javne ceste od štetnih uticaja i razliĉitih aktivnosti u
prostoru pored javne ceste.
U postupku izdavanja urbanistiĉke saglasnosti i/ili lokacijske informacije za graĊenje objekata i
instalacija na javnoj cesti ili unutar cestovnog i zaštitnog pojasa javne ceste, organ nadleţan za
prostorno ureĊenje obavezan je zatraţiti prethodnu saglasnost, odnosno odobrenje od upravitelja
ceste.
Širina zaštitnog pojasa u kojem se ne smiju graditi i podizati ţeljezare, tvornice cementa ili vapna, kao
i drugi industrijski objekti koji zagaĊuju okolicu (neĉista industrija, otvoreni rudnici, kamenolomi i
šljunkare) iznosi za:
- autocestu - najmanje 100m
- magistralnu cestu – najmanje 60m
- regionalnu cestu – najmanje 40m
- lokalnu cestu – najmanje 30m
Zaštitni pojas uz javne ceste (zaštitni cestovni pojas) je pojas na kojem vaţi poseban reţim gradnje i
uspostavlja se s ciljem zaštite javne ceste i sigurnosti saobraćaja na njoj od štetnih uticaja i razliĉitih
aktivnosti u prostoru pored javne ceste.
U postupku izdavanja odobrenje za graĊenje ili urbanistiĉke saglasnosti za graĊenje objekata i
instalacija na javnoj cesti ili unutar cestovnog i zaštitnog pojasa javne ceste organ nadleţan za
prostorno ureĊenje obavezan je zatraţiti prethodnu saglasnost, odnosno odobrenje od upravitelja
ceste.
Zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je u pravilu širok sa svake strane:
autoceste 40m,
brze ceste 30m,
magistralne ceste 20m,
regionalne ceste 10m,
lokalne ceste 5m.
- Cjevovodi, kablovi i vodovi mogu se postavljati u zaštitnom cestovnom pojasu, izuzetno i u
195
cestovnom pojasu, a mjesta ukrštanja sa ţeljezniĉkom prugom, benzinske stanice i parkirališta mogu
se postavljati i graditi u zaštitnom i cestovnom pojasu javne ceste na naĉin i pod uslovima utvrĊenim u
odobrenju, odnosno saglasnosti nadleţnog federalnog i kantonalnog organa.
Odredbe o širini zaštitnog pojasa, provode Federalno ministarstvo prostornog ureĊenja i Kantonalno
ministarstvo za prostorno ureĊenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline putem inspekcije, kao i
nadleţni federalni i kantonalni inspektori za ceste.
Unutar prostora ovako definisanih koridora omogućuje se gradnja novih i rekonstrukcija postojećih
javnih cesta. Širine cestovnih graĊevina mogu biti i manje od gore navedenih u skladu s posebnim
propisima o javnim cestama.
Zaštitni pojasevi koji su odreĊeni zakonom, nisu sastavni dio koridora ceste (cestovnog pojasa), nego
su prostori za gradnju i korištenje kod kojih posebne uslove propisuje nadleţna uprava za ceste.
16. VODNA INFRASTRUKTURA SA ZAŠTITNIM POJASEVIMA
Ĉlan 49.
Naselja na prostoru općine Donji Vakuf, pitkom vodom se snabdijevaju sa tri znaĉajna izvorišta:
Prusac, Slatina i Arapka.
Jedno od znaĉajnih izvorišta, koje pitkom vodom snabdijeva naseljeno mjesto Prusac, je kaptirani
izvor Ajvatovica. Kapacitet odnosno izdašnost ovog izvorišta je 3,5 l/s
Veća kaptirana izvorišta na prostoru općine su: Prisoje, Somokovsko vrelo, Brezumina, Breţiĉani,
Pešterka, Doiĉka voda, Kuljukovac, Kadalo, Stublovi, Plisnica, Mala Semešnica, Sedra, Pišĉetak,
Studenac, Begova voda, Mursalovo vrelo, Begovaĉa, Smajića voda i Marijanovići.
Ĉlan 50.
Na prostoru Općine, distribucija otpadnih voda kanalizacionim sistemom, jedino se vrši na urbanom
prostoru grada gdje je izvedena kanalizaciona mreţa mješovitog sistema. Otpadne vode fekalne i
oborinske, odvode se jednom kanalizacionom mreţom, bez tretmana u recipijente, vodotokove:
Vrbas, Prusaĉku i Oboraĉku rijeku.
Ostala odvodnja fekalnih otpadnih voda rješena je septiĉkim jamama koje su većinom nepropisno
izvedene i neredovno se prazne. Oborinske otpadne vode uglavnom se odvode u najbliţe
vodotokove.
Ĉlan 51.
(Zaštitni pojasevi)
Na prostoru obuhvaćenom zaštitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi objekti ili vršiti
radovi suprotno svrsi zbog koje je uspostavljen zaštitni pojas.
Izgradnju lokalnih vodovoda i drugih vodoopskrbnih objekata, kao i upravljanje tim objektima i njihovo
odrţavanje vršiti pod uslovima propisanim vaţećom zakonskom regulativom.
196
17. DISTRIBUCIJA ELEKTRIĈNE ENERGIJE SA ZAŠTITNIM POJASEVIMA
Ĉlan 52.
Proizvodnja elektriĉne energije na podruĉju općine Donji Vakuf se vrši u tri mini hidroelektrane
ukupne instalisane snage oko 1.1 MW.
Mreţa prenosa elektriĉne energije ĉini 110/10kV transformatorska stanica Donji Vakuf instalisane
snage 20MVA i nadzemni prikljuĉni dalekovodi:
110kV Bugojno – Donji Vakuf,
110kV Donji Vakuf – Jajce 2,
220kV Jablanica – Jajce 2.
Ĉlan 53.
Odlukom Drţavne regulatorne komisije za elektriĉnu energiju o privremenom ureĊivanju tehniĉkih
normativa za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih objekata br. 05-28-190-10/07 od 27. 02.2008.
godine se privremeno, do donošenja novih tehniĉkih normativa za izgradnju nadzemnih
elektroenergetskih objekata od strane nadleţnog drţavnog tijela, kao tehniĉki normativi sa kojima se
usklaĊuje gradnja objekata u zonama sigurnosti na teritoriji Bosne i Hercegovine, preuzimaju
normativi utvrĊeni Pravilnikom o tehniĉkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih
vodova nazivnog napona od 1 do 400 kV (1988. godine).
Ovim pravilnikom su definisani tehniĉki normativi, odnosno uslovi za gradnju objekata u zonama
sigurnosti na teritoriji Bosne i Hercegovine. S tim u vezi širina zaštitnog pojasa za ostale dalekovode
iznosi :
- 35kV u širini 20m,
- 20kV u širini 20m.
- 10kV u širini 12m.
U koridoru postojećeg dalekovoda napona od 35 kV do 10 kV nije dopuštena nova gradnja. Izuzetno
se moţe dozvoliti gradnja uz pribavljanje saglasnosti nadleţne institucije.
18. TELEKOMUNIKACIJE SA ZAŠTITNIM POJASEVIMA
Ĉlan 54.
Telekomunikacioni servisi koji se mogu koristiti na podruĉju općine su telefonija, internet, kablovska i
IP televizija, GSM i UMTS tehnologije.
Lokacije postojećih baznih stanica mobilne telefonije na podruĉju općine
1. Ajvatovica
2. Djihanići
3. Donji Vakuf
197
4. Oborci
5. Prusac
6. Rastiĉevo
7. Semešnica
8. Sokolona
9. Vinac
10. Sultanovići
11. Ćemalovići
12. Suhodol
Ĉlan 55.
(Zaštitni pojasevi)
Zaštitni pojasevi (zone) telekomunikacijske infrastrukture utvrĊuju se posebnim propisima koji regulišu
ovu oblast.
18. TERMOENERGETSKA INFRASTRUKTURA SA ZAŠTITNIM POJASEVIMA
Ĉlan 56.
U prostoru, koji je obuhvaćen Prostornim planom općine Donji Vakuf, ne postoji izgraĊen
infrastrukturni sistem za daljinsko snabdijevanje objekata toplotnom energijom. Većina postojećih
objekata u naseljenim mjestima općine Donji Vakuf obezbjeĊuje toplotnu energiju za zagrijavanje
prostorija u objektima iz lokalnih izvora toplote po prostorijama. Manji broj objekata u obuhvatu plana
obezbjeĊuju toplotnu energiju za zagrijavanje prostorija u objektima iz kotlovnica za centralno grijanje.
Energenti koji se koriste na podruĉju općine su: drva (pelet), ugalj i plinske boce.
Lokalno grijanje je uglavnom u individualnim stambenim i poslovno-stambenim objektima, dok manji
broj javnih objekata ima izgraĊene kotlovnice za zagrijavanje svojih prostorija.
Ĉlan 57.
Postojeći objekti koji imaju kotlovnice za centralno grijanje zadrţavaju ih sa mogućnošću povećanja ili
smanjenja kapaciteta kotlova i zamjenom dotrajalih dijelova ili kompletne opreme.
Ĉlan 58.
(Zaštitni pojasevi)
Na trasi planiranih cjevovoda daljinskog grijanja odrediti zaštitnu zonu, od vanjske ivice cjevovoda, u
širini od minimalno 2 m, u kojoj se mogu izvoditi zahvati u prostoru uz prethodnu saglasnost i
odreĊene posebne uslove od strane tijela nadleţnog za taj cjevovod.
Izuzetno, moţe biti i manja uz saglasnost upravitelja komunalne infrastrukture.
198
19. USLOVI IZGRADNJE OBJEKATA I KORIŠĆENJA ZEMLJIŠTA
19.1. GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE
19.1.1. Opći uslovi graĊenja
Ĉlan 59.
GraĊevinske zone su podruĉja unutar kojih je predviĊeno ureĊenje i razvoj naselja, a sastoje se od
izgraĊenih dijelova i površina rezervisanih za budući razvoj naselja.
U graĊevinskim zonama predviĊene su graĊevinske intervencije na postojećim objektima
(rekonstrukcija, sanacija, adaptacija, dogradnja, nadziĊivanje, tekuće odrţavanje i dr.), te izgradnja
graĊevina, u skladu sa planskim dokumentima, namijenjenih za stanovanje, javne, trgovaĉke,
usluţne, proizvodne, obrazovne, vjerske sadrţaje, saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, sport i
rekreaciju, parkove, zaštitno zelenilo i dr..
Planirane graĊevine odnosno njihova namjena ne smiju imati štetne uticaje na okolinu.
Ĉlan 7.
Izgradnja graĊevina iz prethodnog ĉlana na zemljištu na kojem su utvrĊeni faktori ograniĉenja
(klizišta, nedovoljna nosivost tla, slijeganje terena, poplavna podruĉja, minska polja i dr.) moţe se
odobriti u skladu sa vaţećom zakonskom regulativom i odredbama ove Odluke.
Ĉlan 61.
O statusu izgraĊenih površina (objekti individualnog stanovanja i pojedinaĉni privredni kompleksi)
unutar zemljišta koje nije utvrĊeno kao graĊevinsko zemljište (poljoprivredno, šumsko i dr. površine),
odluĉivat će se u skladu sa vaţećim zakonima i odredbama ove Odluke.
Ĉlan 62.
Poloţaj individualnog stambenog objekta na graĊevinskoj parceli u odnosu na tangirajuće
saobraćajnice – zaštitni pojas, propisan je vaţećom zakonskom regulativom
19.1.2. Oblik i veliĉina graĊevinske parcele
Ĉlan 63.
GraĊevinska parcela mora imati oblik i površinu koja omogućava njeno racionalno korištenje i
izgradnju u skladu sa Prostornim planom ili drugim planskim dokumentom, u skladu sa vaţećom
zakonskom regulativom.
Ĉlan 64.
Ukoliko se izmeĊu pristupnog puta i parcele nalazi vodena površina, moţe se dozvoliti izgradnja
pješaĉkog pristupa graĊevinskoj parceli uz ispunjavanje drugih zakonom propisanih uslova.
199
Ĉlan 65.
GraĊevinska parcela mora imati kolski pristup.
GraĊevinska parcela mora imati trajan pristup javnom putu direktno ili pristupnim putem minimalne
širine 3m, ili iznimno pješaĉki prilaz u širini od najmanje 1 m.
Prikljuĉak i prilaz na javnu cestu (magistralna, regionalna i lokalna cesta) i nekategorisanu cestu moţe
se izvesti samo na osnovu odobrenja upravitelja cesta.
Ĉlan 66.
Na graĊevinskim zemljištima predviĊenim za individualnu stambenu izgradniu, zavisno od sistema
izgradnje, utvrĊuju se veliĉine graĊevinske parcele i to:
- na urbanom podruĉju Donji Vakuf — graĊevinska parcela ne moţe biti manja od 200 m², ni veća od
700 m2,
- na svim ostalim urbanim podruĉjima graĊevinska parcela ne moţe biti manja od 200 m², a ni veća
od 1000 m²,
- na ostalom graĊevinskom zemljištu graĊevinska parcela ne moţe biti manja od 200 m², a ni veća od
1200 m²,
- ako graĊevinsko zemljište nije parcelisano planom parcelaciie, a ima veću površinu od predviĊenih
maksimalnih površina u ovom ĉlanu, vrši se cijepanje, odnosno parcelisanje zemljišta na graĊvinske
parcele.
Ĉlan 67.
Parcele koje su formirane do stupanja na snagu ove Odluke, a koje imaju površinu manju od 200 m2
zadrţavaju postojeću površinu.
Izuzetno se moţe dozvoliti povećanje navedenih parcela u sledećim sluĉajevima:
- legalizacije,
- dogradnje zbog poboljšavanja uslova stanovanja ili obavljanja djelatnosti ili ispunjavanja sanitarno –
higijenskih uslova,
- rekonstrukcije i dogradnje samostojećih objekata radi formiranja objekata u nizu u cilju uklapanja u
sastav graĊevina na podruĉja na kome se nalaze (namjena, izgled, poloţaj).
Ĉlan 68.
Maksimalna izgraĊenost graĊevinske parcele je 50%, uz ispunjavanje uslova propisanih Zakonom i
ovom Odlukom.
Izuzetno, izgraĊenost parcele moţe biti i veća u gradskoj zoni.
19.1.3. Odnos prema postojećim objektima koji su ostali van granica urbanih podruĉja i graĊevinskih
zemljiša
Ĉlan 69.
Odnos prema postojećim objektima koji su ostali van granica urbanih podruĉja i graĊevinskih zemljišta
utvrĊenih Prostornim planom i ovom Odlukom, utvrĊuje se na slijedeći naĉin:
200
- da se objekat privremeno zadrţava do privoĊenja zemljišta konaĉnoj namjeni u sluĉajevima kad se
objekat nalazi na trasi i zaštitnom pojasu budućeg krupnog infrastrukturnog objekta, na
poljoprivrednom zemljištu, zaštićenom podruĉju i podruĉju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeĊa i sl.
Kako je potrebno obezbijediti da se do konaĉnog uklanjanja ovakvog objekta ne povećava znaĉajnije
njegova vrijednost, na objektu i zemljištu koje sluţi za njegovu redovnu upotrebu mogu se vršiti samo
radovi tekućeg odrţavanja.
- da se objekat ukloni u roku koji odredi općina Donji Vakuf u sluĉajevima kada se isti nalazi na
utvrĊenim zaštitnim pojasevima i zonama, a neposredno ugroţava objekat ili dobro radi kojeg je
zaštita uspostavljena.
Ove odredbe se odnose na podruĉje cijele općine (podruĉje za koje se prostorni plan donosi), a
primjenjuju se na objekte koji su izgraĊeni na osnovu vaţeće dokumentacije (odobrenje za graĊenje).
19.1.4. Odnos prema bespravno izgraĊenim objektima
Ĉlan 70.
Pitanje bespravno izgraĊenih objekata ili zapoĉetih objekata, moţe se riješiti na slijedeće naĉine:
- Legalizacija bespravno izgraĊenih objekata,
- Uklanjanje bespravno izgraĊenih objekata.
Ĉlan 71.
Legalizovati se mogu bespravno izgraĊeni ili zapoĉeti objekti ukoliko se zateknu na graĊevinskom
zemljištu pod uslovima definisanim Zakonom o legalizaciji i ovom Odlukom.
Ĉlan 72.
Nelegalno zapoĉeti i izgraĊeni objekti mogu se legalizovati:
- ako je objekat zapoĉet ili sagraĊen na parceli koja ima površinu manju od površine propisane ovom
Odlukom, uz uslov da ispunjava sve uslove propisane vaţećim propisima i ovom Odlukom,
- ako je objekat zapoĉet ili sagraĊen na manjoj udaljenosti od propisane ovom Odlukom, uz ovjerenu
obostranu saglasnost investitora i susjeda koja će, pored uslova gradnje, sadrţavati i uslove zaštite
posjeda i vlasništva u skladu sa Zakonom.
Nelegalno zapoĉeti ili izgraĊeni objekti neće se legalizovati:
- ako temelji streha, oluci ili drugi istaci prelaze granicu susjedne parcele,
- ako je objekat ili dio objekta zapoĉet ili izgraĊen na zemljištu na kome investitor nema pravo gradnje
propisane Zakonom.
201
19.1.5. Uslovi za izdavanje urbanistiĉke saglasnoti, odobrenja za graĊenje i odobrenja za
upotrebu
Ĉlan 73.
Urbanistiĉka saglasnost, odobrenje za graĊenje i odobrenje za upotrebu na podruĉjima namijenjenim
za izgradnju izdaje se na osnovu vaţećih propisa i vaţeće prostorno planske dokumentacije.
Ako su zapisnikom komisije za tehniĉki pregled utvrĊeni nedostaci na graĊevini koje treba otkloniti,
nadleţni organ, odnosno sluţba uprave donijet će zakljuĉak kojim se utvrĊuje rok za otklanjanje
nedostataka a najduţe 90 dana.
Nadleţni organ, odnosno sluţba uprave donijet će rješenje odnosno izdati upotrebnu dozvolu tek
nakon što se nedostaci iz prethodnog stava uklone.
19.1.6. Pribavljanje, ureĊenje i korištenje graĊevinskog zemljišta
Ĉlan 74.
GraĊevinskim zemljištem smatra se zemljište koje je ovom Odlukom utvrĊeno kao graĊevinsko
zemljište, bilo da je u drţavnoj svojini ili svojini graĊana ili graĊansko-pravnih lica.
Ĉlan 75.
Pribavljanje graĊevinskog zemljišta u drţavnoj svojini vrši se na naĉin i po postupku utvrĊenom
Zakonom o graĊevinskom zemljištu
Ĉlan 76.
UreĊenjem graĊevinskog zemljišta smatra se:
1 Pripremanje i opremanje graĊevinskog zemljišta u urbanim podruĉjima (u daljem tekstu:
ureĊenje graĊevinskog zemljišta) obuhvata izgradnju prometne i komunalne infrastrukture
koja je potrebna za izgradnju i korištenje graĊevina i zahvata u prostoru koji su planirani
planskim dokumentima.
2 Izgradnja graĊevina vrši se na ureĊenom graĊevinskom zemljištu.
3 Izuzetno od taĉke (2) ovog ĉlana, izgradnja graĊevina moţe se vršiti i na neureĊenom
graĊevinskom zemljištu, pod uvjetom da se njegovo ureĊenje izvrši u toku graĊenja
graĊevine, a najkasnije do tehniĉkog prijema završene graĊevine.
4 UreĊenje graĊevinskog zemljišta je obaveza općine. Na nivou općine vrši se prikupljanje
sredstava, financiranje i koordinacija aktivnosti planiranja, programiranja, projektiranja
graĊevinsko-tehniĉkih sustava i izvoĊenje ureĊenja graĊevinskog zemljišta. Neke od
navedenih faza aktivnosti općina moţe povjeriti javnim komunalnim poduzećima koje je
osnovala za te poslove, ili ustupiti drugim institucijama sukladno Zakonu o javnim nabavkama
Bosne i Hercegovine.
5 Izuzetno od taĉke (4) ovog ĉlana, u sluĉaju da graĊevinsko zemljište nije ureĊeno u momentu
podnošenja zahtjeva za odobrenje za graĊenje, investitor graĊevine ili drugog zahvata u
prostoru na toj lokaciji uloţit će svoja sredstva u izgradnju komunalne infrastrukture prema
202
usvojenom planskom dokumentu i projektima, a to ulaganje će se uzeti u obzir prilikom
utvrĊivanja visine naknade za ureĊenje graĊevinskog zemljišta.
6 U sluĉaju iz taĉke (5) ovog ĉlana, investitor odnosno nadleţne općinske sluţbe ugovorom
definiraju obim radova, potrebna financijska sredstva, te obveze i meĊusobne odnose izmeĊu
investitora, nadleţnog organa i javnog poduzeća nadleţnog za odreĊenu infrastrukturu.
7 Za ureĊenje graĊevinskog zemljišta po potrebi se izdaje odobrenje za graĊenje za pripremne
radove.
Ĉlan 77.
Pripremanje graĊevinskog zemljišta za gradnju obuhvata:
- rješavanje imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima nekretnina,
- donošenje planskog dokumenta koji je osnov za odobravanje graĊenja na odreĊenom prostoru,
- parcelaciju zemljišta,
- uklanjanje postojećih graĊevina, premještanje nadzemnih i podzemnih instalacija sukladno
planskom dokumentu,
- inţenjersko-geološka ispitivanja, (eventualna sanacija klizišta, drenaţe, regulacija vodotoka,
ravnanje zemljišta i sl),
- izradu dokumentacije i obavljanje radova na zaštiti kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeĊa koji bi
mogli biti ugroţeni radovima na pripremanju zemljišta,
- sve druge radnje sukladno planskom dokumentu.
Ĉlan 78.
Opremanje graĊevinskog zemljišta obuhvata:
- graĊenje prometnica ukljuĉujući kolovoze, ploĉnike i pješaĉke prijelaze, trgove i javna parkirališta, i
dr,
- izgradnju pristupa graĊevinama javnog karaktera kojim se osigurava nesmetano kretanje osoba sa
smanjenim tjelesnim sposobnostima,
- podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne prometne signalizacije i semafora,
- ureĊenje javnih zelenih površina, rekreativnih terena, parkova, igrališta, pješaĉkih staza, travnjaka,
terena za djeĉja igrališta, objekata javne higijene,
- izgradnju ureĊaja za odvod površinskih i otpadnih voda, te ureĊaja i postrojenja za njihovo
preĉišćavanje,
- izgradnju graĊevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju elektriĉne, plinske i druge energije,
telekomunikacijske objekte i ureĊaje,
- ureĊenje sanitarnih deponija i graĊenje graĊevina za preradu i uništavanje otpada, regulaciju
vodotoka i ureĊenje obala voda i vodnih površina.
Ĉlan 79.
Kao minimum ureĊenja graĊevinskog zemljišta, u smislu odredaba Zakona o prostornom ureĊenju i
graĊenju, smatra se izvoĊenje radova na zemljištu koji obezbjeĊuju:
- snabdijevanje pitkom vodom i rješenje otpadnih voda,
- kolski prilaz graĊevinskoj parceli i potreban broj parking mjesta,
- snabdijevanje elektriĉnom energijom.
203
Ĉlan 80.
Izgradnja objekata na graĊevinskom zemljištu moţe se odobriti samo ako је graĊevinsko zemljište
prethodno parcelisano na graĊevinsku parcelu, tako da svaki objekat, grupa objekata, kompIeks i sl.,
bez obzira na namjenu, dobije svoju graĊevinsku parcelu.
Parcelacija graĊvinskog zemljišta na graĊevinske parcele vrši se planom parcelacije kao sastavnim
dijelom regulacionog plana.
Do izrade planova iz prethodnog stava, parcelacija graĊevinskog zemljišta će se vršiti u skladu sa
odredbama ove Odluke.
Ĉlan 81.
Ukoliko veliĉina objekta zahtjeva veću graĊevinsku parcelu moţe se ići na spajanje dvije ili više
parcela.
Prostorni raspored glavnih organizacionih cjelina i njihov oblik (stambeni objekat sa stambenim
dvorištem, poljoprivredne zgrade sa ekonomskim dvorištem, te okućnice –voćnjak, povrtnjak) će
zavisiti od nagiba terena, raspoloţive površine, kao i vrste objekata.
Pomoćne objekte na parceli u pravilu treba locirati u straţnjem dijelu parcele. Prednji dio parcele
treba hortikulturno obraditi i u njemu riješiti pitanje parkiranja osobnih vozila.
Parcele na ravnom terenu mogu da budu pravilne i treba teţiti tome da imaju s jedne strane
ekonomski ulaz sa ekonomske saobraćajnice, a sa druge strane, sa ulice, glavni ulaz u stambeni dio
parcele.
Kod parcela na nešto većim nagibima bi se trebalo odustati od šeme organizacije parcele kod koje je
stambeno dvorište uz put, stajsko iza njega, a voćnjak / povrtnjak u pozadini, ukoliko je nagib terena
prema ulici. U tom sluĉaju bi moglo doći do slivanja atmosferske vode sa stajskog na stambeno
dvorište. To bi trebalo izbjeći obratnom dispozicijom ili da parcela bude izduţena po izohipsi kako bi i
stambeno i stajsko dvorište mogli biti postavljeni u istoj graĊevinskoj liniji.
U ovim sluĉajevima organizacije parcele na strmom terenu je najĉešći sluĉaj pristupa samo sa jedne
strane.
Na ravnim i na jako nagnutim terenima bi trebalo teţiti formiranju stambenih i ekonomskih ulica ĉime
bi se takoĊer povećao stupanj iskorištenosti graĊevinskog i poljoprivrednog zemljišta u naselju.
Racionalan oblik parcele je pravougaonik sa uţom stranom od oko 13-15 m, cca 200m2.
U objektima se ne moţe odobriti poslovna djelatnost kojom se stvara buka, vibracije, dim, prašina,
neugodni mirisi, para ili na drugi naĉin zagaĊuje ţivotna sredina, odnosno ometa funkciju stanovanja
u samom objektu ili u njegovoj okolini.
U postojećim objektima koji ne zadovoljavaju uvjete iz prethodnog stava se zateĉene djelatnosti
moraju uskladiti sa odredbama ove Odluke u roku kojeg odredi nadleţni organ Općine.
204
Postojeći objekti koji po svojoj namjeni nisu u skladu sa namjenom prostora odreĊenih ovom
Odlukom, ne mogu se dograĊivati, nadziĊivati, niti se na istim mogu vršiti konstruktivne adaptacije, ali
se mogu vršiti radovi tekućeg odrţavanja.
Izuzetno ako su izgraĊeni objekti takvog karaktera da njihovo izmještanje zahtijeva velika materijalna
sredstva ili to zahtjeva opći interes isti se mogu drţati pod uvjetom da svoju djelatnost u odreĊenom
roku uskladi sa okolinom i da ne zagaĊuje sredinu, niti ometaju osnovnu funkciju na odreĊenom
prostoru.
Ĉlan 82.
Objekti koji se grade unutar urbanih podruĉja, i na graĊevinskom zemljištu koji sluţi za stanovanje ili
neku poslovnu djelatnost, moraju imati ugraĊene instalacije za elektriĉnu energiju, vodovod i
kanalizaciju.
Ĉlan 83.
Na postojećim objektima koji se nalaze u zaštićenim podruĉjima, zaštitnim zonama ili pojasevima
mogu se vršiti adaptacije i tekuća odrţavanja.
Kod postojećih objektata koji su zateĉeni u uţoj zaštitnoj zoni izvorišta voda mora se izvršiti zaštita
izvorišta u skladu sa vaţećim propisima.
Ĉlan 84.
Krovovi objekata se preporuĉuju da budu kosi, u nagibu, primjereno klimatskim uvjetima.
Objekte treba graditi od ĉvrstih materijala uz maksimalno poštivanje tehniĉkih propisa.
Objekti moraju biti graĊeni u skladu sa okolinom i tako da zadovoljavaju estetske i ostale propise.
Fasade se mogu malterisati ili obraĊivati na tradicionalan naĉin, tipiĉan za podneblje.
Na podruĉjima reţima graĊenja prvog stupanja, kao i na preostalim podruĉjima u ovisnosti od znaĉaja
lokaliteta i objekta, graĊenje objekta, kao i završni zanatski radovi na izvedbi fasada i vanjskog
ureĊenja na objektima se moraju okonĉati u roku od 6 godine od poĉetka izgradnje.
Na objektima se trebaju primjenjivati rješenja koja omogućavaju dobivanje energije na odrţiv naĉin.
Ukoliko se objekti ne mogu prikljuĉiti na kanalizacionu mreţu moraju imati vezu sa septiĉkom jamom
koja mora biti izgraĊena u skladu sa propisima.
Ĉlan 85.
Na graĊevinskom zemljištu sjeĉa pojedinaĉnih stabala je dozvoljena uz saglasnost nadleţne općinske
sluţbe za komunalne poslove.
Ĉlan 86.
U urbanim podruĉjima i na graĊevinskim zemljištima van urbanog podruĉja je dozvoljeno podizanje
ograda i podzida u skladu sa Odlukom o komunalnom redu.
205
Ĉlan 87.
Slobodni prostor na javnim površinama, kao i prostor izmeĊu Regulacijskih i graĊevinskih linija mora
se koristiti i oblikovati prema usvojenom planu korištenja javnih površina sa idejnim rješenjem
estetskog ureĊenja zelenih površina, u skladu sa Odlukom o komunalnom redu.
Ĉlan 88.
Na ureĊenje graĊevinskog zemljišta (finansiranje ureĊenja i naknade za ureĊenje) primjenjivaće se
odredbe Zakona o graĊevinskom zemljištu FBiH, odredbe Zakona o prostornom ureĊenju i graĊenju i
odredbe Programa ureĊenja graĊevinskog zemljišta koji za svaku godinu donosi općinsko Vijeće.
19.1.7. Uslovi graĊenja pomoćnih objekata i objekata namjenjenih za obavljanje djelatnosti
privremenog ili sezonskog karaktera
Ĉlan 89.
Pomoćnim objektima, u smislu ove Odluke smatraju se garaţe za osobna vozila (ako nisu u
sklopu objekata druge namjene), šupe i ostave za smještaj ogrjeva i alata, slobodnostojeće
nadstrešnice, ljetne kuhinje i sl. objekti.
Pod objektima privremenog karaktera smatraju se montaţno, demontaţne izvedbe postavljene
privremeno na odreĊenoj lokaciji za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije
graĊenja za organizovanje sajmova, javnih manifestacija, kiosci, telefonske govornice, ljetnje
bašte, reklamni panoi, tende, nadstrešnice i sl.
Urbanistiĉka saglasnost, odobrenje za graĊenje i upotrebna dozvola za privremene objekte izdaje
se u skladu sa Zakonom o prostornom ureĊenju i graĊenju SBK.
Ĉlan 90.
Urbanistiĉka saglasnost za objekte namijenjene za obavljanje djelatnosti privremenog ili
sezonskog karaktera moţe se izdati ako su ispunjeni slijedeći uslovi:
- Da predmetni objekat ima odreĊen rok trajanja poslije koga se na zahtjev nadleţnih općinskih
sluţbi mora ukloniti,
- Ako se rok trajanja objekta ne moţe odrediti, mora se utvrditi obaveza korisnika da po nalogu
općinske sluţbe u datom roku objekat poruši bez prava na naknadu troškova,
- Da objekat zadovoljava propisane udaljenosti od susjednih objekata,
- Da objekat zadovoljava estetske uslove savremenih objekata ove vrste i da svojim izgledom ne
narušava izgled okoline,
- Da objekat svojom funkcijom ne ometa funkciju namjene prostora,
- Da objekat bude graĊen od takvog materijala da njegovo rušenje ne zahtjeva velike troškove,
odnosno iskljuĉivo da bude montaţno-demontaţnog karaktera,
- Da objekat ne stvara buku, neugodne mirise, dim i otrovne gasove i sl.
- Da ne ometa bezbijedno odvijanje saobraćaja,
206
- Da se objektu mogu obezbijediti neophodni prikljuĉci na komunalnu infrastrukturu.
19.1.8. Uslovi izgradnje poljoprivrednih, prirednih objekata u poljoprivredi i pomoćnih
objekata u sklopu domaćinstava
Ĉlan 91.
Za urbana podruĉja i graĊevinska zemljišta, kao i za zemljišta izvan utvrĊenog graĊevinskog
zemljišta, na ruralnom podruĉju, a na kojima je utvrĊen IV reţim graĊenja predviĊa se mogućnost
izgradnje poljoprivrednih i privrednih objekata u sklopu domaćinstava i utvrĊuju se uslovi njihove
izgradnje i to zavisno od vrste i kapaciteta takvih objekata.
Poljoprivredni objekti: objekti za preradu, smještaj i skladištenje poljoprivrednih proizvoda, vještaĉkog
Ċubriva, sjemena, zaštitnih srestava, alata, poljoprivrednih mašina i ribnjaka, ne mogu se graditi uz
susjedne parcele na udaljenosti manjoj od 5 m.
Poljoprivredni objekti za drţanje i smještaj stoke i ţivine (štale, ţivinarnici, Ċubrišta i dr) ne mogu se
graditi na udaljenosti manjoj od 20m od najbliţe taĉke susjednog stambenog objekta.
Udaljenost moţe biti i manja uz pisanu saglasnost susjeda.
Ĉlan 92.
Septiĉke jame, Ċubrišta i sl. objekti koji mogu biti izvor zagaĊenja sredine, ne mogu se graditi na
rastojanju manjem od 50m od objekata za lokalno snabdijevanje vodom za piće.
Đubrišta i septiĉke jame moraju biti pokrivene i obezbjeĊene od pristupa ljudi i ţivotinja.Udaljenost
septiĉke jame od susjedne parcele, treba da iznosi 5m.
Ĉlan 93.
Objekti za spremanje stoĉne hrane (sijeno, slama i dr.) ne mogu se graditi na odstojanjima manjim od
10 m od susjednih objekata.
Objekti graĊeni od lakozapaljivog materijala iz prethodnog stava ne mogu se graditi na odstojanju
manjem od 15 m od susjednog objekta.
Ĉlan 94.
U interesu obezbijeĊenja povoljnih uslova za poljoprivrednu proizvodnju, izgradnja objekata za
potrebe iste, moţe se odobriti, i na poljoprivrednom zemljištu pod uslovima:
- Da je investitor objekta poljoprivredni proizvoĊaĉ i da je registrovan kao poljoprivredni proizvoĊaĉ,
- Da to neminovno zahtjeva proces proizvodnje ili da investitor nema mogućnost izgradnje takvog
objekta na već utvrĊenom graĊevinskom zemljištu u neposrednoj blizini,
- Da se na datoj parceli mogu obezbijediti uslovi neophodni za funkcionisanje traţenog objekta.
Ĉlan 95.
207
Ukoliko se uslovi izgradnje poljoprivrednih, privrednih objekata u poljoprivredi i pomoćnih objekata u
sklopu domaćinstava propisani ovom Odlukom suprotni sa vaţećim propisima, primjenjivat će se
uslovi iz vaţećih propisa.
20. NAĈIN KORIŠĆENJA POLJOPRIVREDNOG I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA
Ĉlan 96.
Korištenje poljoprivrednog zemljišta, u zonama koje se koriste i štite pod posebnim uvjetima mora se
odvijati pod propisanim i kontrolisanim uslovima za to podruĉje.
Proizvodnja se mora uskladiti sa spektrom vrijednosti koje treba oĉuvati, zaštititi i unaprijediti, tj. sa
usvojenim mjerama zaštite za pojedine sisteme sa ciljem smanjenja negativnih uticaja na druge
segmente ţivog svijeta i okoliša.
Izbjegavati primjenu genetski modifikovanog sadnog materijala, sjemena, stoĉne hrane, a posebno u
ekološki osjetljivim podruĉjima.
Racionalno upotrebljavati zaštitna sredstva i primjenjivati metode integralne zaštite od štetnika u cilju
odrţavanja biološke ravnoteţe u agroekološkom sistemu.
Korištenje, zaštita i oĉuvanje poljoprivrednog zemljišnog fonda je jedna od bitnih funkcija planiranja i
ureĊenja prostora. Racionalnim planiranjem u ovoj oblasti obezbijediće se trajno oĉuvanje mogućnosti
poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju potrebnih koliĉina hrane visoke zdravstvene vrijednosti.
Zaustavljanje trenda gubitaka najkvalitetnijih poljoprivrednih površina i donošenja Plana korištenja
zemljišta, treba da bude jedan od strateških zadataka Srednjebosanskog kantona a time i samne
općine Donji Vakuf.
Maksimalno ĉuvati površine ĉija je namjena poljoprivredno zemljište u što većem obimu i kvalitetu, pri
ĉemu je potrebno uvaţavati neophodnost daljeg urbanog razvoja općine.
Podizati kvalitet poljoprivrednog zemljišta, naroĉito obradivih površina i oranica koje su prikladne za
kultiviranje, kroz razne oblike unapreĊenja.
Donijeti programe korištenja poljoprivrednog zemljišta, te pomagati razvoj intenzivne poljoprivrede
Ĉlan 97.
Šume se ne mogu krĉiti radi izgradnje stambenih, poslovnih ili privrednih graĊevina. Izuzetno, za
graĊenje graĊevina predviĊenih vaţećim planskim dokumentima, u sluĉaju kada se time postiţe veća
trajna korist i ako neće biti štetnih posljedica na okolinu, prethodno se mora pribaviti dozvola za
krĉenje šume.
U šumi i na šumskom zemljištu moţe se graditi samo šumska infrastruktura, graĊevine koje su u
funkciji gospodarenja šumama, i objekti za potrebe lovstva. Ostale graĊevine mogu se graditi ili
izvoditi zahvati na šumskom zemljištu, ako su planirani vaţećim planskim dokumentima.
208
Planiranje i izgradnja šumskih puteva mora se prilagoditi prirodnom okolišu te uvaţavati potrebe
općine, kao i protupoţarne, turistiĉke i rekreativne potrebe.
Na šumskom zemljištu mogu se vršiti radovi istraţivanja i iskorištavanja mineralnih sirovina, te
izgradnje graĊevina i infrastrukture za te svrhe, pod uslovom prethodne izrade cjelovite studije
opravdanosti, ukljuĉujući i studiju uticaja na okolinu, kojima se potvrĊuje opravdanost.
Na šumskom zemljištu mogu se graditi objekti za potrebe infrastrukture, sporta, rekreacije, lova,
ribolova i odbrane zemlje, ali samo ako to iz tehniĉkih ili ekonomskih razloga nije moguće planirati
izvan šume i šumskog zemljišta.
Investitor dopuštene graĊevine ili zahvata u prostoru na šumskom zemljištu, ĉija namjena će zbog
toga biti trajno promijenjena, ili ĉija će vegetacija biti uništena, duţan je izvršiti zamjensku sadnju
drveća i druge vegetacije na dijelu šumskog zemljišta koji odredi nadleţna uprava za šumarstvo.
21. KORIŠĆENJE I ZAŠTITA VODA I VODNOG ZEMLJIŠTA
Ĉlan 98.
Vodne površine na podruĉju općine Donji Vakuf utvrĊene su u ĉlanu 19., 20., 21. ove Odluke.
Ĉlan 99.
Zabranjena je svaka intervencija u prostoru koja moţe na bilo koji naĉin ugroziti kvalitet podzemnih i
površinskih voda na podruĉju općine Donji Vakuf.
U svim sluĉajevima odobravanja izgradnje obavezan uslov za izgradnju je odgovarajuće tretiranje
otpadnih voda i na podruĉjima gdje ne postoji javni sistem komunalnih instalacija i ureĊaja. TakoĊer
mora biti adekvatno riješeno pitanje prikupljanja, distribucije i odlaganja otpada.
Općina i upravljaĉi javnih vodovoda su duţni odrţavati, rekonstruisati i dogradnjom optimizirati
kapacitet postojećih izvorišta do raspoloţivih resursa, kako je to utvrĊeno Prostornim planom.
Dodatne koliĉine vode obezbjediti na naĉin kako je definirano tekstualnim dijelom Prostornog plana.
Upravljaĉi javnih vodovoda, općina i nadleţni kantonalni organi su duţni obezbjediti zaštitu izvorišta
pitke vode u skladu sa vaţećom zakonskom regulativom i Pravilnikom o naĉinu utvrĊivanja uslova za
odreĊivanje zona sanitarne zaštite i zaštiinih mjera za izvorišta vode za javno snadbjevanje
stanovništva i donijeti odgovarajući opći akt o zaštiti izvorišta. Opći akt nadleţnog organa je odluka o
uspostavljanju zona sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama, a osnov za donošenje odluke je elaborat
istraţnih radova odnosno projekat zaštite izvorišta. Projekat zaštite izvorišta se odnosi na svako
izvorište pojedinaĉno i bazira se na provedenim istraţivanjima hidrogeoloških uslova formiranja
izvorišta, brzine prenosa zagaĊenja podzemnom filtracijom i mogućnosti unosa u vodonosni sloj i
efikasnosti mjera zaštite od zagaĊenja.
Ĉlan 100.
209
Obavezno je dovesti do poboljšanja kvaliteta i kvantiteta površinskih voda na podruĉju općine, kroz
aktivnosti u oblasti prikupljanja i tretmana otpadnih voda, kao i sprjeĉavanje nekontrolisane sjeĉe
šume u slivnom podruĉju, deponovanje kabastog i ostalog otpada u vodotoke itd.
Na karakteristiĉnim mjestima potrebno je uvesti monitoring kvaliteta vodotoka, a utvrĊuje se kao
obaveza izrade pokazatelja kvaliteta vodotoka na podruĉju općine.
UtvrĊuje se obaveza izrade katastarske evidencije svih vodnih dobara na podruĉju općine Donji
Vakuf, a najduţe u periodu od 2 godine nakon donošenja ovog Prostornog plana.
UtvrĊuje se obaveza izrade katastra zagaĊivaĉa radi praćenja i reagovanja na negativne uticaje, a
posebno na ekscesne situacije
Ĉlan 101.
Osnovni preduslov za poboljšanje kvaliteta vodotoka je uspostavljanje i provoĊenje tretmana za
preĉišćavanje otpadnih voda, te da se za sva urbana podruĉja obezbijedi pokrivenost separatnom
kanalizacionom mreţom.
Za sva podruĉja koja se poloţajno ne mogu prikljuĉiti na centralni ureĊaj obavezno predvidjeti lokalne
ureĊaje za preĉišćavanje otpadnih voda u skladu sa konkretnim uslovima. Zabranjuje se direktno
ispuštanje ( bez predtretmana ) fekalnih i tehnoloških otpadnih voda u vodotoke bilo otvorene bilo
zacjevljene.
Ĉlan 102.
Obavezno je provoĊenje odgovarajućeg tretmana otpadnih voda za sva industrijska postrojenja ĉije
otpadne vode iz procesa proizvodnje ne zadovoljavaju propise za kvalitet dozvoljen za upuštanje u
javnu kanalizacionu mreţu.
Ĉlan 103.
Za vodotoke za koje je propisana I kategorija zabranjeno je ispuštanje otpadnih, tehnoloških i
oborinskih voda bez obzira na postignuti stupanj preĉišćavanja.
Za vodotoke za koje se propiše II kategorija ispuštanje otpadnih i oborinskih voda uslovljava se
prethodnim postizanjem propisanog stupanja preĉišćavanja.
22. USLOVI UREĐENJA PODRUĈJA NAMJENJENIH TURIZMU
Ĉlan 104.
Podruĉja namjenjena turizmu utvrĊena su u ĉlanom 26. ove Odluke.
Ĉlan 105.
Kao posebni vrijedni vidovi turizma utvrĊuju se:
Izletniĉki i sportsko - rekreativni turizam;
Lovni i ribolovni turizam;
Vjerski i tradicionalni turizam;
210
Kulturno-historijsko nasljeĊe kao turistiĉki potencijal;
Ĉlan 106.
S obzirom na raspored, vrstu, kapacitet i veliĉinu i ostale pokazatelje ugostiteljsko – turistiĉkih
podruĉja, prema karakteristikama prostora treba :
- gradnju novih graĊevina postorno i oblikovno uklopiti u oblike tradiionalne gradnje lokalnog
ambijenta;
- koristiti resurse etnološke i kulturne baštine;
- osigurati prostore za nove i atraktivne turistiĉko-rekreacijske sadrţaje;
22.1. Uslovi izgradnje na podruĉjima predviĊenim za potrebe izgradnje kuća za odmor i
naselja za seoski turizam
Ĉlan 107.
Na teritoriji općine Donji Vakuf, na ruralnim podruĉjima, kuće za odmor (vikend kuće) mogu se graditi
pod istim uslovima koji vaţe za izgradnju stambenih objekata.
Prostornim planom za vikend naselja predviĊa se izrada detaljnih planskih dokumenta na osnovu
kojih će se ovaj prostor koristiti.
Ĉlan 108.
Urbanistiĉko-tehniĉki uslovi za izgradnju kuća za odmor su slijedeći:
da se kuće za odmor grade od tvrdih materijala (zidani elementi, drvena oblovina ili
prefabrikovani elementi,
da korisna površina kuće za odmor ne prelazi 100 m2,
da spratnost kuće za odmor ne bude veća od P+1,
da površina parcele bude cca 250 do 1.000 m2,
da prikupljanje i dispozicija otpadnih voda bude u skladu sa Zakonom.
23. USLOVI SMJEŠTAJA PRIVREDNIH SADRŢAJA U PROSTORU
Ĉlan 109.
Prostornim planom općine Donji Vakuf utvrĊena je privredna zona koje obuhva postojeće i planirane
površine za razvoj privrednih djelatnosti.
Privredni sadrţaji mogu se locirati na graĊevinskom zemljištu u urbanim podruĉjima i izvan urbanih
podruĉja.
Privredna zona navedena je u tekstualnom dijelu plana, u oblasti koja se odnosi na razvoj privrede,
prikazan je i na grafiĉkom prilogu Prostornog plana br.IX.
Ĉlan 110.
211
Uslovi za odobravanje graĊenja na privrednim zonama većim od 5 ha utvrĊuju se na osnovu detaljnih
planskih dokumenata.
Za privredni kompleks (manji od 5 ha) potrebno je izraditi cjelovito rješenje infrastrukturnog opremanja
zone ili kompleksa – (saobraćajna, energetska, komunalna infrastruktura).
Privredni kompleks ili zona, u smislu ovog Ĉlana podrazumijeva jednu cjelinu sastavljenu od jednog ili
više objekata i drugih sadrţaja namijenjenih nekoj privrednoj djelatnosti.
Ĉlan 111.
Procenat izgraĊenosti graĊevinske parcele u privrednim zonama, radi obezbjeĊenja neophodnih
sadrţaja za funkcionisanje kompleksa, ne moţe biti veći od 50%.
Izuzetno, procenat izgraĊenosti u privrednim zonama moţe biti do 60%, u skladu sa namjenom,
tehnološkim procesom i vaţećom zakonskom regulativom.
Ĉlan 112.
Unutar pojedinaĉnih kompleksa u sklopu privrednih zona moraju biti obezbjedjeni kolski i pjesaĉki
pristupi, površine za pješake, saobraćaj u kretanju i mirovanju, manipulativni platoi, zelene površine,
ograda odgovarajuće visine i zaštite i protivpoţarni put, u skladu sa vaţećim Pravilnikom koji tretira
oblast protivpoţarne zaštite.
Ĉlan 113.
Maksimalni vertikalni gabarit objekata u privrednim zonama odreĊen je tako da krovna atika ne moţe
biti viša od 12 m, osim u sluĉaju da tehnološki proces proizvodnje iziskuje veću visinu dijela objekta.
Ĉlan 114.
GraĊenje manjih pojedinaĉnih privrednih objekata i privrednih kompleksa moţe se odobriti i na
graĊevinskom zemljištu stambene, poslovne i stambeno – poslovne namjene.
Unutar graĊevinskog zemljišta iz prethodnog stava mogu se graditi manje graĊevine poslovne i
privredne namjene za: zanatstvo, usluge, servise, trgovinu, uredsko poslovanje, manje pogone
dorade i sliĉno. Namjene ovih privrednih graĊevina ne smiju umanjivati kvalitet stanovanja svojom
bukom, teretnim saobraćajem, emisijom plinova, prašine, neugodnih mirisa, kao i drugih
neprihvatljivih uticaja i ne smiju ugroţavati okolinu.
Ovakvi sadrţaji kapacitetom, veliĉinom i oblikom objekata i drugim karakteristikama moraju biti
usklaĊeni sa mjesnim prilikama, pravilima struke i vaţećim propisima.
Ĉlan 115.
Precizne granice privrednih zona biće definisane detaljnim dokumentima (Regulacijski planovi za
podruĉja planiranih privrednih zona), a do donošenja takvih planova i odluka primjenjivaće se odredbe
ove Odluke.
212
Ĉlan 116.
Za graĊevine privrednih djelatnosti u stambenim, poslovnim i stambeno-poslovnim zonama, moraju se
primjenjivati uslovi saobraćaja u mirovanju u skladu sa uslovima propisanim ovom Odlukom.
Ĉlan 8.
Detaljnim planskim dokumentima mogu se utvrditi i drugaĉiji uslovi za graĊenje privrednih objekata od
uslova propisanih ovom Odlukom, ako su nakon donošenja ove Odluke doneseni zakoni i drugi
propisi koji tretiraju oblast prostornog ureĊenja zavisno od djelatnosti graĊevine.
Ĉlan 118.
Za graĊevine privrednih djelatnosti na podruĉjima za koje nije obavezna izrada detaljnih planskih
dokumenata uslovi graĊenja utvrĊuju se u skladu sa vaţećim propisima i u skladu sa odredbama ove
Odluke.
Površine za smještaj privrednih djelatnosti definirane su u grafiĉkom dijelu ove Odluke u razmjeri 1
:5000 i tekstualno obrazloţeni u poglavlju 12. Privreda.
Ĉlan 119.
Privredne zone moraju imati dobru saobraćajnu povezanost, posebno sa glavnim saobraćajnim
pravcima.
Obavezno je zadovoljenje saobraćaja u mirovanju na vlastitoj parceli.
24. USLOVI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU
Ĉlan 120.
U cilju obezbjeĊenja uslova za normalno funkcionisanje naselja i njihovih dijelova, u sklopu izgradnje i
ureĊenja urbanih podruĉja, obezbijediti i izgradnju objekata društvene infrastrukture i sadrţaja
društvene opreme ( škola, zdravstvene i socijalne ustanove, kulture, sporta, vjerske objekte, objekata
snabdijevanja, servisi, zelene površine i sl.) u skladu sa opredjeljenjima iz Prostornog plana.
Izgradnju objekata društvene infrastrukture i urbane opreme planirati unutar urbanih podruĉja,
poštujući odgovarajući centralitet u odnosu na korisnike, vodeći raĉuna o uslovima gravitacije
(udaljenosti korisnika) u skladu sa opredjeljenjima Prostornog plana.
Ĉlan 121.
Smještaj društvenih sadrţaja, u cilju obezbjeĊenja uslova za normalno funkcionisanje naselja i
njihovih dijelova, treba planirati prije svega unutar urbanih podruĉja.
213
Ĉlan 122.
U lokalnom centru obavezno je obezbijediti površine za smještaj sadrţaja osnovnog obrazovanja,
primarne zdravstvene zaštite, kulture, politiĉkih i vjerskih organizacija, trgovine, ugostiteljstva i
usluţnog zanatstva za stanovništvo naselja i gravitirajuće stanovništvo.
Ĉlan 123.
Na graĊevinskoj parceli namijenjenoj za graĊevine društvenih djelatnosti, odnosno na javnoj
saobraćajnoj površini uz tu parcelu treba osigurati potreban broj parkirališnih mjesta , osim ukoliko je
garaţni ili parking prostor projektnom dokumentacijom predviĊen unutar objekta.
Ĉlan 124.
Površina graĊevinske parcele za graĊevine društvenih djelatnosti utvrĊuje se shodno potrebama
graĊevine i u pravilu obuhvata zemljište ispod graĊevine i zemljište za njezinu redovnu upotrebu.
25. USLOVI KORIŠTENJA PROSTORA NA ZAŠTIĆENIM INFRASTRUKTURNIM
POJASEVIMA I ZONAMA NA ZAŠTIĆENIM PODRUĈJIMA
Ĉlan 125.
Prostornim planom definišu se osnovni funkcionalni, prostorni i ekološki uslovi za korištenje prostora
na zaštitnim pojasevima infrastrukturnih sistema.
Trase infrastrukturnih sistema i lokacije njihovih graĊevina prikazane su na grafiĉkom prilogu
Prostornog plana br.X i XI i usmjeravajućeg su znaĉaja, a dozvoljena su odgovarajuća prostorna
prilagoĊavanja koja ne odstupaju od koncepcije rješenja.
Uslovi korištenja površina obuhvaćenih zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (uz puteve, dalekovode,
vodovode, izvorišta i sl.) utvrĊuju se na nivou posebnih zakona. U principu se utvrĊuje da se na
zaštitnim infrastrukturnim pojasevima ne mogu vršiti radovi niti graditi objekti koji su suprotni svrsi
zbog koje je zaštitni pojas uspostavljen, a moţe se planirati izgradnja objekata koji sluţe korištenju tih
objekata, kao npr. uz puteve: prikljuĉci, autobusna stajališta, benzinske stanice, autoservisi, parkinzi,
vidikovci, ugostiteljski objekti, razni ureĊaji i oznake, reklame i sl.
25.1. ZAŠTITNI POJASEVI SAOBRAĆAJNIH POVRŠINA
Ĉlan 126.
Putne saobraćajnice u općini kategorisane su u skladu sa vaţećom zakonskom regulativom.
Ĉlan 127.
214
Uz saobraćajnice utvrĊene Prostornim planom uspostavljaju se zaštitni pojasevi u kojima vaţi
poseban reţim gradnje, radi sigurnosti saobraćaja i zaštite javne ceste od štetnih uticaja i razliĉitih
aktivnosti u prostoru pored javne ceste.
U postupku izdavanja urbanistiĉke saglasnosti i/ili lokacijske informacije za graĊenje objekata i
instalacija na javnoj cesti ili unutar cestovnog i zaštitnog pojasa javne ceste, organ nadleţan za
prostorno ureĊenje obavezan je zatraţiti prethodnu saglasnost, odnosno odobrenje od upravitelja
ceste.
Zaštitni pojasi saobraćajnica definisani su ĉlanom 31. ove Odluke.
Ĉlan 128.
Zaštitni pojas saobraćajnica na urbanim podruĉjima utvrĊuje se odgovarajućim planom i reţimom
graĊenja.
U ostalim naseljima (reţim graĊenja IV stupanja) udaljenost objekata od spoljne ivice putnog pojasa
utvrĊuje se u urbanistiĉkoj saglasnosti, odnosno odobrenju za graĊenje, ali u skladu sa vaţećim
Zakonom o cestama i na osnovu odredbi koje su utvrĊene ovom Odlukom.
Ĉlan 129.
U odnosu na planiranu cestovnu mreţu moguće su promjene kategorije ceste, na osnovu odluke
nadleţne institucije, bez posebnih izmjena i dopuna Prostornog plana.
Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublaţavanjem loših tehniĉkih elemenata ceste, kao i djelimiĉno
izmještanje trase, ne smatra se promjenom trase.
Do izgradnje planiranih cesta postojeće ceste zadrţavaju sadašnju kategoriju.
Do donošenja detaljnih planskih dokumenata potrebno je osigurati prostorne koridore za prolaz
planiranih cestovnih pravaca prema trasama i širinama utvrĊenim Prostornim planom.
Ĉlan 130.
Na podruĉju Općine neophodno je provoditi aktivnosti na izgradnji novih i na modernizaciji postojećih
saobraćajnica, onako kako je definisano Prostornim planom.
Ĉlan 131.
Sve javne saobraćajne površine, te prilazi graĊevinama trebaju biti izvedene bez arhitektonsko-
urbanistiĉkih prepreka za kretanje stanovništva, a posebno za lica sa umanjenim tjelesnim
mogućnostima u skladu sa vaţećom zakonskom regulativom i podzakonskim aktima.
Ĉlan 132.
Urbanistiĉkom saglasnošću za graĊevinu odreĊene namjene mora se utvrditi površina za saobraćaj u
mirovanju za javna, teretna i putniĉka vozila.
215
Površine za saobraćaj u mirovanju moraju se obezbijediti u sklopu parcele, ili u sklopu javne površine
u najbliţoj mogućoj blizini, u skladu sa planskim dokumentima i uz saglasnost instituacija nadleţnih za
saobraćaj.
Ĉlan 133.
Površine za saobraćaj u mirovanju odreĊuju se normativom koji se koristi za dimenzioniranje broja
parkirališnih mjesta obzirom na namjenu i kapacitet prostora, a za 1000m2 izgraĊene bruto površine.
Normativi su dati za stupanj motorizacije 500 PA /1000 stanovnika, tako da je potrebno vršiti korekcije
za drugaĉiji stupanj motorizacije. U skladu s tim potrebno je osigurati parkirališna ili garaţna mjesta
minimalno kako slijedi:
za stambene objekte 1 stan – jedno parking mjesto ili garaţno mjesto,
proizvodnja: 6 mjesta/1000 m2 brutto izgraĊene površine,
poslovanje: 10 mjesta/1000 m2 brutto izgraĊene površine,
trgovine: 40 mjesta/1000 m2 brutto izgraĊene površine,
hoteli: 20 mjesta/1000 m2 brutto izgraĊene površine,
restorani: 40 mjesta/1000 m2 brutto izgraĊene površine,
Ĉlan 134.
Telegrafske i telefonske vazdušne linije i vodovi, elektriĉni vodovi niskog napona, elektriĉni
dalekovodi, kanalizacija, vodovodi kao i benzinske pumpe mogu se postavljati i graditi u zaštitnom
pojasu javnog puta samo uz prethodnu saglasnost nadleţne institucije.
Ĉlan 135.
Cjevovodi, kablovi i vodovi mogu se postavljati u zaštitnom putnom pojasu, a samo izuzetno i u
putnom pojasu, a benzinske stanice i parkirališta se mogu postavljati i graditi u zaštitnom i putnom
pojasu javnog puta samo na naĉin i pod uvjetima utvrĊenim u odobrenju, odnosno saglasnosti
nadleţnog organa ili ministarstva.
Ĉlan 136.
U već izgraĊenom naseljenom mjestu moţe se dozvoliti graĊenje objekata na graĊevinskoj liniji
javnog puta, uz saglasnost nadleţnog organa.
Ĉlan 137.
(Uslovi prikljuĉivanja na kategorisane i nekategorisane saobraćajnice)
Prikljuĉak i prilaz na javnu cestu moţe se izvesti samo na osnovu odobrenja upravitelja cesta. Prilaz
sa graĊevinske parcele ne smije ugroţavati saobraćaj, pa nije dozvoljena gradnja objekata i sadrţaja
na parceli (garaţa, ograda i sl.) na naĉin da ometaju preglednost ili ugroţavaju saobraćaj.
Ĉlan 138.
216
Ovom Odlukom daju se uslovi prikljuĉivanja na kategorisane i nekategorisane saobraćajnice.
Prikljuĉenje na regionalne puteve se dozvoljava pojedinaĉnim objektima, benzinskim stanicama ili
drugim objektima u funkciji puta ili za više pojedinaĉnih objekata na osnovu Idejnog riješenja
prikljuĉka, u skladu sa vaţećim Pravilnikom.
Na lokalne i nekategorisane puteve se mogu dati dozvole za prikljuĉak pojedinaĉnih objekata, na
osnovu Idejnog riješenja, u skladu sa vaţećim Pravilnikom, a u zavisnosti od saobraćajnih uslova na
svakoj pojedinoj lokaciji.
Odobrenje za prikljuĉak na magistralni, regionalni, lokalni i na nekategorisani put daje upravitelj cesta.
Prikljuĉak na magistralni, regionalni i lokalni i nekategorisani put treba riješiti (gdje god je to moguće )
preko internih, zajedniĉkih saobraćajnica.
26. MJERE OĈUVANJA KULTURNO-HISTORIJSKOG NASLIJEĐA
Ĉlan 139.
Prikaz kulturno–istorijskog nasljeĊa prikazan je na grafiĉkom prilogu br.XII Prostornog plana.
Ĉlan 140.
Dobra koja su evidentirana kao dobra kulturno-historijskog naslijeĊa na podruĉju općine ukljuĉiti u
razvoj kulture i turizma.
Ĉlan 141.
Zaštita graditeljskog naslijeĊa podrazumijeva djelovanje u skladu i u pravcu postavljenih ciljeva:
- utvrĊivanje sistemske evidencije svih objekata kulturno-istorijskog nasljeĊa (ukljuĉujući i
arheološka dobra), odnosno izrada registra kulturno-historijskih spomenika na podruĉju
općine Donji Vakuf;
- podići nivo svijesti stanovništva o bogatstvu kulturno-historijske baštine općine Donji Vakuf;
- predlaganje i provoĊenje mjera tehniĉke i fiziĉke zaštite svih objekata kulturno-historijskog
nasljeĊa;
- hitna sanacija oštećenja i konstrukcija na nacionalnim spomenicima koji su na listi ugroţenih
nacionalnih spomenika;
- obezbjeĊenje monitoringa ukupnog kulturno-historijskog naslijeĊa;
- kulturno-istorijsko naslijeĊe općine Donji Vakuf staviti u funkciju odrţivog razvoja;
- preduzimanje mjera da objekti kulturno - historijsko naslijeĊa steknu status zaštićenog
spomenika kulture;
- ĉuvanje, revitalizacija ili rekonstrukcija najznaĉajnijih objekata kulturno-historijskog naslijeĊa i
njihovo privoĊenje pogodnim namjenama (saĉiniti plan konzervatorskih radova na svim
lokalitetima srednjovjekovnih nadgrobnih stećaka, a potom projekte sanacije, restauracije i
konzervacije)
217
- starim gradovima ili njihovim monumentalnim ostacima pokloniti posebnu paţnju i eventualno
ih privesti prigodnoj namjeni;
- revitalizacijom, rekonstrukcijom i privoĊenjem nekoj namjeni, obogatiti i proširiti kulturnu
baštinu;
- vaspitno-obrazovnim sistemom podizati nivo kulture ĉuvanja i zaštite kulturno - historijskih
vrijednosti i rijetkosti.
Ĉlan 142.
Mjere zaštite kulturno – historijskog naslijeĊa za objekte proglašene od znaĉaja obraditi će se u
detaljnoj planskoj dikumentaciji.
27. MJERE OĈUVANJA ZAŠTIĆENIH PODRUĈJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Ĉlan 9.
Prikaz prirodnog naslijeĊa dat je u grafiĉkom prilogu Prostornog plana br.XII, opće i posebne mjere su
date u tekstualnom dijelu plana a obaveza nadleţnih organa je da obezbijede njihovo provoĊenje.
Ĉlan 10.
Podruĉja prirodnih vrijednosti moraju imati poseban tretman u izradi i donošenju svih nivoa
dokumenata prostornog ureĊenja. Predmetna podruĉja podlijeţu posebnoj paţnji i za ista se mora
izraditi i donijeti odgovarajuća provedbena dokumentacija, kojom će se konkretno utvrditi zaštita i
naĉin korištenja ovih podruĉja. Zabranjene su sve aktivnosti koje na bilo koji naĉin mogu ugroziti
evidentirane prirodne vrijednosti na podruĉju općine.
28. POSTUPANJE SA OTPADOM
Ĉlan 11.
Postupanje sa otpadom i odrţavanje komunalne ĉistoće, kao aspekt zaštite ţivotne sredine, u cjelosti
se mora obraditi posebnim propisom o odrţavanju ĉistoće u ljetnim i zimskim uvjetima i disponiranju
komunalnim otpadom.
Osnovni zadatak planskog upravljanja otpadom na podruĉju Općine Donji Vakuf je uspostavljanje
mehanizma za implementaciju integralnog upravljanja otpadom na podruĉju Općine.
Ĉlan 12.
Kantonalnim propisom utvrĊuju se zadaci općina/gradova u izradi općinskih/gradskih planova
upravljanja otpadom koji trebaju sadrţavati najmanje:
- programe o skupljanju opasnog otpada iz domaćinstava;
- programe za korištenje komponenti iz komunalnog otpada;
- programe za smanjenje procenta biorazgradivog otpada i ambalaţnog otpada u komunalnom
otpadu;
- programe za podizanje javne svijesti u upravljanju otpadom;
- lociranje postrojenja za upravljanje otpadom;
- saradnja izmeĊu općina radi postizanja zadatih ciljeva.
218
Izrada planova vrši se u saradnji sa nadleţnim kantonalnim i općinskim/gradskim organima,
poslovnim zaineresiranim grupama i udruţenjima za zaštitu okoline.
Ĉlan 13.
Komunalni otpaci treba da se skupljaju u posude koje se mehanizovano mogu prazniti.
Lokacije ovih posuda treba odobriti na udaljenosti 2,0 m od spoljne ivice saobraćajnice, i da su na
pogodan naĉin vizuelno zaklonjene.
Potrebno je obezbjediti posude za sekundarne sirovine (staklo, papir i dr.) na pogodnim lokalitetima.
Ĉlan 148.
Otpad sa podruĉja Općine Donji Vakuf se odlaţe na deponiju ―Ornice‖.
Deponiju za odlaganje krutog otpada Ornice koriste gradske i prigradske mjesne zajednice i naselja
Prusac i Oborci. U ovim mjesnim zajednicama organizovano je svakodnevno prikupljanje i odvoz
krutog otpada na deponiju, što bi trebalo organizovati i za ostale mjesne zajednice.
Deponija Ornice je privremenog karaktera, te će se deponovanje na istu vršiti do otvaranja
Regionalne deponije na lokalitetu Rudnika „Graĉanica― u naselju Humac, općina Gornji Vakuf-
Uskoplje.
Ĉlan 149.
Pijace, trţnice (snabdijevanje)
Snabdijevanje graĊana na podruĉju Općine Donji Vakuf će se vršiti u skladu sa Zakonom o
komunalnim djelatnostima i obezbijedit će se:
- sanacijom i modernizacijom pijaca koje se zadrţavaju na postojećim lokalitetima,
- iznalaţenjem novih lokacija i izgradnjom pijaca ili zatvorenih trţnica na njima, i mimo graĊevinskih
rejona.
Mezarja - Groblja (sahranjivanje)
Ĉlan 150.
Sahranjivanje umrlih će se vršiti u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima i općinskom
Odlukom, a na postojećim mezarjima-grobljima i iznalaţenjem novih lokacija na urbanim i vanurbanim
podruĉjima.
Ĉlan 151.
U narednom planskom periodu, pojedinaĉni lokaliteti novih i proširenja postojećih mezarja i groblja,
mogu se odobriti ukoliko to dozvoljavaju lokalne i ambijentalne prilike, kao i minimalni uslovi koje je
potrebno poštivati vezano za ovu namjenu i u skladu sa vaţećim pravilnicima koji regulišu ovu oblast.
219
Ĉlan 152.
UreĊenje mezarja i groblja treba provoditi prema vaţećim propisima o grobljima. Potrebno je planirati
ureĊenje parkirališnih i zelenih površina, kao i gradnju graĊevina namijenjenih osnovnoj funkciji
groblja. UreĊenje groblja mora biti primjereno oblikovanju i tradiciji ovog podruĉja.
Kod proširenja postojaćih mezarja i groblja ili izgradnje novih, prostor za grobna mjesta treba biti
minimalno 25 m udaljen od zone stanovanja, a prema uslovima lokacije osigurati pojas zelenila oko
groblja.
Poširenje postojećih mezarja i groblja, kao i graĊenje (formiranje) novih moguće je i na površinama
planiranim za mješovitu, preteţno stambenu namjenu (na graĊevinskom zemljištu i drugom zemljištu),
prema uslovima iz ove Odluke, odnosno u skladu sa detaljnim planskim dokumentima ukoliko je
njihovo donošenje propisano.
29. MJERE SPREĈAVANJA NEPOVOLJNIH UTICAJA NA OKOLIŠ
Ĉlan 153.
Prostornim planom u poglavlju Zaštite i unapreĊenja okoliša utvrĊene su mjere zaštite od zagaĊenja
zraka, vode, tla, kao i upravljanja otpadom a takoĊe su propisane mjere sanacije koje se obavezno
moraju poštovati i ugraditi u sve planske dokumente, ĉija će izrada uslijediti nakon donošenja
Prostornog plana.
Ĉlan 154.
U planskom razdoblju potrebno je realizovati mjere zaštite okoline kako bi se postiglo kvalitetnije
oĉuvanje prostora i viši i ujednaĉeniji nivo kvaliteta ţivota na ukupnom prostoru Općine.
Mjere zaštite, koje se trebaju realizirati kroz planiranu projekciju razvoja, obuhvataju:
pravnonormativne mjere, tehniĉko-tehnološke, prostorno-planske, ekonomske i dr.
Opće mjere zaštite su:
odreĊivanje novih odnosa u okviru cjelovitog proces društvenog planiranja koji bi omogućili
istovremeno i cjelovito planiranje zaštite okoline;
primjena integralnog upravljanja zaštitom okoline na osnovama naĉela odrţivog razvoja;
planiranje korištenja i ureĊenja prostora u funkciji zaštite okoline;
primjena pravnih i struĉnih osnova i postupaka za planiranje i ureĊenje prostora i zaštite
okoline, u skladu sa prihvaćenim standardima Evropske unije.
Ĉlan 155.
Sprjeĉavanje negativnih utjecaja na okolinu, moguće je ako se preventivno i blagovremeno poduzmu
konkretne mjere u oblasti zaštite okoline, a to su prije svega sljedeće mjere:
Donošenje općih normativno-pravnih akata Opštinskog vijeća, o zaštiti i unapreĊenju ţivotne
sredine u skladu sa vaţećim zakonskim propisima,kao i programi zaštite te postupci i
220
aktivnosti kao i kriterijumi ponašanja, a u vezi stim sankcioni postupci u sluĉaju ne poštovanja
zakona;
Izrada katastra zagaĊivaĉa, pri ĉemu je naroĉito vaţno ustanovljavanje mjernih punktova
zagaĊivanja i uslova praćenja zagaĊivanja,
Zabrana i ograniĉenje gradnje objekata koji su potencjalni zagaĊivaĉi u zonama stanovanja,
društvenih, turistiĉko-rekreativnih, prosvetnih i drugih centara aktivnosti,
PrilagoĊavanje tehniĉkih i proizvodnih procesa u industriji zahtjevima i uslovima zaštite od
zagaĊenja ţivotne sredine, kako se štetni uticaji ne bi širili na okolinu,
Ugradnju, kontrolu upotrebe i odrţavanja instalacija i ureĊaja za preĉišćavanje zagaĊenih
otpadnih gasova i voda,
pravilan izbor lokacije (naroĉito proizvodnih i neproizvodnih objekata) uz poštovanje mezo i
mikroklimatskih karakteristika prostora,
Formiranje sanitarnih zaštitnih zona glavnih saobraćajnica, pri ĉemu širina zaštitnih zona
zavisi od stupanja mogućeg zagaĊenja,
Savremenim agrotehniĉkim mjerama, upotrebu pesticida, herbicida i vještaĉkih Ċubriva
dovesti u nivo potrošnje koja će zadovoljavati kako potrebe u poljoprivredi tako i standarde u
zaštiti ţivotne sredine,
Uspostavljanjem efikasnog sistema prikupljanja ĉvrstog otpada koji bi funkcionisao na što
većem prostoru općine, a samim tim opsluţivao veći broj stanovnika,
Mjere fiskalne politike, izdvajanja doprinosa iz cijene proizvoda i usluga, naknada za
korištenje graĊevinskog zemljišta, kao i finansiranja iz novĉanih naknada i kazni za
emitovanje štetnih produkata preko ili u ţivotnu sredinu (iz ovih izvora će se obezbijedti
pribavljanje materijalnih sredstava potrebnih za ostarivanje ciljeva zaštite i unapreĊenja
ţivotne sredine).
Ĉlan 156.
Neophodno je provoditi aktivnosti na izgradnji sistema za prikupljanje i odvoĊenje komunalnih
otpadnih voda unutar naselja, te aktivnosti na realizaciji izgradnje postrojenja za preĉišćavanje
komunalnih otpadnih voda.
Ĉlan 157.
Za zaštitu zemljišta treba provesti sljedeće mjere:
uraditi strategiju i dugoroĉni plan kada je u pitanju zemljišna politika;
izvršiti inventarizaciju stanja oštećenosti zemljišta, razraditi sistem trajnog praćenja kvaliteta
zemljišta te uspostaviti informacijski sistem zemljišta;
sprovoditi aktivnosti na zaustavljanju procesa bespravne gradnje objekata i time zauzimanja
poljoprivrednog i šumskog zemljišta, odnosno zabranom prenamjene poljoprivrednog i
šumskog zemljišta u graĊevinsko zemljište;
Upravljati otpadnim vodama u cilju spreĉavanja promjene hemizma zemljišta i prodiranja
zagaĊivaĉa u podzemlje: izgradnjom kanalizacionih sistema uz izgradnju postrojenja za
preĉišćavanje otpadnih voda;
Vršiti regulaciju vodotoka u cilju spreĉavanja plavljenja;
Primjenjivati propise iz oblasti upravljanja i postupanja sa otpadom (komunalnim i svim
drugim vrstama otpada), nastojati da se smanji oštećenje zemljišta, kroz pravilno postupanje i
odlaganje otpada kao i propisno odrţavanje deponija;
221
Uspostaviti katastar postojećih i potencijalnih klizišta, provoditi preventivne mjere kako bi se
sprijeĉila pojava novih klizišta i mjere sanacije postojećih klizišta, a sve u cilju smanjenja
stupanja ugroţenosti ţivotne sredine
Ĉlan 158.
Zaštita od buke i vibracija u okolini obuhvata zaštitu od svih vrsta umjetno proizvedenih emisija
energija koje izazivaju opterećenje nepoţeljnom, neprijatnom bukom, odnosno vibracijama koje mogu
ugroziti zdravlje ili na njega štetno uticati.
Radi zaštite od buke potrebno je primjenjivati tehniĉke i organizacijske metode koje potiĉu:
- smanjivanje stvaranja emisija buke ili vibracija, odnosno izvora koji stvaraju buku ili vibracije;
- smanjivanje opterećenja, odnosno sprjeĉavanje povećanja opterećenja bukom ili vibracijama,
- naknadnu zaštitu u onim sredinama koje su pod stalnim opterećenjem iznad utvrĊenih standarda.
Sva pitanja u vezi sa zaštitom od buke i vibracija ureĊuju se posebnim zakonom.
30. MJERE ZAŠTITE PRAVA LICA SA SMENJENIM TJELESNIM SPOSOBNOSTIMA U
SKLADU SA ODREDBAMA UREDBE O PROSTORNIM STANDARDIMA,
URBANISTIĈKO-TEHNIĈKIM UVJETIMA I NORMATIVIMA ZA SPRJEĈAVANJE SVIH
BARIJERA ZA LJUDE SA UMANJENIM TJELESNIM SPOSOBNOSTIMA
Ĉlan 149.
Kod projektovanja i izvoĊenja graĊevina javne, poslovne, stambene i stambeno – poslovne namjene,
te svih javnih površina moraju se predvidjeti mjere za spreĉavanje arhitektonsko – urbanistiĉkih
barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima u skladu sa vaţećom zakonskom regulativom i
podzakonskim aktima.
Ĉlan 160.
(Podruĉja posebne namjene i podruĉja planirana za daljni razvoj)
Podruĉja rezervisana za daljni razvoj su graĊevinska zemljišta koja se u ovom planskom periodu
koriste u postojećoj namjeni, a utvrĊuju se kao potencijalna podruĉja za daljnji razvoj u postplanskom
periodu.
Izuzetno, ukoliko se ukaţe potreba i stvore uslovi, u postupku izmjene i dopune Prostornog plana
izvršiće se promjena namjene odreĊenog lokaliteta i u ovom planskom periodu.
222
31. MJERE ZAŠTITE STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I
LJUDSKIM DJELOVANJEM IZAZVANIH NEPOGODA I KATASTROFA I RATNIH
DJELOVANJA
Ĉlan 161.
Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, ureĊuje sistem
zaštite i spašavanja ljudi, biljnog i ţivotinjskog svijeta, materijalnih, kulturnih, istorijskih i drugih dobara
i okoliša od prirodnih nepogoda, tehniĉko-tehnoloških, ekoloških i drugih nesreća ali i ratnih opasnosti,
te druga pitanja od znaĉaja za oblast zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji
Bosne i Hercegovine.
Zaštita i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća obuhvata: programiranje, planiranje, organiziranje,
obuĉavanje i osposobljavanje, provoĊenje, nadzor i finansiranje mjera i aktivnosti za zaštitu i
spašavanje od prirodnih i drugih nesreća s ciljem sprjeĉavanja opasnosti, smanjenja broja nesreća i
ţrtava, te otklanjanja i ublaţavanja štetnih djelovanja i posljedica prirodnih i drugih nesreća.
Jedinstvena organizacija zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća,
ostvaruje se organiziranjem i poduzimanjem sljedećih mjera i djelatnosti:
otkrivanje, praćenje i sprjeĉavanje opasnosti od prirodnih i drugih nesreća;
obavještavanje stanovništva o opasnostima i davanje uputstava za zaštitu i spašavanje;
obuĉavanje i osposobljavanje za zaštitu i spašavanje;
organizovanje, opremanje, obuĉavanje i osposobljavanje civilne zaštite i uspostavljanje i
odrţavanje drugih vidova zaštite i spašavanja;
mobiliziranje i aktiviranje snaga i sredstava za zaštitu i spašavanje;
otklanjanje posljedica prirodnih i drugih nesreća do osiguranja osnovnih uvjeta za ţivot;
nadzor nad provoĊenjem propisa o zaštiti od prirodnih i drugih nesreća.
U zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i drugih nepogoda
provode se sljedeće aktivnosti i mjere:
- mjere za smanjenje povredivosti;
- sklanjanje ljudi i materijalnih dobara;
- evakuacija;
- zbrinjavanje ugroţenih i stradalih;
- zamraĉivanje;
- zaštita od zemljotresa;
- zaštita od poţara
- zaštita od poplava;
- zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava;
- prva medicinska pomoć;
- zaštita i spašavanje ţivotinja i namirnica ţivotinjskog porijekla;
- asanacija terena;
- zaštita okoliša;
- zaštita bilja i biljnih proizvoda;
- radiološka, hemijska i biološka zaštita;
- zaštita i spašavanje od ruševina;
223
Ĉlan 162.
Svaka izgradnja je zabranjena na nestabilnim terenima dok se ne dokaţe tehniĉkim ekspertizama da
je moguća izgradnja na takvim zemljištima. TakoĊe je zabranjena izgradnja na kontaminiranim
zemljištima.
Ĉlan 163.
Posebno mora biti predmetom paţnje ostvarena i realizirana mjera zaštite koja se moţe oĉekivati od
potresa, poplava, klizanja zemljišta, poţara, ratnih razaranja, sabotaţe, udara groma, od
elektroinstalacija visokog i niskog napona, saobraćaja i dr.
32. ZAŠTITA OD POPLAVA
Ĉlan 164.
Zaštita podruĉja od mogućih poplavnih voda vrši se u skladu sa odredbama vaţećeg Zakona o
vodama kao i sa odredbama ove Odluke.
U cilju zaštite od štetnog djelovanja voda, Općina u skladu sa svojim nadleţnostima prema
odredbama Zakona o vodama osigurava planiranje mjera zaštite, gradnju i upravljanje zaštitnim
vodnim objektima, a naroĉito gradnju nasipa, brana, pregrada, objekata za stabilizaciju dna i obala,
objekata za odvoĊenje unutrašnjih voda i dr.
Obim zaštite od voda i potrebne mjere odreĊuju se sljedećim planovima: posebnim planovima zaštite
od poplava i leda, planovima zaštite od erozije i bujica i planovima zaštite od vanrednog zagaĊenja
voda i drugim planovima propisanim Zakonom.
33. ZAŠTITA OD EROZIJA I BUJICA
Ĉlan 165.
Ovom odlukom utvrĊuju se protiv-erozivne urbanistiĉko-graĊevinske mjere, kao i mjere zaštite od
bujica i to:
- zabranjuje se izgradnja svih objekata na erozivnom zemljištu,
- zabranjuje se vaĊenje šljunka, kamena, pijeska, ilovaĉe i drugih sliĉnih materija,
- erozivna i bujiĉna zemljišta ne mogu biti utvrĊena kao urbana podruĉja odnosno njihovi dijelovi, ako
to nije predviĊeno odgovaraiućim planom,
- zabranjuje se sjeĉa šume, voćnjaka i drugog visokog rastinja,
- zabranjuje se krĉenje šumskog i drugog drveća i grmlja,
- zabranjuje se kopanje i preoravanje livada, pašnjaka i drugih neobraĊenih površina na strmim
zemlištima i njihovo pretvaranie u njive sa jednogodišnjim kulturama,
- zabranjuje se voĊenje vode neobloţenim kanalima,
- zabranjuje se izgradnja objekata kao što su vodenice, stupe, brane, kanali za dovoĊenje i odvoĊenje
vode i sliĉno, a koji bi mogli da ugroze stabilnost zemliišta,
224
Spreĉavanje štetnog dejstva erozije i bujica vrši se preduzimanjem radova za zaštitu od erozije i
ureĊenjem bujiĉnih tokova.
Protiverozivni radovi su:
pošumljavanje goleti,
melioracije degradiranih šuma i pašnjaka,
podizanje pojaseva zaštitne vegetacije radi reguliranja površinskog slijevanja i smanjenja
snage vjetra,
izrada terasa, gradova, banketa i sliĉnih objekata na poljoprivrednim i šumskim zemljištima,
podizanje zasada voćaka, grmlja i zasada trava,
ureĊenje bujiĉnih tokova izgradnjom pregrada, kanala, kineta, obaloutvrda, drenaţa i sl.,
preureĊenje, odnosno uklanjanje vodenica, brana , stupa kanala za dovoĊenje i odvoĊenje
vode, ĉišćenje korita bujiĉnog toka u svrhu pravilnog proticanja vode.
Na bujiĉnim i erozivnim zemljištima, po pravilu, se ne izgraĊuje i ne predviĊa izgradnja podzemnih
infrastrukturnih objekata, instalacija i ureĊaja, ako to nije neophodno potrebno, odnosno ako ne
postoje druga tehniĉka rješenja.
Na bujiĉastim i erozivnim zemljištima ne moţe se odobriti izgradnja podzemnih i nadzemnih skloništa
za smještaj ljudi i materijalnih dobara u sluĉaju ratne opasnosti.
Na utvrĊenim bujiĉastim i erozivnim zemljištima, po pravilu, se ne planira i ne izgraĊuju putne
saobraćajnice, ako to nije neophodno potrebno.
Isto tako, na zemljištima iz prethodnog stava, ne moţe se odobriti ureĊenje, izgradnja, odnosno
formiranje groblja, niti se moţe vršiti ukopavanje.
34. ZAŠTITA OD KLIZANJA I SLIJEGANJA ZEMLJIŠTA
Ĉlan 166.
Potrebno je urаditi kаtаstаr klizištа koji predstаvljа bаzu zа izrаdu kаrаtа hаzаrdа sа
inţenjerskogeološkog аspekаtа.
UtvrĊena klizišta zemljišta, ili ona koja to mogu biti, po pravilu, se ne utvrĊuju kao urbana podruĉja,
odnosno kao dijelovi urbanih podruĉja.
Iznimno od prethodnog stava, utvrĊena klizišta mogu se ukljuĉiti u urbano podruĉje samo ako su
prethodno izvršene predviĊene mjere sanacije.
Sanacija utvrĊenih zemljišta koja su pogodna slijeganju vrši se prema posebnom elaboratu i
programu.
Neophodno je provoditi preventivne i aktuelne mjera na sanaciji klizišta, koje mogu biti intereventne i
trajne. Interventne mjere se provode za potrebe smirivanja aktivnosti klizišta, odnosno ―drţanja‖
klizišta pod odgovarajućom tehniĉkom kontrolom, a sve u cilju smanjenja materijalnih šteta.
Trajne mjere sanacije klizišta podrazumijevaju provoĊenje adekvatnih mjera sanacije za konaĉnu i
potpunu sanaciju klizišta, takoĊe se razlikuju po vrsti i obimu u zavisnosti od toga kakva će biti
225
buduća namjena saniranog zemljišta ( rekreaciona zona, mogućnost izgradnje infrastrukturnih
objekata ili izgradnja objekata visokogradnje i sl.). U zavisnosti buduće namjene prostora i vrste
sanacije zemljišta, zavisi obim geološko-geomehaniĉkih istraţivanja kao i obim graĊevinskih
sanacionih mjera.
Za eventualnu izgradnju graĊevina u zoni klizišta, moraju se provesti odgovarajuća i zakonski
propisana geološko-geomehaniĉka istraţivanja (prema definisanom programu ili projektu istraţivanja)
kao i adekvatne graĊevinske sanacione mjere koje će omogućiti privoĊenje zemljišta planiranoj ili
eventualno zahtjevanoj budućoj namjeni zemljišta.
35. ZAŠTITA OD VODA
Ĉlan 167.
U cilju zaštite od štetnog djelovanja voda, općina na ugroţenom podruĉju osigurava u okviru svoje
nadleţnosti prema odredbama Zakona o vodama, planiranje mjera zaštite, gradnju i upravljanje
zaštitnim vodnim objektima, a naroĉito gradnju nasipa, brana, pregrada, objekata za stabilizaciju dna i
obala, objekata za odvoĊenje unutrašnjih voda i dr.
Obim zaštite od štetnog djelovanja voda i potrebne mjere odreĊuju se sljedeĉim planovima: posebnim
planovima zaštite od poplava i leda, planovima zaštite od erozije i bujica i planovima zaštite od
vanrednog zagaĊenja voda.
36. ZAŠTITA OD ZEMLJOTRESA
Ĉlan 168.
Podruĉje općine Donji Vakuf nalazi se u zoni u kojoj su mogući zemljotresi od 8° MCS skale i
vjerovatnoće pojave 63% za povratni period od 500 godina. Osnovne mjere zaštite od zemljotresa su:
tehniĉke norme o izgradnji objekata (aseizmiĉka izgradnja);
izbor lokacije za izgradnju;
kontinuiran proces prostornog i urbanistiĉkog planiranja (generalno i detaljno), arhitektonskog
i graĊevinskog projektovanja i izgradnje objekata;
graĊenje objekata usmjereno u pravcu usklaĊivanja sa seizmogeološkim osobinama terena,
kako bi se smanjio nivo povredljivosti objekata i seizmiĉkog rizika, a time i štete od
eventualnog zemljotresa.
37. ZAŠTITA OD POŢARA
Ĉlan 169.
Organizovanie i sprovoĊenje zaštite od poţara većih razmjera na podruĉju općine Donji Vakuf, vrši se
na osnovu plana zaštite od poţara koji donosi Općinsko Vijeće, kao i mjesne zajednice i druge
organizacije koje odredi Vijeće općine, a na osnovu Zakona o zaštiti od poţara.
Zaštita od poţara većih razmjera vrši se naroĉito:
226
- na urbanom podruĉju Donjeg Vakufa,
- na šumskim kompleksima općine Donji Vakuf,
- na privrednim i drugim znaĉajnim objektima izvan urbanog podruĉja Donji Vakuf
38. ZAŠTITA OD MINA
Ĉlan 170.
Nije dozvoljeno korištenje za bilo kakve namjene površina pod minama, kao i sumnjivih i riziĉnih
površina, dok se ne izvrši deminiranje istih.
U procesu realizacije etapnog deminiranja prostora, prioritet moraju biti graĊevinska zemljišta u
urbanim podruĉjima kao i podruĉja saobraćajnih komunikacija i lokaliteti od strateškog znaĉaja.
U cilju otklanjanja opasnosti od mina i minsko-eksplozivnih sredstava definišu se prioritetne površine
za sanaciju kroz etapni plan deminiranja prostora.
Prioritetne površine su:
GraĊevinska zemljišta u sklopu urbanih podruĉja ili izvan njih sa namjenom stanovanja,
GraĊevinska zemljišta za privredne komplekse,
Podruĉja znaĉajna za razvoj poljoprivredne proizvodnje,
Podruĉja od posebnog znaĉaja za druge planirane namjene.
39. ZAŠTITA OD RATNIH DEJSTAVA
Ĉlan 171.
U cilju zaštite ljudi, u sluĉaju rata i ratne opasnosti, na urbanim podruĉjima za koja se radi detaljna
planska dokumentacija pitanje lociranja i izgradnje skloništa se rješava u sklopu te dokumentacije. Na
ostalim podruĉjima izgradnja skloništa se vrši u skladu sa Zakonom o zaštiti ljudi i materijalnih dobara
od prirodnih i drugih nesreća.
Ĉlan 172.
Aspekt zaštite od ratnih dejstava – u cjelosti se rješava na nivou organa nadleţnih za odbranu.
40. SKLANJANJE LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA
Ĉlan 173
Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite i skloništa dopunske zaštite u
skladu sa Uredbom o mjerilima, kriterijima i naĉinu izgradnje skloništa i tehniĉkim normativima za
kontrolu ispravnosti skloništa.
227
Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom javnih skloništa i prilagoĊavanjem podrumskih i drugih
prostorija u stambenim i drugim objektima i drugih pogodnih graĊevina za sklanjanje ljudi u odreĊenim
zonama što se utvrĊuje detaljnim planskim dokumentima za pojedina podruĉja Općine, za koja je
njihovo donošenje obavezno.
Skloništa osnovne i dopunske zaštite projektuju se kao dvonamjenski objekti, koji se koriste
prvenstveno za potrebe u miru, u skladu sa osnovnom namjenom graĊevine ili se grade kao posebni
objekti.
Ĉlan 174.
Općina donosi svoje dugoroĉne programe i godišnje planove izgradnje i odrţavanja javnih skloništa i
zaklona, odnosno prilagoĊavanja drugih zaštitnih objekata za sklanjanje na svom podruĉju.
41. MJERE PROVEDBE
Ĉlan 175.
Prostornim planom utvrĊena je obavezna izrada sljedećih planskih dokumenata:
Razvojni planski dokumenti:
Prostorni plan podruĉja sa posebnim obiljeţjima: Podruĉje izuzetnih prirodnih vrijednosti
Plivsko jezero sa kanjonom rijeke Vrbas, te trasom brze ceste Jajce-Donji Vakuf
Prostorni plan podruĉja sa posebnim obiljeţjima, zaštićeni krajolik „Semešnica – Plazenica―
Urbanistiĉki plan za urbano podruĉje Donji Vakuf
Detaljni planovi prostornog ureĊenja:
Regulacijski plan za središte urbanog podruĉja Donji Vakuf
Regulacijski plan za urbano podruĉja sekundarnih centara (Prusac, Torlakovac, ŠeherĊţik –
Oborci),
Regulacijski plan Poslovno (preduzetniĉka) zona,
Regulacijski plan za Turistiĉko naselje/vikend naselje
Regulacijski plan za Sportsko-rekreativni kompleks Jarĉišće, Prusac i Semešnica.
Za graĊevinsko zemljište unutar urbanih podruĉja i za sva ostala graĊevinska zemljišta, koja se
nalaze van urbanih podruĉja utvrĊuje se reţim graĊenja trećeg stupanja, odnosno uvjeti za
odobravanje gradnje donose se na temelju prostornoga plana i odluke o provedbi plana i plana
parcelacije.Izuzetak ĉine urbana podruĉja, odnosno graĊevinska zemljišta za koja je predviĊena
izrada regulacionog plana.
Reţimi graĊenja prikazani su na grafiĉkom prilogu broj IV: Urbana podruĉja i graĊevinska zemljišta
van urbanih podruĉja sa reţimima graĊenja, tako da su definirani sljedeći reţimi graĊenja:
Reţim graĊenja prvog stupanja - za sva podruĉja gdje se predviĊa izrada detaljnih
dokumenata prostornog ureĊenja – regulacionog plana, urbanistiĉkog projekta,
Reţim graĊenja drugog stupanja – za podruĉje gdje se predviĊa izrada razvojnog planskog
dokumenta – urbanistiĉkog plana sjedišta Općine,
Reţim graĊenja trećeg stupanja – za sve prostorne cjeline, podruĉja koje se nalaze u okviru
urbanih podruĉja (graĊevinska zemljišta unutar urbanih podruĉja i izvan urbanih podruĉja).
228
Ĉlan 176.
Izuzetno, za utvrĊene prostorne cjeline veće površine moţe se donjeti odluka o potrebi izrade detaljne
planske dokumentacije za njene pojedine dijelove (faze).
Ĉlan 177.
Procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih planskih dokumenata, te prioritet
izrade planskih dokumenata utvrĊuje Nosilac pripreme-Općina Donji Vakuf svojim aktima u skladu sa
Zakonom ( programi, odluke i dr.)
U izradi detaljnih planskih dokumenata uvaţit će se redoslijed prioriteta, uz mogućnost njegove
izmjene na osnovu programa mjera za unapreĊenje stanja u prostoru.
Ĉlan 178.
Prostorno-planska dokumentacija koja datire iz perioda prije 1992. godine se stavlja van snage i kao
takva jedinstveno ne vaţi.
Ĉlan 179.
Donošenjem detaljnih planskih dokumenata primjenjivat će se odredbe iz detaljnog planskog
dokumenta.
42. NADZOR I UPRAVNE MJERE
Ĉlan 179.
Nadzor nad provoĊenjem odredaba ove Odluke vrše nadleţni inspekcijski organi.
43. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlan 180.
Odredbe ove Odluke primjenjivat će se i na zahtjeve po kojima do dana stupanja na snagu ove
Odluke nije doneseno prvostupanjo rješenje ili je prvostupanjo rješenje poništeno i predmet vraćen na
ponovni postupak.
Ĉlan 181.
Do uspostave katastra nadzemnih i podzemnih vodova, infrastrukturnih sistema sa pripadajućim
objektima (elektroenergetski, telekomunikacioni, vodovodni, kanalizacioni, toplovodni, gasovodni,
putni, ţeljezniĉki i sliĉni infrastrukturni sistemi) organi uprave i upravne organizacije i pravna lica koja
su upravitelji ili vlasnici nadzemnih i podzemnih vodova infrastrukturnih sistema, ponašat će se u
skladu sa ĉlanom 103. Zakona o organizaciji organa uprave u FbiH (Sluţbene novine FbiH broj: 35/05
i 24/13).
Organi uprave i upravne organizacije obavezne su da u obavljanju poslova iz svoje nadleţnosti, a
koje se tiĉu poslova prostornog planiranja i graĊenja i drugih poslova vezanih za prostorno planiranje i
graĊenje, obavezno traţe podatke od pravnih lica koja su upravitelji ili vlasnici nadzemnih i
229
podzemnih vodova infrastrukturnih sistema o infrastrukturnim vodovima sa pripadajućim objektima na
odreĊenoj (predmetnoj) lokaciji.
Pravna lica koja su upravitelji ili vlasnici nadzemnih i podzemnih vodova infrastruktrunih sistema,
obavezni su da, na zahtjev iz prethodnog stava ovog Ĉlana dostave traţene podatke, informacije i
drugu dokumentaciju iz svoje nadleţnosti, bez naknade, izuzev ako naknada nije propisana
Zakonom.
Ĉlan 182.
Granice Regulacijskih planova predviĊenih prostornim planom utvrditi posebnom Odlukom općinskog
Vijeća u roku od godinu dana od dana donošenja Prostornog plana.
Do donošenja Regulacijskih planova primjenjvat će se odredbe ove Odluke, Planovi parcelacije,
odredbe Zakona i odredbe podzakonskih propisa koji regulišu oblast prostornog planiranja i gradnje.
Ĉlan 183.
Odredbe ove Odluke koje u momentu potrebe primjene ne budu u saglasnosti sa vaţećim Zakonima i
podzakonskim priposoma, neće se primjenjiavti, a umjesto njih, primjenjivat će se odredbe vaţećih
Zakona i podzakonskih propisa.
Ĉlan 184.
Izmjene Prostornog plana vršit će se po istom postupku i na naĉin propisan za njegovo donošenje.
Ĉlan 185.
Sastavni dio ove Odluke је grafiĉki prilog Prostornog plana broj XVI – Sintezni prikaz korištenja
zemljišta u planskom periodu, u razmjeri 1:5000.
Ĉlan 186.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom glasniku Općine Donji
Vakuf―.
Broj:-------------------------------
Donji Vakuf:---------------------------
Predsjedavajući općinskog Vijeća