program za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u bosni i...
TRANSCRIPT
Program za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u
Bosni i Hercegovini
Okrugli stol
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
Prof.Dr sc. Darko Petković,
Mašinski fakultet
Centar za inovativnost i preduzetništvo
Univerzitet u Zenici
Zenica, 08.06.2017.
Kratak pregled Triple Helix inicijative u drvoprerađivačkom sektoru
u Bosni u Hercegovini
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
Stanje stvari:
Triple Helix (koji najčešće postoji samo na papiru)
Klaster/umrežavanje (koji obično se osnuje radi nekog ali
ne zbog onog koji ga najviše treba)
Akademska zajednica (fakulteti, univerziteti) – uglavnom
troma i posevećena sebi
Proizvodni (poslovni sektor) / MSP – okrenut sebi i
svojim problemima
Inovativnost – ima je ali se često gubi u “moru problema”
Nezaposlenost - a u isto vrijeme problem kvalifikovane
radne snage sa kojim se muče poslodavci
Saradnja svih sektora (akademskog – poslovnog –
vladinog) na niskom nivou
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
Šta može akademska zajednica da učini da se dođe
do stvarne transformacije univerziteta/fakulteta od
PREDAVAČKIH ka PREDUZETNIČKIM?
Kako postaviti Triple Helix model da zaista živi u
praksi?
Da li postoje putevi za inovativno umrežavanje i koji
su?
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
Gdje griješimo?
Upisna politika (koncept: svi na budžetu pa i oni koji nikome ne
trebaju)
Struktura upisanih i diplomiranih (dominantno neproizvodna
zanimanja – manje od 10% diplomiranih su za proizvodna
zanimanja)
Kvalitet nastavnih planova i programa (i dalje prisutno: neka
mena sa što više predmeta a kome to treba?!)
Kvalitet izlaznih znanja i kompetencija
Kvalitet osoblja koji radi na visokoškolskim ustanovama
Opremljenost visokoškolskih ustanova (ne možete biti
naučno-stručni servis nekome i raditi know-how ako ste vi slabije
opremljeni od njega)
Saradnja sa privrednim sektorom (postoji ali nije dio sistema
nego odnosa pojedinaca)
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
Kako pronaći rješenja problema?
Istraživanje irazvoj
Projektovanjei razvojproizvoda
Proizvodnja,instalacija,servisiranje
Inžinjering,prodaja,marketing
Teoretsko / Apstraktno znanje
Praktično / Konkretno Znanje
Izvor: SIEMENS, Dr. K. Hernaut, April, 2002
Potrebe za teorijskim i praktičnim
znanjima u industriji
Slika 1. Analiza
potreba za
teorijskim i
praktičnim
znanjem u
industriji na
primjeru
koncerna
Simens – uzorak
50 000
zaposlenih
inženjera
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
55 %
45 %
25 %
75 %
35 %
65 %
90 %
10 %
Diploma
univerziteta
Diploma
stručnih studija
5 %
Istraživanjei razvoj.
35 %
Projektovanjei razvojproizvoda
20 %
Proizvodnja,instalacija,servisiranje
35 %
Inžinjering,prodaja,marketing
Total: 50 000
Izvor: SIEMENS, Dr. K. Hernaut April, 2002
41%
59%
Inžinjeri u Simensu u Nemačkoj Slika 2.
Komparativna
analiza inženjera
sa diplomom
univerziteta (TH)
i diplomom
strukovnog
obrazovanja (FH)
u koncernu
Simens
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
inženjer
Dubina
Obim
Tehnološkaosnova
Primena iMetodologija
rešavanjaproblema
Naučna osnova~30 % ~30 %
~25 %
Praktični rad~15 %
Teza(Projekat)
Zapošljavanje u industriji
Izvor: SIEMENS, Dr. K. Hernaut April, 2002
na makro nivou definisati
• profil i ishod (skup znanja i sposobnosti)
• indikatore (mjere) ishoda
• % opterećenja pojedinim sadržajima
Slijediti istu
logiku za
programe i
pojedine
predmete,
pretvoriti %
u ECTS
bodove
Preporuke industrije: inžinjerski programiSlika 3. Preporuka za
izbalansiran program
školovanja inženjera
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
Svakako da je na bazi iznesenog set ključeva za
rješenje brojnih problema:
Školovanje za zanimanja potrebna privredi;
Školovanje za znanja i kompetencije potrebne
privredi;
Umrežavanje i stvaranje inovativnih mreža od
kojih će privreda a posredno i svi drugi imati koristi;
Ostale aktivnosti koje će doprinijeti realizaciji
navedenog (upisna politika, studijski odsjeci,
opremanje laboratorija, školovanje i dr.)
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
DUALNI MODEL STRUKOVNOG OBRAZOVANJA
po uzoru na Njemačku, Švajcarsku, Dansku i
Austriju (koje u novije vrijeme prihvataju i brojne
druge zemlje)
Šta znači DUALAN MODEL i kako ga realizovati?
Neke struke npr. zdravstvo ga je EU regulativom
striktno propisalo – tzv. Evropska regulisana
zanimanja.
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
DUALNI STRUKOVNI STUDIJ - Kako ga mi vidimo u
realizaciji na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici?
Elaborat o osnivanju odsjeka DIZAJN I TEHNOLOGIJE U
DRVOPRERADI – Predlog: strukovni koncept studija baziran
na dualnom modelu.
Ne otkrivajmo “toplu vodu” i pokušajmo da budemo
pragmatični:
- Od koga najčešće kupujemo mašine?
- Kome prodajemo proizvode iz sektora?
- Gdje imamo najveći izvoz?
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
Pitali smo poslovni sektor?r.b. Kompanija Ukuno
zaposlenih
Broj
Inženjera
Plan novih
inženjera
Ostalo
1. Inside Sarajevo 80 4 3 SK
2. Secom Visoko 160 5 3 ZDK
3. Đuzel Žepče 100 3 5 ZDK
4. Nansi Žepče 73 1 2 ZDK
5. Prograd Holz Žepče 64 1 1 ZDK
6. TMK Zavidovići 200 15 5 ZDK
7. Prevent Interior Visoko 124 9 4 ZDK
8. Tamex Busovača 430 6 3 SBK
9. IGM Visoko 20 1 1 ZDK
10. Budo Export Žepče 109 0 0 ZDK
11. Process Tešanj 31 0 2 ZDK
12. Artisan 143 5 3 ZDK
13. Economic Vitez 70 3 3 SBK
14. Lookwood NordEnt Tešanj 47 0 0 ZDK
15. MS Wood SAR/Fojnica 320 9 10 SBK
16. PERO Zenica 70 5 2 ZDK
17. Interfob Consulting Banja Luka 67 8 2 RS
18. Standard Prnjavor 370 6 4 RS
19. Ammaro Tuzla 8 2 2 TK
20. Milinković d.o.o. Banja Luka 25 3 2 RS
21. Nirbo Jajce -Vinac 30 0 1 SBK
22. Normativ Banja Luka 1 1 1 RS
23. Standard Furniture Ćuprija 240 4 4 Srbija
24. Targer Sarajevo 14 4 1 SK
25. Ingrat Gračanica 100 9 0 TK
26. Lignacon, Teslić 97 4 2 RS
27. Promo Donji Vakuf 200 9 3 SBK
28. Productcoop, Laktaši 11 1 1 RS
29. Sarajevoinvest doo Pale 18 0 0 ZDK
30. LIND laboratorija, TP Zenica 12 4 3 ZDK
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
Pažljivo pročitali odgovore i beskrajno dugo razgovarali sa poslodavcima.
Anketirali i vrlo savjesno saslušali naše alumnije kao i sadašnje studente.
Pažljivo i vrlo dugo pregovarali sa našim međunarodnim partnerima
(univerzitetima u Bernu, Rosenheimu, Madridu, Portu, Pečuju, Mariboru i
dr.)
........
......i kreirali predlog Nastavnog plana i programa!Slika 5. Struktura
nastavnog plana
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
NAJVAŽNIJE ODREDNICE:
studij je trogodišnji sa 180 ECTS bodova baziran na dualnom konceptu
koji podrazmijeva da student jedan mjesec boravi na nastavi na fakultetu
(4 sedmice predavanja i vježbe) a nakon toga 15 dana u privredi (2
nedelje) i tako tokom čitavog semestra i tokom sve tri godine studija;
šesti semester student završni rad rad u poslovnom sistemu i
kompletno je vezan za privredni sektor;
ljetnja praksa i internacionalizacija studija (posvećenost privredi i
mobilnosti nastavnika i studenata) su posebno naglašeni a student u
svim godinama studija uče engleski jezik a u završnoj godini i drugi strani
jezik (njemački);
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
-tokom studija student će imati ukupno 34 predmeta (12 – god.+13 – II
godi. +9 – III godina +industrijska praksa + završni rad) predmeta od
čega su 5 izborni. Tih pet izbornih će birati iz palete od 15-20 ponuđenih
sa ciljem da kompletira svoja znanja iz oblasti koja je predmet njegovog
najvećeg interesovanja i budućeg profesionalnog / radnog angažmana.
U ukupnoj strukturi studijskih predmeta evidentno je da on ima bazična
znanja u cca 20% predmeta (matematika, strani jezik, informacijsko-
komunikacijske tehnologije i sl.), opšta i profilisana konstrukcijska znanja
cca 20% predmeta (konstrukcijski dizajn, grafički dizajn, CAD tehnologije
i dr.), opšta menadžersko-organizacijska znanja (logistika,
preduzetništvo, organizacija, menadžment, proizvodni sistemi i dr.) u cca
20% predmeta i na kraju proizvodno-tehnološka znanja u cca 40%
predmeta (nauka o drvetu, alati i mašine, kompozitni materijali, tehnike
ljepljenja, površinske obrade, kvalitet procesa i proizvoda i dr.).
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
Očekujemo:
Punu uključenost privrednog sektora (MSP) u realizaciji koncepta
studija DTD baziranog na dualnom modelu;
Punu zainteresovanost poslodavaca za prijem mladih na kontinuiranu
praksu jer na taj način imaju priliku da prepoznaju potencijalne buduće
zaposlenike i odaberu najbolje;
Povećani interes srednjoškolaca za upis na studij koji mu “garantuje”
posao bilo u BIH ili negdje drugo;
Koncept stalnog uvezivanja (ne projektno i po narudžbi) akademskog
sektora, privrednika i vladinih tijela, koji bi trebao da rezultira inovativnim
rješenjima svih problema a ne zakonskim barijerama i stilom “kako
dokazati da nešto ne može”;
Kreiranje znanja i kompetencija ne samo kod pojedinaca nego sistema
koji će vući naprijed.
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
Očekujemo i brojne probleme (kritične tačke):
Nisu svi ni u akademskom sektoru oduševljeni predloženim dualnim
modelom obrazovanja makar u određenim studijskim programima
(uostalom zašto ga već nema u BIH a imamo više od 50 univerziteta i
stotine fakulteta)
Nisu ni svi privrednici zainteresovani pretjerano za ovo (ko će brinuti o
njima, ko će im davati posao, ko će platiti da dođu na posao, jesu li
zaposleni ili ne, šta ako se povrede i dr.???)
I organima upravljanja/vlasti je lakše bez ovoga (obezbijedi neka upiše
bilo šta, daj mu stolicu, tablu i kredu ili laptop profesoru da vrti
prezentacije i tako u krug bez kraja)
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
Ipak se kreće:
Vlada Srbije je 18.aprila 2017.godine potpisala protokol sa
Švajcarskom za trogodišnji projekt razvoja dualnog sistema obrazovanja
u sistemu visokoškolskih institucija Srbije;
Univerzitet u Pečuju (Mađarska) koji je jedan od najstarijih evropskih
univerziteta (osnovan prije 650 godina) otvorio je prvu Školu dualnog
obrazovanja u Mađarskoj gdje je sve studijske programe tehničkih
fakulteta ponudio i u dualnom konceptu obrazovanja;
....pa evo i mi na UNZE nešto skromno pokušavamo!
“Inovativne mreže u drvoprerađivačkoj industriji”
Hvala za pažnju !
Prof.dr sc. Darko Petković
Univerzitet u Zenici