2

Godina 8 Travanj 2017.Newsletter Veleučilišta VERN’

SVEUČILIŠTE VERN’Početak doktorskog studija i prvi mentorski sveučilišni studij

INFRASTRUKTURA 3.0 Otvoren VERN’ov TV studio

STRUČNA PRAKSAUlaznica na tržište rada

UNIVERSITY-BUSINESSFORUMInicijativa Europske komisije po prvi put u Hrvatskoj u VERN’ovom centru na Visu

ALUMNI FORUM 2017. Blind Date s umjetnom inteligencijom

FUTUR DRUGI INTERVIEWCalum Chace - Should we be afraid of the rise of artificial intelligence?

FORUM.dokDoku projekcije na VERN’u

06

08

10

12

20

22

28

3IMPRESUMNakladnik:Grupa VERN d.o.o.Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

Za nakladnika:Branko Štefanović

Urednik:Tomislav Štuka

Urednički kolegij:Vanja Koljan, Marija Slijepčević, Kristijan Pakšec

Fotografije:Petar Vučetić, Krasnodar Peršun, Dora Baotić, Shutterstock, Thinkstocki ostali

Vizualno oblikovanje:Nataša Hrust i Jasmina Bogdanović

Tisak:Intergrafika

Godina 8 Travanj 2017.Newsletter Veleučilišta VERN’

04 BlIc VIJESTI

05 UVoDNIK Kome zvono zvoni

06 SVEUČIlIŠTE VERN’ Izgradnja sveučilišnih kapaciteta - doktorski studij i prvi mentorski sveučilišni studij

08 INFRASTRUKTURA 3.0 otvoren VERN’ov TV studio

10 STRUČNA PRAKSAUlaznica na tržište rada

12 UNIVERSITY-BUSINESS FoRUMInicijativa Europske komisije po prvi put u Hrvatskoj u VERN’ovom centru na Visu

14 cYBER KoMUNIKAcIJE I MREŽNE ZNANoSTIKomunikacija u cyber prostoru

16 AlUMNI SToRIES on air - VERN’ovka u radijskom e(n)teru

18 PRoMocIJA 2017. cum laude

20 AlUMNI FoRUM 2017.Blind Date s umjetnom inteligencijom

22 FUTUR DRUGI INTERVIEWcalum chace - Should we be afraid of the rise of artificial intelligence?

24 HUlT PRIZE 2017Fom Dubai to San Francisco

26 NoVI EKoNoMSKI MoDEl Kada ekonomija zaigra na kartu ljudskog srca

28 FoRUM.DoK Doku projekcije na VERN’u

30 (PoP)KUlTURNI SPoTlIGHT VERN’ovo Ministarstvo kulture preporučuje

32 VERN’ SPoRT Sportska sinergija

34 AKK VERN’Košarkaš, model i kampanjac

4

KoŠARKAŠI AKK VERN’A PRVAcI NAcIoNAlNE A2 lIGE cENTAR U svojoj trećoj sezoni u A2 ligi (centar), košarkaši Akadem-skog košarkaškog kluba VERN’ postali su njezini prvaci, plasiravši se time u kvalifikacijsku međuligu za ulazak u najviši rang natjecanja u sezoni 2017./18. osvajanjem na-slova prvaka A2 lige, VERN’ovci su se našli u prilici života - u međusobnom razigravanju s još 9 najboljih drugoligaša iz 5 regija, pokušat će ostvariti plasman u Premier ligu i tamo se pridružiti ekipama poput cedevite, cibone i Zadra. Samo prva dva kluba iz kvalifikacijske međulige osigurat će izravni plasman u sam vrh hrvatske košarke, dok će ostali nastaviti natjecanje u A1 ligi. „Na početku sezone cilj nam je bio osva-janje jednog od prva dva mjesta koja vode u viši rang natje-canja (A1 ligu) i dodatne kvalifikacije za Premier ligu, no kako je natjecanje odmicalo, mi smo igrali sve bolje i ubrzo smo postali svjesni da možemo do prvog mjesta. To smo na kraju i uspjeli i to iznad svih očekivanja, mjesec dana prije

FIlIP TREZNER PRoGlAŠEN NAJBolJIM MlADIM PRoJEKTNIM VoDITElJEM U HRVATSKoJFilip Trezner, student VERN’ova preddiplomskog studija Tu-rizma, proglašen je najboljim mladim projektnim voditeljem u Hrvatskoj. Filip je tako postao dobitnik nagrade „Project management award“, prema izboru Hrvatske udruge za up-ravljanje projektima. Nagrada mu je dodijeljena za uspješno upravljanje projektom „Foto dani mladih“ u Karlovcu, koje organizira kao predsjednik udruge „Izvan fokusa“. Priznanje u obliku certifikata za projektnog voditelja „IPMA level c“ uručeno mu je u zagrebačkom hotelu Esplanade, na svečanosti koja je održana kao završnica natjecanja „Project manage-ment award“ pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović. „Jedno ovakvo priznan-je svakako je jasan pokazatelj da mladi ljudi u Hrvatskoj mogu učiniti razliku i mogu pozitivno utjecati na promjene u društvu. Zahvalan sam cijelom projektnom timu na entuzi-jazmu i nesebičnom ulaganju slobodnog vremena u volonter-ski angažman na Foto danima mladih“, rekao nam je Filip. ovim priznanjem, Filip je ostvario i pravo na sudjelovanje na globalnom „Project management award“ natjecanju, koje će se održati u Astani u Kazahstanu.

VERN’oVE STUDENTIcE MEđU ToP5 NAJBolJIH EU-RoPSKIH TIMoVA U HoTElSKoM MENADŽMENTUNaše kolegice Sanja Mihaljević, Andrea Ožegović, Ivana Trušček Prenkpalaj i Iva Žmegač plasirale su se među ToP5 najboljih europskih timova u hotelskom menadžmentu na „9. Europskom Mise en Place kupu“ (EMCUP 2017), koji je 12. i 13. veljače održan u Maastrichtu. Na natjecanju u razvoju vlastitih poslovnih ideja i vizija, u segmentu realnoga hotelskog poslovanja, kolegice su se plasirale u probrano društvo ugled-nih europskih fakulteta poput austrijskog FH Wien, belgijskog VIVES University college, švicarskog SHl - Schweizerishe Hotelfachschule luzern, ali i ispred institucija s mnogo većom tradicijom poput les Roches Global Hospitality Education, Westminster Kingsway college, TIo University of Applied Sciences i drugih. U jakoj međunarodnoj konkurenciji timova s čak 32 najbolja europska studija hotelskog menadžmenta, iz 14 zemalja, studentice VERN’ova diplomskog studija Menadžmenta održivog razvoja turizma natjecale su se s ide-jom izrade aplikacije za održavanje zadovoljstva zaposlenika „Happiness Maintenance“. Natjecateljski timovi su u razvoju vlastitih ideja morali proći kroz nekoliko različitih tematskih razina poput pripreme natjecateljskih zadataka, kreiranja priče i brand awarenessa, pisanja eseja, poslovne simulacije vođenja hotela, izrade promotivnog filma, networkinga, natje-cateljskog pitcha, rješavanja poslovnih slučajeva, debate, itd. Čestitamo kolegicama i njihovom mentorskom timu.

kraja prvenstva. Ekipa za sada izgleda jako dobro i motivi-rani su za nove izazove, no pred nama je 16 novih kvalifikaci-jskih utakmica, koje će biti izuzetno zahtjevne, posebno ako uzmemo u obzir da imamo i studentska natjecanja. Mi ćemo dati sve od sebe“, komentirao je trener Srđan Helbich. Želimo im puno uspjeha u njihovim prvoligaškim ambici-jama i čestitamo svim igračima i stručnom stožeru: Leonu Abramoviću, Luki Jeliniću, Mariu Raiču, Luki Jakiću, Filipu Šimoviću, Bruni Levaniću-Kutnom, Ivanu Peniću, Juraju Čičku, Mateju Kljajiću, Luki Živku, Filipu Kordiću, Marku Bakoviću, Tomislavu Garvanoviću, glavnom treneru Srđanu Helbichu, pomoćnom treneru Luki Novaku, kondicijskom treneru Filipu Maršiću i sportskom direktoru Mariu Kralju.

5KOMEzvono zvoniotkad je Europa ustvrdila da će joj do 2020. godine na tržištu rada trebati 40% visokoobrazovane populacije, a to je bilo prije desetak godina, sva-kome tko je znao i htio o tome pro-mozgati ubrzo su sinule tri stvari: - da je odzvonilo akademskom elitizmu, posebice snobizmu; - da visoko obrazovanje prestaje biti privilegij i postaje nužnost; - da stručna visoka naobrazba dolazi u prvi plan. Budući da je stručna visoka naobraz-ba usmjerena na učinkovitu pripremu studenata za izravno uključivanje u upravljanje poslovnim procesima, samo je po sebi razumljivo da su stručni studiji to kvalitetniji što je kvalitetnija suradnja visokih učilišta s biznisom, odnosno s gospodar-skim subjektima. Ta se suradnja os-tvaruje na različitim platformama, od studentske prakse do zajedničkih istraživačkih i razvojnih projekata.Nažalost, u Hrvatskoj je ova surad-nja, uz časne iznimke, zanemarena. A iznimka smo, prije svih, mi, tj. VERN’. Prošle godine pokrenuli smo projekt OBRAD i organizirali prvu konferenciju na kojoj su se sus-

Piše: Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća VERN’a

reli i o temama od zajedničkog inte-resa popričali predstavnici OBrazo-vanja i RADa, odnosno obrazovnog i poslovnog sektora. Veliki doprinos uspjehu te konferencije dali su naši poslovni prijatelji iz Izraela, o čemu ste mogli čitati u prošlom broju VERN’uma. ove godine naše ak-tivnosti na razvoju suradnje akadem-skog sektora i biznisa intenziviramo u tri smjera. U okviru projekta oBRAD prvi put dovodimo u Hrvatsku Univer-sity Business Forum, najznačajniju europsku godišnju međunarodnu kon-ferenciju o suradnji visokih učilišta i gospodarstva. Tu će biti prezenti-rani i diskutirani najnoviji modeli i dostignuća u umrežavanju europskog visokog obrazovanja s potrebama gospodarskog i općedruštvenog raz-voja. Uspostavljamo novi model studentske prakse kojim ćemo taj segment suradnje učiniti obostrano zanimljivijim i korisnijim, kako za tzv. praksodavce, tako i za studente, a posljedično i za naše visoko učilište. Činimo prve korake u području tzv. dualne visoke naobrazbe, odnosno studiranja uz rad. Na VERN’ovim diplomskim studijima u nastavi

UVODNIK

surađuju renomirane tvrtke partneri angažirajući naše studente na konk-retnim poslovnim projektima. Na taj način uključujemo se u prve redove novih trendova u europskom i svjet-skom visokom obrazovanju. VERN’ovci na doktoratu - do ove godine to je bilo teško zamislivo, a još teže ostvarivo. ove godine, u sklopu procesa osnivanja Sveučilišta VERN’, u kojem surađujemo sa Sveučilištem u Rijeci, po našem sudu najsuvre-menijim i najdinamičnijim hrvatskim sveučilištem, osmišljen je model koji u tom smislu funkcionira. VERN’ovi studenti sada imaju mogućnost nastaviti visoko obrazovanje i na poslijediplomskoj (doktorskoj) razini. Prvi studij upravljanja ljudskim potencijalima (UlJP) - još jedna VERN’ova akademska inovacija. ovoga proljeća započinjemo izvođenje diplom-skoga interdisciplinarnog studija, pri-jeko potrebnog, a do sada nepostojećeg u Hrvatskoj, koji studente specijalizira za upravljanje planetarno najvrjednijim resursom koji postoji - ljudima.

o svemu tome i još mnogočemu čitajte u ovom broju.

6

IzGRADNJA SVEUČILIŠNIH KAPACITETA

- početak doktorskog studija i prvi sveučilišni preddiplomski studij

Sveučilište VERN’ — follow up

osnivanje Sveučilišta VERN’ ambiciozan je, ali i logičan strateški iskorak VERN’a kao najstarije hrvatske privatne visokoobrazovne

ustanove. U procesu inicijalne akreditacije Sveučilišta VERN’ u os-nivanju nalaze se tri nova sveučilišna preddiplomska studija o kojima

smo više pisali u prošlim brojevima VERN’uma - Cyber komunikacije i mrežne znanosti, Internet stvari i Transmedijska dramaturgija.

Piše: Marija Slijepčević

Prema propisanom zakonodavnom okviru, dio priprema za osnivanje sveučilišta koje se odvijaju paralel-no s akreditacijom novih programa, jest i izvođenje preddiplomskoga sveučilišnog studija partnerske in-stitucije, svojevrsni mentorirani tre-ning ili generalna proba za vlastite sveučilišne programe. Naravno, uz korisna iskustva s mentorske ustanove, buduće Sveučilište VERN’ baštinit će prije svega sva dosadašnja iskustva i pozitivnu praksu Veleučilišta VERN’ u području visokog obrazovanja, a njegov razvoj bit će utemeljen na obra-zovnom i poslovnom modelu razvi-jenom i etabliranom na matičnoj aka-demskoj ustanovi.

PRVI SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ

U skladu s propisanim pravnim ok-virom na VERN’u od akademske godine 2017./18. počinje izvođenje sveučilišnoga preddiplomskog programa Poslovne ekonomije, originalnog programa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i jed-

nog od temeljnih programa ove javne akademske ustanove. Predavači na ovome studiju bit će riječki profesori, uz postupno uključivanje VERN’ovih predavača, a diploma koja će se stje-cati po završetku bit će ona riječkoga Ekonomskog fakulteta.

„Zakonska je obveza novog sveučilišta da u procesu akreditacije, uz ostale uvjete, pokaže svoje akademske i nastavne sposobnosti kroz su-djelovan-je u organizaciji i izvođenju postojećeg programa nekoga drugog sveučilišta, kako bi se osiguralo građenje vlastitih kapaciteta.

Mi smo tu, s obzirom na VERN’ovo dugogodišnje visokoobrazovno iskust-vo u izvođenju stručnih studija, u vrlo dobroj poziciji, a suradnjom sa Sveučilištem u Rijeci dodatno ćemo osnažiti vlastite potencijale za izvođenje sveučilišnih studijskih pro-grama.“, pojašnjava dekan VERN’a prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila.

MENTORSKA USTANOVA

od jeseni se, dakle, na VERN’u počinje

izvoditi novi studijski program: „Zakon je tu jasan, ustanova mora dokazati da može izvoditi sveučilišni program i otud mentorska institucija i provođenje njihova programa. Vjerujem da će novi pristup i ovaj studij oplemeniti naše kapacitete jer su takva nova iskustva dobra za daljnji razvoj. Veselimo se sveučilišnom studijskom programu Poslovne ekonomije jer će unijeti do-datnu raznolikost u VERN’ovu po-nudu.“, zaključuje dekan cvrtila.

Suradnju s VERN’om i mentorski angažman prokomentirao je i dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci izv. prof. dr. sc. Alen Host: „Sveučilište u Rijeci mentorska je ustanova Sveučilištu VERN’ u os-nivanju. Mentoriranje podrazumijeva suradnju u realizaciji sveučilišnoga preddiplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Rijeci, ali i mogućnost za suradnju na cijelom nizu zajedničkih projekata. Prvi među njima, koji je pred početkom realizacije, je program koji će omogućiti stjecanje akadem-skog naziva doktora znanosti kandi-datima sa završenim stručnim diplom-skim studijem.“

prof. dr. sc. Vlatko cvrtila

7VERN’ je izabrao teži, ali jedini ispravan i održiv putIvo Ivančić, zamjenik glavnog direktora Veleučilišta i VERN’ov stručni specijalist upravljanja poslovnim komunikacijama

DOKTORAT NA VERN’u U SURAD-NJI S EFRI-em

U procesu osnivanja Sveučilišta VERN’ ostvarena je odlična surad-nja sa Sveučilištem i Ekonomskim fakultetom u Rijeci. Iako to proces inicijalne akreditacije ne zahtijeva, suradnja se proširila i izvan mentor-skih obaveza koje su vezane isključivo za preddiplomske studije, prema izvođenju poslijediplomskih progra-ma Ekonomskog fakulteta u Rijeci. ova suradnja otvara nove mogućnosti za naše bivše studente, odnosno za

sve one koji imaju namjeru nastaviti studiranje. Koncept doktorskog studija i specifičnosti riječkoga programa ko-mentira dekan Host: „Poslijediplomski doktorski studij Ekonomskog fakulteta u Rijeci omogućuje završetak vertikale u visokoškolskom obrazovanju ekono-mista. Velika modularnost, mogućnost prilagodbe kurikuluma individualnim zahtjevima i stalno mentorsko praćenje rada doktoranada usmjereni su osposo-bljavanju za samostalni istraživački rad i poslove koji zahtijevaju znanst-veni pristup - vođenje fundamental-nih i primijenjenih istraživanja na vi-sokoj razini u skladu s međunarodnim standardima. Ekonomski fakultet u Rijeci tradicionalno je usmjeren

na stvaranje strateškog partnerstva Fakulteta, Sveučilišta i gospodarstva, uključivanju doktoranada u eksterno financirane istraživačke projekte, kao i uključivanju doktoranada u nastavni proces. Time se izdvajamo iz tradicio-nalnog načina funkcioniranja ustanova u visokom obrazovanju.“

„Kao alumni VERN’a i nekadašnji student stručnih studija, jako sam sretan da mi, studenti stručnih studija, možemo nastaviti naš akademski razvoj na doktorskom programu. Mo-ram priznati da sam do sada osjećao izvjesnu diskriminaciju zbog ograničenih mogućnosti nastavka obrazovanja na posli-jediplomskoj doktorskoj razini u Hrvatskoj. Drago mi je da Sveučilište u Rijeci i njegov Ekonomski fakultet, u suradnji s VERN’om, mijenjaju dosadašnje trendove u smjeru produk-tivnije suradnje stručnih i sveučilišnih studija, u duhu dobre međunarodne, a nadam se uskoro, i standardne hrvatske prakse.Iz perspektive studenta stručnih studija, mogućnost stjecanja doktorata omogućava nam punu vertikalnu visokoobrazovnu

prohodnost. Neki od nas bavit će se istraživanjem, neki nastavom, neki kombinacijom jednoga i drugog, a neki će jednostavno željeti proširiti svoja znanja i vještine primarno u segmentu konceptual-nog i analitičkog sagledavanja poslovnih procesa i objektivnijeg sustava donošenja odluka. otvaranjem mogućnosti za doktorski studij, studentima VERN’a je na raspolaganju jedinstveni set visokoobrazovnih programa: vertikala stručnih studija u različitim profesionalnim područjima s mogućnošću poslijediplomskog usavršavanja, a ubrzo i sveučilišni studiji na budućem Sveučilištu VERN’. Iz vlastite perspektive mogu reći: VERN’ je izabrao teži, ali jedini ispravan i održiv put. Neka je sretno prvoj generaciji doktoranada!“

prof. dr. sc. Vlatko cvrtila

8

OTVOREN VERN’ov TV studio

Infrastruktura 3.0

edukacijske svrhe. Novouređeni studio opremljen je setom suvremenih tel-evizijskih i filmskih kamera, različitih fotoaparata te pripadajućom rasvjet-nom i tonskom opremom. Uz studio, uređena je i funkcionalna multicam režija. Novi studio i pripadajuća opre-ma već su uveliko u pogonu, prije svega na studijima Filmskog, televizijskog i multimedijskog oblikovanja, Novi-narstva i Odnosa s javnošću i studija medija, kao i na zajedničkim inter-studijskim projektima ovih studija. Naravno, s vremenom se očekuje da kapacitete studija i AV opreme za određene specifične potrebe počnu ko-ristiti i ostali studiji te radilišta (novin-ska redakcija, Pointlab...), a ono što svi s uzbuđenjem iščekujemo je prvi iz-ravni prijenos jedne od kvalifikacijskih utakmica za Premier ligu Akademskog košarkaškog kluba VERN’.

„Drveni neboder“ jednog od pionira funkcionalističke arhitekture Drage Iblera od prošle je jeseni postao dom

budućega audiovizualnog kreativnog inkubatora. Na 1. katu ovoga arhitektonskog remek-djela na uglu Martićeve i Iblerovog

trga, otvoren je novoopremljeni VERN’ov televizijski studio.

Početak tekuće akademske godine na VERN’u obilježio je i početak izvođenja novoga preddiplomskog studija Filmskog, televizijskog i multimedijskog oblikovanja. Uvođenjem ovog studija VERN’ je po prvi put iskoračio u izrazito propul-zivno i dinamično područje kreativnih industrija.

ovaj mini „kvantni“ pomak u VERN’ovoj matrici studija, pratio je i logičan infrastrukturni iskorak koji će multifunkcionalno uvezati neko-liko VERN’ovih studija i omogućiti kvalitetniju i komplementarniju in-terstudijsku suradnju, a samim time i podići stan-darde izvođenja nastave za specifične stručne profile. Prvi korak u ovoj infrastrukturnoj na-dgradnji predstavlja uređenje i opre-manje suvremenog TV studija za

Projekt infrastrukturne nadgradnje se nastavlja, tako da do početka sljedeće akademske godine možemo očekivati dovršetak višenamjenske montaže i zasebnoga tonskog studija.

No, kao što i sami možete vidjeti, slike govore više od riječi...

9

10

ULAzNICA na tržište rada

Stručna praksa

bili zanimljivi; ni BBc, cNN ili bilo koja druga news televizija, san mi je bio radi-ti baš na Al Jazeeri. Bila sam druga go-dina faksa kada su pokrenuli podružnicu za Balkan i moj san nekako nije više bio toliko lud, neostvariv ili dalek. Sva sreća, zbog dobrih ocjena imala sam priliku bi-rati gdje ću raditi praksu, iako, s obzi-rom da su bili tek krenuli s emitiranjem, nisu bili sasvim otvoreni primanju stu-denata. Možda mi je i zbog toga sve bio još veći izazov.“ Ana objašnjava kako je bila jako znatiželjna, ali i informirana te da je kolege „kupila“ svojim pitan-jima: „Sve me zanimalo, zašto se što dogodilo, kako, što misle o tome...“. Za studente na praksi nudi savjete: „os-lobodite i zatomite nesamopouzdanje ili strah. Predložite temu, nudite se da pomognete što god treba - pročitati još jednom novine, izvući najvažnije po-datke, provjeriti nešto u zakonu, izgug-lati najbolji primjer za određenu priču, razmisliti koji bi sugovornici mogli ko-mentirati koju temu.“

Nastavak karijere

„Uživala sam i zapravo bila zahvalna što sam dobila priliku“, objašnjava Ana i nastavlja: „oni su pak to vid-

Stručna praksa jedna je od bitnih razlikovnih značajki stručnih u odnosu na sveučilišne studije. Ugrađujući praksu u redovni nastavni plan, s pripadajućim

EcTS bodovima i satnicom, VERN’ov didaktičko-obrazovni model utemeljen na ‘learning by doing’ konceptu omogućava svim studentima stjecanje iskustava u

konkretnoj poslovnoj praksi još tijekom studija.

Model praktičnog evaluiranja stečenog znanja kroz stručnu praksu donosi stu-dentima dragocjene informacije o nji-hovu statusu na tržištu rada, potiče ih na razmišljanje o tome što ih stvarno zanima te im daje jasne smjernice za razvoj karijere. S obzirom na to da je stručna praksa dio nastavnog plana na posljednjem, ljetnom semestru studi-ja, studenti često dolaze na praksu u doba godine kada je zbog korištenja godišnjih odmora izrazita potražnja za kvalificiranom radnom snagom. U takvim situacijama nerijetko je da tal-enti i vještine studenata dodatno dođu do izražaja i da mnogi od praktikanata dobiju ponude za stalni posao.

Donosimo dvije zanimljive priče u koji-ma su studenti dobili prva zaposlenja u tvrtkama u kojima su odradili praksu.

Rad na televiziji - ostvarenje snova

Ana Mlinarić stručna je prvostupnica novinarstva koja radi kao reporterka na N1 televiziji, a karijeru je započela praksom na Al Jazeeri na kojoj je radila pune četiri godine. „Zanimljiva je priča s Al Jazeerom jer je to doslovno bilo ostvarenje mojih snova. oduvijek su mi

jeli kao moj veliki trud, i veliku pomoć pa su mi ponudili posao. Nakon toga i omogućili da s njihovom dopisnicom iz Bruxellesa odradim Erasmus praksu u glavnom gradu EU-a pa su počeli i prvi samostalni prilozi, nakon dvije godine i live javljanja. Ukupno sam na Al Jazeeri provela četiri godine, a prije šest mjeseci odlučila da je vrijeme da krenem dalje. Sada sam u jednoj sjajnoj priči, na jednoj mladoj, ali već vrlo primijećenoj televiziji. Rad na N1 mi je veliki izazov, to je televizija koja producira najmanje osam, u udarnim danima i do desetak sati live programa svaki dan!!! Kako program stalno ide, brzina i kontakti ovdje se najviše ci-jene. A brzo doći do dobre informaci-je... ima li išta uzbudljivije?“

znanja o konceptu rada turoperatora

Matija Stojanović, stručni je pr-vostupnik ekonomije turističkog menadžmenta i student diplomskog studija Menadžmenta održivog raz-voja turizma, koji je posao dobio u Unilineu, najvećem turoperatoru u Hrvatskoj. „Moja priča u Unilineu započela je u listopadu 2014. kada

Piše: Marija Slijepčević

11sam po preporuci moga tadašnjeg mentora, profesora Željka Treznera krenuo na stručnu praksu. Praksu sam odrađivao u odjelu Skandinavije i Ujedinjenog Kraljevstva pod vodst-vom tadašnjeg šefa odjela Roberta Sedlara, koji me zajedno s kolegi-cama usmjeravao u radu. odmah na početku sam dao do znanja kako sam došao raditi i učiti. Brzo sam stekao povjerenje kolega te sam radio jed-nostavnije operacije unutar samog odjela, a kako je vrijeme prolazilo, te su operacije postajale sve složenije. Krajnji rezultat uloženog truda (a i znanja) bila je ponuda za posao, u danas najvećem turoperatoru u regiji. Danas vodim svoju jedinicu unutar odjela alotmana (individualci), gdje radim s pet velikih wholesaler part-nera iz Skandinavije, Velike Britanije i Španjolske“. Nakon dvije godine Matija je iz-razito zadovoljan s uvjetima i rad-nim okruženjem te smatra da tvrt-ka omogućava mladim osobama razvoj i napredak. „Puno mi je po-moglo predznanje stečeno na Studiju turizma, jer sam i prije prakse naučio koncept rada turoperatora. ono naj-bitnije što mi je studij omogućio je praksa, i upravo je ona ono po čemu se VERN’ razlikuje od drugih studija. Studentima se pruža šansa da rade u renomiranim turističkim kompanija-ma, gdje u tri mjeseca mogu jako puno toga naučiti, a u većini slučajeva, ako se dokažu, i ostati.“Na VERN’u smo svjesni važnosti po-

vezivanja obrazovanja i tržišta rada i kontinuirane komunikacije na relaciji obrazovanje-gospodarstvo te vidimo studentsku praksu kao jednu od plat-formi za suradnju visokih učilišta i gospodarskog sektora.Radimo na uvođenju novoga modela kojim želimo povećati korisnost prakse kako za studente tako i za potencijalne praksodavce, ‘educirati’ poslovni sek-tor o višestrukoj vrijednosti studentske prakse i potaknuti međusobne partner-ske odnose obrazovanja i biznisa, koji bi rezultirali povećanjem zapošljivosti i novim poduzetničkim inicijativama aktivnih i završenih studenata.Naš prvi korak u tom smjeru jest iz-rada ‘Kataloga poslova’ - popisa konkretnih i korisnih zadataka koje studenti na temelju svoga obrazovanja mogu obaviti samostalno ili uz stručno vodstvo. Katalog poslova namijenjen je praksodavcima i osmišljen kako bi pomogao prepoznavanju neposrednih i praktičnih koristi koje praktikanti donose tvrtkama. Poslovi su opisani pristupačnim i razumljivim jezikom te ne zahtijevaju osobito akademsko ‘predznanje’ praksodavca pri odabiru s popisa.

Izrada Kataloga poslova prva je faza stvaranja VERN’ove web platforme za povezivanje studenata i potencijal-nih praksodavaca pa onda i mogućih poslodavaca. Platforma je zamišljena kao mjesto susreta studenata, koji se kroz svoje profile predstavljaju tržištu rada, i poslodavaca koji uz pomoć

‘Kataloga poslova’ artikuliraju svoje poslovne potrebe.osim ‘Kataloga poslova’ i web plat-forme, novi model predviđa povećanje minimalnog obaveznog broja sati prakse u VERN’ovom studijskom kuri-kulumu na 320 te povezivanje prakse s temom završnog rada. U tom smislu, potrebno je ustanoviti i sistem dualnog mentorstva, što znači da bi student kroz praksu imao podršku VERN’ova mentora i mentora tvrtke u kojoj prak-su obavlja.

osobito zanimljivim smatramo raz-vijanje dva alternativna tipa prakse. Studentima želimo omogućiti obav-ljanje prakse i radom na vlasti-tom poduzetničkom pothvatu unu-tar VERN’ova inkubatora te kroz sudjelovanje studentskih timova u VERN’ovim projektima koji rješavaju stvarne poslovne i razvojne izazove tvrtki ili lokalne zajednice.

VERN’ov novi model prakse približit će je europskim standardima i stu-dentima omogućiti konkretnije profe-sionalno i akademsko usavršavanje te izravniji pristup realnom tržištu rada.

Piše: Sara Štefanović, asistentica u odjelu za razvoj karijera

Novi model stručne prakse

12

Inicijativa Europske komisije za razvoj partnerstva visokoobrazovnih institucija i

gospodarstva po prvi put u Hrvatskoj

University-Business Forum

University-Business Forum u VERN’ovom će centru na otoku Visu (VERN’ Island School) okupiti predstavnike

visokoobrazovnog i poslovnog sektora iz Europske unije.

Pripremio: Vanja Koljan

Riječ je o forumu koji je pokrenula Europska komisija radi razvijanja i unaprjeđenja interakcije između vi-sokoga obrazovanja i gospodarstva, odnosno razmjene znanja, iskusta-va i dobrih praksi između ova dva važna društvena sektora. Zamišljena platforma za održavanje diskusija, networking, zajedničko učenje te prezentiranje dobrih praksi suradnje visokoobrazovnog i poslovnog sektora, uspješno se održava od 2008.. centralni UB Forum održava se svake dvije godine u Bruxellesu, dok se između tih bijenalnih okupljanja održavaju tematski forumi u zemljama članica EU-a. ove se godine, osim glavne skupštine u Bruxellesu, na inicijativu VERN’a kao glavnog or-ganizatora, u sklopu projekta oBRAD, održava i tematski forum u Hrvat-skoj, u VERN’ovom centru na otoku Visu (VERN’ Island School) 28. i 29. rujna. očekuje se okupljanje re-nomiranih europskih opinion makera u području visokoobrazovno-poslovne međusektorske suradnje. Tim po-vodom razgovaramo s Ivom Biondić, prodekanicom za strateški razvoj Veleučilišta VERN’ i programskom di-rektoricom UB Foruma na Visu.

Upravo ste se vratili s centralnog University-Business Foruma koji je 6. i 7. travnja održan u Bruxellesu. Što je bila tema susreta te koji su glavni zaključci foruma?

Tema ovog foruma bila je suradnja visokoobrazovnog i poslovnog sek-

tora radi uvođenja inovacija i mo-dernizacije, s fokusima na kompeten-cije inovativnosti na institucionalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, te promijenjene uloge visokih učilišta i obrazovnog sektora općenito, kao i tvrtki u današnjem društvu. Događaj je okupio petstotinjak opinion makera i praktičara iz svih društvenih sektora članica EU, ali i šire (Japan, Egipat, SAD, Brazil, Kazahstana...), koji su se kroz razmjenu ideja i mišljenja, diskusiju o dobrim i lošim praksama, pregovore o potencijalnim novim pro-jektima te propitivanje postojećih za-konskih i tradicijskih atavizama obra-zovanja i rada, usuglasili oko toga da je o suradnji ovih dvaju sektora, pa i samim njihovim ishodima, potrebno manje razgovarati, a više raditi, ak-tivno se uključiti u procese suradnje te, što bi se reklo, uprljati ruke.

U Bruxellesu ste nastupili i među govornicima na workshopu pod nazivom „Overcoming the Skills Mismatch“, na temu kako premos-titi jaz između visokog obrazovanja i tržišta rada te pomoći studentima u stjecanju konkurentskih znanja i vještina. Tko su bili ostali govornici na workshopu te koliko je stanje u Hrvatskoj na ovu temu usporedivo sa stanjem u njihovim zemljama?

Teško je uspoređivati stanje u Hrvatskoj s većinom drugih europskih država, a posebno na primjerima Austrije i Jo-hannesa Haasa, kao njihova pionira dualnog obrazovanja ili primjerom

Nizozemske i Wima Swana, kao pred-stavnika Sveučilišta u Maastrichtu, koji su bili među govornicima. Te dvije zemlje uz Njemačku, svakako su glavni protagonisti dualnog i stručnog obra-zovanja, koje je ključno za zapošljivost mladih. Tijekom izlaganja istaknula sam pozitivnu činjenicu da VERN’ njeguje višegodišnju tradiciju skills-matcha, dok je u isto vrijeme u Hrvat-skoj prisutan problem skillsmismatcha. Taj se negativan trend samo produ-bljuje, a resursi se troše na pokušaje degradiranja značaja stručnog obra-zovanja, zakonodavni status quo, koji priječi modernizaciju obrazovanja, prije svega mislim na dualno obrazova-nje, te nepromišljanje niti provođenje strateških projekata suradnje obrazo-vanja i tržišta rada. Ipak, inicijativa i primjeri dobre prakse u Hrvatskoj postoje, ali na institucionalnoj razini. Primjerice, naš projekt oBRAD, koji je započeo prošle godine prvom kon-ferencijom na temu skillsmatcha, a nastavlja se ove godine dovođenjem UBF-a u Hrvatsku, usudila bih se reći, najozbiljniji je korak prema tome da se i u Hrvatskoj pronađu odgovarajuća rješenja.

Idući tematski forum održat će se u Hrvatskoj, točnije u VERN’ Island School na otoku Visu. Kako to da su se organizatori odlučili na ovaj korak?

Kada smo na VERN’u krenuli osmišljavati projekt oBRAD (obra-zovanje i rad) istraživala sam što od

13sličnih inicijativa postoji na europskoj i globalnoj razini te sam tako došla do UB Foruma. od 2015. godine sud-jelovala sam na četiri foruma - u Vilni-usu, Beču, San Sebastijanu te na ovom zadnjem u Bruxellesu kao jedan od govornika. Tom sam prilikom Petera Baura, čovjeka koji je u Glavnoj up-ravi za obrazovanje i kulturu Europske komisije zadužen za UB Forum, usp-jela zainteresirati za suradnju s nama, a finalna potvrda dobre komunikacije došla je nakon što je jedan od njego-vih kolega posjetio našu konferenciju oBRAD u lipnju prošle godine. Za Vis smo se odlučili jer nam je stalo da našim projektom „otočke inicijative“, kojom nastojimo oživjeti otok izvan turističke sezone, u centar na Visu do-vedemo što više edukativnog i akadem-skog sadržaja.

zna li se već sada, koje će biti glavne teme konferencije na Visu, predstavnike kojih sektora će kon-ferencija okupiti te koji će biti nje-zin glavni cilj?

o programskim sadržajima konferen-cije odlučivat će Programsko vijeće u kojem se nalaze predstavnici partnera projekta - Hrvatske udruge posloda-vaca, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Splitu, Ministarstva znanosti i obra-zovanja RH, predstavnik Europske komisije i predstavnici Veleučilišta VERN’. Kao tematski fokus odabrano je učenje kroz rad i teme obrazovanja za poduzetništvo, poput dualnih studi-jskih programa, prakse i naukovanja

te važnosti stručnog i profesional-nog obrazovanja. Nastojat ćemo da svi sadržaji foruma na Visu budu jasno fokusirani na veću zapošljivost i samozapošljivost mladih, odnosno smanjenja njihove nezaposlenosti. UB Forum u Hrvatskoj treba služiti i dalj-njem poticanju aktivnosti usklađivanja visokoobrazovne produkcije s potre-bama razvoja gospodarstva, odnosno tržišta rada, kroz konstruktivne ras-prave te razmjenu iskustava i dobrih praksi iz međunarodnog okruženja.

Kakve nam se perspektive za poboljšanje suradnje između domaćeg obrazovanja i tržišta rada otvaraju, nakon što Hrvatska ugosti ovakav događaj?

Uzmemo li u obzir da mi još uvijek nemamo čistu priču oko primjene Bolonjske deklaracije, a upravo je Bolonja bila prvi uspješan europski korak prema usklađivanju visokog obrazovanja i potreba tržišta rada, te da se jedan dio akademske zajed-nice uporno opire reformama koje su u tom smislu neophodne, moglo bi se općenito zaključiti da nam per-spektive nisu sjajne. No, mislim da ne treba razmišljati na taj način jer pozitivni pomaci postoje. Nakon prve konferencije oBRAD, druge su vi-sokoobrazovne institucije, kao i naši partneri iz Hrvatske udruge posloda-vaca, već pokrenuli neke projekte za poboljšanje ove suradnje. I mi i drugi sudionici foruma na Visu, imat ćemo prilike pronaći partnere ili inspiraciju

za neke nove projekte. Samim time što ćemo ugostiti ovakav forum jasno je da kao institucija imamo što za reći u europskom kontekstu. Već godinama radimo na poduzetničkim i projektima razvoja suvremenog obrazovanja s najrenomiranijim europskim, a odne-davno i izraelskim i indijskim visoko-obrazovnim institucijama. Našim projektom ‘Tvrtke partneri’ na diplom-skim studijima, činimo i prve korake u dualnom obrazovanju, a uskoro ćemo lansirati i novi projekt prakse.

Jesu li partneri u Hrvatskoj već pokazali interes za ovu konferenciju?

Kao što sam već istaknula, nakon uspješne suradnje na konferenciji oBRAD, suradnju s Hrvatskom udru-gom poslodavaca nastavljamo i na ovom projektu, na kojem su nam se pridružili i Riječko te Splitsko sveučilište, javne akademske usta-nove koje su vrlo agilne u ovoj domeni suradnje obrazovanja i tržišta rada. Već na prvom sastanku, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH prepoznalo je važnost ovih tema i projekta te se aktivno uključilo u pripreme foruma. očekujemo da će interes i društvenu korist ovog projekta prepoznati još neka hrvatska ministarstva te da će nam se priključiti. Također, kao i kod oBRAD-a, surađivat ćemo s jednim od važnih hrvatskih opinion makera u do-meni obrazovanja - Institutom za raz-voj obrazovanja, kao i EURASHE-om, krovnom europskom organizacijom ustanova stručnog obrazovanja.

Iva

Bio

ndić

, pr

odek

anic

a za

str

ateš

ki r

azvo

j VE

RN

’a

14

Komunikacija u cyber prostoru

Cyber komunikacije i mrežne znanosti

vlasti, političkih stranaka, organi-zacija civilnog društva i medija traži profesionalce, najčešće community menadžere, koji raspolažu s potreb-nim vještinama cyber komunikacije, posebice komunikacije na društvenim mrežama. Procjene na tržištu rada ukazuju na to da se radi o novom trendu koji će potrajati te se može s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da će potrebe tržišta za ovakvim profe-sionalcima rasti. U ovom trenutku ne postoji nijedan studij u Hrvatskoj koji bi osposobljavao stručnjake ovakvog profila pa se poslovima tzv. commu-nity menadžera bave osobe različitih razina i tipova obrazovanja, uglavnom priučeni praktičari. Na takve zahtjeve tržišta rada odgovorile su i obrazovne institucije pa je danas na tržištu puno specijaliziranih tečajeva i edukacija iz područja digitalnih komunikacija, a pojavljuju se i prvi studiji specijal-izirani za digitalni marketing. Naime, razvidno je da je komunikacija u cy-ber prostoru sadašnjost, a još više budućnost komunikacije.

Na to zorno ukazuje i jednostavni upis ovih pojmova u pretraživače. Kada se u pretraživače upiše digitalna komu-

Svi koji se posljednjih petnaestak ili više godina profesionalno bave komuni-kacijama spremno će potvrditi da se njihov posao danas prilično razlikuje od

posla koji su radili na početku karijere. Razlog toj promjeni nalazi se u razvoju informatičkih, posebice digitalnih tehnologija.

Ako ste prije desetak godina radili kao komunikacijski stručnjak u agenciji za odnose s javnošću ili marketinškoj agenciji, vaš je posao bio fokusiran na korištenje tradicionalnih alata market-inga ili odnosa s javnošću. Posao ko-munikacijskih stručnjaka već se tada razlikovao od posla koji su obavljali komunikatori u ranijim razdobljima jer su se koncepti oglasnih kampanja i kreativnih rješenja, baš kao i pozivi i objave za medije izrađivali i distribui-rali putem računala i uz pomoć digi-talne tehnologije i mreže, ali tada još nisu postojale agencije, specijalizirane za digitalnu komunikaciju i digitalni marketing, još se uvijek u oglasima za poslove nisu tražili community menadžeri (upravljači društvenim mrežama), kreatori i administratori cyber sadržaja, copywriteri, planeri i menadžeri za digitalne medije, on-line novinari i urednici on-line medija, SEo i analitičar menadžeri, menadžeri za on-line oglašavanje, specijalisti i promotori on-line prodaje. Danas je situacija takva da se u oglasima za posao daleko češće traže community menadžeri nego savjetnici za odnose s medijima. U posljednjih nekoliko go-dina sve veći broj tvrtki, tijela javne

nikacija, digitalni marketing ili cyber komunikacija učitat će se stotine tisuća stranica. Ako se pretražuju znanstvene i stručne baze situacija je slična, što ukazuje da su ove komunikacije da-nas već i dobro znanstveno obrađeno područje za koje interes istraživača i znanstvenika usprkos tome ne jenja-va. Iako su pojmovi poput digitalnih komunikacija ili cyber komunikacija danas postali dio opće kulture, treba ipak s obzirom na namjenu ovog teksta okvirno odrediti ove pojmove i napi-sati da se cyber, ili digitalnom komu-nikacijom smatra ona komunikacija koju omogućava upotreba interneta i mrežnih tehnologija, ili pak programi koji su pokretani tim sredstvima. S obzirom na prethodan opis promjena u komunikacijskoj branši u posljednjih 15 do 20 godina, bez ikakve se sum-nje može zaključiti da su društvene mreže i on-line, ili cyber komuni-kacija drastično promijenile moderne komunikacije. Umjesto klasičnih, ili tradicionalnih oblika masovne komu-nikacije putem tiskanih medija, radija i televizije, sve više raste važnost, utje-caj i značaj modernih, digitalnih, često interaktivnih i integriranih oblika ko-munikacije. on-line, ili cyber komu-

Piše: dr. sc. Mirela Holy, voditeljica specijalističkog diplomskog studija Upravljanja poslovnim komunikacijama

15

nikacija danas obuhvaća vrlo složene informatičke funkcije i softvere koji se mogu manifestirati kao jedan na jedan komunikacija (između suradnika i prijatelja), jedan prema mnogima komunikacija (objave na društvenim mrežama, pozivi na akcije i sl.), ili mnogi prema mnogima komunikacija (timska komunikacija). Prema teoriji masovnih komunikacija američkih au-tora Wernera J. Severina i Jamesa W. Tankarda, cyber komunikacije, ili digi-talne komunikacije su „široki pojam koji se primjenjuje na komunikaciju omogućenu internetom, ali i napret-kom u multimedijskim tehnologijama poput cD-RoM-ova, pohrane sadržaja na drugim vanjskim memorijama, te visokom rezolucijom emitiranja itd.“ (2001: 366-370).

cyber komunikacija danas, dakle, uključuje društvene mreže, dijeljene sadržaje, web stranice, virtualne pro-store za komunikaciju koji koriste video, blogove, slobodne enciklopedije, VoIP, internet telefoniju te sve ostale oblike komunikacije sa širokim spek-trom na internetu temeljenih izvora informacija. Neosporna je činjenica da uspješno upravljanje sadržajima na internetu traži raspolaganje cije-lim nizom različitih znanja, vještina i sposobnosti, od onih tehničkih, do onih jezičnih, kulturalnih i komunikacijskih pa se paralelno s razvojem IT-a, odnos-no digitalnih tehnologija, razvijaju i komunikološke, sociološke, psihološke te analitičke primjene ovih znanja u okviru mrežnih znanosti koje nisu nova disciplina (pojedini izvori početke mrežnih znanosti pronalaze u prvoj

polovini 18. st., dok drugi kao začetak mrežnih znanosti spo-minju 30-e go-dine prošlog stoljeća kada su razvi-jeni sociogrami i analitika društvenih mreža), ali su disciplina koja zbog razvoja digitalnih tehnologija dolazi u sve veće žarište interesa. cyber ko-munikacija je najpropulzivniji segment mrežnih znanosti i upravo je razvoj cyber komunikacija dao snažan poticaj razvoju mrežnih znanosti u posljednjih petnaestak godina.

Snažan poticaj razvo-ju cyber ili digitalnih komunikacija dao je i koncept integriranih (marketinških) komu-nikacija koje radi postizanja sinergijskih ko-munikacijskih rezultata integriraju različite komunikacijske discipline, ali i publike u komunikacijske aktivnosti organizacija. S druge pak strane, jedan od razloga zbog kojih se u 80-im godi-nama prošlog stoljeća uopće pojavio koncept integriranih marketinških ko-munikacija bio je razvoj novih, digital-nih medija (Kitchen i Burgman, 2010: 1-2). Drugim riječima radilo se o pov-ratnoj sprezi.

No, cyber/digitalnu komunikaciju nije moguće promatrati samo u okviru tehnološki sofisticiranih metoda komu-nikacije koji omogućavaju daleko bržu, interaktivniju i unaprijeđenu dvosmjer-

nu komunikaciju. U znanstvenim tek-stovima koji obrađuju društvene učinke cyber komunikacija često se koriste termini poput “digitalno društvo”, “e-društvo“ te pojmovi poput digitalne revolucije što podrazumijeva snažan utjecaj digitalnih komunikacija na društvene promjene općenito. Pojedini teoretičari poput Predraga Haramije postavljaju pitanje donose li internet i digitalne tehnologije i novo poimanje čovjeka (2009: 363-375).

cyber komunikacija pridonosi demokratizaciji medija jer smanjuje mogućnost cenzure i kontrole medija, a pojedini teoretičari u digitalnim ko-munikacijama vide i priliku za razvoj deliberativne demokracije kao me-tode supsidijarnog modela političkog odlučivanja (Habermas 2013: 149). No, neki teoretičari poput Mcchesneya upozoravaju da je, iako su „ljudi mis-lili da će Internet ponuditi trenutni slobodni globalni pristup cjelokupnom ljudskom znanju“ (2014: 266), danas vidljivo da politički razvoj ne slijedi jednakom brzinom i dinamikom razvoj tehnologije i komunikacije, ne samo u Hrvatskoj, već i u mnogim državama zapadne demokracije (Holy, 2016: 47). No, i skeptični Mcchesney ipak zaključuje da „digitalne tehnologi-je čine mnogo realističnijom novu ekonomiju“ te su „ključni dio političkih pokreta kako bi se ljudi učinkovito mo-bilizirali za društvenu promjenu“ (Mc-chesney 2014: 281-282). Stoga, kada se podvuče crta, cyber komunikacija društvu ipak, čini se, donosi više pozitivnog, no negativnog.

16

On air - VERN’ovka u radijskom e(n)teru

Alumni Stories

ma, Enter Zagreb. Kako sam po godi-nama i sama bila target Entera, poz-vali su me da se pridružim projektu, pa sam tako imala čast sudjelovati u pokretanju prvog cHR formata u Hrvatskoj. Na početku sam bila su-voditeljica i jutarnjem showu, a nakon dvije godine dobila sam i svoju emisiju, Maraton hitova.

ZAVRŠIlA SI VERN’oV PRED-DIPloMSKI STUDIJ NoVINARST-VA. ŠTo MISlIŠ KoJI TE PRED-MET (IlI VIŠE NJIH) NAJBolJE PRIPREMIo ZA USPJEŠNU RADI-JSKU KARIJERU?S obzirom na opseg poslova kojima sam se dosad bavila na radiju - od pripremanja i pisanja sinopsisa, jav-ljanja uživo s terena, snimanja in-tervjua, itd. - mogu reći da mi je u tim poslovima najviše koristilo znanje iz novinarstva, kod profesora Herljevića te medijskih produkcijskih sustava, kod profesora Klarića. Koristila mi je i terenska nastava, koja je na VERN’u sastavni dio nastavnog plana predme-ta, jer sam se „na terenu“ oslobodila nelagode od postavljanja pitanja su-govornicima (političarima, pjevačima, sportašima...) te sam naučila razliko-

#EDM, #trap, #millenial, #hipster, #hashtag, #festivali, #glazba i #mediji. Pitate se kako povezati ove termine sa zanimljivom poslovnom karijerom?

Da, iako se najčešće koriste u kontekstu zabave, sukus ove priče je upravo onaj često nedostižni ideal u karijernom razvoju - spojiti zabavu i posao

u kreativno i dinamično zanimanje. A DJ to svakako jest.

Doduše, radijski DJ. odnosno DJ-ica - Aleksandra Milinković s Enter Zagreba - VERN’ova diplomantica preddiplomskog studija Novinarstva, koja je radijski medij još za vrijeme studija prepoznala kao idealno radno okruženje, u kojem uspješno spaja svo-ju strast prema novinarstvu, medijima, glazbi i sportu.

SAMA ZA SEBE VolIŠ REćI DA SI „DIJETE RADIJA“. KADA SI I ZAŠTo oDlUČIlA DA JE UPRAVo RADIo TVoJ MEDIJ I KAKo JE ZAPoČElA TVoJA RADIJSKA KARIJERA?Pa vrlo često kažem da sam dijete radija jer radio me „odgaja“ već šest godina. Čim sam dala zadnji ispit na VERN’ovom preddiplomskom studiju Novinarstva, profesor Herljević mi je napisao pismo preporuke i savjetovao da odem na audiciju koju je tada bila raspisala Antena Zagreb. U mnoštvu kandidata izabrali su mene i tako je krenula moja radijska karijera. Dvije sam godine radila kao programska producentica na najslušanijem radiju u Zagrebu, a zatim je menadžment Media Towera, najveće medijske kor-poracije u Hrvatskoj, 2013. odlučio pokrenuti prvi radio namijenjen mladi-

vati važne od nevažnih informacija. U mom je poslu to vrlo važno jer smo na formatiranom radiju ograničeni vremenom u eteru. Kada smo pokre-tali Enter Zagreb, vrlo mi je korisno bilo znanje iz predmeta Menadžment medija, na kojem sam kroz projekte naučila kako plasirati i pozicionirati novi medij na ionako već zasićenom medijskom tržištu.

KAKo IZGlEDA JEDAN TIPIČNI RADNI DAN RADIJSKoG DJ-A? VJERoJATNo NE TRAJE SAMo oNolIKo KolIKo SE TVoJ GlAS ČUJE U ETERU?Za sebe često kažem da sam štreberica etera. Na posao dolazim minimalno sat i pol ranije kako bih pregledala što se događa u zemlji i svijetu te si pomoću tih informacija pripremila sin-opsis. Nije mi problem sama sebi napi-sati show jer sam kao producentica to radila za druge voditelje. Zatim sa šalicom kave u ruci i napisanim si-nop-sisom sjedam za mikrofon i radim tri i pol sata u eteru Entera, od 10:30 do 14:00 sati. Nakon toga moj radni dan nije završio jer kada odradim Maraton hitova, obično planiram emisiju i mik-sam glazbu za idući dan.

Pripremio: Vanja Koljan

17

No, oSIM RADIJSKoG ANGAŽMANA, BIlA SI ANGAŽIRANA I U PR TIMU UlTRE EURoPE. KAKo JE DoŠlo Do TE SURADNJE I KoJIM SI SE AKTIVNoSTIMA BAVIlA?Do suradnje na Ultri Europe je došlo poprilično spontano. Moja prijateljica koja zna koliko sam zaluđena festival-ima i glazbom upoznala me s timom ljudi koji su bili zaduženi za odnose s javnošću na Ultri 2015. Vrlo brzo na-kon toga ponudili su mi angažman u odjelu koji je odobravao press akredi-tacije, dogovarao novinarske intervjue s izvođačima te pisao priopćenja za medije. Na istim sam poslovima bila angažirana i na Ultri 2016., a putem ovoga angažmana iskusila sam i or-ganizacijski i operativni dio jednoga takvog festivala.

KolIKo JE U PoSlU RADIJSKoG DJ-A VAŽNA DoDATNA EDUKAcIJA?Kontinuirana edukacija u radijskom poslu, važna je iz perspektive odgo-vornosti koju radijski voditelji imaju prema slušateljima. Prošle je godine na “Radio Daysima” u Parizu pred-stavljeno istraživanje, čiji su rezul-tati pokazali da ljudi danas najviše vjeruju radijskom mediju. Upravo je zato važno stalno raditi na sebi, kako bi izgradio veću vjerodostojnost kod slušatelja na onim temama koje u ete-ru obrađuješ. Radeći za Media Tower imala sam priliku raditi i učiti od na-jboljih radijskih konzultanata poput Francisa curriea iz Velike Britanije ili od domaćih snaga, Daria Antunovića s Narodnog radija. od njih sam učila o

programskoj strukturi, a što se glazbe tiče, to je najizazovnije - ona je najjače radijsko oružje i želiš je prodavati na najbolji mogući način. Zato sam prim-jerice prošle godine bila na Amster-dam Dance Eventu, gdje sam stekla nova i korisna znanja o EDM glazbi, cijelom tom backgroundu i festivalima, a bila sam i u doticaju s ljudima koji su na neki način bili pokretači trenda elektroničke glazbe. To je poseban gušt, kada upoznaš i razmijeniš ideje i mišljenja s takvim genijalcima, a kas-nije s njima surađuješ na nekim projek-tima u okviru posla.

KAKo VIDIŠ BUDUćNoST RADI-JSKoG MEDIJA U KoNTEKSTU DAlJNJEG RAZVoJ TEHNoloGIJA TE KoNVERGENcIJE MEDIJA?Iako radio po definiciji smatramo tradicionalnim medijem, on nikad neće izgubiti svoju publiku i uvijek će biti prisutan. Vjerujem da će se ra-dio uspješno prilagođavati budućem tehnološkom napretku i daljnjoj kon-vergenciji medija, i u formativnom i u sadržajnom segmentu. Važno je nikada ne prestati pratiti potrebe slušatelja. Vjerujem kako će upravo iz te prila-godbe nastati i neki novi oblici konzu-macije radijskog sadržaja. Primjerice, internet je otvorio donedavno nezamis-live mogućnosti - svoje najdraže radio-valove nosimo u džepu, radio postaju možemo pokrenuti, ne iz garaže, nego iz spavaće sobe, a web radio je postao odlična platforma za stvaranje novih subkultura. Upravo zato pred radijem je blistava budućnost.

oSIM MEDIJA I GlAZBE, KoJA SU TVoJA oSTAlA PoDRUČJA INTERESA TE NA KoJI IH NAČIN USPIJEVAŠ PRoVUćI KRoZ RAD NA RADIJU?Ja sam prije svega strastveni ljubitelj sporta i često znam reći da je biti pro-fesionalni sportaš najljepše zanimanje na svijetu (nakon radija). obožavam trčanje i boks s kojima se aktivno bavim i koje mi na neki način služe kao meditacija u pokretu, uz koju često dobivam ideje za svoj show. Jako sam ponosna na svoju rubriku Enter people u kojoj svaki tjedan ugostim uspješnu, mladu i ambicioznu osobu, koja zaslužuje da se čuje za nju i koja nam može poslužiti kao inspiracija. Tako da često znam ugostiti naše sportaše, ali i ostale mlade genijalce poput poduzet-nika, glazbenika, plesača...

ZA KRAJ, MAlo PREDVIđANJA, KAKAV NAS SoUND oČEKUJE oVoGA lJETA - KoJA ćE VRSTA GlAZBE I KoJI DJ-I BITI HIT?EDM glazba je s godinama omekšala, ali opet je teško predvidjeti što će se sve vrtjeti ove godine. ono što mene posebno veseli je prisutnost trapa i drago mi je što su i svjetski DJ-i poput calvina Harrisa odlučili koketirati s trap izvođačima. Čeka nas godina, na prvu, nespojivih suradnji poput J-lo i Skrilexa ili Kyga i Selene Gomez. Ali sve će to popratiti trend koji traje već neko vrijeme, a to je recikliranje 80-ih i 90-ih. Retro je uvijek in.

18

Cum laude

Promocija 2017.

Prigodnom je videoporukom diploman-tima čestitala i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.„Kao prva privatna visoka škola u Hr-vatskoj, VERN’ se od svoga osnutka do danas razvio u uglednu obrazovnu ustanovu. Stekli ste ponajbolje stručne, ali i etičke kompetencije za buduća za-poslenja. No, time vaše usavršavanje nije zaključeno, ono će trajati cijeloga života. Vjerujem da će se mnogi od vas odvažiti na poduzetništvo i stvaranje novih vrijednosti“, poručila je pred-sjednica Grabar Kitarović.

Videoporukom im se obratio i prof. dr. sc. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, javne akademske institucije s kojom VERN’ uspješno surađuje: „Želim vam da sva svoja iskustva koja ste stekli na VERN’u, kao najstarijoj privatnoj visokoškolskoj instituciji, ugradite u svoj osobni razvoj, u razvoj poduzeća, vlastitih poslovnih pothvata i cjelokupni razvoj društva“.

Diplome su slavljenicima uručili dekan cvrtila i prodekanica za studije mr. sc. Višnja Grozdanić, a videoporukama su im osim predsjednice RH i rektora lučina čestitali i Marijan Milinović,

U subotu 20. svibnja na pozornicu lisinskog stupit će nova gen-eracija VERN’ovih diplomanata. Kao i svake godine, VERN’ova

svečana promocija simbolično će najaviti ulazak mladih, novih snaga u poslovni svijet. Znanja stečena tijekom studiranja i nova energija koju sa sobom donose najbolja su preporuka njihovim budućim ka-

rijerama, a najbolja najava predstojeće svečanosti svakako je dio atmosfere s prošlogodišnje promocije...

Na prošlogodišnjoj svečanoj promociji u Koncertnoj dvorani Vatroslava li-sinskog, pred oko 2.000 uzvanika, svoje diplome primilo je više od 400 studenata jubilarne 15. generacije diplomanata VERN’a, koji su tijekom akademske godine 2015./16. diplomi-rali na VERN’ovim preddiplomskim i specijalističkim diplomskim stručnim studijima.

Tom su prigodom dekan Veleučilišta VERN’ prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila i predsjednik Upravnog vijeća VERN’a Branko Štefanović čestitali jubilar-noj generaciji VERN’ovaca, poželjevši im puno osobne sreće i poslovnog us-pjeha.„Nalazimo se u vremenu kada kon-tinuirano učenje omogućava prila-godbu novim zahtjevima tržišta rada. Nemojte si uskratiti bogatstvo novog znanja i bogatstvo osobnog razvoja. To su važni alati za shvaćanje sebe i svojih sposobnosti, svijeta koji vas okružuje i razvoj vaše zajednice“, naglasio je de-kan Vlatko cvrtila.

„Vi ste na potezu da učinite svijet boljim“, poručio je diplomantima Branko Štefanović.

voditelj VERN’ova diplomskog studija Računovodstva i financija, VERN’ov alumni Ivan Ivanković, operations & logistics Manager u Uberu Hrvatska te Ana Belić, voditeljica Službe in-ternih komunikacija VERN’a. U ime diplomanata cjelokupnom auditoriju lisinskog obratila se jedna od najboljih studentica generacije Iva Hrgović.

Podizanje temperature među diplo-mantima i gostima promocije uspješno je sa svojim songovima odradila „Vatra“, dok je ceremoniju moderirao poznati TV novinar i voditelj Tomislav Jelinčić.

19

20

BLIND DATE s umjetnom

inteligencijom

Alumni Forum 2017.

na VERN’u u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci.

Detaljnije informacije o poslijediplom-skom doktorskom studiju kolegama alumnijima predstavio je Ivo Ivančić, zamjenik glavnog direktora i član Up-ravnog vijeća VERN’a, i sam VERN’ov alumni. Kolega Ivančić upoznao je okupljene članove Alumni kluba s kri-terijima za upis i načinom studiranja „doktorskog paketa“ (prijelazni se-mestar, poslijediplomski specijalistički studij Marketing menadžmenta, posli-jediplomski (doktorski) sveučilišni studij Ekonomije i poslovne ekono-mije), nakon čijeg će uspješnog apsol-viranja VERN’ovci biti u mogućnosti steći akademski naziv doktora zna-nosti iz područja ekonomije te diplomu Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

15 generacija diplomanata i oko 4.000 alumnija integriranih u različite segmente gospodarstva izuzetan su ljudski kapital VERN’ Alumni kluba. Jednom godišnje,

VERN’ Alumni Forum nastoji okupiti različite generacije VERN’ovaca na zajedničkom druženju i poticajnim izlaganjima uglednih svjetskih predavača.

ovogodišnje okupljanje VERN’ Alumni kluba koje je sredinom ožujka održano u kongresnom centru city Plaza Za-greb, proteklo je u znaku razmatranja perspektiva čovječanstva u kontek-stu sveprisutnog tehnološkog i gos-podarskog razvoja. Umjetna inteli-gencija, automatizacija, kiborgizacija, ekonomska i tehnološka singularnost samo su neke od tema i lajtmotiva ko-jima se pozabavio ovogodišnji Forum.Na samom početku okupljanja, alum-nijima su dobrodošlicu poželjeli mr. sc. Višnja Grozdanić, VERN’ova prodekanica za studije i prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, dekan VERN’a, koji im je predstavio novosti u VERN’ovoj akademskoj zajednici, od pokretanja novih studijskih programa, razvoja VERN’ova sveučilišnog projekta, pa do poslijediplomskog (doktorskog) sveučilišnog studija koji će se izvoditi

Na društvene konzekvence i per-spektive u kontekstu ubrzanoga tehnološkog i gospodarskog razvoja ukazao je gost i keynote speaker Alumni Foruma, Calum Chace, bri-tanski futurolog te autor bestselera „Surviving AI“ i „The Economic Sin-gularity“. Gost iz Britanije održao je izlaganje na temu razvoja umjetne in-teligencije i automatizacije te prilika i rizika koje takav tehnološki napredak donosi čovječanstvu. Slično inspira-tivno predavanje za studente održao je i dan prije u prostorima VERN’a, a sve izazove i rizike sažeo je u jezgrovit zaključak: „Zadatak je čovječanstva pronaći način kako upravljati umjet-nom inteligencijom, a zatim pomoću umjetne inteligencije riješiti sve ostale globalne izazove“.

21

Simbolično je obilježena i jubilarna 15. obljetnica promocije prve ge-neracije VERN’ovih alumnija, ko-jima je dekan cvrtila tom prilikom uručio priznanja i prigodne poklone za 15 godina promicanja akademskih načela i poslovne kulture Veleučilišta VERN’. Jedan od diplomanata prve VERN’ove generacije, Saša Jurković, direktor portala Posao.hr i suosnivač Strukovne udruge djelatnika u uprav-ljanju ljudskim resursima, okupljene je podsjetio na pozitivne učinke net-workinga te naglasio važnost čvršćega

međusobnog po-vezivanja i proaktiv-noga društvenog djelovanja članova VERN’ Alumni kluba.

Neformalni dio programa započeo je nastupom stand up komičara iz Tvor-nice smijeha, a nastavio se druženjem i međugeneracijskim upoznavanjem alumnija na Business Speed Dateu te na prigodnom After Forum Partyju u obližnjem cafeu „la dolce vita“.

22

Should we be afraid of the rise of ARTIFICIAL INTELLIGENCE?

Futur drugi

will erase a lot of working jobs in the context that there will be no further need for humans in some industries. Now, even though technological devel-opment can often be seen as a factor of erasing inequality or disparity in soci-ety, don’t you think that this could also lead to an actual rise of these trouble-some issues?Absolutely. If we don’t work out how to decouple income from jobs, then if I’m right and within a generation many, many humans, quite possibly majority of humans, become unemployable then we’ll be in a lot of trouble. Because the society where half of the people can’t work and we have no way to give them an income, that’s a society which isn’t going to survive. So yes, there are downside potentials, for both of the singularities, and the economic singu-larity is coming sooner and we are not paying enough attention to it. Should we then actuallybe afraid of the AI?No, we shouldn’t be afraid of AI. We should be considerably nervous and ex-tremely excited. But we should be do-ing something about it. We are doing something about the technological sin-

Well, on the opinion of Calum Chase, a British futurologist and author of the best-sellers “Surviving AI” and “The Economic Singularity”, we shouldn’t be focused

on our fears, but on how to solve the AI. on the occasion of his guest lecture at VERN’ University and the 4th VERN’ Alumni Forum, we spoke with Mr. chace

about this, so called threat/opportunity for mankind.

In one of your recent lectures you said that this is the best time in history to be born. And you pointed two genera-tions - Y and Z - who should deal with future problems and challenges in the world. For which of those two it might be the best time in history. I think generation Z, if they do their job well, will experience a transition into something, to be honest this does sound extraordinary, but I think they will transition into something post hu-man. And that state will be wonderful in the way hard for us to imagine. I think they will probably be immortal, free of hunger and war and poverty, and their life possibilities will be as-tounding. So I think generation Z is probably the really lucky generation. However generation Y may still be around and may get to share it and enjoy it. And I think it’s a very inter-esting and happy coincidence. They got these names, generation Y as the mil-lennials and generation Z, who I think are probably the last generation of humans, unaugmented humans. It’s a funny coincidence so they happened to have those names. Now, experts and futurists say that AI

gularity, the superintelligence singu-larity. We’re not doing anything about the economic singularity. And that is a problem. It’s evident that the rise of AI will cre-ate an intelligent environment. If the characteristic of these AI systems is the ability of self-learning, could it be possible that this environment will rise against us because it will know what mistakes we have made?I don’t think the Internet of things is going to suddenly rise up and take over. I don’t think our toasters and our cars, and our computers and laptops are going to suddenly decide that we are a bad lot and get rid of it. I think the possibility of super intelligence, in a sense of rising up and doing this great harm is a real one, but that isn’t going to just happen without anybody noticing it. It’s very likely that the first super intelligence will look like a football field full of machines, because that’s what it will be. The Internet of things brings all sorts of threats, the intelligent environment brings all sorts of threats to privacy and the security the possibility that every intelligent car could be hacked in a city, so that all the

Razgovarao: Vanja Koljan

cars in the city turn left at the same time. That’s truly frightening. So there are lots of downside risks, but they are manageable if we pay attention to them, if we take it seriously. considering those threats and risks should that new environment be ob-served as a tool that will make people more responsible?Yes, absolutely. Technology is always used dually. Any technology can be used for good or bad. Probably our second most powerful technology is nuclear efficiency because it could blow the world up. But it can also cre-ate power, which is very cheap. And AI is like that. It can produce very good results and very bad results. It’s up to us to choose the good ones.In which area of economic and social development do you think that artifi-cial intelligence will have a biggest im-pact in the future? And how far in the future should we look?I think it will have a huge impact in every area of life. You don’t ask on which area of the economy the electric-ity has the biggest impact, it changes everything. And AI will change every-thing. The application of intelligence to every area of economic and social life will cause huge change. We should probably pay attention to areas where it’s going to hit first and I think it will be the area of driving, in a very power-ful and visual way. I think professional drivers are mostly going to become unemployed during the 2020’s. And if that’s true then everybody‘s going to notice it, it’s not going to happen with-out people seeing it and people will re-

spond in very powerful ways. They will make economic and political decisions based on that, based on what they see. And I think we need to be ahead of this, they need to think about it now and have some plans. They need to have a good story. You know, when we see drivers all becoming unemployed, the politicians need to have a story they will tell to the rest of us, which says: don’t worry, yes these people will become unemployed, but here’s the plan, where we’re going and how we’re going to get there. Because if every-body looks at the drivers becoming un-employed and there’s no plan, people will panic.And it will also raise some ethical questions and doubts. So what do you think what kind of ethical and episte-mological perspectives will be driven by further development of the AI?I think ethics is actually the wrong word. People do talk about AI ethics a lot, but I think it’s all about safety. Machines are not moral beings. They have no consciousness, they have no emotions and they are tools. And yes, you can argue that the application of the tool by a human is a moral and ethical decision, but I think it’s more about the safety. It’s how we make sure that self-driving cars for instance make the right decisions and there’s a lot of work that needs to go into that and a great deal of work that needs to go to all aspects of AI. My major concern is that there’s not enough going in. You said that some of the biggest tech companies have already implemented some of the AI tools in their opera-

tions. can you name some of them and explain how they use the benefits of AI in their businesses?The most obvious one is search. I re-member the first time I saw Google in 2000. It was a revelation and I still feel a sense of odd when type in Du-brovnik and I get to about D-U-B-R-o and Google’s ahead of me. It knows I want to know about Dubrovnik, it knows I’m in croatia, so it takes a pretty good guess at what I want to know about. And this happen in na-noseconds. I think that is more or less magic and that is one obvious use of AI. Then there’s Facebook. It can rec-ognize, categorize and sort your pho-tographs for you because it’s AI can work out what’s on those photos, who’s on those photos and how they all re-late to each other. Another one, which people may not have tried is Google Translator. last September the started to deploy machine deep learning in Google Translator and it’s suddenly got a lot better. And now it’s really impres-sive. And this is such a classic example of the way the AI is getting every few months. I think in the future we will all have headphones that will be real time translators for us.

23

24

From DUBAI to SAN FRANCISCO

HULT Prize 2017.

Vjerovali su da imaju originalnu ide-ju, vrijednu predstavljanja svjetskoj javnosti te uglednim međunarodnim stručnjacima i investitorima - pokre-nuti izbjeglički news portal „Refu-gee Reporters“, koji će obrađivati izbjegličke teme, ali iz perspektive samih izbjeglica, koji bi na portalu bili angažirani kao novinari, urednici i kreatori sadržaja. Ideja o portalu bila je vrlo logična: tko može pisati vjerodostojnije o problemu izbjeglištva te pristupiti toj društvenoj skupini u potrazi za dobrim temama, osim samih izbjeglica. Sam njihov angažman do-prinosi i vjerodostojnosti samih priča.„Iznimno smo zadovoljni svojim na-stupom u San Franciscu. Šestminutni pitch smo odradili k’o po špagi, međutim, nažalost, u glavno finale može samo jedan regionalni tim, a to ovoga puta nismo bili mi. Ipak, bez obzira na rezultat, dobili smo odličan feedback od članova žirija i brojnih stručnjaka iz cijeloga svijeta te projekt nastavljamo razvijati i dalje. Radimo na unaprjeđenju portala, edukaciji zainteresiranih izbjeglica za posao novinara te poslovnom angažmanu iz-bjeglica na portalu. Uspostavili smo suradnju s nekoliko organizacija koje

VERN’ovi studentski timovi Narrators i Brain&Brave početkom su ožujka uspješno nastupili na regionalnim finalima ovogodišnjeg HUlT

Prize natjecanja u San Franciscu i Dubaiju, na kojima su ponudili svoja rješenja za uspješniju integraciju izbjeglica u novim sredinama.

ovogodišnje globalno studentsko natje-canje, HUlT Prize 2017., održano je na temu „Refugees - Reawaken-ing human potential“. Studenti iz cijeloga svijeta, među kojima i oni s najprestižnijih svjetskih sveučilišta, ali i VERN’a - jedinog predstavnika Hrvatske - imali su zadatak osmisliti društveno-poduzetničke ideje i projek-te koji će doprinijeti uspješnijoj inte-graciji izbjeglica u društvo, povećati njihov doprinos novoj društvenoj za-jednici te pozitivno utjecati na njihovo samopouzdanje i društvenu inkluziju.Na nacionalnom finalnom pitchu, koji je u prosincu održan na VERN’u, pobjedu je izborio tim Narra-tors, VERN’ovih studenata Karla Tašlera, Tomislava zvonareka, Jana Martinjaša i Ante Lovrinovića, koji su pobjedom osvojili plasman na re-gionalno finale natjecanja prema vlas-titom izboru - u londonu, Dubaiju, Bostonu, Šangaju ili San Franciscu.

Iako su bili svjesni da će ih u Sjedi-njenim Američkim Državama čekati najjača studentska konkurencija, dečki su samouvjereno odabrali nast-up u regionalnom finalu u globalnom tehnološkom središtu, San Franciscu.

nam pomažu u pristupu izbjeglicama, a cilj nam je podići portal na globalnu razinu“, komentirao je voditelj tima Karlo Tašler.

Drugi VERN’ov tim, Brain&Brave, u sastavu Lucija Sorić, Lana Šarić i Matej Triska, postigao je zapažen re-zultat na nacionalnom finalnom pitchu te se prijavio za nastavak natjecanja kroz zahtjevan globalni selekcijski proces organizacijskog odbora HUlT Prize natjecanja, koji ih je odabrao za nastup u regionalnom finalu u Dubaiju. Iza njihove ideje „Ayleos“ koju su prezentirali, kako na nacionalnom pitchu u Hrvatskoj, tako i u Dubaiju pred međunarodnim stručnjacima i investitorima, krio se koncept razvoja digitalne platforme i međunarodnih poduzetničkih hubova, koji bi izbjeg-licama pružali perspektive za radni angažman. Naime, izbjeglice bi u tim hubo-vima razvijale proizvode koje bi putem platforme Ayleos prodavali na međunarodnom tržištu. Pred HUlT-ovim su žirijem prezentirali svoj „nulti proizvod“ - praktični ruksak sa so-larnim panelom, koji bi izbjeglicama,

Pripremio: Vanja Koljan

25

a posebno mlađim dobnim skupinama, služio kao iznimno koristan gadget - primjerice punjač za elektroničke uređaje poput mobitela, tableta i sl. Nastup u dalekoj destinaciji, net-working i razmjena ideja sa studen-tima iz cijeloga svijeta te ostvaren kontakt s utjecajnim međunarodnim stručnjacima i investitorima, svakako su bili dobitna kombinacija za ovaj za-nimljiv i perspektivan projekt i njegove pokretače.

„Vrlo smo zadovoljni svojim nastupom u Dubaiju. Pitchali smo u zadanom roku i uspješno odgovorili na zahtjevna pitanja žirija, no pobijedio je student-ski tim s University of calgari, koji će se s još pet finalista u glavnom finalu boriti za nagradu od milijun dolara“, rezimirali su nam svoje dojmove lu-cija, lana i Matej.

ovo je već treća godina zaredom kako VERN’ovi studentski timovi nastu-paju u regionalnim finalima ovoga globalnog studentskog natjecanja, koje se kolokvijalno naziva i „Nobe-lova nagrada za studente“, jer studenti predlažu rješenja za neke od najvećih globalnih izazova. Podsjetimo, uz

ovogodišnje nastupe u San Franciscu i Dubaiju, VERN’ovi su timovi prošle go-dine nastupili u regionalnim finalima u ta dva grada, ali i londonu, dok je god-inu prije led probio jedan VERN’ov tim nastupivši kao prvi, također u Dubaiju. VERN’ovci time pokazuju da svojim znanjima, sustavnim promišljanjem i osjećajem za društvenu korisnost, u kontinuitetu, ravnopravno konkuriraju studentima s nekih od najprestižnijih svjetskih sveučilišta.

U realizaciju HUlT Prize natjecanja na VERN’u i pripremu studentskih timova od samoga je početka bila uključena i profesorica Gordana Ćorić, koja je koristeći blagodati mo-bilnih aplikacija i izravno savjetovala timove u Dubaiju i San Franciscu pred završne pitcheve. „Sudjelovanje na ovom natjecanju i rad na osmišljavanju rješenja za neke od gorućih globalnih problema, dragocje-no je iskustvo, kako za studente, tako i za VERN’. Današnje gene-racije mladih, kao i one koje tek dolaze, nisu krive za globalne probleme s kojima se suočavaju, pa smatram da je uloga obrazovnih institucija pomoći im i osnažiti ih za osmišljavanje učinkovitih

rješenja za te probleme. Studentima koje smo senzibilizirali za ovu temu i socijalno-poduzetničko djelovanje po-nudili smo mentorsku pomoć i pomoć u networkingu, a njihova iskustva i pov-ratne informacije s natjecanja, koristit će nam za razvoj podrške studentima koji žele razvijati društvene inovacije i socijalno-poduzetničke projekte.“, ko-mentirala je nastupe naših studenata profesorica ćorić.

26

Kada ekonomija zaigra na kartu ljudskog srca

Novi ekonomski model

Proteklih mjeseci svjetsko tržište knjiga, ali i reklamne stupove zagrebačkih tram-vajskih stanica, preplavili su natpisi o danskom Hygge konceptu. ovaj viralni feno-men koji je posve zaludio svijet govori o vještini nalaženja životnog zadovoljstva u

sadašnjem trenutku i ugodnoj dokolici u toplini vlastitog doma.Piše: mr. sc. Anita zelić

I dok jedni tvrde kako spomenuti koncept posve korespondira s prima-rnom ljudskom potrebom za mirom i sigurnošću, dežurni sarkastičari ne vide ništa osobito u tome da umotan u deku i zalijepljen uz radijator pijuckaš čaj i gledaš kroz prozor. Dapače, u zemlji u kojoj kiši otprilike 170 dana u godini, a temperature su ljeti u pros-jeku 17 celzijevaca, romantiziranje boravka u zatvorenom i takvu vrstu dokoličarenja vide prije kao nužnost nego kao osobit gušt.No, zašto je interes za ovim kultural-nim brendom postao tako brzo raširen i izvan danskih granica? Nije li on previše osmišljen prema obrascu te uspješne ekonomije iako znamo da u ovom trenutku čak dvije milijarde lju-di pokušava preživjeti dan s iznosom manjim od vrijednosti espresa koji pla-timo u kvartovskom kafiću.Možda bi ekonomska znanost trebala reći nešto i o tome.

TRADIcIoNAlNI EKoNoMSKI MoDElS jedne strane, kada čovjek živi u zemlji u kojoj zna da ga čeka jaka socijalna sigurnost, kvalitetno javno zdravstvo i odlična mirovina, smanji-vati svoj opseg rada (koji ekonomska teorija vrlo dobro poznaje pod pojmom „efekt dohotka i supstitucije“) kako bi mogao uživati u malim životnim stvarima - dođe nekako prirodno. S druge, raspravljati o izboru između rada i dokolice na našim prostorima gotovo da je deplasirano. Dobiti pris-

tojno plaćen posao u međunarodnoj korporaciji sa sviješću da će raditi i 50 sati tjedno, san je prosječnog radno sposobnog stanovnika lijepe Naše. Jednostavno, ljudi u manje sređenim gospodarskim uvjetima imaju lošiju kontrolu nad ponudom vlastitog rada i nisu baš toliko hrabri kada je u pitanju postavljanje i branjenje osobnih grani-ca koje žele imati u životu.No, ma koliko se na prvu činilo da je riječ o dva posve različita života koja se kao u presjeku skupova samo rubno isprepliću, cijela ova priča o miru, sig-urnosti i malim skromnim ritualima ima savršenu ekonomsku logiku.Ekonomska taktika tu se pokazala iznenađujuće preciznom.Ako ćemo parafrazirati u ljudskim okvirima, cijela stvar izgleda otpri-like ovako: Tvrtka proizvodi robu za domaćinstva - tj. nas, i omogućava nam prihod, a mi možemo potrošiti taj prihod na nova dobra i usluge. To se zove kružni tok ekonomije. Klasična ekonomska lekcija. Izgleda dovoljno jednostavno.Međutim, modna industrija sasvim sig-urno neće staviti ključ u bravu samo zato jer moje prijateljice i ja imamo dovoljno haljina. I tu se priča počinje komplicirati.Ganjajući produktivnost, koja vuče cijene prema dolje i potiče nas da ku-pujemo još više stvari, tvrtka kreće u potragu za reprodukcijom noviteta. I tako, bacam staru haljinu i kupujem novu i moderniju.Slično je promišljao i Adam Smith

kada je, kako navodi britanski ekon-omist Tim Jackson, još krajem 18. stoljeća pričao o životu „bez srama“. No dok je život bez srama u vrijeme oca moderne ekonomije značilo imati pamučnu košulju, danas je popis malo duži. I evo nas, kao da smo skokom dugim dva stoljeća iskočili iz Smith-ove nebrojeno puta citirane sintagme. Treba nama još uvijek ta pamučna košulja, ali trebamo mi i pet pari ci-pela, dva godišnja odmora, iPhone, iPad, zakrivljeni UHD TV, osobni auto-mobil, tekući puder, godišnju članarinu u lokalnom fitness klubu... Nepregledne zalihe roba čekaju da ih kupimo. Iako ih možda i ne želimo, moramo ih kupiti, jer, ako ih ne kupi-mo, sistem se urušava. Kako se ne bi urušio, u proteklih par desetljeća povećali smo novčanu masu, kredite i dugove, sve kako bi ljudi mogli nastav-iti kupovati stvari i ostati u igri.Ukratko, prezaposleno bauljajući oko-lo, živimo po dobrom starom principu „trošim novac koji nemam, na stvari koje mi nisu potrebne, kako bih impre-sionirao ljude koji mi nisu važni“.I naravno, takva je ekspanzija duboko utjecala na krizu - potrošački dug je rastao, osobna štednja je pala, a razvi-jene ekonomije suočile se s dugova-nji-ma i deficitima. Dogodila se erozija u tri ključne stvari ekonomskog razvoja: kapitalu, radu i produktivnosti. I onda je, negdje oko 2008., cijela stvar jed-nostavno - pukla.Istraumatizirani krizom, ljudi polako počinju mijenjati ploču. Žele gledati u

27

budućnost, manje trošiti, više štedjeti i okreću se minimalizmu.I eto je - potreba za mirom i sigurnošću. Zvali je mi na ovim prostorima gušt, ćeif ili pomodarski - Hygge.

NoVA METRIKA USPJEHAŠto sve ovo predstavlja za ekonomi-ju? Je li ekonomski rast temeljen na dosadašnjem potrošačkom modelu u suštini anomalija? Čini se kako smo uhvaćeni u svojevrsnu zamku i kako smo na neki način postali žrtve vlas-titog uspjeha. Kreirali smo ekonomije koje privilegiraju samo jedan uski dio ljudske duše, a potpuno ignoriraju cjelokupnu kartu ljudskog srca. Kako bi ekonomije izgledale da sagledamo realističniju sliku onoga što znači biti čovjek i uklopimo tu viziju ljudske prirode u njihovu srž? Možda bismo se više redefinirali prema danskom osjećaju prosperiteta - koji je manje materijalan od modela baziranog na potrošačkom rastu. A možda nama ekonomistima jed-nostavno treba malo više poniznosti i skromnosti u vezi s tim što i koliko znamo.Bilo kako bilo, lako je moguće da će u budućnosti biti potrebna druga met-rika kako bi se izmjerio uspjeh nekog gospodarstva i poboljšanje životnog standarda. No naravno da cijela priča mora imati i materijalni aspekt jer nema ljudskog procvata sve dok čovjek nema elementarne stvari za život. Potrebno je prvo napuniti vlas-titi frižider i zagrijati si radijator, a tek potom promišljati o rodnoj ravno-pravnosti, klimatskim promjenama i smanjenju ekološkog otiska.Ali, iako je potražnja pala u prvi plan

ekonomske analize pa se pojedince i njihova kućanstva najčešće analizira kao segment potražnje, oni su važan igrač i na strani ponude - prije svega na tržištu rada. A upravo sve veći broj poslova bit će više nalik znanstvenoj fantastici, a manje klasičnom radu kakav poznajemo. Baš kao što ćemo sve češće moći čuti kako, da bi se održala cijena usjeva na tržištu, netko plaća poljoprivredniku da usjeve ne sadi. Jednostavno, ponuditi vlastiti rad u gospodarstvu prepunom strojeva koji su posljednjih godina počeli demon-strirati vještine koje nikada prije nisu (razumijevanje, govorenje, slušanje) polako postaje sve veći izazov.Tako bi, i sigurnost radnog mjesta mogla puno više ovisiti o specifičnim znanjima i vještinama koje posjedu-jemo, a puno manje o tome jesmo li platili sindikalnu članarinu i ide li nam radni staž. Izbor između osmo-satnog radnog vremena i fleksibilnijeg rasporeda svojih obveza možda više uopće neće biti dilema.

HYGGE NA DoMAćI NAČINPojedine ekonomske sile mije-njaju naš svijet na razne načine kojima svjedočimo svaki dan, imali mi jednadžbu kojom bismo to opisali ili ne. Bez razvoja, nacionalna se gospodars-tva grče i stišću, ne samo u podacima domaće inačice zavoda za statistiku svake zemlje, nego i u značenjima kako se živi život. Prema tome, čini se kako istinski interes dobrog dijela svijeta za spomenutim danskim kon-ceptom nije tek pomodna zapadnjačka postmaterijalistička fantazija, već on ima i duboku ekonomsku logiku.

Međutim, dok naši prijatelji sa sjeve-ra brižljivo brendiraju svoj kulturalni koncept, možda ne bi bilo loše da i mi preispitamo autentičnost naše priče i priznamo si što je to što će većini koja živi u uvjetima hrvatskog gospodarstva predstavljati osjećaj prosperiteta. Što je to što će nam dati osjećaj sigurnos-ti? Je li to baš mir kućnog ogrtača ili možda nešto posve suprotno – dodatna prilika za podebljati kućni budžet. Kako biti relaksirano prisutan u umirujućoj sadašnjosti ako tjeskobiš oko ovrhe koja ti prijeti zbog neplaćenog računa za struju? Izgleda da će skandinavski koncept poimanja mira, u zemljama ekonomske nesigurnosti, ipak morati još malo pričekati.Možda tome najbolje svjedoči primjer nekoliko bivših susjeda u postratnom osijeku koje su poželjele osjetiti nešto financijske neovisnosti. Stoga su sko-vale plan. Polijepile su letke po grad-skim banderama i započele posao s čišćenjem. Rotirale su se oko toga tko koji dan čisti, a tko čuva djecu. Počeli su ih zvati klijenti i „biznis“ je krenuo. Bez podrške inkubatora. Bez pomoći akceleratora. Bez ikakve stipendije. Tih dana, prepričavajući ponosno uz osmijeh na sunčanoj tera-si uz kavu kako su uspjele rasteretiti kućni budžet, one su uistinu osjećale - i mir i sreću sadašnjeg trenutka. I proživljavale neki svoj Hygge. Možda ova priča domaćih žena zakucanih na najnižem dnu ljestvice prihoda sadržava suštinu logike koju prosječna Dankinja nikada ne bi razumjela. A vjerojatno bi i poludjela da joj susjeda svako malo pozvoni na vrata i zove na kavu.Jer ćeif se ipak ne može forsirati.

28

Doku projekcije na VERN’u

FORUM.dok

ciklus FoRUM.dok projekcija ot-voren je sredinom siječnja hrvatskom pretpremijerom filma „zero Days“ oskarovca Alexa Gibneya. ovaj uz-budljivi dokumentarac iz 2016., nap-ravljen u maniri klasičnog trilera, bavi se cyber ratovima, novom vrstom rato-vanja koja u tajnosti već bjesni između svjetskih velesila. U fokusu dokumen-tarca je Stuxnet, samoumnožavajući kompjutorski virus koji su američke i izraelske tajne službe infiltrirale u iranske kompjutorske mreže, nastojeći sabotirati iranski nuklearni program. ova „cyber bomba“ po prvi put je u povijesti dovela do toga da djelovanje jednoga kompjutorskog virusa iz vir-tualne realnosti potencijalno dovede do katastrofalnih posljedica za tzv. fizičku stvarnost. Djelovanje Stuxn-eta zamalo je uvuklo svijet u seriju unakrsnih međusobnih cyber napada na najvažnija infrastrukturna čvorišta koji su mogli rezultirati nestankom opskrbe električnom energijom, trova-njem izvora vode i pretvaranjem trans-portnih sredstava poput automobila, vlakova i aviona u smrtonosna oružja. ova priča o umalo započetom novom svjetskom ratu 3.0 iz nedavne prošlosti dobija novi značaj u svjetlu aktualnih cyber kontroverzi vezanih za nedavno održane američke predsjedničke iz-bore. Film je nominiran za najbolji politički dokumentarac na listi BFcA, najveće američko-kanadske udruge filmskih kritičara.

Prije projekcije filma posjetitelji Fo-RUM.doka bili su u prilici pogledati intervju s redateljem filma Alexom Gibneyom, renomiranim američkim dokumentaristom, dobitnikom oscara iz 2007. za najbolji dokumentarni film („Taxi to the Dark Side“) i autorom još nekoliko nominiranih filmova. Među kontroverznim temama koje je obra-dio u svojim dokumentarcima spadaju afera Wikileaks, propast multinacio-nalne kompanije Enron i razotkrivanje tajni Scijentološke crkve.

PANEL O CYBER RATOVANJU

Projekcija „Zero Daysa“ poslužila je kao šlagvort i glavna tema panelu o cyber ratovanju, održanom neposredno nakon projekcije. Panel je moderirao Robert zuber, ugledni hrvatski do-kumentarist i novinar, ujedno i jedan od organizatora FoRUM.dok platofor-me, na kojem su sudjelovali prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, dekan VERN’a i stručnjak za geopolitiku te Marko Ra-kar, poznati hrvatski bloger i stručnjak za digitalne komunikacije.Panelisti su diskutirali o trenutnom geopolitičkom stanju u svijetu, utjecaju virtualnog svijeta i digitalnih tren-do-va na našu stvarnost, te posljedicama nedavnih američkih predsjedničkih iz-bora, tijekom kojih je cyber ratovanje dobilo dosta pozornosti.„Mislim da je stanje puno gore. ovo je samo vrh sante leda koju smo vidjeli,

ali ono što se stvarno događa je puno kompliciranije“, otvorio je diskusiju Marko Rakar opservacijama o stanju u svijetu kakvo je prikazano u doku-mentarcu. Rakar je čak dizajniranje Stuxnet virusa usporedio s razvitkom atomske bombe, ali je i dodao da je unatoč zastrašujućim mogućnostima, Stuxnet zapravo umjetničko djelo s čisto zanatske strane.

Dekan cvrtila naglasio je kako do-kumentarac dobro pokazuje u kakvo razdoblje ulazimo te u koje se sve svrhe mogu koristiti računalni vi-rusi. osim ratovanja među državama, ugrožavanju državnih suvereniteta ili cyber djelovanju s fizičkim posljedica-ma, kao što je film pokazao, virusi se mogu koristiti za ugrožavanje i rušenje institucija demokratskoga političkog poretka.

„Živimo u društvu rizika, a ti se riz-ici danas sve više povezuju u različite kompleksne, vrlo složene fenomene, koje naprosto nije moguće savladavati alatima kojima u ovom trenutku ljud-ska civilizacija raspolaže“, zaključio je dekan cvrtila.

„10 MILIJARDI - ŠTO JE NA VAŠEM TANJURU“

ožujsko izdanje FoRUM.doka bilo je rezervirano za projekciju filma „10 milijardi“, uradak renomiranog

Globalni revival filmskog dokumentarizma već se godinama osjeća i u Hrvatskoj. Nove autorske poetike, nezavisne produkcijske kuće, festi-

vali, cjelovečernji dokumentarci u redovnom kino repertoaru… i odne-davno FORUM.dok, novi program VERN’ Foruma posvećen dokumen-

tarnom filmu u kontekstu aktualnih društvenih tema.

29FORUM.dok i dokumentarizam

i nagrađivanog njemačkog doku-mentarista Valentina Thurna, koji je pred samu projekciju, u snimljenom intervjuu s Robertom Zuberom, po-sjetiteljima projekcije pojasnio te-meljne istraživačke intencije i globalne izazove koje tematizira u svome filmu.„10 milijardi“ nastoji pronaći odgovor na pitanje na koji način čovječanstvo može najbolje zadovoljiti potrebe svakog stanovnika za zdravom preh-ranom, uz ograničene resurse ko-jima raspolaže. Redatelj rješenja za ovaj izazov traži diljem svijeta, a kao moguće alternative propituje umjetno meso, samokultivaciju, ekološku poljo-privredu, lokalnu proizvodnju za lokal-na tržišta, laboratorijsku proizvodnju hrane i slične projekte.Nakon projekcije filma uslijedio je vi-deo-intervju s hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu, Biljanom Borzan, koja je unutar institucija EU-a bila jedna od inicijatorica istraživanja o slabijoj kvaliteti preh-rambenih proizvoda namijenjenih za istočnoeuropska tržišta.

Projekcije dokumentaraca na FoRUM.doku nastavljaju se uz nove aktualne teme, zanimljive naslove i relevantne sugovornike pa nas tako u svibnju naj-vjerojatnije očekuje projekcija hvalje-nog dokumentarca „Last Man in Aleppo“, nagrađenog Grand Prixom za dokumentarni film na Sundanceu, naj-uglednijem festivalu nezavisnog filma.

„FoRUM.dok bi trebao VERN’ovim studentima omogućiti uvid u teme od globalnopolitičke važnosti. Želimo upozoriti studente da postoji jedna pa-ralelna stvarnost koja utječe na naše živote i na koju moraju biti spremni kada jednog dana izađu s fakulteta. Ujedno, želimo im predstaviti jake i zanimljive priče iz osobne autorske perspektive koje se tiču šire društvene zajednice.“

„Dokumentarizam je kod nas postao nekakav paralelizam informativnom programu koji se može vidjeti na hr-vatskim televizijama i iz kojeg možete steći dojam da se sve na ovom planetu vrti oko Hrvatske. Međutim, nije to baš tako. U svijetu ima toliko događaja koji utječu na nas jer smo mi jedna mala, ali relativno otvorena zemlja. Volio bih da studenti uz projekcije dokumentaraca koje ćemo prikazivati na Forumu počnu razmišljati o tome i da postanu svjesni jedne šire, ne toliko kroatocentrične perspektive.“

„Dokumentarizam po meni nudi nekakvu različitost - putovanje svi-

jetom bez kune u džepu i upoznavanje nekih drugih kultura, problema, sud-bina i priča koje mogu biti jednako fascinantne kao u nekom kvalitetnom igranom filmu.“

„Hrvatski dokumentarizam se po mo-jem mišljenju polako pozicionira, ali se još uvijek traži u tome što generalno želi biti. Autorski pristup je dominan-tan, ali se promišlja na različite načine. ono što je po meni glavni problem jest produkcijska razina, odnosno budžeti s kojima se kreće u proizvodnju filmova.“

Robert zuber, režiser, novinar i jedan od organizatora FoRUM.doka

30

VERN’ovo Ministarstvo kulture preporučuje

(Pop)Kulturni spotlight

Piše: Iva Kunac, studentica Filmskog, televizijskog i multimedijskog oblikovanja

Under Sandet, Danska, 2015.„Under Sandet“ („land of Mine“) po-vijesna je drama smještena u poslijeratnu Dansku. Unatoč bro-jnim filmovima o Drugom svjetskom ratu, ovaj film u režiji Martina Zand-vlieta unosi svježinu u tu tematiku, približavajući nas ne toliko poznatom djeliću povijesti - poslijeratnoj sud-bini 2.000 njemačkih vojnika od kojih je polovica stradala prilikom razminiravanja danske obale. Nakon rata u oslobođenoj Danskoj, zadržana je skupina ratnih zatočenika kako bi golim rukama iskopali 2 milijuna mina s danske obale koje je tamo pre-thodno posijala njemačka okupacijska vojska. ono što ovaj filmski uradak, ali i ovu natuknicu iz povijesti čini još strašnijom je činjenica da su glavninu tih 2.000 zarobljenika činili tinejdžeri. Danskom vojnom zapovjedniku carlu dolazi desetak njemačkih zarobljenika dječačkih lica i prestravljenih pogle-da. Nepokolebljiv u početku, carl se osvećuje izgladnjujući i maltretirajući zarobljenike, da bi se s vremenom, upoznajući ih, uvjerio u njihovu nevi-nost i bezopasnost te postao simbolom

oprosta. Kako film odmiče, sve smo nestrpljiviji dok navijamo da se dječaci vrate kući živi i zdravi (ili barem živi). Film koji je ove godine nominiran za oscara u kategoriji za najbolji strani film, svjedoči o ljubavi i oprostu u stra-hovitoj priči u kojoj je djeci oduzeto djetinjstvo, a muškarcima ljudskost. Akteri ovoga filma ponovno prona-laze izgubljeno jedni kroz druge u traumatičnim prizorima poslijeratne Europe. Filmovi o Drugom svjetskom ratu uobičajeno prikazuju Nijemce kao zle i okrutne, što u ovom ostvarenju ni-kako nije slučaj. U ovom psihološki ni-jansiranom prikazu ljudskih karaktera promatramo njemačke dječake-vojnike kako igraju nogomet i u strahu doziva-ju majku. Ako ste zasićeni s crno-bije-lim tumačenjem Drugog svjetskog rata i volite filmske priče koje emocionalno djeluju na vas poput Pandorine kutije, u početku pregršt crnila, a na kraju nada - onda je ovo film za vas.

Susan Sontag: Bolest kao metafora(Beograd, 1983.)ovo prošireno izdanje kultne rasprave Susan Sontag iz 1978. donosi četiri eseja ove slavne američke autorice: “Bolest kao metafora”, “Fascinantni fašizam”, “Pod znakom Saturna” i

“Syberbergov Hitler”. Kratko ću vam opisati čime se bave prva dva teksta, koja su ionako razlog zašto sam ovo djelo uzela u ruke. U drugom eseju, Fascinantni fašizam, Sontag nemi-losrdno rešeta lik i djelo, redateljice leni Riefenstahl, svojevrsne nazi-kunst ikone, svjetski poznate po fil-movima “Trijumf volje” i “olympia”. Predstavljajući njezinu knjigu foto-grafija “Posljednji Nubi”, Sontag pri-kazuje Riefenstahl (najpoznatije ime nacističke kinematografije) u nimalo laskavom svjetlu. Sontag iznosi na-vode iz raznih izvora koji se kose s bio-grafskim natuknicama u redateljičinim djelima nakon pada Trećeg Reicha, otvoreno je prozivajući za laž, ne-prekidno glorificiranje fašističkih ide-ala i podilaženje Hitleru pod alibijem „potpune umjetničke slobode“. Sontag je ovaj esej napisala dok je leni Rie-fenstahl još bila živa, odbijajući sud-jelovati u njenoj društvenoj amnestiji 30 godina nakon završetka Drugoga svjetskog rata. lajtmotiv teksta je mo-ralna dvojba o umjetnikovom (ne)djelovanju. Može li se na umjetnička djela gledati kao na suptilne oblike ra-tovanja pa tako i na umjetnike kao rat-nike na zasebnoj fronti? Može li veliki talent i zadivljujući estetski izražaj biti zasijenjen neprihvatljivim političkim

Nastavljamo praksu popkulturnih preporuka iz pera VERN’ovih studenata/ica i predavača/ica. Uživajte!

stajalištima? To su samo neka od pitanja koja će vas zasigurno kopkati dugo nakon čitanja, tjerajući vas da se zapitate koliko daleko biste vi sami išli u umjetničkom stvaranju po cijenu vlastitog integriteta.“Bolest kao metafora”, naslovni esej, plod je autoričinih opservacija u raz-doblju liječenja raka dojke. odupirući se metaforičkom viđenju bolesti, tvrdi kako je najbolji pristup bolesti, poseb-no onima koje su nama nerazumljive i naizgled neukrotive (uzima primjer tuberkuloze i raka), taj da je lišimo mistifikacije. Bolest se doživljava kao grijeh i zadiranje u tabu temu, a bolesnik je stavljen u karantenu onda i kada se ne radi o zaraznoj bolesti. označavanje psihološkog stanje osobe uzrokom bolesti je neutemeljena suvre-mena paradigma o individualnoj krivn-ji u nastanku bolesti. odličan esej koji će vas potaknuti da dobro promislite sljedeći put kad vam netko kaže „to ti je sve u glavi“.

Piše: Vicko Krampus, predstojnik katedre Jezika i kulture

Črna mati zemla, zKM, 2017.... naziv je nove predstave, tj. drama-tizacije istoimenog romana Kristiana Novaka, nedavno premijerno izvedene u Zagrebačkom kazalištu mladih. Na plakatu ćete pročitati da ju je režirala Dora Ruždjak Podolski, dramatizirao Tomislav Zajec a u glavnim ulogama pojavljuju se Adrian Pezdirc, Dado ćosić i drugi. E sad, zašto biste je vi trebali pogledati? Kada bih vas prije mogao natjerati da pročitate roman, imao bih bezbroj argumenata, no čini mi se da vas onda ne bih trebao ni na-govarati, ovako, ostaje da mi vjerujete na riječ. Kada sam gore istaknuo dvije glavne muške uloge, osjetio sam da

činim nepravdu jer iskreno ne sjećam se glumca u postavi predstave koji nije dao sve od sebe. Predstavu stvara skupina dobro uigranih uvjerljivih snažnih liko-va koji vjeruju u ono što rade. od početka do kraja morat ćete ostati koncentrirani - nešto zbog međimurske kajkavštine kojom govore glumci, ali i zbog suptilnosti radnje te energije i emocionalnosti koje će vas zasig-urno pridobiti. Priča je smještena u Međimurje, u nekom mjestu uz rijeku Muru. Godine su 90-e - okrutno vri-jeme tranzicije. No još je okrutniji kolektiv koji mrzi, a lako im je mrziti one koji su kažnjeni jer su se opteretili osjećajem krivnje zbog smrti drugih, jer su zlostavljani, izolirani, a u glavi su im lažni prijatelji demoni. Raznih je motiva u priči - ljubav, prijateljstvo, izdaja, smrt, izolacija, strašna tajna, gubitak… I kako to podvlači sam au-tor: Ispovijed je to i isprika onima za koje mi je nedostajalo snage uputiti im je izravno, priznati da sam i sam bio na onoj drugoj strani, onoj koja zat-vara oči pred nepravdom. Ta je priča bila dvostruki krik. Trebalo je istodobno odzvanjati: „Slušajte što su mi napravili.” i „Slušajte što smo mu napravili.” (Kristian, Novak).

Duh u oklopu (Ghost in the Shell), SAD, 2016.Jeste li za kratki izlet u budućnost? Kratki jer traje 106 minuta; u budućnost kako je vide Japanci jer s njima je sve počelo - film se naime, bazira na poznatom SF naslijeđu ja-panskog animiranog filma iz 1995. godine koji je režirao Mamoru oshii prema istoimenoj mangi iz 1991. go-dine. Izvorno je ime filma Ghost in the Shell, redatelja Ruperta Sandersa, žanr akcijski, avantura SF na američki

način. Nositelji glavnih uloga su Scar-lett Johansson - poznata i po filmov-ima “Šaptač konjima”, “Izgubljeni u prijevodu”, “Završni udarac”… te Mi-chael Wincont i Pilou Asbak. No dajte vas prije malo podsjetim:-Manga je naziv koji se prvenstveno koristi za japanske stripove, a mi bismo je preveli kao pokretna slika. Tako je u 18. stoljeću svoje crno-bijele crteže nazvao Kacušika Hokusai. Na kulturnoj sceni postaju izuzetno popu-larne nakon 2. svjetskog rata a vi ćete se sjetiti osame Tezuka koji je stvorio Astro Boya i Machiko Hasegawe i nje-gova Sazae-sana;- Anime je naziv za animirani film ili seriju iz Japana. Nastali su kao adap-tacije manga, najbolje u studiju Ghibli gdje stvara veliki Hayao Miyazaki, do-bitnik oskara za dugometražni anime film “Avanture male chihiro”, a možda još poznatiji po dugometražnom anime filmu “Moj susjed Totoro”;- kiborg je kibernetički organizam koji se sastoji od umjetnih i prirodnih dijelo-va - zahvaljujući tehnologiji poboljšaš nedostatke organizma, a tko ne bi? Najpoznatiji je fikcijski kiborg Borg iz Zvjezdanih staza - bar meni.Tako je nekako nastao Duh u oklopu. Radnja filma smještena je u 2029. Kiborzi su stvarnost - jer zamijeniti neposlušne dijelove tijela ili unaprijediti organe očito je rutina. No ono što os-taje je mozak, bolje rečeno duh, duša - kako hoćete, dakle ljudski identitet u oklopu mehaničkog tijela i kako iz-gleda ne da se zamijeniti, možda malo filtrirati sjećanja, ali ne i nas, ne bit, ne srž, sebstvo. Glavna junakinja Mira Killian nije Japanka jer se ipak radi o američkoj inačici. Pa ako vam to ne smeta i ako ste znatiželjni, pogledajte ga i uživat ćete u akciji i nevjerojatnoj vizualnoj atrakciji.

31

32

Sportska sinergija

VERN’ Sport

Nakon osvajanja naslova sveučilišnih prvaka Europe iz 2015., futsal ekipa VERN’a nastavlja iz sezone u sezonu s uspješnim nastupima na Sveučilišnom prvenstvu Grada Zagreba na kojem se natječe s 37 drugih akademskih ekipa. VERN’ova momčad trenutno se nalazi na drugom mjestu u grupi B s pet pob-jeda, jednim neriješenim rezultatom i jednim porazom.

Nogometaši VERN’a otvorili su zagrebačko prvenstvo s četiri više nego uvjerljive pobjede i gol razlikom 31:6. U nastavku Sveučilišnog prvenstva Zagreba momčad VERN’a očekuju još dvije utakmice grupne faze. U 8. kolu nogometaši VERN’a igraju protiv ekipe Tekstilno-tehnološkog fakulteta, a u 9. kolu VERN’ovce očekuje susret s momčadi Grafičkog fakulteta. Prve četiri ekipe iz svake skupine plasirat će se u osminu finala u kojoj naši dečki opravdano traže i svoje mjesto.

osim što se natječu na zagrebačkom prvenstvu, futsal momčad VERN’a nastupa i u Unisport Futsal ligi, državnom sveučilišnom prvenstvu na kojem se za titulu državnog prvaka bori 8 momčadi iz cijele Hrvatske. Nastup na državnom prvenstvu ekipa VERN’a je osigurala stopostotnim učinkom u kvalifikacijskoj skupini Sje-ver u prosincu 2016. godine.Prva tri kola Unisport Futsal lige odi-grana su sredinom ožujka u Splitu, a

VERN’ovci su tada ostvarili pobjede u sve tri utakmice i preuzeli vrh poretka kao jedina ekipa s 9 osvojenih bodova. Niz od 7 pobjeda zaredom na državnom sveučilišnom prvenstvu prekinut je na natjecanju koje je krajem ožujka održano u Vukovaru, kada je našima nedostajalo tek malo više sportske sreće u susretima protiv momčadi Sveučilišta u Zagrebu i Veleučilišta lavoslava Ružičke u Vukovaru.

Iako je trenutna situacija u Unisport Futsal ligi vrlo dinamična, a borba za sam vrh neizvjesna, trener VERN’a Matija Đuvlat nimalo ne sumnja u plasman naših u završnicu lige koja će se održati u svibnju.

„očekujem da ćemo osigurati plasman u državnom prvenstvu, a također sma-tram da ako budemo u kompletnom sastavu, imamo jako dobre šanse osvo-jiti i prvenstvo Zagreba“, komentirao je đulvat te dodao kako vjeruje da će njegovi igrači dati sve od sebe.

RUKoMETAŠI oSIGURAlI NA-STUP U ZAVRŠNIcI DRŽAVNoG I ZAGREBAČKoG PRVENSTVA

Nastup u četvrtfinalu zagrebačkog sveučilišnog prvenstva, rukometna momčad VERN’a osigurala je i prije zadnjeg kola natjecanja s tri uzastopne pobjede i osvojenim prvim mjestom u skupini c. Pobjednički niz VERN’ovci

su započeli uvjerljivom pobjedom sa 17 golova razlike nad ekipom Hrvat-skog vojnog učilišta. U sljedećem kolu pobijedili su rukometaše Tehničkog veleučilišta, a svoj četvrtfinalni plas-man potvrdili su u napetoj utakmici s ekipom Ekonomskog fakulteta. U zad-njem kolu naše dečke očekuje dvoboj protiv momčadi Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

Tehnički voditelj ekipe i direktor Aka-demskog rukometnog kluba VERN’ Ivan Pejnović naglašava kako je za-dovoljan nastupom momčadi te da u završnici zagrebačkoga sveučilišnog prvenstva očekuje plasman u finale, ambiciozno najavljujući borbu za titulu sveučilišnog prvaka Zagreba.

Rukometna ekipa VERN’a izborila je i nastup na Unisport finalsima, natje-canju najboljih hrvatskih sveučilišnih ekipa koje će se krajem svibnja održati u Biogradu na Moru. VERN’ovci su svoje mjesto među četiri najbolje momčadi osigurali osvajanjem dru-gog mjesta u kvalifikacijskoj skupini. Vrijedi istaknuti kako je ovo druga go-dina zaredom u kojoj je ekipa VERN’a osigurala nastup u završnici državnog natjecanja.

„ove godine glavni cilj momčadi je medalja, odnosno najvažnija nam je prva utakmica i ona će nam biti glavni fokus, to će nam biti najbitnija utak-

VERN’ove sportske ekipe već su godinama u samom vrhu zagrebačkog i hrvatskog sveučilišnog sporta. Već tradicionalnim nacionalnim, ali i međunarodnim uspjesima nogometaša i košarkaša odnedavno su se pridružili i sve bolji rezultati rukometaša i

izvrsni nastupi košarkašica.

Piše: Milan Pavičić, student preddiplomskog studija Novinarstva

mica cijele sezone, jer nam ona osi-gurava jednu od medalja“, najavio je planove naših rukometaša kapetan Ivan Hanžek.

osim u sveučilišnim natjecanjima, VERN’ovi rukometaši nastupaju i u 3. hrvatskoj rukometnoj ligi Središte, u okviru koje se natječu kao Akadem-ski rukometni klub VERN’. Nakon 23 odigrane utakmice, u konkuren-ciji 14 momčadi iz Zagreba i okolice, VERN’ovci drže visoko 2. mjesto na tablici, odmah iza ekipe RK Dubrava 2, za kojom zaostaju 3 boda.

Kapetan Ivan Hanžek izjavljuje kako je iznimno zadovoljan nastupima ove godine te naglašava kako kao ekipa kontinuirano napreduju.

„Velika nam je prednost i izuzetna čast što za sportske učitelje uz nas imamo bivše reprezentativce i ru-kometne velikane kao što su naši tre-neri zvonimir Bilić i Klaudija Buba-lo. S nama je naravno i neizostavni Željko Mavrović, koji je najzaslužniji za našu fizičku spremu, a cijeli natje-cateljski pogon ne bi funkcionirao bez tehničkog voditelja i glavnog organiza-tora kluba Ivana Pejnovića, kao i bez podrške cijele uprave VERN’a“, kaže Hanžek te napominje da kao student ima puno obaveza, ali da ljubav prema rukometu, odlično okruženje i dobre kolege olakšavaju sve sportske napore.

DoMINAcIJA VERN’oVIH KoŠARKAŠIcA NA SVEUČIlIŠNoM PRVENSTVU ZAGREBA

U ovom pregledu dosega VERN’ovih sportskih ekipa svakako treba istaknu-ti VERN’ove košarkašice, koje su svo-jim primjerom pokazale kako se ustra-jnim radom i predanošću mogu postići odlični rezultati. Studentice VERN’a su u ovoj sezoni osigurale prolazak u završnicu Sveučilišnoga prvenstva gra-da Zagreba u ženskoj košarci, s četiri uvjerljive pobjede i osvajenim prvim mjestom u skupini A.

cijelu grupnu fazu natjecanja, naše su studentice dominirale iz utakmice u utakmicu te na kraju ostvarile koš razliku od 195:45. Zavidni su niz nastupa započele nadigravši stu-dentice Fakulteta elektrotehnike i računarstva, nakon čega su uslijedile pobjede nad studenticama s Rochester Institute of Technology (RIT) croatia, Kineziološkog fakulteta te Ekonom-skog fakulteta.

Trener VERN’ova ženskoga košarkaškog tima, Mario Kralj, sma-tra kako koš razlika predstavlja realnu sliku njihove kvalitete.

„Jako sam zadovoljan dosadašnjim nastupima jer su cure disciplinirane i pokazuju borbenost i želju na terenu na svakoj utakmici bez obzira na protivni-

ka“, izjavio je Kralj i naglasio kako je najveći izazov ekipe kratak roster. Trener trenutno ima na raspolaganju samo osam igračica, no bez obzira na skraćenu rotaciju, uz izostanak ozlje-da, trener Kralj i tim nadaju se osva-janju najsjajnije medalje.

„Vrlo sam zadovoljna, jer smo već tri sezone skupa i vidi se da smo iz sezone u sezonu sve bolje. Ja bih rekla da smo dobar spoj iskustva i mladosti“, istaknula je Katarina Maloča Mrčela, kapetanica ekipe, koja također očekuje da sa svojim suigračicama osvoji na-slov prvakinja Sveučilišnog prvenstva grada Zagreba.

33

34

Košarkaš, model i kampanjac

Akademski košarkaški klub VERN’

Mnogi su čuli kako VERN’ ima odličan košarkaški tim. Ipak, malo tko zna kako taj tim ima ozbiljne šanse zaigrati u hrvatskoj Premijer ligi protiv velikih klubova poput cedevite i cibone - kao prvi akademski klub u povijesti Hrvatske. Jedan od najzaslužnijih za to je Filip Kordić,

kapetan AKK VERN’a, student diplomskog studija Računovodstva i financija... iii, model. Kako se nosi s titulom „trakice tima“, ulogom (kako sam sebe voli zvati) oca svome cimeru, usklađivanjem treninga i fakulteta ili jednostavno rečeno kako izgleda njegov tipičan tjedan.

Prepričala: Valentina Pankasz

Prvo trebam reći nešto o sebi, je li? Pa, moje ime je Filip Kordić i dola-zim iz Vinkovaca. Trenutno sam na diplomskom studiju Računovodstva i financija i to je ono čime bih se htio baviti jednoga dana. Moja je velika ljubav košarka. Sretan sam jer sam dobio priliku istovremeno studirati i igrati u jednom kvalitetnom i perspek-tivnom klubu kao što je AKK VERN’. Kada sam tek došao na VERN’, nisam mogao ni sanjati da ćemo već danas biti tako blizu Premier ligi hrvatske košarke. Super je što sam uopće dobio takvu priliku. Poznajem toliko svojih prijatelja, iz svijeta košarke, koji su morali birati. Ja sam, kako bi se reklo, kupio vrijeme za igranje košarke i is-tovremeno studiranje.

Da se razumijemo, to nije nimalo lako. Razlog zbog čega je to sve puno lakše je ekipa. Suigrač iz tima, Leon Abramović, ujedno je i moj cimer. otkako smo počeli živjeti skupa, uzeo sam si za zadatak paziti na njega i pokazati mu Zagreb. on je iz Požege i znam kako zna biti teško doći u novi i veliki grad jer sam i sam to prošao. U šali volim reći da mi je on sin kojeg nikada nisam imao, a ja njegov drugi otac. Navikao sam spavati vrlo malo, kojih šest do sedam sati dnevno, dok leon može spavati k’o puh! Ja sam zadužen za kuhanje, a on pere suđe. Jednim dijelom je to zato što volim

paziti što jedem. Navikao sam ujutro jesti lagano, tako da su za doručak go-tovo uvijek žitarice i banana, kasnije neko drugo voće, iako znam stvarno dosta toga skuhati. Taj prijepodnevni dio dana uglavnom je jedini koji mi je donekle „slobodan“. Iako i nisam neki preveliki fan praćenja košarke izvan bavljenja njome, imam naviku (ili bih čak rekao da nam je to postao ritual kada nemamo faks ujutro) zajedno s leonom pogledati sažetak NBA utak-mica od prethodne noći. leon me navu-kao na to jer on ima tu naviku već dugi niz godina. Nakon NBA-a volim odvojiti malo vremena za sebe - nešto pročitam ili igram PlayStation. E, da! Učim i en-gleski. Baš ga brusim kako bi se reklo. Mislim da je to nešto što će mi u životu biti ne toliko korisno koliko nužno.

Iako bih nekada vo-lio da sam jedan od onih studenata koji redovito uče i nemaju stres prije kolokvija ili ispita, istina je da sam kampanjac. Kada učim volim se „opskrbiti“ hranom. Mislim da to nije potrebno

previše objašnjavati. Na predavanjima sam redovito jer mislim da su ona vrlo bitna. Iz prve ruke mogu dobiti prim-jere koji mi pomažu shvatiti gradivo, postaviti pitanja i upoznati mnogo ljudi iz struke što je upravo ono što stručne fakultete bitno razlikuje od onih drugih. Neki od mojih suigrača, točnije Mario, zajedno je sa mnom u grupi. Kada je vrijeme faksa, nekako u skladu s predavanjima, uskladim i razmišljanja. Sviđa mi se diskutirati o događajima iz ekonomske prakse, pričati o idejama, planovima i snovima za budućnost.

Redovito kasnim. odlično je što pro-fesori imaju razumijevanja za to i uglavnom toleriraju sitna kašnjenja jer u tranzitu između treninga i fakulteta u gradu je najveća gužva, i koliko god se trudio, ne mogu uvijek stići na vri-jeme. Takvo razumijevanje za sport i „sporedne“ aktivnosti, doživio sam samo ovdje.

Treninzi su poslije podne, taman između dvije smjene na fakultetu. Nekada je od silnih obaveza teško sve uskladiti pa se moramo prilagoditi. odlična je stvar što ne osjećam pritisak. Najviše je to zbog suigrača s kojima se uvijek zezam. Za-grijavamo se uz standardne „provokaci-je“. Iako nam je izričito zabranjeno kokodakati tijekom istezanja nevjero-jatno je da uvijek, ali baš uvijek, netko

35

ima nešto za reći. Uz sve to neizostavne su kojekakve spačke. Najdraže nam je međusobno si skrivati stvari. Svako malo mi se dogodi da mi nešto od opreme fali i onda ne znam jesam li to zaista zabo-ravio ili su mi suigrači sakrili.

Kada su utakmice u pitanju - svi ih mi shvaćamo vrlo ozbiljno i rekao bih os-obno. Stvar nije samo u tome hoćemo li pobijediti ili izgubiti. Naši treneri vole iz nas izvući maksimum i svakom odi-granom utakmicom pripremiti nas za onu iduću. Naravno da znamo biti ner-vozni i to osobito kada je neka bitnija utakmica u pitanju. No, kada uđem na teren - sve se mijenja. Teren je na neki način moje prirodno okruženje u kojem se lako snalazim.

Suigrači su više od dijela tima i poz-nanika - oni su moja obitelj. odlično se poznajemo i još bolje funkcioniramo jedni s drugima. Mislim da je to jedna od naših bitnih prednosti u odnosu na druge klubove. To je svakako bitan, ako ne i najbitniji, razlog zašto se vrlo brzo opustimo i damo svoj maksimum, i kao pojedinci i kao tim. Moglo bi se reći da smo tim vrlo talentiranih po-jedinac, što najviše dokazuje to što se titula najboljeg igrača utakmice re-dovito izmjenjuje unutar tima.

Istini za volju, najbolji dio utakmice su svakako izlasci nakon nje. Izlazi

se nevezano za rezultat utakmice i to je uvijek nešto čemu se što god da se dogodi mogu veseliti. Tokom tjedna nakon fakulteta jedva nađem vremena za teretanu ili kino. U kafiće idem vrlo rijetko i to najčešće s ekipom s faksa. ovakav način života i put koji sam odabrao zaista mi ne ostavlja puno vremena za sebe. To vrijeme je često dodatno reducirano mojim povremen-im poslovima modela.

Kako sam postao model? To je duga priča... Bitno je reći da snimanja i revi-je radim isključivo kada uspijem uskla-diti da se poklapaju s mojim slobodnim vremenom. Neću se previše žaliti, ipak je ova prilika koju imam ono što neki mogu tek sanjati i vjerujem da će se silan trud - i više nego isplatiti.

otkada sam došao u AKK VERN’, usp-jeli smo napredovati čak dvije lige više. Iza nas je sudjelovanje na europskim sveučilišnim igrama s vrlo dobrim plas-manom, brojne medalje i osvojeni na-slovi. Ulazak u kvalifikacije za Premijer ligu nešto je o čemu smo prije par go-dina mogli samo sanjati. Nikada nismo sumnjali u sebe i stvarno smo se trudili dati svoj maksimum u nekakvom konti-nuitet i mislim da je to upravo ono što nas je istaknulo među ostalim ekipama.

Mislim da nas ta nekakva sprega ljuba-vi prema košarci, mogućnosti za obrazo-vanjem, potpore naših obitelji, fakulteta i naše zajedništvo čine na određeni način posebnima. Izrazito mi je drago biti dio jedne takve zajednice i priče. Svakom idućom utakmicom sve smo bliže ulasku u Pre-mier ligu i tome da postanemo prvi akademski klub kome je to uspjelo. Uz sve obaveze i ostala događanja sve se to odvija vrlo brzo i mislim da još ni-sam u potpunosti svjestan da se to sve zaista događa. Nekada je možda bolje ne razmišljati previše nego se fokusira-ti na cilj i uživati u svemu ovome sada i ovdje - utakmicama, druženju, stu-dentskom životu i pobjedama. Pored svih medalja i uspjeha najbitnije je up-ravo ono što ostaje - mnoge lijepe us-pomene koje ću ponijeti sa sobom kada sezona i akademska godina završe.