SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

DANIJELA TIKVIĆ

PROJEKT IZGRADNJE BRODA ZA NAUTIČKI TURIZAM

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

DANIJELA TIKVIĆ

PROJEKT IZGRADNJE BRODA ZA NAUTIČKI TURIZAM

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Projektni menadžment

Mentor: prof.dr.sc. Zdravko Zekić

Studentica: Ime i Prezime: Danijela Tikvić

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081092549

Rijeka, lipanj 2013.

1

SADRŽAJ

1. UVOD ...................................................................................................................... 2

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja........................................................ 2 1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze.............................................................. 3 1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................. 3 1.4. Znanstvene metode......................................................................................... 4 1.5. Struktura rada ................................................................................................ 4

2. POJAM I OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA .. 6

2.1. Pojam i definiranje projekta ......................................................................... 6 2.2. Projektni menadžment ................................................................................... 8 2.3. Životni ciklus projekta ................................................................................. 10

2.3.1. Inicijacija projekta ............................................................................... 11 2.3.2. Planiranje projekta .............................................................................. 13 2.3.3. Izvoñenje projekta................................................................................ 13 2.3.4. Nadzor i kontrola kvalitete .................................................................. 13 2.3.5. Zatvaranje projekta ............................................................................ 14

3. PROJEKT IZGRADNJE BRODA ZA NAUTIČKI TURIZAM..................... 16

3.1. Iniciranje projekta........................................................................................ 16 3.1.1. Definiranje projektne ideje i projektnog proizvoda......................... 16 3.1.2. Predmet poslovanja ulagatelja te postojeća imovina ........................ 23 3.1.3. Intersno utjecajne skupine................................................................... 24 3.1.4. Swot analiza projekta........................................................................... 25

3.2. Planiranje projekta ...................................................................................... 26 3.2.1. Ekonomsko financijska analiza i izvori financiranja........................ 27

3.2.1.1. Utvrñivanje poslovnih prihoda investicijskog ulaganja .......... 28 3.2.1.2. Analiza troškova projekta ........................................................... 29 3.2.1.3. Proračun amortizacije.................................................................. 32 3.2.1.4. Projekcija računa dobiti i gubitka .............................................. 33 3.2.1.5. Financijski tok projekta............................................................... 35

3.3. Ocjena isplativosti investicijskog projekta................................................. 36 3.3.1. Statička ocjena projekta ...................................................................... 36 3.3.2. Dinamička ocjena projekta.................................................................. 38

3.4. Izvedba projekta ........................................................................................... 42 3.4.1. Analiza tržišta prodaje......................................................................... 42 3.4.2. Analiza tržišta nabave.......................................................................... 43

3.5. Zaključivanje projekta................................................................................. 43 4. PERSPEKTIVE RAZVOJA NAUTIČKOG TURIZMA ................................. 45

4.1. Održivi razvoj kapaciteta nautičkog turizma............................................ 46 4.2. Revitalizacija i modernizacija luka nautičkog turizma ............................ 47 4.3. Potražnja za nautičkim turizmom u RH .................................................... 48

5. ZAKLJUČAK ....................................................................................................... 50

2

1. UVOD

Razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do početka 80-ih godina

20. – stoljeća kada se osniva većina današnjih marina i udruga nautičara što povećava

njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj može se pratiti u zadnjih 15

godina, a njegova se ekspanzija tek očekuje. Pod nautičkim turizmom podrazumijeva

se plovidba i boravak turista – nautičara na plovnom objektu (brodici, jahti i slično) te

boravak u lukama nautičkog turizma radi odmora i rekreacije.

Republika Hrvatska ima atraktivni turistički potencijal, ponajprije jedinstvenu prirodnu

i kulturno-povijesnu baštinu. Jedan od perspektivnih oblika turizma je i nautički

turizam. Zbog svojih prirodnih ljepota, posebice ljepote hrvatske obale i otoka, te

bogatstva kako prostora nad morem tako i podmorja, Hrvatska može primiti veliki broj

zaljubljenika u krstarenja, jedrenja i putovanja brodovima.

U radu je prikazan primjer projekta izgradnje broda za nautički turizam. Brod je

namijenjen za prijevoz putnika na krstarenju. Brod će imati pet članova posade i

maksimalno 26 putnika. Novi brod u sklopu ovog projekta ploviti će na rutama od

zadarskog do dubrovačkog područja, uključujući i dalmatinske otoke. To područje je

izuzetno atraktivno, ponajprije zbog velike ljepote krajolika, ali i zbog značajne

orijentiranosti gospodarstva na turizam i samim time razvijene turističke infrastrukture.

U uvodnom dijelu obrazlažu se : 1. Problem, predmet i objekt istraživanja, 2. Radna

hipoteza i pomoćne hipoteze, 3. Svrha i ciljevi istraživanja, 4. Znanstvene metode i 5.

Struktura rada.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja ovog diplomskog rada je na primjeru projekta izgradnje broda za

nautički turizam istražiti postupke i metode bitne za realizaciju projekta na kvalitetan i

profitabilan način, te u zadanom vremenskom roku, unutar planiranog budžeta i

mogućnosti utjecaja potencijalnih rizika.

3

Predmet istraživanja proizlazi iz definirane problematike istraživanja, a odnosi se na

izgradnju i opremanje broda za nautički turizam, načine i metode kojima će se doći do

pozitivnog financijskog rezultata planiranog projekta. Glavnu ulogu za uspjeh projekta

ima njegov projektni menadžer od kojeg se očekuje stručnost i obrazovanost u voñenju

projektnog tima.

Problem i predmet istraživanja odnose se na objekt istraživanja: projekt izgradnje broda

za nautički turizam i projektni menadžment.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Iz predmeta istraživanja ovog rada proizlazi radna hipoteza: temeljnim spoznajama o

projektu i projektnom menadžmentu moguće je na primjeru projekta prikazati kako uz

minimalne troškove i ulaganja u zadanom vremenu ostvariti pozitivni financijski

rezultat, uz kvalitetne i konkurentne usluge.

Postavljena radna hipoteza može se konkretizirati sa više pomoćnih hipoteza (kr.P.H.):

P.H. 1.: Pojmovno odreñenje projekta i projektnog menadžmenta omogućuje

stjecanje spoznaja o njihovim temeljnim obilježjima te prikazuje životni

ciklus svakog projekta, pa tako i projekta izgradnje broda za nautički

turizam.

P.H. 2.: Izvedba projekta prolazi kroz iniciranje, planiranje, implementaciju i

zaključivanje projekta. Na primjeru projekta izgradnje broda za nautički

turizam, financijska analiza isplativosti ulaganja dokazala je rentabilnost

projekta u ekonomskom smislu.

P.H. 3.: Na temelju projekta moguće je predstavititi nove ideje, te smjernice

i prijedloge za unaprijeñenje i razvoj nautičkog turizma.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja, te radnim i pomoćnim hipotezama,

definirani su svrha i ciljevi istraživanja.

4

Svrha istraživanja je istražiti i prikazati osnovne probleme i značajke projekta i

projektnog menadžmenta na primjeru projekta izgradnje i opremanja broda za nautički

turizam.

Cilj istraživanja je na temelju usvojenih spoznaja o projektu i projektnom menadžmentu

prikazati faze životnog ciklusa projekta izgradnje broda za nautički turizam, dokazati

opravdanost navedenog projekta uz pomoć financijske analize, te donijeti nove ideje i

rješenja za unaprjeñenje i razvoj nautičkog turizma.

1.4. Znanstvene metode

Prilikom izrade ovog rada korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda deskripcije,

komparacije i kompilacije, metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije.

Rješavanju postavljenog problema istraživanja prethodilo je prikupljanje podataka iz

dostupne odgovarajuće literature, a tuñi stavovi, spoznaje i zaključci citirani su na

uobičajeni način.

1.5. Struktura rada

Diplomski rad koncipiran je u pet meñusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, Uvodu, navodi se problem, predmet, objekt, svrha i cilj istraživanja,

postavljene su radne hipoteze, metode istraživanja te struktura rada.

Drugo poglavlje pod naslovom Pojam i obilježja projekta i projektnog menadžmenta

objašnjava temeljne pojmove projekta i projektnog menadžmenta, zatim se definira

životni ciklus projekta, te njegove faze.

Projekt izgradnje broda za nautički turizam naslov je trećeg dijela, u kojem je detaljno

prikazan primjer projekta, kroz sve faze životnog ciklusa, te investicijska ulaganja,

izvori financiranja, izračun prihoda i troškova, financijski i ekonomski tok, te analiza

tržišta prodaje i nabave.

5

U četvrtom dijelu Perspektive razvoja nautičkog turizma, predlažu se ideje, prijedlozi i

vizije za budućnost nautičkog turizma.

Posljednjim dijelom, Zaključkom, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je

dokazivana postavljena radna hipoteza.

6

2. POJAM I OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA

U ovom poglavlju prezentira se osnovni teoretski uvid u definiranje pojmova i obilježja

projekta i projektnog menadžmenta, te se opisuju faze životnog ciklusa projekta.

Poglavlje je podijeljeno u četiri tematske jedinice:

1) Pojam i definiranje projekta,

2) Projektni menadžment, te

3) Životni ciklus projekta.

2.1. Pojam i definiranje projekta

Pojam projekt je u današnje vrijeme u širokoj upotrebi. Bilo da se radi o razvoju novog

proizvoda, rekonstrukciji proizvodnog pogona, izgradnji nove tvrtke ili istraživačkom

poduhvatu, uvijek se govori o planiranju i realizaciji odreñenog projekta.

Projekti su općenito mogući u sljedećim poslovnim situacijama (Omazić, Baljkas,

2005., str. 33):

razvoj novog proizvoda ili usluge,

promjene u organizacijskoj strukturi ili pri rasporedu zaposlenika,

usvajanje i razvoj novog informacijskog sustava,

konstruiranje novog pogona ili tvornice,

uvoñenje nove organizacijske kulture,

implementiranja nove poslovne procedure ili procesa.

Nekoliko autora daje niz sličnih definicija pojma projekta. Projekti su jednokratni ciljno

usmjereni i vremenski ograničeni procesi inoviranja i razvoja, nakon čijeg završetka

kontinuirani procesi neodreñeno vrijeme eksploatiraju projektno razvijene proizvode ili

usluge (Zekić, 2010., str. 8).

Buble definira projekt kao (2010. str. 2.) pothvat koji ima početak i kraj, te kojim se

izvršavaju postavljeni ciljevi unutar zadanih troškova, vremenskog redoslijeda i

kvalitete.

7

Prema raznim definicijama projekta, može se zaključiti da je projekt pothvat s početkom

i završetkom.

Glavne karakteristike projekta prema (Omazić, Baljkas, 2005, str. 32):

Projekt:

vremenski ograničen,

za rezultat ima jedinstveni proizvod ili uslugu,

usmjeren prema odreñenom, prethodno definiranom cilju,

ima vlastiti budžet,

transformira postojeće, neželjeno stanje u željeno buduće,

sadrži utvrñeni raspored obavljanja aktivnosti, odnosno faze razvoja koje

čine životni ciklus projekta, te

prezentira sposobnost sponzora i projektnog menadžera.

Postoje različiti projekti i mogu se podijeliti prema mnogim kriterijima. U nastavku će

biti spomenuti oni najvažniji s menadžerskog aspekta: deterministički, stohastički,

projekti s izravnim ekonomskim učincima i projekti s neizravnim ekonomskim

učincima.

Deterministički projekti se definiraju kao projekti sa unaprijed definiranim ciljevima,

resursima, vremenom, rizikom i tehnologijom, čime se stvara uvjerenje da će se projekt

odvijati kako je i predviñeno, a vjerojatnost da će se to ispuniti je velika. Planirani cilj

determinističkih projekata realizira se regresivnom metodom. Primjeri determinističkih

projekata su: projekt gradnje hidro energetskog objekta, projekt gradnje auto-ceste,

projekt postavljanja nove tvornice s razvijenim novim proizvodom i osvajanjem novih

tržišta (Hauc, 2007, str. 70).

Stohastički projekti su projekti kod kojih plan izvedbe prije početka izvoñenja nije

moguće sasvim odrediti i razraditi, pa je taj plan manje vjerojatan kao i ciljevi koji

imaju manje kriterija.

Stupanj konkretizacije ciljeva projekta u pripremi projekta je nizak, stoga nije moguće

postaviti točan plan izvoñenja. Primjer stohastičnih projekata su znanstveno –

8

istraživački projekti kod kojih se planira postići odreñeni cilj, a nerijetko se postižu

neočekivani, često i vrjedniji rezultati od postavljenog cilja.

Svakim pokretanjem projekta očekuje se da će biti dobra investicija. Postoje projekti

koji konačnim ciljem vraćaju uložena financijska i druga sredstva, a zovu se projekti s

izravnim ekonomskim učincima (uvoñenje novog proizvoda koji vraća ulaganja) i

projekti koji nemaju osiguranje povrata uloženih sredstava, već uložena sredstva vraćaju

neizravno, razvoj kadrova i novog laboratorija, nadogradnja informacijskog sustava i

slično. Posljednji se definiraju kao projekti s neizravnim ekonomskim učincima.

2.2. Projektni menadžment

Projektni menadžment odnosi se na specifične ciljeve, jednokratne situacije, vremenski

ograničene procese, projektnu organizaciju, te čini neizvjesnost procesa. Jedan od

osnovnih ciljeva projektnog menadžmenta je smanjiti rizik i nesigurnost, te postići

rezultate u zadanim vremenskim rokovima i uz predviñene troškove.

Majstorović (2010., str. 24) definira projektni menadžment kao vještinu voñenja i

koordiniranja ljudskih i materijalnih resursa tijekom čitavog životnog ciklusa projekta,

uz primjenu menadžerskih tehnika za postizanje unaprijed postavljenih strateških i

operativnih ciljeva s obzirom na opseg troškova, kvalitetu i zadovoljavanje potreba te

očekivanje sudionika projekta.

Projektni menadžment označuje primijenjeno znanje, vještine, alate i tehnike na

projektnim aktivnostima kako bi se postigli ciljevi i zahtjevi postavljeni pred projekt od

strane interesno-utjecajnih skupina.

Srž projektnog menadžmenta obuhvaća: planiranje, organiziranje, praćenje i kontrolu

svih aspekata projekta te motiviranje svih uključenih za postizanje projektnih ciljeva na

siguran način, unutar planiranog budžeta, vremena i drugih parametara izvedbe.

(Omazić, Baljkas, 2005., str. 44)

Elementi presudni za uspješno upravljanje projektom nazivaju se 7-S koji je kao okvir

menadžmenta prvi put promoviralo američko konzultantsko poduzeće McKinsey and

9

Co. (Omazić i Baljkas, 2005, str. 49). 7-S projektnog menadžmenta su: strategija

(strategy), struktura (structure), sustavi (systems), zaposlenici (staff), vještine (skills),

stil/kultura (style/culture), interesno-utjecajne skupine (stakeholders).

Tablica 1: 7-S model projektnog menadžmenta

ELEMENT

OPIS

STRATEGIJA

Visoko postavljeni zahtjevi pred projekt i sredstva za

njihovo postizanje

STRUKTURA

Organizacijska predanost provedbi projekta

SUSTAVI

Metode dizajniranja posla, izvoñenja, nadgledanja i

kontrole

ZAPOSLENICI

Selekcija, probavljanje, upravljanje i voñenje onih

koji rade na projektu

VJEŠTINE

Menadžerski i tehnički alati koji su dostupni

projektnom menadžeru i članovima projektnog tima

STIL / KULTURA

Jedinstveni način rada i meñuodnosa unutar

projektnog tima i organizacije kojoj pripada

INTERESNO UTJECAJNE

SKUPINE

Individue i grupe koji imaju interese u projektnom

procesu i njegovu rezultatu

Izvor : Omazić, Baljkas, 2005, Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb.

Model 7-S jasno prikazuje samu bit projektnog menadžmenta, a organizacijsko učenje

je nit koja povezuje sve elemente navedenog modela.

Projektni menadžer je osoba odgovorna za realizaciju svih poslova i aktivnosti

odreñenog projekta. Ima odgovornost integracije ljudi sa različitim znanjima i

vještinama kako bi se postigli specifični dugoročni organizacijski ciljevi.

10

Projektni menadžer mora objedinjivati divergentni i konvergentni načina razmišljanja.

Prvi način znači kako on uvijek mora imati velik broj alternativnih rješenja, dok drugi

način razmišljanja znači kako se od niza rješenja mora opredijeliti za jedno, i to za ono

pravo. ( Omazić, Baljkas, 2005., str.116)

Osobine i vještine koje mora imati svaki projektni menadžer navedene su nastavku.

Projektni menadžer mora biti (Omazić, Baljkas, 2005., str.119):

odlučan i sklon inicijativi,

inteligentan,

interpersonalno osjetljiv,

samouvjeren i siguran,

organizator i planer,

graditelj tima i disciplinarni lider,

motivator,

sposoban u rješavanju konflikata,

pošten, fleksibilan i prilagodljiv,

dominantan,

spreman na rizik,

otvoren, te

komunikator i govornik .

2.3. Životni ciklus projekta

Na temelju prethodno navedenih definicija vidljivo je da je projekt dogañaj koji je

vremenski ograničen. Projekt se raña, živi i umire.

Kako bi se osiguralo bolje upravljanje projektom on se dijeli u odreñene faze koje su

poznate pod nazivom životni ciklus. Životni ciklus projekta čine faze u izvoñenju

projekta koje povezuju početak i završetak projekta.

Faze kroz koje prolazi projekt mogu se svrstati u slijedeće: fazu iniciranja i planiranja

projekta, fazu implementacije i završnu fazu, te fazu zaključivanje projekta.

Životni ciklus projekta predstavlja specifični tok svakog projekta, te se razlikuje od

projekta do projekta u ovisnosti o industriji unutar koje se izvodi, poduzeću i njegovoj

11

organizaciji, vrsti projekta i sl. Potpuno je ovisan o kontekstu u kojemu se izvodi i svom

sadržaju. (Buble, 2010., str. 10)

Shema 1 : Životni ciklus projekta

Izvor : htttp://www.student.foi.hr/~ivugrine/Seminar_final.htm (19.04.2013.)

2.3.1. Inicijacija projekta

Inicijacija je najvažnija faza u životnom ciklusu projekta jer se u njoj donosi odluka o

prihvaćanju i izvoñenju samog projekta. U fazi inicijacije postavljaju se ciljevi projekta,

izabiru projektni menadžer i projektni sponzor, utvrñuje se rizik projekta, te donosi

odluka o nastavku planiranje projekta. Okidač za pokretanje projekta je ideja, koja može

doći od internih i eksternih sudionika.

Aktivnosti koje se odvijaju u fazi inicijacije su brojne, ali se mogu grupirati u četiri

temeljne skupine (Buble, 2010., str. 13):

12

definiranje projekta,

formiranje projektnog tima,

izrada studije izvodivosti, te

selekcija projekta.

Definiranje projekta – prva etapa u fazi inicijacije u kojoj treba utvrditi sve ono što se

treba uraditi da bi se započelo s radom na projektu. To uključuje i rizike kojima se

izlaže izvoñenje projekta. Trebaju se odrediti ciljevi, te resursi kojima će se zadani

ciljevi ostvariti.

Formiranje projektnog tima - projektni tim predstavlja radnu grupu čiji su članovi

posvećeni zajedničkoj misiji u ostvarivanju odreñenih ciljeva. U toj interakciji oni

nastoje povećati svoju kreativnost, inovativnost, predanost, komunikaciju, koordinaciju,

rješavanje problema i odlučivanje. Pronalaženje pravih ljudi za rad u učinkovitom timu

jedan je od najtežih poslova te predstavlja veliki izazov svakom projektnom menadžeru.

Za uspješnost tima bitno je definirati uloge svakom članu tima. Razlikuju se dvije uloge,

izvršna i timska uloga.

Izrada studije izvodivosti – Studija izvodivosti (feasibility studija) je analiza

mogućnosti da se projekt dovrši uspješno, uzimajući u obzir pravne, ekonomske,

tehničke i druge čimbenike.

Cilj studije je objektivno i racionalno razotkriti prednosti i slabosti postojećeg

poslovanja ili predloženih ulaganja, mogućnosti i prijetnje, sredstva koja su potrebna za

provedbu, i na kraju izglede za uspjeh.

Selekcija projekta - je sustav vrednovanja projekta, te izbor onog koji najbolje

ispunjava ciljeve poduzeća. Rezultat procesa selekcije je odluka o tome koja od

alternativa uz najmanje troškove i rizike daje najviše koristi. Najveća odgovornost na

izbor pada na projektnog menadžera s obzirom da on mora donijeti konačnu odluku, te

odluke o postupcima, modelima, metodama, tehnikama i kriterijima izbora.

13

2.3.2. Planiranje projekta

Planiranje projekta je jedna od najdelikatnijih faza u kojoj se definiraju sve projektne

aktivnosti i opisuje načine njihove provedbe uz uporabu odgovarajućih resursa u

zadanim rokovima i sa zadanim budžetom. (Buble, 2010., str. 49)

U fazi planiranja odreñuje se što je potrebno napraviti, tko će što uraditi, kad i na koji

način, gdje i kako će to uraditi. Treba prije svega ispitati ciljeve projekta i što se očekuje

od njega te točno odrediti obuhvat projekta.

Svrha procesa planiranja je (Buble, 2010., str. 491):

detaljna razrada projekta,

precizno utvrñivanje troškova i kalendara aktivnosti,

raspisivanje organizacije posla,

osiguranje potpore rukovodstva organizacije, te

osiguranje okvira za pregled i kontrolu nad cjelokupnim projektom.

2.3.3. Izvoñenje projekta

Izvedba projekta je središnja faza životnog ciklusa i u njoj dolazi do koordiniranja

projektnim resursima u svrhu ispunjavanja projektnog plana i postizanja ciljeva

projekta.

Ključne aktivnosti u toj fazi su (Buble, 2010., str. 161):

upravljanje kvalitetom,

upravljanje nabavom i ugovaranjem,

upravljanje komunikacijama i

upravljanje rizikom.

2.3.4. Nadzor i kontrola kvalitete Nadzor i kontrola se najčešće definiraju kao proces mjerenja i nadziranja napredovanja

14

projekta, a svrha im je identificirati odstupanja od plana kako bi se na vrijeme

poduzeleaktivnosti neophodne za ostvarenje zadanih ciljeva.

Temeljne takve aktivnosti su (Buble, 2010., str. 147): izvještavanje o performansama

projekta, odobravanje ili odbacivanje zahtjeva za promjenama na projektu, odobravanje

preventivnih i korektivnih akcija, predviñanje napredovanja projekta.

Nadzor i kontrola nisu sinonimi, ali su meñusobno usko povezani.

Nadzor obuhvaća prikupljanje, bilježenje, izvještavanje o napredovanju i stanju

projekta. Informacije se daju projektnom menadžeru i ostalim sudionicima koji

sudjeluju na projektu. Podaci i informacije moraju biti kvalitetni i ažurni kako bi

kontrola projekta bila efikasna i efektivna.

Kontrola je proces koji koristi podatke prikupljene procesom nadzora kako bi se

komparirale stvarne i planirane performanse, te poduzele korektivne mjere u slučaju

odstupanja. Kontrola obuhvaća slijedeće parametre: kontrolu troškova, kontrolu

kvalitete, kontrolu rasporeda, te kontrolu opsega (Buble, 2010., str. 161).

2.3.5. Zatvaranje projekta

Zaključivanje projekta je faza u životnom ciklusu projekta u kojoj se završavaju sve

aktivnosti ili faze projekta, isporučuje završeni proizvod drugima ili se pak zatvara

otkazani projekt. To je faza u kojoj projektni tim mora osigurati da se projekt završi

pravovremeno i uspješno (Buble, 2010.,str. 179).

Zaključivanje projekta može se podijeliti na dvije temeljne faze: evaluaciju projekta i

završetak projekta.

Tijekom procesa evaluacije ispituje se i vrednuje sve ono što je postignuto s aspekta

ciljeva projekta. Usporeñuju se postignuti rezultati s planiranim te se mjeri: efikasnost

projekta, zadovoljstvo klijenata, poslovni uspjeh, te budući potencijal. Efikasnost se

odnosi na ostvarenje budžeta i rasporeda projekta.

15

Zadovoljstvo kupca uključuje osim postizanja formalnog tehničkog i operacionalnog

zadovoljstva projektnom i nedodirljivi aspekt ispunjenja potreba kupaca.

Poslovni uspjeh se odnosi na komercijalni uspjeh i podjelu tržišta za eksterne projekte,

te ostvarenje projektnih ciljeva za interne projekte. Budući potencijal je dimenzija koja

je usmjerena prema pristupu novim tržištima, razvoju nove tehnologije i sl. Vrlo važan

dio evaluacije je revizija projekta. Revizija obuhvaća detaljno ispitivanje upravljanja

projektom, metodologiju i proceduru, njegove zabilješke, imovinu, budžet, izdatke te

stupanj završenosti. Revizija se provodi radi certifikacije, internog ispitivanja ili

suglasnosti s ugovorom. Može se zaključiti da je revizija metoda osiguranja kvalitete i

unapreñenja kvalitete u kontekstu projekata i programa.

Završetak projekta usmjeren je na operativne poslove koje treba obaviti da bi se projekt

završio, što uključuje u njegovu predaju klijentu i post projektne aktivnosti. Završetak

projekta je faza u kojoj prestaju sve projektne aktivnosti, te dolazi do prihvaćanja i

verificiranja projektnog proizvoda.

Završni izvještaj prikazuje povijest projekata u kojem je kronološki evidentirano što je

dobro, a što krivo na projektu.

Završni izvještaj koristi projektnom menadžeru kako bi poboljšao svoje vještine i

sposobnosti u voñenju projekta, organizaciji kako bi se povećao njen intelektualni

kapital, te općenito služi projektnom menadžmentu za unapreñenje uspješnosti

upravljanja i voñenja projekata u budućnosti.

16

3. PROJEKT IZGRADNJE BRODA ZA NAUTIČKI TURIZAM

U ovom dijelu prikazan je primjer projekta izgradnje broda za nautički turizam kroz

faze životnog ciklusa projekta:

1) Inicijacija projekta,

2) Planiranje projekta,

3) Izvedba projekta te

4) Zaključivanje projekta.

3.1. Iniciranje projekta

Svaki projekt prolazi prvu fazu iniciranja u kojoj se postavljaju ideje i ciljevi projekta,

formira projektni tim, utvrñuje rizik projekta te donosi odluka o nastavku planiranja

projekta.

3.1.1. Definiranje projektne ideje i projektnog proizvoda

Ideja za projekt izgradnje broda za nautički turizam vezana je za vlasnikovo

dugogodišnje iskustvo u turističkoj djelatnosti, uhodano poslovanje s turističkim

agencijama, aktivno bavljenje nautičkim turizmom kao nasljeñe obiteljske tradicije, te

prepoznavanju sve veće potražnje i sve većih prohtjeva turista za nautičkim turizmom u

Republici Hrvatskoj.

Uvidjevši priliku koja se pruža u sve bržem rastućem tržištu nautičkog turizma,

investitor se odlučio na investiciju izgradnje broda za nautički turizam. Investitor

projekta je tvrtka NAUTIKA d.o.o., za nautički turizam, a predmet projekta je izgradnja

broda za pružanje usluga nautičkog turizma.

Sama investicija se odnosi na izgradnju novog broda, čime će se postići dvojaki efekt:

17

unaprijediti će se kvaliteta poslovanja, što je nužno zbog sve veće potražnje i

sve većih prohtjeva i želja gostiju, ali i zbog konkurentnosti na tržištu koje se

sve više razvija

nastaviti će se obiteljska tradicija bavljenja turizmom

Nautički turizam zauzima sve veći udio u sklopu ukupne turističke ponude, što je

prepoznato i od strane nositelja državne vlasti u Republici Hrvatskoj, pa su Ministarstvo

mora, prometa i infrastrukture, skupa s Ministarstvom turizma donijeli Strategiju

razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019.godine.

U Strategiji se ističu komparativne prednosti Hrvatske kao što su ljepota, razvijenost

hrvatske obale dužine 6.176 km s 1.244 otoka, otočića i hridi od kojih je 50 naseljeno.

Takoñer, promatrajući ostale zemlje Sredozemlja, Hrvatska zauzima 6,9% vezova za

nautičke objekte, samo su Francuska i Italija ispred Hrvatske. Ako se pak gleda duljina

obalne crte onda Francuska ima 64 veza po km, Španjolska 20,2, Italija 3,1 a Hrvatska

tek 2,6 vezova po km (Strategija razvoja nautičkog turizma za razdoblje od 2009.-2019.

str. 8).

Grafikon 1 : Ponuda broja vezova na Sredozemlju

Izvor: Autor

18

Iz ovog je podatka vidljivo koliko još Hrvatska ima prostora za napredak u ovom

segmentu turističke ponude.

Prema planu u sklopu spomenute Strategije, Hrvatska ima u ponudi oko 21.020

nautičkih vezova i mjesta na kopnu za prihvat plovnih objekata, a u idućih 10 godina

trebalo bi ih se izgraditi još 15.000. (Strategija razvoja nautičkog turizma za razdoblje

od 2009.-2019. str.14)

Svi navedeni podaci govore kako je Hrvatska prepoznala važnost nautičkog turizma i

kako će u budućnosti nastavljati poticati dalji razvoj ovog segmenta turističke ponude,

što svakako ide u prilog Projektu izgradnje broda za nautički turizam, čiji je nositelj

tvrtka Nautika d.o.o.

SAŽETAK PROJEKTA

A. OPĆI PODACI O INVESTITORU

Investitor : NAUTIKA d.o.o.

Sjedište : Sinjska ulica 5a, 21000 Split

OIB : 64546066170

Osnivači : Mario Crnković

Članovi uprave - likvidatori: Mario Crnković, Lana Crnković

Registarski sud: Trgovački sud u Splitu

Djelatnost prema NKD-u 2007 : Iznajmljivanje i davanje u zakup plovnih

prijevoznih sredstava

B. OPIS PROJEKTA

Naziv projekta : Projekt izgradnje broda za nautički turizam

Cilj projekta : * Izgradnja broda za pružanje usluga nautičkog turizma

* Zadovoljenje sve veće potražnje i prohtjeva turista za

takvim oblikom turizma

19

Lokacija projekta : Budući se projekt odnosi na izgradnju broda koji

posluje u nautičkom turizmu , lokacija se ne može

vezati za konkretno mjesto.

C. POTREBNA ULAGANJA, IZVORI I UVJETI FINANCIRANJA

1. STRUKTURA IZVORA FINANCIRANJA (kn)

Kredit : 2.200.000,00 (54,4%)

Vlastita sredstva : 1.864.530,00 (46,6%)

Ukupno : 4.084.530,00 (100%)

D. POKAZATELJI EFIKASNOSTI

Normalna analiza Pad prihoda zbog pada

broja tjedana poslovanja

Pad prihoda zbog pada

prodajne cijene od 10%

Razdoblje povrata

investicije 8 godina 10 godina 10 godina

Neto sadašnja

vrijednost 1.689.424 591.838 844.511

Interna stopa

rentabilnosti 10,20% 6,40% 7,38%

E. LOKACIJA

Predmetna investicija je specifičnog karaktera u odnosu na druge, kada je u pitanju

lokacija. Budući se investicija odnosi na izgradnju broda koji posluje u nautičkom

turizmu, ona se ne može vezati za konkretno mjesto, nego se gleda njen značaj u širem

okruženju.

Novi brod u sklopu ovog projekta ploviti će na rutama od zadarskog do dubrovačkog

područja, uključujući i dalmatinske otoke.

20

Navedeno područje je izuzetno atraktivno, ponajprije zbog velike ljepote krajolika, ali i

zbog značajne orijentiranosti gospodarstva na turizam i samim time razvijene turističke

infrastrukture.

U svakom slučaju može se slobodno konstatirati da lokacija u ovom Investicijskom

programu nije ograničavajući čimbenik njegove realizacije.

F. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

Projektnu dokumentaciju za izgradnju broda izgradila je tvrtka Navalis d.o.o. iz Splita.

Dokumentacija je izrañena u suvremenom CAD-CAM sustavu.

Iz tehničkog opisa mogu se opisati glavne značajke broda:

Ukupna dužina broda: 28,68 metara

Širina: 7,35 metara

Visina na boku: 3,68 metara

Brzina broda: 9 čv

Kapacitet tankova za gorivo: 2 x 3.000 lit

Kapacitet tankova pitke vode: 2 x 11.000 lit

Brod je namijenjen za prijevoz putnika na krstarenju i imat će pet članova posade i

maksimalno 26 putnika. Struktura trupa broda biti će od brodograñevnog čelika A klase,

prema zahtjevima HRB (Hrvatski registar brodova).

21

Shema 2: Gornja paluba i krov

Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.

22

OPIS PROSTORA:

Prostor ispod glavne palube

Pramčani pik

Prostor za posadu (2 kabine, po 2 ležaja)

Prostor za putnike (4kabine, po 2 ležaja)

Strojarnica s tankovima goriva

Krmena sprema i prostor kormilčarskog stroja

Nadgrañe na glavnoj palubi (prvi red nadgraña)

Salon na krmenom dijelu s kuhinjom

Šest putničkih kabina u srednjem i prednjem dijelu (po 2 ležaja)

Otvoreni prostor na krmi

Drugi red nadgraña

Kormilarnica

Kabina zapovjednika

3 kabine za putnike (po 2 ležaja)

Oprema broda zadovoljavati će najsuvremenije standarde a sastoji se od: opreme za

manevriranje, opreme za navigaciju i signalizaciju, opreme za vezu, te opreme za

sidrenje i vez.

Oprema za posadu i putnike sastoji se od:

Opreme za spašavanje,

automatske samo napuhavajuće splavi za 31 osobu,

31 prsluk za spašavanje za odrasle,

4 prsluka za spašavanje za djecu,

4 koluta za spašavanje,

pirotehnička sredstva za signaliziranje opasnosti,

Oprema za prvu pomoć,

Protupožarna oprema i sredstva.

23

3.1.2. Predmet poslovanja ulagatelja te postojeća imovina

Gospodin Crnković je od 2006. godine vlasnik obrta More s glavnom djelatnošću

pružanja ugostiteljskih usluga prehrane te usluga smještaja plovnom objektu. Obrt

prihode ostvaruje na osnovi aranžmana – najma broda, u sklopu poslovne suradnje s

inozemnim partnerom – turističkom agencijom ID RIVA TOURS sa sjedištem u

Münchenu.

Poslovanje obitelji Crnković treba promatrati na osnovi dosadašnjeg dugogodišnjeg

iskustva i stečene prakse, na osnovi prihoda koje ostvaruje postojeći obrt i na osnovi

prihoda koji će se ostvarivati od poslovanja nove tvrtke NAUTIKA d.o.o. Plan je u

skoroj budućnosti spojiti ova dva poslovna subjekta u jedan.

Tvrtka NAUTIKA d.o.o. je tvrtka tek osnovana, početnik, te nema financijska izvješća

za protekla razdoblja. Iz navedenog razloga će se u nastavku dati analiza poslovanja

obrta.

Tablica 2 : Rekapitulacija KPI , obrt ,,More,,

2008 2009 2010

PRIMICI 270.032 264.228 298.026

U gotovini 10.744 8.938 5.540

Putem žiro računa 287.315 282.581 321.196

U naravi

PDV u primicima 28.027 27.291 28.710

IZDACI 244.525 233.158 234.475

U gotovini 43.441 57.145 33.342

Putem žiro računa 235.122 208.204 232.424

U naravi 523 881 1.485

Izdaci iz člana 22 2.458 0

PDV u izdacima 34.561 30.614 32.776

RAZLIKA PRIMITAKA I IZDATAKA 25.507 31.070 63.551

Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.

24

Obrt More ostvaruje konstantne prihode, uz lagani godišnji rast i zadovoljavajuću

razinu dobiti.

Tablica 3: Popis dugotrajne imovine obrta ,,More,,

Opis

Nabavna

vrijednost

Knjigovodstvena

vrijednost

31.12.2010.

Brod ,,ML,, 962.000 0

Hladnjak GORENJE 2.093 44

Plinski roštilj 2.458 1.485

Ukupno kn: 1.529

Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.

Brod ,,ML,, je drveni brod A kategorije, što znači da svaka kabina ima vlastiti tuš i WC.

Ukupno ima 7 kabina - 14 ležaja.

Obrt je potpisao novi ugovor s agencijom ID Riva tours, za 2011.godinu što je potvrda

zadovoljstva obje strane s dosadašnjom suradnjom i garantira nastavak uspješnog

poslovanja obrta, ali i tvrtke NAUTIKA d.o.o.

3.1.3. Interesno utjecajne skupine

Interesno – utjecajne skupine čine brojni sudionici koji imaju svoja očekivanja od

projekta. Čine ih osobe ili organizacije aktivno uključene u projekt, a mogu imati

pozitivan ili negativan utjecaj na obavljanje projektnih zadataka i konačni rezultat

projektne realizacije. Interesi tih pojedinaca su vrlo često različiti te je uloga projektnog

menadžera da pomiri zahtjeve sviju kako ne bi došlo do sukoba interesa. Za uspješnu

realizaciju projekta zadatak projektnog menadžera je naučiti tko su te osobe ili

organizacije i koji su njihovi motivi sudjelovanja u realizaciji projekta (Omazić i

Baljkas, 2005., str. 135).

25

U primjeru Projekta izgradnje broda za nautički turizam interesno utjecajnu skupinu

unutar organizacije čini projektni menadžer gospodin Mario Crnković, koji svojim

znanjem i vještinama upravlja projektom i njegovom realizacijom. Projektni sponzor je

tvrtka Nautika d.o.o.

Interesno utjecajnu skupinu izvan organizacije čine klijenti, dobavljači, suradnici, banke

i financijske institucije, zakonodavci, medij. Projektni klijenti su turisti željni aktivnog

odmora i opuštanja, te razgledavanja brojnih gradova i mjesta neopisivih prirodnih i

kulturnih ljepota. Dobavljači osiguravaju kvalitetne proizvode i potrebne usluge za

goste koji će boraviti na brodu.

Ciljane skupine ovog projekta su svi domaći i strani turisti koje karakteriziraju želja za

krstarenjem, ekološka osviještenost, želja za upoznavanjem i istraživanjem ljepota

jadranskog mora.

3.1.4. Swot analiza projekta

Swot analiza je jedna od instrumenata kojima se menadžer može poslužiti u kreiranju

strategije. Swot analiza je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri čimbenika

nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje odreñenog projektnog pothvata.

Treba uzeti u obzir da se radi o subjektivnoj metodi. Svako poduzeće mora voditi brigu

o unutrašnjem i vanjskom okruženju, pa se ova analiza može shvatiti kao prikaz

unutrašnjih snaga i slabosti poduzeća i vanjskih prilika i prijetnji s kojima se to ista

poduzeće suočava.

Snaga je nešto u čemu je poduzeće uspješno ili neko svojstvo koje pojačava njegovu

konkurentnost.

Slabost je nešto što poduzeću nedostaje ili nešto u čemu je neuspješno (u usporedbi s

konkurentima), ili uvjet koji uzrokuje nepovoljan položaj na tržištu.

Prilika je povoljan trend ili dogañaj u okruženju koji poduzeću otvara prostor za nove

poslovne mogućnosti.

Prijetnja je nepovoljan trend ili dogañaj u okruženju koji može ugroziti poslovanje

poduzeća.

26

Tablica 4: Swot analiza projekta

SNAGE SLABOSTI

dugogodišnje iskustvo u

turističkoj djelatnosti

uhodano poslovanje s

turističkim agencijama

obiteljsko nasljeñe, stečeno

znanje i iskustvo

kvalitetne usluge usmjerenje

ka zadovoljenju potreba

turista

administrativne zapreke

nedovoljan broj vezova

sadržaj u marinama i razina

usluge

izražena sezonalnost potražnje

PRILIKE PRIJETNJE

ljepota i razvijenost hrvatske

obale

rastući segment nautičkog

turizma

ulazak u EU – otvaranje

jedinstvenog tržišta

dovoljan broj benzinskih

postaja specijaliziranih za

punjenje tankova brodova

osvajanje novih tržišta

zagañenje okoliša

neodgovarajuća zakonska,

planska i ostala regulativa

Izvor: Autor

3.2. Planiranje projekta

Planiranje projekta kao druga projektna faza ima zadatak definirati strategiju i načine

rješavanja problema definiranog u prethodnoj fazi te podrazumijeva skup aktivnosti

koje se moraju izvesti kako bi se isporučio neki proizvod ili usluga zadanih

karakteristika. U fazi planiranja odreñuje se što je potrebno napraviti, tko će to uraditi,

kada i na koji način, gdje i kako će to uraditi. U ovoj cjelini izvršit će se ekonomsko

financijska analiza projekta kako bi se utvrdila isplativost ulaganja.

27

3.2.1. Ekonomsko financijska analiza i izvori financiranja

Tvrtka NAUTIKA d.o.o. najveći dio svojih prihoda ostvarivati će od pružanja usluga

nautičkog turizma. U nastavku ekonomsko financijske analize cilj je pokazati isplativost

ulaganja u izgradnju i opremanje broda za nautički turizam.

Ulaganja u izgradnju broda ukupno iznose 4.084.530,00 kn.

Ulaganja se sastoje od :

TEHNIČKA DOKUMENTACIJA 260.000,00

TRUP I NADGRAðE 1.221.700,00

OPREMA BRODA 1.677.330,00

PORIVNI UREðAJ 420.000,00

BRODSKI SUSTAVI 505.500,00

________________________________________

UKUPNO: 4.084.530,00

Ulaganje se financira iz 1.864.530,00 kn vlastitih sredstava te 2.220.000 kn kredita

banke. Omjer financiranja iznosi 45,6% vlastitih izvora, te 54,4% kredita banke.

Kreditni uvjeti :

IZNOS KREDITA : 2.200.000,0

ROK OTPLATE : 9 godina ( 1 godina korištenja, 1 godina počeka)

OBRAČUN : tromjesečni

KAMATA : 3%

28

3.2.1.1. Utvrñivanje poslovnih prihoda investicijskog ulaganja

Tvrtka NAUTIKA d.o.o.najveći dio prihoda ostvarivat će od Ugovora s agencijom ,,Id

Riva Tours,, sa sjedištem u Münchenu. S navedenom tvrtkom gospodin Crnković

surañuje dugi niz godina kao vlasnik obrta ,,More,,, pa se uspješna poslovna suradnja

nastavlja i s novom tvrtkom, investitorom projekta izgradnje broda za nautički turizam.

Agencija ,,Id Riva Tours,, potpisom pisma namjere o budućoj poslovnoj suradnji

garantira uvrštenje broda ,,LM,, u turističke aranžmane za 2013.godinu.

Prihodi od ugovora s agencijom sastojat će se od dva dijela:

prihodi od najma broda

prihodi od pružanja usluga polupansiona i pansiona

Sukladno tome izrañen je godišnji plan prihoda, prema dosadašnjem iskustvu u

poslovanju s navedenim poslovnim partnerom.

Cijena dnevnog najma broda iznosi 500,00 €, prihodi od pansiona i polupansiona

kalkulirani su prema dosadašnjem iskustvu poslovanja obrta gospodina Crnkovića.

Kapacitet broda je 26, a u kalkulaciji je uzeta prosječna popunjenost od 85%, 22 osobe.

Brod će se iznajmljivati sedam dana u tjednu, odnosno 21 tjedan godišnje.

Osim navedenih prihoda tvrtka planira ostvariti i ostale prihode koji se sastoje od

vanpansionske potrošnje koju ostvare gosti na brodu. Uključuju prodaju osvježavajućih

pića, sendviča, kave, čajeva, raznih suvenira i sl. Kalkulacija je izrañena prema

dosadašnjem iskustvu u poslovanju obrta.

Dnevna potrošnja iznosi 2.420,00 kn za 22 osobe , što je cca 15,00 € po osobi. Tjedni

prihod bi iznosio 16.940,00 kn, a godišnji 355.740,00 kn.

Tvrtka NAUTIKA d.o.o. s projektom izgradnje broda za nautički turizam planira

ostvariti ukupne godišnje prihode u iznosu od 1.302.126, 00 kn.

29

Tablica 5 : Plan prihoda od ugovora s Agencijom

Opis

Jed.

Mj.

Količina

Jed

Cijena

eur

Jed.

Cijena

kn

Iznos

kn

1. 2 3 4 5 6=3x5

Dnevni prihod

1.Najam broda dan 1 500 3.700 3.700

2. Gosti u polupansionu osoba 6 11 81 488

3. Gosti u punom

pansionu

osoba

16

19 141 2.250

Ukupno dnevni prihod (1+2+3) 6.438

Tjedni prihod (7 danax6.438 kn) 45.066

Broj tjedana vožnje 21

Godišnji prihod u kn 946.386

Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.

3.2.1.2. Analiza troškova projekta

Troškovi koju su uključeni u planiranje poslovnih rashoda za Projekt izgradnje broda

za nautički turizam podijeljeni su u slijedeće vrste troškova : troškovi nabave hrane i

pića, troškovi goriva, troškovi održavanja broda, troškovi osoblja, te ostali troškovi.

Tablica 6: Rekapitulacija ukupnih troškova

Materijalni troškovi hrane i pića 343.319,00

Trošak goriva 81.285,00

Ostali troškovi 21.615,00

Trošak održavanja broda 25.900,00

Troškovi osoblja 231.000,00

UKUPNO RASHODI: 703.119,00

Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.

30

Troškovi nabave hrane i pića uključuju troškove nabave hrane i pića za potrebe

pansiona i polupansiona kao i za vanpansionske potrebe za ostvarenje prihoda tvrtke i

iznose ukupno 343.319,00 kn .

Troškovi nabave hrane i pića za potrebe pansiona i polupansiona u ukupnim prihodima

od usluga pansiona i polupansiona iznose 25%, odnosno 236.597,00 kn (Prihod od

polupansiona i pansiona =946.386,00).

Troškovi nabave pića, kave, čaja i sl. za vanpansionske potrebe koji spadaju u ostale

prihode iznose 30% od prihoda ostvarenih prodajom ovih proizvoda, odnosno

106.722,00 kn. (Prihod=355.740,00).

Trošak goriva prikazan je u tablici br. 7. Država subvencionira brodare s 2,05 kn po

litri goriva, pa stvarni trošak goriva nije 9,73 kn / lit nego 7,68 kn/lit. Cijene goriva

podložne su promjenama, a u izračunu je korištena cijena po cjeniku INE na web

stranicama na dan 26.03.2013..godine. Trošak goriva ovisi o brzini kojom brod vozi.

Tablica 7 : Trošak goriva

1 motor 52 kW

potrošnja lit/sat 18

Cijena INA dizel 9,73

Sati rada dnevno 4

Sati rada tjedno 28

Broj tjedana 21

Ukupno sati rada 588

Ukupno potrošnja litara 10.584

Trošak goriva 102.982

Državna potpora kn/lit 2,05

Iznos potpore 21.697

Ukupno trošak goriva 81.285,00

Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.

31

Troškovi održavanja broda iznose 25.900,00 kn. U njih je uračunat godišnji vez

11.100,00 kn , te godišnji remont 14.800,00 kn. Troškove održavanja broda čine: radovi

na vanjskoj oplati, pregled i izvoñenje remonta sklopa kormila, pregled i izvoñenje

remonta brodskog vijka i osovine brodskog vijka, pregled i izvoñenje remonta opreme

za sidrenje, pregled brodskih kutija, pregled oplatnih priključaka i ventila. pregled i

čišćenje brodskih tankova, pregled i održavanje glavnog motora.

Ostali troškovi iznose 21.615,00 kn. Trošak vode je 6.615,00. Cijena po m3 je 15,00 kn.

Tjedna potrošnja je 21m3, što je 315,00 kn mjesečno.

Za neplanirane troškove ostavljena je rezerva od 15.000,00 kn

Troškovi osoblja iznose 231.000,00 kn i prikazani su u Tablici br. 8. Uključuju izdatke

za troškove rada (plaću) zaposlenika koji sudjeluju u projektu. Pod zaposlenom osobom

se podrazumijevaju članovi projektne skupine koji su sklopili ugovor o radu na

odreñeno ili neodreñeno te su rasporeñeni za rad na projektu.

Tablica 8: Troškovi osoblja

Radno mjesto

Broj

zaposlenika

Neto

mj.plaća

Koef.

br.plaće

Bruto

mj.plaća

Broj

mjeseci

Godišnja

bruto plaća

Direktor

1 7.000 1,4 9.800 6 58.800

Zapovjednik

broda 1 6.000 1,4 8.400 6 50.400

Kuhar

1 4.500 1,4 6.300 6 37.800

Članovi posade

3 3.330 1,4 4660 6 84000

Ukupno

231.000

Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.

32

3.2.1.3. Proračun amortizacije

Amortizacija je postupak postepenog pretvaranja vrijednosti dugotrajne imovine u trošak u razdoblju očekivanog korištenja ili trajanja te

pojedine imovine. Ekonomski gledano, amortizacija se može objasniti kao ,,trošenje imovine,, čime njena vrijednost opada. Proračun

amortizacije stalnih sredstava izvršen je linearnim otpisom. U nastavku izrañen je proračun amortizacije za izgradnju broda za nautički

turizam.

Vrijednost broda je : 4.084.530,00 kn.

Stopa amortizacije : 5.%

Iznos amortizacije : 204.227,00 ( 4.084.530,00*5%)

Tablica 9: Izračun amortizacije

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 Ukupno:

Iznos 0 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 2.042.265

Ostatak vrijednosti

0 3.880.304 3.676.077 3.471.851 3.267.624 3.063.398 2.859.171 2.654.945 2.450.718 2.246.492 2.042.265

Izvor: Autor

33

3.2.1.4. Projekcija računa dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka predstavlja financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost

poslovanja poduzeća kroz odreñeno razdoblje.

Navedeni izvještaj spada u temeljna financijska izvješća tvrtke. Sadrži prihode, rashode

i razliku izmeñu njih koja može biti dobit ili gubitak. RDG prikazuje uspjeh i

učinkovitost poslovanja poduzeća koja se ostvaruje u odreñenom razdoblju. Sadržaj

računa dobiti i gubitka propisan je Zakonom o računovodstvu.

Temeljne sastavnice računa dobiti i gubitka jesu:

ukupan prihod,

ukupni rashodi,

dobit prije oporezivanja ili bruto dobit i

dobit nakon oporezivanja ili neto dobit.

Prihod - je povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku

priljeva ili povećanja imovine ili smanjivanja obveza, što ima za posljedicu povećanje

kapitala.

Rashodi - su smanjenja ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva

ili trošenja ili stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjivanje glavnice.

Dobit prije oporezivanja ili bruto dobit – jednaka je razlici izmeñu prihoda i rashoda.

Dobit poslije oporezivanja utvrñuje se tako što se porezna osnovica umanjuje za

jedinstvenu poreznu stopu od 20%.

U slijedećoj tablici prikazan je Račun dobiti i gubitka tvrtke Nautika d.o.o. koji je

prikazuje učinkovitost i uspješnost poslovanja.

34

Tablica 10: Projekcija računa dobiti i gubitka

Godina / Stavka 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Ukupni prihodi 0 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126

Prihodi od ugovora s Agencijom 0 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386

Prihodi od pića 0 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740

Rashodi ukupno 0 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119

Troškovi osoblja 0 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000

Materijalni troškovi hrane i pića 0 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319

Trošak goriva 0 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285

Trošak održavanja broda 0 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900

Ostali troškovi 0 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615

EBITDA

(Dobit prije amortizacije,

kamata i poreza) 0 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007

Amortizacija 0 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227

EBIT

(Dobit prije kamata i poreza) 0 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780

Financijski rashodi 0 67.044 64.251 56.801 49.352 41.903 34.453 27.004 19.555 12.105 4.656

Bruto dobit 0 327.736 330.529 337.979 345.428 352.877 360.327 367.776 375.225 382.675 390.124

Porez na dobit 0 65.547 66.106 67.596 69.086 70.575 72.065 73.555 75.045 76.535 78.025

NETO DOBIT 0 262.189 264.423 270.383 276.342 282.302 288.262 294.221 300.180 306.140 312.099

Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.

Iz prikazane tablice vidljivo je da projekt pokazuje pozitivne financijske rezultate i ostvaruje visoku razinu dobiti kroz cijelo razdoblje trajanja

ekonomskog vijeka.

35

3.2.1.5. Financijski tok projekta

Financijski tok sustavan je pregled svih novčanih primitaka (priljeva) i svih novčanih izdataka (odljeva) u odreñenom vremenskom

razdoblju. Razlika izmeñu primitaka i izdataka čini čisti novčani tijek, odnosno čisti primitak ili novac. Pozitivna razlika znači da je

poduzeće likvidno, dok negativna razlika znači da poduzeće nije u mogućnosti podmiriti dospjele troškove i obveze.

Tablica 11: Financijski tok projekta izgradnje broda za nautički turizam

Godina 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022

PRIMICI 4.084.530 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 3.344.391

Ukupni prihodi 0 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126

Izvori financiranja 4.084.530 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Osnovna sredstva 2.042.265

IZDACI 4.084.530 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973

Investicije 4.084.530 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Osnovna sredstva 4.084.530

Troškovi poslovanja 0 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973

Troškovi osoblja 0 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000

Materijalni troškovi hrane i pića 0 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319

Trošak goriva 0 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139

Trošak održavanja broda 0 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900

Ostali troškovi 0 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615

Porezi iz dobiti 0 68.977 69.535 71.025 72.515 74.005 75.495 76.985 78.474 79.964 81.454

Obveze po kreditu 0 67.044 310.917 303.468 296.019 288.569 281.120 273.671 266.221 258.772 251.323

NETO PRIMICI 0 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 2.658.418

Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.

36

Iz priložene tablice vidljivo je da je financijski tok pozitivan u svim godinama trajanja

ekonomskog vijeka projekta, što znači da je tvrtka rentabilna i da uspijeva podmirivati

troškove i obveze u roku dospijeća.

3.3. Ocjena isplativosti investicijskog projekta Ocjena učinkovitosti je poseban analitički postupak. Dvije su vrste pokazatelja ocjene

isplativosti investicijskog projekta:

statički pokazatelji,

dinamički pokazatelji.

Za izradu statičke ocjena učinkovitosti koriste se podaci na koncu odreñenog razdoblja,

najčešće na koncu poslovne godine, a kao izvor podataka koriste se temeljna financijska

izvješća (račun dobiti i gubitka, bilanca, bruto bilanca, posebna financijska izvješća).

Razlika izmeñu statičkih i dinamičkih metoda je u tome što su statičke metode relativno

jednostavnije i manje reprezentativne. Naime, one analiziraju pojedine financijske

pokazatelje u nekom konkretnom trenutku, najčešće na koncu poslovne godine, nakon

što su sačinjena temeljna financijska izvješća, kao što su Račun dobiti i gubitka,

Bilanca, Bruto bilanca i dr. Meñutim projekne menadžere i ostale sudionike zanima što

će se dogañati s projektom tijekom njegovog cijeloga vijeka trajanja. Pokazatelje o

tome pružaju tzv. dinamičke metode.

3.3.1. Statička ocjena projekta

Statička ocjena projekta ocjena je opravdanosti ulaganja u poduzetnički pothvat na

temelju očekivanih podataka o poslovanju u jednoj godini koja je odreñena kao

reprezentativna unutar promatranog vijeka trajanja projekta.

Statički pokazatelji pokazuju uspješnost poslovanja, produktivnost, ekonomičnost i

rentabilnost projekta izgradnje broda za nautički turizam u 2015. godini što je prikazano

u tablici 12.

37

Tablica 12: Statički pokazatelji

Pokazatelji Godina

(2015.)

Rentabilnost ukupno uloženih sredstava

(neto dobit/OS+ObS) 0,19

Rentabilnost s aspekta vlasnika

(neto dobit/vlastita sredstva) 0,38

Rentabilnost prometa

(neto dobit/ukupan prihod) 0,60

Obrtaj poslovnih sredstava

(ukupan prihod/OS+ObS) 0,32

Rentabilnost s aspekta izvora financ.

(neto dobit+kamata/OS+ObS) 0,21

Odnos tuñih i vlastitih izvora financ.

(obveze/vlastiti kapital) 1,00

Reprodukcijska sposobnost

(neto dobit+amortizacija/OS+ObS) 0,22

Proizvodnost

(bruto plaća/zaposlenom) 46.200

Zaduženost

(dug.obveze/aktiva) 0,50

Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o. ,2011

Analiza pokazatelja efikasnosti i uspješnosti pokazuje da su sve vrijednosti

investicijskog ulaganja u projekt izgradnje broda za nautički turizam pozitivne.

Rentabilnost iznosi 19%, reprodukcijska sposobnost 22%. Temeljem svih pokazatelja

zaključuje se da je ulaganje u projekt opravdano.

38

3.3.2. Dinamička ocjena projekta

Dinamička ocjena projekta je metoda kojom se analizira projekt tijekom svih godina

njegovog aktivacijskog razdoblja te razdoblja eksploatacije, odnosno tijekom njegovog

cijeloga vijeka trajanja. Za poduzetnike kao i potencijalne poslovne partnere te

financijske institucije dinamičke ocjene učinkovitosti znatno su reprezentativne i

prihvatljivije ocjene od statističkih.

Dinamičke metode korištene za ocjenu ovog projekta izdvajaju se slijedeće metode:

razdoblja (roka) povrata,

čiste (neto) sadašnje vrijednosti,

interne stope rentabilnosti.

Metoda razdoblje (ili rok) povrata uloženoga kapitala označava vrijeme tijekom kojega

se iz čistih primitaka ekonomskoga tijeka vraća ukupno uloženi novac u realizaciju

poduzetničkoga pothvata. Kriterij ocjene poduzetničkoga projekta prema ovome

pokazatelju zapravo je duljina razdoblja povrata. Što je to vrijeme kraće projekt je

prihvatljiviji. Razdoblje povrata izračuna se kao omjer početnog ulaganja i godišnjih

novčanih primitaka ekonomskog tijeka projekta.

Metoda čiste sadašnje vrijednosti spada meñu najreprezentativnije metode ocjene

učinkovitosti poduzetničkih projekata. Čista sadašnja vrijednost projekta izračuna se na

način da se čisti primitci ekonomskoga tijeka iz pojedinih godina promatranoga vijeka

eksploatacije projekta preračunavaju na sadašnju vrijednost pomoću diskontnoga

činitelja iz drugih financijskih tablica složenih kamata.

Metoda interna stope profitabilnosti je ona diskontna stopa koja izjednačava sadašnju

vrijednost negativnih čistih primitaka iz ekonomskog tijeka projekta sa sadašnjom

vrijednošću pozitivnih čistih primitaka, odnosno to je ona diskontna stopa kod koje je

čista sadašnja vrijednost jednaka nuli (n=0).

Interna stopa profitabilnosti može se interpretirati i kao prosječna godišnja stopa prinosa

investicije.

39

Tablica 13: Rok povrata investicijskog ulaganja

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022

Stavka/Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

I PRIMITCI 0 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 3.344.391

Ukupni prihodi 0 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126

Ostatak vr. proj. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2.042.265

Osnovna sred. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2.042.265

II IZDATCI 4.084.530 754.949 755.508 756.998 758.488 759.977 761.467 762.957 764.447 765.937 767.427

Investicije u osnovna sredstva 4.084.530 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Prijenos postojeće imovine 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Investicije u nova osnovna sredstva 4.084.530 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Troškovi poslovanja 0 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973

Troškovi osoblja 0 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000

Materijalni troškovi hrane i pića 0 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319

Trošak goriva 0 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139

Trošak održavanja broda 0 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900

Ostali troškovi 0 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615

Porez na dobit 0 68.977 69.535 71.025 72.515 74.005 75.495 76.985 78.474 79.964 81.454

III NETO PRIMITCI -4.084.530 547.177 546.618 545.128 543.638 542.149 540.659 539.169 537.679 536.189 2.576.964

KUMULATIV NETO PRIMITAKA -4.084.530 -3.537.353 -2.990.735 -2.445.607 -1.901.968 -1.359.820 -819.161 -279.992 257.687 793.876 3.370.840

Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.

Prema podacima iz tablice vidljivo je da je povrat investicijskog ulaganja u 8. godini ekonomskog vijeka projekta.

Budući da je rok povrata kraći od ekonomskog vijeka projekta zaključuje se da je projekt prihvatljiv za izvedbu.

40

Tablica 14: Neto sadašnja vrijednost

Neto sadašnja vrijednost 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022

Stavka/Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 UKUPNO

Primici 0 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 3.344.391 15.063.525

Izdaci 4.084.530 754.949 755.508 756.998 758.488 759.977 761.467 762.957 764.447 765.937 767.427 11.692.685

Neto primici -4.084.530 547.177 546.618 545.128 543.638 542.149 540.659 539.169 537.679 536.189 2.576.964 3.370.840

Diskontna stopa 4,00% 104

Diskontni faktor 1,0000 0,9615 0,9246 0,8890 0,8548 0,8219 0,7903 0,7599 0,7307 0,7026 0,6756

Diskontirani primici 0 1.252.044 1.203.889 1.157.585 1.113.063 1.070.253 1.029.089 989.509 951.451 914.856 2.259.351 11.941.089

Diskontirani izdaci 4.084.530 725.913 698.509 672.968 648.358 624.646 601.799 579.785 558.574 538.137 518.446 10.251.665

Diskontirani NP -4.084.530 526.132 505.379 484.617 464.704 445.607 427.290 409.724 392.877 376.719 1.740.905 1.689.424

Izvor: Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011

Neto sadašnja vrijednost uz primjenu diskontne stope od 4% je pozitivna i iznosi 1.689.424 kuna.

41

Tablica 15: Interna stopa rentabilnosti

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022

Stavka/Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 UKUPNO

Neto primici -4.084.530 547.177 546.618 545.128 543.638 542.149 540.659 539.169 537.679 536.189 2.576.964 3.370.840

PRVI POKUŠAJ:

Diskontna stopa: 10% 110

Diskontni faktor 1,0000 0,9091 0,8264 0,7513 0,6830 0,6209 0,5645 0,5132 0,4665 0,4241 0,3855

Diskontirani NP -4.084.530 497.434 451.751 409.563 371.312 336.632 305.188 276.679 250.831 227.397 993.531 35.787

DRUGI POKUŠAJ:

Diskontna stopa: 15% 115

Diskontni faktor 1,0000 0,8696 0,7561 0,6575 0,5718 0,4972 0,4323 0,3759 0,3269 0,2843 0,2472

Diskontirani NP -4.084.530 475.806 413.322 358.431 310.827 269.544 233.742 202.694 175.768 152.418 636.986 -854.993

Interpolacija: 10,20%

Izvor: Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011

Iz priložene tablice može se zaključiti da je Interna stopa rentabilnosti pozitivna i iznosi 10,20%.

Interna stopa rentabilnosti pokazuje da ukupna financijska sredstva uložena u projekt izgradnje broda za nautički turizam povećavaju

materijalnu osnovu investitora po prosječnoj godišnjoj stopi od 10,20%. Po ovoj metodi projekt je prihvatljiv za izvedbu.

42

3.4. Izvedba projekta

Izvedba projekta je središnja faza životnog ciklusa i u njoj dolazi do koordiniranja

projektnim resursima u svrhu ispunjavanja projektnog plana i postizanja ciljeva

projekta. U nastavku ove cjeline analizirat će se tržište prodaje i nabave.

3.4.1. Analiza tržišta prodaje

Budući da je investitor vlasnik i obrta, te dugi niz godina djeluje u turizmu, stekao je

brojna poslovna poznanstva koja će mu dati nemjerljiv doprinos u budućem poslovanju.

Stečeno znanje i poslovna poznanstva najviše su došli do izražaja u suradnji s

turističkom agencijom ˝ID RIVA TOURS˝ sa sjedištem u Münchenu. Suradnja se

temelji na Ugovoru kojim tvrtka NAUTIKA d.o.o. svoj brod iznajmljuje Agenciji, a

Agencija garantira minimalnu popunjenost kapaciteta koja vlasnika broda zadovoljava i

omogućuje mu ostvarivanje zadovoljavajuće dobiti iz poslovanja.

ID RIVA TOURS je ugledna njemačka turistička agencija koja dovozi goste uglavnom

iz bogatijih zemalja zapadne Europe, naročito iz Njemačke, Austrije, Velike Britanije,

Belgije, Nizozemske i Francuske. Agencija je osnovana 1994. godine u Münchenu i

specijalizirana je za organizaciju raznih putovanja u Hrvatsku.

Osim suradnje sa spomenutom agencijom Investitor će brod iznajmljivati i ostalim

zainteresiranim agencijama, te privatnim korisnicima. Isto tako u planu je organiziranje

jednodnevnih izleta brodom. Na taj način gosti će imati priliku uživati u ljepotama

brojnih obližnjih otoka, te upoznati mnogobrojne uvale, pješčane plaže, bujnu

vegetaciju te bogatu faunu.

43

3.4.2. Analiza tržišta nabave

Sa stajališta tržišta nabave najvažnije je osigurati gorivo za pokretanje jahte. S obzirom

da Republika Hrvatska ima dovoljan broj benzinskih postaja specijaliziranih za punjenje

tankova brodova, nabavka goriva ne predstavlja nikakav problem. Uz nabavu goriva

treba spomenuti i izmjene Zakona o PDV- u kojim se Hrvatska konačno pridružila

zemljama s takozvanim “tax-free” gorivom za jahte. Od 1. srpnja 2013. godine sva će

plovila koja plove na otvorenom moru biti osloboñena PDV-a.

Hrana i ostale potrepštine za goste nabavljati će se svaki dan preko širokog kruga

dobavljača s kojima je Investitor do sada radio ili dijelom preko dobavljača koje bi

osigurale agencije.

3.5. Zaključivanje projekta

Projekt izgradnje broda za nautički turizam prošao je sve faze životnog ciklusa projekta.

U fazi inicijacije opisana je projektna ideja menadžera Maria Crnkovića, doneseni su

ciljevi, imenovani nositelji, te je detaljno opisan projektni proizvod. U fazi planiranja

detaljno su analizirani troškovi, vrijeme, financijski tok, račun dobiti i gubitka, te

statička i dinamička ocjena projekta, te u pretposljednjoj fazi izvoñenja dana je analiza

tržišta nabave i tržišta podaje.

Prema rezultatima analiziranih podataka može se o projektu dati slijedeći zaključak:

na osnovu izrañenog financijskog izvještaja RDG projekt pokazuje pozitivne

financijske rezultate i ostvaruje visoku razinu dobiti kroz cijelo razdoblje trajanja

ekonomskog vijeka projekta

financijski tok je pozitivan u svim godinama trajanja ekonomskog vijeka

projekta, što znači da je tvrtka rentabilna i da uspijeva podmirivati troškove i

obveze u roku dospijeća

44

rentabilnost projekta iznosi 19%

povrat investicijskog ulaganja je u 8 godini

neto sadašnja vrijednost uz primjenu diskontne stope od 4% je pozitivna i iznosi

1.689.424 kuna.

interna stopa rentabilnosti je pozitivna i iznosi 10,20%.

Na temelju provedene analize utemeljene na kvantitativnim i kvalitativnim

pokazateljima može se zaključiti da je izvedba projekta izgradnje broda za nautički

turizam ekonomski opravdana.

45

4. PERSPEKTIVE RAZVOJA NAUTIČKOG TURIZMA

Posljednja tri desetljeća nautički turizam javlja se kao jedan od najekspanzivnijih oblika

turističke rekreacije, a time i turističkog prometa. Dulčić (2002., str. 11) definira

nautički turizam kao skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja plovnim

jedinicama i boravka posjetitelja na priobalnim prostorima i naseljima u svrhu

rekreacije, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom

nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.

Nautički turizam obuhvaća svako zabavno, razonodno, znanstveno, sportsko, ribolovno,

osvježavajuće kretanje vodenim morskim površinama u turističke svrhe

najraznovrsnijim čamcima, jedrilicama, motornim brodicama i sl., kružna putovanja i

krstarenja putničkim ili drugim brodovima. Taj vid turizma je veoma atraktivan jer

predstavlja dinamičan oblik turističke ponude i njegov udio u ukupnim tokovima

turističkog prometa sve je veći. Kao i svi drugi vidovi turizma – nautički turizam je

gospodarski vrlo zanimljiv i to zbog specifične nautičke potražnje i njome povezane

posebne nautičke potrošnje, koja se odražava na nautičku industriju (proizvodnja

plovnih jedinica za zabavni turizam, proizvodnja opreme, održavanje, zatim

osposobljavanje postojećih i izgradnju novih luka i lučica) te na pružanje usluga

nautičarima i njihovim plovilima. (Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj,

Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša Zagreb, 1998., str. 309)

Nautički turizam u Republici Hrvatskoj jedan je od perspektivnijih oblika turizma.

Zbog svojih prirodnih ljepota, osobito ljepote hrvatske obale i otoka, te bogatstva kako

prostora nad morem tako i podmorja Hrvatska može primiti veliki broj zaljubljenika u

krstarenja, jedrenja i putovanja brodovima.

Republika Hrvatska svojim brojnim prednostima kao što su: razvedenost obale, brojni

otoci, konfiguracija obale sa zaklonjenim i sigurnim lučicama, toplo i prozirno more te

blaga sredozemna klima privlači sve veći broj turista nautičara.

46

Treba naglasiti da za razvoj nautičkog turizma nisu dovoljne samo iznimne prirodne

karakteristike kojima zemlja obiluje, već je podjednako tako potrebna izgrañena

adekvatna infrastruktura, te dobra organizacija raznovrsnih aktivnosti za zadovoljavanje

turističkih potreba.

4.1. Održivi razvoj kapaciteta nautičkog turizma

Za nautički turizam posebno je važno očuvanje prirodnih resursa naročito zbog

očuvanja i poboljšanja izvorne održive konkurentnosti pojedine destinacije. Sredozemne

zemlje, pa tako i Hrvatska, susreću se s problemom prezasićenosti pojedinih lokacija

obale i otoka zbog turizma, pa nastoje uskladiti ekološke i ekonomske interese daljnjeg

razvoja turizma. Budući da je nautički turizam najveći korisnik akvatorija i obale, on

mora postati i najvećim promotorom zaštite okoliša.

Primarna smjernica za opstanak i razvoj nautičkog turizma je očuvanje i zaštita okoliša.

Dosadašnji razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj, iako neplanski i stihijski, nije znatnije

ugrozio temelj na kojem se razvija – obalu, otoke i more.

To se vidi iz podataka prikupljenih od strane Ministarstva turizma u okviru istraživanja

pod nazivom ,,Tomas nautika jahting 2012,, . U navedenom istraživanju su nautičari u

Hrvatskoj ocjenjivali, izmeñu ostalog, i prostorne i ekološke elemente. Elemente kao što

su ljepota krajolika, ekološka očuvanost obale, čistoća mora i čistoća mjesta nautičari su

ocijenili meñu najboljima na Sredozemlju. (http://www.mint.hr/default.aspx?id=9547)

Nautički turizam, u smislu korištenja prostora, razvijati će se u dva osnovna pravca.

Prioritet je zaštita iznimno vrijednih područja (nenaseljenih, neurbaniziranih obala,

otoka, otočića, zaljeva i uvala), koja su motiv dolaska domaćih i stranih nautičara, te

planiranje izgradnje novih luka nautičkog turizma najviših standarda zaštite okoliša na

manje vrijednim područjima.

47

Prilikom planiranja izgradnje luka nautičkog turizma potrebno je valorizirati i

primijeniti više kriterija, a svakako jedan od najvažnijih je kriterij odabira lokacije.

Prvenstveno, područja planiranja izgradnje luka nautičkog turizma trebaju biti

devastirana područja i to posebno ona koja imaju program sanacije (kamenolomi,

napuštene vojne luke i industrijska postrojenja. (Strategija razvoja nautičkog turizma

Republike Hrvatske za razdoblje 2009-2019, str. 20)

Nautički turizam treba težiti k tome da bude aktivni zaštitnik prirodnih i kulturnih

vrijednosti na moru i priobalju, a osobito na otocima. Planski razvoj nautičkog turizma

trebao bi biti u skladu s načelima održivog razvoja. To je jedini način da se potakne

gospodarski razvoj i zadovolje potrebe nautičara, te u isto vrijeme postigne učinkovit

doprinos zaštiti okoliša i održivom razvoju obale i otoka.

4.2. Revitalizacija i modernizacija luka nautičkog turizma

Prema konceptu održivog razvoja proizlazi da bi glavnu ulogu u održivom razvoju

nautičkog turizma u budućnosti trebale imati postojeće gradske i turističke luke i lučice.

Njihovom revitalizacijom i modernizacijom pridonosi se humanizaciji prostora, a time

se one kvalitetnije uključuju u nautičku ponudu Hrvatske. Tu je posebno važno

preurediti male gradske lučice koje su same po sebi slikovite i odražavaju identitet

istarskih, primorskih i dalmatinskih gradova koji svojim prirodnim ljepotama privlače

turiste diljem svijeta. Takve lučice nije potrebno arhitektonski uljepšavati i mijenjati,

osim ako su oštećene. Potrebno je osigurati siguran vez, priključak struje, vode i

sanitarije. U njima se nautičari uglavnom ne zadržavaju dugo, već samo zbog opskrbe

ili u slučaju lošeg vremena.

Na hrvatskoj jadranskoj obali nalazi se velik broj luka i lučica koje mogu, uz

modernizaciju s minimalnim ulaganjima, zadovoljiti nautičke potrebe.

Za procvat nautičkog turizma neophodna je i optimalna nadogradnja, odnosno sustav

marina koji će, s modernom infrastrukturom i bogatom ponudom, moći zadovoljiti sve

raznovrsnije potrebe nautičara. Kako bi nautičke luke zadovoljile potrebe nautičara,

48

posebno inozemnih, potrebno je na makro razini organizirati nautičke luke, lučice i

marine u meñusobno povezane sustave. Sustavi povezanih nautičkih luka bili bi

organizirane cjeline koje bi nautičarima nudile – od osnovnih usluga opskrbe vodom,

gorivom i živežnim namirnicama do kompleksnih usluga noćenja i zabave u vodećim

marinama, zadržavajući pritom poslovnu samostalnost.

4.3. Potražnja za nautičkim turizmom u RH

Jadranski akvatorij jedan je od najljepših na svijetu, sa iznimno razvedenom obalom i

preko tisuću otoka i otočića. Zahvaljujući razvedenosti hrvatske obale i bogatstvu otoka,

očuvanom prirodnom bogatstvu i čistom moru. Hrvatska je postala top odredište

nautičkog turizma koji postaje sve važniji dio ukupne turističke ponude, a i ukupne

turističke potražnje. Činjenica da je u čak 18 marina istaknuta “Plava zastava“, ukazuje

na to da se u hrvatskim marinama vodi briga o usklañenosti razvoja s potrebama zaštite

okoliša.

Sudeći prema registriranom broju dolazaka i noćenja nautičara u lukama nautičkog

turizma, nautički turizam zauzima sve značajnije mjesto u ukupnom turizmu Hrvatske.

Premda čini manji dio ukupnih turističkih dolazaka i registriranih noćenja, ima

dinamičnije stope rasta od stacionarnog turizma

Prema analizi potražnje najprivlačnija područja nautičarima su Šibensko-kninska i

Zadarska županija.

Uz najveći broj vezova na tom području, glavni motiv takve potražnje su nacionalni

parkovi „Kornati“ i „Krka“, kao i izrazito veliki broj otoka, luka, prirodnih uvala i

zakloništa. Rezultati istraživanja potvrñuju “vjernost” nautičara hrvatskom Jadranu, ali,

takoñer, upućuju i na potrebu unapreñenja kvalitete usluga (ljubaznost osoblja,

tehničkih standarda u lukama nautičkog turizma, javnim lukama i sidrištima,), te

posebno najosjetljivijeg pitanja - primjerenog odnosa cijena usluga i kvalitete

(„vrijednosti za novac“) odnosno korektnog odnosa prema kupcu i dr. (Strategija

razvoja nautičkog turizma za razdoblje od 2009.-2019.)

49

Nautičari u Hrvatskoj prosječno borave 16 dana. Ispitivanjima je zaključeno da

prosječni nautičar ovaj oblik turizma pozicionira kao poseban i visokovrijedan dio

ukupne turističke potražnje.

Nautičari, naime, u najvećem broju pripadaju radno najaktivnijoj, najobrazovanijoj i

ekonomski najstabilnijoj društvenoj skupini čiji su zahtjevi, očekivanja, ali i sklonost

potrošnji veći od ostalog dijela turističke potražnje. Posebno je zanimljivo da njihova

prosječna dnevna potrošnja iznosi 72 eura (nautičarina unajmljenim plovnim objektima

139 eura, a na vlastitim plovnim objektima 55 eura). Prosječna dnevna potrošnja ostalih

turista je 49 eura, što znači da je potrošnja nautičara 47% veća od potrošnje ostalih

turista. (Strategija razvoja nautičkog turizma za razdoblje od 2009.-2019.)

50

5. ZAKLJUČAK

Projekt je dogañaj koji je vremenski ograničen. Projekt se raña, živi i umire. Svrha

provoñenja projekta je stvaranje projektnog proizvoda ili usluge. Ispuniti očekivanja

krajnjih korisnika u pogledu kvalitete konačnog proizvoda i završetak projektne

realizacije unutar planiranog budžeta i vremenskog roka su osnovne zadaće svakog

projekta. Prepoznavanjem prilika, tj. prijetnji iz okoline, a korištenjem snaga i

eliminiranjem slabosti u datom okruženju mogu se uspješno realizirati projektni ciljevi.

Upravljanje projektom obuhvaća organizacijske sposobnosti i tehnike koje su usmjerene

prema realizaciji projekta i ostvarenju njegovog cilja, a provodi se kroz nekoliko faza

životnog ciklusa projekta koje treba uspješno provesti.

Vodeću ulogu u realizaciji projekta ima projektni menadžer i njegov projektni tim, te

okolina koja bitno utječe na projekt. Kroz rad su istraživanjem i dobivenim rezultatima

dokazane radne i pomoćne hipoteze te je, uz pomoć financijske analize, potvrñena

opravdanost ulaganja u Projekt izgradnje broda za nautički turizam.

Iz financijskog izvješća Računa dobiti i gubitka tvrtke Nautika d.o.o. može se zaključiti

da projekt pokazuje pozitivne financijske rezultate i ostvaruje visoku razinu dobiti kroz

cijelo razdoblje trajanja ekonomskog vijeka. Projekt ostvaruje i pozitivan financijski

tok, što znači da je investicijski projekt likvidan i da uspijeva podmirivati troškove i

obveze u roku dospijeća.

Analizom tržišta prodaje utvrñeno je da će Investitor brod iznajmljivati uglednoj

agenciji ,,ID RIVA TOURS,, sa sjedištem u Njemačkoj, što je navedeno u Pismu

namjere kojim navedena agencija garantira uvrštenje broda u turističke aranžmane.

Osim suradnje sa inozemnom agencijom brod će se iznajmljivati i ostalim agencijama,

te privatnim korisnicima. Budući da nautički turizam postaje sve važniji oblik turizma

u RH i svijetu Projekt izgradnje broda za nautički turizam se može smatrati ulaganjem

u budućnost.

51

Nautičarima su najprivlačnija područja pod različitim kategorijama zaštite kao istaknute

prirodne vrijednosti zbog posebne krajobrazne i biološke raznolikosti: strogi rezervati,

nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi.

Posebno privlačni su nacionalni parkovi Brijuni, Kornati, Krka i Mljet, te parkovi

prirode Telaščica i Lastovsko otočje, a najveću posjetu nautičara ima nacionalni park

Kornati.

Republika Hrvatska, osim nedvojbenih prirodnih i prostornih, te povijesnih i tradicijskih

uvjeta za razvoj nautičkog turizma, uz primjenu komparativnih prednosti, treba razvijati

sve segmente nautičkog turizma na principima održivog razvoja. Ovakav razvoj može

se postići osmišljenim upravljanjem zaštite prirode i okoliša, racionalnim

gospodarenjem prirodnim prostorom, definiranjem nosivog kapaciteta hrvatskog dijela

Jadrana, prilagoñavanjem vezanih gospodarskih djelatnosti potrebama nautičkog

turizma, prepoznavanjem važnosti nautičkog turizma za razvoj i napredak nacionalnog

gospodarstva, uvažavanjem postojećeg kulturnog nasljeña te unapreñenjem odnosa

sudionika u nautičkom turizmu prema nautičaru.

Nautički turizam zauzima sve veći udio u sklopu ukupne turističke ponude, što je

prepoznato i od strane nositelja državne vlasti u Republici Hrvatskoj, pa su Ministarstvo

mora, prometa i infrastrukture, skupa s Ministarstvom turizma donijeli Strategiju

razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019. godine.

U Strategiji se ističu komparativne prednosti Hrvatske kao što su ljepota i razvijenost

hrvatske obale dužine 6.176 km s 1.244 otoka, otočića i hridi od kojih je 50 naseljeno.

Sve ovo govori kako je Hrvatska prepoznala važnost nautičkog turizma i kako će u

budućnosti nastavljati poticati danji razvoj ovog segmenta turističke ponude, što

svakako ide u prilog investicijskom projektu.

52

LITERATURA :

1.) KNJIGE :

1. Buble, M. 2010., Menadžerske vještine, Sinergija d.o.o., Zagreb

2. Buble, M. 2010., Projektni menadžment, Minerva- Visoka poslovna škola.,

Dugopolje

3. Dujanić, M. 2010., Projektni menadžment, Veleučilište u Rijeci, Rijeka

4. Dulčić, A. 2002, Nautički turizam i upravljanje lukom nautičkog turizma, Ekon

d.o.o. , Split

5. Hauc, A. 2007., Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult,

Zagreb

6. Kerzner, H. 2003., Project Management: A systems approach to planning,

scheduling and controlling, John Wiley & Sons, Hoboken, New Jersey

7. Majstorović, V. 2010., Projektni menadžment, Sveučilište u Mostaru , Mostar

8. Omazić, M. A., Baljkas, S. 2005., Projektni menadžment, Sinergija d.o.o.,

Zagreb

9. Zekić, Z. 2010., Projektni menadžment: Upravljanje razvojnim promjenama,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

2.) ELEKTRONIČKI IZVORI

10. http://www.mint.hr/default.aspx?id=9547 ( 18.4.2013.)

11. http://www.kroatien-idriva.de/ueber-uns.html (19.04.2013.)

12. http://www.mint.hr/UserDocsImages/081224-61_01.pdf (19.04.2013.)

13. http://www.student.foi.hr/~ivugrine/Seminar_final.htm (19.04.2013.)

14. http://www.google.hr/#gs_rn=15&gs_ri=psyswot+analiza (20.05.2013.)

3.) OSTALI IZVORI

15.Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011., Split

16.Strategija razvoja nautičkog turizma za razdoblje od 2009.-2019., Zagreb

53

POPIS TABLICA

Redni broj Naziv tablice Stranica

1. 7-S model projektnog menadžment 9.

2. Rekapitulacija KPI, obrt ,,More,, 23.

3. Popis dugotrajne imovine obrta ,,More,, 24.

4. Swot analiza projekta 26.

5. Plan prihoda od ugovora s Agencijom 29.

6. Rekapitulacija ukupnih troškova 29.

7. Trošak goriva 30.

8. Troškovi osoblja 31.

9. Izračun amortizacije 32.

10. Projekcija računa dobiti i gubitka 34.

11. Financijski tok projekta 35.

12. Statički pokazatelji 37.

13. Rok povrata investicijskog ulaganja 39.

14. Neto sadašnja vrijednost 40.

16. Interna stopa rentabilnosti 41.

POPIS SHEMA

Redni broj Naziv sheme Stranica

1. Životni ciklus projekta 11.

2. Gornja paluba i krov 21.

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naziv grafikona Stranica

1. Ponuda broja vezova na Sredozemlju 17.

54

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Projekt izgradnje broda za

nautički turizam izradila samostalno pod voditeljstvom izvanrednog profesora dr. sc.

Zdravka Zekića i asistenta Luke Samaržije, primjenjujući metodologiju

znastvenoistraživačkog rada i koristeći literaturu koja je navedena na kraju diplomskog

rada. Tuñe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući navela u diplomskom radu, na uobičajeni način citirala sam i povezivala

referencama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad sam izradila u skladu s

nacionalnim i meñunarodnim normama o autorskom radu i djelu.

Student ______________________

Danijela Tikvić