promjenljive-zvijezde

7/24/2019 promjenljive-zvijezde

1/27

Srednja kola Valpovo, ValpovoAstronomsko Drutvo AnonymusValpovo

Observatorio Astronomico de Mallorca

PRETRAIVANJEFOTOMETRIJSKE BAZE OAM-a U

POTRAZI ZA PROMJENJIVIM

ZVIJEZDAMA

Uenik: Mentor:

Filip Novoselnik Stefan Cikota2. razred [email protected]

Belie, k.god. 2008./2009.


2/27

2

SADRAJ

1. Uvod ........................................................................................................................... 3

1.1. Promjenjive zvijezde ..................................................................................... 31.2. Klasifikacija .................................................................................................. 3

2. Cilj rada ..................................................................................................................... 93. Mjerenja i metode obrade ....................................................................................... 10

3.1. Observatorio Astronomico de Mallorca ....................................................... 103.2. Instrumenti .................................................................................................. 103.3. Diferencijalna fotometrija ............................................................................ 113.4. Muniwin potraga za promjenjivim zvijezdama .......................................... 113.5. MPO Canopus fotometrija ........................................................................ 12

3.6. Ostali software ............................................................................................ 134.Rezultati .................................................................................................................... 144.1. Otkrie promjenjive zvijezde VSX J032343.8+223418 ................................ 144.2. Otkrie promjenjive zvijezde VSX J033008.1+231626 ................................ 144.3. Ostali kandidati ........................................................................................... 15

5. Rasprava ..................................................................................................................17

6. Zakljuak ................................................................................................................. 18

7. Zahvala..................................................................................................................... 19

8. ivotopis................................................................................................................... 19

9. Popis literature ....................................................................................................... 20

10. Prilozi .................................................................................................................... 21 10.1. lanak o otkriu promjenjive zvijezde VSX J032343.8+223418 ............... 21

10.2. lanak o otkriu promjenjive zvijezde VSX J033008.1+231626 ............... 23 10.3. Izvjetaji AAVSO-a o otkriima ................................................................ 26


3/27

3

1. UVOD

1.1. Promjenjive zvijezde

Neke zvijezde ne sjaje uvijek stalnim sjajem kako se to isprva ini. Zvijezde koje mijenjaju

sjaj zovemo promjenjive zvijezde. One su definirane kao zvijezde iji se prividni sjaj mijenjatijekom vremena kada ju gledamo sa Zemlje. Prva promjenjiva zvijezde otkrivena je jo1595., kada je astronom amater po imenu David Fabricius primjetio da zvijezda Omicron Cetimijenja svoj sjaj toliko da se nekad moe vidjeti golim okom, a zatim nestaje iz podrujavidljivosti. Zbog toga su je u 17. stoljecu prozvali Mira (udesna). Danas znamo da ona

pripada posebnom dugoperiodnom tipu - miridama. Druga koja je opisana je bila pomrinskipromjenjiva zvijezda Algol. Opisao ju je Geminano Montanari 1669., a pravo objanjenjenjezine promjenjivosti dao je John Goodricke 1784. On je takoer otkrio zvijezde DeltaCephei i Beta Lyrae. Od 1850. godine broj poznatih promjenjivih zvijezda naglo se poveava,a osobito poslije 1890. kada je postalo mogue otkriti ih fotografskom metodom. Zadnjeizdanje GCVS-a (General Catalogue of Variable Stars) iz 2003. godine sadri gotovo 40 000

promjenjivih zvijezda u naoj galaksiji, kao i 10 000 u drugim galaksijama te oko 10 000 zakoje se pretpostavlja da su promjenjive. Za oko dvije treine svih promjenjivih zvijezda sesmatra da su pulsirajue.

Sustav imenovanja promjenjivih zvijezda razvio je Friedrich W. Argelander koji je nazvaoprvu neimenovanu zvijezdu u nekom zvijeu sa slovom R, tj. prvim slovom koje nijekoristio Bayer (npr: RR Lyrae). Slovima RR do RZ, SS do SZ te do ZZ oznacavao je ostalezvijezde. Kasnija otkria oznaavana su sa AA do AZ, BB do BZ pa sve do QQ do QZ.

Nakon to su sve te kombinacije iskoritene numeriraju se po redu otkria sa prefiksom V(npr: V1500 Cygni)

Istraivanja promjenjivih zvijezda obino se vre fotometrijom, spektrofotometrijom ispektroskopijom. Mjerenje promjenje sjaja neke zvijezde dobivamo svjetlosnu krivulju. Izsvijetlosne krivulje mozemo odrediti:

promjenu sjaja (periodina, poluperiodina, pravilna ili jednaka)

period sjaja

oblik krivulje (simetrinost, broj minimuma i maksimuma)

1.2. Klasifikacija

Osnovna podjela promjenjivih zvijezda je na one na koje utjee neki fiziki proces, tj.unutarnji na promjenu sjaj (pulsirajue, eruptivne, kataklizmike) te na one na koje utjeeneki vanjski utjecaj, tj. druga zvijezda na promjenu sjaja (rotacijske, pomrinski promjenjive).Krenimo od zvijezda na iju promjenu sjaj utjeu neki unutarnji (fiziki) procesi:


4/27

4

PULSIRAJUE PROMJENJIVE ZVIJEZDE

1.) CEFEIDE I ZVIJEZDE SLINE NJIMA

- imaju kratak period (dani ili mjeseci) te imaju vrlo pravilan period sjaja. Ova grupase sastoji od nekoliko vrsta pulsirajuih zvijezda koje pulsiraju vrlo pravilno.

a) Delta Cephei nazvani po prvoj zvijezdi otkrivenoj toga tipa, jedna od najvanijihtipova promjenjivih zvijezda, uti divovi sa vrlo pravilnim periodima. Periodi surasponu od jednog dana do nekoliko tjedana. One su jedne od standardnih svije azato jer je njihov sjaj direktno povezan sa periodom pulsiranja. Sjevernjaa spada uskupinu cefeida.

b) RR Lyrae sline cefeidama ali ne toliko sjajne te starije. Koriste se kao indikatoriudaljenosti zbog dobro utvrene veze peioda i sjaja. Periodi su od nekoliko sati dodana ili vie. Spadaju u A spektralni razred zvijezda.

c) Delta Scuti sline cefeidama, ali slabijeg sjaja i kraih perioda. Amplitudamagnitude ovih zvijezda je 0,003 0,9 mag., a periodi od 0,001 0,2 dana. Spektralnitip ovih zvijezda je obino izemu A0 i F5.

d) SX Phoenicis spektralni razred ovih zvijezda je izmeu A2 i F5, sline cefeidama,ali naene najvie u kuglastim skupovima. Amplituda magnitude je oko 0,7 mag. a

period 1-2 h.

2.) DUGOPERIODINE I POLUPRAVILNE PROMJENJIVE ZVIJEZDE

- razliite grupe crvenih divova, ciji su periodi od nekoliko tjedana do nekolikogodina. Period nije uvijek konstantan, ali se mijenja od ciklusa do ciklusa.

a) Mire vrlo hladni crveni superdivovi koji jako mijenjaju sjaj te su im periodi jakodugi Amplituda magnitude moe varirati izmeu 2,5 do 11 mag, a periodi su obinonekoliko mjeseci. Sama Mira znana i kao Ceti mijenja sjaj od 2. do 10. mag te joj

period iznosi oko 332 dana.

b) Polupravilne to su obino crveni superdivovi te prolaze kroz razdoblja nepravilnepromjene sjaja. Najpoznatiji primjer je Betelgeuse, ija se amplituda magnitudemijenja od +0,2 do +1,2.

3.) RV TAURI

- u ovu skupinu promjenjivih zvijezda spadaju uti superdivovi koji imajunaizmjenine duboke i plitke minimume. Periodi ovih zvijezda su obino od 30 do 100dana, a amplituda magnitude su veliine 3-4 mag. Spektralni tip ovih zvijezda je F iliG u maksimumu te K ili M u minimumu.

4.) ALPHA CYGNI

- to su superdivovi koji neradijalno pulsiraju, spektralnih razreda od Bep do Aep.Periodi su im od nekoliko dana do nekoliko tjedana, a amplituda magnitude veliine0,1 mag. Deneb, u zvijeu Labuda je prototip ovakve vrste promjenjivih zvijezda.


5/27

5

5.) PULSIRAJUI BIJELI PATULJCI

- to su zvijezde koje pulsiraju neradijalno te imaju kratke periode od nekoliko stotinado nekoliko tisua sekundi sa jako malim promjenama magnitude od 0,001 do 0,2mag. Primjer ovakve zvijezde je ZZ Ceti u ijoj atmosferi prevladava vodik.

ERUPTIVNE PROMJENJIVE ZVIJEZDE

1.) PROTOZVIJEZDE

- mlade zvijezde koje jo nisu zavrile proces kontrakcije od plina maglice te postaleprave zvijezde. Mnoge od njih su izloene nepravilnim promjenama sjaja.

a) Orion mlade zvijezde, imaju nepravilne periode sa amplitudama magnitude odnekoliko magnituda. Dobro poznati podtip ovih zvijezda su T Tauri promjenjivezvijezde.

b) FU Orionis ove zvijezde se nalaze u sjeni maglice i pokazuju postupnu promjenusjaja reda veliine 6 magnituda. Zatim im se sjaj smanji za 2 magnitude kroz mnogogodina. Jako zrae u infracrvenom dijelu spektra. One predstavljaju jedan od stadijarazvoja T Tauri zvijezda.

2.) PROMJENJIVE ZVIJEZDE GLAVNOG NIZA

a) Wolf-Rayet promjenjive zvijezde malobrojna vrsta zvijezda visokih temperatura(35 000 100 000 K) koje uz jednostavan apsorpcijski spektar pokazuju snane iiroke emisijske spektralne linije ioniziranog helija te drugih elemenata. Velike sumase te iz njih tee obilat zvjezdani vjetar (3000 km/s). Mnoge se nalaze u dvojnomsustavu a smatra se da potjeu od Of-zvijezda.

b) Bljeskovite zvijezde UV Ceti zvijezde, povremeno i nepredvieno pokazujubljeskove mnogo veih energija od sunevih. Zvijezde su crveni patuljci sa jakimmagnetskim poljem, poveanje sjaj je usporedivo sa sjajem same zvijezde.

3.) DIVOVI I SUPERDIVOVI

a) Sjajne plaviaste promjenjive takoer poznate i kao S Doradus promjenjivezvijezde. Najsjajnije poznate zvijezde pripadaju ovom tipu, neki od primjera ovog tipazvijezda su superdivovi Eta Carinae i P Cygni.

b) Gamma Cassopeiae promjenjive zvijezde spektralnog tipa BIII-Ive koje nepravilomijenjaju sjaj do 1,5 magnitude zbog izbacivanja materije oko podruja ekvatora zbog

brze rotacije.

c) R Coronae Borealis iako spadaju u eruptivne promjenjive ove zvijezde nemijenjaju periodiki sjaj nego im je sjaj veinom maksimalan. Periodi im nisu pravilnite naglo mijenjaju sjaj sa 1. na 9. magnitudu te se zatim vraaju na prvotni sjaj tijekom


6/27

6

mjeseseci ili godina. Uzrok tome je pretpostavlja se formiranje praine u atmosferizvijezde. R Coronae Borealis je prototip te vrste zvijezda, a drugi primjeri ukljuuju ZUrsae Minoris, SU Tauri.

Slika 1. HR dijagram za neke promjenjive zvijezde

KATAKLIZMIKE ILI EKSPLOZIVNE PROMJENJIVE ZVIJEZDE

1. SUPERNOVE

- pojava zvijezde u eksploziji s poveanjem sjaja od 20 magnituda. Supernova I. tipane pokazuje vodik u spektru dok tipa II. Iskazuje. Kod tipa I.a. dolazi do

posvemanjeg izgaranja bijelog patuljka, koji u bliskom dvojnom sustavu, prijenosommase nadmai Chandrashekarovu granicu. Supernove tipa I.b. i I.c. manje su sjajne odI.a. i vjerojatno nastaju jednako kao i supernove II. Tipa. Ove su pak zvijezde vrlovelike mase u ijem je sredizu nakon formiranja eljeza ispcrpljen termonuklearni

izvor, zvijezda se najprije urui zatim se vanjski slojevi zagriju te eksplodiraju. UGalaktici su viene 1054. godine (ostatak je maglica Rakovica), Tychova supernova1572. u Kasiopeji (ostatak radioizvor Cassiopea A) i Keplerova 1604. godine uZmijonoscu.

2. NOVE

- nove su isto rezultat velike eksplozije ali za razliku od supernova ne zavravajuunitenjem prvotne zvijezde. Nastaju u dvojnim sustavima te su kategorizirane kao

brze, spore i vrlo spore ovisno o svijetlosnoj krivulji. Do sada ih je zabiljeenonekoliko koje su bile vidljive golim okom, Nova Cygni 1975. bile je najsjanija u blioj

povijesti te je bila 2. magnitude.


7/27

7

3. PATULJASTE NOVE

- dvostruke zvijezde koje ukljuuju bijelog patuljka te u kojem se materija prenosiizmeu komponenti to vodi do pravilne eksplozije. Postoje tri tipa ovih zvijezda:

a) U Geminorum provale kod ovog tipa traju oko 5 20 dana te zatim slijedi periodmirovanja od nekoliko stotina dana. Tijekom perioda poveane aktivnosti sjaj zvijezde

je obino od 2 6 magnitude. Ove zvijezde su takoer poznate i kao SS Cygni.

b) Z Camelopardalis podvrsta patuljaste nove, iji se sjaj poslije provale nekovrijeme zadri na istoj razini.

c) SU Ursae Majoris ovaj tip podlijee kako estim malim provalama, ali i rijeimsuperprovalama. Ovi dvojni sustavi imaju obino periode manje od 2,5 h.

4. Z ANDORMEDAE

- ove simbiotske dvojne zvijezde su sastavljene od crvenog diva i vrue plave zvijezdekoje su okruene oblakom praine i plina. Podlijeu provalama slino kao kod novihsa promjenama sjaja od oko 4 magnitude.

Sljedea velika skupina promjenjivih zvijezda su one na koje utjee neki vanjski utjecaj tj.druga zvijezda, na promjenu sjaja (rotacijske, pomrinski promjenjive):

ROTACIJSKE PROMJENJIVE ZVIJEZDE

1. NESFERNE

a) elipsoidne promjenjive zvijezde vrlo bliski dvojni sustav, ije su komponentenesferne zbog meusobnog gravitacijskog djelovanja.

- zvjezdane pjege povrina ovih zvijezda nije jednako sjajna te imaju tamnija isvjetlija podruja (slino kao Suneve pjege). Zvjezdana kromosfera takoer moe

mijenjati sjaj. Kako zvijezda rotita mi opaamo promjene sjaja od nekoliko desetinamagnitude.

b) FK Comae Benericis ove zvijezde rotiraju jako brzo bzog njihovog elipsoidnogoblika.

c) BY Draconis spektralnih su razreda K ili M te mijenjaju sjaj za manje od 0,5magnitude.


8/27

8

2. MAGNETSKA POLJA

a) Alpha Canum Venaticorum su promjenjive zvijezde glavnog niza spektralnihrazreda od B8 do A7, te pokazuju promjenje sjaja od 0,01 do 0,1 magnitude zbog

promjene u njihovim magnetskim poljima

b) SX Arietis zvijezde ovog tipa mijenjaju sjaj za oko 0,1 magnitude to jeuzrokovano veliko brzinom rotacije te promjenama u magnetskom polju samezvijezde.

c) Optiki promjenjivi pulsari pulsari koji su detektirani u vidljivom podrucjuspektra te koji mijenjaju sjaj uslije rotacije oko osi. Poto rotiraju jako brzo promjenesjaj su jako male od nekoliko milisekunda do nekoliko sekunda.

POMRINSKI PROMJENJIVE DVOJNE ZVIJEZDE

1. PROMJENJIVE ZVIJEZDE TIPA ALGOL

- prolaze kroz pomraenja sa jednim ili dva minimuma odvojenih sa periodima gotovokonstantnog sjaj. Prototip ovakve zvijezde je Algol u Perzeju.

2. BETA LYRAE

- Beta Lyrae su vrlo bliske dvojne zvijezde nazvane po zvijezdi Lyrae Sheliaku.Svijetlosne krivulje ovog tipa pomrinski promjenjivih zvijezda se stalno mijenjuju te

je gotovo nemogue odrediti poetak i kraj pomraenja.

3. W URSAE MAJORIS- periodi ovih zvijezda su manji od dana, nalaze se jako blizu jedna drugoj te su gotovuu kontaktu

Slika 2. Model svijetlosne krivulje pomrinski promjenjivih zvijezda


9/27

9

2. CILJ RADA

Cilj ovog rada je bila potraga za promjenjivim zvijezdama na arhivskim snimkamazvjezdarnice Mallorca u svrhu boljeg razumijevanja prirode promjenjivih zvijezda teodreivanja tipa. Dobio sam na raspolaganje te obradio 61 nopromatranja. Slike su prvotno

ciljano bile koritene za fotometriju asteroida, te sam doao na ideju da bih mogao pretraiti teslike te moda pronai neke dosada neotkrivene promijenjive zvijezde. Potraga je rezultiralaotkriem 16 potencijalno novih promjenjivih zvijezda od kojih sam do sada dvije poslao uAmerican Association of Variable Star Observers (AAVSO) te od njih dobio potvrdu zaotkrie. Obje su tipa pomrinski promjenjivih zvijezda EW, tj. sustav dvije elipsoidnekomponente gotovo u kontaktu.


10/27

10

3. MJERENJA I METODE OBRADE

3.1. Observatorio Astronomico de Mallorca (MPC 620)

Zvjezdarnica Observatorio Astronomico de Mallorca (Slika 3.) smjetena je na otoku

Mallorci, 10 km juno od grada Costitx. Otvorena je 1991. godine. Jedna od glavnihaktivnosti zvjezdarnice je praenje i otkrivanje novih asteroida i kometa. Koordinatezvjezdarnice su 2.5656 W (longitude) i 37.9823 N (latitude), a nadmorska visina je 1613,8 m.Teleskopi su u potpunosti robotizirani te se njima upravlja preko interneta.

Slika 3. Observatorio Astronomico de Mallorca (OAM)

3.2. Instrumenti

Za fotometriju promjenjivih zvijezda dobili smo na raspolaganje slike sa dva teleskopa Meade0.30-m f/9 LX200 (Slika 4. ) koji su opremljeni sa vrlo kvalitetnim CCD kamerama SBIGSTL-1001E (Slika 5.). Slike su prvotno bile koritene ciljano za fotometriju asteroida.Teleskopi se nalaze na standardnoj Meade viliastoj montai LX200. U kombinaciji ovihteleskopa, i CCD kamera veliine detektora od 24.6 x 24.6 mm (Kodak Enhanced KAF-1001E), rezolucije 1 Mpx (1024x1024), dobijemo slike vidnog polja 30,7' x 30,7' (kutnihminuta) to priblino odgovara veliini punog Mjeseca.

Slika 4. Dva teleskopa Meade 0.30-m f/9 LX200 Slika 5. CCD kamera SBIG STL-1001E


11/27

11

3.3 Diferencijalna fotometrija

Da bi saznali osnovne fizikalne osobine nekog objekata (period, sjaj, promjenu sjaj, obliksvijetlosne krivulje) koristi se diferencijalna fotometrija. Fotometrija openito podrazumijevamjerenje energije elektromagnetskog zraenja u odreenom intervalu valnih duljina

valnoselektivnim ili neselektivnim detektorom; usporeivanje zra

enja razli

itih valnihopsega i analiza svojstava izvora, kao to je temperatura. Energija zraenja opisuje se

ozraenou, a u optikom podruju (blie ultraljubiasto, vidljivo i infracrveno) jo izvjezdanim veliinama, odnosno magnitudama.

Pri suvremenim fotometrijskim mjerenjima i promatranjima najee se kao detektor koristiCCD kamera (eng. Charge-Coupled Device). Nakon standardnog postupka kalibracije CCDslika, obrada pri diferencijalnoj fotometriji najee podrazumijeva koritenje nekog gotovogsoftverskog paketa. Diferencijalna fotometrija podrazumijeva mjerenje promjene sjaja nekogobjekta u odnosu na usporedne (referentne) zvijezde poznatog sjaja.

Kod diferencijalne fotometrije, zvijezdu oznaimo aperturom (krugovima, prstenovima).

Apertura obino ima dva ili tri kruga. Veliina unutarnjeg kruga mora odgovarati veliinizvijezde koju mjerimo. Vanjski krug mora biti namjeten tako da mjeri pozadinsko svijetlo aline i svjetlo neke susjedne zvijezde. Software zatim rauna prosjenu vrijednost vanjskogkruga (neba) i unutarnjeg (zvijezde) te potom oduzme vrijdnost vanjskog od unutarnjeg da bidobili sjaj same zvijezde.

Slika 6. Apertura kod diferencijalne fotometrije (unutarnji krug mjeri sjaj zvijezde, a vanjski mjeri

vrijednost neba te u njemu ne smije biti zvijezda)

3.4. Muniwin potraga za promjenjivim zvijezdama

Za potragu za promjenjivim zvijezdama iz arhive zvjezdarnice Mallorca koristio sambesplatni softverski paket Muniwin. Muniwin radi tako da otvorimo sve slike jedne noi, tj.jednog polja, on zatim radi kalibraciju slika te fotometriju svih zvijezda u polju. Nakon togadobijemo graf sa svim mjerenjima te po njemu traimo toke tj. zvijezde koje odstupaju od

glavne krivulje zbog toga to se kod njih vidi promjena sjaja. Takoer za svaku zvijezdudobijemo i svijetlosnu krivulju u kojoj se na x-osi nalazi period u Julijanskim danima (JD), a


12/27

12

na y-osi amplituda magnitude (promjena sjaja). U sluaju da zvijezda nije promjenjiva tj. dane mijenja sjaj ona ne bi imala krivulju, bila bi ravna vodoravna crta paralelna sa x-osi.

http://c-munipack.sourceforge.net/

Slika 7. Muniwin software za potragu za promjenjivim zvijezdama

3.5. MPO Canopus fotometrija

Nakon potrage te pronalaenja potencijalnih kandidata slijedi obrada podataka, tj.diferencijalna fotometrija. Iako Muniwin odmah napravi fotometriju i svijetlosnu krivulju,ona nije toliko precizna te se iz nje ne dobije dovoljno podataka koji su nam poslije potrebni.Za fotometriju sam koristio softver MPO Canopus. MPO Canopus je softver za kompletnuastrometriju i fotometriju te prua veliku tonost dobivenih podataka. Od astrometrije,transformacije fotometrijskih mjerenja, dobivanja krivulju, odreivanje minimuma imaksimuma, traenja novih asteroida i promjenjivih zvijezda,....Koriten je na PalomarDivide Observatory za dobivanje gotovo 200 svijetlosnih krivulja asteroida.

http://www.minorplanetobserver.com/MPOSoftware/MPOSoftware.htm
http://c-munipack.sourceforge.net/http://www.minorplanetobserver.com/MPOSoftware/MPOSoftware.htmhttp://www.minorplanetobserver.com/MPOSoftware/MPOSoftware.htmhttp://c-munipack.sourceforge.net/


13/27

13

Slika 8. MPO Canopus software koriten za fotometriju

3.6. Ostali software

Od ostalog softwarea sam koristio WS FTP Pro za skidanje slika sa raunala na Mallorci.Zatim software Astrometrica za astrometriju, tj. mjerenje poloaja zvijezda na slikama.Astrometrica radi tako da usporeuje zvijezde sa slike sa zvijezdama iz kataloga te takoodredi koordinate objekata na slici. Ja sam koristio USNO UCAC2 katalog koji sadri

podatke (koordinate) za 48 milijuna zvijezda od 10. do 16. magnitude.


14/27

14

4. REZULTATI

4.1. Otkrie promjenjive zvijezde VSX J032343.8+223418

Na slikama snimljnim 28.12.2007. i 29.12.2007. u zvijeu Ovna pronaao sam novu

promjenjivu zvijezdu koju je 25.2.2009. potvrdio AAVSO. U te dvije noi prikupio sam 316mjerenja tj. slika. Ekspozicija svake slike je bila 60 sekundi. Koordinate zvijezde su RA: 03

23 43.85 i Dec: +22 34 18.8 (J2000), a prividna magnituda V = 16,5. Period sjaja zvijezdeiznosi P = (5,99 0,01) h, a amplituda magnitude 0,6 mag. Zvijezdu sam pronaao u nekolikodrugih kataloga, tj. kooridanate zvijezda su poznate, samo se nita nije znalo o njezinoj

prirodi. Drugi nazivi zvijezde su: USNO-A2.0 1125-01100583, GSC2.2 N33111308720 iUSNO-B1.0 1125-0047094. Ova zvijezda spada u EW tip, tj. sastoji se od dvije zvijezdegotovo u kontaktu. U prilogu se nalazi lanak o otkriu te objava od AAVSO-a na njihovojweb stranici (str.20. do 22.)

Slika 9. Svijetlosna krivulja otkrivene promjenjive zvijezde VSX J032343.8+223418 (na x-osi nalazise period, a na y-osi amplituda magnitude)

4.2. Otkrie promjenjive zvijezde VSX J033008.1+231626

Druga otkrivena promjenjiva zvijezda otkrivena je na slikama od 13.12.2007. i 14.12.2007. uzvijeu Bika. Tijekom te dvije noi sakupio sam 575 slika tj. mjerenja. Ekspozicija svakeslike je bila 60 sekundi. Koordinate zvijezde su RA: 03 30 08.18 i Dec: +23 16 26.3 (J2000) a

prividna magnituda je V = 14,0 mag. Period sjaj iznosi P = (15,8 0,2) h, a promjena sjaj(magnitude) iznosi 0,4 mag. Oznake ove zvijezde iz drugih kataloga su: 2MASS03300817+2316262, 2UCAC 39966032, GSC 01798-01134. Ova zvijezda takoer je EW tipakao i prethodna. U prilogu se nalazi lanak o otkriu te objava od AAVSO-a na njihovoj webstranici (str.23. do 25.)


15/27

15

Slika 10. Svijetlosna krivulja druge novootkrivene promjenjive zvijezde VSX J033008.1+231626

4.3. Ostali kandidati

Pored ove dvije promjenjive zvijezde koje je potvrdio AAVSO, pronaao sam jo 15 moguihkandidata za koje treba snimiti bar jo jednu note poslati u AAVSO na provjeru. U nastavku

se nalaze krivulje ostalih 15 kandidata, na x- osi grafa nalazi se vrijeme u Julijanskim danima(JD), a na y-osi promjena sjaj (magnitude).

Cand01 Cand02

Cand03 Cand04


16/27

16

Cand05

Cand07

Cand09

Cand11

Cand13

Cand06

Cand08

Cand10

Cand12

Cand14


17/27

17

5. RASPRAVA

Prema statistikama svaka 3. zvijezda mijenja sjaj, tj. spada u skupinu promjenjivih zvijezda. Uovom radu sam se bavio pretraivanjem arhivskih snimaka sa Observatorio Astronomico deMallorca (OAM) u potrazi za promjenjivim zvijezdama. Imao sam na raspolaganju 61 no

promatranja, tj. 61 polje za pretraivanje. Prvotno su snimke bile koritene za fotometrijuasteroida (2007 PU11, Iphigenia, Sara, Wallach, Ani) te sam doao na ideju da bih mogao

pronai na njima neke dosada neotkrivene zvijezde.Za snimanje sam koristio dva teleskopa Meade 0.30-m f/9 na standardnoj viliastoj montaiMeade LX200 teleskopa i vrlo kvalitetne CCD kamere SBIG STL-1001E. Kombinacijom oveopreme dobio sam slike vidnog polja 37,5' x 37,5' (kutnih sekundi) to priblino odgovaraveliini punog mjeseca. Sve slike su kalibrirane (dark, flat i bias frame) da bi se postigla vea

preciznost kod fotometrijskih mjerenja. Teleskopi se nalaze na otoku Mallorci te su potpunorobotizirani i njima se upravlja preko interneta.Za potragu sam koristio software Muniwin. Muniwin radi tako da otvorimo sve slike jednenoi, tj. jednog polja, on zatim radi kalibraciju slika te fotometriju svih zvijezda u polju.

Nakon toga dobijemo graf sa svim mjerenjima te po njemu traimo toke tj. zvijezde kojeodstupaju od glavne krivulje zbog toga to se kod njih vidi promjena sjaja. Takoer dobijemoi svijetlosnu krivulju, ali ona je dosta neprecizna te sam za fotometriju koristio software MPOCanopus.Fotometrija openito podrazumijeva mjerenje koliine zraenja nekog objekta u jedinicivremena. Za dobivanje svijetlosne krivulje koristio sam metodu diferencijalne fotometrije tj.mjerenja promjene sjaj zvijezde u odnosu na usporedne ili referentne zvijezde poznatog sjaja.U tu svrhu koristio sam software MPO Canopus. On omoguava astrometriju i fotometriju savrlo velikom tonou te potpunu analizu dobivenih podataka.

Potraga je rezultirala otkriem 17 potencijalnih kandidata za nove promjenjive zvijezde odega je do sada dvije potvrdio AAVSO (American Association of Variable Star Observers).

Prva otkrivena zvijezda sa nazivom VSX J032343.8+223418 nalazi se u zvijeu Ovna.Kooridinate zvijezde su RA: 03 23 43.85 i Dec: +22 34 18.8, a prividni sjaj V = 16,5 mag.Period sjaja zvijezde iznosi P = (5,99 0,01) h, a amplituda magnitude 0,6 mag. Tijkom dvijenoi (28. i 29.12.2007.) sakupio sam 316 slika tj. mjerenja sjaj. Prema obliku krivulje te

periodu sjaja zakljuio sam da zvijezda pripada EW tipu. To je sustav od dvije elipsoidnekomponente gotovo u kontaktu. Periodi ovog tipa zvijezda su manji od jednog dana a

promjene sjaja manje od V = 0,8. Spektralnih su tipova obino F-G.

Druga otkrivena zvijezda sa nazivom VSX J033008.1+231626 takoer pripada ovom tipu

promjenjivih zvijezda. Nalazi se u zvijeu Bika na koordinatama RA: 03 30 08.18 i Dec:+23 16 26.3. Tijekom dvije noi (13. i 14.12.2007.) sakupio sam 575 mjerenja. Prividni sjajzvijezde iznosi V = 14,0 mag. Period sjaj zvijezde je P = (15,8 0,2) h, a amplituda magnitudeV = 0,4 mag.Pored ove dvije promjenjive zvijezde koje je potvrdio AAVSO, otkrio sam takoer jo 14drugih kandidata za koje trebam napraviti barem jo jednu nopromatranja da bi dobio cijelukrivulju. U ovom radu nalaze se samo svijetlosne krivulje bez koordinata da bi zatitili

potencijalna otkria. Veina ostalih kandidata izgleda kao dvojni sustavi, jedini se Cand03 iCand08 istiu. Cand03 vjerojatno pripada u brze RR Lyrae, a Cand08 je vjerojatno takoerdvojni sustav, ali neto rjeeg tipa Beta Persei koji u minimumu traju dosta kratko, a ostatakkrivulje je ravna crta pa ih je tee otkriti.


18/27

18

7. ZAKLJUAK

Zakljuio sam da je pretraivanjem arhivskih snimaka mogue otkrivati nove, neotkrivenepromjenjive zvijezde, te raditi vrlo precizno fotometriju do 16. magnitude. Koristio sam slikesa Observatorio Astronomico de Mallorca. Sve slike su snimljene teleskopom Meade 0.30 m,

f/9, na LX200 montai te CCD kmaerom SBIG STL-1001E. Potraga je rezultirala otkriem 17potencijalno novih promjenjivih zvijezda od kojih sam dvije poslao u AAVSO (AmericanAssociation of Variable Star Observers) te od njih dobio potvrdu za otkria. Obje zvijezde sutipa EW, tj. sustav od dvije elipsoidne komponente gotovo u kontaktu. Za potragu samkoristio software Muniwin koji se pokazao jako dobar i jednostavan za koritenje, a zafotometriju MPO Canopus koji se takoer pokazao jako dobar i precizan.


19/27

19

8. ZAHVALE

Zahvalio bi se svome mentoru Stefanu Cikoti na pomoi oko izrade radnje, snimanja,mjerenja te na korisnim savjetima oko izgleda radnje. Takoer bi se zahvalio Reineru M.Stossu, njemakom astronomu amateru s Observatorio Astronomico de La Sagra i

Observatorio Astronomico de Mallorca koji nam je omoguio pristup teleskopima na Mallorci(OAM).

Ne smijem zaboraviti ni Korada Korlevia, voditelja zvjezdarnice Vinjan te organizatoraljetnih kola jer su mi upravo poznanstva sa Vinjanske kole astronomije omoguila rad naovom projektu. Tu su naravno i lanovi astronomskog drutva Anonymus iz Valpova kojisu mi pomogli oko priprema za pismeni dio natjecanja.


20/27

20

9. IVOTOPIS

Zovem se Filip Novoselnik, roen sam 21. sijenja. 1992. godine u Naicama, a ivim uBeliu. Pohaam 2. razred Ope gimnazije u S Valpovo. Astronomijom se bavim oko 5godina i lan sam Astronomskog drutva Anonymus iz Valpova. U astronomiji me najvie

zanimaju mala tijela suneva sustava, planeti, astrofizika, itd. U zadnje vrijeme sam se baviofizikom planeta (sustav Saturn-Titan), geografskom astronomijom (izradom gnomona),astrometrijom i fotometrijom asteroida .

Ove godine etvrti put sudjelujem na natjecanju iz astronomije, prole godine sam osvojio 1.mjesto na upanijskom natjecanju, a pretprole godine 1. mjesto na upanijskom i 3. mjestona dravnom natjecanju. Trenutno se bavim astrometrijom i fotometrijom asteroida i

promjenjivih zvijezda u suradnji sa zvjezdarnicama Mallorca (OAM) i La Sagra (OLS).Zadnje dvije godine sam sudjelovao na Vinjanskoj koli astronomije (VSA) u grupi koja se

bavila asteroidima te planiram i ove godine ii ponovno.

lan sam Hrvatske Meteorske Mree (HMM) te sam ove godine sudjelovao na HMMWorkshopu u Vinjanu. Takoer planiram ove godine ii i na International MeteorConference (IMC) koja e se odrati u Poreu.


21/27

21

9. POPIS LITERATURE

Knjige i lanci:

(1) V. Vujnovi, Rjenik astronomije i fizike svemirskog prostora, kolska knjiga,

Zagreb, 2004.(2) Vujnovi, V., "Astronomija 2", kolska knjiga, Zagreb, 1994(3) Couper, H.; Henbest, N., "Enciklopedija svemira", Znanje, Zagreb, 2000(4) AAVSO: CCD Observing manual Variable stars

Internet:

(5) Wikipedia: http://en.wikipedia.org/wiki/Variable_star (veljaa 2009.)(6) GCVS Variability types: http://www.sai.msu.su/gcvs/gcvs/iii/vartype.txt(7) AAVSO VSX:http://www.aavso.org/vsx/ (veljaa 2009.)
http://en.wikipedia.org/wiki/Variable_starhttp://www.sai.msu.su/gcvs/gcvs/iii/vartype.txthttp://www.aavso.org/vsx/http://www.aavso.org/vsx/http://www.sai.msu.su/gcvs/gcvs/iii/vartype.txthttp://en.wikipedia.org/wiki/Variable_star


22/27

22

10. PRILOZI

10.1 lanak o otkriu promijenjive zvijezde VSX J032343.8+223418

Discovery of new EW variable star in Aries

Filip Novoselnik

Abstract

In this paper I have presented discovery of possible new EW variable star in constellation Aries.

***

Possible new EW variable star 2MASS 03234384+2234186 was found in the constellation of Arieswith coordinates RA: 03 23 43.85 and Dec: +22 34 18.8 (J2000). I have obtained these images fromObservatiorio Astronomico de Mallorca with telescope Meade 0.30 m, f/9, LX200 and CCD cameraSBIG STL-1001E. I have acquired 316 photometric measuraments during the two nights, 2007.12.28and 2007.12.29. Time of exposure of each image was 60 seconds. Data analysis is done with softwareMPO Canopus. MPO Canopus has determined the period P = (5,99 0,01) h and mean amplitude 0,6mag. Epoch JD is 2454463.346705. Other designations of this object are: USNO-A2.0 1125-01100583, GSC2.2 N33111308720 and USNO-B1.0 1125-0047094. Apparent magnitude of the object

is V= 16.5

Light curve of the possible EW variable star



23/27

23

Finder chart


24/27

24

10.2. lanak o otkriu promjenjive zvijezde VSX J033008.1+231626

Discovery of new EW variable star in Taurus

Filip Novoselnik

Abstract

In this paper I have presented discovery of possible new EW variable star in constellation Taurus.

***

Possible new EW variable star GSC 01798-01134 was found in the constellation of Taurus withcoordinates RA: 03 30 08.18 and Dec: +23 16 26.3 (J2000). I have obtained these images fromObservatiorio Astronomico de Mallorca with telescope Meade 0.30 m, f/9, LX200 and CCD cameraSBIG STL-1001E. I have acquired 575 photometric measuraments during the two nights, 2007.12.13and 2007.12.14. Time of exposure of each image was 60 seconds. Data analysis is done with softwareMPO Canopus. MPO Canopus has determined the period P = (15,8 0,2) h and mean amplitude 0,4mag. Epoch JD is 2454448,328383. Other designations of this object are: 2MASS03300817+2316262, 2UCAC 39966032. Apparent magnitude of the object is V= 14.0.

Light curve of the possible EW variable star



25/27

25

Finder Chart


26/27

26

10.3 Izvjetaji AAVSO-a o otkriima

Slika 11. Izvjetaj sa web stranice od AAVSO-a o otkriu promjenjive zvijezde VSXJ032343.8+223418


27/27

Slika 12. Izvjetaj sa web stranice od AAVSO-a o otkriu promjenjive zvijezde VSXJ033008.1+231626

promjenljive-zvijezde

Documents