program monitoringa mora za 2011-12 godinu€¦ · 6 05.05.2012 11:30 1 0 0 18.6 23.5 8.24 8.3...

PROGRAM MONITORINGA MORA ZA 2011-12 GODINU

PRAĆENJE BIOLOŠKIH PARAMETARA MORA PO TRANSEKTIMA

ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ

Izvještaj pripremili :

Centar za monitoring obale i mora Crne Gore Instituta za biologiju mora Kotor

Praćenje bioloških parametara mora po transektima – završni izvještaj 2011-12

Centar za monitoring obale i mora Crne Gore- Institut za biologiju mora Kotor

Uvod Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore , pored ostalog, stara se o zaštiti morskog dobra . U cilju unapredjenja informacija o stanju i ugroženosti biodiverziteta u moru, ovim programom je obuhvaćeno sezonsko sakupljanje podataka o rasprostranjenosti, brojnosti , veličini populacije vrsta i trend analizi bioloških parametara na definisanim transektima Crnogorskog primorja. Ovaj program je uradjen po sezonama obuhvatajući sva godišnja doba , pri čemu je obuhvaćeno 14 analiza fizičko-hemijskih i bioloških parametara. Ovaj program su uradili radnici iz Instituta za biologiju mora iz Kotora u periodu od 27. jula 2011. godine do 5. maja 2012 godine.



1.1. Lokacije transekata Geografske kordinate lokacije transekata odredjene su pomocu GPS uredjaja tipa GARMIN GpsMap 62 st. Početne lokacije transekata su obelježene sa znakom skoro na samoj obali gdje je postavljena mjerna pantljika dužine 100 m. Vizuelno osmatranje transekta je radjeno sa svake strane po 5 m. Uzorci morske vode za fizičkohemijsku i fitoplanktološku analizu uzeti su sa površine vode uz obalu na 1 m dubine, na razmaku od 10 m, s tim da je srednja tačka uzorkovanja vode bila na poziciji gdje počinje transekt koji ide u dubinu. U donjoj tabeli su date kordinate pocetka transekata na Crnogorskom primorju :

Br. Transekt Geografska dužina Geografska širina

1 Ada Bojana 19° 20'31.0"E 41°51'46.1"N

2 Poluostrvo Ratac 19° 04'01.5"E 42° 07'19.7"N

3 Plaza Jaz 18°48'20.6"E 42°17'01.5"N

4 Platamuni 18°47'05.0 "E 42°16'10.1"N

5 Poluostrvo Arza 18°34’21.1”E 42°23’32.5”N

6 Blatna plaza 18°30'20.4"E 42°26’55.2”N

Sl.1 Karta lokacija transekata na kojima su vršena istraživanja i praćenje bioloških parametara mora



Iz batimetrijskih profila transekata vidi se da se transekti nalaze u plitkoj vodi do dubine od 12 m i sa vrlo malim nagibima. U tabeli 2 su dati podaci o početnim i krajnjim dubinama:

Tab. 2 Batimetrijske karakteristike transekata na Crnogorskom primorju

dubina Ada Bojana

1

Poluostrvo Ratac

2

Plaza Jaz

3

Platamuni

4

Poluostrvo Arza

5

Blatna plaza

6

početak 0.33m 1m 1m 1m 0.5m 0.2m

50m 1m 2m 4.5m 5m 5m 5m

100m 2m 10m 11m 12m 8m 9m

1.2 Meteorološki podaci U toku jula i pocetkom avgusta 2011 god. prilikom rada na pracenju bioloških parametara , meteo

podaci su bili karakteristicni za ljetnju sezonu. Temperature vazduha su u julu mjesecu bile veoma

visoke, sa danima bez vjetra i mirnim morem na citavom Crnogorskom primorju. Srednja

temperatura vazduha 27. Jula u Zalivu je bila 200C a maksimalna je bila 270C , minimalna 130C .

Srednja temperatura vazduha 9. Avgusta na Adi Bojani je bila 250C a maksimalna je bila 320C ,

minimalna 160C.

Srednje temperature vazduha u sezoni jesen 2011 na Crnogorskom primorju većinom su bile iznad

odgovarajućeg višegodišnjeg prosjeka 1961.-1990. Odstupanja srednje jesenske temperature vazduha

(septembar,oktobar i novembar) se kretao iznad 1°C. Analizom i raspodelom podataka temperature

moze se reći za jesen 2011 da pripada kategoriji vrlo toplo.

Sredinom januara 2012 godine prolikom rada na na praćenju bioloskih parametara , meteo podaci su bili karakteristični za zimsku sezonu. Srednja temperature vazduha na Primorju (Tivat) u januaru mjesecu bila je 6,6 0C sa prosječnim vjetrom od 4,8 km/h. Srednja maksimalna temperatura vazduha je bila 12,50C a najveća temperatura je zabelježena 9. januara od 16,9 0C dok srednja minimalna temperatura je bila 0,90C. 8 dana na primorju je bila kisa sa prosecnom percipitacijom od 65,03 mm. U toku aprila mjeseca i pocetkom maja prilikom terenskih radova na praćenju bioloških parametara na predviñenim transektima, meteo podaci su bili karakteristični za proljetnu sezonu. Temperature vazduha u aprilu su bile od 8.4 do 18.70C sa prosječnom vrijednošću temperature od 13.3 stepeni. 1.3 Fizičko-hemijski parametri Svi fizičko-hemijski parametri prikazani su u tabelama 3, 4, 5, 6.

P

raće

nje

bio

lošk

ih p

aram

etar

a m

ora

po

tran

sekt

ima

– za

vršn

i izv

ješt

aj

Institut za biologiju

mora Kotor

TA

BE

LA

3. M

eteo

rolo

ški i

fiz

ičko

hem

ijsk

i pod

aci n

a tr

anse

ktim

a na

Crn

ogor

skom

pri

mor

ju –

ljet

o 20

11

Tra

nsek

t

Oznaka pozicije

Datum

Vrijeme

Vjetar

Oblacnost

Padavine

Temeratura (oC)

Salinitet PSU

pH

Kiseonik (mg/l)

Zasićenost kiseonikom (%)

Elektroprovodljivost (mS/cm)

Nitrati (µmol/l)

Nitriti (µmol/l)

Fosfati (µmol/l)

Total N (µmol/l)

Amonijak (µmol/l)

Silikati (µmol/l)

Ada

Boj

ana

1 9.

08.2

011

9.05

4

0 0

26.6

24

.8

8.31

9.

5 10

7 41

.6

5.95

8 0.

217

0.17

8 18

.081

0.

884

23.0

23

Pol

uos

trvo

R

atac

2

9.08

.201

1 7:

00

4 0

0 25

38

.2

8.22

9.

2 10

2 57

.5

0.28

1 0.

138

0.08

9 9.

500

0.04

4 0.

800

Pla

za J

az

3 9.

08.2

011

13.5

0 4

0 0

27.8

37

.8

8.28

9.

1 10

4 57

0.

698

0.19

8 0.

178

15.3

68

0.39

7 1.

201

Pla

tam

uni

4

9.08

.201

1 14

.15

4 0

0 27

.2

37.7

8.

26

8.85

10

4 57

.2

0.39

5 0.

099

0.13

3 12

.343

0.

153

1.10

1

Pol

uos

trvo

A

rza

5 27

.07.

2011

10

:00

3 0

0 24

.2

36.9

8.

16

8 97

56

.6

0.50

3 0.

099

0.04

4 12

.883

0.

163

0.70

0

Bla

tna

pla

za

6 27

.07.

2011

12

:00

3 0

0 24

.8

32.9

8.

25

8.7

105

53.5

0.

356

0.18

8 0.

044

8.73

0 0

4.00

4

Pra

ćen

je b

iolo

ških

par

amet

ara

mor

a p

o tr

anse

ktim

a –

zavr

šni i

zvje

štaj

201

1-12


TA

BE

LA

4 .

Met

eoro

lošk

i i f

izič

koh

emij

ski p

odac

i na

tran

sekt

ima

na C

rnog

orsk

om p

rim

orju

– j

esen

201

1

Tra

nsek

t

Oznaka pozicije

Datum

Vrijeme

Vjetar

Oblacnost

Padavine

Temeratura (oC)

Salinitet PSU

pH

Kiseonik (mg/l)



Nitrati (µmol/l)

Nitriti (µmol/l)

Fosfati (µmol/l)

Total N (µmol/l)

Amonijak (µmol/l)

Silikati (µmol/l)

Ada

B

ojan

a 1

11.1

1.20

11

11.3

0 1

0 0

18,6

n.

d

8,23

10

,11

108,

7 n.

d

6,07

6 0,

079

0,13

3 20

,009

0,

282

20,0

33

Pol

uost

rvo

Rat

ac

2 11

.11.

2011

13

,54

2 0

0 19

,4

n.d

8,

24

9,12

10

0,87

n.

d

0,12

2 0,

158

0,44

5 7,

297

0 0,

400

Pla

za J

az

3 10

.11.

2011

11

.01

3 0

0 20

,3

n.d

8,

26

9,9

106,

7 n.

d

1,28

8 0,

039

0,22

2 14

,146

0,

122

2,00

7

Pla

tam

uni

4 10

.11.

2011

9.

52

3 0

0 19

,7

n.d

8,

25

9,26

10

0,6

n.d

1,

246

0,03

9 0,

089

13,8

76

0,04

4 2,

302

Pol

uost

rvo

Arz

a 5

4.11

.201

1 10

.59

1 0

0 20

,4

n.d

8,

25

7,52

95

n.

d

0,40

6 0,

158

0,08

9 10

,896

0,

176

0,60

0

Bla

tna

plaz

a 6

4.11

.201

1 12

.40

1 0

0 20

,1

n.d

8,

24

9,2

101,

09

n.d

1,

051

0,17

8 0,

089

14,3

59

0,08

9 3,

303

Pra

ćen

je b

iolo

ških

par

amet

ara

mor

a p

o tr

anse

ktim

a –

zavr

šni i

zvje

štaj

201

1-12


TA

BE

LA

5. M

eteo

rolo

ški i

fiz

ičko

hem

ijsk

i pod

aci n

a tr

anse

ktim

a na

Crn

ogor

skom

pri

mor

ju –

zim

a 20

12

Tra

nsek

t

Oznaka pozicije

Datum

Vrijeme

Vjetar(m/s)

Oblacnost

Padavine

Temeratura (oC)

Salinitet PSU

pH

Kiseonik (mg/l)



Nitrati (µmol/l)

Nitriti (µmol/l)

Fosfati (µmol/l)

Total N (µmol/l)

Amonijak (μmol/l)

Silikati (μmol/l)

Ad

a B

ojan

a 1

16.0

1.20

12

13.3

0 12

,2

0 0

13.2

n

.d

8.29

10

.5

107.

3 n

.d

5.00

7 0.

158

0.26

7 19

.006

0.

312

19.1

22

Pol

uos

trvo

R

atac

2

16.0

1.20

12

11:0

0 12

,2

0 0

12.1

n

.d

8.28

9.

35

99.9

7 n

.d

1.50

0 0.

099

0.08

9 14

.654

0.

044

0.80

0

Pla

za J

az

3 19

.01.

2012

13

:00

2 0

0 15

,1

n.d

8.

34

9.05

97

.87

n.d

1.

881

0.13

8 0.

178

15.4

67

0.12

2 2.

402

Pla

tam

uni

4

19.0

1.20

12

11.3

0 2

0 0

15

n.d

8.

3 9.

22

96.5

7 n

.d

1.19

9 0.

138

0.08

9 11

.432

0

1.56

0

Pol

uos

trvo

A

rza

5 18

.01.

2012

11

.30

3.3

0 0

14

n.d

8.

3 8.

5 96

.76

n.d

1.

300

0.17

8 0.

178

14.0

05

0.04

4 0.

500

Bla

tna

pla

za

6 18

.01.

2012

13

:00

3.3

0 0

15

n.d

8.

33

9.9

100.

82

n.d

2.

112

0.11

8 0.

133

15.6

12

0.12

2 3.

560

Pra

ćen

je b

iolo

ških

par

amet

ara

mor

a p

o tr

anse

ktim

a –

zavr

šni i

zvje

štaj

201

1-12


TA

BE

LA

6. M

eteo

rolo

ški i

fiz

ičko

hem

ijsk

i pod

aci n

a tr

anse

ktim

a na

Crn

ogor

skom

pri

mor

ju –

pro

ljeć

e 20

12

Tra

nsek

t

Oznaka pozicije

Datum

Vrijeme

Vjetar(m/s)

Oblacnost

Padavine

Temeratura (oC)

Salinitet PSU

pH

Kiseonik (mg/l)



Nitrati (µmol/l)

Nitriti (µmol/l)

Fosfati (µmol/l)

Total N (µmol/l)

Amonijak (μmol/l)

Silikati (μmol/l)

Ad

a B

ojan

a 1

04.0

4.20

12

09:0

5 1

0 0

21.5

25

.2

8.20

7.

82

107.

3 n

.d

5.42

2 0.

257

0.08

9 14

.580

0.

389

12.6

12

Pol

uos

trvo

R

atac

2

04.0

5.20

12

14:0

0 1

0 0

19.5

32

.9

8.29

7.

38

99.9

7 n

.d

2.59

6 0.

178

0.48

9 13

.670

0.

240

4.00

5

Pla

za J

az

3 04

.05.

2012

12

:30

1 0

0 20

,9

33.3

8.

11

7.4

97.8

7 n

.d

1.61

4 0.

099

0.44

5 9.

009

0 3.

406

Pla

tam

uni

4

04.0

5.20

12

11.3

0 1

0 0

20.7

32

.9

8.10

7.

52

96.5

7 n

.d

2.18

5 0.

099

0.26

7 11

.230

0

3.50

2

Pol

uos

trvo

A

rza

5 05

.05.

2012

09

:45

1 0

0 18

.7

34.8

8.

15

7.52

96

.76

n.d

0.

503

0.13

8 0.

289

14.0

05

0.04

4 2.

400

Bla

tna

pla

za

6 05

.05.

2012

11

:30

1 0

0 18

.6

23.5

8.

24

8.3

100.

82

n.d

1.

422

0.19

8 0.

400

9.00

5 0.

289

2.70

0



ADA BOJANA Temperatura mora na istraživanom području se kretala od 11.7 OC u zimskom periodu do 26,6 OC u ljetnjem periodu godine. Koncentracija kiseonika je varirala od 7.82 mg/l ( proljeće) do 10.05 mg/l(zima). Shodno tome zasićenost kiseonikom varira od 88.86 – 107.3%. pH vrijednosti kretale su se od 8.20 – 8.31. Salinitet je dosta smanjen na ovom području zbog velikog uticaja rijeke Bojane i iznosi 25.2 ova vrijednost odgovara konduktivitetu 39.8mS/cm .Zbog kvara na sondi u zimskom i jesenjem periodu nije izmjeren salinitet ni konduktivitet. Koncentracija nitratnih soli je najveća u jesenjem periodu i iznosi 6.076 µmol/l a najmanja u zimskom periodu godine 5.01µmol/l. Nitritne soli variraju od 0.079 – 0.257 µmol/l gdje u proljeće bilježe maksimum. Koncentracije fosfatnih soli variraju od 0.089 – 0.267 µmol/l. Ovo područje je pod velikim uticajem dotoka slatke vode što ukazuju i velike količine silikata koje su se kretale od 12.612 -23.023 µmol/l. Vrijednosti amonijaka variraju od 0.282 – 0.884 µmol/l gdje minimum bilježimo u jesenjem periodu a maksimum u ljetnjem periodu. . Ukupni azot se kreće od 14.580 – 20.009 µmol/l. Jako veliki uticaj rijeke Bojane utiče na veću količinu organskog materijala posebno amonijaka koji je povećan u ljetnjim mjesecima za vrijeme turističke sezone. Svi fizičko-hemijski paramteri prikazani su na slikama grafički od 13-24.

Sl. 13 Prikaz temperature za ispitivani period Sl.14 Prikaz pH za ispitivani period



Sl.15 Prikaz vrijednosti kiseonika za ispitivani period Sl. 16 Prikaz zasićenja kiseonikom za ispitivani period

Sl. 17 Prikaz saliniteta (proljeće, ljeto) Sl. 18 Prikaz konduktiviteta (proljeće.ljeto)

Sl. 19Prikaz kocentracije nitratnih soli u ispitivanom periodu Sl. 20 Prikaz kocentracije nitritnih soli u ispitivanom periodu



Sl. 21 Prikaz kocnentracije fosfatnih soli u ispitivanom periodu Sl. 22 Prikaz kocentracije silikata u ispitivanom periodu

Sl. 23 Prikaz kocentracije amonijaka u ispitivanom periodu Sl 24 Kocentracija ukupnog azota u ispitivanom periodu



POLUOSTRVO RATAC Temperatura mora na istraživanom području se kretala od 12.10 OC u zimskom periodu do 25OC u ljetnjem periodu godine. Koncentracija kiseonika je varirala od 7.38 mg/l ( proljeće) do 9.35 mg/l(zima). Shodno tome zasićenost kiseonikom varira od 83.86 – 102%. Nisu zabilježene veće oscilacije pH vrijednosti, kretale su se od 8.22 – 8.29. Salinitet je najveći u ljetnjem periodu zbog isparavanja morske vode i znatno manjeg dotoka padavina i iznosi 38.2 ‰, ova vrijednost odgovara konduktivitetu 57.5mS/cm .Zbog kvara na sondi u zimskom i jesenjem periodu nije izmjeren salinitet ni konduktivitet. Koncentracija nitratnih soli je najveća u proljeće 2.596 µmol/l a najmanja u jesenjem periodu godine 0.122µmol/l. Nitritne soli variraju od 0.100 – 0.178 µmol/l gdje opet u proljeće bilježe maksimum. Nešto veće opterećenje fosfatnim solima bilježimo u proljeće i jesen i iznosi 0.489 odnosno 0.445 µmol/l, najmanju vrijednost bilježimo u ljetnjem periodu 0.089 µmol/l. Silikatne soli vezujemo za dotok slatke vode u more. Najmanja koncentracija silikata je u jesenjem periodu 0.400 µmol/l a najveća koncentracija u proljećnjem periodu i iznosi 4.005µmol/l. Vrijednosti amonijaka variraju od 0 – 0.240 µmol/l gdje maksimum ponovo bilježuimo u proljeće. Ukupni azot se kreće od 7.297 – 14.650 µmol/l. Poluostrvo Ratac je u proljećnjem periodu pod neznatno većim opterećenjem zbog priliva nešto veće količine organskog materijala usled velike količine padavina. U ostalom dijelu godine je zadovoljavajućeg kvaliteta. Svi fizičko-hemijski paramteri prikazani su na slikama grafički od 2-12






Sl.7 Prikaz kocentracije nitratnih soli u ispitivanom periodu Sl. 8 Prikaz kocentracije nitritnih soli u ispitivanom periodu



Plaza JAZ

Temperatura mora na istraživanom području se kretala od 13.80 OC u zimskom periodu do 27.8 OC u ljetnjem periodu godine. Koncentracija kiseonika je varirala od 7.4 mg/l ( proljeće) do 9.9 mg/l (jesen). Shodno tome zasićenost kiseonikom varira od 84.09 – 106.7%. pH vrijednosti kretale su se od 8.11– 8.34. Salinitet u ljetnjem periodu iznosi 37.8‰ a u proljećnjem 33.3 ‰. Zbog kvara na sondi u zimskom i jesenjem periodu nije izmjeren salinitet ni konduktivitet. Koncentracija nitratnih soli je najveća u proljećnom periodu i iznosi 1.614 µmol/l a najmanja u ljetnjem periodu godine 0.698µmol/l. Nitritne soli kreću se od 0.039 – 0.198 µmol/l gdje u ljetnjem periodu bilježe maksimum. Koncentracije fosfatnih soli variraju od 0.178 – 0.445 µmol/l gdje maksimalnu vrijednost biljezimo u proljećnom periodu. Količina silikata varira u rasponu od 1.201 - 3.406 µmol/l a amonijaka od 0 – 0.397 µmol/l . Ukupni azot se kreće od 9.009 – 15.467 µmol/l. Ova pozicija je pod nešto većim uticajem slatke vode u proljećnom periodu medjutim svi rezultati su u granicama normale. Hemijski paramteri prikazani su na slikama grafički od 49 – 60.






Sl. 55 Prikaz kocentracije nitratnih soli u ispitivanom periodu Sl. 56 Prikaz kocentracije nitritnih soli u ispitivanom periodu



RT PLATAMUNI

Temperatura mora na istraživanom području se kretala od 14 OC u zimskom periodu do 20.7 OC u ljetnjem periodu godine. Koncentracija kiseonika je varirala od 7.52 mg/l ( proljeće) do 9.26 mg/l (jesen). Shodno tome zasićenost kiseonikom varira od 85.45 – 104%. pH vrijednosti kretale su se od 8.10– 8.30. Salinitet u ljetnjem periodu iznosi 37.7‰ a u proljećnjem 32.9 ‰. Zbog kvara na sondi u zimskom i jesenjem periodu nije izmjeren salinitet ni konduktivitet. Koncentracija nitratnih soli je najveća u proljećnom periodu i iznosi 2.185 µmol/l a najmanja u ljetnjem periodu godine 0.395µmol/l. Nitritne soli kreću se od 0.039 – 0.138 µmol/l gdje u zimskom periodu bilježe maksimum. Koncentracije fosfatnih soli variraju od 0.089 – 0.267 µmol/l gdje maksimalnu vrijednost biljezimo u proljećnom periodu. Količina silikata varira u rasponu od 1.001 - 3.502 µmol/l a amonijaka od 0 – 0.153 µmol/l . Ukupni azot se kreće od 11.230 – 13.876 µmol/l. Jos jedno područje čiji je kvalitet morske vode dobar posebno u odnosu na fosfatne soli i amonijak. Hemijski paramteri prikazani su na slikama grafički od 61 – 72.




Poluostrvo ARZA Temperatura mora na istraživanom području se kretala od 13.40 OC u zimskom periodu do 24.2 OC u ljetnjem periodu godine. Koncentracija kiseonika je varirala od 7.52 mg/l ( proljeće, jesen) do 8.50 mg/l(zima). Shodno tome zasićenost kiseonikom varira od 80.86 – 97%. pH vrijednosti kretale su se od 8.15 – 8.30. Salinitet u ljetnjem periodu iznosi 36.5‰ a u proljećnjem 34.8 ‰. Zbog kvara na sondi u zimskom i jesenjem periodu nije izmjeren salinitet ni konduktivitet. Koncentracija nitratnih soli je najveća u zimskom periodu i iznosi 1.300 µmol/l a najmanja u ljetnjem periodu godine 0.406µmol/l. Nitritne soli kreću se od 0.099 – 0.180 µmol/l gdje u zimkom periodu bilježe maksimum. Koncentracije fosfatnih soli variraju od 0.044 – 0.289 µmol/l gdje maksimalnu vrijednost biljezimo u proljećnom periodu a minimalnu u ljetnjem periodu. Količina silikata varira u rasponu od 0.500 - 2.400 µmol/l a amonijaka od 0.044 – 0.176 µmol/l . Ukupni azot se kreće od 9.005 – 14.010 µmol/l. U odnosu na sve parametre dobar kvalitet vode biljezimo upravo na ovoj poziciji. Svi fizičko-hemijski paramteri prikazani su na slikama grafički od 37 – 48




BLATNA PLAŽA - IGALO Temperatura mora na istraživanom području se kretala od 11.40 OC u zimskom periodu do 24.8 OC u ljetnjem periodu godine. Koncentracija kiseonika je varirala od 8.3 mg/l ( proljeće) do 9.90 mg/l(zima). Shodno tome zasićenost kiseonikom varira od 90.24 – 105%. pH vrijednosti kretale su se od 8.22 – 8.33. Salinitet u ljetnjem periodu iznosi 32.9‰ a u proljećnjem 23.5 ‰. Zbog kvara na sondi u zimskom i jesenjem periodu nije izmjeren salinitet ni konduktivitet. Koncentracija nitratnih soli je najveća u zimskom periodu i iznosi 2.110 µmol/l a najmanja u ljetnjem periodu godine 0.356µmol/l. Nitritne soli ne variraju mnogo na ovoj poziciji i kreću se od 0.178 – 0.198 µmol/l gdje u proljeće i zimi bilježe maksimum. Koncentracije fosfatnih soli variraju od 0.044 – 0.400 µmol/l gdje maksimalnu vrijednost biljezimo u proljećnom periodu. Količina silikata varira u rasponu od 2.700 - 4.004 µmol/l a amonijaka od 0 – 0.289 µmol/l gdje minimum bilježimo u ljetnjem periodu a maksimum u proljećnom periodu. . Ukupni azot se kreće od 8.730 – 15.611 µmol/l. Posebno je vazna cinjenica da u ljetnjem periodu ne bilježimo znacajan rast nutrijenata . Za vrijeme kiše uobučajno dolazi do spiranja organskog materijala u more, sve vrijednosti su u granicama uobičajnih vrijednosti za ovaj dio Crnogorskog primorja. Svi fizičko-hemijski paramteri prikazani su na slikama grafički od 25-36






Sl. 31Prikaz kocentracije nitratnih soli u ispitivanom periodu Sl. 32 Prikaz kocentracije nitritnih soli u ispitivanom periodu





ZAKLJUČAK Na osnovu navedenih rezultata zaključujemo da je lokalitet Ada Bojana pod većim organskim opterećenjem zbog materijala koje rijeka nanosi uz priobalni dio, stoga se javlja povećana koncentracija svih hranljivih soli. Na ovoj poziciji biljezimo najveću koncentraciju silikatnih soli koje vezujemo za priliv slatke vode u more i smanjeni salinitet. Takodje na Blatnoj plazi Igalo mjerimo nesto nizi salinitet. Lokalitet Arza i Platamuni se odlikuju najboljim hemijskim kvalitetom vode posebno u ljetnjem periodu godine. Na svim lokalitetima je koncentracija soli nešto povišena u proljećnim mjesecima zbog veće količine padavina. Na lokalitetu Ada Bojana trebala bi se sprovoditi učestalija mjerenja jer biljezimo porast amonijaka i nitratnih soli. Ostali lokaliteti su zadovoljavajućeg hemijskog kvaliteta.



2. FITOPLANKTONSKA KOMPONENTA

ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ 20011-2012

PODRUČJE ISTRAŽIVANJA

Rezultati istraživanja fitoplanktonske komponente su sprovedeni na šest transekata:

Vanzalivsko područje

1. Transekt Stari Ulcinj – Opština Ulcinj (1 pozicija)

2. Transekt Rt Ratac– Opština Bar (1 pozicija)

3. Transekt Platamuni – Opština Budva (1 pozicija)

4. Transekt Jaz- Opština Budva (1 pozicija)

5. Transekt Arza-Opština Herceg Novi (1 pozicija)

Zalivsko područje (Tivatski i Kotorski zaliv)

6. Transekt Igalo– Opština Herceg-Novi (1 pozicija)

MATERIJAL I METODIKA

Analiza fitoplanktonskog materijala je izvršena po standardnoj metodologiji. Veća veličinska

frakcija-mikroplankton (ćelije > 20µm) je analizirana do vrsta pomoću odgovarajućih ključeva

koji se primjenjuju za ovu oblast. Kao indikatori eutrofikacije se koriste fitoplanktonske vrste

mikrofitoplanktona, kako njihovo prisustvo tako i njihova gustina. Manja veličinska frakcija-

nanoplankton (ćelije < 20µm) prikazana je kao ukupna količina po istraživanim pozicijama.

Količina fitoplanktona (mikroplankton i nanoplankton) je izražena preko numeričkih

vrijednosti na jedinicu volumena morske vode (N ćelija/ l) po istraživanim pozicijama.



U analizama dobjenih rezultata osvrnućemo se na generalne analize

fitoplanktonske komponente Crnogrskog primorja jer smo detaljnije analize po sezonama

dali u sezonskim Izvještajima (vidi Izvještaj za jul i oktobar 2011. i januar i maj 2012.).

REZULTATI I DISKUSIJA Ako se analizira svaki transekt pojedinačno tokom istraživanog perioda, može se uočiti

izrazita dinamika prosječne gustine kako mikro- tako i nanoplanktona (sl.1-6).

Vrijednosti gustine mikroplanktna tokom istraživanja su se kretale od 103 do 105

ćelija/l. Na transektu Stari Ulcinj najveća gustina mikroplanktona je dostizala vrijednost od

105 ćelija/l i iznosila je 1.7 x 105 ćelija/l, u jesen. Najmanja brojnost mikroplanktona na

transektu Stari Ulcinj je bila u ljetnjem periodu (1.1 x 104 ćelija/l). Vrijednosti brojnosti

nanoplanktona na transektu Stari Ulcinj tokom cijelog istraživanja su se kretale 105 ćelija/l i

najveća brojnost je bila u zimu (3.7 x 105 ćelija/l).

Sl.1. Raspodjela prosječne gustine mikro- i nanoplanktona na transektu Stari Ulcinj.

Na transektu Rt Ratac brojnost mikroplanktona je bila niža u poreñenju sa

transektom Stari Ulcinj. Najveći dio istraživanja se kretala reda veličine 103 ćelija/l,



jedino je u proljeće brojnost mikroplanktona iznosila 2.4 x 104 ćelija/l. Vrijednosti

nanoplanktona su se kretale od 104 do 105 ćelija/l i u ljetnjem i jesenjem peridu su bile

niže u poreñenju sa zimskim i proljećnim peridom (sl.2) .

Sl.2. Raspodjela prosječne gustine mikro- i nanoplanktona na transektu Rt Ratac

Na transektu Platamuni najveća brojnost mikroplanktona je bila u jesen i iznosila

je 1.9 x 105 ćelija/l, dok su najmanje brojnosti zabilježene u ljeto i zimu (5.4 x 103 i 5.2

x 103 ćelija/l). Brojnost nanoplanktona tokom čitavog perioda istraživanja je bila reda

veličine 105 ćelija/l i bila je najveća u proljeće (3.42 x 105 ćelija/l) (sl.3).



Sl.3. Raspodjela prosječne gustine mikro- i nanoplanktona na transektu Platamuni.

Na transektu Jaz brojnost mikroplanktona je bila niža u poreñenju sa svim

transektima, sem transekta Arza gdje je takoñe zabilježena manja brojnost. Brojnost

mikroplanktona je iznosila 104 ćelija/l tokom cijelog istraživanja, sem u zimskom peridu

kada je i zabilježena najmanja brojnost (2.8 x 103 ćelija/l). Nanoplankton je bio najniži u

jesenjem periodu, a najveća brojnost je nañena u proljeće (7.92 x 105 ćelija/l) (sl.5).



Sl.4. Raspodjela prosječne gustine mikro- i nanoplanktona na transektu Jaz.

Na transektu Arza brojnost mikroplanktona se kretala od 103 do 104 ćelija/l.

Najveća je u ljetnjem periodu a najmanja u jesen. Brojnost nanoplanktna je bila

ujednačena u ljeto, jesen i zimu, a najveća je bila u proljeće (6.54 x 105).

Sl.5. Raspodjela prosječne gustine mikro- i nanoplanktona na transektu Arza.

Na transektu Igalo i mikroplankton i nanoplankton je bio najveći u proljeće,

dok je mikroplankton bio najmanji u jesen, a nanoplankton u ljeto.



Sl.6. Raspodjela prosječne gustine mikro- i nanoplanktona na transektu Igalo.

Dominantna mikroplanktonska grupa na transektu Stari Ulcinj su bile dijatomeje.

Najveća brojnost dijatomeja je zabilježena u jesenjem periodu, dok je najmanja bila u

zimskom periodu. Dinoflagelate su bile veoma malo zastupljene, dok su kokolitoforide

bile frekventije i brojnije od dinoflagelata. Najveća brojnost kokolitoforida je bila u

zimskom periodu i iznosila je 1.1 x 104 ćelija/l. Na ovom transektu dominirale su

dijatomejske vrste: Chaetoceros diversus, Chaetceros curvisetus, Leptocylindrus danicus,

Navicula spp., Pseudo-nitzschia spp., Thalassionema nitzschioides.



Sl.7. Raspodjela prosječne gustine fitoplanktonskih grupa na transektu Stari

Ulcinj.

Na transektu Rt Ratac dominirale su dijatomeje tokom cijelog perioda

uzorkovanja sem u proljeće kada je zabilježen porast dinoflagelata. U proljeće je bio i

porast kokolitoforida. Od dijatomejskih vrsta kje su bile česte i brojne su: Licmophora

paradoxa, Licmophora reichardtii, Licmophora spp., Navicula spp., Pseudo-nitzschia

spp., i Thalasionema nitzschiodes.

Sl.8. Raspodjela prosječne gustine fitoplanktonskih grupa na transektu Rt Ratac.

Na transektu Platamuni dijatomeje su bile potpuno dominantne, tako da

povišenje ili opadanje prosječne gustine mikroplaktona pratilo i povišenje ili opadanje

dijatomeja. (sl. 9). Dinoflagelate i kokolitoforide su bile veoma rijetke i sa malom

brojnošću (sl. 9). Dijatomejske vrste koje su bile česte i brjne na vom transektu su :

Chaetoceros affinis, Chaetoceros vixvisibilis, Licmophora paradoxa, Pseudo-nitzschia

spp., i Thalasionema nitzschiodes.



Sl.9. Raspodjela prosječne gustine fitoplanktonskih grupa na transektu Platamuni.

Dominacija dijatomeja u odnosu na ostale fitoplanktonske grupe na

transektu Jaz je zabilježena tokom cijelog perioda, s tim što su i dinoflagelate na ovom

transektu bile povećane u ljeto i jesen, dok je brojnost kokolitoforide bila povećana u

proljeće (sl. 10). Brojne i dominantne dijatomejske vrste koje su zabilježene na transektu

Jaz su bile: Bacteriastrum hyalinum, Chaetocers affinis, Chaetoceros diversus, Navicula

spp., Probscia alata, Pseudo-nitzschia spp., i Thalasionema nitzschiodes.



Sl.10. Raspodjela prosječne gustine fitoplanktonskih grupa na transektu Jaz.

Na transektu Arza dijatomeje su bile najbrojnije u ljetnjem periodu, dok su i u

jesen i zimu bile dominantne u odnosu na dinoflagelate i kokolitoforide. Jedino su

dinoflagelate bile brojnije u proljeće (sl. 11). Dijatomejske vrste frekventne i brojne na

ovom transektu su bile: Chaetocers affinis, Chaetocers decipiens, Chaetoceros diversus,

Guinardia striata, Leptocylindrus danicus, Proboscia alata, Navicula spp., Skeletonema

spp., Pseudo-nitzschia spp., i Thalassionema nitzschioides.

Sl.11. Raspodjela prosječne gustine fitoplanktonskih grupa na transektu Arza.

Na transektu Igalo zabilježena je potpuna dominacija dijatomeja u odnosu na ostale

dvije fitoplanktonske grupe (sl. 12). Dominantne dijatomeje na transektu Igalo su:

Asterionelopsis glacialis, Chaetoceros affinis, Chaetoceros curvisetus, Chaetoceros

vixvisibilis, Leptocylindrus danicus, Navicula spp., Pseudo-nitzschia spp., i Thalassionema

nitzschioides.



.

Sl.12. Raspodjela prosječne gustine fitoplanktonskih grupa na transektu Igalo. Dominaciji dijatomejske populacije u okviru mikroplanktona ide u prilog, što iste čine

većinom predstavnici koji su se najbolje prilagodili promjenama uslova sredine. Te vrste su

prisutne tokom čitavog perioda istraživanja (tab.1). Nazivaju se još i „oportunističke“ vrste, jer

imaju široku ekološku valencu, te su prisutne tokom cijele godine, odnosno najbolje se

prilagoñavaju promjenama životne sredine.

U mikrofitoplanktonu (veća veličinska frakcija) dominirale su uglavnom vrste koje su

karakteristične za eutrofna i ekstremno eutrofna područja. To su dijatomejske vrste

Chaetoceros affinis, Guinardia striata, Licmophora paradoxa, Skeletonema spp.,

Pseudonitzschia spp., Thalassionema nitzschioides. Od dinoflagelata česti i dominantni

dinoflagelati su bili: Ceratium furca, Ceratium fusus, Gymnodinium spp., Gonyaulax spp.,

Prorocentrum micans, Prorocentrum minimum, Scripsiella spp. Prekomjerni razvoj ovih vrsta,

koje se još naziva »cvjetanje » mora ili engl. blooming, može narušiti ravnotežu ekosistema.

Posebno se to odnosi na zalivsko područje ili još preciznijena transekt Igalo, što se i dešavalo

ranijih godina. Neke od ovih vrsta kao Prorocentrum micans i Prorocentrum minimum sadrže

u sebi otrovne supstance fikotoksine koje mogu negativno da utiču na živi svijet u moru.



ZAKLJUČAK

Na osnovu dobijenih rezultata, a takoñe i na osnovu rezultata dobijenih

istraživanjima iz prethodnih godina, može se konstatovati da su uticaji eutrofikacije sve

izraženiji. Vrijednosti mikroplanktona koje su se kretale reda veličine do 105 ćel./l su

karakteristika eutrofnih područja. Prisustvo navedenih vrsta (vidi slike vrsta) često u

visokom iznosu je indikator eutrofnosti područja. Takoñe prisustvo toksičnih vrsta

upozorava na opasnost od njhovog prekomjernog razvoja i negativnog uticaja na živi

svijet u moru. Zato kao prve protivmjere su rješavanje otpadnih voda iz kanalizacionih

sistema u zalivskom dijelu Crnogorskog primorja je njihovo sprovoñenje i ispuštanje u

vidu tehničke vode u ovoreno područje Jadrana.

Proboscia alata Navicula spp.



Prorocentrum micans Pseudonitzschiia spp.

. Chaetocers affinis Thalassionema nitzschioides

Guinardia striata Ceratium furca

Pra

ćen

je b

iolo

ških

par

amet

ara

mor

a po

tra

nsek

tim

a –

zavr

šni i

zvje

štaj

201

1-12


Po

pis

vrs

ta m

ikro

pla

nko

tna i n

jih

ova p

risu

tno

st

po

lo

kalite

tim

a t

oko

m p

eri

od

a istr

aživ

an

ja.

Lj=

lje

to;

J=

jesen

; Z

= z

ima;

P=

pro

ljece.

Vrs

te

Sta

ri U

lcin

j R

t R

ata

c

Pla

tam

un

i Jaz

Arz

a

Igalo

Dij

ato

meje

Lj

J

Z

P

Lj

J

Z

P

Lj

J

Z

P

Lj

J

Z

P

Lj

J

Z

P

Lj

J

Z

P

Cen

trale

s

Asterolampra m

arylandica

+

+

+

Bacteriastrum hyalinum

Cle

ve

+

+

Bacteriastrum

sp.

+

Biddulphia biddulphiana (

Sm

ith)

Boyer

+

Cerataulina pelagica (

Cle

ve)

Hendey

+

+

+

+

Chaetoceros affinis

Lauder

+

+

+

+

+

+

+

C. convolutus

Castr

.

C. curvisetus C

leve

+

+

+

+

C. decipiens C

leve

+

+

C. diversus C

leve

+

+

+

+

+

+

+

+

C. peruvianus B

rightw

ell

+

+

C. vixvisibilis S

chill

er

+

+

Chaetoceros sp.

+

+

+

+

Coscinodiscus s

p.

Cyclotella striata

+

Cyclotella

sp.

+

Dactyliosolen blavyanus (

Pera

g.)

Hasle

+

+

Dactyliosolen fragilissim

us (

Berg

on)

Hasle

+

+

+

+

Detonula pumila (

Castr

ac.)

Gra

n

+

Guinardia flaccida (

Castr

ac.)

Pera

g.

+

+

+

+

+

+

G. striata

(S

tolterf

oth

) H

asle

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Hemiaulus hauckii

Gru

n.

+

+

Hemiaulus sinensis

Gre

v.

+

+

+

+

+

+

+

+

Leptocylindrus danicus C

leve

+

+

+

+

+

+

L. mediterraneus (

Pera

g.)

Hasle

+

L. m

inim

us

+

+

Lithodesmium undulatum E

hre

nb.

+

+

Melosira nummuloides A

gard

h

+

+

+

Melosira s

p.

Proboscia alata (

Brightw

ell)

Sundstr

öm

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

P. indica

+

Rhizosolenia imbricata

Brightw

ell

+

+

+

Skeletonema s

pp.

+

+

Pen

nale

s

Achanthes brevipes A

gard

h

+

A. longipes A

gard

h

Achnanthes s

p.

+

Amphora ostrearia B

réb.

+

+

+

+

Amphiprora sulcata

(B

réb.)

Cle

ve

+

+

+

Amphiprora

sp.

+

Asterionellopsis glacialis

(C

astr

.) R

ound

+

+

+

Pra

ćen

je b

iolo

ških

par

amet

ara

mor

a po

tra

nsek

tim

a –

zavr

šni i

zvje

štaj

201

1-12


Cocconeis scutellum

Ehre

nb.

+

+

+

+

+

Cocconeis

sp.

+

Cylindrotheca closterium

(E

hre

nb.)

Reim

ann e

t Lew

in

+

+

+

+

Diploneis bombus E

hre

nb.

+

D. crabro E

hre

nb.

+

+

Diploneis

sp.

+

+

Fragillaria s

p.

+

+

Licmophora paradoxa (

Lyngb.) A

gard

h

+

+

+

+

+

+

+

+

Licmophora flabellata (

Carm

ich.)

Agard

h

+

+

L. reichardtii G

run.

+

+

+

+

+

+

L. lyngbyei (K

ütz

.) G

run.

+

Licmophora

sp.

+

+

+

Lioloma pacificum

(C

upp)

Hasle

+

Navicula

spp.

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Nitzschia incerta G

run.

+

+

+

N. longissim

a (

Bré

b.in K

ütz

.) R

alfs in P

rit.

+

+

+

+

+

+

+

N. sicula (

Castr

.) H

uste

dt

+

Nitzschia

sp.

+

+

+

Pleurosigma angulatum (

Quekett

) W

. S

mith

+

+

+

+

+

+

P. elongatum

W. S

mith

+

+

+

+

+

+

P. form

osum W

. S

mith

+

+

+

+

+

Pleurosigma s

p.

Pseudo-nitzschia

spp.

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Synedra

sp.

+

+

Str

iate

lla u

nip

uncta

ta (

Lyngb.) A

gard

h

+

Tabelaria s

p.

+

Thalassionema frauenfeldii

(Gru

n.)

Halle

g.

+

+

T. nitzschioides (

Gru

n.)

Mere

schkow

sky

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Din

ofl

ag

ela

ti

Amphidinium

spp.

+

Ceratium carriense G

ourr

.

C. furca (

Ehr.

) C

lapare

de e

t Lachm

. +

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

C. fusus (

Ehr.

) D

uja

rdin

+

+

+

+

+

+

+

C. kofoidii

Jörg

.

+

C. macroceros (

Ehre

nb.)

Vanhoffen

+

+

C. pentagonum

Gourr

.

C. teres K

of.

+

C. tripos (

Mülle

r) N

itzsh

+

+

+

+

+

Ceratium

sp.

Dinophysis acuta

Ehre

nb.

+

Dinophysis acuminata

C

lap. et

Lachm

.

+

+

D. caudata

Sevill

e-K

ent

+

D. fortii

Pav.

+

+

Gonyaulax digitale (

Pouchet)

Kof.

+

+

Gonyaulax polygramma P

av.

+

+

+

+

Pra

ćen

je b

iolo

ških

par

amet

ara

mor

a po

tra

nsek

tim

a –

zavr

šni i

zvje

štaj

201

1-12


Gonyaulax s

p.

+

+

+

+

Gymnodinium

spp.

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Gyrodinium fusiform

e K

of. e

t S

wezy

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Glenodinium sp.

+

+

Oxytoxum caudatum S

chill

er

+

+

Oxytoxum sceptrum (

Ste

in)

Schrö

der

+

+

+

+

Oxytoxum

sp.

O. variabile S

chill

er

+

+

Phalacroma rotudatum K

of. e

t M

ichener

+

+

+

Podolampas elegans S

chütt

P. minim

um

(P

av.)

Schill

er

+

+

+

+

+

P. compressum

(B

aile

y)

Abé e

x D

odge

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

P. micans E

hre

nb.

+

+

+

+

+

+

+

+

+

P. scutellum

S

chrö

der

+

+

Prorocentrum

sp.

P. triestinum S

chill

er

+

+

Protoperidinium crassipes (

Kof.)

Bal.

+

+

+

P. conicum

(G

ran)

Bal.

P. diabolus (

Cle

ve)

Bal.

+

+

P. divergens (

Ehre

nb.)

Bal.

P. globulum

(S

tein

) B

al.

+

+

+

+

+

+

P. tubum

(S

chill

er)

Bal.

+

Protoperidinium

spp.

+

+

+

+

+

Protoperidinium verior

+

+

Scippsiella

sp.

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Ko

ko

lito

frid

e

Acanthoica quattrospina L

ohm

.

+

+

+

Anoplosolenia brasiliensis

(Lohm

.) D

efl.

+

+

+

C

alc

iosole

nia

murr

ayii

Gra

n

Calyptrosphaera oblonga L

ohm

.

+

+

+

+

+

+

Rhabdosphaera tignifera S

chill

er

+

+

+

Syracosphaera pulchra

Lohm

.

+

+

+

+

+

+

+

Silik

ofl

ag

ela

ti

Dictyocha fibula

Ehre

nb.

+

+

+

Pra

ćen

je b

iolo

ških

par

amet

ara

mor

a po

tra

nsek

tim

a –

zavr

šni i

zvje

štaj

201

1-12


Praćenje bioloških parametara mora po transektima – završni izvještaj

Institut za biologiju mora Kotor

3. MONITORING EKOLOŠKIH INDIKATORA FITOBENTOSA I ZOOBENTOSA Monitoring bioloških parametara fitobentosa i zoobentosa je radjen na 5 transekata dužine od 100m metara: Ada Bojana Istraživana lokacija se nalazi na krajnjem jugu crnogorskog primorja i karakteriše se pješčanom podlogom. S obzirom na prirodu ovog tipa pomične podloge, jako talasanje i uticaj rijeke Bojane, na ovoj lokaciji nisu konstatovane fitocenoze na istraživanom transektu od 100m koji je bio usmjeren pod pravim uglom na obalnu liniju.

Na ovom području je ljeti izražena turistička aktivnost dok je u jesenjem periodu bilo zabilježeno prisustvo ribarskih mreža. U zimskom periodu nije bilo zabilježene ljudske aktivnosti na obali, ali je konstatovana velika promjena u obalnoj liniji. Tačnije u isvim istraživanim periodima je konstatovana promjenljivost obalne linije, ali je u zimskom periodu ova promjena bila najizraženija (Slika 1 i 2).

Slika 1. Ada Bojana novembar 2011.g. Slika 2. Ada Bojana januar 2012.g.

Zbog ovakvih primjena podloge nije moguć razvoj fitocenoza, ali je na obali u zimskom

periodu mogla da se nadje odreñena količina listova morske trave Zostera marina kao i nekih drugih koje dolazi iz rijeke Bojane pa čak i Skadarskog jezera. Tako npr. konstatovan je na plaži i plod vodene biljke Trapa natans (vodeni orah) koja je karakterističan stanovnik jezera.

Iako na ovom istraživanom lokalitetu nisu zastupljene fitocenoze važno je napomenuti da ovakva staništa supralitoralnih i mediolitoralnih pijesaka predstavljaju vrlo specifično stanište koje se nalazi na listi Habitata EU i treba ih štititi prema Barselonskoj konvenciji.

Ovakva staništa su najviše ugrožena zbog razvoja turizma i korištenja plaža posebno u ljetnjim mjesecima. Iz tog razloga su životinjski organizmi koji naseljavaju ovakva staništa izloženi gaženju, a zbog odstranjivanja naplavina organskog porijekla (prije svega morskih trava) mijenja se količina organske materije u sedimentu i karakteristike staništa. Poluostrvo Ratac Istraživani transekt počinje od šljunkovite plaže na kojoj u supralitoralu postoje ostaci organske materije, uglavnom morske trave Posidonia oceanica. S obzirom da se plaža koristi u turističke svrhe najvjerovatnije se i ove naplavine posidonije uklanjaju s vremena na vrijeme u ljetnjem



periodu, pa je stabilna struktura ovog staništa onemogućena, mada donekle bolja od drugih, sličnih lokacija na crnogorskom primorju.

Mediolitoral i djelimično infralitoral se nastavljaju šljunkovitom podlogom koja je nepovoljna za razvoj fitocenoza i u kojima je jedino bilo dosta sitnih ostataka listova posidonije. U infralitoralu se dalje mozaično nalazi krupnije kamenje izmeñu kojeg je pješčana podloga. Na stijenama koje se nalaze iza 60-tog metra transekta konstatovani su busenovi posidonije, dok podvodna livada ove morske trave počinjete tek na 91-vom metru istraživanog transekta. Ova livada na tom svom gornjem rubu ima mozaični karakter, ali se nastavlja i izgleda da je veoma dobro razvijena. Na 10m dubine je u svakoj istraživanoj sezoni sakupljeno 10 orotropskih izdanaka i analizirane su morfometrijske karakteristike listova. Broj listova po izdanku posidonije je prikazan na Grafiku 1 i konstantan broj adultnih listova, te porast broja intermedijernih u zimskom periodu ukazuje na dobro stanje razvoja ove biljke. Dužina adultnih listova bila je najveća u ljetnjem periodu a intermedijernih u proljetnom, što je karakterističan fenološki ciklus biljke (Grafik 2). U vezi sa tim je i procenat oštećenosti listova (A%) koji je imao najveće vrijedonsti tokom zime i proljeća, što je direktno proporcionalno starenju listova i jačem talasanju vode tokom zimskih mjeseci. Na kraju kada se analizira indeks lisne površine (LAI) vidi se da je biljka dobro razvijena i da je maksimum rasta bio postignut u ljetnjem periodu.

0

1

2

3

4

5

ljeto 2011 jesen 2011 zima 2012 proljeće 2012

bro

j lis

tova p

o izdanku

br. adultnih listova

br. intermedijernih listova

br. juvenilnih listova

Grafik 1. Broj listova po izdanku Posidonia oceanica na lokaciji poluostrvo Ratac

0

20

40

60

80


dužin

a lis

tova (

cm

)

dužina adultnih listova

dužina intermedijernih listova

dužina juvenilnih listova

Grafik 2. Dužina listova posidonije na lokaciji rt Ratac



A% (oštećenost listova)

30

50

70


Grafik 3. Indeks oštećenosti listova (A%) posidonije na lokaciji Ratac

0

100

200

300

400


ind

ek

s lis

ne

po

vrš

ine

-LA

I (c

m2

/izd

an

ku

)

LAI intermedijera

LAI adulta

Grafik 4. Indeks lisne površine posidonije (LAI) na lokaciji Ratac

U ljetnjem periodu istraživanja od makro-algi na ovom lokalitetu je po brojnosti i pokrovnosti značajnu ulogu imala Digenea simplex, pa zatim Padina pavonica, Dyctiota dichotoma i Payssonellia squamaria. U jesenjem periodu najveću brojnost i pokrovnost su imale Flabellia petiolata i Digenea simplex. Na pojedinim mjestima vertikalne zidove većih stijena je u potpunosti pokrivala Flabellia petiolata, a na njima je bilo i dosta epifita i suspendovanih materija. Najveći broj makroalgi bio je konstatovan u ljeto 2011.g. (23 vrste), a najmanje u zimskom periodu (14 vrsta) (Tabela 1).



Tabela1. Vrste fitobentosa na lokaciji rt Ratac

vrste fitobentosa ljeto 2011

jesen 2011

zima 2012

proljeće 2012

Posidonia oceanica + + + + Acetabularia acetabulum + + Amphiroa rigida + + + Anadiomene stellata + + + Caldophora sp. + + + + Cladostephus verticillatus + + + + Codium bursa + + + + Corallina officinalis + + + + Cystoseira compressa + Dictiota dichotoma + + + Dictiota linearis + + Digenea simplex + + + + Halimeda tuna + + + + Halopteris scoparia + + Halymenia floresia + Jania rubens + + + + Laurencia obtusa + Liagora viscida + Lithophyllum sp. + + Padina pavonica + + + Peyssonellia rubra + + + + Peyssonellia squamaria + Peyssonnelia rosa-marina + + Sphaerococcus coronophifolius + + + Udotea petiolata + + + + Wrangelia penicillata + + UKUPNO 24 17 15 16

Jaz Istraživana lokacija je veoma raznovrsna i bogata, kako po predstavnicima fitobentosa tako i zoo-bentosa. Transekt počinje od stjenovitih hridi na kojima su dominantne asocijacije Mytilus galoprovincialis ali su nekada bile razvijene asocijacije alge Cystoseira amentacea čija su naselja sada degaradirana i nalazi se samo pojedinačno, dok su znatno brojnije Laurencia obtusa i Wrangelia penicilata, te veliki broj rakova Balanus sp. Stijena se vrlo strmo spušta do 4m dubine i na tom potezu predstavnici algi su veoma rijetki i malih dimenzija. Nakon toga stjenovita podloga se spušta do 23m transekta. Na ovom potezu je zastupljena uglavnom stjenovita podloga sa većim kamenjem izmeñu kojeg se nalaze vrlo male pješčane površine. Na tom potezu dominantne vrste u ljetnjem periodu su bile Padina pavonica i Wrangelia penicilata. Pješčana podloga infralitorala se nalazi na potezu 23-43m transekta na dubini od 6m i na ovom potezu nema predstavnika algi već su one samo zastupljene na nešto većem kamenju koje se nalazi u neposrednoj blizini. Nakon pješčane, podloga je ponovo stjenovita sa izuzetno gustim populacijama alge Padina pavonica koje pokrivaju podlogu u potpunosti. Na potezu od 66m do 73m transekta, na 6-7m dubine, nalaze se 3 velike stijene koje su takoñe u značajnoj mjeri pokrivene algom Padina



pavonica, ali je značajno napomenuti da se u procjepima ovih stijena nalaze veoma bogate scijafilne i koraligene zajednice. Najznačajniji su predstavnici sunñera i Briozoa, a od algi tu su najbrojnije Peyssonnelia rubra, P. rosa-marina, Lithophyllum sp. i Sphaerococcus coronopifolius.

Na ovoj lokaciji je bio zabilježen veliki broj algi koje su prikazane u tabeli 2. Kao i u prethodnom slučaju najveći broj vrsta je zabilježen u ljetnjem periodu a najmanji u zimu 2012.g. Koraligene i scijafilne zajednice se nastavljaju fotofilnim algama infralitorala gdje je ponovo dominantna Padina pavonica do 88m transekta gdje na 10m dubine počinju naselja morske trave Posidonia oceanica. Ova podvodna livada se nastavlja i dalje od 100m ispitivanog transekta i veoma je dobro razvijena. Sakupljano je po 10 orotropskih izdanakau svim istraživanim sezonama i analizirane su morfometrijske karakteristike listova. Broj listova po izdanku prikazan na Grafiku 5 pokazuje da je bilo blagog pada u broju adultnih listova ali je to istovremeno praćeno sa povećanjem broja listova mlañih kategorija tako da je stanje biljke u pogledu broja listova u potpunosti dobro. Dužina listova je bila vrlo slična vrijednostima izmejrenim na lokaciji Ratac i imala je takoñe najveće vrijednosti u ljetnjem periodu (Grafik 6). Donekle neuobičajena pojava je da je procenat oštećenosti listova (A%) bio najmanji u zimskom periodu (Grafik 7). Meñutim kada se ima u vidu da je u zimskom periodu bio najmanji broj adultnih listova i da su tada intenzivnije bili razvijeni listovi mlañih kategorija, jasno je da je koeficijen A% iz tih razloga imao najmanje vrijednosti u zimskom periodu. U pogledu indeksa lisne površine (LAI) ona je bila nešto veća u odnosu na lokaciju Ratac (Grafik 8). Ovakva situacija je bila očekivana s obzirom da na lokaciji Jaz nema zagañenja kao što je u akvatoriji Bara, pa time i na lokaciji Ratac. Najveće vrijednosti su bile zabilježene u ljetnjem periodu. Veliki broj cvjetova i kasnije plodova je bio konstatovan u svim ispitivanim naseljima morske trave Posidonia oceanica, a najviše na lokaciji Jaz i Platamuni.

1

2

3

4

5


bro

j lis

tova p

o izdanku




Grafik 5. Broj listova po izdanku Posidonia oceanica na lokaciji Jaz

0

20

40

60

80

ljeto 2011 jesen 2011 zima 2012 proljeće

2012

dužin

a li

sto

va (

cm

)






Grafik 6. Dužina listova posidonije na lokaciji Jaz

oštećenost listova - A%

0

20

40

60


A%

Grafik 7. Koeficijent oštećenosti listova posidonije na lokaciji Jaz

0

100

200

300

400


indeks li

sne p

ovrš

ine -

LA

I (c

m2/iz

danku)

LAI intermedijera

LAI adulta

Grafik 8. Indeks lisne površine (LAI) na lokaciji Jaz Tabela 2. Vrste fitobentosa na lokaciji Jaz

Vrste fitobentosa ljeto 2011

jesen 2011

zima 2012

proljeće 2012

Posidonia oceanica + + + + Acetabularia acetabulum + + Amphiroa rigida + + Anadiomene stellata + + Caldophora sp. + + + Cladostephus verticillatus + + Codium bursa + + + + Codium vermilara + Corallina officinalis + + + Cystoseira amentacea + + Dasicladus vermicularis + + + Dictiota dichotoma + + + Dictiota linearis + Elachista sp. + Galaxaura oblongata + + Halimeda tuna + + + +



Halopteris scoparia + + + + Jania rubens + + + + Laurencia obtusa + + Lithophyllum sp. + + + + Padina pavonica + + + Peyssonellia rubra + + + + Peyssonellia squamaria + + + + Peyssonnelia rosa-marina + + Sphaerococcus coronophifolius + + + Udotea petiolata + + + + Womersleylla setacea + Wrangelia penicillata + + UKUPNO 24 18 14 20

Platamuni Zajedno sa lokacijom Jaz lokacija Platamuni je bila najraznovrsnija. Na ovoj lokaciji stjenovita podloga od same površine se vrlo strmo spušta do 4m dubine, a dalje se nastavlja blaži pad sve do 9m dubine na 64-tom metru ispitivanog transekta, gdje počinju podvodne livade morske trave Posidonia oceanica. Na kraju transekta od 100m je dubina 11m i naselja posidonije se nastavljaju prema dubini. Ova naselja su dobro razvijena i velike gustine. Broj listova po izdanku (Grafik 9) pokazuje vrlo pozitivan trend u rastu juvenilnih listova, a inače i bez toga broj listova je na visokom, zadovoljavajućem nivou. Najveće vrijednosti dužine listova bile su zabilježene u ljetnjem periodu i vrijednosti su vrlo bliske onima na lokaciji Jaz. Kao i na lokaciji Jaz najmanji procenat oštećenosti listova je bio u zimskom periodu, a to je takoñe u vezi sa velikim brojem mladih listova koji su se u tom periodu razvijali (Grafik 11). Ukupna lisna pšovršina je prikazana na Grafiku 12. vrijednosti su bliske sa prethodno opsianim lokacijama i takoñe najveće vrijednosti su zabilježene u ljetnjem periodu, kada je zabilježen maksimum u rastu ove biljke.

0

1

2

3

4

5


bro

j lis

tova p

o iz

danku




Grafik 8. Broj listova po izdanku posidonije na lokaciji Platamuni



0

20

40

60

80

100


du

žin

a lis

tov

a (

cm

)




Grafik 10. Dužina listova posidonije na lokaciji Platamuni

oštećenost listova - A%

20

30

40

50


Grafik 11. procenat oštećenosti listova (A%) na lokaciji Platamuni

0

50

100

150

200

250

300

350


ind

eks lis

ne

po

vrš

ine

- L

AI (c

m2

/izd

an

ku

)

LAI intermedijera

LAI adulta

Grafik 12. Indeks lisne površine (LAI) na lokaciji Platamuni Tabela 3. Vrste fitobentosa na lokaciji Platamuni


jesen 2011

zima 2012

proljeće 2012

Posidonia oceanica + + + + Acetabularia acetabulum + + Amphiroa rigida + + + Anadiomene stellata + + + + Caldophora sp. + + + + Codium bursa + + + + Corallina officinalis + Cystoseira amentacea + + + + Cystoseira compressa + + + +



Cystoseira corniculata + Cystoseira foeniculacea ssp. tenuiramosa + + + + Cystoseira spinosa + Dictiota dichotoma + + Dictiota linearis + + + Elachista sp. + Halimeda tuna + + + + Halopteris filicina + + Jania rubens + + Laurencia obtusa + Liagora viscida + Lithophyllum sp. + + + + Padina pavonica + + + Peyssonellia rubra + + + + Peyssonellia squamaria + + + + Peyssonnelia rosa-marina + + Sargassum vulgare + Udotea petiolata + + + Womersleylla setacea + + + + UKUPNO 25 18 15 19

Poluostrvo Arza Na ovom lokalitetu je istraživani transekt vrlo raznovrstan po pitanju karakteristika podloge. U prvih 5-6m je predstavljen supralitoralnim i mediolitoralnim šljuncima i na tom dijelu nema predstavnika fitocenoza jer tip podloge ne pogoduje njihovom rastu. U narednih 5 metara transekta se nalazi krupnije kamenje koje je pogodno za razvoj makrofitskih algi, te su u tom pojasu razvijene asocijacije sa vrstama algi roda Cystoseira. Neki od talusa ovih algi su dugački i više desetina centimetara tako da predstavljaju svojevrsne graditelje biocenoze i stanište za druge organizme, od čega je najvažnije spomenuti veliki broj juvenilnih riba. Područje infralitoralna se dalje nastavlja pješčanom podlogom u narednih 14m gdje odsustvuju predstavnici algi. Nakon toga se nastavlja stjenovita podloga koja nije u potpunosti kompaktna već se izmeñu većeg kamenja može naći manja količina pješčane podloge. Tipičan predstavnik ovakvih podloga je Dasycladus vermicularis. U ovom području je zabilježen najveći broj vrsta algi ali one imaju znatno manju biomasu, brojnost i pokrovnost u odnosu na asocijaciju Cystoseira u početnom dijelu infralitorala.

Zbog pješčanih i šljunkovitih karakteristika podloge nije zastupljena veća količina predstavnika fitobentosa, mada to nije razlog odustva većeg broja algi na čvrstoj podlozi. Ovim istraživanjem je konstatovano najviše algi u ljetnjem periodu i to 15 vrsta (Tabela 4). Moguće je da je ovakva situacija prostranog „barrena“-gole stjenovite podloge nastala zbog prenamnoženosti morskih ježeva koji su biljojedi i time su uslovili odsustvo veće količine algi. Prenamnoženost morskih ježeva je generalno u direktnoj vezi sa prelovom riba koje su njihov predator, ali to nije jedini razlog tako da bi detaljnije uzroke ovakve situacije bilo neophodno dalje istražiti. Tabela 4. Vrste fitobentosa na lokaciji rt Arza


jesen 2011

zima 2012

proljeće 2012



Acetabularia acetabulum + + Amphiroa rigida + + + + Anadiomene stellata + + + Caldophora sp. + + + Cystoseira compressa + Cystoseira crinitophylla + + + Cystoseira barbata + + Dasicladus vermicularis + + + + Dictiota dichotoma + Dictiota linearis + + Halimeda tuna + Jania rubens + + Laurencia obtusa + Padina pavonica + + + Peyssonellia rubra + Peyssonellia squamaria + Wrangelia penicillata + + UKUPNO 15 9 6 6

Blatna plaza Igalo Na ispitivanoj lokaciji su zastupljene zajednice supralitoralnih, mediolitoralnih i infralitoralnih šljunaka. Za razliku od obližnje pješčano-muljevite podloge ispitivana šljunkovita staništa su nastala prvenstveno nanosima obližnje rječice i vjerovatno dijelimično uticajem čovjeka.

U supralitoralu se mogu primjetiti nakupine ostataka morske trave Cymodoeca nodosa koja naseljava područje mediolitorala i djelimično infralitorala. S obzirom da se plaža koristi u turističke svrhe za predpostaviti je da je ovih nakupina organske materije bilo više ali da su uklonjene u toku ljetnje sezone.

Početak mediolitorala je izuzetno siromašan i zapravo nema predstavnika fitocenoza. To je posledica neodgovarajuće podloge za razvoj morskih trava kao i velikog variranja abiotskih faktora (prije svega saliniteta i temperature). Na potezu od 15m do kraja transekta (100m) se nalazi mozaična livada morske trave Cymodoeca nodosa. Na listovima ove morske trave kao i na samoj podlozi može se konstatovati prisustvo značajne količine suspendovanih materija. Jedan dio tih materija potiče sa obližnjih lokacija sa pješčano-zamuljenim podlogama koje se zbog malog hidrodinamizma talože i na ovim lokacijama. Meñutim, jedan dio suspendovanih materija i organske materije moguće da dospijeva i iz neregulisanih ispusta otpadnih voda.

Na ovom loklitetu konstatovane je najmanje algi, tačnije samo 6 vrsta od kojih su Padina pavonica, Udotea petiolata i Acetabularia acetabulum bile najčešće. Ipak treba napomenuti da su i ove alge bile veoma rijetko zastupljene i to sa malim brojem jedinki, te da značajnije ne doprinose pokrovnosti podloge


jesen 2011

zima 2012

proljeće 2012

Cymodocea nodosa + + + + Acetabularia acetabulum + + Caldophora sp. + Laurencia obtusa + Padina pavonica + + + Udotea petiolata + + + Wrangelia penicillata + UKUPNO 4 3 4 4



Analiza zoobentosa

Istraživanja zoobentosa su radjena autonomnim ronjenjem, metodom vizuelnog cenzusa na 5 odabranih i postavljenih transekata. Dva transekta su bila u spoljasnjem dijelu Bokokotorskog zaliva dok ostala tri bila na otvorenom moru. Transekti od po 100m su bili postavljeni pod pravim uglom na obalnu liniju i na svim lokacijama je konstatovan blag nagib obale tako da je maksimalna dubina na kraju transekata bila 10m na lokalitetu Ratac, a minimalna 2m na lokalitetu Blatna plaza Igalo.

Ovakvom dubinom mora, koja je dosta plitka, uslovljen je i faunistički sastav na datom području. U toku sezonskih terenskih istraživanja , ukupno je determinirano 65 makrobentoska vrste koje su dati u donjoj tabeli . U ovom sastavu po brojnosti, na prvom mjestu je Moluska (mekušci) sa 21 vrsta, zatim Chordata(vecinom Pisces) sa 11 vrsta ,Porifera (sundjeri) i Echinodermata sa 10 vrsta, Cnidaria sa 5 vrste , Annelida sa 4 vrste, Bryozoa sa 2 vrste i Tunicata i Arthropoda sa po jednom vrstom. Tokom ove godine pracene su i ribe koje prije nijesu bile obuhvacene posmatranjem.

Na ovim transektima zabeležene su i dvije vrste bentosa koje su posebno ugrožene a to su palastura (Pinna nobilis) i prstac (Litophaga litophaga).Takodje, nadjeno je i nekoliko novih vrsta morske faune Crne Gore.

Daljim istraživanjima pridnene faune mora i otkrivanjem novih vrsta za faunu Crne Gore

kao i uključivanje i drugih taksonoma u rad može se očekivati bolje sagledavanje ekologije morske faune na području probalnog mora Crne Gore.

Grafik 13. Procentualni odnos pojedinih zivotinjskih grupa na svim transektima Crnogorskog primorja



Popis determinisanih zoobentonskih vrsta i njihova relativna abudancija na transektima Crnogorskog primorja (r = rijetka, x = od 1-10, c = od 10 – 100, cc = preko 100

primjeraka )

Ad

a B

ojan

a

Pol

uos

trvo

R

atac

Pla

ža J

az

Pla

tam

un

i

Pol

uos

trvo

A

rza

Bla

tna

pla

ža

Igal

o

Tak

sono

msk

a gr

up

a

Takson/Transekt ZOOBENTOS

Eunice sp. + ANN Hermodice carunculata + + ANN Protula tubularia + ANN Sabella spallanzanii + + ANN Balanus perforatus cc cc cc + ART Myriapora truncata + + BRY Reteporella grimaldii + BRY Coris julis + + + + CHO Diplodus annularis + CHO Diplodus sargus sargus + + CHO Diplodus vulgaris + CHO Labrus viridis + CHO Mugil cephalus + CHO Mullus barbatus barbatus + + + + CHO Oblada melanura + CHO Sarpa salpa + + CHO Seranus cabrilla + + + CHO Serranus scriba + CHO Actinia cari + CNI Aiptasia mutabilis + CNI Caryophillia clavus + c c c CNI Cladocora cespitosa + + CNI Condylactis aurantiaca + + CNI Arbacia lixula C cc cc cc ECH Astropecten spinulosus + ECH Echinaster (Echinaster) sepositus + + ECH



Holothuria (Holothuria) tubulosa + + + ECH Holothuria (Panningothuria) forskali + ECH Holothuria (Platyperona) sanctori + ECH Marthiasterias glacialis + + ECH Ophidiaster ophidianus + ECH Paracentrotus lividus + ECH Sphaerechinus granularis + + + ECH Acanthocardia tuberculata + MOL Aplysia dactylomela + MOL Aplysia depilans + MOL Cerithium vulgatum + + MOL Chamelea gallina ++ MOL Donax trunculus + MOL Ensus siliqua, + MOL Gibbula albida + MOL Gibula sp. + MOL Haliotis tuberculata + MOL Litophaga litophaga + + MOL Luria lurida + MOL Murex brandaris + + MOL Mytilus galloprovincialis cc cc cc MOL Octopus vulgaris + + + MOL Patella sp. + MOL Pecten jacobaeus + MOL Pinna nobilis + MOL Tellina pulchella Lamarck, 1818 + MOL Venerupis decussata + + MOL Venus verrucosa Linnaeus, 1758 ++ MOL Agelas oroides + + POR Aplysina aerophoba + POR Chondrilla nucula cc POR Chondrosia reniformis + + POR Clathrina clathrus + + POR Cliona celata + POR Crambe crambe c cc cc cc POR Ircinia oros + POR Petrosia ficiformis + + POR Spongia officinalis + POR Halocynthia papillosa + + TUN



ZAKLJUČAK Na osnovu dosadašnjih istraživanja može se zaključiti da je stanje biocenoza na ispitivanim lokacijama, zadovoljavajućeg kvaliteta i da se posebno lokacije Jaz i Platamuni karakterišu velikim biodiverzitetom. Pored ovog izvjestaja uradjen je DVD katalog vrsta flore i faune sa slikama koji predstavlja prvi pokusaj opisa morskih organizama sa slikama i mjestima nalazenja u Crnoj Gori. Ovaj rad su uradili saradnici iz Centra za monitoring obale i mora Crne Gore Instituta za biologiju mora u Kotoru :

1. Dr Zoran Kljajić 2. Dr Vesna Mačić 3. Dipl. Biol. Dragana Drakulović 4. Dipl. Biol. Marković Sandra 5. ronilac Branislav Lazarević

Za bibliografske namjene citirati : Kljajić Z., Mačić V., Drakulović D., Markovic S., . Program monitoringa mora -PRAĆENJE BIOLOŠKIH PARAMETARA MORA PO TRANSEKTIMA. Izvještaj za 2011-2012 godinu. Centar za monitoring obale i mora Crne Gore, Institut za biologiju mora Kotor Narucilac: Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore Budva

program monitoringa mora za 2011-12 godinu€¦ · 6 05.05.2012 11:30 1 0 0 18.6 23.5 8.24 8.3...

Documents