--------------------------------------- Qbasic ------------------------------------------------------

1. to je to algoritam?

Niz preciznih uputa koje nas korak po korak vode do rjeenja nekog problema.

2. Tko je tvorac algoritma?

Muhammed ibn Musa al Khowarizmi.

3. Napisati jedan primjer algoritma.

Upustvo za instaliranje wifi routera, Upustvo za koritenje nekog ureaja..

4. to je to pseudokod?

Pseudokod je algoritam zapisan rijeima.

5. to je to dijagram toka?

Dijagram toka podataka je grafiki prikaz algoritma.

6. Kako se oznaava poetak izrade programa putem dijagrama toka?

poetak izrade

7. Kako se oznacava: obrada, ulaz i izlaz dijagrama?

Ulaz Obrada Izlaz

8. Napiite program za sabiranje dva broja.

9. Napiite operatore koji se koriste u Qbasicu.

Zbrajanje(+)| Oduzimanje(-) | Mnoenje(*) | Dijeljenje (/) | Diljenjenje sa ostatkom (mod)

10. Kako se oznaava dijeljenje u Qbasicu?

/ i mod

11. ta oznaavaju relacijski operatori? ( ,) | Manje(=) | Manje ili jednako(

12. Dijagram toka za mnozenje tri broja.

13. Kako se oznacava uvijet (uslov) u dijagramu toka?

14. Objasnite linijsku strukturu algoritma.

Niz algoritamskih koraka, u kojem se svaki algoritamski korak moe izvriti najvie jedanput, u toku jednog izvravanja algoritma, ini linijsku algoritamsku emu.

15. Objasnite razgranatu strukturu algoritma.

sadre korak u kojem se ispituje je li nekli uvjet zadovoljen ili nije i, u zavisnosti od toga, izvravanje algoritma nastavlja se jednom od dvije mogue grane. Tu se svaki korak izvrava najvie jednom. Postoje tri varijante podjele ove strukture:jednostruka (IF-THEN),dvostruka(IF-THEN-ELSE),Vieblokovsko grananje

16. Objasnite ciklinu strukturu algoritma.

Ciklini algoritam koristimo kada treba odreene radnje uraditi vie puta. Postoji nekoliko varijanti ove strukture su: Broj ponavljanja je unaprijed poznat (FOR-NEXT) ; Ponavljanje se vrsi dok se ne zadovolji uvijet (WHILE-WEND)

17. Koje su to varijante podjele razgranate strukture?

Postoje tri varijante podjele ove strukture: jednostruka (IF-THEN),dvostruka(IF-THEN-ELSE),Vieblokovsko grananje.

------------------------------------ C++ -------------------------------------------------------------

18. Kako se oznaava komentar u c++ ?

Oznaava se sa // ( ili */ ili /*)

19. ta znaci include ?

Zaglavlje standardne biblioteke

#include -ovom komandom ukljucujemo biblioteku iostream koja sadrzi izlazni tok i funkcije koje omogucavaju ispis podataka na ekran.Posle cemo komandom #include ukljucivati i vise biblioteka

20. ta znaci iostream ?

Standardna ulazno/izlazna knjinica Naredba #include predstavlja uputu (tzv. direktivu) kompajleru da u program ukljui tzv. zaglavlje biblioteke (engl. library header) sa imenom iostream

21. ta znaci using namespace std; ?

Deklaracija standardnog imenika Ovaj programski red govori programu da koristi imenik (engl. namespace) nazvan std. ovim ukljucujemo sve standardne funkcije, ukljucujuci i funkcije iz iostream biblioteke.

22. ta znaci int main () ?

Zaglavlje funkcije; int main () je glavna funkcija , pocinje sa { a zavrsava sa };. Svaki program mora imati int main() funkciju.

23. ta znaci { ?

Poetak tijela funkcije

24. ta znaci } ?

Kraj tijela funkcije

25. ta znaci cout

30. ta su standardne biblioteke i kako se pozivaju?

Standard propisuje da se svi objekti i sve funkcije iz standardnih biblioteka moraju nalaziti u imeniku std ; Standardna biblioteka programskog jezika je biblioteka koja je dogovorno dostupna u svakoj implementaciji jezika. U programu C++ postoji skupina funkcija koje su potrebne mnogim korisnicima i redovito se isporuuju uz program. Skup svih takvih standardnih funkcija naziva se zajednikim imenom standardna biblioteka (engl. standard library). Funkcije standardne biblioteke nisu smjetene u jednoj biblioteci ve se nalaze u raznim bibliotekama ali su sve, dogovorno, oznaene dodatnim imenom std.

31. Kako se poziva grafika biblioteka?

#include

32. Kako se zove biblioteka koja ini naredbu predprocesora?

Prije glavne, main funkcije navode se pretprocesorske naredbe. Pretprocesorske naredbe su naredbe koje se izvravaju prije poetka prevoenja. Pretprocesor dopunjuje izvorni kd te se takav dopunjeni kd prevodi.. zove se #include

33. Kojim znakom poinju sve naredbe predprocesora?

Pretprocesorske naredbe zapoinju znakom #

34. Napii program tablice mnoenja dva skupa brojeva:1.skup(0-10);2.skup(0-5)

35. Na koji nain se prikazuje greka?

***********************************************************

36. Napii program za poreenje dva broja.

37. ta se deava pojavom dvostruke deklaracije?

Deklaracije promjenljivih se ne moraju nuno nalaziti na poetku funkcije, ali svaka promjenljiva mora biti deklarirana prije nego to se upotrijebi u programu. U suprotnom e promjenljiva biti inicijalizirana izrazom ija vrijednost nije definirana, to je sutinski isto kao da nije ni inicijalizirana. Svakoj promjenljivoj se moe promijeniti vrijednost proizvoljan broj puta u programu, ali se ni jedna promjenljiva ne smije deklarirati vie od jedanput. Dolazi do greke u programu.

38. Nabrojat tipove podataka i napisati ta znae.

Cjelobrojne tipovi podataka (int) ; Realne tipovi podataka (obine (float) i dvostruke

preciznosti(double)) ; Znakovne tipovi podataka (char i string) ; Korisnike definirane tipove

(strukture)

39. ta znai kompajliranje programa?

Kompajliranje je proces prevoenja, pretvorbe iz nekog jezinog koda (izvornog koda) (C, Basic, Pascal ili sl.) u izvrni (mainski) kod. Kada se pie neki softver (kernel, program, igra, alat...) on se pie u nekom od programskih jezika (najee C, ali ima i drugih). Tako pisani softver prepoznatljiv je samo ljudima i to onima koji razumiju taj programski jezik, no takav kod je poptuno nepoznat kompjutoru i on ga ne zna izvravati. Da bi tako pisani program preveli na jezik koji razumije stroj (PC) moramo ga kompajlirati.

40. Kako se pokree program?

Nakon sto se kompajlira, stvori se .exe file na koji kliknemo dva puta i otvori se program

41. Navedi logike izraze.

== jednako || != nije jednako (razliito) || && konjukcija (AND)

< manje od || > vee od || || disjunkcija (OR)

= vee od ili jednako || ! negacija (NOT)

42. Navedite naredbe izbora.

IF naredba za AKO i ELSE za INAE

43. ta znai endl ?

Ako korisnik eli pregledniji ispis, tj. nakon zavrenog ispisa jednog podatka pokaziva prebaciti na poetak sljedeeg reda treba rabiti konstantu endl (takoer pohranjenu u biblioteci iostream). END LINE

44. Kako se pie naredva inae ?

ELSE

45. Kako se pie naredba ako ?

IF

46. Napisati program koji ukljucuje FOR petlju.

47. Kakva je to dvostruka petlja?

povezivanje vri uvijek unutar istog bloka (tj. unutar iste sekvence omeene vitiastim zagradama). Drugim rijeima, nikada se nee desiti da se neka kljuna rije else iz unutranjeg bloka povee sa nekom kljunom rjeju if koja spoljanjem bloku, ili nekom sasvim drugom bloku.

48. Kakva je to ugnjieena petlja?

Naredbe koje se nalaze unutar naredbe if, bilo u direktnom, bilo u alternativnom toku akcija (tj. iza kljune rijei else), mogu i same biti naredbe grananja (tj. mogu ponovo sadravati kljune rijei if ili else). U tom sluaju govorimo o ugnijedenim naredbama grananja.

49. ta znai naredba break ?

break - naredba za izlazak iz ciklusa ;skace se na prvu naredbu posle ciklusa preskace ostale naredbe u switch-u

--------------------------------------------------------------------------------------------------------