prometni geoinformacijski sustavi

Prometni geoinformacijski sustavi 15.09.2009.

Uređivanje atributnih podataka 1

PROMETNI GEOINFORMACIJSKI SUSTAVI

prof. dr. sc. Hrvoje Gold2009/2010

Sveučilište u ZagrebuFakultet prometnih znanosti

1

06. UREĐIVANJE ATRIBUTNIH PODATAKA

PROMETNI GEOINFORMACIJSKI SUSTAVI

2



Uređivanje atributnih podataka

• Uvod

• Atributni podaci u GIS-u

• Relacijski model podataka

• Spajanje, povezivanje i relacijske klase

• Unos atributnih podataka

• Uređivanje atributa i atributnih podataka

• Upiti na bazu atributnih podataka

3

Uvod ...

• GIS podaci– Prostorni – geometrija prostornih elemenata

– Atributni – obilježja prostornih elemenata

• Atributni podaci segmenta u datoteci ulica

• Svaki segment ima pridružene atribute, npr. oznaka (ID) i naziv ulice, područje adresa lijeve i desne strane

• Bez atributa datoteka ima ograničenu primjenu

IDPRE_NAZ

NAZSUF_NAZ

OD_ADR_L DO_ADR_L OD_ADR_D DO_ADR_D

5 Vukelideva ulica 1 3 2 4

4



Uvod ...

• Okolina relacijske baze podataka osnova za:

– georelacijski model podataka i

– objektno zasnovani model podataka

• Prikaz prostornih i atributnih podataka kod vektorskog modela podataka

5

Uvod ...

• Georelacijski model podataka odvojeno sprema:

– prostorne podatke i

– atributne podatke

i povezuje ih zajedničkom oznakom (ID) s ciljem postavljanja pitanja, analize i jedinstvenog prikaza Zapis ID_prostora Površina Opseg

1 1 106.39 495.86

2 2 8310.84 508,382.38

3 3 554.11 13,829.50

4 4 531.83 19,000.03

5 5 673.88 23,931.47

Georelacijski model podatakaPolja ID_prostora povezuju prostorne i atributne podatke

6



Uvod ...

• Objektno zasnovani model podataka objedinjuje geometriju i atribute u jedinstveni sustav

• Svaka prostorna značajka ima jedinstvenu oznaku (ID) i atribut za pohranu geometrije

ID_objekta Geom_oblik Površina_elementa Duljina_elementa

1 Poligon 106.39 495.86

2 Poligon 8310.84 508,382.38

3 Poligon 554.11 13,829.50

4 Poligon 531.83 19,000.03

5 Poligon 673.88 23,931.47

Objektno zasnovani model podatakaPolja Geom_oblik sadrže podatak o geometriji prostora. Tablica sadrži i prostorne i atributne podatke

7

Uvod ...

• Prikaz prostornih i atributnih podataka kod rasterskog modela podataka

• Vrijednost delije odgovara vrijednosti neprekinutog obilježja na lokaciji delije

• Samo rasteru cjelobrojnih vrijednosti je pridružena tablica atributnih vrijednosti, koja sadrži vrijednosti delije i njihovu učestalost

• Povezanost rastera i prostorne varijable odvaja rasterski od vektorskog modela podataka i time umanjuje važnost uređivanja atributnih podataka

ID_objekta Vrijednost Broj

0 160,101 142

1 160,102 1580

2 160,203 460

3 170,101 692

4 170,102 1417

Rasterski model podatakaU tablici atributnih vrijednosti:Vrijednost je vrijednost delijeBroj je broj delij au rasteru

8




• Uvod







9

Atributni podaci u GIS-u

• Atributni podaci se spremaju u tablice

• Atributna tablica je ustrojena u stupce i retke

– stupac opisuje obilježje prostorne značajke

– redak predstavlja prostornu značajku

– presjek stupca i retka prikazuje vrijednost obilježja određene značajke

– stupac se naziva atributom, poljem (eng. field)

– redak se naziva zapisom, slogom

ID_oznaka pH Dubina Otpor_tla

1 6.8 12 Veliki

2 4.5 4.8 Mali

Redak

Stupac

10



Vrste tablica atributa ...

• Tablica atributa prostorne značajke– pristup geometriji prostorne značajke

– pridružuje se svakom skupu vektorskih podataka• georelacijski model podataka

– povezanost s geometrijom preko ID-a značajke

• objektno zasnovani model podataka– sadrži atribut u koji se sprema geometrija značajke

– sadrži standardne atribute za zbirne vrijednosti geometrije značajki, npr.

• linijske značajke – duljina linije

• poligonske značajke – opseg i površina poligona

11

Vrste tablica atributa ...

• Ako je uz značajku vezano samo nekoliko atributa, što se rijetko događa, dostatna je jedna tablica atributa

• Najčešde je uz prostornu značajku vezan vedi broj atributa što otežava postupak upisa, spremanja, korištenja i obnavljanja podataka u smislu potrebnog vremena, točnosti i zahtjeva za memorijskim prostorom

12



Vrste tablica atributa

• Tablica atributa neprostornih podataka

– nije izravno povezana s geometrijom značajke

– postoji atribut koji atributnu tablicu povezuje s tablicom atributa prostorne značajke

– tablice neprostornih podataka zapisane kao:

• datoteke: odvojenog teksta, Excel, dBASE, Access

• datoteke upravljane sustavima baza podataka: Oracle, SQL Server, MySQL, PostgreSQL

13

Upravljanje bazom podataka ...

• Postojanje tablice atributa prostornih značajki i tablica neprostornih podataka potreba za:– sustavom za upravljanjem bazom podataka

Data Base management System – DBMS

• Sustav za upravljanje bazom podataka– programski sustav za izgradnju i rukovanje bazom podataka– programski alati za

• unos, pretraživanje, dohvat, rukovanje i ispis podataka

• Komercijalni GIS paketi sadrže alate za upravljanje lokalnom bazom podataka

• npr. ESRI ArcGIS Desktop koristi MS Access za upravljanje osobnom geobazom

14



Upravljanje bazom podataka ...

• Uporaba DBMS-a izvan GIS primjene

– upravlja podacima informacijskog sustava poduzeda

– GIS je dio informacijskog sustava poduzeda

• Objektno zasnovani model podataka, npr. geodatabase

– spremanje geometrije i atributa u obliku tablica jedinstvene baze podataka kao uobičajene baze podataka

– sustav za upravljanje prostornom bazom podataka Spatial Data Base Management System

15

Upravljanje bazom podataka

• Komercijalni GIS paketi sadrže alate za povezivanje i pristup udaljenim bazama podataka– GIS korisnici koji ustaljeno pristupaju podacima iz

središnje baze podataka• npr. redoviti dohvat podataka o stanju na cestama iz

središnje baze podataka

– sustav raspodijeljenih baza podataka zasnovan na modelu korisnik-poslužitelja (client-server)

• korisnik šalje upit poslužitelju, dohvada podatke sa poslužitelja i obrađuje podatke na lokalnom računalu

16



Vrste atributnih podataka ...

• Klasifikacija atributnih podataka prema tipu podatka– tip podatka određuje način spremanja podataka

– uobičajeni tipovi podataka:• broj (cijeli – integer; decimalni – double), tekst (string ili

znak – characer), datum (date), veliki binarni objekt (Binary Large Object - BLOB)

– pohrana cijelih (bez decimalnog zareza/točke) ili decimalnih / realnih brojeva zavisno o raspoloživom memorijskom prostoru kao kratki, dugi (cijeli) ili jednostruke, dvostruke točnosti (decimalni)

– BLOB – pohrana slika, multimedijskih podataka, geometrije značajki kao sljedova binarnih znamenki

17


• Klasifikacija atributnih podataka prema mjernim skalama– imenični (nominal), redni (ordinal), intervalni i

omjerni podaci

– imenični podaci• opisuju različite vrste ili kategorije podataka, npr. vrste

prometnica ili tipove kablova

– redni podaci• razlikuju podatke na osnovi relacije redoslijeda, npr. starost

uređaja od jako stari do novi uređaj

18




– intervalni podaci• imaju poznate intervale između vrijednosti, npr. temperatura od

20°C je veda od temperature od 15°C za 5°C

– omjerni podaci• slični intervalnim podacima osim što su osnovani na suvisloj,

apsolutnoj ili nula vrijednosti, npr. gustoda stanovništva –gustoda od 0 je apsolutna nula

• Opde kategorije atributnih podataka klasificiranih prema mjernim skalama:– kategorički podaci – imenični i redni– numerički podaci – intervalni i omjerni

19

Vrste atributnih podataka

• Tipova podataka i mjernih skala u primjeni:

– znakovni niz

• prikaz imeničnih i rednih podataka

– cijeli i decimalni brojevi

• prikaz intervalnih i omjernih brojeva, uz iznimke, zavisno o uporabi decimalnih znamenki

– npr. zagađenje okoliša se klasificira kao visoko, srednje i nisko, ali se korištenjem tablice pretraživanja (lookup) predstavlja brojevima – 1 nisko, 2 srednje i 3 visoko

» brojevi su numerički kodovi uređenih kategoričkih podataka

20




• Uvod







21

Relacijski model podataka ...

• Baza podataka je skup međusobno povezanih tablica zapisanih u digitalnom formatu

• Vrste baza podataka– plošna datoteka, hijerarhijska, mrežna i relacijska

– plošna (flat) datoteka• svi podaci spremljeni u jednoj velikoj tablici, npr. tablica

atributa prostorne značajke, proračunska tablica

– hijerarhijska datoteka• podaci ustrojeni po razinama

• udruživanje između razina korištenjem relacije jedan prema više (one-to-many)

22




– mrežna baza podataka

• izgrađuje veze između tablica

– zajednički problem hijerarhijski i mrežno oblikovane baze podataka

• poveznice između tablica moraju biti poznate unaprijed i ugrađene u bazu prilikom njezine izgradnje

– relacijska baza podataka

• skup tablica odnosno relacija (matematički izraz za tablicu) koje se međusobno povezuju pomodu ključeva (zajedničkih atributnih polja)

23


• primarni ključ je sastavljen od jednog ili više atributa čije vrijednosti jednoznačno označavaju zapis u tablici

• vanjski ključ je ključ (poveznica) iz druge tablice

• u GIS-u primarni i vanjski ključ, su jednaki, npr. ID– ID je zajednički atribut dvaju tablice

– preko ID-a se povezuje više tablica

24




PIN Vlasnik Zona

P101 Pinturid Stambena (1)

P101 Jelid Stambena (1)

P102 Husnjak Poslovna (2)

P102 Antičevid Poslovna (2)

P103 Lechner Poslovna (2)

P104 Husnjak Stambena (1)

Zona Vlasnik

Pinturid Jelid Husnjak Antičevid Lechner

Zona

Pinturid Jelid Husnjak Husnjak Antičevid Lechner

Zona Vlasnik

Parcela

Ključ: ID_Zone Ključ: PIN

Hijerarhijska baza podataka

Plošna datoteka

Mrežna baza podataka

Relacijska baza podataka

25

Relacijski model podataka

• Prednosti relacijske baze podataka

– pojedina tablica se priprema, održava i uređuje nezavisno od drugih tablica

– tablice ostaju odvojene dok upit ili analiza ne zahtijevaju povezivanje atributa iz više tablica

• tablice se najčešde privremeno povezuju

– učinkovitost u upravljanju i obradi podataka

26



Normalizacija baze podataka ...

• Izgradnja relacijske baze podataka zahtjeva provedbu određenih pravila

• Normalizacija je postupak raščlambe tablice atributa u vedi broj manjih tablica uz očuvanje njihove povezanosti

• Normalizacija se provodi sa ciljem:– izbjegavanja zalihosti podataka u tablicama

• ušteda memorijskog prostora i očuvanje cjelovitosti podataka

– održavanja i obnavljanja atributnih podataka u odvojenim tablicama i prema potrebama osiguranja njihove povezanosti

– lakše izrade raspodijeljenih baza podataka

27


• Primjer normalizacije tablice atributnih podataka o urbanističkim zonama i parcelama

– postoji zalihost podataka• ponavljaju se adrese, npr. Husnjak• podaci se unose više puta, npr. nazivi zona• pojedini atributi imaju više zapisa, npr. vlasnik i njegova adresa

– izmjena, dodavanje, brisanje podataka nije jednostavno

PIN Vlasnik Adresa_vlasnika Datum_prodaje Površina Oznaka_zone Namjena_zone

P101 Pinturid Ilica 201 10.01.1998. 1.0 1 Stambena

Jelid Medulideva 12

P102 Husnjak Držideva 56 06.10.1968. 3.0 2 Poslovna

Antičevid Zvonimirova 71

P103 Lechner Vukovarska 213 07.03.1997. 2.5 2 Poslovna

P104 Husnjak Držideva 56 30.07.1978. 1.0 1 Stambena

Nenormalizirana tablica podataka

28




• Prva normalna forma

– uklanja višestruke vrijednosti atributa

– ostaje problem zalihosti podataka, npr. P101 i P102 se ponavljaju i razlikuju samo u vlasniku i njegovoj adresi, adrese vlasnika se ponavljaju

– za označavanje adrese vlasnika potrebni PIN i vlasnikPIN Vlasnik Adresa_vlasnika Datum_prodaje Površina Oznaka_zone Namjena_zone

P101 Pinturid Ilica 201 10.01.1998. 1.0 1 Stambena

P101 Jelid Medulideva 12 10.01.1998. 1.0 1 Stambena

P102 Husnjak Držideva 56 06.10.1968. 3.0 2 Poslovna

P102 Antičevid Zvonimirova 71 06.10.1968. 3.0 2 Poslovna

P103 Lechner Vukovarska 213 07.03.1997. 2.5 2 Poslovna

P104 Husnjak Držideva 56 30.07.1978. 1.0 1 Stambena

Prvi korak normalizacije tablice29


• Druga normalna forma– početna tablica podijeljena

u više tablica, npr. parcela, vlasnika, adresa

– zajednički atribut koji povezuje tablicu adresa i tablicu vlasnika je PIN

– odnos između tablice parcela i tablice adresa uspostavljaju stupci PIN i vlasnik

– ostaje zalihost podataka u stupcu oznake i namjene zone

PIN Datum_prodaje Površina Oznaka_zone Namjena_zone

P101 10.01.1998. 1.0 1 Stambena

P102 06.10.1968. 3.0 2 Poslovna

P103 07.03.1997. 2.6 2 Poslovna

P104 30.07.1978. 1.0 1 Stambena

PIN Vlasnik

P101 Pinturid

P101 Jelid

P102 Husnjak

P102 Antičevid

P103 Lechner

P104 Husnjak

Tablica parcela

Tablica adresaTablica vlasnika

Vlasnik Adresa_vlasnika

Pinturid Ilica 201

Jelid Medulideva 12

Husnjak Držideva 56


Lechner Vukovarska 213

30




• Treda normalna forma

– radi rješavanja preostale zalihosti podataka, stvara se nova tablica zona, oznaka zone je zajednički atribut koji povezuje tablicu parcela i tablicu zona

• Početna tablica je normalizirana

PIN Datum_prodaje Površina Oznaka_zone

P101 10.01.1998. 1.0 1

P102 06.10.1968. 3.0 2

P103 07.03.1997. 2.5 2

P104 30.07.1978. 1.0 1

Tablica parcela

PIN Vlasnik

P101 Pinturid

P101 Jelid

P102 Husnjak

P102 Antičevid

P103 Lechner

P104 Husnjak

Tablica vlasnika Tablica adresa

Vlasnik Adresa_vlasnika

Pinturid Ilica 201

Jelid Medulideva 12

Husnjak Držideva 56


Lechner Vukovarska 213

Oznaka_zone Namjena_zone

1 Stambena

2 Poslovna

Tablica zona

31

Normalizacija baze podataka

• Više normalne forme– približavaju atributne tablice relacijskom modelu

– usporavaju pristup podacima i povedavaju troškove održavanja

• npr. za pronalaženje adrese vlasnika parcele povezuju se tri tablice (parcele, vlasnika i njegove adrese) i koriste dva atributa (PIN i vlasnik)

• povedanje brzine pristupa podacima smanjenjem razine normalizacije, npr. uvođenjem stupca adresa u tablicu vlasnika

• Normalizacija poželjna kod pojmovnog oblikovanja baze, kod praktične izvedbe razmotriti nedostatke

32



Vrste relacija ...

• Relacije ili brojnosti (kardinaliteti) između zapisa tablica relacijske baze podataka– jedan prema jedan (one-

to-one)

– jedan prema više (one-to-many)

– više prema jedan (many-to-one)

– više prema više (many-to-many)

Relacija jedan prema više

Relacija više prema jedan

Relacija više prema više

Relacija jedan prema jedan

33

Vrste relacija ...

• Za razumijevanje relacije potrebno je označiti izvornu i odredišnu tablicu

– npr. kod spajanja atributnih podataka iz neprostorne baze sa atributnim podacima tablice prostornih značajki

Zapis ID_prostora Površina Opseg

1 1 106.39 495.86

2 2 8310.84 508,382.38

3 3 554.11 13,829.50

4 4 531.83 19,000.03

5 5 673.88 23,931.47

ID_prostora Klasa_prostora Oznaka_prostora

1 1 ax1

2 3 ab2

3 1 ax1

4 1 ax1

5 2 ab2

Primarni ključ Vanjski ključ

Izvorna tablica Odredišna tablica

34



Vrste relacija ...

• Označavanje izvorne i odredišne tablice zavisno od slučaja do slučaja

– npr. “Tko je vlasnik odabrane parcele?”

• tablica parcela = izvorna tablica, tablica vlasnika = odredišna tablica, relacija je jedan prema više, tj. jednom zapisu u tablici parcela može odgovarati više zapisa tablice vlasnika

PIN Datum_prodaje Površina Oznaka_zone

P101 10.01.1998. 0.55 1

P102 06.10.1968. 1.25 2

P103 07.03.1997. 1.15 2

P104 30.07.1978. 0.55 1

Tablica parcela

PIN Vlasnik

P101 Pinturid

P101 Jelid

P102 Husnjak

P102 Antičevid

P103 Lechner

P104 Husnjak

Tablica vlasnika

35

Vrste relacija ...

– “Koje parcele su u vlasništvu odabrane osobe?”• tablica vlasnika = izvorna tablica, tablica parcela =

odredišna tablica, relacija je više prema jedan, tj. više zapisa u tablici vlasnika može odgovarati jednom zapisu u tablici parcela

– slični odnosi vrijede između tablice parcela i tablice zona

• “Koja je oznaka zone odabrane parcele?”– relacija je više prema jedan

• “Koje su parcele su zonirane kao poslovne?”– relacija je jedan prema više

36



Vrste relacija

• Relacije utječu na:– povezivanje tablica i

– prikaz podataka• npr. kod prikaza vlasništva parcela, ako je relacija između

tablice parcela i tablice vlasništva – jedan prema jedan

» svaka parcela se prikazuje jedinstvenim simbolom

– više prema jedan

» jedna ili više parcela se može prikazati istim simbolom

– jedan prema više

» problem - koji vlasnik je prvi na popisu i zašto?

» rješenje - koristiti poseban simbol za parcele s više vlasnika

37


• Uvod







38



Spajanje, povezivanje i relacijske klase ...

• Relacijski model omogudava

– povezivanje tablica radi postavljanja pitanja i uređivanja baze podataka

• Načini povezivanja tablica

– spajanje

– povezanost

– relacijske klase

39


• Operacija spajanja (join)

– spaja dvije ili više tablica u jednu tablicu korištenjem zajedničkog atributa ili primarnog i vanjskog ključa

• npr. spajanje atributnih podataka jedne ili više neprostornih tablica i atributne tablice prostornih značajki s cilje postavljanja pitanja i analize podataka

– preporuča se za odnose

• jedan prema jedan – dvije tablice se povezuju zapisima

• više prema jedan – više zapisa u izvornoj tablici imaju istu vrijednost zapisa u odredišnoj tablici

– neprikladna za odnose

• jedan prema više – samo prva vrijednost zapisa odredišne tablice se pridružuje zapisu izvorne tablice

40




• Operacija povezivanja (relate)– dinamički povezuje dvije ili više odvojenih tablica

– istovremeno je mogude povezati više tablica, ali prvo uspostavivši odnose između tablica u paru

• za prikaz povezanosti više tablica prikladno koristiti grafičko korisničko sučelje

– prikladna za sve četiri vrste relacija• značajno kod postavljanja pitanja i analize podataka – mogu

postojati različite relacije između tablica u bazi

– usporava pristup podacima, posebno ako se radi s udaljenim bazama

41


• Objektno zasnovani modeli podataka, npr. baza geopodataka, podržavaju relacije između objekata– Relacije su predefinirane i spremljene kao relacijska klasa (

relationship class) u bazi geopodataka– Brojnost relacijske klase

• jedan prema jedan• jedan prema više• više prema jedan

– u prethodnim relacijama zapisi izvorne tablice izravno povezani sa zapisima odredišne tablice

• više prema više– potrebna posebna tablica koja uređuje pridruživanje zapisa izvorne i odredišne

tablice

– Relacijska klasa u bazi geopodatakase izavno prepoznaje i može se koristiti umjesto operacije povezivanja

42




• Uvod







43

Unos atributnih podataka ...

• Postupak unosa atributnih podataka u atributnu bazu

– Zadavanje atributa atributne tablice

– Odabir metode unosa

– Provjera unesenih vrijednosti

44




• Zadavanje atributa atributne tablice

– naziv atributa,

– tip podatka,

– veličina podatka (odnosi se na broj rezerviranih mjesta za atribut, mora biti dovoljna za prikaz podatka),

– broj decimalnih mjesta

• Definicija atributa postaje obilježje atributa

45


• Odabir metode unosa– provjera raspoloživosti podataka u digitalnom obliku

• ako su raspoloživi - izravan unos podataka u GIS– formati podataka, npr. odvojeni tekst, dBASE, Excel

• ako nisu raspoloživi – unos tipkanjem– količina tipkanja zavisan o korištenoj metodi ili naredbi za unos

» naredba uređivanja – unos zapis po zapis

• npr. zemljovid s 4000 poligona i 50 atributa po poligonu = unos 200.000 vrijednosti

» relacijska baza podataka – jednokratni unos

– uporaba programa za uređivanje teksta ili proračunskih tablica

» npr. Notepad, Excel – funkcije: izreži-zaljepi, pronađi-zamijeni

46




• Provjera unesenih vrijednosti

– ispravnosti povezanosti atributnih i prostornih podataka

• oznaka prostorne značajke mora – biti jedinstvena

– ne smije sadržavati prazne vrijednosti

– točnosti atributnih pdoataka

• netočnost je posljedica npr. pogreške opažanja, zastarjelih podataka, pogrešaka kod unosa podataka

47


• Spriječavanje pogrešaka kod unosa podataka

– korištenjem domene atributa u bazama geopodataka

• domena atributa omogudava korisniku zadavanje– dozvoljenog područja vrijednosti ili

– dozvoljenog skupa (konačnih) vrijednosti atributa

• npr. dozvoljene su vrijednosti zone – 1 = stambena, 2 = poslovna, 3 = industrijska

– ako se unese broj 9, izvan je skupa dozvoljenih vrijednosti -dojavljuje se pogrešni unos ili se vrijednost odbacuje

– ograničenje dozvoljenog područja vrijednosti, npr. veličine ili visine objekta

48




• Uvod







49

Uređivanje atributa i atributnih podataka ...

• Upravljanje bazom podataka se odnosi na:

– tablice

– atribute

– vrijednosti atributa

• Upravljanje atributom se odnosi na:

– dodavanje i brisanje atributa

– tvorbu novih atributa kroz uređivanje i računanje postojedih atributnih podataka

50




• Dodavanje i brisanje atributa– uobičajeno je podatke preuzimati Internetom

• preuzeti podaci često sadrže višak atributa

– brisanje atributa• označava se atributna tablica i stupac atributa koji se želi obrisati

– tablicu ne smije istovremeno koristiti druga aplikacija

– dodavanje atributa• za prihvat rezultata razvrstavanja ili računanja

• stupac atributa se zadaje kao kod zadavanja unosa

– brisanje i dodavanje atributa česte operacije • postoji više načina njihove izvedbe

51


• Razvrstavanjem atributnih podataka

– iz postojedih se dobivaju novi atributni podaci

– na osnovi jednog ili više atributa se smanjuje skup podataka u manji broj vrsta

• npr. razvrstavanje visina u vrste < 500 m, između 500 i 1000 m, itd.

• npr. razvrstavanje visina i nagiba terena: 1 . vrsta – visina < 500 m i nagib između 0% i 10%, 2. vrsta – visina < 500 m i nagib između 10% i 20%, itd.

52




• Izvođenje novih atributnih podataka razvrstavanjem1. zadavanje novog atributa za spremanje rezultata

razvrstavanja

2. odabir podskupa podataka postavljanjem upita

3. pridruživanje vrijednosti odabranom podskupu podataka

– drugi i tredi korak se ponavljaju dok se ne razvrstaju svi zapisi i pridruže vrijednosti novom polju –ručno ili programiranom procedurom

53


• Izvođenje novih atributnih podataka računanjem

1. zadavanje novog atributa za spremanje rezultata računanja

2. računanje vrijednosti novog atributa iz vrijednosti poetojedeg jednog ili više atributa

– računanje se izvodi korištenjem ručno ili programski zapisanih formula

54



Uređivanje atributa i atributnih podataka

• Primjeri računanja novog atributa:– novi atribut ‘duljina_m’ jednak je postojedem atributu

‘duljina_km’ mjerenom u kilometrima pomnoženom s 1000

– novi atribut koji mjeri kakvodu stanovanja u planini koristedi postojede atribute ‘nagib’, ‘smjer nagiba’ i ‘visina’

• postaviti sustav bodovanja postojedih atributa• izračunati indeksnu vrijednost zbrajanjem bodova postojedih

atributa – prikladno je pridružiti različite težine pojedinim atributima, npr. ako je visina ima tri put avedi utjecaj kao preostala dva atributa izračun indeksa = bodovi ngiba + bodovi smjera nagiba + 3 * bodovi visine

55


• Uvod







56



Upiti na bazu atributnih podataka ...

• Postavljanjem upita bazi atributnih podataka– dohvada se podskup atributnih podataka iz baze

• dohvadeni podskup podataka istovremeno se može– razmatrati u tablici,

– prikazati u dijagramu i

– povezati s označenom prostornom značajkom na karti;

– ispisati ili spremiti za daljnju obradu

• Kod postavljanja upita zahtjeva se korištenje izraza koje GIS ili sustav za upravljanje bazom podataka mogu izračunati– npr. ArcGIS za postavljanje pitanja koristi SQL jezik

57


• SQL (Structured Query Language)– jezik strukturiranih upita– jezik za postavljanje upita na relacijsku bazu podataka– razvio IBM 70-tih godina 20. stoljeda– prihvaden od

• komercijalnih, npr. Oracle, MS Access, MS SQL, DB2 i • otvorenih, npr. PostgresSQL, MySQL

sustava za upravljanje bazom podataka– u razvoju - proširenje za primjenu SQL-a u objektno

zasnovanim sustavima za upravljanje bazama podataka i na geoprostornim pdoacima

58




• Osnovna struktura (gramatika) upita SQL jezika

select <lista atributa>

from <atributna tablica(e)>

where <zahtjev>

select – odabire atribut(e) iz baze podataka

from – odabire tablicu(e) iz baze podataka

where – označava zahtjev/uvjet/ograničenje koje upit postavlja na bazu

59


• Primjeri korištenja SQL upita

– atributi/tipovi podataka tablice

• parcela– PIN (string), Datum_prodaje (date), Površina (double),

Oznaka_zone (integer), Namjena_zone (string)

• vlasnika– PIN (string), Vlasnik (string)

• Postavljaju se sljededa pitanja

60




“Datum prodaje parcele P101?” select Parcela.Datum_prodajefrom Parcelawhere Parcela.PIN = ‘P101’

“Parcele vede od 2 u stambenoj zoni?”select Parcela.PINfrom Parcelawhere Parcela.Površina > 2 AND

Parcela.Oznaka_zone = 2

“Datum prodaje Lechenrove parcele?”select Parcela.Datum_prodajefrom Parcela, Vlasnikwhere Parcela.PIN = Vlasnik.PIN AND

Vlasnik. Vlasnik = ‘Lechner’

Tablica Parcela

PIN Datum_prodaje Površina Oznaka_zone Namjena_zone

P101 10.01.1998. 1.0 1 Stambena

P102 06.10.1968. 3.0 2 Poslovna

P103 07.03.1997. 2.6 2 Poslovna

P104 30.07.1978. 1.0 1 Stambena

PIN Vlasnik

P101 Pinturid

P101 Jelid

P102 Husnjak

P102 Antičevid

P103 Lechner

P104 Husnjak

Tablica Vlasnik

PIN (jedinstvena oznaka parcele) povezuje tablice Parcela i Vlasnik i time omogudava istovremeno korištenje SQL upita na jednoj i na drugoj tablici

Operacija spajanja

61


• Mogudi SQL upiti na lokalnu i udaljenu bazu podataka

• Predložak upita (select, form, where) – može postojati u dijaloškom okviru lokalne baze GIS

sustava• treba unijeti samo zahtjev (upitni izraz) uz where

– dijaloški okvir upita je izrađen za primjenu na jednu tablicu

– ako upit zahtjeva više tablica• tablice prvo treba spojiti

62




• Izrazi upita / where zahtjevi sastavljeni su od– Boole-ovih izraza i veznika

• Jednostavni Boole-ov izraz se sastoji od dva operanda i logičkog operatora– npr. Parcela.PIN = ‘P101’

• operandi PIN i P101, logički operator je =

• Operand se iskazuje– atributom, brojem ili znakovnim nizom

• Logički operatori– =, >, < >=, <= <>

63


• Boole-ov izraz sastavljen od operanada i aritmetičkih operatora +, -, *, /– npr. ‘duljina’ je atribut izmjeren u stopama

• pronadi zapise kod kojih je vrijednost duljine veda od 100 metara: ‘duljina’ * 0.3048 > 100

• Vrijednost Boole-ovog izraza se razvija od lijeva na desno– operatori * i / imaju prednost primjene prije

operatora * i –– redoslije razvoja se mijenja postavljanjem zagrada

(‘duljina’ – 50) * 0.3048 > 100

64




• Boole-ovi veznici– I (AND), ILI (OR), isključivo ILI (XOR) i NE (NOT)

– povezuju dva ili više izraza upita• Parcela.Površina > 2 AND Parcela. Oznaka_zone = 2

• dohvadeni zapisi moraju ispunjavati obadva zahtjeva

• ako se AND zamijeni s OR – odabiru se zapisi koji ispunjavaju bilo koji ili obadva zahtjeva

• ako se OR zamijeni s XOR – odabiru se zapisi koji ispunjavaju samo jedan (bilo koji) zahtjev

• NOT zamijenjuje vrijednost istinitosti izraza– npr. NOT Parcela.Površina > 2 AND Parcela.Oznaka_zone = 2

65


• Boole-ovi veznici odgovaraju operatorima nad skupovima– veznik NOT ≈ operacija komplementa – ¬

– veznik AND ≈ operacija presjeka –

– veznik OR ≈ operacija unije – U

• A i B su podskupovi sveobuhvatnog skupa X– ¬ A sadrži članove od X koji ne pripadaju A

– A U B sadrži članove koji pripadaju A OR B

– A B sadrži članove koji pripadaju A AND B

U

U

66




• Upit se postavlja nad cijelim skupom podataka– upit odabire podskup i dijeli skup podataka u dva

podskupa• koji sadrži tražene zapise

– dobivenom podskupu je mogude

» dodati zapise

» odbaciti zapise

» odabrati manji podskup

• koji ne sadrži tražene zapise

• mogude operacije između odabranog i neodabranog podskupa, prijelaz sa odabranog na neodabrani i brisanje odabranog povratom svih početnih zapisa

67


• Redoslijed primjene operacija

– npr. umjesto izraza

Parcela.Površina > 2 AND Parcela.Oznaka_zone = 2

prvo primijeniti izraz za odabir podskupa

Parcela.Površina > 2

zatim izraz za novi podskup

Parcela.Oznaka_zone = 2

68




Primjene operacija upita na skupu podataka1. Odabrati podskup podataka i dodati mu zapise

[Tvorba novog odabira] Cijena >= 5 AND

Vrsta_tla = ‘Ns1’

odabrano 0 od 10 zapisa

*Dodati trenutnom odabiru+ Vrsta_tla = ‘N3’


2. Odabrati podskup podataka i prijedi na drugi odabir

[Tvorba novog odabira] Cijena >= 5 AND

Vrsta_tla = ‘Tn4’ AND Površina >= 300


[Prijelaz na drugi odabir]


3. Odabrati podskup podataka i odabrati manji podskup

[Tvorba novog odabira] Cijena > 8 OR

Površina > 400


*Odabrati iz trenutnog odabira+ Vrsta_tla = ‘Ns1’


Cijena Vrsta_tla Površina

1 Ns1 500

2 Ns1 500

3 Ns1 400

4 Tn4 400

5 Tn4 300

6 Tn4 300

7 Tn4 200

8 N3 200

9 N3 100

10 N3 100

69

prometni geoinformacijski sustavi

Documents