AKIKA ILI KAKO OTKLONITI OD NOVORODJENCETA ONO STO GA UZNEMIRAVA

Svaka hvala i zahvala pripada Uzivisenom Allahu Stvoritelju i Ravnatelju svega postojeceg, mir i salavat na naseg Poslanika i akoBogda zagovornika na Sudnjem danu Muhammeda s.a.v.s.

O Akiki se danas veoma malo zna, govori i pise. Medjutim dobro je poznatao da ju je Muhammed a.s. vrsio i preporucivao . Mi dobro znamo da Allah dz.s.,stvarajuci covjeka u najljepsem liku i obliku, je tom istom covjeku odredio i razne propise od njegovog rodjenja pa do ispracaja na buduci svijet. Isto tako nam je poznato da dijete dok boravi u majcinoj utrobi je pod Allahovom zastitom, a nakon rodjenja potpada pod serijatske zakone i njegovi roditelji su duzni da se povinuju tim Allahovim zakonima i da ih izvrsavaju.

Isto tako bi nam trebalo biti poznato da su nam posebno u ovom vremenu potrebna dobro odgojena djeca i zdrava sredina u kojoj ce ta djeca obitavati i zivjeti. Da bi uspjeli u toj zadaci potrebno je poznavanje propisa vezanih za nase novorodjence kako bi od samog pocetka nase dijete odgajali u duhu islama.

Ovdje cemo navesti nekoliko momenata bitnih za pojasnjenje propisa vezanih za AKIKU, odnosno da prvi nasi koraci oko zastite djeteta bude kurban Akike a samim tim i zastita od sejtanskog djelovanja na novorodjence.

1. Ucenje ezana na desno a ikameta na lijevo uho djeteta

Prenosi se od Ebu Rafia r.a. koji kaze: « Vidio sam Resulullaha s.a.v.s., kako je Hazreti Hasanu sinu Alijinom, ucio ezan na desno uho kada ga je rodila Hazreti Fatima r.a.. ( Ebu Davud i Et-Tirmizi) Preporucljivo je da prvo sto dijete cuje na ovom svijetu budu rijeci ezana, rijeci koje sadrze velicanje Uzvisenog Allaha dz.s. (Allahu ekber), sehadet da nema drugog boga osim Allaha (»La ilaahe illallah«). Zbog svega toga je ucenje ezana i ikameta djetetu obiljezje islama kojim se oznacava dolazak na ovaj svijet, kao sto se isto tako uci sehadet insanu kada odlazi sa ovog svijeta, kako bi mu zadnje rijeci bile »La ilaahe illallah ,Muhammedun resulullaah«. Nakon ucenja ezana i ikameta se djetetu muskom ili zenskom prouci dova za hajirli zivot, napredak, berecet, uspjeh, srecu u zivotu pred kojim se dijete upravo nalazi.

2. Akika (klanje kurbana) za nasu djecu

Akika je pritvrdjeni sunnet i iz toga se ne izuzima ni to da je otac siromasan. Akiku je redovno obavljao Resulullah s.a.v.s., kao i njegovi ashabi i tabiini (oni koji su dosli poslije njih).

Dokaz za to je hadis od Selmana ibni Amira ed-Dabijja r.a., koji je rekao: «Rekao je Muhammed s.a.v.s.: «Za dijete je duznost Akike , pa za njega pustite krv (akike) i otklonite od njega ono sto ga uznemirava.

Prenosi se od Semre r.a., «Rekao je Resulullah s.a.v.s.: » Svako dijete je zalog svoje Akike. Ona se kolje za njega sedmog dana, na taj dan mu se daje ime i brije glava,« (Buhari ).

Prenosi se od Aise,r.a., od njenog oca hazreti Ebu Bekra r.a. koji kaze: « Rekao je Resulullah s.a.v.s.: » Za musko dijete se kolju dvije jednake ovce, a za zensko se olje jedna ovca.« Ahmed i Et-Tirmizi)

»Svako dijete je zalog svoje Akike. « tumaceci ovaj hadis kaze Ata' u svome komentaru:

»Uskracuje se roditelju sefaat (zauzimanje) njegova djeteta. « Rekao je Ahmed: « Uskracuje se sefaat njegovim roditeljima.« to znaci da dijete nece ciniti sefaat za svoje roditelje jer za njega nisu zaklali Akiku.

Ulema smatra pozeljnim da se Akika kolje sedmog dana, a ako se ne bude u mogucnosti, onda cetrnaestog dana ili dvadest i prvog dana, a ako ni tada,onda bilo koji dan, kao sto je dozvoljeno da se u tom slucaju i za musko zakolje jedan kurban.

Isto tako ulema se podijelila u pogledu naredbe Akike i njenog obavljanja. Hasan el Basri stoji na stanovistu da je klane akike vadzib, i da covjek za koga roditelji nisu zaklali Akiku duzan sam za sebe to obaviti kasnije u svom zivotu. Malik,Safija, Ahmed ibni Hanbel, i drugi smatraju da je Akika sunnet koji se ne smije izostaviti. Odredjeni broj uleme smatra da je akiku lijepo obaviti, a to na osnovu sahih hadisa:

»Kome se rodi dijete, pa zeli da za njega obavi obred (Akike), neka ga obavi.« ( en--Nesai i Ebu Davvud)

Pustanje krvi kurbana je cilj Akike koja je kao ibadet povezana sa namazom, kao sto kaze Allah ,dz.s.: «FE SALLI LI RABBIKE VENHAR,INNE SANIEKE HUVEL EBTER« »Zato se svome Gospodaru moli i kurban kolji« (Kur'an,sura Kevser).

Kurbanom se djetetu pruza zastita od sejtana, i njegovog djelovanja na njega, to je ujedno iskupljenje za dijete i sadaka , to je ujedno i zahvala Uzvisenom na blagodati sto nam je podario dijete. Isto tako ako se ne zakolje Akika dijete postaje predmet sejtanskog djelovanja, zato je rekao Muhammed s.a.v.s.: « Za dijete je (duznost) Akike, pa za njega pustite krv i otklonite od njega ono sto ga uznemirava.« (Buhari)

Tu je i korist zbog okupljanja rodbine i prijatelja na toj svecanosti i njihove dove za napredak i hajir djeteta.

3. Meso od akike

Kada se uzima ovca za Akiku ona mora zadovoljavati sve standarde kao i pravi kurban. Dakle ovca ne smije biti slijepa, hroma,corava, niti bolesna. Od nje se ne smije nista prodati cak niti koza.

Meso od Akike je pozeljno skuhati , a moze se i sirovo podijeliti. Ako bi se uz skuhano meso posluzila i druga hrana ili to meso pomijesalo u drugoj hrani, to ce biti jos veci sevap i dobrocinstvo prema siromasima, prijateljima i komsijama. Roditelji djeteta mogu jesti od Akike.

4. Davanje imena djetetu

Sunnet je okupati dijete prilikom nadijevanja imena. Kod davanja imena treba dobro paziti da ime bude islamsko. Prenosi se od ebu Derdaa , r.a. koji je rekao: «Rekao je Poslanik s.a.v.s.: « »Zaista cete vi biti prozivani po vasim imenima i imenima vasih oceva,pa uljepsavajte svoja imena!«

Prenosi se od Ibni Omera r.a.:«Rekao je Poslanik s.a.v.s.: « Zaista su najdraza imena Allahu, s.v.t.a., Abdullah i Abdurrahman.« (Muslim)

Ili »Najdraza imena Allahu su Abdullah i Abdurrahman, najljepsa su Haris i Hemmam, a najruznija su Harb i Murret.« (En.Nesai)

Pokudjeno je davati imena meleka kao npr.: Mikail, Dzebrail, Israfil, kao i neka ruzna imena koja ne dolikuju covjeku, kao imena psa, neke zivotinje. Takodje se zabranjuje davanje imena koja pripadaju Allahu dz.s., poput; El-Ehad, Er-Rezzak, El-Halik, es-Semi', El-Besir,ili imena Kur'ana i njegovih sura, poput:Taha,Jasin,,Hamim.

Ako se muz i zena ne mogu dogovoriti oko imena djeteta, prednost ima otac i on ce izabrati ime, na sto ukazuju i mnogi hadisi, i zato sto se djeca na ovom svijetu zovu po umenu oceva, a tako ce se prozivati i na Sudnjem danu. Kur'an navodi: «Zovite ih po ocevima njihovim, to je kod Allaha ispravnije.

5. Obrezivanje,sunnecenje muske djece

Muhammed a.s. je rekao: »Cetiri stvari su od sunneta Poslanika: stid, mirisanje, misvak (pranje zuba) i brak.«

Ebu Hurejre r.a. kaze: »Pet stvari je Allah posebno covjeku: obrezivanje, otklanjanje dlaka sa stidnih dijelova tijela, skracivanje brkova, rezaje nokata i otklanjanje dlaka ispod pazuha.«

Po pitanju obrezivanja islamska ulema se razisla. Malik, Safija, i Ahmed smatraju da je ovo vadzib, a Ebu Hanife i Hasan el-Basri smatraju to sunnetom, a ne vadzibom. Neki stoje na stanovistu da je to pritvrdjeni sunnet.

Obrezivanje je dakle, islamsko obiljezje sa kojim se musliman razlikuje od nemuslimana. Sto se tice samog vremena sunnecenja, nema dokaza koji ukazuju na to. Znaci da je dozvoljeno djecaka osunnetiti u bilo kojem vremenu sa napomenom da se sa sunnecenjem ne treba odugovlaciti.

6. Busenje usiju djetetu

Dozvoljeno je zenskom djetetu probusiti uho radi ukrasa (mindjuse) i stavljanja nakita na uho, dok muskom djetetu ni u kom slucaju to nije dozvoljeno.

Dakle pitanje Akike danas , u vremenu u kojem zivimo, treba dobro naglasiti i o Akiki puno pisati, govoriti i savjetovati nas narod. Treba isklorijeniti neislamske obicaje povodom rodjenja djeteta kao sto je upotreba alkohola, opijanja i niz drugih adeta koji su strani islamskom ucenju i nacinu zivota,a stete pravilnom odgoju naseg mladog narastaja..

Ako budemo ljubomorno cuvali islamsku tradiciju, nadati se je da ce iz svega toga truda i zalaganja izrasti zdrava generacija muslimana, koja ce znati pronaci odgovore na sva teska i bolna pitanja sa kojima se susrecu danasnji muslimani.

Uzviseni Boze pomozi nam da zivimo i umiremo samo kao muslimani i neka nam zadnje rijeci budu Eshedu en la ilaahe illallah, ve eshedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu.

Amin ja Rabbel alemin!

Nijaz ef.Salkić

Velenje 31.maja 2001

Literatura:

Fikhus-sunneh Sejjid Sabik

Subulus-selam Es-San'ani

Nejlul-evtar Es-evkani

Sahihul Muslim En-Nevevi

Propisi koji se odnose na novorodjenceDatum: Friday, June 24 @ 19:10:22 PDTTema: Islamski zivot i porodica

Stvarajuci covjeka u najljepsem obliku Uzviseni Allah mu je odredio i razne propise, od samog njegovog rodjenja, pa do vjecnog boravista. Dok dijete boravi u majcinoj utrobi, ono biva pod Allahovom zastitom, a nakon rodjenja ono potpada pod serijatske zakone i njegovi roditelji, skrbnici ili oni koji se brinu o njegovom odgoju su duzni da se povinuju tim zakonima koji su im naredjeni i da ih izvrsavaju dok dijete ne postane punoljetno, odnosno zaduzena osoba, kada meleki sa desne i sa lijeve strane pocinju da pisu njegova dobra i losa djela. Ovim pismom se obracamo roditeljima koje je Allah opskrbio sa novorodjencetom i onima koji se brinu o djeci da izvrsavaju duznosti i obaveze koje su im odredjene da ih izvrsavaju dok su djeca pod njihovim nadzorom i brigom, od rodjenja do punoljetnosti.

Ono cemu smo najvise potrebni u ovom vremenu jesu lijepo odgojena djeca i zdrava sredina u kojoj ce zivjeti. Da bi uspjeli u tome potrebno je poznavanje propisa vezanih za novorodjence kako bi od samog pocetka dijete odgajali u duhu islama. Jedino na taj nacin mogu izrasti generacije istinskih vjernika koji ce nositi emanet vjere na svojim plecima i povratiti ono sto smo izgubili zbog nase udaljenosti od vjere i odgojem koji je stran islamu i uputama Resulullaha, sallallahu ‘al??jhi we sellem. Zbog velike vaznosti koju islam pridaje odgoju ukazujemo na slijedece propise vezane za novorodjence kako bi ozivjeli sunnete i usmjerili nove generacije ka spoznaji svoje vjere i obavezama kojima ih Allah duzi:

1. Obaveza ucenja ezana na desno uho Prenosi se od Ebi-Rafi’a, kaze: "Vidio sam Resulullaha, sallallahu ‘al??jhi we sellem, kako el-Hasanu b. Aliji uci ezan na desno uho kada ga je rodila Fatima." (Ebu-Davud i et-Tirmizi) Preporucljivo je da prvo sto na ovom svijetu dijete cuje budu rijeci ezana, rijeci koje sadrze velicanje Allaha (Allahu ekber), sehadet da nema drugog boga osim Allaha ("La ilahe illallah"), a kojeg covjek izgovara kada prihvata islam. Zbog toga je ucenje ezana djetetu obiljezje islama kojim se oznacava dolazak na ovaj svijet, kao sto se uci sehadet pred covjekom koji je na samrti, pred napustanjem ovog svijeta, kako bi mu zadnje rijeci koje izgovara bile "La ilahe illallah".

2. Pozeljnost nosenja djeteta poboznom covjeku da mu premaze desni sokom od hurme Prenosi se od Ebu-Burejde, od Ebi-Musa, kaze: "Rodjen mi je sin, pa sam ga odnio Resulullahu, sallallahu ‘al??jhi we sellem, pa mu je dao ime Ibrahim i premazao mu je desni hurmom,." (Buhari i Muslim) tj. uzeo je hurmu, zatim je sazvakao, te uzeo od njenog soka stavljajuci ga u usta djetetu i premazao mu desni, a zatim je Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem, proucio dovu djetetu za blagoslov. Buharija je zabiljezio i rijeci: "Proucio mu je dovu za blagoslov i dao mi ga je, a bio je najstarije dijete Musaa." Dakle, nakon ucenja ezana muskom i zenskom djetetu na desno uho, uci se dova djetetu za bericet. Iz hadisa saznajemo da je dozvoljeno, kao sto kaze Muslim, da se djetetu jos prvog dana da ime, a lijepo je muskim dati ime Abdullah, Muhammed i ostala imena koja su imali poslanici.

3. ‘Akika (klanje kurbana) i propisi vezani za nju Definicija: ‘Akika je klanje kurbana za novorodjence.

Islamski stav o ‘akiki: Ona je pritvrdjeni sunnet i iz toga se ne izuzima ni ocevo siromastvo. To je radio Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem, kao i njegovi ashabi i oni koji su dosli nakon njih. Dokaz za to je hadis koji se prenosi od Selmana b. ’Amira ed-Dabijja, kaze: "Rekao je Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem: "Za dijete je (duznost) ‘akike, pa za njega pustite krv (akike) i otklonite od njega ono sto ga uznemirava." (Buhari) Prenosi se od Semre, kaze: "Rekao je Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem: "Svako dijete je zalog svoje ‘akike. Ona se kolje za njega sedmog dana, na taj dan mu se daje ime i brije mu se glava." (Buhari, Muslim i drugi) Prenosi se od ‘Aise, radijallahu ‘anha, od njenog oca Ebu-Bekra, kaze: "Rekao je Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem: "Za musko dijete se kolju dvije jednake ovce, a za zensko se kolje jedna ovca." (Ahmed i et-Tirmizi), a u drugoj predaji stoji: "Naredio nam je Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem, da zakoljemo ‘akiku, za zensko dijete ovcu, a za musko dijete dvije ovce. (Ahmed) "Svako dijete je zalog svoje ‘akike." - tumaceci ovaj hadis kaze ‘Ata’ u svome komentaru: "Uskracuje se roditelju sefa’at (zagovornistvo) njegova djeteta." Kaze Ahmed: "Uskracuje se sefa’at njegovim roditeljima." - tj. dijete nece ciniti sefa’at za svoje roditelje, jer za njega nisu zaklali ‘akiku. Ulema smatra pozeljnim da se ‘akika kolje sedmog dana, a ako se nije u mogucnosti, onda cetrnaestog dana ili dvadeset i prvog, pa ako se ni tada ne bude u mogucnosti, zaklace se bilo koji dan, kao sto je dozvoljeno da se za musko dijete zakolje jedan kurban. Na osnovu prethodnog hadisa: "Naredio nam je Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem, da zakoljemo ‘akiku..." - odredjeni broj uleme stoji na stanovistu da je klanje ‘akike vadzib. El-Hasan el-Basri smatra da je covjek za koga roditelji nisu zaklali ‘akiku duzan da sam za sebe zakolje. Malik, Safija, Ahmed b. Hanbel i drugi smatraju da je ‘akika sunnet koji se ne smije izostaviti. Odredjeni broj uleme smatra da je ‘akiku lijepo obaviti, a to na osnovu sahih hadisa: "Kome se rodi dijete, pa zeli da za njega obavi obred (‘akike), nek ga obavi." (en-Nesai i Ebu-Davud) U slucaju da neko umjesto klanja ‘akike zeli da udijeli sadaku siromasima u vrijednosti jedne ili dviju ovaca, pa i vise, ulema smatra da je klanje ‘akike bolje od udjeljivanja njene protuvrijednosti, jer je ‘akika sunnet i propisani ‘ibadet koji u sebi nosi mudrost iskupljivanja ‘Ismaila, ‘al??jhissellam, kao sto spominje Kur’an: "i kurbanom velikim ga iskupismo." (Kur’an, XXXVII/107) Pustanje krvi kurbana je cilj ‘akike koja je kao ibadet povezana sa namazom, kao sto kaze Allah, dzelle sanuhu: "zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji" (Kur’an, CVII/2) Po misljenju uleme, za dijete koje nije zivjelo vise od sedam dana ne kolje se ‘akika.

Znacaj klanja ‘akike za dijete je veliki, jer ona donosi koristi djetetu, kao i cinjenje dove za njega. Kurban koji se zakolje za dijete u sebi nosi znacenje zrtvovanja, iskupljenja, sadake i zahvale na blagodati novorodjenceta koje je cilj zenidbe. Na taj nacin se djetetu pruza zastita od sejtana i njegova djelovanja na njega, tako da kurban biva njegovim iskupom, a ukoliko se ne zakolje za dijete ‘akika, ono postaje pod sejtanskim djelovanjem i zato kaze Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem: "Za dijete je (duznost) ‘akike, pa za njega pustite krv i otklonite od njega ono sto ga uznemirava." (Buhari) . Time nam hadis potvrdjuje da se ‘akikom od djeteta otklanja sve ono sto ga uznemirava.

Meso od ‘akike je pozeljno skuhati, a moze da se i sirovo podijeli. Sunnet je da se skuha meso od ‘akike, a ukoliko se prilozi uz drugu hranu to biva jos vece dobrocinstvo prema siromasima, komsijama i prijateljima.

Kada se uzima ovca za ‘akiku, ona ne smije biti slijepa, hroma, niti bolesna. Od nje se ne smije nista prodati, pa ni koza. Roditelji djeteta ce jesti od ‘akike, a dozvoljeno im je da je podijele kao sadaku, ili kao hediju. Onaj za koga roditelji nisu zaklali ‘akiku dok je bio mlad, uradice to kasnije, jer je Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem, zaklao za sebe ‘akiku nakon sto mu je objavljeno vjerovjesnistvo sto biljezi el-Bejheki. Prenosi se od ‘Aise, radijallahu ‘anha, kaze: "Zakoljite na ime njegovo (ime djeteta) i recite: "Bismillah, Boze ovo je Tebi i od Tebe. Ovo je ‘akika toga i toga." Ukoliko bi covjek zanijetio klanje ‘akike, a ne bi nista rekao, Allah ce ga, ako Bog da, nagraditi.

4. Brijanje glave i davanje sadake Kao sto je receno u prethodnom hadisu: "Svako dijete je zalog svoje ‘akike. Ona se kolje za njega sedmog dana, na taj dan mu se daje ime i brije mu se glava." (Buhari, Muslim i drugi) - kaze Ibn-Abdulbirr: "Brijanje glave biva sedmog dana i ulema to smatra pozeljnim. Upitan je el-Hasan el-Basri o rijecima Resulullaha, sallallahu ‘al??jhi we sellem: "...i otklonite od njega ono sto ga uznemirava." (Buhari) - pa je rekao: "To je brijanje njegove glave." Prenosi se od Enesa b. Malika, radijallahu ‘anhu: "Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem, je naredio sedmog dana brijanje glave el-Hasanu i el-Husejnu, pa su oni to uradili i udijelili su sadaku u tezini srebra." Sadaka ce se udijeliti nakon sto se izvaga kosa, a nakon toga ce se u toj mjeri udijeliti sadaka u protuvrijednosti iste tezine srebra. Nije dozvoljeno brijati jedan dio glave, a drugi ostavljati, vec treba obrijati cijelu glavu i to brijacem, odnosno ziletom. Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem, je zabranio ostavljanje jednog dijela kose pri brijanju, pa kaze Ibn-Omer: "Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem, je zabranio brijanje jednog dijela kose, a ostavljanje drugog." (Buhari)

5. Davanje imena djetetu Sunnet je okupati dijete nakon rodjenja, kao i dati mu ime. Kaze el-Bejheki u svome Sunenu da se djetetu nadijeva ime prvog dana. Takodje to navode Buhari i Muslim, dok ulema dozvoljava odgadjanje nadijevanja imena djetetu do treceg dana, do sedmog dana (dana ‘akike), pa i prije i poslije toga. Dozvoljeno je dati dijete dojilji koja nije njegova majka da ga doji. Prenosi se od Ebu-Derdaa, radijallahu ‘anhu, kaze: "Rekao je Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem: "Zaista cete vi biti prozivani vasim imenima i imenima vasih oceva, pa uljepsajte svoja imena!" (Ebu-Davud) Prenosi se od Ibn-Omera: "Rekao je Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem: "Zaista su najdraza imena Allahu, ‘azze ve dzelle, Abdullah i Abdurrahman." (Muslim) Prenosi se od Ibn-Omera: "Rekao je Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem: "Najdraza imena Allahu su Abdullah i Abdurrahman, najljepsa su Haris i Hemmam, a najruznija su Harb i Murret." (en-Nesai) Pokudjeno je davati imena meleka poput: Dzebrail, Mikail i Israfil, kao i imena koja ne dolikuju covjeku i koja on prezire, poput imena psa i slicno. Zabranjuje se davanje djetetu imena koja su svojstvena Gospodaru, subhanehu ve te’ala, poput: el-Ehad, er-Rezzak, el-Halik, es-Semi’, el-Besir i drugih, kao sto se zabranjuju i imena Kur’ana i njegovih sura, poput: Taha, Jasin, Hamim.. Nema nikakve smetnje u mijenjanju ruznih imena, naprotiv sunnet je da se u tom slucaju nadije novo lijepo islamsko ime. Muslim biljezi hadis da je Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem, predio ime ‘Asija u ime Dzemila. Davanje lijepog imena djetetu je roditeljska duznost. Ukoliko se roditelji ne bi mogli dogovoriti oko imena djeteta, otac ima prednost da u tom slucaju odabere ime na sto hadisi ukazuju, a i zato sto se djeca nazivaju po ocevima, a ne po majkama, kao sto Kur’an navodi: "Zovite ih po ocevima

njihovim, to je kod Allaha ispravnije..." (Kur’an, XXXIII/5) - a i na Sudnjem danu ce se ljudi pozivati po imenima svojih oceva. Buhari u svom Sahihu biljezi hadis: "Dajite imena po mom imenu, a ne dajite nadimke po mom nadimku." - a nadimak Resulullaha, sallallahu ‘al??jhi we sellem, je bio Ebu-Kasim. Oni koji daju svome djetetu ime Muhammed, savjetujemo ih da ga pravilno pisu sa dvoje M, dok neki ljudi daju svome djetetu ime Muhamed, sa jednim M iz razloga kako bi se razlikovalo ime njegova djeteta od imena Poslanika, iz pocasti prema Poslaniku, sto je pogresno, jer nam je naredio da svojoj djeci dajemo njegovo ime, bez izmjena. Takodje se dozvoljava nadijevanje vise od jednog imena.

6. Obrezivanje (sunecenje) novorodjenceta i njegovi propisi Rekao je Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem: "Cetiri stvari su od sunneta poslanika; stid, mirisanje, misvak i brak." (et-Tirmizi i Ahmed) Prenosi se od Ebu-Hurejre, radijallahu ‘anhu, kaze: "Rekao je Resulullah, sallallahu ‘al??jhi we sellem: "Pet stvari je Allah posebno odredio u covjeku: obrezivanje, otklanjanje dlaka sa stidnih dijelova tijela, skracivanje brkova, rezanje nokata i otklanjanje dlaka ispod pazuha." (Buhari i Muslim) Po pitanju obrezivanja, islamska ulema se razisla. Malik, Safija i Ahmed smatraju da je ono vadzib, a Ebu-Hanife i el-Hasan el-Basri smatraju to sunnetom, a ne vadzibom. Neki stoje na stanovistu da je to pritvrdjeni sunnet, a Malik je po tom pitanju veoma strog, tako da smatra da ne moze biti imam osoba koja nije obrezana, niti se takvoj osobi prima svjedocenje. Obrezivanje je islamsko obiljezje s kojim se musliman razlikuje od nemuslimana. Stav uleme po pitanju vremena u kome se dijete sunneti je da nema dokaza koji ukazuju na njegovo vrijeme, vec je dozvoljeno u bilo kojem periodu. Stariji covjek koji je prihvatio islam nije duzan da se obrezuje i po misljenju vecine uleme sa njega spada ta duznost.

7. Busenje usiju djetetu Dozvoljeno je zenskom djetetu probusiti uho radi ukrasa i stavljanja nakita na uho, dok to nije dozvoljeno muskom djetetu.

8. Mokraca muskog i zenskog djeteta prije nego sto pocnu jesti obicnu hranu Kaze Ibn-Tejmijje: "Ashabi su se slozili da postoji razlika izmedju muskog i zenskog djeteta." Ishak kaze: "Praksa Resulullaha, sallallahu ‘al??jhi we sellem, je bila da polije vodom po mokraci muskog djeteta koje nije jelo obicnu hranu (tj. koje je dojilo samo mlijeko), a mokraca zenskog djeteta se pere, hranilo se dijete mlijekom ili obicnom hranom. To su slijedili ucenjaci, ashabi i oni koji su dosli nakon njih. Medjutim, kada dijete povrati, to ne predstavlja necistocu. Takodje je dozvoljeno nosenje djeteta u namazu iako se ne zna stanje u kojem se nalazi njihova odjeca. Nasa posljednja dova je Hvala Allahu, Gospodaru svjetova.

Literatura:"Tuhfetul-mevdud bi ahkamil mevlud", autor: Ibnul-Kajjim el Dzevzi"Fikhus-sunnet", autor: Sejjid Sabik, III dio, poglavlje o ‘akiki"Subulus-selam", autor: es-San’ani"Nejlu-l-evtar", autor : es-Sevkani "Fethul-Bari li serhi sahih-Buhari", IbnHadzer"Sahihul-Muslim bi serhi En-Nevevi"

AKIKA

Akika je klanje kurbana povodom rođenja djeteta. Smisao akike se ogleda u tome što je ona, s jedne strane, svojevrsni vid zahvalnosti Uzvišenom Allahu na darovanom djetetu, a, s druge strane, umiljavanje Allahu da radi prinesene žrtve sačuva život i zdravlje djeteta. Hanefijski pravnici smatraju da je akika mubah, da nije mustehab, jer propisani kurban zamjenjuje sve što se kolje prije njega. Zamjenu potvrđuju riječi Aiše, r. a.: "Kurban zamjenjuje sve što se kolje prije njega". El-Lejs i Davud ez-Zahiri akiku smatraju vadžibom.

Propisanost akike

Akika je potvrđeni sunnet za djetetove staratelje koji su u mogućnosti, jer je Allahov Poslanik, a. s., rekao: "Za (život) svakog novorođenog djeteta zalog je njegova akika, koja se kolje sedmi dan po njegovu rođenju, kad mu se daje ime i brije (šiša) kosa." (hadis bilježe Ebu-Davud, Nesai i drugi). U hadisu se kaže da je svako dijete privezano za svoju akiku, što po mišljenju uleme znači da će djetetu kojem nije priređena akika biti onemogućeno da se zauzima za svoje roditelje, dok neki kažu da će to uticati na njegov odgoj (hadis bilježe autori “Sunena” i Ahmed, koji kaže da je hadis sahih). Za akiku važe propisi kurbana u pogledu starosne dobi, nepostojanja mahane i podjele, izuzev što pri klanju akike nije dozvoljeno udruživanje (jer goveče i deva mogu vrijediti kao kurban za sedam osoba, ukoliko su se one udružile).

Starosna dob kurbana

Ako se kolje ovca, kurban mora biti star najmanje godinu dana. Koza i goveče moraju imati po dvije godine ili približno toliko, a deva četiri godine. Kurban ne smije imati mahanu koja bi umanjila vrijednost mesa. Ne smije biti hrom niti bolestan, niti suviše mršav. Dopušteno je da kurban bude prepolovljenog uha ili slomljenog roga. Ona ovca koja se, iz bilo kojih razloga, ne bi mogla zaklati u kurban, ne može se zaklati ni kao akika. Najvrednije je da se zakolje rogat, mlad ovan. Ne smije se prodavati meso akike niti kožica. Međutim, imam Ahmed dozvoljava, na osnovu predaje, prodaju kožice i glave, s tim da se taj novac podijeli kao sadaka za dijete. Pokuđeno je namazati glavu novorođenčeta krvlju akike.

Šta se uči prilikom klanja akike?

Uči se dova: ALLAHUMME MINKE VE ILEJKE AKIKA FULAN, na osnovu hadisa koji prenosi Bejheki, čiji je lanac prenosilaca dobar. Navodi se od Aiše, r. a., da je Poslanik, s. a. v. s., kad je klao akiku za Hasana i Husejna, rekao: "Recite: ´BISMILLAH, ALLAHUMME LEKE VE ILEJKE AKIKA FULAN".

Podjela mesa

Mustehab je meso akike, kao i meso kurbana podijeliti na tri dijela: • jedan dio ostaviti za ukućane, • jedan dio podijeliti kao sadaku siromasima i • jedan dio pokloniti prijateljima i komšijama. Mustehab je dati babici mesa od akike. Ebu-Davud prenosi da je Poslanik, s. a. v. s., rekao, kad je Fatima klala akiku za Hasana i Husejna, da pošalju babici mesa od akike.

Koliko se ovaca kolje za dječaka, a koliko za djevojčicu?

Malikijski pravnici smatraju da je bolje zaklati po jednu ovcu za dječaka i za djevojčicu, na što ukazuje hadis koji prenosi Ibn-Abbas u kome se govori da je Poslanik, s. a. v. s., zaklao po jednu ovcu Hasanu i Husejnu (hadis bilježe Ebu-Davud i Nesai). To je, po njima, najrazumnije i najlakše. Šafijski i hanbelijski pravnici smatraju da se za dječaka kolju dvije ovce, a za djevojčicu jedna, na što ukazuju riječi Aiše, r. a.: "Za dječaka dvije ovce približnih godina i da su slične, a za djevojčicu jedna ovca" (hadis bilježe Ahmed i Tirmizi). Najbolje je da se za dječaka zakolju dvije ovce približnih godina i da su slične, a za djevojčicu jedna ovca. Prenosi se da je Ummu Kerzi el-Ka´ba rekla: "Čula sam da Allahov Poslanik, s. a. v. s., kaže: ´Za dječaka se kolju dvije ovce približnih godina i da su slične, a za djevojčicu jedna ovca´". Mustehab je da se akika kolje sedmi dan po rođenju djeteta, ako postoji mogućnost za to, ili četrnaesti ili dvadeset prvi dan po rođenju. Ako ne postoji mogućnost, onda se akika može zaklati bilo koji dan. U hadisu koji prenosi Bejheki navodi se vrijeme klanja akike: "Akika se kolje sedmi ili četrnaesti ili dvadeset prvi dan po rođenju djeteta". Mendub je zaklati akiku u vremenu kad se obavlja duha-namaz. Ne treba klati akiku tokom noći. Ako dijete umre prije nego što napuni sedam dana, za njega se neće klati akika.

Spajanje kurbana i akike

Hanbelijski učenjaci smatraju: kad se podudare Kurban-bajram i dan akike, dozvoljen je jedan kurban za oboje, kao što je dozvoljeno jedno kupanje kad se podudare bajram i džuma.

Nadijevanje imena

Sunnet je novorođenčetu izabrati lijepo ime, na što ukazuje hadis: "Bit ćete prozvani na Sudnjem danu po svojim imenima, po imenima očeva svojih. Nadijevajte lijepa imena!" (hadis bilježi Ebu-Davud.) Najljepša imena su Abdullah i Abdurrahman, na što ukazuje hadis koji prenosi Muslim.

Ispravno je nadijevati imena meleka, poslanika, zatim ime Taha, Jasin... Dozvoljeno je nadijevanje više imena od jednog. Dozvoljeno je davanje lijepih nadimaka kao što su nadimci ashaba, r. a., naprimjer Omer el-Faruk, Hamza Esedullah, Halid Sejfullah itd. Haram je nadijevanje imena kojih je dostojan samo Allah, kao što su: Kuddus, Halik, Er-Rahman itd.

Neka pokuđena imena

Poslanik, s. a. v. s., zabranio je nadijevanje sljedećih imena: Jesar, Rebah, Nedžih i Efleh, zato što ona mogu dovesti do vrijeđanja (psovanja). Prenosi se od Semre, r. a., da je Poslanik, s. a. v. s., rekao: "Ne nadijevajte dječaku imena Jesar, ni Rebah, ni Nedžih niti Efleh..." Haram je davanje nadimaka po osobama koje su prezrene u islamu. Pokuđeno je nadijevati ružna imena kao što su Zalim, Himar, Kulejb itd. Ibn-Hazm kaže: "Postoji saglasnost o zabrani davanja imena kojima se ukazuje na robovanje mimo Allahu, kao što su imena Abdul-Uzza, Abdu Hubel, Abdu Omer..." Sunnet je promijeniti ružno ime. Buharija i Muslim bilježe da je Poslanik, s. a. v. s., promijenio ime Berra u ime Zejneb, a to je bila Zejneb bint-Džahš.

Šišanje dječije kose

Sunnet je obrijati (ošišati) dječaku kosu i podijeliti sadaku u težini dječije kose (ukoliko za to postoji mogućnost). Dokaz za ovo je hadis koji bilježe Ahmed i Tirmizi od Ibn-Abbasa da je Allahov Poslanik, s. a. v. s., zaklao jednu ovcu za Hasana, rekavši Fatimi, r. a.: "Fatima, obrij (ošišaj) mu glavu i udijeli sadaku siromasima u težini kose". Izvagali su kosu, a njena težina je iznosila u vrijednosti jednog dirhema ili nekoliko dirhema. Kad je riječ o brijanju dječije glave, treba napomenuti da je to mustehab (po nekim učenjacima sunnet) samo za mušku djecu, a ne i žensku. Mekruh je obrijati kosu ženskog djeteta.

Učenje ezana i ikameta

Sunnet je proučiti ezan na desno uho novorođenčeta, a ikamet na lijevo uho, kako bi prvo što dijete čuje bilo Allahovo ime. Islamski učenjaci kažu da je, kad se rodi, novorođenčetu lijepo na desno uho proučiti ezan, a na lijevo ikamet u želji da ga Allah sačuva od džinske vještice (Ummus-sibjan). U tom smislu se prenosi da je Allahov Poslanik, s. a. v. s., rekao: "Kome se rodi dijete, pa mu na desno uho prouči ezan, a na lijevo ikamet, neće mu nauditi vještica (Ummus-sibjan)".

Učenje dova

Sunnet je proučiti na desno uho novorođenčeta sljedeću dovu: INNI EIZUHA BIKE VE ZURIJETUHA MINEŠ-ŠEJTANIR-RADŽIM. Pored ezana, ikameta i dove, sunnet je pručiti djetetu na desno uho nešto iz Kur´ana, koji god se žele ajeti, a Ibn-Rezin u svom "Musnedu" bilježi da je Poslanik, s. a. v. s., učio suru Ihlas na desno uho novorođenčeta.

Čestitanje roditeljima

Mendub je čestitati rođenje djeteta roditeljima govoreći: BAREKALLAHU LEKE (LEKI) FIL-MEVHUBI LEKE (LEKI), VE ŠEKERTEL-VAHIB VE BELEGA EŠUDEHU VE REZAKTE BIRREHU). Odgovara se sljedećim riječima: BAREKALLAHU LEKE (LEKI) VE BAREKE ALEJKE (ALEJKI), ili: EDŽZELALLAHU SEVABEK i slično

Selam Alejkum

Ovo mi je, fakat, puno dobro - preneseno sa http://www.nahla.ba/ba/RadioDetaljno.asp?ID=24 :

Muslimanska imena

Esselamu-alejkum dragi slušatelji! Pred nama je još jedno izdanje emisije “Biti muslimanka”. I ovaj put govorimo o jednoj vrlo znacajnoj temi –nadijevanju imena.Proanalizirat cemo kakva to imena Bošnjaci daju svojoj djeci, cija su zapravo imena koja mnogi od nas nose I smatraju islamskim te kakav je smisao davanja imena u islamu. Pokušat cemo vas potaknuti da razmislite koliki znacaj vlastita imena imaju za ocuvanje kulture I tradicije, a samim tim I postojanje jednog naroda. Posebno cemo se osvrnuti na praksu izmišljanja imena koja je kod nas prešla sve granice dobrog ukusa. Nadamo se da vas je ponudeni sadržaj zainteresirao. Ostanite uz nas jer vas na kraju emisije ocekuje I nagradno pitanje. Kao I obicno kroz emisiju vas vode Medina Mehmedovic-Mulalic I Elmina Mušinovic.

Proces vjerskog i duhovnog odgoja djeteta u islamu otpocinje sa nadijevanjem imena. Stoga Allahov poslanik Muhammed a.s. u jednom hadisu kaže: Vi cete na Sudnjem danu biti prozivani po vašim imenima i imenima vaših oceva. Zato nadjenite svojoj djeci lijepa imena. Do njihovog fizickog I duhovnog punoljetstva roditelji bitno odlucuju da li ce djeca biti pripadnici Islama, kršcanstva, judaizma ili nekog drugog duhovnog I religijskog usmjerenja. Zbog toga duhovni I vjerski odgoj djece u islamu predstavlja strogu obavezu svakog roditelja. U islamskoj tradiciji ime ne samo da izražava osobu vec je ono zapravo sama osoba. Zbog toga za muslimane I njihovu praksu pojam vlastitog imena nije nikakav apstraktni pojam niti izraz ciste nomenklature.

Vlastito ime svakog covjeka izražava njegovo vlastito bice takvim kakvo ono uistinu I jeste. Ono nam omogucava da živimo u harmoniji sa Univerzumom. Zbog toga znacenje vlastitog imena treba da se urezuje u apsolutno znacenje Allahovih dž.š. imena koja omogucavaju neprekinutu vezu sa Stvoriteljem, a koja istovremeno svojim svjetlom zrace u pojavnom svijetu kao cjelini I u sadržaju svakog vlastitog imena. Ne cudi onda što Muhamed a.s. u svojim hadisima upozorava muslimane da svojoj djeci nadijevaju lijepa islamska imena, jer ime svakog covjeka izražava to taj covjek doista I jeste. Sem toga Allah dž.š. ce na buducem svijetu svakoga covjeka prozvati njegovim vlastitim imenom.

Kakav je odnos bosanskih muslimana prema ovoj, konkretnoj, predaji i da li su je, s obzirom na historijski kontekst i razlicito poimanje lijepog, mogli i mogu doslovce primjenjivati? Muslimanska imena u Bosni su se pocela nadijevati po dolasku Osmanlija, koji su islam baštinili od Arapa i Perzijanaca, pa njihova imena potjecu uglavnom iz arapskog, dijelom iz perzijskog i najmanjim dijelom iz turskog jezika. A Bošnjaci su ta imena prilagodavali svome jeziku, cesto i ne znajuci im znacenje, pa su pravili preinake, skracivanja, deminutive, hipokoristike... I, šta su uradili? U vecini slucajeva pokvarili su izvorna imena i napravili nova koja ili ništa ne znace ili su, jednostavno receno, ružna! Doktor Adnan Silajdžic, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, veli da vlastito ime, i formalno i sadržajno, predstavlja covjeka u njegovoj egzistencijalnoj cjelini: Poslanik u svojim hadisima upozorava muslimane da ne daju svojoj djeci nadimke i da ih tim nadimcima

ne zovu. Obaveza je svakoga muslimana da se u svakodnevnoj komunikaciji dozivaju pravim i izvornim islamskim imenima- kaže Silajdžic. Ovo potvrduje I kur’anski ajet iz sure Hudžurat: “O vjernici neka se muškarci jedni drugima ne rugaju, možda su oni bolji od njih, a ni žene drugim ženama, možda su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge I ne zovite jedni druge ružnim nadimcima! O kako je ružno da se vjernici spominju podrugljivim nadimcima! Α oni koji se ne pokaju sami sebi cine nepravdu. U Imenaru muslimanskih imena orijentalnog porijekla u BiH profesora Saliha Trake stoji da ime ima svoj izvorni puni oblik dok je neizmijenjeno. Tako imena Mujo, Mujke, Suljo..., po njemu, ne znace ništa. Cak je i davne 1869. Klement Božic u zagrebackom Viencu pisao o ovim adetima Bosanskih muslimana: Muslimani kvare svoja imena, jer ih prilagodavaju narodnom zvuku: Mujo, Meho…" Možemo se kladiti da ce bar 70 posto Bošnjaka reci kako su Mirhad i Irhad prava muslimanska imena, i uz to još i lijepa. Ali, prvo ime znaci doslovce zahod, a drugo nužda! Vedin znaci vlažan, mokar, ukvašen, i ne pristaje covjeku cak ni u dobu kada vecinu vremena provodi upravo urešen takvim pridjevima. I ime Nedib zvuci sasvim pristojno i muslimanski, ali ono ne oznacava ništa drugo do osobu punu ožiljaka i brazgotina. U bosanskih se muslimana dešava i to da tek rodena djevojcica postane supruga, što je znacenje imena Zevdžeta, ili da pak roditelji rode sebi roditelja. A to se desi kada svome sinu date ime Valid ili kcerki Valida. Teško je povjerovati da roditelji koji svoju kcerku nazovu imenom Zevkija znaju šta to znaci. Jer, znacenje tog imena -ukusna za uživanje i slasna - ne samo da zalazi u gastronomske sfere vec ima i erotske konotacije, što ni u kom slucaju ne korespondira sa Kur'anom i Hadisom. Pored ovih imena, a koja imaju kakvo-takvo znacenje, postoje i imena koja je teško prevesti a da ostanu u istom rodu u kojem su kod nas. Tako je Nisvet u bosanskih muslimana muško ime, ali ono znaci žene. Isto je i sa ženskim imenom Ridžala. Ono u prijevodu znaci ljudi, muškarci. Mnoga muslimanska imena u Bosni nastala su samostalnim premještanjem glasova nekog orijentalnog imena ili su potpuno iskonstruirana da po formi lice na neko tursko, arapsko ili perzijsko, a ustvari nemaju nikakve veze s tim. Takva imena su: Adijata, Admir, Almir, Sanela, Aldin, , Elzana, Edis, Ernad, Esmir, Emsad,Elnur, Sanita, Selvedina… Navedena imena ne samo da nisu muslimanska nego ne pripadaju ni jednom narodu I ni jednoj kulturi. Ta imena su jednostavno izmišljena I ne predstavljaju ništa. Za vrijeme socijalisticke revolucije i neposredno nakon Drugog svjetskog rata bosanski muslimani su krenuli u izmišljanje imena. Tada je nastalo ime Melisa i to od pocetnih slova u prezimenima Marx, Engels, Lenjin i Staljin, a obrnutim citanjem imena Lenin i dodatkom nastavka "a" za ženski rod, nastalo je ime Ninela. Ova imena i danas su veoma cesta. Na kreiranje muslimanskih imena utjecali su i razni drugi dogadaji i pojave. Tako je npr. sari (tradicionalna indijska nošnja) Indire Gandhi sedamdesetih godina naveo Bošnjake na pomisao da se radi o muslimanki pa su svojim kcerkama poceli nadijevati ime Indira. Treba li reci da ono nema blage veze sa islamom. Nicim izazvano, muslimansko je postalo i ime Sandokan, po uzoru na glavnog junaka iz istoimene italijanske TV serije. Ni krivi ni dužni mnogi filmski junaci I poznati pjevaci postali su uzori za davanje imena bošnjackoj djeci.. Tako su mnoga djeca dobila imena po Alenu Delonu, Elvisu Prisliju,Džejmsu Dinu, a u novije vrijeme I po glavnim junacima španskih sapunica. Prisustvo Jugoslavije na medunarodnoj sceni u doba kad je aktuelan bio pokret nesvrstanih donijelo je nova imena u Bosnu. Ljekari, inženjeri I drugi koji su boravili po zemljama Afrike I Azije svoju su djecu poceli nazivati po imenima gradova, država jezera I sl. Tako je u Bosnu stiglo I ime Adis (inace vrlo cesto kod Bošnjaka) , nastalo od imena glavnog grada Etiopije ADIS-ABEBE u kojem se rodio sin jednog našeg ljekara. Posebna prica su imena koja su nastala spajanjem pocetnih glasova roditeljskih imena. Ovo je baština tzv. miješanih brakova i

nemaju nikakvo znacenje ni u arapskom ni u perzijskom niti u turskom jeziku. Tako je ime Ismar nastalo spajanjem pocetnih glasova imena Ismet i Marija, Ismir od Ismeta i Miroslav, Salmir od Salih i Mirsada, Fatmir od Fatima i Miroslav, Sengor od Senad i Gordana itd. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni doprinos naših gastarbajtera koji su iz Njemacke, Francuske, Italije donijeli mnoštvo katolickih imena I poceli ih davati svojoj djeci. Takva su se imena nevjerovatno proširila pa sad mnogi Bošnjaci nose njemacka imena Armin, Arijana ili Sabina, italijanska Arnela, Ornela Dino, a posebno su omiljena francuska kao što su npr. Mirela, Alen, Denis,Žana, Elisa,Elis itd Posebno je zanimljivo da Bošnjaci vrlo cesto kcerima daju englesko ime Elvira koje je inace kršteno katolicko ime I naci cete ga u svakom katolickom kalendaru. Ne samo da Bošnjaci imaju nevidenog dara za izmišljanje imena vec i za ubjedivanje sebe i drugih kako su ta imena zaista muslimanska. Ženska imena Muškija i Muška postoje samo u Bosni, samo su tu muslimanska i samo su tu ženska. Ona su nastala u selima na Bjelašnici I u istocnoj Bosni, gdje su jedno vrijeme muška djeca bila deficitarna. Zato su djevojcicama davana ova imena ne bi li tako prizvali sina. MedinaIpak nije sve tako crno. Ima I lijepih imena koja su cesta kod Bošnjaka a mi cemo navesti neke od njih.Cesta su imena koja oznacavaju neko zanimanje. Tako npr.Amil I Amila oznacavaju radnika, Asim/a cuvara, Azir/a, pomagaca , suca (Hakim/a), glasnika (Mursel/a), pjesnika (Nazim/a), kontrolora ili revizora (Nazir/a), pisara ili crtaca (Rasim/a), lijecnica je Asija I td.I nebeska tijela i pojave uvukle su se u kuce bosanskih, ali i drugih muslimana. A ova imena su, nema sumnje, lijepa. Ajnur je mjesecev sjaj, Behram Mars, Huršid i Šemsa su Sunce, Kamer Mjesec, a Nudžeim je zvjezdica. Žensko ime Bedrija znaci pun Mjesec, a Jilduza zvijezda. Naravno, nisu zaboravljene ni boje i cvjetovi pa je tako- Edhem crn, Samra i Sevda mrke ili crne, Pemba ružicasta, Zerda je žuta. Đula je ruža, Rejhan/a bosiljak, a Selver cempres..I kao po nekom pravilu, imena koja nam zvuce najrogobatnije imaju najljepša znacenja, i obratno. Malo ko se odluci svojoj kcerki dati ime Kanita, a ima jednostavno znacenje - veoma pobožna. Isto je sa ovim, izvornim muslimanskim imenima: Behdžeta je ljepotica, Dirluka srce i duša, Džanfeza ona koja srce uveseljava, Džanuma je dušo moja!, Dževhermisala je urnek dragulja, Fetaneta je dražesna, zanosna, Halisa cista, iskrena, otvorena, Hurmeta je dama, Nakbula draga i omiljena, Mukerema je poštovana, Muenesa ljubazna, Mehfareta ponosna i slavna, Melaheta lijepa, ljupka, Pakiza(perzijski) nevina, cista, a Sundusa je svileni brokat. dok je Aid, omiljeni gost.MEDINAMedu imenima koja su arapskog porijekla, ima I onih koja nemaju lijepo znacenje, ali su dosta cesta kod Bošnjaka. Teško je povjerovati da su roditelji koji su dali svome sinu ime Dursum znali da ono znaci prestar, ili da Dževlan znaci lutalica, da je Samir nocni zabavljac, Ibrišim svilen konac, a Mensud zaboravljen, ili Mirsad jedno od džehenemskih imena, a znaci zasjeda. Ima i žena koje se zovu zviždaljka ili pištaljka (Caniba), djevojka punih, oblih grudi (Nahida), sredovjecna žena (Nasveta), ona koja dobro trci (Seniba), luster ili ukrasna svjetiljka (Sureja), putnik ili turist (Sevaha), okrnjena i naceta (Mudžalefa) te potpuna ili cjelovita (Selima). A evo imena za koja cemo pomisliti da su svacija samo ne muslimanska. Zar Darija nije katolicko ime? Nije. Ono fino stoji u knjizi Muslimanska imena orijentalnog porijekla dr. Ismeta Smailovica, i na perzijskom jeziku znaci gospodarica. Tu je i Dalila ili staroherbejski ljubljena, pa takoder ljubljeni Dašo (Davud od milja), jednaka, ravna, dorasla nekome Nada, zatim Neško (od imena Nešef - mladost, obrazovanje), Sida ili ona koja govori istinu, te Suzana - hebrejski ljiljan, krin.Naravno, i nasrecu, nisu sva imena ispreturana, izmišljena i unakaradena. Puno je imena kod bosanskih muslimana koja imaju lijepo znacenje i isto tako lijepo i zvuce. Evo samo nekih: Muhammed je mnogo hvaljen, Bahtijar sretan covjek, Hurem zadovoljan, Šuhreta slavna, popularna, Alma jabuka, Aziz mocan, slavan, Bakir je divan, lijep, krasan,

Azra djevica, Begzada begovsko dijete, Džemaludin ljepotan vjere, Hasan lijep, krasan, ljubak, a Safet najbolji, cist...

II dio chlanka:

I neka nas ne zadeveraju pogrešno prevedena i protumacena imena, poimanja lijepog i ružnog naših roditelja. Jer, kada se racuni budu svodili - roditelji ce odgovarati za imena svoje djece, a svi cemo odgovarati za to kako smo svoja imena nosili. Zar i najružnije ime svojim ponašanjem ne možemo uciniti najljepšim, i obratno? Jedan od lijepih islamskih obicaja koji je zaboravljen I zanemaren kod nas je obilježavanje nadijevanja imena djetetu prigodnom svecanošcu. Podsjetit cemo vas na koji nacin muslimani nadijevaju imena svojoj djeci. Cin nadjevanja islamskoga imena djetetu prema islamskoj tradiciji, akika, ima svecani karakter. Neposredno nakon rodenja, obicno se uzima period od sedam dana dijete se okupa, lijepo obuce, zatim se okrene prema kibli,prouci mu se ezan na desno, a ikamet na lijevo uho. Nakon toga prouci se jedan odlomak iz Kur’ana I napokon svecani cin nadijevanja imena završava se ucenjem dove. Akika podrazumijeva klanje kurbana za one koji su u mogucnosti.O tome govori hadis: “Za život svakog novorodenog djecaka zalog je njegova akika koja se kolje sedmi dan po njegovu rodenju kada mu se daje ime I šiša kosa”. Smisao akike se ogleda u tome što je ona s jedne strane svojevrsni vid zahvalnosti Uzvišenom Allahu na darovanom djetetu, a s druge strane umiljavanje Allahu da radi prinesene žrtve sacuva život I zdravlje djeteta. Da bi akika bila ispravna porebno je ispuniti sljedece uvjete:1) da ovca koja se kolje za akiku u pogledu starosti I zdravlja ispunjava iste one uvjete koji se moraju ispuniti I u slucaju kljnja kurbana 2) mustehab je meso od akike podijeliti u tri dijela I ti: jedan dio ostaviti za ukucane, jedan dio podijeliti kao sadku siromasima I jedan dio pokloniti prijateljima I komšijama. Za dan akike lijepo je: 1) Za muško dijete zaklati dvije ovce jer je I Allahov poslanik prilikom Hasanova rodenja zaklao dva ovna. 2) Izabrati lijepo ime dati ga djetetu sedmi dan po rodenju 3) Ošišati djetetu kosu I za težinu kose podijeliti sadaku u zlatu, srebru ili novcu Ukoliko se propusti sedmi dan po rodenju djeteta a da se ne zakolje akika, zaklace se cetrnaesti ili dvadesetprvi dan. U slucaju da dijete umre prije nego napuni sedam dana za njega se nece klati akika.

Zakljucak Došlo je vrijeme da zakljucimo I ovo izdanje naše emisije. Na kraju cemo ukratko rezimirati ono što smo veceras govorili. Pored vjerske pripadnosti ime istovremeno na kulturnom planu oznacava pripadnost specificnom kulturnom I civilizacijskom prostoru. Odbacivanje vlastitog I autenticnog imena ima svoje ozbiljne posljedice. Takav cin prije svega predstavlja raskid sa vlastitom duhovnom I kulturnom tradicijom. Nažalost ovakav proces raskida sa vlastitom kulturom kod Bošnjaka je još uvijek u punom zamahu Nadijevajuci imena koja svojim znacenjem pripadaju drugim kulturnim narodima muslimani otvaraju mogucnost negativne asimilacije što u krajnjoj liniji znaci I gubljenje vlastitog duhovnog I kulturnog identiteta. Što je još paradoksalnije Bošnjaci su jedini narod na ovom prostoru koji je pristao na ovakav trend asimilacije. To nije rezultat samo smišljene

komunisticke nacionalne politike, nego posljedica duhovnog I kulturnog zaborava u kojemu Bošnjaci žive vec duže vrijeme. Zbog toga moramo znati da od našeg odnosa prema vlastitim imenima I našoj kulturnoj tradiciji zavisi I gubljenje, odnosno produžavanje njihovog trajanja. Raskid sa vlastitim imenom odnosno tradicijom ima za posljedicu gubljenje povijesnog identiteta. Bošnjaci su dužni svojoj djeci nadijevati autenticna islamska imena jer ce samo tako osigurati kontinuitet vlastitom duhovnom I kulturnom opstanku.Slušali ste emisiju “BITi muslimanka” u kojoj smo govorili o nadijevanju imena. S vama su bile Medina Mehmedovic Mulalic I Elmina Mušinovic. Slušajte nas ponovo za 14 dana. Esselamu alejkum! ... 27/08/2002

Written by Emira

Stvarajuci covjeka u najljepsem obliku Uzviseni Allah mu je odredio i razne propise, od samog njegovog rodenja, pa do vjecnog boravista. Dok dijete boravi u majcinoj utrobi, ono biva pod Allahovom zastitom, a nakon rodenja ono potpada pod serijatske zakone i njegovi roditelji, skrbnici ili oni koji se brinu o njegovom odgoju su duzni da se povinuju tim zakonima koji su im naredeni i da ih izvrsavaju dok dijete ne postane punoljetno, odnosno zaduzena osoba, kada meleki sa desne i sa lijeve strane pocinju da pisu njegova dobra i losa dijela.

Obaveza ucenja ezana na desno uhoPrenosi se od Ebi-Rafi’a, kaze: “Vidio sam Poslanika, s.a.v.s., kako el-Hasanu b. Aliji uci ezan na desno uho kada ga je rodila Fatima.” (Ebu-Davud i et-Tirmizi)Preporucljivo je da prvo sto na ovom svijetu dijete cuje budu rijeci ezana, rijeci koje sadrze velicanje Allaha (Allahu ekber), sehadet da nema drugog boga osim Allaha (La ilahe illallah), a kojeg covjek izgovara kada prihvata islam. Zbog toga je ucenje ezana djetetu obiljezje islama kojim se oznacava dolazak na ovaj svijet, kao sto se uci sehadet pred covjekom koji je na samrti, pred napustanjem ovog svijeta, kako bi mu zadnje rijeci koje izgovara bile “La ilahe illallah.”

Pozeljnost nosenja djeteta poboznom covjeku da mu premaze desni sokom od hurmePrenosi se od Ebu-Burejde, od Ebi-Musa kaze: “Roden mi je sin, pa sam ga odnio Poslaniku, s.a.v.s., pa mu je dao ime Ibrahim i premazao mu je desni hurmom.” (Buhari i Muslim) tj. uzeo je hurmu, zatim je sazvakao, te uzeo od njenog soka stavljajuci ga u usta djetetu i premazao mu desni, a zatim je Resulullah, s.a.v.s., proucio dovu djetetu za blagoslov. Buharija je zabiljezio i rijeci: “Proucio mu je dovu za blagoslov i dao mi ga je, a bio je najstarije dijete Musaa.”Dakle, nakon ucenja ezana muskom i zenskom djetetu na desno uho, uci se dova djetetu za bericet. Iz hadisa saznajemo da je dozvoljeno, kao sto kaze Muslim, da se djetetu jos prvog dana da ime, a lijepo je muskim dati ime Abdullah, Muhammed i ostala imena koja su imali poslanici.

Akika (klanje kurbana) i propisi vezani za njuAkika je klanje kurbana za novorodence. Ona je pritvrdeni sunnet i iz toga se ne izuzima ni ocevo siromastvo. To je radio Resulullah, s.a.v.s., kao i njegovi ashabi i oni koji su dosli kod njih. Dokaz za to je hadis koji se prenosi od Selmana b. ‘Amira ed-Dabijja, kaze: “Rekao je Resulullah, s.a.v.s.,: “Za dijete je (duznost) ‘akike, pa za njega pustite krv (akike) i otklonite od njega ono sto ga uznemirava.” (Buhari) Prenosi se od Semre, da je reako: “Rekao je Resulullah, s.a.v.s., “Svako dijete je zalog svoje ‘akike. Ona se kolje za njega sedmog dana, na taj dan mu se daje ime i brije mu se glava.” (Buhari, Muslim, i drugi)Prenosi se od Aise r.a. od njenog oca Ebu-Bekra, kaze: “Rekao je Resulullah, s.a.v.s., : “Za musko dijete se kolju dvije jednake ovce, a za zensko se kolje jedna ovca.” (Ahmed i et-Tirmizi), a u drugoj predaji stoji: “Naredio nam je Resulullah, s.a.v.s, da zakoljemo ‘akiku, za zensko dijete ovcu, a za musko dijete dvije ovce.” (Ahmed)“Svako dijete je zalog svoje ‘akike.” – tumaceci ovaj hadis kaze ‘Ata’ u svom komentaru: “Uskracuje se roditelju sefa’at (zagovornistvo) njegova djeteta.” Kaze Ahmed: “uskracuje se sefa’at njegovim roditeljima.” – tj. dijete nece ciniti sefa’at za svoje roditelje, jer za njega nisu zaklali ‘akiku.

Ulema smatra pozeljnim da se ‘akika kolje sedmog dana, a ako se nije u mogucnossti, onda cetrnaestog dana ili dvadeset i prvog, pa ako se ni tada ne bude u mogucnosti, zaklace se bilo koji dan, kao sto je dozvoljeno da se za musko dijete zakolje jedan kurban. Na osnovu prethodnog hadisa: “Naredio nam je Resulullah, s.a.v.s., da zakoljemo ‘akiku…”- odredeni broj uleme stoji na stanovistu da je klanje ‘akike vadzib. El-Hasan el-Basri smatra da je covjek za koga roditelji nisu zaklali ‘akiku duzan da sam za sebe zakolje. Malik, Safija, Ahmed b. Hanbel i drugi smatraju da je ‘akika sunnet koji se ne smije izostaviti. Odredeni broj uleme smatra da je ‘akiku lijepo obaviti, a to na osnovu sahih hadisa: “Kome se rodi dijete, pa zeli da za njega obavi obred (‘akike), nek ga obavi.” (en-Nesai i Ebu-Davud)U slucaju da neko umjesto klanja ‘akike zeli da udijeli sadaku siromasima u vrijednosti jedne ili dviju ovaca, pa i vise, ulema smatra da je klanje ‘akike bolje od udjeljivanja njene protuvvrijednosti, jer je ‘akika sunnet i propisani ‘ibadet koji u sebi nosi mudrost iskupljivanja ‘Ismaila, a.s. kao sto spominje Kur’an: “i kurbanom velikim ga iskupismo.” (Kur’an, XXXVII/107) Pustanje krvi kurban je cilj ‘akike koja je kao ibadet povezana sa namazom, kao sto kaze Allah dz.s.: “zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.” (Kur’an, CVII/2) Po misljenju uleme, za dijete koje nije zivjelo vise od sedam dana ne kolje se ‘akika.

Znacaj klanja ‘akike za dijete je veliki, jer ona donosi koristi dijetetu, kao i cinjenje dove za njega. Kurban koji se zakolje za dijete u sebi nosi znacenje zrtvovanja, iskupljenja, sadake i zahvale na blagodati novorodenceta koje je cilj zenidbe. Na taj nacin se djetetu pruza zastita od sejtana i njegova djelovanja na njega, tako da kurban biva njegovim iskupom, a ukoliko se ne zakolje za dijete ‘akika, ono postaje pod sejtanskim djelovanjem i zato kaze Resulullah, s.a.v.s., : “Za dijete je (duznost)’akike, pa za nejga pustitie krv i otklonite od njega ono sto ga uznemirava.” (Buhari) Time nam hadis potvrduje da se ‘akikom od djeteta otklanja sve ono sto ga uznemirava.

Meso od ‘akike je pozeljno skuhati, a moze da se i sirovo podijeli.Sunnet je da se skuha meso od ‘akike, a ukoliko se prilozi uz drugu hranu to biva jos vece dobrocinstvo prema siromasima, komsijama i prijateljima. Kada se uzima ovca za ‘akiku ona ne smije biti slijepa, hroma, niti bolesna. Od nje se ne smije nista prodati, pa ni koza. Roditelji djeteta ce jesti od ‘akike, a dozvoljeno im je da je podijele kao sadaku, ili kao hediju. Onaj za koga roditelji nisu zaklali ‘akiku dok je bio mlad, uradice to kasnije, jer je Resulullah, s.a.v.s., zaklao za sebe ‘akiku nakon sto mu je objavljeno vjerovjesnistvo sto biljezi el-Bejheki. Prenosi se od ‘Aise r.a. kaze: “Zakoljite na ime njegovo (ime djeteta) i recite: “Bismillah, Boze ovo je Tebi i od Tebe. Ovo je ‘akika za toga i toga.” Ukoliko bi covjek zanijetio klanje ‘akike a ne bi nista rekao. Allah ce ga, ako Bog da, nagraditi.

Brijanje glave i davanje sadakeKao sto je receno u prethodnom hadisu: “Svako dijete je zalog svoje ‘akike. Ona se kolje za njega sedmog dana, na taj dan mu se brije glava.” (Buhari, Muslim i drugi) – kaze ibn-Abdulbirr: “Brijanje glave biva sedmog dana i ulema to smatra pozeljnim. Upitan je el-Hasan el-Basri o rijecima Resulullaha, s.a.v.s.,: “…i otklonite od njega ono sto ga uznemirava.” (Buhari) – pa je rekao: “To je brijanje njegove glave.” Prenosi se od Enesa b. Malika r.a.: “Resulullah, s.a.v.s., je naredio sedmog dana brijanje glave el-Hasanu i el-Husejnu, pa su oni to uradili i udijelili su sadaku u tezini srebra.” Sadaka ce se udijeliti nakon sto se izvaga kosa, a nakon toga ce se u toj mjeri udijeliti sadaka u protuvrijednosti iste tezine srebra. Nije dozvoljeno brijati jedan dio glave, a drugi ostavljati, vec treba obrijati cijelu glavu i to brijacem, odnosno ziletom. Resulullah, s.a.v.s., je zabranio

ostavljanje jednog dijela kose pri brijanju, pa kaze ibn-Omer: “Resulullah, s.a.v.s., je zabranio brijanje jednog dijela kose, a ostavljanje drugog.” (Buhari)

Davanje imena djetetuSunnet je okupati dijete nakon rodenja, kao i dati mu ime. Kaze el-Bejheki u svome Sunenu da se djetetu nadijeva ime prvog dana. Takode to navode Buhari i Muslim, dok ulema dozvoljava odgadanje nadijevanja imena djetetu do treceg dana, do sedmog dana (dana akike), pa i prije i poslije toga. Dozvoljeno je dati dijete dojilji koja nije njegova majka da ga doji.Prenosi se od Ebu-Derdaa, r.a. kaze: “Rekao je Resulullah, s.a.v.s.,: “Zaista cete vi biti prozivani vasim imenima i imenima vasih oceva, pa uljepsajte svoja imena!” (Ebu-Davud)Prenosi se od Ibn-Omera: “Rekao je Resulullah, s.a.v.s.,: “Zaista su najdraza imena Allahu ‘azze ve dzelle, Abdullah i Abdurrahman.” (Muslim)Prenosi se od Ibn-Omera: “Rekao je Resulullah, s.a.v.s.,: “Najdraza imena Allahu su Abdullah i Abdurrahman, najljepsa su Haris i Hemmam, a najruznija su Harb i Murret.” (en-Nesai)Pokudeno je davati imena meleka poput: Dzebrail. Mikail i Israfil, kao i imena koja ne dolikuju covjeku i koja on prezire, poput imena psa i slicno. Zabranjuje se davanje djetetu imena koja su svojstvena Gospodaru, s.v.t, poput: el-Ehad, er-Rezzak, el-Halik, es-Semi, el-Besir i dr, kao sto se zabranjuju i imena Kur’ana i njegovih sura poput: Taha, Jasin, Hamim…Nema nikakve smetnje u mijenjanju ruznih imena, naprotiv sunnet je da se u tom slucaju nadije novo lijepo islamsko ime. Muslim biljezi da je Resulullah s.a.v.s, predio ime ‘Asija u ime Dzemila. Davanje lijepog imena djetetu je roditeljska duznost. Ukoliko se roditelji ne bi mogli dogovoriti oko imena djeteta, otac ima prednost da u tom slucaju odabere ime na sto hadisi ukazuju, a i zato sto se djeca nazivaju po ocevima, a ne po majkama, kao sto Kur’an navodi: “Zovite ih po ocevima njihovim, to je kod Allaha ispravnije…” (Kur’an, XXXIII/5) – a i na Sudnjem danu ce se ljudi pozivati po imenima svojih oceva.Buhari u svom Sahihu biljezi hadis: “Dajite imena po mom imenu, a ne dajite nadimke po mom nadimku.” – a nadimak Resulullaha, s.a.v.s., je bio Ebu-Kasim. Oni koji daju svome djetetu ime Muhammed, savjetujemo ih da ga pravilno pisu sa dvoje M, dok neki ljudi daju svome djetetu ime Muhamed, sa jednim M iz razloga kako bi se razlikovalo ime njegova djeteta od imena Poslanika, iz pocasti prema Poslaniku, sto je pogresno, jer nam je naredio da svojoj djeci dajemo njegovo ime, bez izmjena. Takode se dozvoljava nadijevanje vise od jednog imena.

Obrezivanje (sunecenje) novorodenceta i njegovi propisiRekao je Resulullah, s.a.v.s.,: “Cetiri stvari su od sunneta poslanika; stid, mirisanje, misvak i brak.” (et-Tirmizi i Ahmed)Prenosi se od Ebu-Hurejre r.a, kaze: “Rekao je Resulullah, s.a.v.s.,: “Pet stvari je Allah posebno odredio u covjeku: obrezivanje, otklanjanje dlaka sa stidnih dijelova tijela, skracivanje brkova, rezanje nokata i otklanjanje dlaka ispod pazuha.” (Buhari i Muslim)Po pitanju obrezivanja, islamska ulema se razisla. Malik, Safija i Ahmed smatraju da je ono vadzib, a Ebu-Hanife i el-Hasan el-Basri smatraju to sunnetom, a ne vadzibom. Neko stoje na stanovistu da je to pritvrdeni sunnet, a Malik je po tom pitanju veoma strog, tako da smatra da ne moze biti imam osoba koja nije obrezana, niti se takvoj osobi prima svjedocenje. Obrezivanje je islamsko obiljezje s kojim se musliman razlikuje od nemuslimana. Stav uleme po pitanju vremena u kome se dijete sunneti je da nema dokaza koji ukazuju na njegovo vrijeme, vec je dozvoljeno u bilo kojem periodu. Stariji covjek koji je prihvatio islam nije duzan da se obrezuje i po misljenju vecine uleme sa njega spada ta duznost.Busenje usiju djetetu

Dozvoljeno je zenskom djetetu probusiti uho radi ukrasa i stavljanja nakita na uho, dok to nije dozvoljeno muskom djetetu.

Morkaca muskog i zenskog djeteta prije nego sto pocnu jesti obicnu hranuKaze Ibn-Tejmijje: “Ashabi su se slozili da postoji razlika izmedu muskog i zenskog djeteta.” Ishak kaze: “Praksa Resulullaha, s.a.v.s., je bila da polije vodom po mokraci muskog djeteta koje nije jelo obicnu hranu (tj. koje je dojilo samo mlijeko), a morkaca zenskog djeteta se pere, hranilo se dijete mlijekom ili obicnom hranom. To su slijedili ucenjaci, ashabi i oni koji su dosli nakon njih. Medutim, kada dijete povrati, to ne predstavlja necistocu. Takode je dozvoljeno nosenje djeteta u namazu iako se ne zna stanje u koje se nalazi njihova odjeca. Nasa posljednja dova je Hvala Allahu, Gospodaru svjetova.

(Literatura iz: Tuhfetul-mevdud bi ahkamil mevlud”, autor: Ibnul-Kajjim el Dzevzije, “Fikhus-sunnet,” autor: Sejjid Sabik, III dio, poglavlje o ‘akiki “Subulus-selam,” autor: es-San’ani “Nejlu-l-evtar,” autor:es-Sevkani “Tehul-Bari li serhi sahih-Buhari,” Ibn Hadzer “Sahihul-Muslim bi serhi En-Nevevi)

Vallahu a‘lemu!

Upisano: Nedelja Sep 21, 2003 7:09 pm Naslov komentara: Pitanja i odgovori

Samo za goste Humci.net skupio sam nekoliko zanimljivih pitanja i odgovora na koje odgavara cijenjeni Muharem ef. Omerdić.

PITANJE: Elvedina, Novi Zeland: Moja kcerku sa dvije godine više govori arapski nego bosanski. Da li griješim što je više ne ucim materinjem jeziku jer Kur’an je na arapskom jeziku? ODGOVOR: Tvoja je obaveza da dijete nauciš materinjem jeziku. Arapski je jezik Kur’ana, što ne znaci da treba svoj jezik ostaviti i govoriti samo arapski. Naravno, dobro je da dijete govori i arapski ali, obavezno, treba da govori jezik svojih roditelja. Prva stepenica u našem životi jeste spoznati islam i svoje porijeklo a to nije moguce bez marinjeg jezika.

PITANJE: Džambic Belma: Da li je haram kamata koja se dobije na oroceni novac? ODGOVOR: Svaki oblik kamate je haram. Orocavanje novca u cilju štednje je njegovo ciljano davanje banci da bi s njim ona radila i stediši dala kamatu. To nije dozvoljeno. Zato je važno, ako je novac bio na štednji, dobivenu kamata uzeti i dati u humanitarne svrhe a ne zadržati ništa za sebe. Od toga nece biti sevaba, jer od harama se ne stice nagrada. Ko radi sa kamatom, posebice, ko je uzima, zaratio je sa Allahom i Njegovim Poslanikom.

Pitanje: Sejad Candic iz Njemacke: Obzirom da u mirisima poslije brijanja i parfemima ima alkohola, da li je muslimanu dozvoljeno korištenje takvih preparata? ODGOVOR: Neki ucenjaci kažu da je dozvoljeno takva sredstva koristiti kao miris i za dezinfekciju. Naši raniji bosanski alimi su govorili isto. Medutim, ima alima koji kažu da je korištenje alkohola u bilo kom vidu i procentu zabranjeno. Smatraju da je alkohol necist u bilo kom omjeru i da ono što je zabranjeno piti zabranjeno je i u svim drugim vidovima, kao np. trgovati s time, imati to u posjedu i sl. Jedna grupa pravnika misle da je alkohol cist, ali je zabranjen piti zbog njegovog svojstva opijanja.

Pitanje: Sal. T. piše: Da li islam odobrava slavljenje i obilježavanje 14. februara kao “Valentinovo” ili “Dan zaljubljenih” na bilo koji nacin? ODGOVOR: Proslavljanje dana zaljubljenih “Valentinovo” je ružna novotarija, to nemuslimanski obicaj vezan za spomen jednog visokog kršcanskog svecenika i haram je da taj dan na bilo koji nacin obilježavaju muslimani. Poslanik, a.s., je rekao: “Ko se ugleda u druge, njima i pripada!”

Pitanje: Sahra Halilovic: Da li je dozvoljeno trudnici prije porodaja saznati kod ljekara šta nosi, muško ili žensko dijete? ODGOVOR: Da hoce da se ne zna ne bi se znalo. I ranije su žene procjenjivale: muško ce biti! žensko ce biti! Zbog toga ne treba ici ljekaru. Gubi se draž i ljepota iznenadenja Božijeg poklona. Poklon je uvijek ljepši ako njime budemo iznenadeni. Dobri trgovci poklon lijepo upakuju. , dž.š., je stvorio covjeka i svemu je dao mjeru, ali su ljudi nestrpljivi. U vezi ovog pitanja smatram da na taj nacin roditelji više gube nego dobijaju. Išcekivanje djeteta, da li je muško ili žensko, a ljudi žele što žele, je trenutak koji ništa ne može nadoknaditi. Nažalost, svojom brzinom ljudi pokvare srecni doživljaj. Trudnicama preporucujem pracenje trudnoce, da izbjegnu sticanje te informacije i da žive u zahvalnom išcekivavanju dogadaja kada ce im dati dijete koje ocekuju. Ono je kako je Svojim Božanskim planom odredio.

Pitanje: Tarik Paocic: 1. Koliki je trenutni procenat sunecenja muslimanske muške djece u Sarajevu i BiH? 2. Da li se vecina sunecenja izvode u bolnicama ili kod privatnih lijecnika? 3. Koja je prosjecna dob djece pri sunecenju u Sarajevu i BiH? 4. Da li je sunecenje djeteta za mlade, moderne, roditelje važno? 5. Da li u Sarajevu ima slucajeva sunecanja djece drugih vjeroispovjesti? ODGOVOR: 1. Svi muslimani sunete svoju djece. 2. Sunecenje se vrši u bolnici i izvan bolnice. U bolnici se to radi po uobicajenoj metodi. Takoder, kod kuca to rade lijecnici, rijetko obucene osobe koje imaju za to dozvolu nadležnog zdravstvenog organa. 3. Po želji i volji roditelja. O ovome IZ ne vodi evidenciju, niti je to nužno. 4. Prevazidena su ideološka ogranicenja. Kao što se u svijetu ovaj postupak cini iz zdravstvenih razloga, to mnogi roditelji i kod nas, kojima nisu opredijeljeni vjerskim pobudama, to cine iz zdravstvenih i higijenskih razloga a u interesu svoje djece. 5. Moguce je, ako žele da im djeca budu zdravija, ali nemam podatke o tome.

Pitanje: Citalac Muhammed putem interneta pita: Da li je dozvoljeno oblaciti odjecu djetetu na kojoj se nalaze likovi iz “crtica” i sl.? Da li je dozvoljeno davati djeci igracke koje su u ljudskom ili životinjskom liku i obliku? ODGOVOR: Jedinstven je stav uleme da ne treba oblaciti odjecu sa likovima živih bica, bilo da se radi o djeci ili o odraslima. Ulema je složna i u tome da djecu ne treba navikavati na igre sa kipovima, bez obzira na njihovu namjenu, a dozvoljeno im je davati igracke koje ce im razvijati inteligeciju, buditi potrebu za razmišljanjem i zabavljati ih.

Pitanje: Haris Zeljkovic pita: Da li postoji vjerska zapreka muškarcu nošenje narukvice od srebra, kože, plastike ili drveta, koje su danas u modi, te da li je s tim dozvoljen namaz? ODGOVOR: Nije zabranjeno muškarcima nošenje ukrasnih predmeta ako nisu od zlata. Ukolio je nošenje predmeta s ciljem lijecenja ili cuvanja od zla (amuleti i sl.) to je strogo zabranjeno. Ako su navedeni predmeti znak pripadnosti nekoj religiji ili sekti i tada je predmete strogo zabranjeno stavljati na sebe. “Ko se ugleda u druge narode, njima i pripada.” (Hadis)

Pitanje: Z. Cajlakovic, Švedska: Ne mogu na upit jednog mladog bracnog para odgovoriti da li je muslimansko muško ime Arvin ili Ervin? ODGOVOR: Sunnet je nadijevanje lijepog i izvornog muslimanskog imena. Nadijevanje tudih, nemuslimanskih imena, ozbiljan je vid otudjivanje od svoje tradicije. Ime je temeljna odrednica identiteta svakog naroda. Ime je važno u vjeri jer ce , dž.š., na Sudnjem danu ljude pozivati po njihovim imenima i imenima njihovih oceva, receno je u hadisu Poslanika, s.a. Ervin i Arvin ne pripadaju muslimanskoj tradiciji imena i preporucujem da se u nadijevanju djetetu izabere izvorno muslimansko ime.

Pitanje: Munib ef. Ohranovic iz Sarajeva piše: U posljednje vrijeme neki muslimani islamski pozdrav skracuju sa jednom rijeci: “selam”. Moj prijatelj koji zastupa ovakav stav smatra da za to ima uporište u surama Hud 69., Ja sin 58. i El-Vaki’a 25-26. Da li je u Poslanikovoj praksi bilo skracivanja “selama”? ODGOVOR: 1. Sunnet se ne može odvojiti od Kur’ana. Hadisi su, takoder, vrsta objave. Poslanik nije govorio po hiru. Govorio je po vahju. Kur’an je dao principe, a Poslanik ih je objasnio i pokazao njihovu primjenu. Pogledajte propise namaza, posta, zekata, hadždža, pa i selama. Kur’an ne ulazi u detalje. Detaljima se bavio Poslanik gdje je to bilo neophodno. 2. Reci samo: Selam! nije dovoljno ni kao pozdrav, ni kao otpozdrav. To je tek njegov dio. Muslimani se nikada nisu tako pozdravljali. Princip pozdrava je uspostavio Kur’an u ajetu: Kad pozdravom pozdravljeni budete, ljepšim od njega otpozdravite, ili ga uzvratite, jer ce za

sve obracun tražiti. (En-Nisa’, 86) Najbolji iskaz islama jeste, kako kaže Poslanik: “Da gladnog nahraniš i da selam nazivaš i onom koga poznaješ i onome koga ne poznaješ.”(Buhari i Muslim) U ovom hadisu je, kako se u originalu bolje vidi nego u prijevodu receno “We takreu’s-selame cala men...”, doslovno: “da nazoveš selam na onog koga...”. Rijec “selam” je pozdrav. Šta to znaci? Sigurno ne znaci kao: “Es-selamu alejkum/Neka je na tebe (vas) spas Božiji!” O kakvom se selamu radi vidi se u sljedecem hadisu koji prenosi Ebu Hurejre: “Kada je Uzvišeni stvorio Adema,a.s., rekao mu je: -Idi i selam onima nazovi (melekima), pa slušaj šta ce ti odgovoriti, jer ce to biti tvoj pozdrav i pozdrav tvoga potomstva. Adem je otišao i pozdravio meleke: Es-selamu alejkum! oni su mu odgovorili: Es-selamu alejke ve rahmetullahi!”(Buhari i Muslim) U Šerijatu je jasno da se na pozdrav otpozdravlja boljim. Meleki su Ademu u otpozdravu dodali: Ve rahmetullahi! To povecavanje i jeste potpuni selam. Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu! Malik u Muwettau je od Ibn cAbbasa prenio predaju: Selam se zakljucuje sa: ve berekatuhu! Sunnet je u odgovoru na: Es-selamu alejkum, dodati: ve rahmetullahi ve berekatuhu, a vadžib je odgovoriti istim rijecima. Katade, r.a., je kazao: “Potpuni selam je odlika muslimana, a najkraci odgovor je odlika onih koji su tek ušli u islam (ehlu’z-zimme).” Stav vašeg prijatelja je nepravilan a insistiranje na njemu je cudno. Ustrajavanje na takvom nepotpunom pozdravu je pomodarstvo koje je strano islamu. Dosljednih muslimana je dužnost da ustraju na pravilnom izvršavanju islamskih dužnosti na nacin kako nas je poucio i zadužio Muhammed, a.s. Mijenjanje ili odustajanje od propisa islama jeste znak otudivanja. (Delilu’l-fellahin li turuki Rijadi’s-salihin, 3/330)

Pitanje: Amina pita: Da li islam dozvoljava kumstva kod djece koja navrše prvu godinu? ODGOVOR: Kumstvo djece nakon godinu dana nije muslimanski obicaj. Djetetu se sedmi dan po rodenju prouci ezan i ikamet, potom dadne ime, zakolje akika (brav), obrije glava i u težini kose podijeli sadaka u vrijednosti zlata.

Pitanje: Citateljka S.O. iz Zenice pita: Roditelji su mi dali nemuslimansko ime. Ja sada imam 18 godina i osjecam se vjernicom. Da li mi nemuslimansko ime može smetati kao vjernici? ODGOVOR: Roditelji su, izmedu ostalog, dužni dati muslimansko ime svome djetetu. Ukoliko to ne ucine, dužno je dijete promijeniti svoje ime i uzeti muslimansko kada postane punodobno. U najkracem, ovo je odgovor na Vaše pitanje i preporuka šta trebate uciniti. To je vaša vjerska dužnost i gradansko pravo. Na žalost, danas neki muslimani ne nose muslimanska imena. Roditeljska krivica sa njih ne skida odgovornost da ucine ono što trebaju uciniti. Muhammed, a.s., je kazao: “Nosite lijepa imena, jer cete po svojim imenima biti pozivani na Sudnjem danu.” Hadis je dokaz da ce svako svoje ovosvjetsko ime nositi i na Ahiretu. Da je Muhammed, a.s., vodio racuna o imenima potvrduju sljedeci primjeri: 1. Novim muslimanima je mijenjao idolopoklonicka imena, npr. ime ‘Abduššems (obožavatelj Sunca) u ime ‘Abdullah (obožavatelj a); 2. Na jednom putovanju Poslaniku je stavljeno na raspolaganje da se napije svježeg mlijeka od ovce koju je trebalo pomusti. Ponudio se covjek po imenu Murre (Gorki) da pomuze ovcu. Poslanik ga je upitao za ime i kad mu je on kazao, rekao mu je da ostane na svome mjestu. Drugom covjeku je bilo ime Harb (Rat), pa je Poslanik odbio i njegovu ponudu da pomuze ovcu. Trecem covjeku je bilo pravo muslimansko ime pa mu je Poslanik rekao: “Pomuzi ovcu!” (Muhammed Mutewelli Eš-Ša‘rawi, El-Fetawa, X, 362-363.) Preporucujemo poštovanoj sestri promjenu nemuslimanskog imena bez odgadanja, jer bi joj ono bila mahana na Buducem svijetu. Vallahu a‘lemu!

Pitanje: Odbor Islamske zajednice Plav, C. Gora: Da li je ispravno uciti mevlud umrlome prvog petka poslije smrti i kakav je islamski stav po pitanju spravljanja hrane tim povodom?

ODGOVOR: Sadaka, dova i istigfar koji cine živi za sevab umrlom bice od koristi. Takoder, znanje koje je umrli ostavio iza sebe, hajrate i islamski odgojenu djecu. Što se tice ucenja Kur’ana za umrlog, u njemu su dove najljepše, milost obecana i istigfar najispravniji. Allahov Poslanik, s.a., je kazao: “Kada umre covjek prestaju njegova djela osim u tri slucaja: trajna sadaka koju je podijelio, znanje koje je ostavio pa se i njime koriste ljudi i odgojeno dijete koje se moli za njega.” (Muslim) Što se tice ucenja mevluda nakon smrti umrlog to nije ispravno jer se mevludi cine u prigodama lijepih i veselih dogadaja. Obilni objedi u povodu smrti umrlog muslimana su haram, nemuslimanski obicaj i rasipništvo. ne voli one koji pretjeruju.

Pitanje: Emina T. pita: Da li je dozvoljeno ženi cupanje obrva po želji njezinog muža? ODGOVOR: Postoji više hadisa koji tretiraju ovo pitanje. Iz njih izvlacim dva zakljucka: a) Bilo kakvo uljepšavanje žene drugim muškarcima je haram. Poslanik, a.s., je prokleo takve žene. Cak ih je nazvao ružnim imenima ako se mirišu da bi na sebe privlacile pažnju tudih muškaraca. Takve su najvece iskušenje ovoga svijeta (fitne). b) Supruzi je dopušteno svako uljepšavanje kojim ce privlaciti svoga muža. Haram joj je sve ono što bi ga udaljavalo od nje. Njemu se ona treba uljepšavati da ga privlaci i tako cuva od harama i krivog puta i sebe i njega. Prema nekim hanbelijskim ucenjacima ženi je dopušteno oblikovanje obrva, cupanje dlacica sa lica i kozmetika lica (puder) ukoliko joj to dozvoljava njezin muž. Taberi je zabilježio rijeci žene Ebu Ishaka koja je došla hz. Aiši, r.a., a u to vrijeme je bila jako mlada i dosta je vremena posvecivala svome izgledu. Ishakova žena ju je upitala: “Je li dozvoljeno da žena, radi svoga muža, odstranjuje dlacice sa svoga lica?” Majka pravovjernih Aiša, r.a., joj je odgovorila: “Odstrani od sebe neugodnosti koliko god možeš.” (Fethu’l-Bari) Ukoliko muž od svoje žene traži da ona oblikuje svoje obrve, ona to može uciniti, ali da u tome ne bude pretjeranosti, u smislu, da ne izlazi izvan svog prirodnog izgleda. To uljepšavanje treba biti umjereno i sa ukusom, da bude izraz skromnosti bez ugledanja u one žene koje to cine iz nemoralnih pobuda.

Pitanje: Ajša iz okoline Tuzle piše: “U mojih roditelja ima petoro djece. Nedavno su najmladem sinu ostavili pola kuce i tajno nacinili darovnicu a da svi ostali zajedno, i on sa nama, dijeli drugu polovicu, nakon njihove smrti.” Ona traži savjet za svoje roditelje, jer misli da su postupili nepravedno? ODGOVOR: Takav postupak roditelja je nepravda i nasilje. Džabir od Nu‘mana ibn Bešir je prenio da je njegov (Nu‘manov) otac otišao Poslaniku, a.s., i kazao mu: - Ostavio sam mome sinu palminjak i ono što imam. Poslanik ga je upitao: “Da li si svakom svom djetetu tako dao?” - Ne - rece ovaj. Poslanik mu rece: “Odustani od toga!” U drugoj predaji receno je da ga je Poslanik upitao: “Jesi li svakom svome djetetu tako dao?” Rekao je: - Nisam! Poslanik je kazao: “Boj se a i budi pravedan prema svojoj djeci!” U trecoj verziji navedene predaje je kazao: - Rekao je Allahov poslanik: “Nikada od mene ne traži da ti posvjedocim. Ja necu da svjedocim nepravdu!” (Buhari, Muslim, Ahmed i Ebu-Davud) Iz navedenog je jasno da su navedeni roditelji ucinili nepravdu i nasilje drugoj svojoj djeci. Da su svjesni znali bi da su na takav nacin i izuzetog sina unesrecili dajuci mu ono što pripada i drugoj njegovoj braci i sestrama. Ni on sam to ne bi smio primiti. Šerijat je precizno odredio kako se dijeli nasljedstvo roditelja, koliko pripada sinovima a koliko kcerima, odnosno drugim zakonitim nasljednicima. Roditelji nemaju pravo mijenjati propise islama o nasljedivanju, makar se radilo o njihovoj imovini. Pravda medu djecom mora biti zadovoljena do polovine hurme (ili šljive).

Pitanje: Hamza iz Linza piše: Pozvan sam kod poznanika katolika na svadbu. Prvi dio ce se obaviti u crkvi, a drugi je vecera, gdje ce biti alkohola i svinjetine. Kako da postupim?

ODGOVOR: Dozvoljeno je kao posmatrac prisustvovati vjerskom obredu vjencanja nemuslimana. Medutim, nije dozvoljeno prisustvovati objedu na kome se poslužuje haram. Muslimanu je haram sjediti za stolom na kome je serviran alkohol, makar ga on i ne pio.

Pitanje: Asim O. pita: Redovno, više godina, koljem kurban. Ove godine idem na hadždž, pa vas pitam, jesam li dužan na hadždžu zaklati svoj redovni kurban? ODGOVOR: Vadžib je zaklati kurban onom muslimanu koji je slobodan, kod svoje kuce (mukim) i imucan u toku Bajrama da može podnijeti trošak nabavke kurbana. Kurban nije dužan zaklati rob, zarobljenik, siromah, prosjak i musafir. Hodocasnik je musafir i nije dužan klati svoj redovni kurban, niti treba zaduživati da to neko drugi umjesto njega ucini. Dužan je zaklati kurban ako kao muhrim (hadžija u ihramu) uradi prekršaj koji iskupljenje uslovljava klanjem kurbana, npr. ko džunub obavi tavaf, ako žena u hajzu ili nifasu obavi tavaf, ili ko izvrši intimni odnos sa svojim bracnim drugom nakon boravka na Arefatu, a prije brijanja ili šišanja (iza tavafa i sa‘ja). (Šerhu’l-Kudűrî, 111) Ukoliko muhrim bude imao intiman odnos sa svojim bracnim drugom prije odlaska na Arefat, bice mu pokvaren hadždž i dužan ga je obnoviti. A ukoliko obavlja hadždž kao nafilu, onda je dužan zaklati devu. (Zuhajli, III, 244)

Pitanje: Faik B. iz Beca pita: Rodilo mi se dvoje djece ali nisam zaklao kurban jer nisam znao za taj propis. Kasnije sam doznao za tu dužnost, pa Vas pitam da li naknadno trebam zaklati kurbane i kako? ODGOVOR: Akika je klanje bravceta sedmog dana nakon rodenja djeteta. Takoder se obrije djetetu glava i podijeli sadaka u težini obrijane njegove kose. Akika je sunnet. Vjerovjesnik je naložio nadijevanje imena djetetu sedmog dana po rodenju, brijanje kose i akika. (Tirmizi) Sunnet je, takoder, za muško dijete zaklati dva brava a za žensko jednog brava. (Tirmizi, sahih hadis preko hz. Aiše) Ko nije u mogucnosti za muško dijete zaklati dva brava može to uciniti sa jednim, jer je Poslanik za unuka Hasana zaklao jednog brava u godini uhudske bitke a tako isto i za Husejna, godinu kasnije. U Malikovm Muwettau nalazi se Poslanikov hadis: “Ko može da zakolje za dijete brava neka to ucini: za djecaka dva a za curicu jednog.” Kome se desi vrijeme akike u dane kurban-bajrama, kurban mu zamjenjuje akiku (hanbelijski mezheb). Da zakolje i akiku bolje je. Buduci je akika sunnet, roditelj nije dužan naknadno klati brava ako to nije ucinio sedmi dan po rodenju. Ko to ucini, ipak, nema štete, a djela se vrednuju prema namjerama. Ovo je stav autoriteta. Medutim, po stavu Lejsa, Hasana i fakiha zahirijskog mezheba, akika je vadžib i, po njima, ona se mora izvršiti makar naknadno, kad se za to nadu uslovi.

Pitanje: Enver I. pita: O kurbanu prilikom useljenja u novi stan? ODGOVOR: Ne postoji izvorni islamski propis u dužnosti klanja kurbana za useljenje u novi stan. Ovo ne predstavlja dužnost. Medu tretiranim kurbanima nema ove vrste kurbana. Ukoliko je klanje brava izraz zahvalnosti u na daru novog stana, i to vlasniku ne predstavlja poteškocu i ako ce to podijeliti siromasima, a sa tim ne praviti teferic, onda je to dobro djelo. Ukoliko se krvlju brava zamazuju zidovi, što je džahilijjetski obicaj, to je zabranjeno.

Pitanje: Esma F., ucenica, pita: Je li dozvoljeno pranje zuba tokom posta? ODGOVOR: Dozvoljeno je i pohvalno redovnije i cešce tokom posta koristiti misvak ili cetkicu i kaladont u cilju higijene usta. Poslanik, a.s., je kazao: “Najbolje svojstvo kod postaca je upotreba misvaka!” Ashab cAmir ibn Rabi’a veli: “Vidio sam nebrojeno puta Allahovog poslanika, a.s., da je upotrebljavao misvak u cilju pranja zuba a bio je postac.”_________________ Besplatne Humci.net NALJEPNICE

Klikni na sliku!

Na vrh

SanelPaša

Član od: 05 Jun 2003Komentari: 1516Mjesto: Humci BiH & SLO Upisano: Srijeda Apr 07, 2004 5:19 pm Naslov komentara:

PITANJE: Nurija Halilčević, G. Dubrave: Da li sam griješan prihvatiti neislamski pozdrav sabah-hajrullah, merhaba, akšam-hajrullah?

ODGOVOR: Muharem ef. Omerdić: Ispravno je nazvati i primiti selam. Na pozdrav se odgovara još boljim. Pored selama kod nas u Bosni su uobicajeni i drugaciji pozdravi. Danas manje nego ranije. Može se ozdraviti i drugim pozdravom ako on u sebi ne nosi ono što je suprotno ucenju islama. Medutim, u praksi treba primjerom od muslimana poteci ono najbolje i da nam navika nazivanja selama postane stalna potreba i onome koga zname i koga ne znamo._________________ Besplatne Humci.net NALJEPNICE Klikni na sliku!

Na vrh

SanelPaša

Član od: 05 Jun 2003Komentari: 1516Mjesto: Humci BiH & SLO Upisano: Četvrtak Jul 22, 2004 3:11 pm Naslov komentara: Ženidba za papire

Pitanje: Rifat putem interneta: Nalazim se u Njemackoj gdje je aktuelna ženidba sa Njemicama za novac radi regulisanja statusa boravka. Je li ovo dozvoljeno po vjeri?

ODGOVOR: Fiktivni brakovi su haram. Sklopljeni brak treba biti javna stvar. Muslimanu sklapanje braka sa prostitutkama, mušrikinjama i nevjernicama je haram. Ako doticna osoba nema ništa sa tom ženom ima ona s njim. Možda doticna žena živi sa drugim muškarcom i ako rodi dijete, ono je onoga u cijem se braku rodilo. Radi dunjaluckih interesa neki ljudi su spremni ciniti i

najgore stvari. Navedene bracne veze su ružna praksa i imaju status prevare: “Ko nas vara nije naš.” (Hadis)