profil sektora

Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Ulaganja u budućnost Europska unija

Projekt Razvoj Kvalifikacija i Inovativnih metoda stjecanja

Kompetencija u LOgistici i Pomorskom prometu - KIKLOP

Broj ugovora HR.3.1.15-0029

Referenca

projekta

0029/Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci/HKO II

Program: Europski socijalni fond (ESF) - Operativni program „Razvoj

ljudskih potencijala” 2007. –2013

EP1: IZRADA STANDARDA ZANIMANJA I KOMPETENCIJA

PROFIL SEKTORA POMORSKI PROMET I LOGISTIKA

Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci


PRIPREMILI

Voditeljica projekta Dr.sc. Ana Perić-Hadžić, Pomorski fakultet u Rijeci

Voditelj EP1: Izrada standarda zanimanja i kompetencija Dr.sc. Neven Grubišić, Pomorski fakultet u Rijeci

Administrator projekta Saša Milanović, Pomorski fakultet u Rijeci

Suradnici Pomorski fakultet u Rijeci Pomorski fakultet u Splitu

Dr.sc. Aleksandar Cuculić Dr.sc. Zdeslav Jurić

Dr.sc. Vlado Frančić Dr.sc. Zvonimir Lušić

Dr.sc. Renato Ivče Dr.sc. Merica Slišković

Dr.sc. Irena Jurdana

Dr.sc. Robert Mohović

Dr.sc. Radoslav Radonja

Dr.sc. Igor Rudan

Dr.sc. Edvard Tijan

Dr.sc. Siniša Vilke

Mladen Jardas

Suradnici na izradi matrice kompetencija

Dr.sc. Jakov Karmelić, CMA/CGM Croatia d.o.o.

Mario Zorović, Zorović d.o.o.

Davor Bojanić, Panalpina Croatia d.o.o.

Robert Mrvčić, KD Autotrolej d.o.o.

Alen Poturić, Transagent d.o.o.

Sanja Šijanec, Adriatic Gate Container Terminal

I Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci


SADRŽAJ

MOTIVACIJA ZA IZRADU PROFILA SEKTORA ...................................................................................... 1

1. UVOD ............................................................................................................................................................... 5

2. METODOLOGIJA .......................................................................................................................................... 9

2.1. Izrada standarda za zanimanja u podsektoru pomorskog prometa i logistike ........................ 10

2.2. Metodologija za izradu profila sektora ..................................................................................................... 10

2.3. Metodologija izrade matrice kompetencija ............................................................................................ 11

2.4. Metodologija za izradu standarda kvalifikacije i studijskih programa ....................................... 11

3. POMORSKI SUSTAV I NJEGOVE SPECIFIČNOSTI ......................................................................... 12

3.1. Organizacija pomorskog sustava ................................................................................................................. 12

3.2. Gospodarski značaj pomorskog brodarstva u Europskoj uniji ....................................................... 16

3.2.1. Ekonomski značaj djelatnosti pomorskog brodarstva .............................................................. 16

3.2.2. Direktni učinci na gospodarstvo ......................................................................................................... 18

3.2.3. Multiplikativni učinci na BDP ............................................................................................................... 18

3.3. Tržišna konkurentnost hrvatskih pomoraca .......................................................................................... 20

3.4. Analiza pomorskog tržišta rada ................................................................................................................... 25

3.5. Potražnja za pomorcima u svijetu i u Europskoj uniji ........................................................................ 26

4. POTRAŽNJA ZA ZANIMANJIMA .......................................................................................................... 29

4.1. Obuhvat sektora ................................................................................................................................................. 29

4.2. Upotreba sektorskih zanimanja ................................................................................................................... 34

4.3. Dugoročna kretanja zaposlenosti u ključnim gospodarskim djelatnostima ............................. 39

4.4. Gospodarski prikaz ključnih djelatnosti ................................................................................................... 40

4.5. Slobodna radna mjesta .................................................................................................................................... 47

5. POTRAŽNJA ZA VJEŠTINAMA I ZNANJIMA - KOMPETENCIJAMA ........................................ 49

5.1. Identifikacija zanimanja i traženih kompetencija na tržištu ........................................................... 49

5.1.1. Anketni upitnik Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja ................................................. 53

5.1.2. Ostali alati za verificiranje podataka o znanjima i vještinama pojedinih zanimanja .... 63

5.2. Matrice kompetencija ...................................................................................................................................... 65

5.2.1. Matrica kompetencija Brodostrojarstvo .......................................................................................... 67

5.2.2. Matrica kompetencija Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu ................. 69

5.2.3. Matrica kompetencija Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu ........................... 71

5.2.4. Matrica kompetencija Nautika i tehnologija pomorskog prometa ....................................... 74

II Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci


5.2.5. Matrica kompetencija Tehnologija i organizacija prometa ..................................................... 79

6. PONUDA RADA U SEKTORU: ZANIMANJA I KOMPETENCIJE ................................................. 83

6.1. Indikatori tržišta rada ...................................................................................................................................... 83

6.2. Dobna i obrazovna struktura u sektoru H - Prijevoz i skladištenje .............................................. 86

6.3. Dinamika nalaženja posla ............................................................................................................................... 88

6.4. Kvantitativna analiza obrazovnih programa .......................................................................................... 91

6.4.1. Opći trendovi u obrazovanju ............................................................................................................... 97

6.4.2. Trendovi po obrazovnom programu/kvalifikaciji ................................................................... 101

6.4.3. Trendovi po županijama i obrazovnom programu/kvalifikaciji ........................................ 105

6.5. Kvalitativna analiza obrazovnih programa .......................................................................................... 106

6.5.1. Nautika i tehnologija pomorskog prometa ................................................................................. 108

6.5.2. Brodostrojarstvo ................................................................................................................................... 112

6.5.3. Elektroničke, elektrotehničke i informatičke tehnologije u pomorstvu ....................... 116

6.5.4. Tehnologija i organizacija prometa ............................................................................................... 120

6.5.5. Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu ...................................................................... 124

6.5.6. Nastavak obrazovanja – diplomski studij i poslijediplomski studij ................................. 125

6.5.7. Koncept cjeloživotnog obrazovanja i programi izobrazbe.................................................... 126

7. UVJETI RADA NA TRŽIŠTU .................................................................................................................132

8. MAPIRANJE SEKTORA .........................................................................................................................135

8.1. Obrazovna politika Europske unije i Republike Hrvatske ............................................................. 136

8.2. Sektorski europski i nacionalni strateški dokumenti ...................................................................... 137

8.2.1. Europska pomorska politika ............................................................................................................. 137

8.2.2. Putokaz prema jedinstvenom Europskom prometnom prostoru ...................................... 139

8.2.3. Europski akcijski plan u području transportne logistike ....................................................... 143

8.2.4. Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine ........................................................................................................... 143

8.2.5. Prijedlog Strateških smjernica za razvoj Sektora pomorske industrije .......................... 146

8.3. Pravna regulativa u području pomorskog prometa ......................................................................... 147

POPIS LITERATURE ...................................................................................................................................152

POPIS ILUSTRACIJA ...................................................................................................................................155

Popis tablica .............................................................................................................................................................. 155

Popis grafikona ........................................................................................................................................................ 157

Popis shema ............................................................................................................................................................... 157

Popis slika................................................................................................................................................................... 158

III Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci


PRIVITAK A: Matrice kompetencija.....................................................................................................159

Brodostrojarstvo ..................................................................................................................................................... 159

Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu ............................................................................. 166

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu....................................................................................... 173

Nautika i tehnologija pomorskog prometa ................................................................................................... 184

Tehnologija i organizacija prometa ................................................................................................................. 201

1 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci


MOTIVACIJA ZA IZRADU PROFILA SEKTORA

Znanje je oduvijek bilo jedan od osnovnih instrumenata razvoja društvenih zajednica i uspješnih nacionalnih gospodarstava. Stoga, za društvo i gospodarstvo temeljeno na znanju važno je osigurati proces razvoja, primjene i diseminacije znanja u ciklusu stvaranja novih vrijednosti. Za razvoj, primjenu i diseminaciju znanja potreban je efikasan sustav obrazovanja na svim razinama. Sustav obrazovanja treba pratiti potrebe za novim znanjima kako bi omogućio potporu poslodavcima u održavanju i razvoju konkurentnosti i osigurao diseminaciju znanja novim naraštajima. Ovakav sustav mora biti ustrojen i financiran na održiv način da bi dao rezultate u razvoju i primjeni znanja u

gospodarstvu.

Hrvatski sabor usvojio je Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru1 8. veljače 2013. godine. Riječ je o zakonu kojim se uspostavlja Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) koji uređuje sustav kvalifikacija u Republici Hrvatskoj2. To je reformski instrument kojim se želi povećati transparentnost i kvaliteta cjelokupnog obrazovnog sustava, uspostaviti veza između obrazovnih programa i potreba tržišta rada te omogućiti priznavanje neformalnog i informalnog učenja. Nadalje, HKO se povezuje s Europskim kvalifikacijskim okvirom3 (EQF-om) i Kvalifikacijskim okvirom Europskog prostora visokog obrazovanja4 (QF-EHEA). Ovime se olakšava mobilnost građana u smislu učenja na europskom obrazovnom prostoru te mobilnost i konkurentnost hrvatskih radnika na europskom tržištu rada. Povezivanje i usporedba s drugim obrazovnim sustavima u Europi pridonijet će osiguravanju kvalitete hrvatskog obrazovnog sustava te prepoznavanju naših kvalifikacija u Europi i svijetu.

Obrazovni programi koji će se akreditirati prema Zakonu o HKO-u moraju se temeljiti na standardima kvalifikacija, što je istovremeno i mehanizam osiguravanja kvalitete, i garancija da nositelj kvalifikacije ima određena, unaprijed utvrđena i relevantna znanja i vještine.

Dakle, usvajanjem Zakona o HKO pokrenut je proces prilagođavanja obrazovnog sustava potrebama tržišta rada. Zamišljen je kao proces u nekoliko faza:

- Faza 1 - procjena budućih potreba za znanjima i vještinama koje su utemeljene u ključnim nacionalnim strateškim dokumentima, strukturi tržišta rada te u jasnom prepoznavanju traženih vještina i znanja za pojedina zanimanja te procjeni budućih potreba za znanjima i vještinama.

1 http://www.zakon.hr/z/566/Zakon-o-Hrvatskom-kvalifikacijskom-okviru 2 http://www.kvalifikacije.hr 3 http://www.cedefop.europa.eu 4 http://www.ehea.info/



- Faza 2 – izrada standarda zanimanja za izabrana zanimanja, sukladno zadanoj metodologiji.

- Faza 3 - izrada matrica kompetencija pomoću zanimanja koja su obuhvaćena nekim obrazovnim programom.

- Faza 4 – izrada standarda kvalifikacija koji definiraju upravo one ishode učenja na kojima se trebaju definirati budući obrazovni programi.

Mehanizam HKO-a osmišljen je da artikulira potrebe tržišta rada prema obrazovnom sektoru te je kao takav ključna poveznica u ciklusu razvoja znanja u funkciji relevantnosti obrazovanja za gospodarski razvoj. Cilj je uskladiti razvoj obrazovanja sa sadašnjim, ali i budućim potrebama tržišta rada kako bi sposobnost radne snage mogla anticipirati potrebe radnih mjesta.

Kada je riječ o pomorstvu kao dijelu sektora Prometa i logistike važno je shvatiti da je riječ o iznimno kompleksnom multidisciplinarnom području temeljenom na djelatnostima različitih tehničko-tehnoloških i ekonomsko-pravnih obilježja. Promet i pomorstvo su iznimno važne gospodarske djelatnosti s izrazitim multiplikativnim

učincima na razvoj drugih gospodarskih djelatnosti.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici od 22. srpnja 2014. godine donijela Strategiju

pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje

od 2014. do 2020. godine. Ciljevi Strategije su osnaživanje uloge pomorstva u razvoju i konkurentnosti Republike Hrvatske kroz politike i inicijative održivog rasta te gospodarske aktivnosti na moru i u priobalju. To uključuje jačanje utjecaja hrvatskog pomorskog sektora na europskom i svjetskom tržištu, kao i razvoja visokih tehnologija i usluga u pomorstvu na temeljima tradicionalnih znanja i usvojenih sposobnosti, vodeći osobitu brigu o visokoj dostupnosti učinkovitih i modernih javnih usluga u pomorstvu, zaštiti morskog okoliša i sigurnosti plovidbe. Strategija utvrđuje niz konkretnih ciljeva čija je realizacija predviđena do 2020. godine. Jedan od ciljeva odnosi se na obrazovanje, a ističe povećanje udjela časnika u ukupnom broju pomoraca sa 64 na 70 posto uz razvoj i promicanje Hrvatske kao međunarodnog centra izvrsnosti za školovanje pomoraca.

Za realizaciju postavljenih ciljeva jednu od ključnih uloga imati ce sustav obrazovanja. Stoga zahtjevi stavljeni pred nositelje visokog obrazovanja u području pomorstva i logistike u RH, znanstvenoistraživačke visokoškolske ustanove, nisu nimalo jednostavni. Podrazumijevaju se procesi:

- kontinuiranog prilagođavanja obrazovnih programa koji su povezani s potrebama tržišta rada na domaćem i svjetskom tržištu rada,

- prepoznatljivosti u Europskom prostoru visokog obrazovanja,



- usklađenosti sa svim zahtjevima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture kao nositelja obrazovne i pomorske politike u Republici Hrvatskoj,

- usklađenosti s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i držanje straže pomoraca (STCW) te drugim

međunarodnim propisima (IMO, SOLAS i dr.).

U skladu s navedenim pokrenut je projekt KIKLOP - Razvoj Kvalifikacija i Inovativnih metoda stjecanja Kompetencija u LOgistici i Pomorskom prometu, s ciljem da Pomorski fakultet kao vodeća visokoobrazovna institucija u Republici Hrvatskoj u domeni obrazovanja u pomorstvu, u suradnji s Pomorskim fakultetom u Splitu i drugim partnerima projekta - dionicima pomorskog i prometnog gospodarstva, istraži stvarne potrebe tržišta rada u području pomorskog prometa i logistike, prepozna i definira nova znanja i nova zanimanja, razvije prijedloge standarda zanimanja i standarda kvalifikacija sukladno načelima HKO te u skladu s potrebama gospodarstva prilagodi obrazovnu ponudu te ponudi kvalitetno, učinkovito i inovativno visoko obrazovanje temeljeno na SMART ishodima učenja, omogućavajući pokretljivost obrazovnih programa, studija, studenata i nastavnika te zadržavajući pritom

fleksibilnost prilagođavanja stalnim i brzim promjenama u širem društvenom kontekstu.

Nužno je analizirati potrebe lokalnog, nacionalnog, ali i svjetskog tržišta rada u kontekstu pomorskog prometa i logistike, adekvatno ih vrednovati i pokrenuti procese razvoja novih ili prilagođenih obrazovnih programa u sustavu visokog obrazovanja. Profil sektora pomorski promet i logistika trebao bi poslužiti za prikaz ponude i potražnje sektorskih zanimanja i kvalifikacija na makro razini, odnosno analizirati kretanja zaposlenosti, nezaposlenosti i obrazovne ponude mjerene polaznicima obrazovnih programa po regijama i prema rodovima zanimanja, odnosno

HKO razinama.

Međutim, zanimanja u okviru djelatnosti pomorstva za koje obrazuje Pomorski fakultet

u Rijeci pokazuju mnoge specifičnosti:

- zanimanja se mogu naći u međusektorskom profilu triju sektora u RH prepoznatih od strane HKO-a: sektoru Prometa i logistike, sektoru Strojarstva, brodogradnje i metalurgije i sektoru Elektrotehnike i računarstva,

- postojeća zanimanja teže ka uskoj specijalizaciji nastaloj posredstvom tržišnih strukturalnih promjena pomorskog sustava kako u okvirima Republike Hrvatske, tako i u Europskoj uniji i svijetu, pa je i njihova standardizacija otežana,

- na nacionalnom ali i globalnom pomorskog tržištu uviđaju se nova znanja i zanimanja koja nisu klasificirana, niti su kompetencije za takva zanimanja prepoznate, niti su uvrštene u postojeće kurikulume,

- međunarodni karakter pojedinih zanimanja gdje su kompetencije temeljene na globalnom tržištu rada.



Stoga, navedena potražnja za zanimanjima u sektoru pomorskog prometa i logistike nadilazi nacionalne okvire što upućuje na nužnost provedbe detaljne analize sektorske podloge relevantne za područje pomorstva na razini Republike Hrvatske, ali pritom uvažavajući i svjetske trendove kako bi se utvrdile stvarne potrebe tržišta rada za pojedinim zanimanjima, definirali standardi zanimanja, revidirala struktura i ishodi

učenja i kvalifikacija, kao i načina njihova izvođenja u okviru pojedinih kurikuluma.



1. UVOD Promet u užem smislu obuhvaća proces transporta odnosno prijevoza, prijenosa i prekrcaja, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika te komunikacije. Pod pojmom transporta podrazumijeva se svladavanje prostornih i vremenskih udaljenosti, odnosno promjena koordinata predmeta transporta pomoću tehničkih sredstava. Pri tom se pojam transporta ne ograničava isključivo na prijevoz, veći i na prijenos predmeta transporta (ljudi, tereta i energetskog supstrata). Zato je pojam transporta širi pojam od

prijevoza ili prijenosa (Dundović, 2005).

Promet se dijeli na kopneni, zračni i vodni promet. Kopnenom prometu pripada cestovni

i željeznički promet, a vodnom prometu pripadaju pomorski i riječni promet.

Logistika je proces u lancu opskrbe kojim se planira, implementira i kontrolira efikasnost i efektivnost, unaprijed i unatrag toka roba, usluga i odgovarajućih informacija između izvorišta i točke konzumacije u namjeri da se zadovolje korisnikove potrebe (Fawcett, 2000). Ključni zadatak logistike je optimalno iskorištenje ljudskih resursa i tehničkih sredstava kako bi se tražena dobra dostavila, ili usluga izvršila, u pravo vrijeme, na pravom mjestu u traženoj količini, kvaliteti i uz minimalne troškove (Brčić i Ševrović, 2012). U odnosu na proces transporta logistika obuhvaća planiranje,

organizaciju, upravljanje, izvršavanje i kontrolu procesa i pojedinih operacija.

Nadovezujući se na navedeno, izrada ovog profila sektora utemeljena na projektu KIKLOP baviti će se navedenim podsektorom pomorskog prometa i logistike jer je u tom dijelu i najbolja povezanost sa zanimanjima i postojećim kurikulumima koji se

izvode na Pomorskom fakultetu u Rijeci.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD2007) promet pripada skupini djelatnosti H Prijevoz i skladištenje. Evidentno logistika nije prepoznata kao djelatnost sukladno nacionalnoj klasifikaciji iz 2007. godine. Međutim sukladno razvoju Hrvatskog klasifikacijskog okvira definirano je 25 sektora HKO, a kao sektor XI prepoznat je sektor

PROMET I LOGISTIKA.

Analiza profila sektora, kao temeljnog dokumenta za izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija vezanih za pomorski promet i logistiku, trebala bi odgovoriti na

niz pitanja:

- Koliko je jak sektor prometa i logistike u hrvatskom gospodarstvu? - Kakva su kretanja u podsektoru pomorskog prometa i podsektoru logistike? - Što je pomorsko gospodarstvo u Hrvatskoj i koja je njegova struktura? - Imamo li dovoljno kadrova za zadovoljenje potražnje? - Kolika je apsorpcija znanja iz prometa u gospodarskim sektorima i gdje ona imaju

najveću koncentraciju?



- Kakva su globalna kretanja u području pomorskog prometa i što iz njih možemo zaključiti?

- Koliko je zanimanja u gospodarstvu stvorio podsektor pomorskog prometa i logistike? Da li postoje nova zanimanja koja nisu do sada prepoznata u dostupnim nacionalnim bazama? Nastupa li uska specijalizacija za pojedina zanimanja? Koliko smo prepoznatljivi na svjetskom tržištu rada?

- Temeljem kojih informacija trebamo krojiti obrazovnu politiku? Da li je došlo do promjene u strukturi potrebnih znanja i vještina? Kako prilagoditi kompetencije i

ishode učenja obrazovnih programa?

Pri analizi strukturnih podataka i ključnih gospodarskih pokazatelja te ponude i potražnje na tržištu rada, kao i potrebne strukture znanja i vještina pokušat će se pružiti odgovore na navedena pitanja koristeći pritom dostupne izvore podataka u Republici Hrvatskoj, ali i koristeći podatke i trendove dostupne na razini Europske unije i na

svjetskoj razini.

Cilj je ovim profilom podsektora POMORSKOG PROMETA I LOGISTIKE dati kvalitetnu podlogu za planiranje razvoja obrazovnog sustava. Prema Metodologiji za izradu i tumačenje Profila sektora – HKO (2015, str.11), profil sektora trebao bi opisati četiri ključne pojave:

1. Karakteristike potražnje za radom kroz analizu zanimanja (kako se primjenjuju znanja u gospodarstvu i društvu u cjelini?)

2. Karakteristike ponude rada iz obrazovanja (kakva se znanja stvaraju u obrazovnom sustavu, koje se kvalifikacije stvaraju o obrazovnom sustavu?)

3. Strukturu potražnje i ponude za radom (što trebamo, a s čime raspolažemo, kakva je usklađenost stvorenih znanja u odnosu na potrebe?)

4. Buduće potrebe za radom, znanjima i vještinama (kakva nam znanja trebaju za zamjenu postojeće radne snage i za razvoj?)

Iz tog razloga profil sektora podijeljen je u nekoliko ključnih koraka (poglavlja).

Nakon uvodnog dijela, u drugom poglavlju detaljno se iznosi Metodologija izrade profila sektora kao djela cjelokupnog metodološkog pristupa a obuhvaća: metodologiju za izradu standarda za zanimanja u podsektoru pomorstva i logistike, metodologiju za izradu profila sektora te metodologiju za izradu standarda kvalifikacije i studijskih programa.

Treće poglavlje Pomorski sustav i njegove specifičnosti od iznimne je važnosti za definiranje i razumijevanje profila sektora. Naime prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD2007) promet pripada skupini djelatnosti H Prijevoz i skladištenje gdje je pomorski promet uključen, ali ništa ne upućuje jasno na kompleksnost sustava te njegovu povezanost sa inozemnim tržištima. Definiranje pomorskog sustava je nužno



kako bi se razumijeli trendovi razvoja sektora kao i predvidjele buduće promjene u njemu. Promjene u morskom brodarstvu, pogotovo linijskom brodarstvu, razvoj tehnologija u procesu transporta, razvoj visoko sofisticiranih tehničkih sustava upravljanja, specijalizacija brodova i prijevoza morem, promjene u načinu organizacije i menadžmentu sektorskih djelatnosti, uska specijalizacija nekad integriranih djelatnosti pomorstva itd. vodi razumijevanju i promjena u potražnji za zanimanjima. Posebna pozornost posvećena je tržišnoj konkurentnosti hrvatskih pomoraca kao jedne specifičnosti sektora koji je okarakteriziran iznimno visokom mobilnosti radne snage. Od ukupnog broja hrvatskih pomoraca, preko 75% pomoraca zapošljava se na inozemnom tržištu te ne ulazi u evidentiranu bazu (ne)zaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje čime se iskrivljuje slika djelatnosti pomorskog prometa te njegove

važnosti za razvoj Republike Hrvatske.

Četvrto poglavlje Potražnja za zanimanjima bavi se sa nekoliko ključnih analiza vezanih za tržište rada. Prilikom analize obuhvata sektora uzeta je u obzir činjenica da su pomorska zanimanja uključena i u druga sektorska područja (Promet i logistika, Brodogradnja i strojarstvo te Rudarstvo) te da je uz podatke HZZ-a nužno koristiti i druge izvore podataka iz razloga jer pomorci nisu registrirani u postojećoj bazi HZZ-a. Nadalje, istražit će se koliko je sektorskih zanimanja prisutno u pojedinim djelatnostima. Veća koncentracija sektorskih zanimanja stvara čvršću ovisnost između gospodarskih kretanja u tim djelatnostima i tržišta rada dok veća disperzija zanimanja u više različitih djelatnosti može omogućiti veću fleksibilnost i mobilnost radne snage. Zbog specifičnosti pomorstva i pomorskih zanimanja gdje u velikoj mjeri inozemni poslodavci zapošljavaju pomorce teško je izvesti vjerodostojne zaključke na temelju podataka o zapošljavanju isključivo na nacionalnoj razini. Analizirati će se dugoročna kretanja zaposlenosti u ključnim gospodarskim djelatnostima te će se gospodarskim prikazom ključnih djelatnosti pokušati analizirati važnije gospodarske odrednice promatranog podsektora. U dijelu Slobodna radna mjesta analizirati će se ponuda radnih mjesta, trendovi

zaposlenosti i nezaposlenosti u sektoru.

Peto poglavlje Potražnja za vještinama i znanjima - kompetencijama detaljno će prikazati potrebe za kompetencijama unutar sektorskih zanimanja u području pomorskog prometa i logistike te može posluži kao podloga za planiranje sadržaja kvalifikacija na razini visokog obrazovanja. Glavni zadatak je identifikacija sektorskih zanimanja te identifikacija znanja i vještina potrebnih za njihovo obavljanje. U skladu s time, proveden je anketni upitnik Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja za izabrana zanimanja u metodološki izmijenjenom obliku te su podaci verificirani putem drugih metodoloških alata. Grupirajući kompetencije iz pojedinih srodnih zanimanja dobivene su matrice kompetencija sukladno adekvatnoj postojećoj kvalifikaciji i

studijskom programu.



Šesto poglavlje Ponuda rada u sektoru: zanimanja i kompetencije analizira osnovne indikatore tržišta rada u sektoru H Prijevoz i skladištenje. Provedena je analiza dobne i obrazovne struktura radne snage u sektoru sa naglaskom na pokazatelje koji se odnose na višu stručnu spremu i visoku stručnu spremu. Kvantitativna analiza obrazovnih programa usmjerena je na obrazovne programe koji se izvode u Republici Hrvatskoj za područje pomorskog prometa i logistike (znanstveno područje Tehničke znanost, polje Tehnologija prometa i transport). Analiziraju se trendovi u visokom obrazovanju te trendovi po obrazovnim programima koji se izvode na visokim pomorskim učilištima u Hrvatskoj. Kvalitativna analiza obrazovnih programa temelji se na analizi postojećih programa iz područja pomorskog prometa i logistike. U uvjetima nedefiniranih jedinica ishoda učenja, podlogu za analizu čine predmeti koji se izvode na pojedinim studijima. Nadalje, ukazuje se na mogućnost nastavka visokog obrazovanja kroz diplomski i poslijediplomski studij. Poseban naglasak dan je na analizi koncepta cjeloživotnog

obrazovanja i programa izobrazbe pomoraca.

Sedmo poglavlje Uvjeti rada na tržištu analizira uvjete rada u podsektoru pomorskog prometa i logistike koji ovise o specifičnosti pojedinih zanimanja, prvenstveno kada je riječ o pomoračkim zanimanjima. Također, ukazuje se na trendove na domaćem tržištu rada.

Osmo poglavlje Mapiranje sektora identificira ključne strategije za podsektor Pomorskog prometa i logistike, zakonsku regulativu, sektorske politike koje dugoročno

mogu utjecati na razvoj i razumijevanje sektora.



2. METODOLOGIJA

Metodologija izrade i tumačenja profila sektora dio je instrumentarija koji je osmišljen da pridonese uvođenju Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO), kao ključnog

mehanizma za prilagodbu obrazovnog sustava potrebama tržišta rada.

Metodološki pristup izrade kompetencija temeljenih na profilu sektora, standardima zanimanja i standardima kvalifikacije primijenjen u implementaciji projekta Kiklop

može se pojednostavljeno prikazati na shemi 1.

Shema 1. Metodološki pristup izrade kompetencija

Izvor: Crnković-Pozaić (2011)

S obzirom da je riječ o vrlo kompleksnom pristupu, nameće se posebnost metodološkog

pristupa po sljedećim elementima razdiobe:

1. Metodologija izrade standarda zanimanja 2. Metodologija za izradu profila sektora, 3. Metodologija izrade matrice kompetencija 4. Metodologija izrade standarda kvalifikacije i studijskih programa



2.1. Izrada standarda za zanimanja u podsektoru pomorskog prometa i logistike

Izrada standarda za zanimanja u podsektoru Pomorskog prometa i logistike treba se temeljiti na istraživanju potreba tržišta rada. Pri tome treba obuhvatiti sadašnje potrebe, ali i predvidjeti dinamiku kretanja i buduću potražnju za pojedinim zanimanjima. Sukladno projektnoj prijavi predložena metodologija istraživanja polazi od činjenice da zanimanja za koja se treba raditi standard nisu definirana. Ako se k tome postavi hipoteza da je pomorsko tržište radne snage izuzetno dinamično u smislu stalnih prilagodbi kompetencija, onda je za ispunjavanje ciljeva projekta nužno da se ta ista metodologija dosljedno primjenjuje. Cilj je osigurati funkcionalni sustav obrazovanja i cijeloživotnog učenja i povezati zahtjeve tržišta rada i zahtjeve za kvalifikacijama koja se stječu kroz obrazovni sustav.

Glavni zadatak u kreiranju standarda zanimanja je utvrđivanje ključnih poslova te identifikacija znanja i vještina potrebnih za njihovo obavljanje. Znanja i vještine objedinjuju kompetenciju koju radnik mora steći obrazovanjem odnosno radnim iskustvom. Projekt uključuje identifikaciju i izradu standarda za minimalno 20 zanimanja u području pomorskog prometa i logistike zajedno s pripadajućim kompetencijama te donošenje preporuka za razvoj standarda kvalifikacija, ishoda učenja

te unaprjeđenje studijskih programa koje nudi Pomorski fakultet u Rijeci.

2.2. Metodologija za izradu profila sektora Profil podsektora pomorskog prometa i logistike služi procjeni ponude i potražnje za

sektorskim znanjima i vještinama.

Izvori podataka za analizu tržišta, odnosno za izradu temelja profila podsektora

pomorskog prometa i logistike jesu podaci :

- (ne)zaposlenosti iz Državnog zavoda za statistiku (vremenske serije), - financijski podaci o poslovanju poduzeća po djelatnostima i županijama iz FINE, - (ne)zaposleni po zanimanjima iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, - klasifikacije NKZ (Nacionalna klasifikacija zanimanja) i NKD (Nacionalna

klasifikacija djelatnosti), koja se temelji na NACE Rev. 2 iz 2008. godine,

- statistički podaci Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture o broju pomoraca,

- anketa provedena među poslodavcima i visokoobrazovnim ustanovama u cilju sagledavanja kompetencija potrebnih za radna mjesta u sektoru,

- studije i elaborati, strategije na razini Republike Hrvatske i Europske unije,



- podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta radi prikupljanja obrazovne ponude,

- Baze podataka Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture radi prikupljanja podataka o pomorcima itd.

2.3. Metodologija izrade matrice kompetencija

Tijekom vremena mijenjaju se znanja i vještine koje su potrebne za rad na radnim mjestima odnosno zanimanjima te je potrebno u redovnim terminima provjeravati jesu li kompetencije dovoljno zastupljene u ishodima učenja koje su stekle osobe koje su pohađale obrazovne programe odgovarajuće kvalifikacijske razine. Mehanizam HKO-a sa svojim instrumentarijem u cijelosti je prilagođen upravo ovoj svrsi. Istraživanjem procesa rada i ključnih poslova koji se obavljaju na radnim mjestima otkrivaju se postojeće i nove kompetencije koje potom ulaze u standarde zanimanja, a zatim i

standarde kvalifikacija i obrazovne programe koji se na njima temelje.

Grupirajući kompetencije iz standarda zanimanja moguće je dobiti matricu kompetencija – alat koji kreira skup kompetencija iz nekoliko zanimanja, obuhvaćenih pojedinom kvalifikacijom i studijskim programom. Ovdje se jasno može utvrditi postoji li ili ne kompetencijska neusklađenost odnosno neusklađenost traženih kompetencija s ishodima učenja pojedinih kurikuluma. Ukoliko postoji neusklađenost, važno je pronaći rješenje bilo u promjeni i/ili modernizaciji postojećih redovnih programa u odgovarajućem HKO sektoru, bilo u nadoknadi kroz programe dodatnog obrazovanja što je u pravilu lošije rješenje.

2.4. Metodologija za izradu standarda kvalifikacije i studijskih programa

Metodologija za izradu standarda kvalifikacije i studijskih programa nije dio profila sektora, međutim to je završni korak u planiranju i kreiranju obrazovnog programa u podsektoru pomorskog prometa i logistike. Daljnji razvoj standarda

kvalifikacije i studijskih programa temelji se na:

- zaključcima analize profila sektora, - standardima zanimanja koja jasno definiraju potrebna znanja i vještine, - matrici kompetencija kao alatu koji je obuhvatio različita znanja i vještine

(kompetencije) iz izabranih zanimanja pridruženih pojedinom studijskom

programu.



3. POMORSKI SUSTAV I NJEGOVE SPECIFIČNOSTI

3.1. Organizacija pomorskog sustava

U Hrvatskoj je dugi niz godina pomorstvo bilo prepoznato i promatrano kroz sliku jakoga morskoga brodarstva i jake brodogradnje. Nakon osamostaljenja hrvatske države i prelaska na tržišno gospodarstvo došlo je do neminovnih promjena koje su pratile trendove svjetskoga pomorstva. Najveće promjene desile su se u morskom brodarstvu, pogotovo linijskom brodarstvu, u razvoju tehnologija u procesu transporta, u razvoju visoko sofisticiranih tehničkih sustava upravljanja, u odnosu na specijalizaciju brodova i

prijevoza morem, ali i u načinu organizacije i menadžmentu sektorskih djelatnosti.

Tradicionalna organizacija morskog brodarstva podrazumijeva koncentraciju različitih specifičnih i obuhvatnih poslova u jednoj organizaciji odnosno firmi. Globalizacijom pomorskog brodarskog tržišta tradicionalna organizacija brodarstva doživjela je također promjene iz jednostavnog razloga jer više nije bilo moguće funkcionalno poslovati bez da se pojedini poslovi ne disperziraju na posebne grupe djelatnosti ili se ne izdvoje u posebne firme.

Realnost današnjeg pomorskog sektora, ili kako se još naziva pomorskog klastera, jest uska specijalizacija nekad integriranih djelatnosti. Veća specijalizacija vodi ka većim zahtjevima u smislu kvalitete poslova što je povezano i sa većim zahtjevima tržišta i većoj konkurenciji među tvrtkama koje su uključene u sektorske djelatnosti. Složenost današnje strukture sektora pomorskog prometa i klasterskih djelatnosti najzornije

prikazuje shema 2.

Na razini pomorskog klastera mogu se izdvojiti djelatnosti koje su u svezi s pomorskim prijevozom i pomorskim transportom, djelatnosti prometne logistike, djelatnosti koje su vezane za pomorsku off-shore industriju te horizontalne djelatnosti među koje spadaju brodogradnja, ribarstvo, nautički turizam i proizvodnja brodske opreme. Među klasterskim djelatnostima u Hrvatskoj, osim tradicionalno važne brodogradnje, sve je veći značaj nautičkog turizma i djelatnosti koje su u funkciji nautičkog i izletničkog

turizma te proizvodnje i održavanja nautičkih plovila i opreme.

U Europskoj uniji među pomorskim zemljama te u ostalim europskim pomorskim državama intenzivno se razvija jedna nova pomorska kategorija, a to je off-shore industrija. Ovo područje integrira djelatnosti off-shore brodarstva, tehnologije i logistike, ali u odnosu na tipske djelatnosti koje se odnose na korištenje morskih resursa.

13 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je

odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija

Shema 2. Pomorski sustav i njegove specifičnosti



U ove djelatnosti ubrajaju se: postavljanje, premještanje i uklanjanje naftnih platformi, postavljanje i pozicioniranje cjevovoda i kabela na morsko dno, jaružanje i održavanje plovnih putova, postavljanje plutajućih postrojenja, morskih vjetroelektrana,

istraživanje mora i morskog dna, meteorološka i oceanografska istraživanja, itd.

U pomorskoj politici EU off-shore industrija zauzima istaknuto mjesto jer se upravo taj segment pomorstva najbrže razvija na temeljima integriranog sustava koji povezuje znanost, tehnologiju, inovacije, proizvodnju te eksploataciju. Takav pristup treba osigurati dugoročnu održivost i konkurentnost europskog pomorstva u odnosu na

jeftinija dalekoistočna tržišta.

Osnovna klasterska grupacija u području pomorstva obuhvaća sve djelatnosti koje su u

uskoj vezi s pomorskim prijevozom i transportom tereta. Tu se mogu izdvojiti:

- Grupa djelatnosti u opsegu pomorske sigurnosti - Grupa djelatnosti u opsegu luka i terminala - Grupa djelatnosti u opsegu menadžmenta broda (ship management) - Morsko teretno brodarstvo (linijsko, tankersko, slobodno, off-shore) - Morsko putničko brodarstvo (linijsko, turističko) - Pomorska agentura i posredništvo - Buking broda i tereta (ship-brokering) - Djelatnosti kontrole, pregleda i vještačenja tereta (surveying) - Djelatnosti opskrbe broda - Održavanje i servisiranje brodske opreme - Pomorsko osiguranje - Javna uprava i administracija

Specijalizacija je posebno istaknuta u grupi djelatnosti pomorskog menadžmenta ili

menadžmenta broda. Tu su se izdvojile sljedeće djelatnosti:

- Menadžment posade - Tehnički menadžment - HSEQ menadžment (Health, Safety, Environment, Quality) - Upošljavanje broda (Ship chartering)

Treba naglasiti da je posljedica uske specijalizacije u okviru brodarskog poslovanja posljednjih godina u Hrvatskoj osnivanje brojnih malih poduzeća koje svoju poziciju na tržištu traže kroz poslovanje s velikim brodarskim poduzećima koje posluju na svjetskom tržištu. Osim toga strane brodarske i druge kompanije osnivaju firme u Republici Hrvatskoj koje su 100% u njihovom vlasništvu (npr. pomorske agencije, ship-

management agencije, itd.).



Može se zaključiti da su promjene u vidu globalizacije pomorskih djelatnosti doprinijele promjenama u strukturi domaćih poslodavaca i razvoju malog poduzetništva koje je znatno fleksibilnije i uspješnije se prilagođava dinamici poslovanja koje prati brze prilagodbe brodara na transportnom tržištu. Na grafikonu 1 vidljivo je da su djelatnosti pomorskog menadžmenta (menadžment broda i menadžment posade) te pomorske

agenture i posredništva dominantne po broju poslodavaca.

Grafikon 1. Broj poslodavaca u RH prema pomorskim djelatnostima

Izvor: Hrvatska gospodarska komora (2015)

U tablici 1 prikazan je popis najvećih poslodavaca u RH koji se bave djelatnošću tzv. crew menadžmenta tj. menadžmenta posade, kao sastavnim dijelom pomorskog brodarskog menadžmenta (menadžmenta broda). Među njima se nalaze tri brodarske kompanije koje se bave menadžmentom posade u okviru vlastite brodarske djelatnosti dok su ostale tvrtke posredničke tvrtke koje su specijalizirane u ovom području. Prema

podacima iz 2013. godine ovih 10 kompanija zaposlilo je 6.165 hrvatskih pomoraca.

Tablica 1. Najveći poslodavci prema broju ukrcanih pomoraca u 2013. godini

Poslodavac Broj pomoraca Globtik Express agency d.o.o. 959 Tankerska plovidba d.d. 788 Zorović d.o.o. 785 Bogdan company d.o.o. 673 Maritimae regionis d.o.o. 548 Uspinjača posao d.o.o. 531 Atlantska plovidba d.d. 517 V. brodovi Hrvatska d.o.o. 493 Wilhelmsen Ship Management 469 Uljanik plovidba d.d. 402

Izvor: Ministarstvo prometa, pomorstva i infrastrukture (2015)

15

5058

43

4

25 2719

2 8 15 8

30

150

10203040506070

Broj poslodavaca



3.2. Gospodarski značaj pomorskog brodarstva u Europskoj uniji

3.2.1. Ekonomski značaj djelatnosti pomorskog brodarstva

U nastavku je pregled europske pomorske industrije kroz analizu morskog brodarstva koja je napravljena na razini Europske unije, uključujući i Hrvatsku kao punopravnu članicu. Analizu su napravile Europska udruga brodovlasnika (ECSA) i gospodarske komore država članica Europske unije te Norveške koje su u tu svrhu definirale

pomorsku brodarsku industriju na način da ona obuhvaća sljedeće osnovne djelatnosti:

- Transport robe morem (kontejnerski i konvencionalni teret) - Prijevoz putnika morem (uključivo prijevoz trajektima i brodovima za kružna

putovanja)

- Usluge i brodove u off-shore industriji poput brodova za polaganje i održavanje podvodnih kabela i cjevovoda, istraživanje nafte, oceanografska istraživanja, podvodne aktivnosti i radove, logističke usluge vezano uz naftne platforme i vjetroelektrane, itd.

- Usluge tegljenja i jaružanja

Gospodarske djelatnosti grupirane su prema Eurostatu u skladu s NACE5 sustavom. To uključuje kategorije djelatnosti koje dominantno pripadaju pod definiciju pomorske brodarske industrije:

- 50.10 Pomorski i obalni putnički prijevoz - 50.20 Pomorski i obalni transport robe - 77.34 Iznajmljivanje plovila

Ekonomska vrijednost EU brodarstva i vezanih usluga procijenjena je kroz sljedeće

veličine:

- Bruto vrijednost kontribucije na kretanje BDP-a - Zapošljavanje - Direktni utjecaj brodarstva - Indirektne utjecaje koje u ovom slučaju uključuju djelatnosti pomorskog klastera

(brodogradnja, remont brodova, lučke usluge, osiguranje, financijske i pravne usluge, itd.)

- Inducirane utjecaje koji se odnose na potrošnju koja je posljedica prihoda kojega ostvaruju pomorci i drugi zaposlenici u brodarstvu.

5 Nomenclature statistique des activites economiques dans la Communaute europeenne



Prema podacima koji se odnose na 2013. godinu, u odnosu na zaposlene, 62% zaposlenika uključeno je u kategoriju pomorskog transporta robe dok je 26% uključeno u putnički prijevoz. U off-shore industriji uključeno je bilo 11% zaposlenika. Od ukupnog broja zaposlenika 81% se odnosi na pomorce, a 19% na kopnena zanimanja. Napominjemo da se ova analiza odnosi na svih 28 država članica EU uključujući i

Hrvatsku.

Flota brodova koja je pod kontrolom zemalja EU6 u snažnom je porastu od 2005. godine. U periodu od 2005-2014. godine porast flote iznosio je 74% u bruto tonaži, a 72% u nosivosti te je početkom 2014. EU flota brodova imala nosivost od 660 mil. DWT-a i

brojila 23.000 brodova.

Porast flote i broja brodova, ali i tehnološke promjene dovele su i do rasta zapošljavanja. Tako je broj zaposlenih u brodarstvu i srodnim djelatnostima vezanim uz brodarstvo porastao s 488.000 u 2004. na 615.000 u 2013. godini. Porast zaposlenosti je rastao po nižoj stopi što upućuje da je i produktivnost rasla u istom periodu tako da je odnos zaposlenih po tonaži broda manji. Razlog su uvođenje brodova novih tehnologija i tehničkih rješenja s višom razinom automatizacije. To međutim ujedno znači i pojačane zahtjeve za kvalificiranim i stručnim osobljem te višom razinom kompetencija za

navedene poslove.

Shema 3. Učinak EU brodarstva na razvoj gospodarstva

DIREKTNI UTJECAJPrijevoz teretaPrijevoz putnika

Agencijske i posredničke djelatnostiTegljenje

Off-shore djelatnostiNajam brodova

INDIREKTNI UTJECAJBrodogradnja

Servisiranje i održavanje brodovaLučke usluge

Logističke uslugeOpskrba i ostale uslužne djelatnosti

Pomorsko osiguranjeFinancijske i pravne usluge koje su povezane s iskorištavanjem brodova

itd.

INDUCIRANI UTJECAJProizvodnja hrane i pića

PotrošnjaBankarski sektor

Turizamitd.

UKUPNI GOSPODARSKI UTJECAJ

6 Podrazumijevaju se brodovi koji su u vlasništvu ili pod upravljanjem poslodavaca iz EU zemalja članica bez obzira na zastavu broda.



3.2.2. Direktni učinci na gospodarstvo

Europska pomorska industrija u dijelu morskog brodarstva direktno utječe na BDP s kontribucijom koja na razini EU iznosi 56 milijardi € (Eurostat, Oxford Economics 2014.). Najveći dio tog iznosa odnosi se na kategoriju djelatnosti međunarodnog pomorskog transporta robe. Ako usporedimo podatke iz 2004. godine u kojoj je

doprinos pomorskog brodarstva iznosio 47 milijarde € radi se o porastu za 19%.

Grafikon 2. Kontribucija brodarstva u ukupnom BDP-u na razini EU u 2004. i 2013. godini

Izvor: Oxford Economics (2014)

Uspoređujući odnose direktnog zapošljavanja i kontribucije u BDP-u dolazi se do zaključka da je svaki europski zaposlenik u djelatnosti morskog brodarstva sudjelovao u bruto društvenom proizvodu s 85.000 € u 2013. godini.7 To je znatno iznad prosjeka svih djelatnosti koji iznosi 53.000 €. Primjerice, to je više od prosjeka u djelatnosti računalnog programiranja ili u djelatnosti zračnog prometa. Dakle može se reći da je europsko brodarstvo izuzetno produktivna djelatnost koja iznadprosječno doprinosi ukupnom rastu BDP-a u EU, većem životnom standardu zaposlenika i njihovom

potrošačkom kapacitetu.

3.2.3. Multiplikativni učinci na BDP

Za pomorski sektor još su možda značajniji indirektni i inducirani učinci, poznati i kao multiplikativni učinci. U tu svrhu uspoređuju se odnos inputa i outputa u transportnom procesu. Otprilike je taj utjecaj moguće ilustrirati na sljedeći način: Za uslugu prijevoza u vrijednosti 5 mil.€ brodarska kompanija mora nabaviti gorivo u vrijednosti 1 mil.€, platiti lučke usluge u iznosu 1 mil.€ te za različite stručne i tehničke usluge utrošiti 0.5 mil.€. U tom slučaju brodar generira dodanu vrijednost u iznosu od 2.5 mil.€ i isto toliko

7 Podaci za Grčku nisu uključeni

42000

44000

46000

48000

50000

52000

54000

56000

58000

2004 2013

Nominalne cijene mil.€



prihoda drugim poduzetnicima koji sudjeluju u logističkom lancu. Prema procjeni Oxford Economics indirektni učinak tj. dodana vrijednost kojom je EU brodarstvo

doprinijelo ukupnom BDP-u u 2013. godini iznosio je 61 milijardu €.

Inducirani učinak rezultat je potrošnje koju generiraju zaposlenici koji rade u pomorskom (brodarskom) sektoru. Standard EU pomoraca je danas takav da je njihova kupovna moć iznadprosječna i omogućava im iznadprosječnu potrošnju. Ukupna inducirana dodana vrijednost EU brodarstva procjenjuje se na 30 milijardi € u 2013.

godini.

Osim dodane vrijednosti, zanimljiva je analiza u kojoj mjeri multiplikativni učinak utječe na zaposlenost u ostalim srodnim djelatnostima koje su vezane uz poslovanje brodara. Procjene govore da se radi o iznosu od oko 1.1 milijuna radnih mjesta na razini Europe u 2013. godini. Inducirana zaposlenost, tj. zaposlenost koja je posljedica povećanog potrošačkog kapaciteta prema Oxford Economics (2014) procjenjuje se na oko 500.000 radnih mjesta.

Ukupni utjecaj morskog brodarstva na gospodarstvo Europske unije procjenjuje se na 147 milijarde € (2013. godina). To je ekvivalent od 1% BDP-a EU. Na svaki 1 mil.€ vlastitog doprinosa, europsko brodarstvo kreira dodatnih 1.6 mil.€ u drugim djelatnostima na razini cjelokupne EU ekonomije. To znači da multiplikativni faktor iznosi 2.6. Hrvatski pomorci uprihode na godišnjoj razini 1 milijardu € pa se u tom kontekstu može govoriti da su najbolji hrvatski izvozni „proizvod“. Ti ljudi žive u

Hrvatskoj, a svoj zarađeni novac troše i investiraju u Hrvatskoj.

U pogledu zaposlenosti može se zaključiti da europsko brodarstvo doprinosi s 2.2 milijuna radnih mjesta (2013. godina) i to direktno kroz vlastitu djelatnost, kroz druge srodne djelatnosti u logističkom lancu te kroz potrošnju kojom doprinose zaposlenici u sektoru i srodnim djelatnostima te zapošljavanju u drugim uslužnim djelatnostima.

Multiplikativni faktor europskog brodarstva u odnosu na zapošljavanje iznosi 3.6.

Osim brodarstva snažan ekonomski utjecaj na okruženje veliki multiplikativni učinak na nacionalno gospodarstvo imaju i morske luke. Tako npr. luka Hong Kong generira oko 20% BDP-a Hong Konga i podržava oko 20% poduzeća u regiji, a Luka Callao u Peruu stvara preko 50% državnog BDP-a. U Hamburgu je oko 15% ukupnih poslova vezano uz luku (Kesić, Jugović, 2006).

Subjekti koji sudjeluju u proizvodnji lučke usluge i kompletne prometno-logističke usluge (luka, brodari, kopneni prijevoznici, špediteri, agenti, kontrolne kuće, osiguravajuće kuće, i brojni drugi subjekti) kroz svoje usluge i realizirane prihode stvaraju direktne multiplikativne financijske učinke na nacionalno gospodarstvo. Tako primjerice prema neobjavljenim istraživanjima autora, luka Rijeka mjeri multiplikativne



efekte ovisno o vrsti tereta. Primjerice, za generalni teret 2.6, za rasuti teret 5.09, kontejnerski promet 6.54, za tekući teret je najmanji te iznosi 1.23 što je logično jer

nema puno sudionika u procesu stvaranja lučke usluge.

3.3. Tržišna konkurentnost hrvatskih pomoraca Specifičnost pomorskog sektora je i velika mobilnost radne snage. Posebno se to odnosi na pomorce u koje ubrajamo danas sve zaposlenike koji sklapaju ugovore o radu na brodu, platformi ili nekom drugom objektu posebne namjene. U Hrvatskoj je registrirano oko 20.000 pomoraca od čega 15.184 pomoraca plovi u međunarodnoj plovidbi na stranim kompanijama dok se preostali dio odnosi na nacionalne, hrvatske kompanije. Ovaj odnos podložan je stalnim promjenama budući da dio pomoraca koji plove u nacionalnom brodarstvu na hrvatskim kompanijama odlazi redovito u određenom dijelu karijere na strane kompanije.

Grafikon 3. Udio časničkih zanimanja i raspodjela po službama

Izvor: Marinov, Maglić, Bukša (2015)

Prema tome radi se o dinamičkom procesu s intenzivnom mobilnošću radne snage. Broj hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi po zanimanjima prikazan je na grafikonu 4. Pored tradicionalne podjele na službe palube i stroja, zbog ekspanzije putničkog brodarstva tj. crusing industrije te off-shore industrije koja predstavlja posebnu kategoriju pomorskog brodarstva, sve je više interesa poslodavaca za zanimanja koja su

povezana s ugostiteljskim i industrijskim djelatnostima.

70,5%

29,5%Časnici

Ostalaposada

45,2%

43,4%

7,8%

3,6%

Paluba

Stroj

Bijelo osoblje

Ostalo



Grafikon 4. Broj ukrcanja hrvatskih pomoraca po zanimanjima za 2014. godinu

Izvor: Baza podataka Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske

Ako se isključi dio zanimanja u crusing putničkom brodarstvu koja su tipično ugostiteljska, oko 14.000 pomoraca koji se zapošljavaju na EU i stranim kompanijama čine bazu sektorskih zanimanja za koja se zahtijeva odgovarajuća kvalifikacija u

području pomorskog prometa.

Kvalifikacijska struktura hrvatskih pomoraca može se promatrati i u odnosu časničkih zanimanja i ostalih zanimanja za koja nije potrebna visokoškolska naobrazba. Iz tablice se može iščitati da je u međunarodnoj plovidbi angažirano 5.540 časnika palube te 4.439 časnika stroja. Tu treba napomenuti da u taj broj nisu uključeni časnici elektrotehnike te električari koji predstavljaju posebnu kategoriju za koju se sve više traže ovlaštenja i kompetencije na razini visokoškolske naobrazbe. Udio časničkih zanimanja u ukupnom broju hrvatskih pomoraca koji se zapošljavaju u međunarodnoj plovidbi prema tome iznosi više od 2/3. U službi palube odnos časnika/posade iznosi 73/27, a u službi stroja 68/32. Iz toga proizlazi da su hrvatski pomorci izuzetno traženi časnički kadar te da udovoljavaju razini kompetencija za najviše rangirana zanimanja u pomorskom

brodarstvu.



Još jedan pokazatelj tržišne konkurentnosti hrvatskih pomoraca je važan, a iskazuje se kroz strukturu zapošljavanja na različite vrste brodova ovisno o razini tehnoloških

inovacija u brodarstvu i sigurnosnim aspektima koji se zahtijevaju (Grafikon 5).

Grafikon 5. Presjek zapošljavanja pomoraca prema vrstama brodova 2014.godine

Izvor: Baza podataka Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske

Ovi aspekti su važni indikatori kvalitete hrvatskih pomoraca. Većina hrvatskih pomoraca zapošljava se na putničke brodove, zatim na tankere i srodne vrste brodova, na tzv. DP Shuttle i ECO tankere, plove na posljednjoj generaciji Chemical tankera, LNG brodovima za transport prirodnog plina i posljednjoj generaciji FSRU-LNG brodova (Floating Storage & Regasifiacation Unit) koji imaju funkciju mobilnih uvoznih terminala za prihvat i distribuciju plina na kopnenu infrastrukturnu energetsku mrežu. Hrvatski pomorci također plove na najzahtjevnijim i najvećim kontejnerskim brodovima na



svijetu te na super luksuznim putničkim cruiser brodovima, a u posljednje vrijeme sve

više i na brodovima u sklopu off-shore brodarstva.

Zanimljivo je istaknuti mišljenje profesionalaca koji su na visokim funkcijama u

europskom i svjetskom brodarstvu o hrvatskim pomorcima:

ŠTO PROFESIONALCI MISLE O HRVATSKIM POMORCIMA?

„Imamo stotine hrvatskih pomoraca koji plove na našim tankerima; radi se o profesionalnim pomorcima s visokom razinom kompetencija; njihova prisutnost na brodu predstavlja svojevrsni faktor komfora našim vlasnicima da je njihova imovina u dobrim rukama.“ (Dhan Swadi, kadrovski direktor u NMM/Stena)

„Imamo više od 15 godina privilegiju raditi s prvoklasnim i visoko kvalitetnim časnicima iz Hrvatske, uključujući i mlade kadete. Naše hrvatske kolege su važan čimbenik u napretku i razvoju naše kompanije.“ (Øivind Stark, Höegh LNG)

„Uspjeh našeg pionirskog posla uvođenja u eksploataciju LNG brodova za regasifikaciju i STS operacije ne bi bio moguć bez privrženosti i profesionalnosti naših pomoraca. Važan dio njih su hrvatski pomorci koji su u Exmaru više od desetljeća.“ (Claude Maerten, Exmar LNG Belgija)

„Zapošljavamo hrvatske pomorce od 2006. godine i od tada njihov broj je narastao na više od 120. Iskreno cijenimo visoke vještine i kompetencije hrvatskih časnika kao i njihovu lojalnost i predanost u poslu kako bi postigli dobre performanse. Ponosni smo da možemo reći da imamo visoku razinu retencije hrvatskih pomoraca, vrlo se dobro slažu s članovima posade koji su drugih nacionalnosti i uvijek su spremni unaprijediti i ažurirati svoja stečena znanja i kompetencije kroz centre za izobrazbu pomoraca u Hrvatskoj visoke kvalitete.“ (Peter Burkal, Rukovoditelj u Global Marine HR Operations)

„Otkad je naša kompanija osnovana postavili smo ciljeve i strateške odrednice kako bi udovoljili visokim standardima u našoj industriji. Najveći izazovi bili su privući i zadržati najbolje kvalificirane ljude koji bi upravljali našim novosagrađenim brodovima. Nakon četiri godine rada i dvije godine rada s hrvatskim pomorcima, možemo reći da smo to postigli. Naši partneri iz Hrvatske ostvarili su učinke iznad očekivanja. Njihova znanja, vještine i odgovornost kao i njihove rukovodeće i upravljačke vještine doveli su naš HSQE (standard kvalitete) na razinu izvrsnosti i osiguravaju nam da ostvarimo nove izazove u budućnosti. Dokazali su da su najkonkurentniji u odnosu na povrat uloženih investicijskih sredstava i da smo na zajedničkom putu ka kontinuiranom unaprjeđenju našeg poslovanja.“ (Capt. Stylianos Dimouleas, COO u Almi Tankers S.A.)



Kvaliteta hrvatskih pomoraca proizlazi iz kompetencija koje su stekli tijekom obveznog i dopunskog obrazovanja te iskustva stečenog tijekom razvoja karijere. Razlozi koje su istakli brodari koji zapošljavaju hrvatske pomorce na svojim brodovima mogu se sažeti

u sljedećem:

1. Najbolji svjetski brodari zapošljavaju hrvatske pomorce na brodove, ali i u svojim uredima jer su profesionalni, kompetentni i predani u poslu.

2. Engleski jezik predstavlja konkurentnu prednost u odnosu na ostale nacionalnosti.

3. Imaju sposobnost prilagodbe različitim situacijama. 4. Lojalni su u radu (imaju visoku razinu suzdržanosti). 5. Izražena multikulturalna tolerancija, nemaju nacionalnih ili religijskih barijera i

predrasuda. 6. Ostaju privrženi pomoračkim zanimanjima i rijetko traže promjene. 7. Povoljna situacija u odnosu na ekonomska kretanja i cijenu rada.

Slika 1. Brodovi sofisticiranih tehnologija na kojima plove hrvatski pomorci



3.4. Analiza pomorskog tržišta rada

Koliko su hrvatski pomorci značajna kategorija radne snage najbolje se može vidjeti usporedbom broja pomoraca prema zemljama porijekla na svjetskom tržištu rada za pomoračka zanimanja te usporedbom udjela radne snage u odnosu na ukupni broj stanovnika. Podaci su objavljeni od strane Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization – ILO) te od strane Međunarodne brodarske federacije (International shipping federation - ISF) i Baltičkog i međunarodnog

pomorskog odbora (BIMCO).

Hrvatska je deseta država u Europi (uključujući Tursku) po broju pomoraca (Grafikon 6). Hrvatska ima veći broj pomoraca od nekih izrazito pomorskih zemalja poput Grčke i Francuske i gotovo jednak broj kao Italija. Iako u apsolutnom iznosu taj broj nije toliko velik ako se uspoređuje svjetsko tržište radne snage koja se zapošljava na brodove, u relativnom iznosu u odnosu na veličinu populacije, Hrvatska je na svjetskom vrhu s udjelom od 0.5%. U odnosu na ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj udio pomoraca je 1.5%. To je najbolji pokazatelj važnosti hrvatskog pomorskog sektora kada je riječ o tržištu rada. Još važnija komponenta koja se također ne smije zanemariti je i

kvaliteta radne snage, a to je u slučaju hrvatskih pomoraca također na visokoj razini.

Grafikon 6. Broj pomoraca prema državama svijeta


0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000



Tablica 2. Udio pomoraca u ukupnoj populaciji prema državama

Država Ukupna populacija (mil.) Udio pomoraca (%) Hrvatska 4.3 0.47 Filipini 98.4 0.47 Bugarska 7.3 0.45 Norveška 5.1 0.45 Rumunjska 19.9 0.12 Turska 77.6 0.11 Grčka 11.0 0.11 Ukrajina 45.5 0.084 Poljska 38.5 0.059 Rusija 143.5 0.045 Velika Britanija 64.1 0.036 Italija 59.8 0.035 Francuska 66.0 0.021 SAD 318.9 0.012


3.5. Potražnja za pomorcima u svijetu i u Europskoj uniji

Prema rezultatima studije koju su proveli ISF/BIMCO Manpower update for 2010, potražnja za pomoračkim zanimanjima iznosi 624.000 za časnička zanimanja i 747.000 za niže rangirane članove posade brodova. Potražnja za pomoračkim zanimanjima je oko 2% veća od ponude na tržištu radne snage kod časničkih zanimanja dok je kod ostalih članova posade ona ujednačena. Međutim, kad je riječ o časničkim zanimanjima vrijednost od 2% treba uzeti kao prosječnu. Izražena su varijacije s obzirom na vrstu službe i razinu kompetencija za pojedino zanimanje. Tako je potražnja za visoko rangiranim zanimanjima poput zapovjednika i upravitelja stroja veća od prosječne, a naročito se deficitarnim kadrom smatraju strojarska časnička zanimanja, a u novije vrijeme i zanimanja iz područja automatike i elektrotehnike. Ovdje treba spomenuti i zahtjeve poslodavaca u pogledu specijalizacije pomoraca prema tipovima brodova ili pogonskih sustava. To samo govori da zahtjevi u pogledu kvalitete radne snage slijede trend razvoja brodarstva ka većem stupnju specijalizacije pa se traže specijalistička

znanja koja mogu udovoljiti zahtjevima tehnološkog napretka u brodarstvu.

U okviru Europske unije, uključujući Norvešku, ukupno je registrirano oko 254.000 pomoraca, od čega je oko 144.000 pomorskih časnika. Brodovi koji plove pod zastavom zemalja članica EU uglavnom imaju nacionalnu posadu. Međutim treba napomenuti da sama zastava broda nije jedini element pripadnosti brodara europskom brodarskom



tržištu jer mnogi brodari iz EU zemalja plove pod stranim zastavama, a zapošljavaju

pomorce iz EU zemalja, između ostalih i dobar dio hrvatskih pomoraca.

Prema studiji Maritime Career path mapping 2013 update koju su izradili ECSA (European Community Shipowners' Associations) i ETF (European Transport Workers' Federation) uz potporu Europske komisije, glavni razlog odabira pomoračkih zanimanja jest izazovni i zanimljiv posao koji nudi putovanja i upoznavanje novih ljudi, kultura i običaja. S druge strane manje utjecajni čimbenici na izbor ovih zanimanja jesu

preporuka članova uže obitelji ili nedostatak drugog posla na kopnu.

Tablica 3. Ključni razlozi odabira pomoračkih zanimanja

Ključni razlozi odabira pomoračkih zanimanja 1. Zanimljiv i izazovan posao

2. Ljubav prema brodovima 3. Želja za putovanjima i upoznavanjima 4. Preferencija poslova na otvorenom 5. Plaća 6. Mogućnost usavršavanja 7. Dulji periodi odmora 8. Dobra ponuda posla 9. Dobar oslonac za traženje posla na kopnu 10. Preporuka člana obitelji 11. Nedostatak drugog posla na kopnu

Izvor: Maritime Career path mapping update (2013)

Za aktivne pomorce glavni razlozi traženja posla na kopnu je percepcija siromašnog društvenog života na brodu, vrijeme i troškovi stjecanja višeg stupnja obrazovanja te bolja perspektiva razvoja karijere na dulji vremenski rok. Za bivše pomorce najvažniji čimbenik koji je utjecao na njihovu odluku da potraže drugi posao na kopnu bili su novi izazovi u životu te obiteljske prilike. U tablicama 4 i 5 prikazana je važnost ključnih

čimbenika pri donošenju odluke o zapošljavanju pomoraca na kopnu.

Tablica 4. Ključni razlozi želje za zapošljavanjem aktivnih pomoraca na kopnu

Ključni razlozi želje za zapošljavanjem pomoraca na kopnu (aktivni pomorci)

1. Siromašan društveni život na brodu 2. Vrijeme i troškovi stjecanja višeg stupnja obrazovanja 3. Bolja perspektiva razvoja karijere u duljem vremenskom razdoblju 4. Potreba za novim izazovima 5. Ograničeno vrijeme godišnjeg odmora 6. Mali broj alternativnih poslova vezanih uz brod 7. Promjene u obiteljskom životu 8. Niska primanja na brodu 9. Siromašna promocija pomoračkih zanimanja

Izvor: Maritime Career path mapping update (2013)



Tablica 5. Ključni razlozi želje za zapošljavanjem aktivnih pomoraca na kopnu

Ključni razlozi zapošljavanja pomoraca na kopnu (bivši pomorci)

1. Želja za novim izazovima 2. Obiteljski život 3. Bolja perspektiva posla na dulji rok 4. Siromašan društveni život na brodu 5. Vrijeme i troškovi stjecanja višeg stupnja obrazovanja 6. Ograničeno vrijeme godišnjeg odmora 7. Mali broj alternativnih poslova vezanih uz brod 8. Siromašna promocija pomoračkih zanimanja 9. Niska primanja i uvjeti rada



4. POTRAŽNJA ZA ZANIMANJIMA

Jedna od temeljnih pretpostavki kojom smo se služili kod definiranja instrumenata za procjenu potražnje i ponude za sektorskim znanjima i vještinama jest da su zanimanja/radna mjesta u fokusu, a ne djelatnosti. Ta pretpostavka ima značajne implikacije. Riječ je o tome da promatramo primjenu znanja i vještina iz jednog sektora u cijelom gospodarstvu i njegovim djelatnostima kako bismo uspjeli:

a. analizirati ukupnu potražnju za sektorskim zanimanjima (zanimanja koja spadaju u pojedini HKO sektor) gdje god se ona nalaze

b. prepoznati specifične potrebe u pojedinim djelatnostima kako bi obrazovanje mogli prilagoditi različitim potrebama.

To znači da sektori koji imaju veliku disperziju sektorskih zanimanja po različitim djelatnostima moraju biti podržani kvalifikacijama koje su prilagodljive u različitim uvjetima i zahtjevima. Kada bismo se fokusirali samo na djelatnosti, nužno bismo izgubili mogućnost procjene ukupne potražnje za sektorskim zanimanjima, a to nam je iznimno važno za planiranje obrazovnih kvota i za definiranje programa cjeloživotnog

učenja.

Cilj svakog učinkovitog obrazovnog sustava jest da omogući prilagodljivost i razvoj znanja pojedincima koji grade svoje karijere kako bi se mogla osigurati zaposlenost u tijeku radnog vijeka. Ako spoznamo na kojim sve radnim mjestima i u kojim djelatnostima mogu raditi pojedinci sa sektorskim zanimanjima, postavili smo temelje za planiranje karijere i podlogu za izradu takvih obrazovnih programa koji će ujedno to i

omogućiti.

4.1. Obuhvat sektora

Pri definiranju potražnje za sektorskim zanimanjima treba uzeti u obzir činjenicu da su pomorska zanimanja uključena i u druga sektorska područja pored prometa i logistike, prvenstveno u sektorima brodogradnje i strojarstva te rudarstva (časnici na

platformama).

Važnija činjenica jest da baza podataka HZZ-a ne može biti reprezentativan izvor podataka budući da u njoj nisu registrirani pomorci koji se zapošljavaju na kompanije koje nisu registrirane u Hrvatskoj. To uključuje i kompanije koje su registrirane u EU zemljama na koje se zapošljavaju hrvatski pomorci. Ograničavanjem podataka isključivo na nacionalne kompanije sužava se prostor objektivne analize pa

rezultate treba oprezno tumačiti u skladu s navedenim ograničenjima.



Nadalje, prilikom istraživanja i analize baze podataka HZZ-a došlo se do zaključka da je struktura NKZ takva da je ponekad vrlo teško razlučiti kojoj razini obrazovanja pojedino zanimanje pripada. Isto tako iz naziva zanimanja često je nemoguće utvrditi užu specijalizaciju po pojedinoj prometnoj grani što onda ostavlja prostor za krivu interpretaciju dobivenih podataka o zaposlenosti ili obrazovnoj strukturi.

Uvažavajući prethodno izneseno u nastavku se daje pregled profila sektora na temelju dostupnih podataka HZZ-a.

Tablica 6. Udio sektora Promet i logistika u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine

Naziv sektora Udio u radnoj snazi

Ekonomija i trgovina 20,8 Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 8,2 Neraspoređeno 8,0 Pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi 7,8 Promet i logistika 7,2 Turizam i ugostiteljstvo 6,9 Osobne i druge usluge 5,6 Elektrotehnika i računarstvo 5,1 Graditeljstvo i geodezija 5,1 Zdravstvo 4,9 Poljoprivreda, prehrana i veterina 4,6 Sigurnost i obrana 3,6 Odgoj, obrazovanje i sport 3,1

Grafikon 7. Udio sektora Promet i logistika u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine

Udio sektora Promet i logistika u radnoj snazi prema podacima za 2014. godinu prikazani su u tablici 6 i grafikonu 7, a udio podsektora u tablici 7 i grafikonu 8.



Tablica 7. Udio podsektora u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine

Naziv podsektora Zaposleni Nezaposleni Radna snaga

Stopa nezaposlenosti

Udio u radnoj snazi

Promet 976 91 1.067 8,53 0,06 Zračni promet 3.013 189 3.202 5,90 0,18 Željeznički promet 3.899 541 4.440 12,18 0,26 Pomorski i riječni promet

9.273 1.102 10.375 10,62 0,60

Logistika 20.532 7.989 28.521 28,01 1,65 Cestovni promet 58.121 11.303 69.424 16,28 4,01

Grafikon 8. Udio podsektora u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine

Prema bazi podataka HZZ-a u sektoru Promet i logistika moguće je izdvojiti 32 zanimanja (Tablica 9) koja bi mogla obuhvatiti poslove za koje se zahtijeva visokoškolska naobrazba. Zanimanja iz sektora koja evidentno ne pripadaju toj razini isključena su iz daljnje analize. Isto tako isključena su zanimanja koja evidentno ne pripadaju pomorskom prometu. Od 32 zanimanja, njih 17 pripada logistici, a 15 prometnom podsektoru. Ukupni broj zaposlenih u tim zanimanjima prikazan je u tablici 8.

Tablica 8. Broj zaposlenih u odabranim zanimanjima iz sektora

Podsektori Ukupni broj zaposlenih- lipanj 2014 Promet i logistika 5526 Logistika 1651

Pomorski i riječni promet 3751 Promet 124

Pažljiviji uvid u nazive zanimanja zahtijeva određeni komentar. Tako se za zanimanje Diplomirani inženjer pomorskoga prometa ne može reći da je zanimanje već

0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 9,00 10,00

Promet

Zračni promet

Željeznički promet

Pomorski i rječni promet

Logistika

Cestovni promet

0,06

0,18

0,26

0,60

1,65

4,01

%

UDIO PODSEKTORA U RADNOJ SNAZI, 2014



kvalifikacija. Inženjeri obično projektiraju, analiziraju, vode ili upravljaju nekim procesom pa bi naziv zanimanja trebao odražavati funkcionalni zahtjev radnog mjesta.

Ista je stvar i sa zanimanjem Diplomirani logističar.

Među ovim zanimanjima uvrštena su i neka zanimanja srednjoškolske razine budući da su rodovi zanimanja tako strukturirani da se rod 3 može odnositi na različite razine obrazovanja. Primjerice, zapovjednik, prvi časnik palube, drugi časnik palube i pomorski nautičar pripadaju istom rodu iako se radi o različitim razinama i opsegu potrebnih

znanja, vještina i odgovornosti.

Također treba napomenuti da sukladno zadanoj metodologiji, zanimanja se odnose na obuhvat sektora Promet i logistika pa tako u tablicama nema pomorskih zanimanja koja

se nalaze u drugim sektorima (npr. časnici stroja).

Tablica 9. Prikaz sektorskih zanimanja prema rodovima

Naziv NKZ Broj zaposlenih Rod zanimanja 1. Direktor distribucije 70 1 2. Direktor maloga prijevoznog društva 77 1 3. Direktor maloga skladišta 10 1 4. Direktor maloga špediterskog društva 21 1 5. Direktor međunarodnog teretnoga prometa 1 1 6. Direktor poslovanja skladišta 5 1 7. Direktor poslovanja špediterskoga društva 25 1 8. Direktor prekrcajne operative 33 1 9. Direktor skladišne službe 5 1 10. Diplomirani inženjer pomorskoga prometa 107 2 11. Diplomirani logističar 2 2 12. Lučki kapetan 49 2 13. Profesor pomorskog prometa 24 2 14. Voditelj prekrcajnih poslova 11 2 15. Voditelj špediterskoagencijskih poslova 46 2 16. Časnik palube unutarnje plovidbe 33 3 17. Drugi časnik palube 1265 3 18. Inženjer pomorske nautike 90 3 19. Logističar 262 3 20. Peljar 40 3 21. Pomorski agent 86 3 22. Pomorski nautičar 354 3 23. Poslovođa prekrcaja 70 3 24. Poslovođa skladišta 362 3 25. Prvi časnik palube 715 3 26. Špediter 139 3 27. Transportni agent 57 3 28. Voditelj distributivnih poslova 173 3 29. Voditelj plovnog sastava jahti 19 3 30. Voditelj skladišnog poslovanja 320 3 31. Zapovjednik broda 1052 3 32. Brodarski brokerski službenik 3 4



Rodovima zanimanja trebalo bi se identificirati razina kompleksnosti zanimanja. Zanimanja koja su po prirodi kompleksnija zahtijevaju veću stručnost i iskustvo ili posebna znanja, vještine i razinu odgovornosti. Očito je da bi se tom logikom dalo zaključiti da većina zanimanja iz pomorskog sektora pripada razini 3. Dalje bi se istom logikom dalo zaključiti da špediter i zapovjednik broda koji upravlja prekooceanskim brodom jesu zanimanja jednake kompleksnosti. Naravno, to nije ni izbliza slučaj pa se jedino može zaključiti da postojeća struktura zanimanja iz NKZ-a i pripadajući metodologija pridruživanja tih zanimanja rodovima zahtijevaju temeljitu rekonstrukciju,

barem kad je riječ o zanimanjima iz područja pomorskog prometa.

Grafikon 9. Raspodjela odabranih zanimanja prema NKZ po rodovima (prema broju zanimanja)

Grafikon 10. Raspodjela odabranih zanimanja prema NKZ po rodovima (prema broju zaposlenih)

1 2 3 4

Pomorski i riječni promet 0 3 8 1

Logistika 7 2 8 0

Promet 2 1 0 0

02468

10

Bro

j za

nim

an

ja

Raspodjela podsektorskih zanimanja po rodovima

1 2 3 4

Pomorski i riječni promet 0 180 3568 3

Logistika 169 13 1469 0

Promet 78 46 0 0

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

Bro

j za

po

sle

nih

Raspodjela podsektorskih zanimanja po rodovima



Ovdje se moramo osvrnuti i na same nazive zanimanja koja u mnogome ne odgovaraju današnjim zahtjevima pomorskog i prometnog sektora. No, o tome će biti više riječi

kasnije u posebnom poglavlju.

4.2. Upotreba sektorskih zanimanja

U ovom dijelu istražuje se koliko je sektorskih zanimanja prisutno u pojedinim djelatnostima. Veći broj sektorskih zanimanja u pojedinoj gospodarskoj grani tj. veća koncentracija sektorskih zanimanja stvara čvršću ovisnost između gospodarskih kretanja u tim djelatnostima i tržišta rada. S druge strane veća disperzija zanimanja u više različitih djelatnosti može omogućiti veću fleksibilnost i mobilnost radne snage. Zbog specifičnosti pomorstva i pomorskih zanimanja u velikoj mjeri poslodavci koji zapošljavaju pomorce jesu strane kompanije pa niti kad je riječ o koncentraciji zanimanja ne možemo izvesti vjerodostojne zaključke na temelju podataka o

zapošljavanju isključivo na nacionalnoj razini.

Grafikon 11. Udio zanimanja iz podsektora Pomorski i riječni promet djelatnostima



U podsektoru Pomorskog i riječnog prometa (Grafikon 11) najveći udio zaposlenih za odabrana sektorska zanimanja grupiran je u javnoj upravi. Tu spadaju službe koje se zadužene za sigurnost plovidbe, traganje i spašavanje, inspekcijski nadzor te administraciju u okviru lučkih kapetanija i lučkih uprava. Za pretpostaviti je da javne službe u okviru navedenih područja djelatnosti imaju veću koncentraciju zanimanja više i visoke stručne spreme tj. onih za koja se traži fakultetska razina obrazovanja. S obzirom na ciljanu skupinu zanimanja to bi moglo objasniti ovako visoki udio

podsektorskih zanimanja u javnoj upravi.

Što se tiče podsektora Logistike (Grafikon 12) tu su trgovina s udjelom od 30% i prijevoz i skladištenje s udjelom od 20% dominantne kategorije djelatnosti u kojima se zapošljavaju osobe na sektorska zanimanja. U ovom slučaju može se zaključiti da je to očekivano s obzirom da su logističke usluge usko povezane s proizvodnom i trgovačkom djelatnošću u okviru kojih se obavljaju poslovi unutarnjeg transporta, nabave i distribucije robe. Treba istaknuti da je prometna logistika koja se u europskim državama razvija u okviru intermodalnog prometa i gdje postoji veliki broj specijaliziranih firmi u okviru transportnih djelatnosti, kod nas ipak slabo razvijena pa posljedično nije niti za

očekivati veliki udio logistike u prometnim djelatnostima.

Grafikon 12. Udio zanimanja iz podsektora Logistike po djelatnostima



Tablica 10. Distribucija sektorskih zanimanja prema NKD-u (Pomorski i obalni prijevoz putnika)

NKD-4 NKZ98-6 Naziv NKZ98-6 Šifra HKO sektora/

podsektora

Broj pojedinačnih

zanimanja

Udio/ Ponder

5010 314262 Časnik palube na platformi 0310 20 0.05

5010 314111 Upravitelj stroja 0600 20 0.35

5010 314112 Prvi časnik stroja 0600 20 0.35

5010 314113 Drugi časnik stroja 0600 20 0.35

5010 314116 Časnik stroja unutarnje plovidbe 0600 20 0.35

5010 314121 Brodostrojarski inženjer pomorskog prometa

0600 20 0.35

5010 314131 Inženjer brodske elektronike 0600 20 0.35

5010 314141 Brodostrojar 0600 20 0.35

5010 131611 Direktor maloga prijevoznog društva

1110 20 0.10

5010 214170 Voditelj špediterskoagencijskih poslova

1110 20 0.10

5010 214167 Diplomirani inženjer pomorskoga prometa

1115 20 0.45

5010 214169 Lučki kapetan 1115 20 0.45

5010 314211 Zapovjednik broda 1115 20 0.45

5010 314212 Prvi časnik palube 1115 20 0.45

5010 314213 Drugi časnik palube 1115 20 0.45

5010 314216 Časnik palube unutarnje plovidbe

1115 20 0.45

5010 314221 Inženjer pomorske nautike 1115 20 0.45

5010 314231 Peljar 1115 20 0.45

5010 314241 Pomorski nautičar 1115 20 0.45

5010 342215 Pomorski agent 1120 20 0.05

Tablica 11. Distribucija sektorskih zanimanja prema NKD-u (Pomorski i obalni prijevoz robe)


podsektora

Broj pojedinačnih

zanimanja

Udio/ Ponder

5020 231419 Predavač strojarstva 0600 17 0.41



5020 314113 Drugi časnik stroja 0600 17 0.41

5020 314116 Časnik stroja unutarnje plovidbe

0600 17 0.41


5020 314141 Brodostrojar 0600 17 0.41


1110 17 0.06


1115 17 0.41



5020 214169 Lučki kapetan 1115 17 0.41

5020 232538 Profesor pomorskog prometa 1115 17 0.41


5020 314213 Drugi časnik palube 1115 17 0.41

5020 314216 Časnik palube unutarnje plovidbe

1115 17 0.41


5020 122613 Direktor poslovanja špediterskoga društva

1120 17 0.12

5020 342215 Pomorski agent 1120 17 0.12

Tablica 12. Distribucija sektorskih zanimanja prema NKD-u

(Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu)


podsektora

Broj pojedinačnih

zanimanja

Udio/ Ponder

5210 311914 Logističar 1120 2 1

5210 341525 Voditelj skladišnog poslovanja 1120 2 1

5221 122615 Direktor prekrcajne operative 1120 12 0.75


1110 12 0.17


1110 12 0.17

5221 311914 Logističar 1120 12 0.75


5221 314722 Poslovođa prekrcaja 1120 12 0.75

5221 341516 Voditelj distributivnih poslova 1120 12 0.75

5221 341524 Poslovođa skladišta 1120 12 0.75

5221 341525 Voditelj skladišnog poslovanja 1120 12 0.75

5221 342214 Transportni agent 1120 12 0.75

5221 342215 Pomorski agent 1120 12 0.75

5221 342216 Špediter 1120 12 0.75


1120 24 0.29


5222 131612 Direktor maloga špediterskog društva

1120 24 0.29


1115 24 0.38

5222 214169 Lučki kapetan 1115 24 0.38


1110 24 0.04

5222 214171 Voditelj prekrcajnih poslova 1120 24 0.29



5222 314116 Časnik stroja unutarnje plovidbe 0600 24 0.25



5222 314121 Brodostrojarski inženjer pomorskog prometa

0600 24 0.25


5222 314141 Brodostrojar 0600 24 0.25


5222 314212 Prvi časnik palube 1115 24 0.38

5222 314216 Časnik palube unutarnje plovidbe 1115 24 0.38


5222 314231 Peljar 1115 24 0.38


5222 314252 Voditelj plovnog sastava jahti 1115 24 0.38

5222 314262 Časnik palube na platformi 0310 24 0.04


5222 342215 Pomorski agent 1120 24 0.29

5222 342216 Špediter 1120 24 0.29

5223 214169 Lučki kapetan 1115 5 0.17


1110 5 0.17





1120 12 0.5

5224 122617 Direktor međunarodnog teretnoga prometa

1110 12 0.08


1115 12 0.25


5224 314141 Brodostrojar 0600 12 0.17







5224 342216 Špediter 1120 12 0.5


1120 20 0.6



1110 20 0.1

5229 131612 Direktor maloga špediterskog društva

1120 20 0.6


1115 20 0.2


1110 20 0.1



5229 214171 Voditelj prekrcajnih poslova 1120 20 0.6

5229 311914 Logističar 1120 20 0.6


5229 314141 Brodostrojar 0600 20 0.1









5229 342215 Pomorski agent 1120 20 0.6

5229 342216 Špediter 1120 20 0.6

4.3. Dugoročna kretanja zaposlenosti u ključnim gospodarskim djelatnostima

Za odabrane ključne djelatnosti u ovom dijelu prikazuju se dugoročna kretanja zaposlenosti i predviđaju trendovi budućih kretanja u djelatnosti H Prijevoz i skladištenje. U sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ najveći udio zaposlenih osoba je u djelatnosti „Kopneni prijevoz i cjevovodni transport“. Prema podacima „Državnog zavoda za statistiku“ u 2013. godini, djelatnost „Kopneni prijevoz i cjevovodni

transport“, zapošljavalo je skoro pola H sektora (45%), što je vidljivo na grafikonu 13.

Grafikon 13. Udio zaposlenih po djelatnostima u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ u 2013.

Izvor: Državni zavod za statistiku (2015)

45%

5%

29%

19%2%

Kopneni prijevoz icjevovodni transport

Vodeni prijevoz

Skladištenje i pratećedjelatnosti u prijevozu

Poštanske i kurirskedjelatnosti

Ostalo



Grafikon 14. Dugoročni trend zapošljavanja u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ po djelatnostima


U grafikonu 14 vidi se konstantan pad zaposlenih od 2005. godine, osim u djelatnosti „Kopneni prijevoz i cjevovodni transport“ koja bilježi rast od 2012. godine.

4.4. Gospodarski prikaz ključnih djelatnosti

Prilikom gospodarske analize izuzetno je teško analizu temeljiti na povezanosti među različitim sektorima. Stoga se u dijelu gospodarske analize analizira Djelatnost H Prijevoz i skladištenje koja obuhvaća:

- H49 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport - H50 Vodeni prijevoz - H51 Zračni prijevoz - H52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu - H53 Poštanske i kurirske djelatnosti

Tablica 13. Prikaz Djelatnosti H Prijevoz i skladištenje

DJELATNOST Šifra Naziv

H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE H49 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport

H491 Željeznički prijevoz putnika, međugradski

H4910 Željeznički prijevoz putnika, međugradski

H492 Željeznički prijevoz robe

H4920 Željeznički prijevoz robe

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Zaposleni po djelatnostima u H sektoru

Kopneni prijevoz icjevovodni transport

Vodeni prijevoz


Poštanske i kurirskedjelatnosti



H493 Ostali kopneni prijevoz putnika

H4931 Gradski i prigradski kopneni prijevoz putnika

H4932 Taksi služba

H4939 Ostali kopneni prijevoz putnika, d. n.

H494 Cestovni prijevoz robe i usluge preseljenja H4941 Cestovni prijevoz robe

H495 Cjevovodni transport

H4950 Cjevovodni transport

H50 Vodeni prijevoz

H501 Pomorski i obalni prijevoz putnika


H502 Pomorski i obalni prijevoz robe


H503 Prijevoz putnika unutrašnjim vodenim putovima

H5030 Prijevoz putnika unutrašnjim vodenim putovima

H504 Prijevoz robe unutrašnjim vodenim putovima

H5040 Prijevoz robe unutrašnjim vodenim putovima H51 Zračni prijevoz

H511 Zračni prijevoz putnika

H5110 Zračni prijevoz putnika

H512 Zračni prijevoz robe i svemirski prijevoz

H5121 Zračni prijevoz robe

H52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu

H521 Skladištenje robe

H5210 Skladištenje robe

H522 Prateće djelatnosti u prijevozu

H5221 Uslužne djelatnosti u vezi s kopnenim prijevozom

H5222 Uslužne djelatnosti u vezi s vodenim prijevozom

H5223 Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom H5224 Prekrcaj tereta

H5229 Ostale prateće djelatnosti u prijevozu

H53 Poštanske i kurirske djelatnosti

H531 Djelatnosti pružanja univerzalnih poštanskih usluga

H5310 Djelatnosti pružanja univerzalnih poštanskih usluga

H532 Djelatnosti pružanja ostalih poštanskih i kurirskih usluga

H5320 Djelatnosti pružanja ostalih poštanskih i kurirskih usluga

Izvor: HGK - Podaci FINE prema GFI za 2014 godinu

Vezano za izradu profila podsektora pomorskog prometa i logistike kao dijela Sektora Promet i logistika, naglasak u izradi gospodarske analize stavljen je na;

1. H50 Vodeni prijevoz i to; a. H501 Pomorski i obalni prijevoz putnika

i. H5010 Pomorski i obalni prijevoz putnika b. H502 Pomorski i obalni prijevoz robe

i. H5020 Pomorski i obalni prijevoz robe 2. H52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu



a. H521 Skladištenje robe i. H5210 Skladištenje robe

b. H522 Prateće djelatnosti u prijevozu i. H5222 Uslužne djelatnosti u vezi s vodenim prijevozom

ii. H5223 Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom iii. H5224 Prekrcaj tereta

iv. H5229 Ostale prateće djelatnosti u prijevozu

U Hrvatskoj je u 2014. godini 3.556 poduzetnik poslovao u području djelatnosti prijevoza i skladištenja. Kod tih poduzetnika, prema podacima FINE, bila je zaposlena 61.214 osoba ili za 1,3% manje nego u odnosu na godinu ranije (62.027 zaposleni). Poduzetnici u toj djelatnosti smanjili su gubitak, koji je u 2013. godini iznosio 1,26 milijardi kuna, a na kraju 2014. godine 0,2 milijarde kuna. Ukupan prihod poduzetnika iz ove djelatnosti u 2014. Iznosio je 30,4 milijarde kuna što je 9% više nego u 2013. godini. Blago su povećani i ukupni rashodi, za 5%. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod domaćih prijevoznika iznosila je 5.643 kune, što je 1% manje u odnosu na godinu ranije, a 15,7% više od prosječne mjesečne plaće na razini Republike Hrvatske koja je za 2014. godinu iznosila 4.878 kuna.

Tablica 14. Poslovanje u Djelatnosti H Prijevoz i skladištenje u 2013. i 2014. godini

Opis Ukupno područje (djelatnosti H) 2013 2014 Index

Broj poduzetnika 3.556

Broj dobitaša 2.441 2.718 111,3

Broj gubitaša 1.131 2.718 113,4

Broj zaposlenih 62.027 61.283 98,7

Ukupni prihodi 27.981.931 30.456.077 108,9

Ukupni rashodi 29.068.374 30.511.822 105,0

Dobit prije oporezivanja 1.223.967 1.493.350 122,0

Gubitak prije oporezivanja 2.310.412 1.540.094 66,7

Porez na dobit 175.315 153.628 87,6

Dobit razdoblja 1.048.653 1.340.724 127,9

Gubitak razdoblja 2.310.412 1.541.097 66,7 Konsolidirani financijski rezultat – dobit ili gubitak razdoblja

-1.261.758 -200.372 15,9

Izvoz 7.903.734 8.386.705 106,1

Uvoz 1.265.195 1.235.570 97,7

Trgovinski saldo 6.638.538 7151.135 107,7

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 3.677.404 2.788.473 75,8

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom 5.700 5.643 99,0

Izvor: FINA, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2014. godinu



Prema obrađenim financijskim podacima, poduzetnici u sektoru prijevoza i skladištenja zabilježili su značajan izvoz (8,4 milijarde kuna), što je rast od 6,1% u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Uvoz je smanjen i to za 2,3%, na 1,2 milijarde kuna u 2014. godini. Tako je ostvaren značajan pozitivan trgovinski saldo od 7,1 milijarde kuna koji je u 2014. godini povećan za 7,7%. Navedeno je prikazano u tablici 14.

U ukupnoj djelatnosti u 2014. godini djeluje 3.556 poduzeća od kojih 3.469 malih, 63 srednjih te ukupno 24 velikih poduzeća. Zaključno, djelatnost Prijevoza i skladištenja okarakterizirana je pojavom malih poduzeća i to čak 97,6%.

U vodnom prijevozu H50 Vodeni prijevoz od ukupno 324 poduzeća, njih 319 su mala poduzeća što čini gotovo 98,5% unutar djelatnosti H50. Zabilježeno je svega 2 srednja

poduzeća i 3 velika poduzeća.

Slična preraspodjela je i unutar djelatnosti H52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu gdje od ukupno 758 poduzeća njih 94,8% poduzeća su mala poduzeća.

Međutim, nešto značajnih je broj srednjih poduzeća 27 te velikih poduzeća, čak 12.

Po strukturi poduzeća H50 vodeni prijevoz obuhvaća 9% poduzeća, dok djelatnosti H52

Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu obuhvaćaju 21% ukupne djelatnosti H.

Grafikon 15. Udio poduzeća H50 i H52 u ukupnoj djelatnosti H za 2014. godinu

Zanimljivi podaci nastaju iz praćenja različitih financijskih pokazatelja za cjelokupnu djelatnosti H te pojedinačno za promatrane djelatnosti H50 i H52 koje su prikazane u

tablici 15.

Ukupni rashodi djelatnosti (28,55mil KN) veći su od prihoda djelatnosti (28.40 mil KN) pa je time i ukupna dobit sektora (1,226mil KN) manja od ukupno ostvarenog gubitka (1,506 mil KN). Najveći gubitaši sektora su velika poduzeća u dijelu Pomorski i obalni

9%

21%

70%

Vodeni prijevoz


Ostalo



prijevoz robe, dok sve druge djelatnosti u djelatnosti H ne ostvaruju značajnije gubitke. Međutim, velika poduzeća pokreću i najveće investicijske projekte odnosno investicije u dugotrajnu materijalnu imovinu. Dobit prije oporezivanje djelatnosti H iznosila je 1.355mil KN što pri oporezivanju čini značajan prihod države. Međutim, karakteristika djelatnosti H je snažno ostvarivanje prihoda od prodaje u inozemstvo što ukazuje za izvozni karakter djelatnosti. Gotovo 60% prihoda iz Vodenog prijevoza ostvaruje se od prodaje u inozemstvo pri čemu H502 Pomorski i obalni prijevoz robe ostvaruje 82,63%

ukupnih prihoda.

Također značajno je promotriti broj zaposlenih u ključnim djelatnostima H što je prikazano na tablici 16. Od ukupno broja zaposlenih u djelatnosti H, vodeni prijevoz zapošljava 5,2% dok skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu zapošljavaju 33,8% zaposlenika

.



Tablica 15. Gospodarske karakteristike ključnih djelatnosti Prijevoza i skladištenja u 2014. godini

DJELATNOST

Broj pravnih

osoba

Broj zaposlenih

Ukupan prihod (mil)

Ukupna dobit prije

oporezivanja (mil)

Prihod po zaposlenom

Dobit po zaposlenom

Investicije (mil KN)

Udio investicija u prihodu

Izvoz (mil KN)

Udio izvoza u prihodu

Šifra Naziv

H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

3.556 58.410 28.401,79 1.355,13 471.054,66 23.200,37 2.613,58 9,50% 7.876,62 28,63%

H50 Vodeni prijevoz 324 3.029 2.884,48 78,08 870.699,25 25.777,36 74,58 2,83% 1.261,29 47,82%


261 2.188 1.107,81 31,57 492.723,35 14.430,35 40,34 3,74% 158,84 14,73%


52 771 1.743,95 45,97 2.000.947,01 59.620,99 34,23 2,22% 1.086,83 70,45%

H52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu

758 19.745 9.800,69 479,55 480.097,81 24.287,22 1.474,39 15,55% 2.900,18 30,59%

H521 Skladištenje robe 64 1.528 1.086,53 26,89 701.406,33 17.595,34 29,24 2,73% 88,32 8,24%

H522 Prateće djelatnosti u prijevozu

694 18.217 8.714,16 452,67 461.534,96 24.848,51 1.445,15 17,19% 2.811,87 33,44%

H5222 Uslužne djelatnosti u vezi s vodenim prijevozom

90 1.118 616,08 62,67 538.203,13 56.056,02 34,99 5,81% 350,33 58,22%

H5223 Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom

25 2.678 2.321,91 143,86 855.707,72 53.718,79 203,18 8,87% 1.207,98 52,71%

H5224 Prekrcaj tereta 23 1.789 447,30 32,50 227.941,76 18.166,33 72,38 17,75% 232,30 56,97%

H5229 Ostale prateće djelatnosti u prijevozu

452 3.794 2.670,24 166,91 684.845,26 43.993,66 92,22 3,55% 938,31 36,11%




Tablica 16. Broj zaposlenih u Djelatnosti H Prijevoz i skladištenje krajem 2014. godine

Broj zaposlenih (2014) MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO Udio u

ukupnom sektoru H

H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 16.130 10.703 31.577 58.410 100,00%

H50 Vodeni prijevoz 737 106 2.186 3.029 5,19%

H501 Pomorski i obalni prijevoz putnika 480 0 1.708 2.188 72,24%

H502 Pomorski i obalni prijevoz robe 247 46 478 771 25,45%

H52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu 4.545 3.017 12.183 19.745 33,80%

H521 Skladištenje robe 156 499 873 1.528 7,74%

H522 Prateće djelatnosti u prijevozu 4.389 2.518 11.310 18.217 92,26%

H5222 Uslužne djelatnosti u vezi s vodenim prijevozom 396 445 277 1.118 5,66%

H5223 Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom

732 442 1.504 2.678 13,56%

H5224 Prekrcaj tereta 270 367 1.152 1.789 9,06%

H5229 Ostale prateće djelatnosti u prijevozu 2.250 1.031 513 3.794 19,21%




4.5. Slobodna radna mjesta

U Hrvatskoj jedino Hrvatski zavod za zapošljavanje raspolaže podacima o slobodnim radnim mjestima koje poslodavci žele popuniti. Na stranicama Zavoda postoji mnogo podataka o nezaposlenima, tražiteljima zaposlenja, slobodnim radnim mjestima i zapošljavanju te je ove podatke moguće dobiti na razini zanimanja. Tako je moguće vidjeti koliko ima potražnje za sektorskim zanimanjima i kolika je ta potražnja u odnosu

na broj nezaposlenih ili tekuću ponudu rada.

Međutim, kako je i prije navedeno, ovdje se javlja problem pomoraca koji se u navedenoj bazi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ne registriraju kao zaposleni. Stoga se može zaključiti da postoji jaz između podataka registrirane zaposlenosti i realnog stanja na

tržištu rada. Kako je i prije navedeno, riječ je o oko 14.000 pomoraca.

Tablica 17. Omjer zaposlenih i nezaposlenih u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“

H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

ZaposleniI 63.896 61.718 61.782 61.447 58.921 56.461 56 697

Nezaposleni 6.278 7.666 7.297 7.608 8.922 8.777 7661*

Ukupno 70.174 69.384 69.079 69.055 67.843 65.238 64249

% zaposlenih 91,05% 88,95% 89,44% 88,98% 86,85% 86,54% 88,25%

% nezaposlenih 8,95% 11,05% 10,56% 11,02% 13,15% 13,4% 11,75%

*Podatak se odnosi na prosinac 2015. godine

Izvor: Državni zavod za statistiku

Iz tablice 17, lako se može zaključiti da je sektor H „Prijevoz i skladištenje “pogodilo“ razdoblje recesije. Iz godine u godinu vidi se trend pada broja zaposlenih što proporcionalno povećava broj nezaposlenih s iznimkom u 2011. godini koja bilježi blagi

rast zaposlenosti odnosno pad nezaposlenosti.

Prikazani podaci za 2015. godinu preuzeti su iz različitih hrvatskih statističkih baza te nisu službeno integrirani, ali zasigurno se može zaključiti da u 2015. godini dolazi do pada nezaposlenosti što je u skladu sa ostalim makroekonomskim pokazateljima Republike Hrvatske.

Kao što je vidljivo iz tablice 17, u H sektoru konstantno raste nezaposlenost, što je kontradiktorno s tablicom 18, koja ukazuje da se iz godine u godinu otvara sve veći broj

slobodnih radnih mjesta.



Tablica 18. Slobodna radna mjesta u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“

Djelatnost poslodavca NKD 2007 - od 2009 godine

Prostorna jedinica - županija 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

(H) Prijevoz i skladištenje 1613 2337 3167 3120 3273 3953 4736 ZAGREBAČKA 93 89 136 100 142 207 280 KRAPINSKO-ZAGORSKA 34 72 66 105 170 185 245 SISAČKO-MOSLAVAČKA 65 40 36 32 56 61 60 KARLOVAČKA 46 50 80 62 93 153 72 VARAŽDINSKA 80 105 87 98 207 267 363 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 31 26 57 30 31 36 53 BJELOVARSKO-BILOGORSKA 59 31 39 32 34 28 65 PRIMORSKO-GORANSKA 220 341 417 464 604 560 518 LIČKO-SENJSKA 29 23 57 41 38 37 33 VIROVITIČKO-PODRAVSKA 13 16 21 16 37 30 22 POŽEŠKO-SLAVONSKA 63 48 85 73 128 161 156 BRODSKO-POSAVSKA 45 31 75 63 107 155 143 ZADARSKA 80 117 56 43 89 137 175 OSJEČKO-BARANJSKA 68 175 139 151 146 321 436 ŠIBENSKO-KNINSKA 57 79 59 103 107 78 127 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 29 16 35 21 36 64 61 SPLITSKO-DALMATINSKA 261 231 509 418 326 481 904 ISTARSKA 43 59 145 168 140 181 166 DUBROVAČKO-NERETVANSKA 70 134 45 46 52 63 73 MEĐIMURSKA 52 73 97 101 102 168 120 GRAD ZAGREB 175 581 926 953 627 580 664 EU (EURES)

1

Ukupno 1613 2337 3167 3120 3273 3953 4736

Izvor: https://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=4

Tablica 19. Ukupan broj nezaposlenih s VŠS/ VSS stručnom spremom u odnosno na ukupnu nezaposlenost u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“

RAZDOBLJE 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Nezaposleni 6278 7666 7297 7608 8922 8777 7661 Nezaposleni VŠS/VSS 526 625 628 694 879 951 847 Udio neazposlenih VŠS/VSS 8,38% 8,15% 8,60% 9,13% 9,85% 10,83% 11,05%

Izvor: https://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1



5. POTRAŽNJA ZA VJEŠTINAMA I ZNANJIMA - KOMPETENCIJAMA

5.1. Identifikacija zanimanja i traženih kompetencija na tržištu Izrada standarda za zanimanja u podsektoru pomorskog prometa i logistike treba se temeljiti na istraživanju potreba tržišta rada. Pri tome treba obuhvatiti sadašnje potrebe, ali i predvidjeti dinamiku kretanja i buduću potražnju za pojedinim zanimanjima. Sukladno projektnoj prijavi predložena metodologija istraživanja polazi od činjenice da zanimanja za koja se treba raditi standard nisu definirana. Ako se k tome postavi hipoteza da je pomorsko tržište radne snage izuzetno dinamično u smislu stalnih prilagodbi kompetencija, onda je za ispunjavanje ciljeva projekta nužno da se ta ista metodologija dosljedno primjenjuje. Cilj je osigurati funkcionalni sustav obrazovanja i cjeloživotnog učenja i povezati zahtjeve tržišta rada i zahtjeve za kvalifikacijama koje se

stječu kroz obrazovnih sustav.

Prema HKO-u ovo područje pripada sektoru XI. Promet i logistika. Naravno prisutna je i horizontalna povezanost pojedinih zanimanja iz pomorskog prometa s drugim sektorima i to: sektorom VI Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija te sektorom VII Elektrotehnika i računarstvo. U ovom projektu fokus interesa jesu zanimanja za koja je potrebno steći razinu kvalifikacije 6 ili 7.

Glavni zadatak u kreiranju standarda zanimanja je utvrđivanje ključnih poslova te identifikacija znanja i vještina potrebnih za njihovo obavljanje. Znanja i vještine objedinjuju kompetenciju koju radnik mora steći obrazovanjem odnosno kroz radno iskustvo. Projekt uključuje identifikaciju i izradu standarda za minimalno 20 zanimanja u području pomorskog prometa i logistike zajedno s pripadajućim kompetencijama te donošenje preporuka za razvoj standarda kvalifikacija, ishoda učenja te unaprjeđenje studijskih programa koje nudi Pomorski fakultet u Rijeci.

Prijedlog Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta i Ministarstva rada i mirovinskog sustava je provođenje Ankete o standardima zanimanja kod poslodavaca. Anketa ispituje znanja i vještine, odnosno kompetencije te popis ključnih poslova za rad na radnom mjestu. Potrebno je naglasiti da anketiranje poslodavaca u anketi o standardu zanimanja ne predstavlja dio postupka izrade profila sektora, nego je to dio aktivnosti koje se provode kod izrade prijedloga standarda zanimanja. Međutim u izradi ovog profila sektora navedno će biti obuhvaćeno upravo zbog procjene znanja i vještina te kompetencija koje se moraju steći kroz ishode učenja u obrazovnom sustavu, kao i metodološkog pristupa predviđenog projektom KIKLOP.



Predstavljena struktura anketnog upitnika te preporuke za njegovo provođenje u svrhu lakše realizacije prijavljenih projekata od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta i Ministarstva rada i mirovinskog sustava upućuju na promjenu metodološkog pristupa koji je predložen u projektnoj prijavi. Promjene su naročito očite u dijelu postupaka koji bi trebali prethoditi izradi anketnog upitnika te u njegovoj strukturi.

Pritom treba naglasiti sljedeće:

1. Postupak koji je predložen od strane Ministarstva rada pretpostavlja unaprijed definirano zanimanje što znači da se ista anketa ne može primijeniti za istraživanja tržišne potražnje, identifikaciju i validaciju njihove atraktivnosti. Dakle, prema predloženom postupku potrebno je prethodno utvrditi 20

zanimanja na drugi način.

2. Struktura anketnog upitnika predloženog od strane Ministarstva rada zahtijeva dosljedno identificiranje ključnih poslova i pripadajućih kompetencija od strane sudionika koji ispunjava anketu. Navedene informacije su ključne za kvalitetu

postupka istraživanja i za uspješnost ankete.

Za realizaciju projekta i ispunjenje rezultata razvoja standarda zanimanja bitno je bilo uskladiti prethodno predloženu metodologiju prilagođenoj strukturi ankete koju je predstavilo Ministarstvo rada nakon početka projekta. Pri tome je zauzeto stajalište da metodološki postupci moraju biti u funkciji ostvarivanja ciljeva projekta, a ne da se ciljevi prilagođavaju metodologiji.

Kako bi se u što je većoj mjeri slijedile upute Ministarstva rada u smislu provedbe anketnog upitnika obavljene su konzultacije s projektnim partnerima, ali i s nekoliko ključnih poslodavaca koji pokrivaju važna sektorska područja.

Konzultacije – intervjui/male fokus grupe uključivale su analizu predloženog rješenja i pregled strukture anketnog upitnika. U skladu s tim konzultacijama odlučeno je da je moguće primijeniti u razumnoj mjeri predloženi anketni upitnik od strane Ministarstva rada uz određene prilagodbe koje su nužne za vjerodostojnost i uspješnost metode

anketiranja.

U tu svrhu bilo je potrebno redefinirati metodološki postupak kojim se utvrđuje izbor zanimanja jer je izbor zanimanja uvjet za provedbu ankete te napraviti predistraživanje. U okviru vlastite djelatnosti, svaki od projektnih partnera (poslodavaca) napravio je analizu među svojim komitentima i poslovnim partnerima te predložio reprezentativna zanimanja za pojedina područja u okviru sektora. Na ovaj način u relativno kratkom vremenu identificirano je 59 zanimanja iz sektora. Zanimanja koja su prepoznata prema

NKZ98 prikazana su u tablici 20.



Tablica 20. Popis sektorskih zanimanja prema NKZ988

Naziv zanimanja prema NKZ98-6 NKZ98-6 Rod Sektor HKO

1. Brodarski brokerski službenik 413414(4) 4 Promet i logistika

2. Brodostrojarski inženjer pomorskog prometa

314121(6) 3 Strojarstvo, brodogradnja ...

3. Diplomirani inženjer pomorskog prometa 214167(7) 2 Promet i logistika

4. Diplomirani logističar 214922(7) 2 Promet i logistika

5. Direktor distribucije 123521(0) 1 Promet i logistika

6. Direktor maloga skladišta 131621(0) 1 Promet i logistika

7. Direktor maloga špediterskog društva 131612(0) 1 Promet i logistika

8. Direktor međunarodnog teretnoga prometa 122617(0) 1 Promet i logistika

9. Direktor poslovanja skladišta 122642(0) 1 Promet i logistika

10. Direktor poslovanja špediterskoga društva 122613(0) 1 Promet i logistika

11. Direktor prekrcajne operative 122615(0) 1 Promet i logistika

12. Direktor skladišne službe 123531(0) 1 Promet i logistika

13. Drugi časnik palube 314213(6) 3 Promet i logistika

14. Drugi časnik stroja 314113(6) 3 Strojarstvo,brodogradnja...

15. Inženjer brodske elektronike 314131(6) 3 Strojarstvo,brodogradnja...

16. Inženjer pomorske nautike 314221(6) 3 Promet i logistika

17. Logističar 311914(6) 3 Promet i logistika

18. Lučki kapetan 214169(7) 2 Promet i logistika

19. Peljar 314231(6) 3 Promet i logistika

20. Pomorski agent 342215(6) 3 Promet i logistika

21. Zapovjednik broda 314211(6) 3 Promet i logistika

22. Prvi časnik palube 314212(6) 3 Promet i logistika

23. Upravitelj stroja 314111(6) 3 Strojarstvo,brodogradnja.

24. Prvi časnik stroja 314112(6) 3 Strojarstvo,brodogradnja.

25. Špediter 342216(6) 3 Promet i logistika

26. Transportni agent 342214(6) 3 Promet i logistika

27. Voditelj distributivnih poslova 341516(6) 3 Promet i logistika

28. Voditelj plovnog sastava jahti 314252(6) 3 Promet i logistika

29. Voditelj prekrcajnih poslova 214171(7) 2 Promet i logistika

30. Voditelj skladišnog poslovanja 341525(6) 3 Promet i logistika

31. Voditelj špediterskoagencijskih poslova 214170(7) 2 Promet i logistika

32. Časnik palube na platformi 314262(6) 3 Rudarstvo,geologija...

Kako se radi o punom većem broju od onog koji je predviđen projektom, bilo je potrebno reducirati broj i izvršiti selekciju 20-tak zanimanja koja će se dalje razvijati. U

preliminarnom istraživanju sudjelovalo je 10 poslovnih subjekata.

8 Filtrirani podaci zanimanja iz sektora uključuju i neka zanimanja za koja se pretpostavlja da pripadaju srednjoškolskoj razini obrazovanja



Tablica 21. Poslovni subjekti koji su sudjelovali u preliminarnom istraživanju

Poslovni subjekti Djelatnost Udruga pomorskih agenata Hrvatske Pomorsko posredništvo

Jadrolinija Rijeka Brodarstvo, javni prijevoz putnika

Zorović Maritime d.o.o. Menadžment broda (ship management)

Panalpina Croatia d.o.o. Prometna logistika

Jadranska vrata d.d. Lučki operacije /kontejnerski terminali

Damaco d.o.o. Menadžment broda (ship management)

CMA CGM Croatia d.o.o. Brodarstvo

Safmarine/ Maersk Croatia d.o.o. Brodarstvo

DAMCO d.o.o. Prometna logistika

Uljanik Pula Brodogradnja, brodska elektronika

KD Autotrolej d.o.o. Javni prijevoz putnika

Prilikom identifikacije i selekcije zanimanja bilo je potrebno postaviti određene kriterije. Sljedeći kriteriji uzeti su u obzir:

1. Tržišna atraktivnost i zastupljenost među partnerima i drugim poslodavcima 2. Zastupljenost različitih područja i djelatnosti u okviru pomorskog sektora 3. Odnos pomoračkih zanimanja (zanimanja za rad na brodu) i zanimanja na kopnu 4. Potencijal za razvoj malog poduzetništva 5. Zanimanja iz važeće NKZ 6. Zanimanja iz Europske baze standarda zanimanja (EBSO)

Na osnovu navedenih kriterija izvršen je odabir i napravljen je popis zanimanja (Tablica 22). S obzirom na obilježja pomorskog sektora važno je uočiti odnos zanimanja koja su

tipično „brodska“ tj. pomoračka i zanimanja koja su zanimanja na kopnu.

Ovakva podjela uobičajena je u različitim izvorima koji analiziraju pomorska zanimanja i tržište rada u pomorstvu. Od ukupno 23 zanimanja, 5 zanimanja je izdvojeno kao „brodska“ dok su preostala „kopnena“ zanimanja. Među kopnenim zanimanjima su i 2 zanimanja koja su izvan pomorskog prometa (spadaju u opći dio prometa) te 2 zanimanja iz područja logistike, ali su usko povezana s pomorskim prometom.

Tablica 22. Identificirana zanimanja za provedbu ankete i razvoj standarda zanimanja

Naziv zanimanja Engleski naziv

1. Zapovjednik broda Ship Master 2. Prvi časnik palube Chief mate 3. Upravitelj stroja Chief Engineer 4. Drugi časnik stroja Second Engineer 5. Časnik za elektrotehniku Electro-technical officer 6. Voditelj logistike Logistics Manager 7. Voditelj operative skladišta Warehouse Operation Manager 8. Koordinator brodskih prekrcajnih operacija Vessel operations organizer 9. Koordinator transportnih operacija na slagalištu Yard operations organizer



10. Pomorski agent Ship Agent 11. Pomorski agent posrednik (shipbroker) Shipbroker 12. Planer putovanja broda Voyage Planner

13. Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta

Marine Cargo Surveyor

14. Upravitelj flote brodova Fleet Manager 15. Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja Crew Manager 16. Specijalist za brodske elektrosustave Marine electrical systems specialist

17. Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave

Marine Communication and navigation systems engineer

18. Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa Safety of navigation coordinator 19. Inspektor klasifikacijskog društva Marine Classification Surveyor 20. Lučki kapetan Harbour master 21. Peljar Pilot

22. Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka

-

23. Analitičar za obradu podataka -

U prethodnom poglavlju identificiran je pomorski sustav te podijeljen u osnovne djelatnosti. Prilikom odabira zanimanja od iznimne važnosti je napraviti ravnotežu među zastupljenosti različitih područja i djelatnosti u okviru pomorskog sektora.

Zastupljenost je prikazana na sljedećem prikazu (Shema 4):

Shema 4. Izabrana zanimanja prema djelatnostima pomorskog sustava

5.1.1. Anketni upitnik Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja

Struktura anketnog upitnika predloženog od Ministarstva rada i HZZ-a prilagođena je u dijelu opisa ključnih poslova i kompetencija. Naime, svi poslodavci koji su sudjelovali u konzultacijama i preliminarnom istraživanju naglasili su neophodnost izmjene oblika i načina unosa ključnih poslova i kompetencija jer je izvorni način unosa po njihovom



mišljenju neprimjeren za poslodavce i zahtijeva dugotrajni postupak unosa, pogotovo

ako se uzme u obzir da bi pojedini poslodavac trebao ispuniti anketu za više zanimanja.

Da bi se ispunio cilj ankete - dobivanje podataka od poslodavaca o ključnim poslovima, znanjima i vještinama potrebnim za pojedino zanimanje, zatim o generičkim vještinama i psihomotoričkim sposobnostima te obilježjima radnog mjesta, pripremi anketnog

upitnika posvećena je naročita pažnja.

Metodologija izrade anketnog upitnika slijedila je upute Ministarstva rada i HZZ-a u najvećoj mjeri. Prilagodba je izvršena u dijelu opisa ključnih poslova i kompetencija radi vjerodostojnosti i jednostavnosti ispunjavanja anketnog upitnika.

Svaki od gospodarskih subjekata, partnera i poslodavaca koji su sudjelovali u preliminarnom istraživanju (vidi tablicu 21), obradili su zanimanja iz svog područja i ispunili anketni upitnik u dijelu opisa ključnih poslova i specifičnih znanja i vještina koje se zahtijevaju za određeno zanimanje i radno mjesto. Na taj način za svako zanimanje utvrđeni su ključni poslovi i specifične kompetencije te su ugrađeni u anketni upitnik. Poslodavcu koji ispunjava anketu ponuđena je mogućnost izbora unaprijed predloženih ključnih poslova i kompetencija, njihova evaluacija prema važnosti kao i mogućnost upisa dodatnih ključnih poslova i kompetencija koji nisu ponuđeni u izborniku. Struktura drugog dijela anketnog upitnika u kojem se navode opće kompetencije, generičke vještine, psihomotorične sposobnosti te obilježja radnog mjesta nije mijenjana i prihvaćena je kao primjerena od strane projektnih partnera i ostalih poslodavaca koji

su sudjelovali u predistraživanju.

Sadržaj anketnog upitnika slijedi stoga opću strukturu izrađenu od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava te HZZ-a, a izmijenjen je u odnosu na točku 3. kroz način unosa, identifikaciju, izbor i verifikaciju ključnih poslova i kompetencija. Anketni upitnik

obuhvatio je sljedeće cjeline:

1. Opći podaci o poslodavcu 2. Opis radnog mjesta 3. Opis ključnih poslova i specifičnih znanja i vještina 4. Ključne kompetencije za cijeloživotno učenje 5. Ostale generičke vještine i psihomotoričke sposobnosti 6. Osposobljavanje za radno mjesto 7. Karakteristike radnog mjesta

Poslodavci koji su sudjelovali u pred-istraživanju ispunili su obrazac o ključnim poslovima, znanjima i vještinama kreiran prema anketnom upitniku za 23 zanimanja. U pravilu svako zanimanje ima 6 ključnih poslova te 5 znanja i vještina za njegovo



obavljanje. Međutim, poslodavcima nije postavljeno ograničenje u smislu maksimalnog

broja poslova ili kompetencija.

U nastavku su priloženi obrasci opisa ključnih poslova, znanja i vještina za 2 izabrana zanimanja i to Voditelj logistike (Logistics Manager) i Zapovjednik broda (Ship´s Master).



Tablica 23. Prepoznati ključni poslovi, znanja i vještine za zanimanje Voditelj logistike (Logistics Manager)

KLJUČNI POSLOVI (prije popunjavanja ostatka tablice navedite sve ključne poslove)

POTREBNO ZNANJE I VJEŠTINE (za svaki ključni posao navedite koja znanja i vještine radnik mora imati tj. što sve mora znati i moći da bi uspješno obavljao taj ključni posao)

KLJUČNI POSAO 1: Upravljanje transportnim operacijama i uslugama

Načela i metode organizacije pomorskog, kopnenog i zračnog transporta

Razumijevanje prometno-tehničkih obilježja i ograničenja prometne infrastrukture

Poznavanje geografskih i prostornih obilježja lokaliteta, prometnih pravaca i robnih tokova

Tehnike rukovođenja i upravljanja ljudskim resursima

Metode planiranja i alokacije resursa, rutiranja vozila i određivanje redoslijeda izvršavanja transportnih operacija, uz korištenje specijaliziranih programskih alata

Tehnike vođenja logističkih procesa, organizacija logističkih procesa, tehnike upravljanja lancem opskrbe

KLJUČNI POSAO 2: Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe

Sposobnost izrade i preispitivanja strategija upravljanje logističkim procesima

Upravljanje ljudskim i tehničkim resursima, alokacija resursa na procese i aktivnosti

Vrste, tehnička i tehnološka svojstva robe, tehnička sredstva rukovanja robom

Poznavanje transportno-logističkih procesa i metoda rješavanja logističkih operativnih problema

Primjena metoda prognoziranja i predviđanja uz korištenje specijaliziranih programskih alata

Upotreba informacijskih sustava za podršku planiranju, skladištenju, dopremi/otpremi i praćenju robe

Poznavanje carinskih propisa i međunarodnih ugovora

Organizacija distribucije, organizacija kanala distribucije, odabir posrednika u distribuciji, odabir strategije distribucije i sl. Upravljanje potražnjom: prognoziranje potražnje, strategije organizacije distribucije povezane s potražnjom, poznavanje organizacije povrata robe (povratna logistika)

KLJUČNI POSAO 3: Upravljanje troškovima logistike

Osnovna načela i primjena financijskog poslovanja

Primjena ekonomske terminologije, sposobnost analize, predviđanja ekonomskih zbivanja i utjecaja tržišnih zakonitosti na poslovanje poduzetnika



Analitičke metode vrednovanja troškova i koristi u transportnom procesu

Poznavanje strukture troškova u odnosu na proizvodnju, transport i distribuciju robe

Statističke metode i njihova primjena u logistici

KLJUČNI POSAO 4: Praćenje procesa od narudžbe do isporuke robe

Poznavanje sustava i procesa narudžbe robe

Metode organizacije i koordiniranja sudionika koji sudjeluju u transportno-logističkom procesu

Sposobnost rješavanja logističkih operativnih problema

Vrste i primjena informacijskih sustava u logistici

Organizacija korisničke podrške za poslovne klijente

KLJUČNI POSAO 5: Pregovaranje s poslovnim partnerima i ugovaranje

Menadžment i vještine pregovaranja

Načela i postupci trgovačkog posredovanja

Procjenjivanje i analiza zahtjeva korisnika usluga

Sposobnost utvrđivanja i procjenjivanja rizika

KLJUČNI POSAO 6: Administriranje postupaka, vođenje evidencije i izrada izvještaja

Sposobnost analize financijskih podataka

Osnovna načela i primjena financijskog poslovanja

Poznavanje standarda kvalitete i upravljanja kvalitetom usluga

Metode istraživanja zadovoljstva korisnika

Poznavanje tehnologija pohrane, dohvata i analize podataka korištenjem baza podataka i skladišta podataka



Tablica 24. Prepoznati ključni poslovi, znanja i vještine za zanimanje Zapovjednik broda (Ship's Master)

KLJUČNI POSLOVI (prije popunjavanja ostatka tablice navedite sve ključne poslove)

POTREBNO ZNANJE I VJEŠTINA (za svaki ključni posao navedite koja znanja i vještine radnik mora imati tj. što sve mora znati i moći da bi uspješno obavljao taj ključni posao)

KLJUČNI POSAO 1: Upravljanje plovidbom broda

Primjena znanja, metoda i vještina vođenja navigacije.

Izrada plana putovanja broda.

Određivanje položaja broda.

Postupci držanja navigacijske straže.

Ispravna uporaba komunikacijskih i navigacijskih uređaja.

Analiza i procjena meteoroloških i oceanoloških čimbenika u svrhu upravljanja plovidbom.

KLJUČNI POSAO 2: Manevriranje i rukovanje brodom

Primjena znanja i vještina manevarskih svojstava broda.

Poznavanje manevarskih obilježja broda u svrhu sigurnog manevriranja brodom.

Upotreba sustava za manevriranje brodom te sidrene i privezne opreme broda.

Primjena metoda manevriranja kod brodova različitih tehnologija u svim uvjetima.

Primjena pravila za izbjegavanje sudara na moru.

Primjena teorijskih i praktičnih znanja i načina rada porivnih strojeva i strojnih sustava.

KLJUČNI POSAO 3: Upravljanje i organizacija rada na brodu

Primjena metoda i vještina rukovođenja i timskog rada.

Upravljanje ljudskim potencijalima na brodu.

Planiranje i organizacija plovidbene straže i straže u luci.

Primjena znanja o konstrukciji broda, brodskim sustavima i opremi te načinima njihovog održavanja.

Organiziranje i upravljanje pružanjem zdravstvene zaštite na brodu.

KLJUČNI POSAO 4: Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima

Izračun stabilnosti broda i razumijevanje naprezanja brodske konstrukcije.

Poznavanje svojstava tereta.

Primjena pravnih propisa povezanih s prihvatom i prijevozom tereta.



Planiranje i obavljanje sigurnog prekrcaja, slaganja, učvršćivanja i nadzora nad teretom.

Briga i nadzor nad putnicima za vrijeme boravka na brodu.

KLJUČNI POSAO 6 Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša

Razumijevanje i procjena različitih vrsta izvanrednih okolnosti i opasnosti.

Pravilno korištenje opreme za spašavanje i protupožarne opreme.

Upravljanje postupcima u izvanrednim okolnostima i opasnostima te vođenje vježbi.

Primjena mjera sigurnosne zaštite na brodu.

Upravljanje mjerama zaštite morskog okoliša.

KLJUČNI POSAO 7: Opći administrativni i komercijalni poslovi

Razumijevanje i primjena pomorskih pravnih propisa.

Poznavanje upravno-pravnih i komercijalnih poslova vezanih za poslovanje broda i njihova primjena.

Briga o opskrbi broda i upravljanje brodskim zalihama.

Upotrebljavanje informatičkih sustava na brodu radi praćenje statusa i tijeka brodskih procesa.

Poznavanje vrsta i metoda vođenja brodske dokumentacije.

Poznavanje načina rada i korištenja komunikacijskih uređaja i primjena komunikacijskih postupaka.

Primjena znanja engleske pomorske terminologije i korištenje iste u svrhu komunikacije u navigaciji i poslovnoj korespondenciji.



U svrhu provedbe anketnih upitnika, upitnici su se prikupljali pomoću on-line ankete koje su bile dostupne na http://www.kiklop.eu/survey/admin/ - limesurvey platformi

projekta KIKLOP.

Slika 2. Prikaz anketa na online sustavu

Izvor: http://www.kiklop.eu/survey/admin/

Ankete su upućenena 359 adresa, odnosno na identificirani broj poslodavaca koji zapošljavaju gore navedena 23 zanimanja. Broj poslodavaca prema djelatnostima koje

obavljaju prikazane su na sljedećoj tablici.

Tablica 25. Popis poslodavaca prema djelatnostima u pomorskom klasteru

Djelatnost Broj

poslodavaca Brodski menadžment - Ship management 4 Čišćenje i prihvat otpada 8 Hidrografija 1 Javna uprava i administracija 7 Klasifikacijska društva 4 Kontrola, pregled i vještačenje tereta - Cargo surveying 27 Lučke operacije 19 Lučko tegljenje 2 Menadžment gradskog prijevoza 17 Menadžment posade 44 Morsko brodarstvo - Maritime shipping 18 Nautički turizam 30 Održavanje i servisiranje brodske opreme 25 Otpremništvo 39



Peljarenje 8 Pomorska agentura 39 Prometna logistika 53 Usluge opskrbe brodova 12 Znanost i obrazovanje 2 Ukupno 359

Od ukupno 359 anketiranih, anketni upitnik s valjanim podacima ispunilo je 132 osoba ili oko 36% ispitanika. Za zanimanja pod rednim brojem 1, 2, 3, 4, 13, 14, 15, 16, 17, 19 korištena je metoda intervjuiranja gdje su vođeni razgovori s predstavnicima poslodavaca zaduženim za upravljanje kadrovima. U nekim slučajevima u tim tvrtkama postojali su već standardizirani obrasci opisa radnih mjesta i kompetencija koji su

potvrđeni kroz anketu/intervju.

Tablica 26. Rezultati odaziva na anketu

RB Zanimanja Broj ispunjenih anketa 1 Koordinator brodskih prekrcajnih operacija 1 2 Koordinator transportnih operacija na slagalištu 1 3 Voditelj logistike 6 4 Voditelj operative skladišta 5 5 Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka 4 6 Analitičar za obradu podataka 3 7 Časnik za elektrotehniku 11 8 Specijalist za brodske elektrosustave 0 9 Zapovjednik broda 18 10 Prvi časnik palube 26 11 Pomorski agent 17 12 Pomorski agent posrednik 12 13 Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja 3 14 Upravitelj flote brodova 4 15 Planer putovanja broda 4 16 Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta 1 17 Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave 1 18 Inspektor klasifikacijskog društva 2 19 Lučki kapetan 1 20 Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa 3 21 Peljar 3 22 Upravitelj stroja 3 23 Drugi časnik stroja 3

U odnosu na ključne poslove te znanja i vještine koja se traže za navedena zanimanja, kroz anketu i/ili intervjue prethodno razvijene kompetencije potvrđene su u velikoj mjeri. U nekim slučajevima bilo je potrebno nadopuniti prethodno utvrđene ključne poslove ili kompetencije. Rezultati ankete pokazali su potrebu za većom zastupljenosti općih kompetencija u sklopu znanja i vještina koje se zahtijevaju na radnom mjestu

(Tablica 27).



Tablica 27. Zastupljenost općih kompetencija u zanimanjima

Društvene i građanske kompetencije 21 Inicijativnost i poduzetnost 1 Komunikativnost i suradnja 15 Poštivanje različitosti 5 Generičke vještine 149 Analitičke vještine 9 Donošenje odluka 16 Komunikativnost i suradnja 2 Kreativnost i inovativnost 3 Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola 12 Odgovornost 17 Organiziranje i planiranje 17 Prezentacijske vještine 4 Prilagodljivost 14 Suosjećanje (empatija) 1 Svjesnost o važnosti očuvanja okoliša 4 Timski rad 12 Upravljanje ljudima 9 Upravljanje resursima 10 Usmjerenost na potrebe klijenata 4 Usmjerenost na potrebe klijenata (stranaka) 4 Usmjerenost na rezultate rada 9 Uvjeravanje i utjecanje 2 Ključne kompetencije 36 Engleski jezik 14 Inicijativnost i poduzetnost 5 Matematika 3 Pisana komunikacija na hrvatskom jeziku 1 Pisana komunikacija na hrvatskom jeziku 1 Poznavanje rada na računalu 5 Spremnost na učenje 5 Usmena komunikacija na hrvatskom jeziku 2 Psiho-motoričke vještine 19 Održavanje usmjerene pažnje 6 Preciznost upravljanja strojem ili opremom 1 Spretnost prstiju 3 Spretnost ruku 3 Tjelesna snaga i izdržljivost 1 Vrijeme reakcije 5

Rezultati ankete pokazali su da se za sva zanimanja obuhvaćena anketom zahtijeva visokoškolska naobrazba. Razina potrebne kvalifikacije prema rezultatima ankete iznosi

6 odnosno 7 za pojedina zanimanja.



5.1.2. Ostali alati za verificiranje podataka o znanjima i vještinama pojedinih

zanimanja

Nakon završetka ankete odrađeni su dodatni intervjui s partnerima projekta te sa ostalim poslodavcima tzv „suporterima“ projekta. Također, odrađene su i radionice na kojima su se verificirali podaci o profilu sektora, razvoju standarda zanimanja te razvoju standarda kvalifikacija.

Pojedinačni prijedlozi standarda zanimanja obradit će se u posebnim dokumentima, sukladno HKO, kao jedan od projektnih rezultata projekta KIKLOP, unutar elementa

projekta 1. Izrada standarda zanimanja i kompetencija.

U nastavku su pojedine vještine i znanja iz odabranih zanimanja, karakterističnih za sektor pomorskog prometa i logistike, grupiraju u skupine kompetencija na način da je nekoliko zanimanja pridruženo kvalifikacijama i studijskim programima za koje

Pomorski fakultet u Rijeci obrazuje.

Objedinjeni podaci o broju identificiranih kompetencija koje su utvrđene u sklopu istraživanja standarda za zanimanja u pomorskom prometu i logistici prikazani su u tablici 28. Zanimanja su pridružena postojećim studijskim programima prediplomskog studija na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Samo pridruživanje studijskim programima učinjeno je na temelju rezultata koji su proizašli iz tematskih rasprava koje su vođene po

ekspertnim grupama te zajedničkim radionicama u sklopu elementa projekta.



Tablica 28. Broj kompetencija po zanimanjima pridruženih studijskim programima

Zanimanja po studijskim programima Broj pojedinačnih

kompetencija Brodostrojarstvo

Upravitelj stroja 68 Drugi časnik stroja 68 Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu

Časnik za elektrotehniku 44 Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave 33 Specijalist za brodske elektrosustave 43 Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Voditelj logistike 62 Voditelj operative skladišta 53 Pomorski agent 71 Pomorski agent posrednik 65 Nautika i tehnologija pomorskog prometa

Zapovjednik broda 42 Prvi časnik palube 41 Upravitelj flote brodova 42 Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja 45 Lučki kapetan 63 Peljar 48 Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa 59 Inspektor klasifikacijskog društva 33 Tehnologija i organizacija prometa

Koordinator brodskih prekrcajnih operacija 39 Koordinator transportnih operacija na slagalištu 31 Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta 41 Planer putovanja broda 49 Analitičar za obradu podataka 34 Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka 38

U sklopu tematskih radionica utvrđeno je da se rezultati ankete trebaju s oprezom uzimati u obzir budući je broj sudionika koji su ispunili anketu ograničen. Daljnja usuglašavanja potrebna su ponajprije u smislu razine kvalifikacije koja je najprikladnija za pojedino zanimanje. Ovo pitanje razmotrit će se u posebnom dokumentu u vidu smjernica za razvoj standarda kvalifikacija u sklopu elementa projekta 2 u kojem će se razvijati skupovi ishoda učenja, izrađivati standard kvalifikacija i predlagati

unaprjeđenje studijskih programa.



5.2. Matrice kompetencija

Znanja i vještine koje su potrebne za rad na radnim mjestima odnosno zanimanjima mijenjaju se tijekom vremena te je potrebno u redovnim terminima provjeravati jesu li kompetencije koje su potrebne za rad na tim radnim mjestima dovoljno zastupljene u ishodima učenja kvalifikacija koje su stekle osobe koje su pohađale obrazovne programe

odgovarajuće razine.

U prethodnim koracima, identificirano je oko 60 zanimanja u području podsektora pomorskog prometa i logistike. Izdvojena su 23 zanimanja koja su ili karakteristična za sektor s višim postotkom zastupljenosti, ili su kao nova, atraktivna zanimanja prepoznata na tržištu rada od strane ključnih poslodavaca. Kako je prije navedeno, prilagodbom ankete o standardu zanimanja otkrivaju se postojeće i nove kompetencije koje će služiti za izradu standarda zanimanja, a zatim i standarde kvalifikacija i

prilagodbu obrazovnih programa koji se na njima temelje.

Grupirajući kompetencije iz pojedinih standarda zanimanja moguće je dobiti matricu kompetencija. Ovdje se jasno može utvrditi postoji li ili ne kompetencijska neusklađenost odnosno neusklađenost traženih kompetencija s ishodima učenja

pojedinih kurikuluma.

Metodološki pristup izradi matrice kompetencija prikazan je na sljedećoj shemi.

Shema 5. Metodološki pristup izradi matrice kompetencija



Izabrana zanimanja koja su uzeta u obzir za izradu standarda zanimanja pokrivaju više različitih područja pomorstva (Tablica 29). Kao korak između izrađeno je pet matrica kompetencija koje se temelje na kvalifikacijama koje trenutno postoje i izvode se na Pomorskom fakultetu u Rijeci, koji je nositelj projekta KIKLOP, te čiji se programi žele unaprijediti. O ostalim obrazovnim programima u području pomorskog prometa i

logistike više riječi će biti u narednom poglavlju.

U tablici 29 prikazana su izabrana zanimanja prema pripadajućim djelatnostima te koji

studijski program na Pomorskom fakultetu u Rijeci prati obrazovanje za ta zanimanja.

Tablica 29. Zanimanja prema djelatnosti i prema obrazovnom programu

Izabrana zanimanja za anketiranje Djelatnosti Studijski program

Upravitelj stroja Brodska zanimanja BRODOSTROJARSTVO

Drugi časnik stroja Brodska zanimanja

Časnik za elektrotehniku Brodska zanimanja ELEKTRONIČKE I INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U POMORSTVU

Specijalist za brodske elektrosustave Horizontalna zanimanja Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave

Horizontalna zanimanja

Voditelj logistike Logistika LOGISTIKA I MENADŽMENT U POMORSTVU I PROMETU

Voditelj operative skladišta Logistika

Pomorski agent Pomorska agentura

Pomorski agent posrednik (shipbroker) Pomorska agentura

Zapovjednik broda Brodska zanimanja

NAUTIKA I TEHNOLOGIJA POMORSKOG PROMETA

1. časnik palube Brodska zanimanja

Upravitelj flote brodova Menadžment broda

Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja Menadžment broda

Lučki kapetan Sigurnost plovidbe

Peljar Sigurnost plovidbe

Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa Sigurnost plovidbe

Inspektor klasifikacijskog društva Sigurnost plovidbe

Koordinator brodskih prekrcajnih operacija Luke i terminali

TEHNOLOGIJA I ORGANIZACIJA PROMETA

Koordinator transportnih operacija na slagalištu Luke i terminali Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta

Kontrola kvalitete i kvantitete robe

Planer putovanja broda Brodarstvo

Analitičar za obradu podataka Zanimanja iz općeg prometa

Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka

Zanimanja iz općeg prometa

Navedena podjela po studijskim programima rađena je na temelju postojećih programa i ciljnih skupina djelatnosti za koje se studenti obrazuju. S obzirom da među navedenim zanimanjima ima i novih zanimanja koja nisu uvrštena u NKZ, tek nakon što se definiraju ishodi učenja i skupine ishoda učenja na temelju kompetencija i skupina kompetencija, moći će se napraviti čvršća poveznica sa studijskim programima kao i identificirati

nedostatke i potrebne korekcije studijskih programa.



Matrice kompetencija za svih 5 studijskih programa prikazane su u privitku ovog dokumenta. U nastavku će se dati prikaz pivot tablica izvedenih iz matrica kompetencija

za zanimanja koja su pridružena tim studijskim programima. Prikazat će se:

- ključni poslovi za pojedina zanimanja - skupine kompetencije za pojedina zanimanja

5.2.1. Matrica kompetencija Brodostrojarstvo

Tablica 30. Ključni poslovi za brodostrojarska zanimanja

Drugi časnik stroja

Opći administrativni i komercijalni poslovi

Rukovođenje i organizacija rada na brodu

Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša

Upravljanje brodskim postrojenjem

Upravljanje i organizacija održavanja

Upravljanje zalihama u strojarnici

Upravitelj stroja


Rukovođenje i organizacija rada na brodu


Upravljanje brodskim postrojenjem

Upravljanje i organizacija održavanja

Upravljanje zalihama u strojarnici

Tablica 31. Skupine kompetencija za brodostrojarska zanimanja

Drugi časnik stroja

Automatizacija brodskog pogona

Brodska elektrotehnika / Brodski električni uređaji i sustavi

Brodske toplinske turbine

Brodski generatori pare

Brodski motori

Brodski pomoćni strojevi i uređaji / Brodska hidraulika i pneumatika

Brodski pomoćni strojevi i uređaji / Primjena računala

Brodski pomoćni sustavi

Dijagnostika kvarova

Engleski jezik

Goriva, maziva, voda

Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda

Pomorsko pravo

Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa

Sigurnost na moru

Sredstva pomorskog prometa / Plovidba broda



Tehnički nadzor i klasifikacija broda

Tehnologija materijala i obrada / Korozija i zaštita materijala

Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom

Zaštita mora i morskog okoliša

Upravitelj stroja





Brodski motori


Brodski pomoćni strojevi i uređaji / Primjena računala



Engleski jezik



Pomorsko pravo


Sigurnost na moru



Tehnologija materijala i obrada / Korozija i zaštita materijala





5.2.2. Matrica kompetencija Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu

Tablica 32. Ključni poslovi za zanimanja iz elektroničkih i informatičkih tehnologija u pomorstvu

Časnik za elektrotehniku

Održavanje i popravci brodske električne opreme

Održavanje i popravci brodske elektroničke opreme

Održavanje i popravci sustava automatizacije i upravljanja

Opće kompetencije

Pridonošenje sigurnosti osoblja i broda

Upravljanje energetskim sustavima napona preko 1.000 volti i održavanje tih sustava

Upravljanje generatorskim i razvodnim sustavima i održavanje tih sustava

Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave

Opće kompetencije

Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih električnih mjernih sustava

Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih elektroničkih navigacijskih sustava

Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih računalnih sustava

Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci pomorskih komunikacijskih sustava

Tehnička i projektna dokumentacija, zakonski akti i pravila

Specijalist za brodske elektrosustave

Opće kompetencije

Projektiranje, ugradnja, pregled i nadzor brodskih elektroenergetskih sustava

Projektiranje, ugradnja, pregled i nadzor brodskih sustava automatskog upravljanja

Ugradnja, pregled i nadzor brodskih elektroničkih uređaja

Ugradnja, pregled i nadzor brodskih sustava za sigurnost i dojavu

Ugradnja, pregled i nadzor sustava za dinamičko pozicioniranje

Zakonski akti i pravila, tehnička i projektna dokumentacija

Tablica 33. Skupine kompetencija za zanimanja iz elektroničkih i informatičkih tehnologija u pomorstvu


Automatizacija brodskih sustava

Brodska hidraulika i pneumatika

Brodske visokonaponske tehnologije

Brodski električni strojevi

Brodski električni sustavi

Brodski pomoćni strojevi i uređaji

Električna mjerenja i instrumentacija

Električni poriv broda

Elektronički elementi i sklopovi

Elektronički navigacijski uređaji



Energetska elektronika

Generičke vještine

Ključne kompetencije

Održavanje brodskih električnih uređaja

Organizacija rada i upravljanje na brodu

Osnove elektrotehnike

Pomorska medicina

Pomorski komunikacijski uređaji

Psiho-motoričke vještine

Računalne mreže i protokoli

Računalno upravljanje brodskim sustavima

Sigurnost na moru



Društvene i građanske kompetencije





Mikro i osobna računala


Optoelektronički sustavi


Pomorske radiokomunikacije


Pomorsko pravo

Primjena računala u inženjerstvu





Automatsko upravljanje plovnim objektima



Brodski protupožarni sustavi

Električni poriv broda

Elektromagnetska kompatibilnost brodskih uređaja




Osnove automatizacije


Osnove hidroakustike

Osnove hidrodinamike








Sustavi za dinamičko pozicioniranje

Sustavi za nadzor i dojavu

5.2.3. Matrica kompetencija Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Tablica 34. Ključni poslovi za zanimanja iz logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu

Pomorski agent

Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci

Izrada zbirnog obračuna troškova broda u luci

Opće kompetencije

Operativni postupci s teretom u uvozu

Organizacija prihvata i otpreme broda u luci

Organizacija trgovačkih operacija u luci

Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci

Zaključivanje poslova u izvozu

Pomorski agent posrednik

Analitika tržišta

Kontrola računa za obavljeni posao

Opće kompetencije

Posredovanje na tržištu financijskim derivativima

Posredovanje u kupoprodaji rabljenih brodova, rashodovanih brodova, gradnji novih brodova,

Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret

Posredovanje u pronalaženju tereta za uposlenja broda

Voditelj logistike

Administriranje postupaka, vođenje evidencije i izrada izvještaja

Opće kompetencije

Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe

Praćenje procesa od narudžbe do isporuke robe

Pregovaranje s poslovnim partnerima i ugovaranje

Upravljanje transportnim operacijama i uslugama

Upravljanje troškovima logistike

Voditelj operative skladišta

Kontrola isporuke proizvoda kupcima

Opće kompetencije

Optimizacija upotrebe skladišnog prostora

Optimiziranje procesa od ulaza robe u skladište do isporuke kupcu

Organizacija i upravljanje radom skladišta



Praćenje kvalitete robe u skladištu i stanja prilikom isporuke

Rukovođenje poslovnim procesima i radnicima u skladištu

Tablica 35. Skupine kompetencija za zanimanja iz logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu

Pomorski agent

Carine


Elektroničko poslovanje


Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu


Kontrola kvalitete i kvantitete (inspekcijski nadzor)

Logistika luka

Lučko poslovanje

Management u prometu

Marketing

Međunarodno poslovanje

Osnove ekonomskog poslovanja

Otpremništvo

Poduzetništvo

Pomorske agencije

Poslovanje u brodarstvu

Poslovna logistika

Pravo

Prekrcajna sredstva

Robni tokovi

Sredstva pomorskog prometa

Tehnička logistika

Tehnologija rukovanja i prijevoza teretom

Tereti u prometu

Upravljanje ljudskim potencijalima

Zaštita okoliša



Financijsko poslovanje

Financiranje u pomorstvu





Marketing





Planiranje prometne potražnje

Poduzetništvo

Pomorske agencije


Pravo

Robni tokovi


Statističke metode


Upravljanje rizicima

Voditelj logistike







Marketing


Poduzetništvo

Poslovna logistika

Pravo

Robni tokovi

Statističke metode

Strateški management

Tehnička logistika


Tereti u prometu

Upravljanje kvalitetom







Marketing

Metode prognoziranja i metode optimizacije


Pravo

Psihomotoričke vještine

Skladištenje / unutarnji transport

Statističke metode

Tehnička logistika



Tereti u prometu

Upravljanje kvalitetom

Upravljanje zalihama

5.2.4. Matrica kompetencija Nautika i tehnologija pomorskog prometa

Tablica 36. Ključni poslovi za nautička zanimanja

1. Časnik palube

Manevriranje i rukovanje brodom

Opće kompetencije

Opći administrativni poslovi

Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima


Upravljanje i organizacija rada na brodu

Vođenje navigacije

Inspektor klasifikacijskog društva

Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova

Opće kompetencije

Opći administrativni i upravni poslovi

Praćenje u području tehničkih i sigurnosnih standarda brodova

Pregledi, nadzor i certifikacija brodova

Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja

Analiza pravne regulative koja se odnosi na zapošljavanje pomoraca

Opće kompetencije

Organizacija putovanja, ukrcaja i iskrcaja posade

Proces selekcije i upošljavanja pomoraca i drugih osoba za potrebe brodara

Upravljanje informacijama i administracijom za zapošljavanje pomoraca i drugih kadrova u pomorstvu


Lučki kapetan

Nadzor i upravljanje pomorskim prometom

Opće kompetencije

Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe

Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora

Praćenje pomorskog prometa

Traganje i spašavanje ljudi na moru

Upravljanje i organizacija rada u lučkoj kapetaniji

Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa




Opće kompetencije

Praćenje pomorskog prometa

Praćenje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora

Traganje i spašavanje ljudi na moru

Peljar

Komunikacija i koordinacija u redovnim i izvanrednim okolnostima


Opće kompetencije

Opći administrativni poslovi


Upravljanje plovidbom broda

Upravitelj flote brodova

Komercijalno upošljavanje brodova

Nadzor i kontrola eksploatacijskih učinaka flote


Opće kompetencije

Planiranje i provođenje tehničkog održavanja broda

Praćenje regulative u području tehničkih i sigurnosnih standarda

Zapovjednik broda


Opće kompetencije


Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima


Upravljanje i organizacija rada na brodu


Tablica 37. Skupine kompetencija za nautička zanimanja

1. Časnik palube

Brodska administracija

Brodski strojni sustavi




Metode rukovođenja i upravljanja brodom

Organizacija postupaka sigurnosti na brodu

Pomorska meteorologija i oceanologija

Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda

Pomorski engleski jezik

Poznavanje pomorskih propisa

Psiho motoričke vještine




Stabilnost broda i naprezanje brodske konstrukcije

Tehnike rukovanja brodom

Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta

Tereti u pomorskom prometu


Zaštita morskog okoliša








Pomorsko osiguranje



Tehnički nadzor brodova

Tehničko održavanje broda


Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe


Administracija u pomorstvu


Ekonomika brodarstva



Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu


Poslovanje u pomorstvu


Sigurnost na moru



Lučki kapetan



Elektronički sustavi






Pomorsko osiguranje








Tehnologija i organizacija luka



Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe









Organizacija postupaka sigurnosti u pomorstvu










Peljar








Planiranje putovanja

















Upravitelj flote brodova



Ekonomika brodarstva




Pomorsko osiguranje





Tehničko održavanje broda



Zapovjednik broda


Brodska medicina






Planiranje putovanja















5.2.5. Matrica kompetencija Tehnologija i organizacija prometa

Tablica 38. Ključni poslovi za zanimanja iz tehnologije i organizacije prometa

Analitičar za obradu podataka

Analiza i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa

Analiza i obrada podataka u prometnom procesu

Komunikacija sa drugim odjelima i subjektima

Opće kompetencije

Planiranje tehnoloških procesa javnog prijevoza putnika

Praćenje i unaprijeđivanje javnog prijevoza putnika

Vođenje potrebne dokumentacije, evidencije i izrađivanje izvještaja

Koordinator brodskih prekrcajnih operacija

Ispunjavanje potrebne dokumentacije i izrađivanje izvješća

Izrada operativnog plana prekrcaja (ukrcaja/iskrcaja)

Kontinuirano provođenje i predlaganje unaprjeđenja postupaka sigurnosti i kvalitete procesa

Koordinacija i komunikacija s odgovornim osobama brodara

Nadzor i praćenje aktivnosti i performansi procesa

Opće kompetencije

Priprema prihvata broda

Koordinator transportnih operacija na slagalištu


Izrada plana slaganja tereta na slagalištu


Opće kompetencije

Planiranje procesa premještanja kontejnera na terminalu

Upravljanje postupcima transporta tereta na slagalištu

Planer putovanja broda

Izrada plana krcanja i slaganja tereta na brodu prema luci ticanja

Izrada reda plovidbe brodskog servisa

Održavanje redovitosti brodskog servisa

Opće kompetencije

Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa

Usuglašavanje operativnih procedura u konzorcijima i pulovima (pools)

Utvrđivanje potrebnih kapaciteta za obavljanje servisa

Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta

Opće kompetencije

Postupanje u slučaju oštećenja tereta i/ili broda i uređaja

Postupci pregleda i nadzora pri ukrcaju tereta na brod

Pregled broda radi ukrcaja tereta

Priprema kontejnera za transport robe

Utvrđivanje količine tereta




Koordinacija operativnih poslova i komunikacija sa drugim odjelima

Nadzor i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa

Opće kompetencije

Planiranje i organizacija tehnoloških procesa javnog prijevoza putnika

Upravljanje analitičkim procesima

Upravljanje prometnim procesima u javnom prijevozu putnika


Tablica 39. Skupine kompetencija za zanimanja iz tehnologije i organizacije prometa

Analitičar za obradu podataka


Inženjering prometnih mreža

Kljucne kompetencije

Operativno upravljanje prometom

Planiranje javnog prijevoza putnika

Primjena GIS-a u prometu

Prometna infrastruktura

Prostorno i prometno planiranje

Statističke metode

Upravljanje javnim gradskim prijevozom

Kvaliteta u pomorstvu i prometu





Krcanje i slaganje tereta

Lučka transportna sredstva i infrastruktura

Operativno planiranje terminala


Sredstva pomorskog prijevoza

Stabilnost i naprezanje broda

Tehnička svojstva tereta

Tehničko održavanje i kontrola procesa


Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera

Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta















Planer putovanja broda






Lučko poslovanje

Menadžment u prometu


Optimizacijski problemi u pomorstvu

Planiranje putovanja broda

Poslovanje u morskom brodarstvu

Robni tokovi i pomorsko tržište










Pomorsko osiguranje


Sigurnost u transportu




Tehnički pregled broda i uređaja

Tehnološki procesi u transportu

Utvrđivanje kakvoće i količine tereta

Utvrđivanje štete na teretu




Inženjering prometnih mreža





Planiranje javnog prijevoza putnika


Prometna infrastruktura

Prostorno i prometno planiranje

Statističke metode





6. PONUDA RADA U SEKTORU: ZANIMANJA I KOMPETENCIJE

6.1. Indikatori tržišta rada

Jedan od ključnih ciljeva Agende 2020. Europske Unije da se stopa zaposlenosti podigne na 75% radnosposobnog stanovništva starog 24-64 godine. Hrvatska je daleko od dostizanja tog cilja. Statistički pokazatelji iz 2014. godine pokazuju da je omjer radnosposobnog stanovništva i zaposlenosti aktivnog stanovništva 52,2%, dok je stopa nezaposlenosti aktivnog stanovništva 42,2%. Stopa neaktivnosti stanovništva iznosi 18,8%. S obzirom da se podaci iz državnih statističkih evidencija ne mogu izvući za pojedine grane prometa, ova analiza indikatora tržišta rada odnosi se na cijeli sektor H Prijevoz i skladištenje. Nije bilo moguće napraviti ciljanu analizu samo za pomorski

promet pa tu činjenicu treba uzeti u obzir prilikom donošenja zaključaka.

Općenito sektor Prijevoz i skladištenje koji zapošljava oko 56.500 zaposlenih sudjeluje u ukupnoj zaposlenosti sa 7,4% što ga stavlja na 4 mjesto prema sektorima po udjelu u ukupnoj zaposlenosti (iza poljoprivrede, prerađivačke industrije i trgovine). Pri tome, treba opet napomenuti, da su ovi pokazatelji iskrivljeni zbog toga što pomorci nisu uključeni u statistike o zaposlenosti pa se vjerojatno vode kao neaktivno stanovništvo. Kada bi se u teoriji dodali pomorci u međunarodnoj plovidbi tada bi se stopa podigla na

8,5% što je u ovom slučaju velika razlika jer govorimo o doslovno 1% porasta u sektoru.

U istraživanju 2012. godine (ASOO, 2012) izmjerena je razina ekonomske aktivnosti stanovništva sa stopom zaposlenosti od 66,3% u sektoru Prometa i logistike, međutim ti podaci nisu bili dostupni u provedenom istraživanju pa nije moguće utvrditi da li je došlo do pada ili rasta pokazatelja omjera razine ekonomske aktivnosti i stope

zaposlenosti.

Tablica 40. Broj zaposlenih prema spolu u sektoru H

Zaposleni 2009* 2010 2011 2012 2013 2014 2015

H – Prijevoz i skladištenje 80329 64335 61173 62575 57569 56461 56697

Žena 23286 16418 15559 15530 14004 13 650 13708

Udio žena 29% 25,5% 25,4% 24,8 % 24,3 % 24,2% 24,2% *2009. godine sektor je pripadao području: Prijevoz, skladištenje i veze (NKD-u 2002)


Nezaposlenost u sektoru rasla je do 2013. godine. U 2014. i 2015. godini zabilježen je osjetni pad nezaposlenosti (Tablica 41). Udio nezaposlenih žena u sektoru u prosječnoj vrijednosti kreće se oko 24%. Također, zamjetno je da broj nezaposlenih sa višom ili visokom stručnom spremom također pada (Tablica 42), međutim u strukturi zaposlenih raste što pokazuje da sektor očigledno zapošljava ili traži više zaposlenika sa srednjom stručnom spremom nego višom ili visokom.



Tablica 41. Broj nezaposlenih prema spolu i obrazovanju u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“

Godina 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 (H) Prijevoz i skladištenje 6278 7666 7297 7608 8922 8777 7661 Muškarci 3863 5011 4782 5092 5993 5799 5118 Žene 2415 2655 2516 2516 2928 2978 2543 % žena 38% 35% 34% 33% 33% 34% 33% Nezaposleni (VŠS/VSS) 526 625 628 694 879 951 847

Udio nezaposlenih (VŠS/VSS)

8,38%

8,15%

8,60%

9,13%

9,85%

10,83%

10,94%

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Tablica 42. Broj nezaposlenih prema spolu i razini obrazovanju (VŠS i VSS) u sektoru H

Godina 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 (H) Prijevoz i skladištenje UKUPNO 526 625 628 694 879 951 842 Muškarci 287 335 344 385 484 506 461

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 156 186 190 218 280 289 243

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 132 149 154 168 204 217 218

Žene 239 290 284 309 395 444 381

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 133 158 151 171 209 224 194

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 107 133 134 139 186 220 187


U nastavku prikazani su trendovi ulaska i izlaska iz evidencije HZZ prema spolu i

obrazovanju (VŠS i VSS) u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“

Tablica 43. Ulazak i izlazak iz evidencije HZZ prema spolu i obrazovanju (VŠS i VSS) u sektoru H

Godina 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 ULAZAK U EVIDENCIJU HZZ (H) Prijevoz i skladištenje - ukupno 635 587 723 746 1120 1071 863 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

323 322 382 387 571 552 446

Muškarci 187 180 222 224 322 318 250 Žene 136 142 160 163 249 234 196 Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 312 265 341 359 549 519 417 Muškarci 156 133 164 184 257 249 219 Žene 156 132 177 175 292 270 198 IZLAZAK IZ EVIDENCIJE HZZ (H) Prijevoz i skladištenje - ukupno 344 431 628 591 745 870 797 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

154 218 292 304 405 424 394

Muškarci 87 130 180 202 262 259 239 Žene 67 88 112 102 143 165 155 Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 190 213 336 287 340 446 403 Muškarci 84 98 183 141 173 217 201 Žene 106 115 153 146 167 229 202 RAZLIKA 291 156 95 155 375 201 66




Prema podacima sa stranica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje primijećuje se konstantan rast visoko obrazovanog stanovništva u evidenciji nezaposlenosti, osim 2015. godine. Također broj izlazaka iz evidencije se povećava osim 2012. godine. Sukladno gospodarskoj krizi koja je zahvatila Republiku Hrvatsku vidljivo je da su 2012 i 2013. godina kritične godine za nezaposlenost. Uspoređujući na taj način kumulativne podatke o izlascima iz evidencije s ulascima u evidenciju zaključuje se da je broj ulazaka

veći od broja izlazaka za 30% (od 2009. godine je ušlo 5745, a izašlo 4406 ljudi).

Međutim pozitivni trendovi nagoviještavaju se već 2014. godine dok je 2015. godine vrlo mala razlika pa se može zaključiti da se podaci približavaju jednakosti što se može vidjeti iz sljedećeg grafikona.

Grafikon 16. Ulazak i izlazak iz evidencije HZZ u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“

Tablica 44 prikazuje slobodna radna mjesta u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“

Tablica 44. Slobodna radna mjesta u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“

Godina 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

(H) Prijevoz i skladištenje 1613 2337 3167 3120 3273 3953 5605

Ukupno 1613 2337 3167 3120 3273 3953 5605


Povezivanjem tablica, slobodnih radnih mjesta i izlaska iz evidencije, zaključuje se da je u 2015. zaposleno 14% VŠS i VSS stručne spreme. Gledajući razdoblja od 2009. do 2015.,

0

200

400

600

800

1000

1200

2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Ulazak uevidenciju HZZ

Izlazak izevidencije HZZ

RAZLIKA



ukupno se otvorilo 23.068 radnih mjesta, zaposleno je 4.406, odnosno 19% svih

novozaposlenih su visoko obrazovanih.

6.2. Dobna i obrazovna struktura u sektoru H - Prijevoz i skladištenje

Dobna struktura kod analize ponude rada značajno utječe na sposobnost gospodarstva da se prilagođava novim tržišnim uvjetima i potrebom da se inovacijama izgrađuju nove usluge i proizvodi. Prema tome i stariji radnici mogu značajno doprinijeti razvoju konkurentnosti. Njihove su sposobnosti u hrvatskim uvjetima niskih ulaganja u ljudske resurse i slabih impulsa za restrukturiranje dugi niz godina bile relativno smanjene.

Tablica 45. Obrazovna struktura zaposlenosti u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“

Stupanj stručnog obrazovanja

godine broj zaposlenih

visoko više srednja Niže VKV highly skilled

KV Skilled

PKV Semi skilled

NKV Unskilled

2009 64113 4862 4666 36058 3675 2433 9367 770 2282 2010 60780 4754 4442 34907 3101 2074 8786 668 2048 2011 59565 4896 4427 34303 2898 1890 8602 594 1955 2012 59502 4876 4445 34643 3186 1636 7849 848 2019 2013 58086 4977 4489 34998 2527 1318 7472 573 1732 2014 53645 4979 4185 32904 2265 1101 6322 486 1403


Uspoređujući kretanje zaposlenosti može se zaključiti da zaposlenost opada kroz cijelo promatrano razdoblje od 2009 do 2014. godine. Međutim u strukturi zaposlenosti udio nekvalificirane radne snage se smanjuje sa 7%, udio srednje kvalificirane za 5% dok je

za VSS/VŠS udio 2,2%.

Grafikon 17. Prikaz zaposlenosti u sektoru H prema stupnju stručnog obrazovanja

0 5000 10000 15000 20000 25000 30000 35000 40000

2009

2010

2011

2012

2013

2014

Niže/NKV

SSS

VSS/VŠS



Sljedeća tablica (Tablica 46)prikazuje dobnu i obrazovnu strukturu nezaposlenosti (VŠS

i VSS) u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“.

Tablica 46. Dobna i obrazovna struktura nezaposlenosti (VŠS i VSS) u sektoru H

Godina 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 (H) Prijevoz i skladištenje Ukupno

526 625 628 694 879 951 847

20-24 18 17 16 26 22 22 17 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

17 15 14 22 20 19 16

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

1 2 2 4 2 3 1


51 70 64 76 110 99 68


55 62 54 60 75 74 60


30 39 49 58 78 75 64


38 49 63 68 81 86 73


34 42 41 45 51 60 54


27 35 37 43 52 59 45


17 21 26 35 44 54 40


15 21 22 25 46 50 57


32 28 24 26 37 42 47


30 23 24 29 31 36 35


46 57 50 44 49 45 42


40 43 39 32 42 43 39


46 52 47 56 68 88 79


23 34 30 33 46 56 61

60 i više 26 34 43 39 47 63 67




Iz tablice 46 može se zaključiti da je nezaposlenost mladog obrazovanog stanovništva u 2015. godini (VŠS i VSS, do 34 g.) u ukupnom broju nezaposlenih u sektoru H 33,24 %

te da je najveći broj nezaposlenih upravo u dobi od 25-34 godine.

6.3. Dinamika nalaženja posla

Dinamika nalaženja posla za osobe bez radnog iskustva s obzirom na završeno obrazovanje jedan je od pokazatelja koje HZZ redovito objavljuje. Ovdje su prikazani podaci dobiveni temeljem istih izvora, nešto drugačijom metodologijom. Tablica 47

usporedno prikazuje trajanje nezaposlenosti u odnosu na stupanj obrazovanja.

Tablica 47. Trajanje nezaposlenosti u sektoru H (VŠS i VSS)

Godina 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 (H) Prijevoz i skladištenje ukupno 401 509 519 587 770 830 723 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

211 277 281 327 427 448 375

0 - 3 mj. 72 71 83 89 130 121 88 3 - 6 mj. 48 54 48 69 87 91 77 6 - 9 mj. 28 38 31 39 48 64 52 9 - 12 mj. 19 32 24 30 37 44 38 1 - 2 g. 33 64 62 66 84 84 83 2 - 3 g. 12 17 34 34 41 44 36 Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

189 232 238 260 343 382 348

0 - 3 mj. 68 60 76 82 122 113 82 3 - 6 mj. 43 46 46 55 83 77 71 6 - 9 mj. 24 31 29 30 38 61 47 9 - 12 mj. 14 25 18 24 25 40 38 1 - 2 g. 30 52 46 47 52 66 83 2 - 3 g. 10 19 25 23 24 25 27


Iz tablice 46 vidi se da je ukupan broj nezaposlenih s VŠS/VSS 2015. godine bio 847. Uspoređujući podatke iz tablice 47 „Trajanja nezaposlenosti u sektoru H zaključuje se da

87,60% nezaposlenih uspije naći posao unutar 3 godine od dana prijave na HZZ.

Pad smanjenja zaposlenosti u 2015 godini te pozitivni pokazatelji gospodarskog rasta u 2015. godini znače potencijalni izlazak zemlje iz krize te se može očekivati u 2016. godini pozitivan utjecaj na tržište odnosno na smanjenje zaposlenosti u svim sektorima

pa i u podsektoru pomorskog prometa i logistike.



Tablica 48. Izlasci iz evidencije HZZ sektor H po županijama

Razina Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola Fakultet, akademija, magisterij, doktorat Ukupno

Godina 2013 2014 2015 2013 2014 2015


Zagrebačka 30 25 13 22 22 20 132

Krapinsko-zagorska 6 7 5 1 7 5 31

Sisačko-moslavačka 7 6 6 7 7 3 36

Karlovačka 9 9 13 4 7 5 47

Varaždinska 21 29 6 4 14 8 82

Koprivničko-križevačka 4 3 6 2 4 1 20

Bjelovarsko-bilogorska 6 2 7 1 3 3 22

Primorsko-goranska 40 42 36 53 50 43 264

Ličko-senjska 4 4 5 3

16

Virovitičko-podravska 1 4

1 3

9

Požeško-slavonska 9 6 4 4 6 3 32

Brodsko-posavska 10 8 6 5 6 3 38

Zadarska 16 29 12 28 27 25 137

Osječko-baranjska 13 15 7 11 21 18 85

Šibensko-kninska 14 17 6 8 12 10 67

Vukovarsko-srijemska 5 7 5 2 6 7 32

Splitsko-dalmatinska 97 96 95 72 107 79 546

Istarska 19 17 16 8 18 14 92

Dubrovačko-neretvanska 31 24 25 24 26 19 149

Međimurska 4 5 3 3 1 6 22

Grad Zagreb 59 69 60 77 99 79 443




Tablica 49. Ulasci u evidenciju HZZ sektor H po županijama

Razina (3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat Ukupno

Godina 2013 2014 2015 2013 2014 2015


Zagrebačka 41 30 12 35 24 17 159

Krapinsko-zagorska 9 9 3 14 5 3 43

Sisačko-moslavačka 14 7 5 5 5 9 45

Karlovačka 9 11 11 11 4 6 52

Varaždinska 18 25 12 6 10 9 80

Koprivničko-križevačka 7 7 7 1 5 1 28

Bjelovarsko-bilogorska 6 2 7 6 5 3 29

Primorsko-goranska 65 63 46 81 69 36 360

Ličko-senjska 5 3 2 1 2 1 14

Virovitičko-podravska

6 4 1 4

15

Požeško-slavonska 14 13 4 8 5 1 45

Brodsko-posavska 7 16 8 9 11 2 53

Zadarska 22 22 10 41 26 14 135

Osječko-baranjska 14 16 9 21 24 17 101

Šibensko-kninska 17 16 3 16 17 4 73

Vukovarsko-srijemska 9 12 8 6 8 7 50

Splitsko-dalmatinska 104 117 54 102 108 65 550

Istarska 30 34 13 14 22 17 130

Dubrovačko-neretvanska 40 49 14 28 42 12 185

Međimurska 13 7 2 8 3 4 37

Grad zagreb 127 87 58 135 120 65 592

Ukupno 571 552 292 549 519 293 2776




6.4. Kvantitativna analiza obrazovnih programa

Za svaki obrazovni sektor vrlo je važno da zanimanja koja generira imaju potencijal razvoja visoke razine dodane vrijednosti i da na taj način pridonose rastu i razvoju. Ako su djelatnosti koje najviše zapošljavaju sektorskih zanimanja važne za gospodarstvo, a posebno ako pridonose i izvozu, tada će sigurno i potražnja za sektorskim zanimanjima biti održiva i značajna što je slučaj kod sektora Pomorskog prometa i logistike.

Cilj svakog učinkovitog obrazovnog sustava jest da omogući prilagodljivost i razvoj znanja pojedincima koji grade svoje karijere kako bi mogli osigurati zapošljivost u tijeku radnog vijeka. Nakon spoznaje na kojim sve radnim mjestima i u kojim djelatnostima mogu raditi pojedinci sa sektorskim zanimanjima, postavili su se temelji za planiranje karijere i podloga za izradu odnosno prilagodbu obrazovnih programa koji će to

omogućiti.

Da bi znanja i vještine koje se stječu u visoko školskom sustavu mogli podržavati

gospodarski rast, potrebno je istovremeno zadovoljiti tri uvjeta:

- da su studijski programi odgovarajući po sadržaju, - da je broj studenata koji su stekli odgovarajuće kvalifikacije dovoljan da zadovolji

potražnju na tržištu rada,

- da kvalificirani kadrovi zadovoljavaju potrebe tržišta rada u zadanom vremenu, - da su sadržaj obrazovanja i upisne kvote planirani na vrijeme.

Kada je riječ o obrazovanju u prometu, a posebice u segmentu pomorskog prometa, treba imati na umu da je to kompleksno multidisciplinarno znanstveno područje temeljeno na djelatnostima različitih tehničko-tehnoloških i ekonomsko-pravnih obilježja. Stoga nositelji visokog obrazovanja u širokom područja pomorstva u RH, znanstvenoistraživačke visokoškolske ustanove, kontinuirano moraju prilagođavati obrazovne programe koji su povezani s potrebama tržišta rada na domaćem i svjetskom tržištu rada, istodobno prepoznatljivi u Europskom prostoru visokog obrazovanja te usklađeni sa svim zahtjevima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Međunarodne konvencije o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i držanje straže pomoraca (STCW) te drugim

relevantnim međunarodnim propisima.

S obzirom da se logistika kao zasebni obrazovni stručni ili sveučilišni studij počela izvoditi tek implementacijom Bolonjskog procesa ona predstavljala još uvijek novinu u visokom obrazovanju. Iz tog razloga, i u podsektoru logistike očekuju se kvalitetne

dopune programa u skladu s potrebama nacionalnog gospodarstva, ali i međunarodnog.

U Hrvatskoj postoji vrlo razgranati sustav obrazovanja u podsektoru pomorskog

prometa i logistike koji se izvodi na 5 mogućih razina kvalifikacije:



- 19 preddiplomski sveučilišnih studija - 15 diplomskih sveučilišnih studija - 2 poslijediplomska sveučilišna studija - 2 poslijediplomski specijalistička studija - 3 stručna studija

Navedene različite studije izvodi nekoliko visokoobrazovnih institucija i to:

- Pomorski fakultet Sveučilište u Rijeci - Pomorski fakultet Sveučilište u Splitu - Prometni fakultet Sveučilište u Zagrebu - Sveučilište u Zadru, Pomorski odjel - Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za pomorstvo - Sveučilište Sjever - Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina - Visoka škola za inspekcijski i kadrovski menadžment, Split

Prikaz svih programa koji se izvode prikazani su u tablici 50. Kao što se može primijetiti svi programi (osim 2) koji se odnose na pomorski promet i logistiku sukladno popisu programa MZOS odnose se za znanstveno područje Tehničke znanosti i polje 2.21. Tehnologija prometa i transport dok se nelogično 2 programa odnose na područje Tehničke znanosti i polje 2.03. Elektrotehnika.



Tablica 50. Popis programa MZOS za znanstveno područje Tehničke znanosti i polje 2.21.

Tehnologija prometa i transport koji se odnose na pomorski promet i logistiku

Rb NAZIV STUDIJA VRSTA AKADEMSKI STUPANJ NOSITELJ IZVOĐAČ

1 Inteligentni transportni sustavi i logistika

diplomski sveučilišni studij

magistar/magistra inženjer/inženjerka prometa

SVE

UČ

ILIŠ

TE

U Z

AG

RE

BU

FAK

ULT

ET

PR

OM

ET

NIH

ZN

AN

OST

I, ZA

GR

EB

2

Inteligentni transportni sustavi i logistika; smjerovi: Inteligentni transportni sustavi, Logistika

preddiplomski sveučilišni studij

sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka prometa

3 Intermodalni transport

poslijediplomski specijalistički studiji

sveučilišni/a specijalist/specijalistica intermodalnog transporta

4

Promet; smjerovi: Cestovni, Željeznički, Vodni, Zračni, Poštanski, Informacijsko-komunikacijski, Gradski



5

Promet; smjerovi: Cestovni, Željeznički, Vodni, Zračni, Poštanski, Informacijsko-komunikacijski, Gradski



6 Tehnološki sustavi u prometu i transportu

poslijediplomski sveučilišni studiji

doktor/doktorica znanosti, područje tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport

7 Transportna logistika i menadžment

poslijediplomski specijalistički studiji

sveučilišni/a specijalist/ specijalistica transportne logistike i menadžmenta




8 Brodostrojarstvo preddiplomski sveučilišni studij

sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka brodostrojarstva

SVE

UČ

ILIŠ

TE

U R

IJE

CI

PO

MO

RSK

I FA

KU

LTE

T, R

IJE

KA

9 Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa


magistar/magistra inženjer/inženjerka brodostrojarstva i pomorske tehnologije

10

Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu


magistar/magistra inženjer/inženjerka elektroničke i informatičke tehnologije

11



sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka elektroničke i informatičke tehnologije

12

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu


magistar/magistra inženjer/inženjerka logistike i menadžmenta u pomorstvu

13



sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka logistike i menadžmenta u pomorstvu

14 Nautika i tehnologija pomorskog prometa


magistar/magistra inženjer/inženjerka nautike i tehnologije pomorskog prometa

15 Nautika i tehnologija pomorskog prometa


sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka nautike i tehnologije pomorskog prometa

16 Pomorstvo poslijediplomski sveučilišni studiji

doktor/doktorica znanosti, područje tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport

17 Tehnologija i organizacija prometa



18 Tehnologija i organizacija prometa





NAZIV STUDIJA VRSTA AKADEMSKI STUPANJ NOSITELJ IZVOĐAČ

19 Brodostrojarstvo Preddiplomski sveučilišni studij


SVE

UČ

ILIŠ

TE

U S

PLI

TU

PO

MO

RSK

I FA

KU

LTE

T, S

PLI

T

20 Brodostrojarstvo diplomski sveučilišni studij

magistar/magistra inženjer/inženjerka brodostrojarstva

21 Pomorska nautika preddiplomski sveučilišni studij

sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka nautike

22 Pomorska nautika diplomski sveučilišni studij

magistar/magistra inženjer/inženjerka nautike

23

Pomorske elektrotehničke i informatičke tehnologije


sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka elektrotehničke i informatičke tehnologije

24 Pomorske elektrotehničke tehnologije


sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka elektrotehničke i informatičke tehnologije

25 Pomorske tehnologije jahta i marina


sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskih tehnologija jahta i marina



magistar/magistra inženjer/inženjerka pomorske tehnologije

27 Pomorski menadžment


sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskog menadžmenta

28 Pomorski menadžment


magistar/magistra inženjer/inženjerka pomorskog menadžmenta

29 Pomorski sustavi i procesi


magistar/magistra inženjer/inženjerka pomorske tehnologije

30 Pomorski sustavi i procesi


sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskih sustava i procesa



NAZIV STUDIJA VRSTA AKADEMSKI STUPANJ NOSITELJ IZVOĐAČ

31 Brodostrojarstvo preddiplomski sveučilišni studij

sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskog prometa brodostrojarskog smjera

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

32 Nautika preddiplomski sveučilišni studij

sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskog prometa nautičkog smjera



sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskih tehnologija jahta i marina

34 Pomorstvo diplomski sveučilišni studij

magistar/magistra inženjer/ inženjerka pomorskog prometa

35

Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa


sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa SVEUČILIŠTE

U ZADRU SVEUČILIŠTE U ZADRU

36

Nautika i tehnologija pomorskog prometa


sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka nautike i tehnologije pomorskog prometa

37 Tehnička i gospodarska logistika

stručni studij

stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka tehničke i gospodarske logistike

Sveučilište Sjever

38 Prometna logistika

stručni studij

stručni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka prometne logistike

Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina

39

Inspekcijski i kadrovski menadžment u pomorstvu

stručni studij

stručni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka inspekcijskog i kadrovskog menadžmenta u pomorstvu

Visoka škola za inspekcijski i kadrovski menadžment, Split

Izvor: Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta (2015)



Tablica 51. Popis programa MZOS za znanstveno područje Tehničke znanosti i polje 2.03. Elektrotehnika


40

Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu


sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka elektrotehničkih i komunikacijskih tehnologija u pomorstvu

Sveučilište u Dubrovniku


41

Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu


magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehničkih i komunikacijskih tehnologija u pomorstvu



Izvor: Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta (2015)

S obzirom da se ovoj profil sektora bavi pomorskim prometom i logistikom, fokus će biti primijenjen na izvođenje programa na Pomorskim fakultetima u Rijeci i Splitu te Sveučilišnim odjelima u Zadru i Dubrovniku jer sveobuhvatna analiza svih programa teško je usporediva jer se svi ne odnose na pomorski promet i logistiku kao izabrani

segment analize.

Općenito govoreći studijski programi usklađeni su 2005. godine s načelima Bolonjske deklaracije te su uvedena dva ciklusa studija; programi sveučilišnih preddiplomskih studija za prvostupnike (180 ECTS bodova) te programi sveučilišnih diplomskih studija za magistre struke (120 ECTS bodova). Od 2006. godine Pomorski fakultet u Rijeci je nositelj, jedinog u Hrvatskoj, integriranog Poslijediplomskog sveučilišnog studija „Pomorstvo“ (180 ECTS bodova). U međuvremenu su postojali i stručni sveučilišni

studiji koji su u kasnijem razdoblju ukinuti.

Studijski programi, generalno gledajući, imaju osnovni cilj i svrhu obrazovanje studenata za obavljanje poslova najviše složenosti u brodarstvu, pomorskim agencijama, lučkim sustavima, javnim upravama te ostalim tvrtkama pomorske i prometne industrije na

hrvatskom i svjetskom pomorskom tržištu.

6.4.1. Opći trendovi u obrazovanju

Tablica 52 prikazuje ukupan broj učenika, srednjoškolaca koji su završili osnovnu ili srednju školu te broj studenata koji su diplomirali na visokim učilištima prema podacima Državnog zavoda za statistiku. U promatranom razdoblju od 5 godina, za koje



je provedena ova analiza, vidljiv je ukupni pad broja osnovnoškolaca od 8,8%, srednjoškolskih učenika od 1,6%, dok se broj diplomiranih studenata u ukupno

promatranom razdoblju povećao za 4%.

Tablica 52. Učenici koji su završili osnovnu ili srednju školu i studenti koji su diplomirali na visokim učilištima

Godina Učenici koji su završili osnovnu školu

Učenici koji su završili srednju školu

Studenti koji su diplomirali na visokim učilištima

Stručni studij Sveučilišni studij

Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene

2010 47630 23096 44810 22379 9670 5567 22708 14112

2011 49586 24166 42669 21357 11153 6109 25335 15245

2012 47959 23399 43248 21906 11557 6504 25407 15487

2013 45749 22362 44324 22488 11329 6337 23923 14426

2014 43445 21252 44132 21511 10664 5954 23077 14256


Tablica 53. Studenti koji su diplomirali / završili sveučilišni ili stručni studij u Republici Hrvatskoj

za razdoblje od 2010 – 2015. godine

2010/2011 2011/2012 2012/2013 2013/2014 2014/2015

Visoka učilišta 32.278 36.488 36.964 35.252 33.741

Visoke škole 1.768 2.146 2.354 2.641 1.980

Veleučilišta 3.310 4.558 4.764 4.882 5.437

Fakulteti 26.662 29.089 29.157 23.362 25.786

Stručni studij 4.621 449 4.439 3.829 3.247

Sveučilišni studij 22.041 28.640 24.718 19.533 22.539

Umjetničke akademije 638 695 689 614 538

Izvor: Državni zavod za statistiku (2016.)

Kao što je vidljivo iz tablice 53 u promatranih pet posljednjih akademskih godina, broj diplomiranih studenata porastao je za 4%, iako je najviše diplomiranih bilo u razdoblju između 2011/2012 i 2012/2013. Također, može se pretpostaviti da dio studenata iz

generacije 2014/2015 još nije diplomirao do kraja 2015. godine.

Također zanimljiv je trend da u pravilu iz godine u godinu više žena diplomira odnosno završi sveučilišni ili stručni studij na visokim učilištima u odnosu na broj muškaraca iako demografski podaci govore da u osnovnim školama ima više muškaraca (Tablica 53). Podaci su prikazani na grafikonu 18.



Grafikon 18. Studenti koji su diplomirali i završili sveučilišni ili stručni studij na visokim učilištima prema skupinama visokih učilišta i spolu u 2014. godini.


U tablici 54 prikazan je broj upisanih studenata na sveučilišne ili stručne studije u

Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009 – 2014. godine.

Tablica 54. Broj upisanih studenata na sveučilišne ili stručne studije u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009 – 2014. godine

2009/2010 2010/2011 2011/2012 2012/2013 2013/2014

Visoka učilišta 145.263 148.747 152.857 159.589 161.911

Visoke škole 9.027 9.539 9.535 9.571 10.660

Veleučilišta 22.034 24.122 24.346 23.405 24.465

Fakulteti 112.437 113.143 117.020 124.688 124.743

Stručni studij 16.266 15.709 15.660 16.821 17.186

Sveučilišni studij 96.171 97.434 101.360 107.867 107.557

Umjetničke akademije 1.765 1.943 1.956 1.925 2.043


Kako je vidljivo iz tablice ukupan broj upisanih studenata, odnosno studenata koji su trenutno u sustavu visokog obrazovanja povećao se i to za 11,4%., dok se broj diplomiranih studenata povećao za svega 4% u istom razdoblju. Takva informacija pokazuje da određeni broj studenata vjerojatno ne želi izaći iz sustava jer koristi

povlastice sustava visokog obrazovanja.

Također, primjetan je i porast žena koje se školuju, pa tako trenutno na svim visokim učilištima u Hrvatskoj, na svakoj godini studija više je žena nego muškaraca što je prikazano na grafikonu 19.

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

Visoke škole Veleučilišta Stručni studijfakulteta

Sveučilišnistudij fakulteta

Umjetničkeakademije

muškarci

žene



Grafikon 19. Studenti upisani na visokim učilištima prema godini studija i spolu u Ak.god 2013/2014.


Zaključno, iako su demografski pokazatelji na razini Republike Hrvatske negativni, iz prethodne analize može se zaključiti da ima sve više studenata koji se obrazuju u sklopu

visokih učilišta. Razlog povećanja broja studenata moguće je pronaći u više razloga:

1. Sve veći broja prijelaza srednjoškolaca na fakultetsku razinu obrazovanja što je vjerojatno dio šireg društveno-sociološkog efekta hrvatskog društva iskazan kao želja za studiranjem i osobnim razvojem, prihvaćanjem ideologije društva znanja itd. Dio takvog trenda zahvatio je pred nekoliko godina i druge europske zemlje, primjerice Irska je u posljednjih 20-tak godina drastično promijenila obrazovnu

sliku populacije,

2. Opća hrvatska gospodarska situacija koja je posljednjih godina bilježila pad zaposlenosti pa je studij na visokoškolskim ustanovama pojedinim srednjoškolcima prolongirao odlazak na tržište rada za minimalno 3 do 5 godina. Također prisutna je ideja da je teško naći posao sa fakultetom, a bez fakulteta su

mogućnosti manje.

3. Promjene u tržišnom gospodarstvu, uska specijalizacija poslovanja, dovela je do potražnje za visokoobrazovnim kadrom naročito u propulzivnim inovacijskim

gospodarskim djelatnostima.

Na kraju moguće je zaključiti da će priljev srednjoškolaca na fakultete rasti u narednim godinama te on obuhvaća jednako sva znanstvena i umjetnička područja. S druge strane to stavlja veliki pritisak na fakultete i sveučilišta koji se moraju prilagoditi nastalom

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

I II III IV V VI

muškarci

žene



trendu te omogućiti visoko obrazovanje u ograničenim materijalnim, ljudskim i

financijskim resursima.

6.4.2. Trendovi po obrazovnom programu/kvalifikaciji

Kada je riječ o obrazovanju u području pomorskog prometa i logistike tada se mogu uočiti dodatne specifičnosti. Kako će biti prikazano u narednoj analizi, broj studenata koji upisuje studije u domeni pomorstva na hrvatskim visokim učilištima raste iz godine u godinu. Vjerojatno je riječ o prepoznavanju kvalitete obrazovanja koja se dobiva na pojedinim fakultetima i odjelima, ali i specifičnosti zanimanja gdje se nakon završenog

studija relativno brzo mogu zaposliti.

Prvenstveno je ovdje riječ o pomoračkim zanimanjima. Također, bez obzira što je zaposlenje na brodu moguće i nakon završenog preddiplomskog studija, sve više studenata prelazi na 7 razinu obrazovanja – diplomski studij. Sličan trend zabilježen je i kod obrazovnih programa koja su usmjerena na kopnena zanimanja kao što su obrazovni programi iz područja tehnologije i organizacije prometa, logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu, pomorskog menadžmenta, jahti i marina itd, gdje

većina studenata sa preddiplomskih studija prelazi na diplomsku razinu studiranja.

Sličan trend je zabilježen i u srednjim pomorskim školama (Bakar, Mali Lošinj, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik) gdje je sve veći broj upisanih srednjoškolaca. Primjerice, završeni program nautičara porastao je u razdoblju od 2007 do 2012. godine sa 238 učenika na 275 što predstavlja povećanje od 15,5%. Isti slučaj je i s brodostrojarima gdje je u istom razdoblju broj srednjoškolaca porastao za 18,7%. Navedeno je prikazano na grafikonu 20.

Grafikon 20. Broj upisanih srednjoškolaca u srednje pomorske škole (smjer Nautika i smjer Brodostrojarstvo)

0

50

100

150

200

250

300

350

2007 2008 2009 2010 2011 2012

Nautika

Brodostrojarstvo



Ove informacije idu u prilog činjenici da je očigledno obrazovanje u domeni pomorstva

vrlo zanimljivo i atraktivno.

Nadalje, prijelaz u visoko obrazovanje događa se kod 70% srednjoškolaca na razini Republike Hrvatske što je izrazito dobar pokazatelj shvaćanja važnosti visokog obrazovanja. Međutim, to i nije slučaj sa prijelazom iz pomorskih srednjih škola u visokoškolski sustav. Provedena istraživanja o analizi trendova u pomorskom obrazovanju temeljena na petogodišnjem prosječnom omjeru studenata koji upisuju studij Nautike i Brodostrojarstva u Rijeci i Zadru, prema Gundić, A., Maglić, L., i Zec, D., (2015), pokazuju da na preddiplomski studij Nautike 52% studenata dolazi iz srednje pomorske škole, dok je u Zadru još niži postotak (26%). Ostalo čine studenti koji su prethodno završili gimnazijski program (17% za Rijeku i 38% za Zadar) ili druge strukovne škole. Isti slučaj je s brodostrojarstvom gdje u Rijeci preddiplomski studij brodostrojarstva upisuje svega 26% srednjoškolaca pomorske škole, dok je u Zadru to

svega 18%. U Rijeci 17% studenata dolazi iz gimnazija, dok u Zadru njih 22%.

To upućuje na zaključak da većina studenata oba smjera nije pohađala pomorske srednje škole što znači da studijski programi trebaju biti prilagođeni za studente bez prethodnog

pomorskog znanja ili iskustva.

Od prve upisane generacije studenata 2005. godine, sukladno procesu Bolonjske deklaracije do danas, na Pomorskim fakultetima i Sveučilišnim odjelima za pomorstvo9 ukupno je za tržište osposobljeno preko 3146 prvostupnika te 931magistra struke. Broj diplomiranih prvostupnika na Pomorskog fakulteta u Rijeci, Pomorskog fakulteta u Splitu i Odjela za pomorstvo u Zadru te Pomorskog odjela u Dubrovniku u razdoblju od

2008.-2015. godine prikazan je u tablici 55.

Ukoliko se pojedini obrazovni programi povežu moguće je dobiti trendove obrazovanja po obrazovnom programu što je prikazano na grafikonu 21. Ovdje su se određeni programi nautike, brodostrojarstva i elektronike, te programi iz područja tehnologija jahti i marina, „povezali zajedno“ jer je de facto riječ o vrlo sličnim odnosno podudarnim

programima, dok su jedinstveni programi ostali razdvojeni.

9 Ovdje nisu uključeni podaci Pomorskog odjela u Dubrovniku



Grafikon 21. Ukupan broj diplomiranih studenata prema obrazovnom programu u razdoblju od 2008.-2015. godine na preddiplomskim sveučilišnim studijima

Kako je vidljivo iz tablice 55, najveći broj završenih prvostupnika na pomorskim

fakultetima je iz obrazovnog područja nautike, logistike, elektronike i brodostrojarstva.

Tablica 55. Ukupan broj diplomiranih prvostupnika u razdoblju od 2008.-2015. godine na preddiplomskim sveučilišnim studijima

PREDDIPLOMSKI STUDIJ GODINA

SMJER 08./09

09./10

10./11

11./12

12./13

13./14

14./15

15./16

UKUPNO

Nautika i tehnologija pomorskog prometa (RI)

16 29 43 38 48 52 43 56 325

Brodostrojarstvo (RI) 2 6 6 23 31 21 25 26 140 Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu (RI)

43 53 22 28 33 47 19 41 286

Logistika i menadžment u pomorstvu (RI)

44 40 66 66 72 68 63 77 496

Tehnologija i organizacija prometa(RI) 12 13 34 27 37 40 34 36 233 Pomorska nautika (ST) 11 35 37 68 82 68 97 15 413 Brodostrojarstvo (ST) 2 3 7 10 27 25 33 8 115 Pomorske elektrotehničke i informacijske tehnologije (ST)

0 8 15 19 34 28 27 6 137

Pomorski menadžment (ST) 16 13 30 41 49 35 51 4 239 Pomorske tehnologije jahta i marina (ST)

4 20 23 24 44 38 36 13 202

Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa (ZD)

9 5 7 13 7 11 11 0 63

Nautika i tehnologija pomorskog prometa (ZD)

19 24 30 15 32 39 44 0 203

UKUPNO 178 249 320 372 496 472 483 282 2852

0 200 400 600 800 1000 1200

Nautika

Brodostrojarstvo

Elektronika

Logistika i menadžment u pomorstvu

Tehnologija i organizacija prometa

Pomorski menadžment

Pomorske tehnologije jahta i marina



Broj diplomiranih studenata na diplomskim sveučilišnim studijima na Pomorskom fakultetu u Rijeci i Pomorskom fakultetu u Splitu u razdoblju od 2008.-2015. godine

prikazan je u tablici 56.

Tablica 56. Ukupan broj diplomiranih studenata u razdoblju od 2008.-2015. godine na diplomskim sveučilišnim studijima

DIPLOMSKI STUDIJ GODINA

SMJER 10./11. 11./12 12./13 13./14 14./15 15./16 Ukupno

Nautika i tehnologija pomorskog prometa (PFRI)

3 16 14 15 10 9 67

Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa (PFRI)

2 1 4 1 1 7 16

Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu (PFRI)

4 16 16 26 9 7 78

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu (PFRI)

19 37 81 49 79 60 325

Tehnologija i organizacija prometa (PFRI)

6 13 16 26 20 25 106

Pomorska nautika (PFST) 10 18 8 13 23 2 74

Brodostrojarstvo (PFST) 0 0 4 4 9 2 19

Pomorske elektrotehničke i informacijske tehnologije (PFST)

1 1 8 7 9 1 27

Pomorski menadžment (PFST)

13 18 27 26 30 10 124

Pomorske tehnologije jahta i marina (PFST)

1 12 7 11 20 5 56

UKUPNO 59 132 185 178 210 128 892

Ukoliko se pojedini obrazovni programi povežu moguće je dobiti trendove obrazovanja po obrazovnom programu što je prikazano na grafikonu 22. Ovdje su se programi nautike, brodostrojarstva i elektronike „povezali zajedno“ jer de facto riječ je o vrlo sličnim odnosno podudarnim programima, dok su jedinstveni programi ostali

razdvojeni.

Kako je vidljivo iz grafikona najveći broj diplomiranih studenata je iz obrazovnog područja logistike, zatim slijede obrazovna područja nautike, pomorskog menadžmenta, tehnologije i organizacije prometa, elektronike, tehnologije jahta i marina, dok je najmanji broj diplomiranih studenata iz područja brodostrojarstva. U usporedbi s

preddiplomskim studijem dosta je izmijenjena struktura po obrazovnim programima.



Grafikon 22. Ukupan broj diplomiranih studenata prema obrazovnom programu u razdoblju od 2008.-2015. godine na diplomskim sveučilišnim studijima

6.4.3. Trendovi po županijama i obrazovnom programu/kvalifikaciji

Na grafikonu 23 prikazan je ukupan broj diplomiranih studenata u razdoblju od 2008.-2015. godine na preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima iz područja

pomorskog obrazovanja prema županijama.

Grafikon 23. Broj diplomiranih studenata u razdoblju od 2008.-2015. prema županijama

Iz ovoga grafikona možemo vidjeti da je koncentracija školovanja u sektoru najveća u dvije županije: Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. To je očekivano jer su Rijeci i Splitu jedini Pomorski fakulteti. Nešto više studenata ima Primorsko-goranska županija, 50,8% u ukupnoj strukturi, Pomorski fakultet u Splitu 34,5%, Pomorski odjel u Dubrovniku ima udio od 8,2%, dok Pomorski odjel u Zadru ima udio od svega 6,5% što je logično jer izvodi samo 2 preddiplomska programa. Treba uzeti u obzir i činjenicu da ovi podaci ne uključuju studente poslijediplomskog doktorskog studija koji je organiziran kao međusveučilišni studij, a nositelj je Pomorski fakultet u Rijeci što bi

dodatno pojačalo koncentraciju u Primorsko-goranskoj županiji.

0 50 100 150 200 250 300 350

Nautika

Brodostrojarstvo

Elektronika



Pomorski menadžment

Pomorske tehnologije jahta i marina

Diplomski studij Pomorstvo

0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600

Primorsko-goranska

Zadarska

Splitsko dalmatinska

Dubrovačko-neretvanska

diplomski studij preddiplomski studij



6.5. Kvalitativna analiza obrazovnih programa Izuzetno je važno napraviti kvalitativnu analizu visokoškolske obrazovne ponude u području pomorskog prometa i logistike, jer nije moguće osloniti se samo na njenu kvantitativnu analizu koja se zasniva na analizi upisnih podataka. Prije svega potrebno je naglasiti neka osnovna polazišta kvalitativne analize, koja vrijede općenito za sve obrazovne sektore.

Danas, fakulteti i sveučilišta relativno slobodno određuju upisne kvote te koliko je moguće prate trendove na tržištu rada prvenstveno kroz pokazatelje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od kojeg se svake godine dobivaju podaci o nezaposlenima koji imaju određenu kvalifikaciju. Međutim nisu zabilježena promišljanja o kretanjima na tržištu rada u desetogodišnjem razdoblju te prilagodbi sveučilišnih studija zahtjevima tržišta i to ne samo lokalnog ili regionalnog, već i svjetskog tržišta kada govorimo o obrazovanju

u domeni pomorskog prometa.

Iako su se studijski programi koje izvode pojedini fakulteti i sveučilišni odjeli, sukladno načelima Bolonjske deklaracije do danas prilagođavali pojedinim internim ili eksternim zahtjevima, uočavaju se znatni nedostaci, objektivne i subjektivne prirode. Studijski programi izrađeni su često u skladu s mogućnostima nastavnog osoblja bez posebnih konzultacija s drugim dionicima (poslodavci, predstavnici poslodavaca, odgovarajuća državna tijela), kao i bez analize stvarnih potreba tržišta rada za pojedinim zanimanjima i njihovoj zapošljivosti na tržištu. Iz tog razloga, dosadašnja provedena analiza potražnje za pojedinim zanimanjima, upućuje na nužnost prilagodbe zahtjevima tržišta rada, revidiranja strukture i ishoda učenja, kvalifikacija, kao i načina njihova izvođenja u

okviru pojedinog kurikuluma.

Potrebno je napraviti temeljitu analizu onoga što se želi postići te istaknuti pojedine prioritete i stvoriti jasnu viziju visokog obrazovanja u području pomorskog prometa i logistike na razini Republike Hrvatske. Pritom treba imati na umu „trajanje i tromost“ visokoobrazovnih sustava. Student koji danas upiše određeni studijski program tek za tri ili pet godina izlazi na tržište, a za to se vrijeme u gospodarskom sektoru puno toga može promijeniti, pogotovo u nekim branšama i sektorima, a ono sigurno obuhvaća područja tehničkih znanosti i promet općenito. Svaki obrazovni sustav ima pred sobom dva važna zahtjeva: osposobljavanje studenata za tržište rada te poticanje osobnog razvoja pojedinca. Potrebno je obrazovati buduće intelektualce sposobne za tržište rada

i prilagodbu tom istom tržištu.

Svakako je važno analizirati trenutnu situaciju, ali samo u cilju osvješćivanja polazišta i razmjera ponude i potražnje na obrazovnom tržištu. S obzirom na to da kurikulum sukladno zahtjevima i načelima HKO zahtijeva promijenjene paradigme, tj. prijelaz sa izvođenja propisanog sadržaja na postignuća studenta i s poučavanja na učenje, neophodna je između ostalog edukacija svih koji te nove postavke u obrazovanju trebaju



primijeniti. Prije razvoja standarda kvalifikacija i kurikuluma neophodno je odlučiti što

su temeljne jedinice i kako ih razviti za potrebe budućih kvalifikacija.

Rezultatima provedene analize potreba tržišta rada, zanimanja i dobivenih skupina potrebnih kompetencija unutar pojedinih matrica kompetencija, potrebno je pridružiti

kvalifikacije s ishodima učenja koji su najbliži iskazanim potrebama na tržištu rada.

Način na koji je to pridruženo u segmentu strukovnog obrazovanja u pravilu nije moguće u segmentu kvalifikacija u području visokog obrazovanja. Visoko obrazovanje kao takvo nalaže daljnju pripremu studenta za specijalizirana zanimanja i upravo pruža kurikulum odnosno studijski program za takva zanimanja, pa racionalizacija i povećanje kvalitete i učinkovitosti na način da što više standarda kvalifikacija bude pokriveno najmanjim mogućim brojem kurikuluma temeljenim na modularnom pristupu nije moguće kao u primjerima strukovnog obrazovanja. Naravno, koncept modularnog pristupa kao takvog mogao bi se djelomično primjenjivati, ali takav pristup se do sada više primjenjivao na razini poslijediplomskih sveučilišnih studija i samo pojedinih

primjera preddiplomskih i diplomskih studija.

Time dolazimo do definiranja kurikuluma s jasno definiranim ishodima učenja koji treba

osigurati znanja i vještine koje su potrebne na tržištu rada.

U konzultacijama s predstavnicima obrazovnih institucija iz područja pomorskog prometa i logistike utvrđeno je da nema mogućnosti objedinjavanja programa na razini visokoškolskog obrazovanja. Štoviše objedinjavanje više različitih standarda kvalifikacija da bude pokriveno jednim kurikulumom je nemoguće iz razloga složene

specijalizacije u sektoru te interdisciplinarnog pristupa obrazovanju.

Iz tog razloga analiza pojedinih programa temeljit ce se na analizi samo preddiplomskih programa koji se izvode na Pomorskom fakultetu u Rijeci te usporedbi s istim ili srodnim programom ukoliko je to moguće kako slijedi:

1. Nautika i tehnologija pomorskog prometa 2. Brodostrojarstvo 3. Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu 4. Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu 5. Tehnologija i organizacija prometa

Kako bi se moglo zaista analizirati obrazovnu ponudu, bilo bi potrebno napraviti raščlambu postojećih kvalifikacija prema ishodima učenja, odnosno jedinicama ishoda učenja. Međutim u uvjetima nedefiniranih jedinica ishoda učenja to nije moguće. Kao podloga za analizu kompetencija koristit će se postojeći nastavni programi u sektoru te postojeći predmeti. Kada se donese zaključak o postojećoj situaciji, moguće je donijeti

prijedloge za svladavanje uočenih neusklađenosti.



6.5.1. Nautika i tehnologija pomorskog prometa

Sveučilišni preddiplomski program „Nautike“ u Hrvatskoj se izvode na sljedećim

institucijama:

1. Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci 2. Pomorski fakultet u Splitu, Sveučilište u Splitu 3. Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za pomorstvo te 4. Sveučilište u Zadru, Pomorski odjel

Navedeni programi imaju isti cilj, a to je da se studenti osposobe za vođenja broda, ali i mogućnost sudjelovanja u upravljanju brodarskim tvrtkama ili upravljanju pomorskom

plovidbom.

Nastavni program sadrži znanja iz područja tehnike, tehnologije, ekonomike, prava te upravljanja. Sadržaji u skladu s Konvencijom STCW 78/95 s nadopunama iz 2010. godine koji su potrebni za stjecanje najviših zvanja u pomorstvu (I časnik palube i Zapovjednik broda većeg od 3000 BT) obuhvaćeni su u preddiplomskom studiju u trajanju od 3 godine. Primjena tih znanja omogućuje zapošljavanje i uspješan rad u užoj struci, ali i u različitim pomorskim i prometnim ustanovama i tvrtkama čije su djelatnosti usko povezane s pomorstvom (lučke kapetanije, ministarstvo nadležno za pomorstvo, luke, lučke uprave, brodari, agencije, otpremnici, carina, transportne tvrtke i

dr.).

Studijski program u cijelosti je usklađen s odredbama STCW II/2, odnosno odredbama nacionalnog Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, a koji propisuju minimalne uvjete za stjecanje zvanja prvog časnika palube i zapovjednika na brodu od 3.000 BT ili većem. Također, izvedbeni programi u potpunosti pokrivaju sadržaje IMO Model Course 7.01, tj. sadržaje preporučene od strane Međunarodne pomorske organizacije za pokrivanje STCW II/2. Nakon odslušanih i položenih svih ispita preddiplomskog studija, odnosno obavljenih svih obveza iz odobrenog studijskog programa, fakultet će studentu izdati Uvjerenje. Uvjerenje se izdaje u svrhu stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti i dopunske osposobljenosti prema odredbama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, što uz određenu praksu na brodu omogućava stjecanje najvišeg ovlaštenja u pomorstvu – zapovjednika broda od 3.000 BT i većeg. Pored uvjerenja studentu se mogu izdati i odgovarajuće Potvrdnice o završenim

programima izobrazbe.



Vidljivo je iz priloženog da studijski programi imaju isti cilj, međutim uočene su i

pojedine nelogičnosti koje se mogu vidjeti u tablici 57.

Tablica 57. Preddiplomski studiji Nautike prema akademskom stupnju i nositelju

Naziv studija Vrsta studija Akademski stupanj Izvođač / Nositelj



sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka nautike i tehnologije pomorskog prometa

Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci

POMORSKA NAUTIKA


sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka nautike

Pomorski fakultet Split, Sveučilište u Splitu

NAUTIKA preddiplomski sveučilišni studij

sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskog prometa nautičkog smjera




sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka nautike i tehnologije pomorskog prometa

Sveučilište u Zadru

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Naime iako se programi de facto odnose na osposobljavanje za ista osnovna zanimanja, od četiri ponuđena programa samo 2 imaju isti naziv, što rezultira sa tri različita akademska stupnja:

- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka nautike i tehnologije pomorskog prometa

- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ inženjerka nautike

- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ inženjerka pomorskog prometa nautičkog smjera



Tablica 58. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa Nautike

PFRI PFST ZD DU

1 Astronomska navigacija 6 5 5 4

2 Automatizacija u pomorskom prometu

4

3 Balastne vode

4

4 Brodska elektrotehnika i elektronika

4

4

5 Brodski električni sustavi 4

6 Brodski energetski sustavi

4

7 Brodski porivni sustavi i pomoćni strojevi

4

8 Brodski strojni sustavi 4

9 Ekonomika brodarstva 2 3 3 3

10 Elektronička navigacija 5 5 6 5

11 Elektronički navigacijski uređaji

2

12 Engleski jezik 1/Pomorski engleski 1 /Engleski jezik struke 1 5 4 5 4




16 Engleski jezik 5/Pomorski engleski 5/Engleski jezik struke 5 4 4 2 4

17 Engleski jezik 6/Pomorski engleski 6/Engleski jezik struke 6 4 4 2

18 E-učenje

2

19 Fizika

4

20 Inspekcijski pregled i nadzor broda

3

21 Konstrukcija broda i stabilitet

6

22 Konstrukcija broda i stabilitet 2

6

23 Manevriranje brodom

5

24 Matematika 1 5 5 5 5


26 Matematika 3

4

27 Medicina za pomorce

3

3

28 Međunarodno otpremništvo 2

29 Menadžment u brodarstvu i lukama

4

4

30 Mornarske vještine

2

31 Mornarske vještine 2

2

32 Navigacijski integrirani sustavi

5

33 Održavanje broda 3 3 3

34 Održavanje broda i pregledi

4

35 Organizacija rada i upravljanje

4

36 Organizacija rada i upravljanje na brodu 3 4 4

37 Osnove automatizacije

4

38 Osnove brodostrojarstva

4

39 Osnove elektrotehnike

4

40 PISM

4



41 Planiranje putovanja 4 5 4 4

42 Plovidbena praksa 2 2 2 4

43 Pomorska geografija

2 4

44 Pomorska medicina 3

4

45 Pomorska meteorologija i oceanografija 4 5 4 4

46 Pomorske agencije 2

47 Pomorske agencije i otpremništvo

4

4

48 Pomorske havarije i osiguranje

4

49 Pomorske komunikacije / Komunikacije u pomorstvu 5 4 5 6

50 Pomorske nezgode i upravljanje rizikom

4

51 Pomorski informatički sustavi

4

52 Pomorsko imovinsko pravo 3

4 3

53 Pomorsko javno pravo 3

3

54 Pomorsko pravo

3

6

55 Pomorsko pravo 2

3

56 Poslovanje u brodarstvu 4

57 Povijest pomorstva i navigacije

3

58 Poznavanje broda i plovidbe

2

59 Primijenjena matematika u navigaciji

2

60 Primjena elektroničkih računala / Primjena računala / Osnove računala 4 4 3 4

61 Psihosocijologija

3

62 Robni tokovi 3

63 Rukovanje i prijevoz tereta 1 / Rukovanje teretom 1 6 5 6 6

64 Rukovanje i prijevoz tereta 2 / Rukovanje teretom 2 6 5 6 6

67 Sigurnost na moru 5 5 6 4

68 Sredstva pomorskog prometa 1 5 5 5

69 Sredstva pomorskog prometa 2 6 5 5

70 Statistika

4

71 Straža, nadzor i sigurnost

6

72 Stručna praksa 2 2 1

73 Suvremene transportne tehnologije

5

74 Talijanski jezik

2

75 Talijanski jezik 2

2

76 Tehnička mehanika 4 4

4

77 Tehnika rukovanja brodom 5 5

6

78 Tehnologija luka i terminala 4 4

79 Tehnologija multimodalnog transporta

3

80 Tehnologija pomorskog prometa

3

81 Tehnologija prijevoza kontejnera i ro-ro tehnologija 5

4

82 Tehnologija prijevoza putnika/putničkog prijevoza 5 5

4

83 Tehnologija prijevoza rasutih i specijalnih tereta 5

4

84 Tehnologija prijevoza tekućih tereta 5 5 4 3

85 Temeljna sigurnost i prva pomoć

2

86 Terestička navigacija 7 6 6 5



87 Tereti u pomorskom prometu 3

4

88 Terotehnologija

4

89 Tjelesna i zdravstvena kultura 1 1 1 1 1




93 Transportno osiguranje 3

5

94 Trgovačko pravo 3 3

95 Upravljanje sigurnošću i kvalitetom u pomorstvu 3

96 Upravljanje sigurnošću i rizik u pomorstvu

4

97 Vještine rada na brodu

2

98 Zapovijedanje u navigaciji

5

99 Zapovijedanje u navigaciji 2

5

100 Zaštita mora i morskog okoliša 3 2 3 5

101 Završni rad 7 6 8 5

Ukupan broj kolegija 51 60 48 52

Uspoređujući programe kolegija može se utvrditi da se oni u pravilu podudaraju u najmanje 75% sadržaja. Također, provedenom analizom studijskih programa, može se zaključiti da su na razini pojedinih studija ishodi učenja definirani na općoj razini. Jedini primjer složenijeg definiranja ishoda učenja je proveo Pomorski fakultet u Splitu, prilikom usklađivanja programa sa STCW konvencijom i zaključcima iz Manile 2010. godine.

6.5.2. Brodostrojarstvo

Sveučilišni preddiplomski program „Brodostrojarstva“ u Hrvatskoj se izvode na sljedećim institucijama:

1. Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci 2. Pomorski fakultet u Splitu, Sveučilište u Splitu 3. Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za pomorstvo te

4. Sveučilište u Zadru, Pomorski odjel

Preddiplomski studiji temelje se na suvremenim znanstvenim spoznajama u području tehničkih znanosti. Studenti stječu kompetencije za vođenje, upravljanje i održavanje brodskih strojnih sustava. Po završetku studija dobivenim znanjem studentima je omogućeno zapošljavanje u svojstvu časnika stroja na brodovima trgovačke mornarice s mogućnošću dostizanja najvišeg zvanja upravitelja stroja, zatim zapošljavanje u ustanovama čija je djelatnost vezana za pomorstvo te u pomorskim, prometnim i



gospodarskim tvrtkama koje su odgovorne za upravljanje u realizaciju prometnog

procesa posebno pomorskog.

Nastavni programi preddiplomskih studija sadrži znanja iz područja tehnike, tehnologije, elektrostrojarstva, održavanja, informatike, ekologije, brodostrojarstva, ekonomike, prava te upravljanja. Primjena tih znanja završenim studenima omogućuje zapošljavanje i uspješan rad u užoj struci, ali i u različitim pomorskim i prometnim ustanovama i tvrtkama čije su djelatnosti usko povezane s pomorstvom.

Preddiplomski studijski programi u cijelosti sadrže program IMO Model Course 7.02, koji je propisan od Međunarodne pomorske organizacije temeljen na Međunarodnoj konvenciji o standardima za izobrazbu (obuku), izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW) za obrazovanje drugog časnika stroja i upravitelja stroja za brodove s

porivnom snagom 3000 kW ili jačim.

Studentima koji odslušaju i polože sve ispite iz prve dvije godine preddiplomskog studija brodostrojarstva ili cijelog preddiplomskog studija (ovisno o studiju), fakultet izdaje uvjerenje. Uvjerenje se izdaje u svrhu stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti i dopunske osposobljenosti prema odredbama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca. Pored uvjerenja studentu se izdaju i odgovarajuće potvrdnice o završenim programima izobrazbe, što uz određenu praksu na brodu omogućava

polaganje ispita za najveća časnička zvanja.

Tablica 59. Preddiplomski studiji Brodostrojarstva prema akademskom stupnju i nositelju


Brodostrojarstvo preddiplomski sveučilišni studij







sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskog prometa brodostrojarskog smjera


Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa


sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa

Sveučilište u Zadru


Vidljivo je iz priloženog da studijski programi imaju isti cilj, međutim uočene su i pojedine nelogičnosti koje se mogu vidjeti u tablici 59. Naime iako se programi de facto



odnose na osposobljavanje za ista osnovna zanimanja od četiri ponuđena programa

samo tri imaju isti naziv, a rezultiraju sa tri različita akademska stupnja:

- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka brodostrojarstva

- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka pomorskog prometa brodostrojarskog smjera

- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa

Tablica 60. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa Brodostrojarstva

PFRI PFST ZD DU

1 Automatizacija brodskih strojnih sustava I

5

2 Automatizacija brodskih strojnih sustava II

4

3 Automatizacija brodskog pogona 5

5 4

4 Balastne vode

3

5 Brodska elektrohidraulika i elektropneumatika

4

6 Brodska elektrotehnika / Brodska elektrotehnika i elektronika

5 5 6 6

7 Brodska energetska elektronika

4

8 Brodska hidraulika i pneumatika 4 4 4 4

9 Brodske parne i plinske turbine 5

10 Brodske toplinske turbine 4

11 Brodski električni strojevi i uređaji / Brodski električni uređaji i sustavi

6 6 7

14 Brodski elektroenergetski sustavi 4 4

15 Brodski elektroenergetski sustavi I 4

16 Brodski elektroenergetski sustavi II 4

17 Brodski energetski sustavi 5

18 Brodski generatori pare 4 4 3

19 Brodski generatori pare i toplinske turbine 5

20 Brodski motori 7 7 6 6

21 Brodski pomoćni strojevi i uređaji 6 6 6 5

22 Brodski pomoćni sustavi 6

23 Brodski prekrcajni sustavi 3

24 Brodski rashladni i klimatizacijski uređaji 4

25 Brodski rashladni sustavi 5

26 Brodski rashladni uređaji 4

27 Brodski strojni elementi / Elementi strojeva 6 5 6 6

28 Brodski strojni sustavi 5 3

29 Brodsko automatsko upravljanje 4 4

30 Čvrstoća materijala 4

31 Čvrstoća materijala i brodski strojni elementi 6

32 Dijagnostika kvarova 4 3 4



33 Ekonomika brodarstva 5

34 Ekonomika iskorištavanja broda 4 3

35 Elementi strojeva 6

36 Engleski jezik 1/Pomorski engleski 1 /Engleski jezik struke 1

4 3 4 3


3 3 4 3


3 3 2 3


2 3 2 3


3 2 2 2


3 2 2 2

42 Gorivo, mazivo i voda 4 2 3

43 Inženjerska grafika u brodostrojarstvu 4 4 3

44 Konstrukcija broda 4 4

45 Konstrukcija i stabilnost broda 6

46 Korozija i zaštita materijala 4 3 4



49 Matematika 3 4

50 Medicina za pomorce 3

51 Mehanika fluida 5

52 Mehanizmi i vibracije 4 4 5

53 Menadžment održavanja 4 3 4

54 Mjerenja u tehnici 3

55 Održavanje broda 4

56 Organizacija rada i upravljanje na brodu 4 4

57 Otpor i propulzija broda 3 4

58 Plovidba broda 3

59 Plovidba brodom 3

60 Plovidbena praksa 2

61 Plovidbena praksa i rad u strojarnici 2

62 Pomorski informatički sustavi 4

63 Pomorsko pravo 3 3

64 Pomorsko pravo i havarije 3 2

65 Prekrcajna sredstva 4 3

66 Primjena računala 5 4 4 3

67 Priprema i upravljanje postrojenjem 4 2

68 Rad na simulatoru 1 4

69 Rad na simulatoru 2 4

70 Rad na simulatoru i plovidbena praksa I 2 2

71 Rad na simulatoru i plovidbena praksa II 2

72 Sigurnost na moru 4 4 5 4



73 Sredstva pomorskog prometa 6 4 4

74 Statistika 5 4

75 Tehnička mehanika 1 6 4 6 5

76 Tehnička mehanika 2 5 4 5 5

77 Tehnički nadzor i klasifikacija broda 4 3 3

78 Tehnologija materijala / Tehnologija materijala i obrade 5 4 5 4

79 Tehnologija pomorskog transporta 3

80 Tehnologija transporta tekućih tereta / Tehnologija prijevoza tekućih tereta

5 6 5

81 Temeljna sigurnost i prva pomoć 2

82 Termodinamika 1 7 5

83 Termodinamika 2 5

84 Termodinamika i prijenos topline 7 7

85 Terotehnologija 5




89 Tradicionalno pomorsko nazivlje na hrvatskom Jadranu 3

90 Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom 4 4

91 Zaštita mora i morskog okoliša 3 2 3 3

92 Završni rad 11 5 10 8


Također, provedenom analizom studijskih programa, može se zaključiti da su na razini pojedinih studija ishodi učenja definirani na općoj razini. Jedini primjer složenijeg definiranja ishoda učenja je proveo Pomorski fakultet u Splitu, prilikom usklađivanja programa sa STCW konvencijom i zaključcima iz Manile iz 2010. godine. Ishodi učenja povezani su sa Pravilnikom o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca.

6.5.3. Elektroničke, elektrotehničke i informatičke tehnologije u pomorstvu

Sveučilišni preddiplomski programi iz područja elektroničkih, elektrotehničkih i

informatičkih tehnologija u pomorstvu u Hrvatskoj se izvode na sljedećim institucijama:

1. Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci 2. Pomorski fakultet u Splitu, Sveučilište u Splitu

3. Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za elektrotehniku i računarstvo

Programi imaju isti ili sličan cilj, a to je priprema sadašnjih i budućih stručnjaka u primjeni, vještinama i pristupima modernoj tehnologiji i novim oblicima poslovanja u



pomorstvu te da nakon završetka studija student dobiva sva ovlaštenja za ukrcaj na brod

kao časnik elektrotehnike.

Preddiplomski studij ustrojen je na način da studenti ovisno o programu izučavaju sadržaje iz područja elektronike, automatike i informatike u pomorstvu odnosno elektrotehničkih, računalnih, komunikacijskih i navigacijskih tehnologija primijenjenih na suvremenim brodovima i na kopnu, u lukama, brodarskim poduzećima i pomorskom gospodarstvu u cjelini.

Za vrijeme studija izučavaju se temeljna znanja iz prirodnih znanosti, zatim slijede temeljni elektrotehnički i informatički kolegiji te specijalistički kolegiji iz područja elektrostrojarstva, elektroenergetike, elektronike, brodskih strojnih kompleksa, brodskih pomoćnih uređaja i sustava, automatizacije, pomorskih komunikacijskih i navigacijskih sustava te računalnih mreža i protokola. U nastavi se koriste posebni komunikacijski, nautički i brodostrojarski simulatori. Dio nastave se izvodi i preko plovidbene prakse.

Preddiplomski studijski programi u cjelosti sadrže program IMO Model Course 7.08 za obrazovnaje časnika elektrotehnike koji je propisan od Međunarodne pomorske organizacije temeljen na Međunarodnoj konvenciji o standardima za izobrazbu (obuku),

izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW).

Vidljivo je iz priloženog da studijski programi imaju isti cilj, međutim uočene su i

pojedine nelogičnosti koje se mogu vidjeti u tablici 61.

Naime iako se programi de facto odnose na osposobljavanje za ista osnovna zanimanja od tri ponuđena programa samo 2 imaju isti naziv, a treći program odstupa i po pitanju

znanstvenog polja, što rezultira sa dva različita akademska stupnja:

- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ inženjerka elektroničke i informatičke tehnologije

- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ inženjerka elektrotehničkih i komunikacijskih tehnologija u pomorstvu

Tablica 61. Preddiplomski studiji Elektrotehnike prema akademskom stupnju i nositelju




sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka elektroničke i informatičke tehnologije


Pomorske elektrotehničke i informatičke


sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)




tehnologije inženjer/inženjerka elektrotehničke i informatičke tehnologije

Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu *


sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka elektrotehničkih i komunikacijskih tehnologija u pomorstvu


*program prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pripada znanstvenom području

Tehničke znanosti, polje Elektrotehnika te ga izvodi Odjel za elektrotehniku i računarstvo


Tablica 62. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa Elektrotehnike/Elektronike u pomorstvu

PFRI PFST DU

1 Automatizacija broda I

5

2 Automatizacija broda II

5

3 Automatizacija brodskih sustava 6

6

4 Osnove automatizacije

5

4 Baze podataka 4 5

5 Brodostrojarstvo

4

6 Brodska hidraulika i pneumatika 4

7 Brodske visokonaponske tehnologije

3 5

8 Brodski električni sustavi / Brodski električni strojevi i sustavi 6 6 5

9 Brodski pogonski sustavi 5

5

10 Brodski pomoćni strojevi i uređaji 4

11 Digitalna elektronika 6 5 5

12 Dinamika brodskih električnih sustava i pogona

5

13 Ekonomika pomorstva

3

14 Električna mjerenja i instrumentacija 5

5

15 Električne instalacije i rasvjeta

3

16 Električni poriv broda 5

17 Elektromagnetska kompatibilnost brodskih uređaja

4

18 Elektromotorni pogoni

4

19 Elektronički elementi

5

20 Elektronički elementi i sklopovi

7

21 Elektronički navigacijski uređaji 4

22 Elektronički navigacijski uređaji i sustavi

5 6

23 Elektronički sigurnosni sustavi u pomorstvu

3

24 Elektrotehnička mjerenja i instrumentacija

5

25 Energetska elektronika 4 4 4

26 Engleski jezik 1/Pomorski engleski 1 /Engleski jezik struke 1 3 4 4






30 Fizika 5

5

31 Gorivo, mazivo, voda

2

32 Građa računala i računalnih mreža

3

33 Inteligentni transportni sustavi 5

34 Internet tehnologije 5 3

35 Inženjerstvo znanja

2

36 Matematika I 6 5 7

37 Matematika II 5 5 6

38 Matematika III

5

39 Medicina za pomorce

3

40 Mikro i osobna računala 5

41 Mikrovalni komunikacijski sustavi

5

42 Napredno programiranje 5 5

43 Obrada i analiza signala

5

44 Održavanje brodskih elektroničkih sustava

3

45 Održavanje elektroničkih sustava 4

4

46 Optički komunikacijski sustavi

5

47 Organizacija rada i upravljanje na brodu 3 4

49 Osnove elektrotehnike I 7 8 8

50 Osnove elektrotehnike II 7 6 6

51 Osnove informatike 5

7

52 Osnove komunikacija

5

53 Osnove pomorskog prometa 3 4 4

54 Osnove radiokomunikacija

6

55 Osnove elektroničkih komunikacija 5

56 Planiranje informacijskih sustava u pomorstvu

4

57 Plovidbena praksa 2

58 Pomorska medicina 3

59 Pomorske komunikacije

6

60 Pomorske radiokomunikacije 6

61 Pomorski komunikacijski sustavi

6

62 Pomorski komunikacijski uređaji 5

5

63 Pomorski radiosustavi

7

64 Pomorsko pravo / Pomorsko pravo i havarije 3 2 2

65 Primjena računala

4

66 Programerske vještine u tehničkim aplikacijama

5

67 Prva pomoć

2

68 Računalne mreže

3 5

69 Računalne mreže i protokoli 4

70 Računalno upravljanje brodskim sustavima 5

5

71 Računalno upravljanje tehničkim sustavima

4

72 Računalo upravljanje brodskim sustavima

73 Rad na simulatoru i plovidbena praksa

1



74 Sigurnost na moru 5 5 5

75 Suvremeni tehnički programski paketi

3

76 Tehnička fizika

4

77 Tehnička mehanika

4

78 Tehnologija elektrotehničkih materijala 4

79 Temeljna sigurnost

2

80 Termodinamika

3

81 Tjelesna i zdravstvena kultura 1 1 1 0




85 Upravljanje sigurnošću i kvalitetom u pomorstvu 3

86 Web programiranje 4

87 Zaštita električnih strojeva i uređaja

5

88 Zaštita mora i morskog okoliša 2 2

89 Završni rad 10 8 15

Ukupan broj kolegija 46 55 41

Ukupan broj ECTS bodova 195 210 195

Također, provedenom analizom studijskih programa, može se zaključiti da su na razini

pojedinih studija ishodi učenja definirani samo na općoj razini.

6.5.4. Tehnologija i organizacija prometa

Sveučilišni preddiplomski programi iz područja prometa u Hrvatskoj se izvode na

sljedećim institucijama:

1. Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci

2. Prometni fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu

Programi koji se izvode za inženjere prometa prikazani su u tablici 63.

Tablica 63. Preddiplomski studiji u području prometa prema akademskom stupnju i nositelju




Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer / inženjerka prometa


Inteligentni transportni sustavi i logistika; smjerovi: Inteligentni transportni sustavi, Logistika



Fakultet prometnih znanosti, Zagreb Sveučilište u Zagrebu



Promet; smjer: Vodni, preddiplomski sveučilišni studij


Fakultet prometnih znanosti, Zagreb Sveučilište u Zagrebu

Ono što treba istaknuti je da su programi različiti, sa različitim specifičnim usmjerenjima /modulima, a dovode do istog akademskog stupnja; Sveučilišni prvostupnik /

prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer / inženjerka prometa.

U nastavku je prikazana analiza programa Tehnologija i organizacija prometa, Promet (smjer Vodni), Inteligentni transportni sustavi i logistika (smjer: Logistika) te je dodana i Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu koji se izvodi na Pomorskom fakultetu

radi analize programa u sljedećem poglavlju.

Tablica 64. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa za inženjere prometa

Tehnologija

PFRI FPZ ZG -

Vodni promet FPZ ZG -

Logistika Logistika

PFRI

Algoritmi i programiranje

7 7

Automatizacija u prometu 4

Ekologija u prometu 3 6 6 2

Ekonomika brodarstva 4

4

Ekonomika luka

4

Ekonomika prometa 4 5 5 4

Elektronički sklopovi i računala

7 7

Elektroničko poslovanje 4

4

Elektrotehnika

6 6

Engleski jezik 1 4 1 1 4




Engleski jezik 5 4

4

Engleski jezik 6 4

4

Financijska matematika

5

Financijski menadžment

4

Fizika

5 5

Informacijske tehnologije / Informacije i komunikacije

4 5 5 7

Integralni i intermodalni sustavi

4 4

Inženjerska grafika / Inženjerska grafika i dokumentiranje

3 5 5

Inženjerska logistika / Tehnička logistika

6

7 6

Logistika luka

4

Luke

6

Matematika I 6 8 8 6



Matematika II 7 8 8

Međunarodno otpremništvo 4

4

Špedicija

5 5

Mehanika I

7 7

Mehanika II

8

Tehnička mehanika 6

Menadžment u prometu 4

4

Njemački jezik I 3 1 1 3

Njemački jezik II 3 1 1 3

Njemački jezik III

1 1

Njemački jezik IV

1 1

Općeprometno pravo

5 5

Operacijska istraživanja 6

6

Osnove ekonomije

4

Osnove prometne infrastrukture

5 5

Osnove simulacija u prometu i logistici

8 6

Osnove tehnologije prometa

8

Planiranje logističkih procesa

7

Planiranje prometne potražnje 4

4

Plovna sredstva I

6

Plovni putovi

6

Poduzetništvo

4

Pomorske agencije 3

3

Pomorski sustav 4

4

Pomorsko javno pravo 4

4

Pravo pomorskih prijevoza 4

4

Prekrcajna mehanizacija

6 6

Prekrcajna sredstva 5

4

Prijevozna sredstva 5

6

Primjena elektroničkih računala / Računalstvo

6 5 5 6

Prometna medicina

3

Prometno inženjerstvo / Osnove prometnog inženjerstva

7 8 8

Robni tokovi / Prometna geografija 5 3 5

Robno transportni centri

5

Sigurnost u prometu 6

4

Sredstva pomorskog prometa 5

5

Statistika / Vjerojatnost i statistika 6 8 8 6

Strateški menadžment 4

4

Strojarstvo

7 7

Sustavi u vodnom prometu

7

Tehnika u vodnom prometu I

7

Tehnologija kopnenog prometa 5

4



Tehnologija luka i terminala 6

6

Tehnologija prijevoza morem 3

3

Tereti u prometu / Poznavanje robe 5 5 5 5

Tjelesna i zdravstvena kultura 1 1 0 0 1




Transportno osiguranje 4

4

Trgovačko pravo 5

5

Upravljanje morskim lukama 6

Upravljanje održavanjem prometnih sustava

3

3

Upravljanje zalihama

6

Vizualne informacije u prometu

5 5

Završni rad 7 8 8 10


Kako je vidljivo iz analize programa Tehnologija i organizacija prometa, Promet (smjer Vodni), Inteligentni transportni sustavi i logistika (smjer: Logistika) postoje zajednički predmeti primjerice; Primjena elektroničkih računala / Računalstvo, Inženjerska grafika /Inženjerska grafika i dokumentiranje, Informacijske tehnologije/Informacije i komunikacije, Prometno inženjerstvo / Osnove prometnog inženjerstva, Robni tokovi / Prometna geografija, Statistika / Vjerojatnost i statistika, Tereti u prometu / Poznavanje robe, Ekologija u prometu, Ekonomika prometa, Engleski jezik, Njemački jezik, Matematika.

Nastavni program preddiplomskog studija Tehnologije i organizacije prometa sadrži znanja iz područja tehnologije, ekonomike, prava, tehnike te racionalizacije i optimizacije procesa u pomorskom i kopnenom prometu. Sadržaj studija temelji se principima kojima se nastoji udovoljiti permanentnim zahtjevima tržišta za kadrovima koji su sposobni voditi cjelokupni transportni proces te doprinijeti da transport udovolji: potrebama prijevoza i prekrcaja, usklađenom razvoju gospodarstva, stabilnosti cijena, poboljšanju prometa tereta i putnika i životnog standarda.

Program studija je koncipiran tako da se studenti pripreme za obavljanje poslova u širokoj domeni tehnologije prometa. Nastavni program sadrži znanja iz područja tehnologije, ekonomike, prava, tehnike te racionalizacije i optimizacije procesa u pomorskom i kopnenom prometu. Stečena znanja omogućuju zapošljavanje i uspješno organiziranje prometnog procesa u različitim pomorskim i prometnim tvrtkama u

javnom i privatnom sektoru.

Temeljni cilj znanstvene izobrazbe sadašnjih i budućih stručnjaka je u primjeni novih spoznaja i pristupima, novim oblicima poslovanja i modernoj tehnologiji u pomorstvu i



prometu, te jačanje individualne kompetencije pojedinca i stvaranje strukture koja će bolje odgovarati izazovima budućega prometnog, pomorskog i gospodarskog razvitka

Republike Hrvatske.

Student je završetkom ovog preddiplomskog studija osposobljen za uspješno praćenje diplomskog studijskog programa Tehnologije i organizacija prometa ili drugog

odgovarajućeg studija.

6.5.5. Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Sveučilišni preddiplomski programi iz područja „Logistike“ u Hrvatskoj se izvode na sljedećim institucijama:

1. Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci 2. Prometni fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu 3. Sveučilište Sjever (stručni studij)

4. Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina (stručni studij)

Nakon provedene analize programa može se zaključiti da nema studija koji bi bio logično usporediv, s programom koji se izvodi na Pomorskom fakultetu u Rijeci Logistika i

menadžment u pomorstvu i prometu.

Postojeći programi koji se bave logistikom: Inteligentni transportni sustavi i logistika (Prometni fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu), Tehnička i gospodarska logistika (Sveučilište Sjever - stručni studij i Prometna logistika (Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina - stručni studij) samo su dijelom kompatibilni sa studijem Logistike i

menadžmenta Pomorskog fakulteta.

Višestruki su razlozi:

- Završetkom preddiplomskog studija Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu stječe se jedinstveni akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka logistike i menadžmenta u pomorstvu.

- Studij Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu je u potpunosti interdisciplinaran te nastavni program sadrži znanja iz područja ekonomije, prava, logistike, tehnologije, tehnike te racionalizacije i optimizacije procesa u pomorskom i kopnenom prometu što nije u tolikoj mjeri prisutno kod drugih studijskih programa.

- Program studija je koncipiran tako da se studenti pripreme za obavljanje poslova u širokoj domeni logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu.



Provedenom analizom obrazovnih programa mogu se naći zajedničke poveznice kurikuluma (Tablica 64) kao što su pružanje znanja iz područja tehničke logistike, ekonomika prometa, ekologija u prometu, poznavanje tereta u prometu, temeljni strani jezik, drugi strani jezici, matematike, statistike, itd. Program Logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu pokazuje specifičnosti u područjima opće ekonomije, financijskog poslovanja, logistike luka, lučkog poslovanja, otpremništva, pomorske agenture, ekonomike brodarstva, ekonomike luka itd. što obuhvaća specifične kompetencije u

odnosu na druge obrazovne programe Logistike.

Sadržaj studija Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu prilagođen je zahtjevima tržišta za obrazovanjem kadrova koji su u stanju voditi cjelokupni transportni proces od točke ishodišta do točke odredišta koristeći pritom suvremene ekonomske i tehnološke spoznaje. Kadrovi koji završe navedeni studij trebali bi pridonijeti da transport udovolji: potrebama prijevoza, usklađenom razvoju gospodarstva, stabilnosti cijena, poboljšanju

prometa tereta i putnika te životnog standarda.

Studij nalazi primjenu u svim granama gospodarstva i različitim područjima znanosti te ujedno čini osnovu za uspješno djelovanje i razvoj pomorskih i prometnih poduzeća i nadležnih društvenih i državnih struktura. Po završetku studija studentima je omogućeno da se zaposle u pomorskim, prometnim i gospodarskim tvrtkama koje su

odgovorne za upravljanje strukturama prometnog menadžmenta i logistike.

Student je završetkom ovog preddiplomskog studija osposobljen za uspješno praćenje diplomskog studijskih programa Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu ili drugog odgovarajućeg studija.

6.5.6. Nastavak obrazovanja – diplomski studij i poslijediplomski studij

Nakon završenog preddiplomskog studija, studenti su osposobljeni za uspješno praćenje i nastavak obrazovanja na razini diplomskih studija. Ono što je karakteristično za sve analizirane preddiplomske studije je da postoji „slijednost“ programa, odnosno svaki od programa ima svoj nastavak u obliku diplomskog studija. Naravno, omogućen je i

nastavak školovanja na drugim odgovarajućim studijima.

Daljnji nastavak školovanja omogućuje Poslijediplomski sveučilišni studij “Pomorstvo” čiji je nositelj Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Ustrojava se kao studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Poslijediplomski studij ustrojava se za polaznike iz različitih polja znanstvenog područja tehničkih znanosti te ostalih znanstvenih područja uz uvjet

polaganja razlikovnih ispita.



Poslijediplomski studij je integrirani i kooperativni studij Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, kao nositelja studija – ovlaštene znanstvene organizacije iz članka 34. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te suradnih ustanova Sveučilišta u Dubrovniku, Sveučilišta u Zadru, Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Hrvatskog hidrografskog instituta iz Splita, Instituta za istraživanje i razvoj obrambenih

sustava MORH-a i Hrvatske ratne mornarice.

Studijski program doktorskog studija realizira se kroz devet studijskih smjerova:

- Nautičke znanosti - Pomorski energetski i strojni sustavi - Elektronika i pomorske komunikacije - Informacijske tehnologije u pomorstvu i prometu - Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu - Hidrografsko inženjerstvo - Lučki sustavi - Zaštita mora i priobalja - Vojni pomorski sustavi

Do danas, poslijediplomski studij Pomorstvo upisalo je ukupno 140 doktoranda u 6 ciklusa studija, od kojih je akademski stupanj doktora znanosti steklo njih 16, u fazi izrade doktorske disertacije je njih 10-tak te se procijenjuje da je ukupno aktivno 69 poslijediplomanata.

6.5.7. Koncept cjeloživotnog obrazovanja i programi izobrazbe

Stručno usavršavanje pomoraca provodi se kroz programe izobrazbe radi stjecanja odgovarajućih svjedodžbi o osposobljenosti u skladu s međunarodnim konvencijama,

direktivama i pravilnicima, te kroz programe cjeloživotnog učenja.

Programi se provode sukladno Pravilniku o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, kao i Međunarodnoj konvenciji o Standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca iz 1978. (STCW Konvencija), s izmjenama i

dopunama, te direktivama EZ i EU o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca.

Cilj usavršavanja je osigurati da pomorci ostvare odgovarajuću izobrazbu, te uz odgovarajuće iskustvo i vještine budu sposobni izvršavati svoje zadatke koji će pružati sigurnost života i imovine na moru, te zaštitu morskog okoliša.



Posebni program obrazovanja pomoraca

Posebni program obrazovanja pomoraca (PPOP) u Hrvatskoj je uveden 2011. godine, kao odgovor na zahtjeve hrvatskih pomoraca da im se omogući stjecanje najviših zvanja i bez završene visokoškolske naobrazbe, kao što je to moguće u inozemstvu. Program

provode visoka pomorska učilišta kako slijedi:

- Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci - Sveučilište u Zadru – Pomorski odjel - Pomorski fakultet u Splitu, Sveučilište u Splitu - Sveučilište u Dubrovniku – Pomorski odjel

Njime se omogućava formalno stručno usavršavanje pomoraca, koji su dio znanja i kompetencija, koji se inače stječe kroz visokoobrazovne programe, stekli radnim iskustvom. Program je kreiran u skladu s odredbama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca (NN 142/10), te udovoljava standardima svjetskih pomorskih profesionalnih organizacija. Omogućuje pomorcima koji imaju završeno srednjoškolsko obrazovanje brodostrojarskog, nautičkog ili drugog odgovarajućeg smjera u trajanju od najmanje 4 godine (a u kojem su obuhvaćeni sadržaji iz dijela A -II/2 STCW Konvencije) i više od 36 mjeseci plovidbenog staža u svojstvu časnika plovidbene straže, da kroz PPOP steknu znanja specifična za prve dvije godine preddiplomskog studija, čime ispunjavaju uvjete za pristupanje ispitu za stjecanje najviših zvanja.

Programi izobrazbe

Programi izobrazbe provode se s ciljem stjecanja svjedodžbi o dopunskoj osposobljenosti, potvrdama i potvrdnicama o osposobljenosti koje su uvjet za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti za zapovjednika broda, upravitelja stroja, časnika i drugih

članova posade pomorskih brodova (pomoraca).

Pomorci se osposobljavaju, te stječu svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti, potvrde i potvrdnice o osposobljenosti za obavljanje ovih brodskih djelatnosti (Pravilnik o

zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca):

1. plovidba 2. rukovanje i slaganje tereta 3. upravljanje poslovima na brodu i skrb za osobe na brodu 4. brodsko strojarstvo 5. elektrotehnika, elektronika i tehnika upravljanja 6. održavanje i popravci 7. radioveze

te na sljedećim razinama odgovornosti:



1. plovidba 2. rukovanje i slaganje tereta 3. upravljanje poslovima na brodu i skrb za osobe na brodu

Stjecanje zvanja u pomorstvu uvjetovano je sa završenim stupnjem obrazovanja, vremenskom dužinom navigacije i stečenim svjedodžbama i potvrdnicama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti.

Tablica 65: Dopunske isprave za stjecanje zvanja u pomorstvu

Zvanje Svjedodžbe i potvrdnice Oznaka iz Pravilnika

Časnik plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1)

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - Temeljna sigurnost na brodu

D2

Potvrda o osposobljenosti – Motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem i korištenje ARPA uređaja na radnoj razini

D6B

Svjedodžba o osposobljenosti - GMDSS radiooperator D11

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Upravljanje gašenjem požara

D12

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Rukovanje brodicom za spašavanje i spasilačkom brodicom, osim brze spasilačke brodice

D17

Potvrdnica o osposobljenosti – Korištenje elektroničkog prikazivača pomorskih karata s informacijskim sustavom (ECDIS)

D44

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Pružanje medicinske prve pomoći

D19

Potvrdnica o osposobljenosti – Upravljanje ljudskim potencijalima na zapovjedničkom mostu

D45

Potvrdnica o osposobljenosti – Rukovođenje, upravljanje posadom i unapređenje timskog rada na brodu – radna razina

D47A

Sprečavanje onečišćenja morskog okoliša D48 Prvi časnik palube na brodu od 3.000 BT ili većem (STCW II/2)

Svjedodžba o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1)

Potvrda o osposobljenosti – Motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem i korištenje ARPA uređaja na upravljačkoj razini

D6C

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Pružanje medicinske skrbi na brodu

D20


D44


D45



Potvrdnica o osposobljenosti – Rukovođenje, upravljanje posadom i unapređenje timskog rada na brodu – upravljačka razina

D47B

Potvrdnica o osposobljenosti – Sprečavanje onečišćenja morskog okoliša

D48

Zapovjednik broda od 3000 BT ili većeg (STCW II/2)

Svjedodžba o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1)

Potvrda o osposobljenosti – Motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem i korištenje ARPA uređaja na upravljačkoj razini

D6C

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Pružanje medicinske skrbi na brodu

D20


D44


D45


D47B


D48

Časnik stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 kW ili jačim (STCW III/1)


D2


D12


D17


D19

Potvrdnica o osposobljenosti – Upravljanje ljudskim potencijalima u strojarnici

D46


D47A


D48

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim (STCW III/2)

Svjedodžba o osposobljenosti za časnika stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 kW ili jačim (STCW III/1)


D46

Potvrdnica o osposobljenosti – Rukovođenje, upravljanje D47B



posadom i unapređenje timskog rada na brodu – upravljačka razina


D48

Upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim (STCW III/2)


D46


D47B


D48

Svjedodžba o osposobljenosti za časnika elektrotehnike (STCW III/6)


D2


D12


D17


D19


D47A


D48

Zahtjeve u pogledu izobrazbe i polaganja ispita nisu dužne ispuniti osobe koje su tijekom srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja savladale program koji obuhvaća sve sadržaje programa pojedine svjedodžbe ili potvrdnice. Srednje pomorske škole, odnosno visoka pomorska učilišta, mogu uputiti zahtjev Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture za priznavanje pojedinih programa izobrazbe koji se provode tijekom

redovnog programa obrazovanja.

Pored programa izobrazbe koji su uvjeti za stjecanje zvanja u pomorstvu, postoje programi i za one dopunske osposobljenosti koji daju znanje i osposobljenosti za obavljanje raznih djelatnosti na brodu (sigurnosna zaštita, djelatnosti vezane uz operacije na tankerima i uz operacije na putničkim brodovima, opasni tereti, brza

plovila, visoki napon).

Godine 2014. Pravilnikom o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca uveden je Dodatni program naobrazbe kojega moraju odslušati i položiti pristupnici koji su završili srednju školu elektrotehničkog smjera u čijem programu nisu obuhvaćeni



sadržaji propisani Prilogom A5 Pravilnika. Taj program odnosi se prije svega na iskusne pomorce koji su sa zvanjem brodskog električara stekli iskustvo obavljajući dužnosti na brodu, a nemaju završenu visokoškolsku naobrazbu. Završetkom programa i ispunjenjem uvjeta u pogledu dopunskih svjedodžbi i navigacije, stječu pravo na pristupanje ispitu za stjecanje Svjedodžbe o osposobljenosti za časnika elektrotehnike

(STCW III/6).

Izobrazba pomoraca podložna je stalnim promjenama, a sukladno potrebama brodara, pomorskom tržištu roba i usluga, kao i razvoju brodova i tehnologije. Stoga je potrebno kontinuirano razvijati i održavati profesionalne vještine pomoraca, budući je osposobljenost pomoraca najvažniji čimbenik za sigurnost i efikasne operacije na

brodovima i ima direktni utjecaj na sigurnost života na moru i zaštitu morskoga okoliša.



7. UVJETI RADA NA TRŽIŠTU

Uvjeti rada u podsektoru pomorskog prometa i logistike u bitnome ovise o specifičnosti pojedinih zanimanja, prvenstveno se to odnosi na pomoračka zanimanja. Najvažniji elementi su pri tom plaće i trajanje ukrcanja. Specifičnosti pomoračkih zanimanja već su obrađene u posebnom poglavlju, pa i ona koja se odnosi na socijalnu dimenziju zapošljavanja i rada na brodu, međutim ovdje će se istaći neke posebnosti kad je riječ o

ugovorima o radu koji se sklapaju s pomorcima.

S obzirom na međunarodni karakter brodarskog poslovanja i činjenici da se radi o međunarodnom tržištu radne snage, uvjeti rada i socijalni status pomoraca uređeni su od strane Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) standardnim kolektivnim ugovorom tzv. „TCC“ Uniform Collective Agreement. Tim ugovorom propisana su između ostalog i minimalna novčana primanja pomoraca za vrijeme ukrcanja. Ova primanja predstavljaju dakle, minimalne iznose po kolektivnom ugovoru, dok stvarna primanja ovise o vrsti broda, tržištu radne snage, poslodavcu i drugim uvjetima s obzirom na područje plovidbe i organizaciju rada na brodu. Iznosi bruto plaće u USD za odabrana zanimanja prema kolektivnom ugovoru koji se primjenjuje od 1. siječnja 2015. prikazani

su u tablici 66.

Tablica 66. Minimalna plaća za pomoračka zanimanja prema TCC kolektivnom ugovoru (bruto plaća u USD/mjesečno za vrijeme ukrcaja)

Zanimanje Osnovica

(40h) Prekovremeno

(103h) Plaćeni godišnji

Uzdrža-vanje

Ukupno

Zapovjednik 2864 2127 668 126 5786

Upravitelj stroja 2603 1933 607 126 5270

Prvi časnik palube 1849 1373 431 126 3780

Prvi časnik stroja 1849 1373 431 126 3780


1481 1100 346 126 3053

Plaće hrvatskih pomorskih časnika mogu se okvirno odrediti na temelju dobivenih

podataka od strane agencija za ukrcaj pomoraca i iznose:

- za zapovjednika od 4.000 – 11.000 EUR mjesečno na brodovima za prijevoz generalnog tereta te od 7.000 – 14.000 EUR mjesečno na tankerima;

- za časnička zanimanja od 1.800 – 8.000 EUR mjesečno na brodovima za prijevoz generalnog tereta te od 2.000 – 11.500 EUR mjesečno na tankerima.



Cijena hrvatskih pomoraca nije prevelika u odnosu na pomorce iz drugih zemalja i može

se reći da se radi o prosječnim vrijednostima na tržištu.

Nadalje, može se zaključiti da ako je prosječna plaća zaposlenih sa zanimanjima iz sektora niža od prosječne plaće u gospodarstvu, može se očekivati smanjenje interesa za upis u sektorske obrazovne programe, ali i razinu produktivnosti rada na kojoj se odvija upotreba tih znanja i vještina. Međutim, iz gore navedenih pokazatelja plaće pomoraca nadmašuju uvelike prosječnu plaću. Visoke plaće logično govore o visokoj

produktivnosti rada i neupitnoj konkurantnosti na dulji rok.

U uvjetima rada pomoraca specifični element je trajanje ukrcanja tj. interval ukrcaja. Osim otežanih socijalnih uvjeta koji utječu na osobnoj razini, dulji boravak na brodu ima za posljedicu veći rizik ljudske pogreške. Zbog toga brodarske kompanije preferiraju kraće intervale ukrcaja za časnička zanimanja kako bi spriječile eventualne nesreće na

brodu. Najčešće se hrvatski pomorci ukrcavaju na period od 4 mjeseca.

Što se tiče ostalih zanimanja u sektoru i zapošljavanja na domaćem tržištu rada, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju blagi trend porasta plaća u djelatnosti prijevoza i skladištenja u petogodišnjem periodu do 2013. godine. Za djelatnosti vodnog prometa

te pratećih uslužnih djelatnosti prosjek plaće kreće se oko 7.000 kuna.

Grafikon 24. Prosječne neto plaće u podsektoru pomorskog prometa i logistike


Korelaciju uvjeta rada i veličine poslodavca barem kad je riječ o zanimanjima u podsektoru pomorskog prometa i logistike nije moguće jasno utvrditi. Tim više ako isključimo pomoračka zanimanja gdje bi ona trebala biti izraženija jer poslodavci koji su tržišno i poslovno razvijeniji u pravilu puno više investiraju u radne uvjete i radno okruženje na brodu. Podaci o broju i veličini poduzeća koji su dostupni preko DZS-a

2009 2010 2011 2012 2013

Prijevoz i skladištenje 5992 6012 6135 6163 6303

Vodeni prijevoz 6476 6585 6962 6955 6915


6489 6549 6845 6962 7200

570059006100630065006700690071007300

Ku

na

Prosječne mjesečne neto plaće



potvrđuju već ranije izrečenu tezu da su se brojne djelatnosti u sektoru disperzirale i da su se razvile brojne male firme koje su usko specijalizirane za pojedina područja. Čak 95% poduzetnika u djelatnosti pomorskog (vodenog) prijevoza te 85% poduzetnika u djelatnosti skladištenja i pratećih djelatnosti u prijevozu spada u mikro poduzetnike što se može zaključiti iz grafikona 25 i grafikona 26.

Grafikon 25. Prikaz broja poduzeća u odnosu na veličinu razreda (Izvor: DZS)

Grafikon 26. Prikaz broja zaposlenih u poduzećima prema veličini razreda (Izvor: DZS)



8. MAPIRANJE SEKTORA Prometni sustavi, a posebno s aspekta intermodalnosti prijevoza, sastavni su dio svih gospodarskih zbivanja koji zadiru u sve pore gospodarskih i društvenih zbivanja i krvotok su gospodarstva svake države. Kao strateška komponenta prelaze državne granice i kompatibilno se uklapaju u sve regionalne i paneuropske prometne i logističke mreže i sustave. Dobar dio kompetencija proizašao iz tog sustava isprepliće se sa svim ostalim gospodarskim sektorima. Stoga je ovaj sektor općenito apostrofiran i u svim

političkim planovima i opcijama kao propulzivan.

Svakako, kada je riječ o Republici Hrvatskoj kojoj geoprometni položaj i tradicija nalaže jasnu pomorsku orijentaciju, mora se jasno prepoznati razvoj pomorstva i pomorskih

djelatnosti kao strateških odrednica razvoja nacionalnog gospodarstva.

Pomorstvo u širem značenju (morske luke, brodarstvo, brodogradnja, eksploatacija organskih i mineralnih bogatstava mora, nautički turizam i dr.) trebalo bi biti jedan od prioritetnih pravaca razvitka nacionalnog gospodarstva, posebice onih zemalja gdje zemljopisni i geoprometni položaj upućuju na pomorsku orijentaciju. Hrvatska je izrazito pomorska zemlja, a to joj obilježje pripada zbog zemljopisnog položaja, toplog i

pristupačnog mora, razgranate i duge obale.

Na obalnom području Hrvatske živi 25% stanovništva koje ostvaruje oko 30% društvenog proizvoda. Ove činjenice nesporno ukazuju na potrebu objektivne valorizacije pomorskih djelatnosti koje su u svom poslovanju uvijek bile podređene dvostrukom djelovanju – mehanizmu svjetskog tržišta i unutarnjem gospodarskom

sustavu.

Shema 6. Mapiranje sektora pomorskog prometa i logistike

Podsektor pomorskog prometa i logistike

Relevantne strategije i dokumenti

Obrazovni sustav i

institucije

Institucinalni / pravni okvir



Mapiranje podsektora Pomorskog prometa i logistike značilo bi dati jasan pregled kojim instrumentima je sektor određen odnosno uvjetovan, te na koji potencijalni mehanizmi i instrumenti kojim se može dalje razvijati. Mapiranje podsektora može se predočiti kao

mapa glavnih instrumenata i utjecaja u sektoru koja uključuje tri važna aspekta;

1. Obrazovni sustav i institucije 2. EU i nacionalni strateški dokumenti relevantni za sektor 3. Nacionalni institucionalno – pravni okvir

8.1. Obrazovna politika Europske unije i Republike Hrvatske

Obrazovna politika Europske unije sadržana je u temeljnom dokumentu za strateški razvoj - Strategija Europa 2020 – Europska strategija za pametni, održiv i uključiv rast (Europe2020, A strategy for smart, sustainable and inclusive growth). Jedan od glavnih prioriteta i ciljeva strategije usmjeren je razvoj obrazovanja kojoj je svrha podići razinu kompetencija, identificirati potrebu za usavršavanjem, pratiti mogućnosti za cjeloživotno učenje odnosno osposobiti građane Europe sa kompetencijama koje će Europi dugoročno osigurati kompetitivnost i inovativnost uz promoviranje socijalne kohezije i inkluzije. Takav model razvoja moguć je primjenom Triple helix modela koji uključuje povezivanje javnog sektora koji pruža institucionalnu podršku, obrazovnih institucija koje školuju buduće kompetentne kadrove i poslodavca koji zapošljavanju budući kadar Od ostalih važnijih strateških inicijativa moguće je izdvojiti Obrazovanje i usavršavanje 2020 (Education and training within Europe 2020 strategy), Promišljanje obrazovanja (Education and Training Monitor 2012, Rethinking education: investing in skills for better socio-economic outcomes), Modernizacija visokog obrazovanja (Summaries in European legislation, Modernising universities) i Internacionalizacija visokog obrazovanja (Internationalisation in European higher education: European policies, institutional strategies and EUA support).

U namjeri da jačanjem visokog obrazovanja postavi temelje bržeg razvoja prema društvu znanja, tolerancije i jednakih mogućnosti implementiran je bolonjski proces reforme visokog obrazovanja kao temelj daljnjeg razvoja europskih visokih učilišta. Europski razvojni trendovi u koje se nužno mora uklopiti i hrvatski sustav visokog obrazovanja odraz su svijesti da se jedino sinergijom visokog obrazovanja, znanosti, inovacija i tehnologije može postići konkurentnost Europe u globalnim okvirima.

U skladu s navedenim Republika Hrvatska 17. listopada 2014. godine donosi Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije - Nove boje znanja (http://novebojeznanja.hr/) kojom Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj jedini mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. U području visokog obrazovanja cilj strategije orijentiran je na unaprjeđenje studijskih programa i dosljedno provesti postavke bolonjske reforme,



osiguranje kvalitetne kadrovske strukture, poticanje učinkovitog i razvojnog sustav financiranja visokih učilišta te unaprjeđenje studentskog standarda uz posebnu brigu za socijalnu dimenziju studiranja. Visoko obrazovanje treba osiguravati motivirajuće okružje za učenje i poučavanje te voditi kompetentnosti studenata za buduća zanimanja, ali i za samozapošljavanje. Postizanje strateških ciljeva dovest će do povećanja kompetitivnosti hrvatskih stručnjaka u europskom i širem okružju, a temeljem toga i povećanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva u europskim i globalnim okvirima.

Osim glavnih strateških odrednica razvoja visokog obrazovanja, nužnim se postavlja komentirati nove koncepte promišljanja obrazovanja i koncept cjeloživotnog obrazovanja. Novo promišljanje obrazovanja opisano je prije spomenutim dokumentom Europske unije Promišljanje obrazovanja iz 2012. godine (Education and Training Monitor 2012, Rethinking education: investing in skills for better socio-economic outcomes), koji trebalo bi poslužiti zemljama članicama kao smjernica kako da obrazovne sisteme prilagode realnim potrebama tržišta rada. Tim dokumentom preporuča se više investiranja u obrazovanje, naročito u obrazovanje orijentirano na rad, i u dobro obučene, motivirane i poduzetnički nastrojene predavače. U budućnosti više neće biti dovoljno izaći sa fakulteta sa diplomom, upravo suprotno biti će potrebno raspolagati dodatnim vještinama. Te nove vještine u fokusu promišljanja obrazovanja su IT vještine, smisao za poduzetništvo, smisao za inicijativu, razumijevanje što više stranih jezika itd. Ovo svakako predstavlja ozbiljan zaokret u promišljanja obrazovanja, sa sve većim fokusom na efektivne rezultate učenja.

Obrazovne politike Europske unije usmjerene povećanju zapošljivosti i stvaranju ljudskog kapitala, provode se i kroz programe cjeloživotnog učenja (eng Lifelong Learning Programme) i priznavanja prethodnog učenja stečenog iskustvom (eng Recognition of prior learning). Memorandum o cjeloživotnom učenju Europske komisije iz 2000. godine ističe cjeloživotno učenje kao iznimno važan vid obrazovanja i osposobljavanja i postavlja se za vodeće načelo u cjelokupnom kontekstu učenja. Zaključno, kako se uslijed globalizacije povećava potreba za tehnologijskim vještinama i prilagodbom, može se očekivati da će potreba za obrazovanjem kao ključnim faktorom stvaranja ljudskog kapitala rasti.

8.2. Sektorski europski i nacionalni strateški dokumenti

8.2.1. Europska pomorska politika

Posljednje godine označavaju svojevrsnu prekretnicu u shvaćanju europske pomorske politike. Pristup kojim se formuliraju strateški ciljevi u pomorstvu zasniva se na integriranju djelatnosti i promatranju pomorstva kao sustava. Moglo bi se reći da je



pomorska politika usmjerena na razvoj mora i pomorskog gospodarstva, pri čemu se posebno izučavaju interaktivni utjecaji čovjeka i ljudskih aktivnosti u odnosu na morske resurse. U tom kontekstu koriste se termini upravljanje morem ili upravljanje

pomorstvom.

Glavni cilj integrirane pomorske politike je kreiranje optimalnih uvjeta korištenja mora kako bi se omogućio rast pomorskog gospodarstva i očuvanje kvalitete života u obalnim područjima. U zemljama koje imaju razvijen pomorski promet, luke, pomorsku i prometnu logistiku, posebno u odnosu na kontejnerski promet, pomorsko gospodarstvo ima dominantan utjecaj na razvoj cjelokupnog gospodarstva. Pri tom ipak treba voditi računa da taj razvoj ne naruši morski ekosustav te da se u što većoj mjeri zaštiti obalni

prostor od pretjerane izgradnje.

Iako brodarstvo i eksploatacija broda imaju dominantan utjecaj na onečišćenje zraka, pomorski transport je znatno energetski efikasniji, nego cestovni transport. Zbog toga integrirana pomorska politika snažno podupire razvoj brodarstva, stavljajući naglasak na atribute sigurnosti i zaštite. Ova politika se provodi kroz različite europske razvojne projekte i programe poput TEN-T i MARCO POLO te kroz poticanje razvoja morskih prometnica (Motorways of the Sea) i mrežu međuobalnog povezivanja (Short-Sea

Shipping Network).

Slika 3. Koncept Motorways of the Sea



Europa je okružena s četiri mora, a to su: Sredozemno, Baltičko, Sjeverno i Crno more i brojnim otocima te s dva oceana: Arktičkim i Atlantskim. Preko dvije trećine granica EU jesu morske granice, a prostor koji je pod jurisdikcijom zemalja članica ukupno je veći od kopnenog teritorija. Zemljopisni položaj oduvijek je na poseban način privlačio Europljane. Povijesno su oceani imali vodeću ulogu u kreiranju europske kulture i

identiteta.

Gospodarski potencijal pomorstva u Europi iskazuje se udjelom pomorskog gospodarstva u ukupnom gospodarskom razvoju europskih zemalja. U pomorskom gospodarstvu ostvaruje se između 3% i 5% europskog BDP-a, dok pomorske regije

ostvaruje preko 40% ukupnog BDP-a.

Europa ima vodeću ulogu u pomorstvu u svijetu. Posebno se to odnosi na brodarstvo, tehnologiju u brodograđevnoj industriji, obalni turizam, off-shore tehnologiju te razne pomoćne usluge. Razvojni potencijal postoji u području tzv. cruising brodarstva, luka, u marikulturi, energetici temeljenoj na iskorištavanju obnovljivih energetskih izvora

poput vjetra i sunca, podvodnim tehnologijama te pomorskoj biotehnologiji.

Brodarstvo i luke ključni su za međunarodnu trgovinu. Europa zauzima 40% kapaciteta svjetske flote, a godišnje se transportira 3.5 milijardi tona tereta i preveze 350 milijuna putnika preko europskih morskih luka. Oko 350,000 ljudi radi u lukama i poduzećima koja su vezana uz lučke djelatnosti koje generiraju dodanu vrijednost u iznosu od oko 20 milijardi €. Perspektive u oba područja pokazuju kontinuirani rast s rastom volumena međunarodne razmjene, afirmacijom koncepata međuobalnog povezivanja i morskih prometnica. Pomorski promet generira proizvodnju u drugim sektorima, prije svega u brodogradnji i industriji brodske i lučke opreme. Pomoćne, pridružene usluge kao što su: pomorsko osiguranje, bankarstvo, međunarodno otpremništvo, pomorske agencije, djelatnost klasifikacijskih društava te konzultantske djelatnosti, područja su u kojima

Europa također želi zadržati vodeću poziciju u svijetu.

8.2.2. Putokaz prema jedinstvenom Europskom prometnom prostoru

Europski prometni prostor, pojam je koji se koristi u EU prometnoj strategiji (Road to a Single European Transport Area: Toward a competitive and resource-efficient transport system) koji opisuje cjelokupni europski prometni sustav i njegove implikacije na gospodarski i društveni razvoj zajednice. Promet je od vitalnog značaja za cjelokupni gospodarski i društveni razvoj, utječe na kvalitetu života, stvara dodanu vrijednost i potiče zapošljavanje. Prometni sektor EU zapošljava oko 10 milijuna ljudi i ima udio od oko 5% u bruto društvenom proizvodu. Za Uniju je prvenstveno važno da prometni sustav osigura mobilnost ljudi i radne snage te nesmetano kretanje ljudi i roba na



čitavom kontinentu, stvori koherentna i harmonizirana prometna mreža te uspostave ujednačeni uvjeti poslovanja na europskom transportnom tržištu. Veliki izazov u prometnom sektoru bit će reduciranje štetnih utjecaja na okoliš, internalizacija eksternih troškova te proširenje uporabe alternativnih, ekološki prihvatljivih pogonskih sustava za brodove i vozila. Neovisnost o nafti kao glavnom energetskom resursu u

prometu bit će glavno mjerilo uspješnosti u sljedećem razvojnom ciklusu.

Konkurentan i efikasan transportni sustav uz smanjenje emisije štetnih plinova jedan je najvažnijih ciljeva strategije. Osim razvoja inovativnih rješenja pogonskih sustava, važan rezultat koji se želi postići odnosi se na organizaciju transporta i optimizirano korištenje čitave prometne mreže. To uključuje povećanje kvalitete procesa multimodalnog transporta na čitavom logističkom lancu. Podrška takvim nastojanjima vidi se i u razvoju informatičke infrastrukture i usluga utemeljenih na IT inovativnim rješenjima kao

podrška razvoju prometne logistike i menadžmenta prometnog procesa.

Prepreke stvaranju funkcionalnog prometnog sustava na teriritoriju EU jesu tehničke i administrativne prirode i utječu na efikasnost multimodalnog transporta. Uklanjanje ovih prepreka povećala bi se konkurentnost europskog gospodarstva. U pogledu tehničkih ograničenja, prvenstveno se radi o potrebi stvaranja jedinstvene infrastrukturne prometne mreže na glavnim europskim prometnim pravcima (TEN-T mreža). Još uvijek postoji problem dostupnosti određenih područja prije svega u istočnim dijelovima Europe.

U teretnom prometu unutar EU, većina prometa se odvija cestom (47%), zatim brodovima (38%), željeznicom (11%) te unutarnjim vodama (4%). Vodni i željeznički promet imaju najveću efikasnost kad se uključe i drušveni troškovi u prijevozu na udaljenosti preko 300 km. Zbog toga je potrebno daljnji razvoj temeljiti na multimodalnim prometnim koridorim, optimiziranim u pogledu iskorištenja energije,

kapaciteta, prometnih tokova te u odnosu na operativne i administrativne troškove.

U pomorskom prometu naglasak je postavljen na visoke standarde sigurnosti i zašite, uvjete rada na brodu i kopnu i na zaštitu od terorizma u suradnji sa međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO). Važnost pomorskog prometa ističe se u pogledu internog povezivanja unutar EU s ciljem da se pojednostave procedure i osigura brži tranzit roba između europskih luka te uspostavi obalni linijski prijevoz u pojedinim

pomorskim područjima (koncepti Short-sea shipping i Blue Belt).



Slika 4. Deset ciljeva Bijele knjige iz 2011: Putokaz prema jedinstvenom Europskom prometnom prostoru

Evidentno je da vizija jedinstvenog prometnog sustava EU u prvi plan postavlja integrirani transportni sustav koji se temelji za modalnoj integraciji svih oblika

•Prepoloviti korištenje automobila s konvencionalnim pogonom u gradovima do 2030. godine; razviti gradsku prometnu logistiku bez CO2 u većim gradovima do 2030. godine.

•Reducirati emisije CO2 sa morskih brodova za 40% , u zračnom prometu uvesti goriva s niskim postotkom ugljika uz smanjivanje emisija za 40% do 2050. godine.

Razvoj alternativnih goriva i pogonskih

sustava

•30% cestovnog teretnog prometa na udaljenostima preko 300 km prebaciti na druge prometne grane (vodni i željeznički promet) do 2030. godine, te preko 50% prometa do 2050. godine. Izgraditi potrebnu infrastrukturu za ostvarenje ovog cilja.

•Kompletirati europsku mrežu pruga za brze vlakove (HSR mreža) do 2050. godine. Utrostručiti postojeću HSR mrežu do 2030. godine. Veći dio putničkog prometa na srednjim udaljenostima treba se odvijati željeznicom.

•Uspostaviti potpuno funkcionalnu multimodalnu TEN-T mrežu visoke kvalitete i kapaciteta s pripadajućim informacijskim uslugama do 2030. godine.

•Povezati glavne aerodrome sa željezničkom mrežom (prema mogućnosti s HSR mrežom) do 2050. godine; povezati glavne morske luke sa željezničkom mrežom te gdje je moguće s unutarnjim vodnim putovima.

Optimizirati učinke multimodalnih

logističkih lanaca kroz veći udio

energetski efikasnijih

prometnih grana

•Razviti modernu infrastrukturu za upravljanje zračnim prometom (SESAR) do 2020. godine. Razviti ekvivalentne sustave za upravljanje kopnenim i vodnim prometom (ERTMS, ITS, SSN, LRIT, RIS). Razvoj Europskog globalnog satelitskog navigacijskog sustava GALILEO.

•Uspostaviti okvir za sustav upravljanja informacijama u multimodalnom transportu do 2020. godine.

•Približiti se nultoj stopi smrtnosti u cestovnom prometu do 2050. godine. Prepoloviti broj ozlijeđenih osoba u cestovnom prometu do 2020. godine. Osigurati Europi vodeću poziciju u svijetu s obzirom na razinu sigurnosti i zaštite u prometu.

•Približiti se potpunoj primjeni načela "korisnik plaća" i "onečišćivač plaća" , eliminirati narušavanje tržišne konkurentnosti uključujući štetne potpore te osigurati financiranje budućih investicija .

Povećati efikasnost transporta i prometne

infrastrukture korištenjem

informatičkih sustava i poticajima na tržišnoj osnovi



transporta. U takvom sustavu, na operativnoj razini, ključnu ulogu imat će logistički operatori koji će moći ponuditi jedinstvenu prometnu uslugu koja će uključivati menadžment cjelokupnog procesa koji će uključivati više prijevoznika i pružatelja ostalih transportnih usluga iz različitih prometnih grana. Znanja i vještine iz područja prometne logistike, zaključuje Komisija, trebaju biti ujednačene na razini svih prometnih grana pri čemu edukacija i uvježbavanje specifičnih znanja iz prometne logistike trebaju ići u korak s tehnološkim promjenama. Unaprjeđenje kvalifikacija u logistici trebalo bi doprinijeti boljim učincima i širenju znanja o mogućnostima korištenja različitih prometnih grana i njihovom povezivanju u sklopu multimodalnih logističkih lanaca, kao i povećati mobilnost radne snage te perspektive zapošljavanja i razvoja profesionalnih

karijera, naglašava Komisija u svom radnom priopćenju uz strategiju.

Europska komisija u svom radnom priopćenju koje je prilog strategiji između ostalog poziva i na bolje uvjete rada i zaštitu radnika s obzirom na mogućnosti zapošljavanja jefinije radne snage izvan EU od strane poslodavaca koji se bave međunarodnim prijevozom. Kako bi se u potpunosti osnažilo unutarnje transportno tržište i ispunili zacrtani ciljevi, Komisija upozorava na važnost uspostavljanje ujednačenih i

transparentnih socijalnih prava radnika.

Komisija planira predložiti poseban socijalni program za pomorski promet u cilju povećanja atraktivnosti pomorskih zanimanja i privlačenja novih kadrova kako bi se održala i povećala dostignuta razina sigurnosti pomorskog prometa, ali i održala visoka razina tehnološkog znanja (know-how). Manjak kvalificirane europske radne snage na brodovima s jedne strane i nelojalna konkurencija jeftinije radne snage iz drugih krajeva svijeta mogu ugroziti sadašnju poziciju i konkurentnost europskog pomorstva. Korak u smjeru povećanja atraktivnosti pomorskih zanimanja je i izmjena Međunarodne konvencije o radu pomoraca (Maritime Labour Convention, 2006.) koja je ujednačena s europskim pravnim okvirom u području minimalnih zahtjeva kojima moraju

udovoljavati pomorci.

Kompetencije posada na EU brodovima ocjenjuje se kao ključni element pomorske sigurnosti, sigurnosne zaštite, zaštite okoliša i kvalitete europskog brodarstva i kao takve su regulirane EU zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama (STCW konvencija). Propisi koji reguliraju ove kompetencije kontinuirano se prilagođavaju kako se razvijaju i implementiraju nove tehnologije u skladu s promjenama u pomorskoj industriji. Na isti način educirani, uvježbani i zadovoljni radnici važni su za sigurno i

efikasno odvijanje transportnih procesa u lukama.

Predložena strategija oblikovana je kroz 10 ciljeva koji trebaju doprinijeti stvaranju konkurentnog transportnog sustava i efikasnom korištenju prometnih resursa. Ujedno ovi ciljevi predstavljaju mjerilo za ostvarivanja glavnog cilja, a to je smanjenje emisije

stakleničkih plinova za 60% u sljedećih manje od 40 godina.



8.2.3. Europski akcijski plan u području transportne logistike

Glavni cilj akcijskog plana je povećati učinkovitost transportnih procesa korištenjem inovativnih tehnologija i metoda upravljanja procesom radi optimalnog korištenja prometnih resursa, redukcije negativnih utjecaja prometa na okoliš i povećanja

energetske učinkovitosti prometnog sustava.

Strateške smjernice razvoja prometne logistike usmjerene su na sljedeće ključne točke:

- Inovacije – intenzivan razvoj aplikativnih sustava, temeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, za upravljanje prometom, upravljanje procesima u transportu te upravljanju dokumentacijom.

- Jednostavnost procesa – kreiranje jedinstvenog dokumenta o prijevozu za multimodalni transport, smanjivanje papirologije i administrativnih postupaka kreiranjem jedinstvenog sučelja za izvješćivanje o teretu i procesu prijevoza.

- Kvaliteta procesa – unaprjeđenje logističkih usluga ponajprije s obzirom na prometna ograničenja i uska grla sa svrhom osiguravanja bržeg protoka robe.

- Uspostavljanje zelenih prometnih koridora: logističke usluge trebaju omogućiti veći stupanj efikasnosti transporta, posebice u odnosu na negativne utjecaje prometa na okoliš, sigurnost i sigurnosnu zaštitu u prometu. Posebno se ističe potreba boljeg upravljanja prometnim procesima u urbanim središtima.

- Uspostavljanje regulativnih okvira (tehnički standardi za intermodalne jedinice) – potrebno je raditi na razvoju jedinstvenog standarda za intermodalne jedinice koje bi bile prikladne za transport za sve oblike transporta budući da postojeće stanje neusklađenih tehničkih standarda onemogućava postizanje većeg stupnja

integracije prometnih grana.

Promjena u shvaćanju prometnog fenomena s naglaskom upravo na logističkim uslugama koje objedinjuju upravljanje procesom, optimizaciju resursa, inovativne tehnologije i standardizaciju kvalitete na funkcionalnoj razini, važna je radi globalne konkurentnosti europskog transportnog tržišta i gospodarstva, ali i zbog očuvanja

energetske održivosti i očuvanja kvalitete života na prostoru Europe.

8.2.4. Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike

Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine

Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine krovni je dokument na kojem se temelji razvoj



pomorstva u Republici Hrvatskoj. Ova strategija je prvi dokument te vrste iz područja pomorstva koji je izrađen nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji što znači da su tematika, struktura i metodologija usklađeni s relevantnim strateškim dokumentima

Europske unije.

Na samom početku ova strategija jasno navodi viziju, a to je Hrvatska kao razvijena i prepoznatljiva pomorska država. U smislu razvoja ljudskih potencijala istaknuta je važnost razvoja visokih tehnologija i usluga u pomorstvu na temeljima tradicionalnih znanja i usvojenih sposobnosti s ciljem stvaranja razvijenog, održivog i konkurentnog

pomorskog sustava.

Ciljevi Strategije su osnaživanje uloge pomorstva u razvoju i konkurentnosti Republike Hrvatske kroz politike i inicijative održivog rasta gospodarske aktivnosti na moru i u priobalju. Cilj je i jačanje utjecaja hrvatskog pomorskog sektora na europskom i svjetskom tržištu, vrednovanje iznimnog geografskog položaja Jadranskog mora i njegovih ekoloških značajki, kao i razvoja visokih tehnologija i usluga u pomorstvu na temeljima tradicionalnih znanja i usvojenih sposobnosti, vodeći osobitu brigu o visokoj dostupnosti učinkovitih i modernih javnih usluga u pomorstvu, zaštiti morskog okoliša i

sigurnosti plovidbe.

Pomorska strategija posebno naglašava kvalitetu i potražnju hrvatskih pomoraca na međunarodnom tržištu radne snage u pomorstvu. Međunarodna mobilnost i dostupnost radne snage iskazana je kao prednost i stavljena u izravnu vezu s ciljevima razvoja konkurentnosti brodarstva. Vrlo je važno istaknuti da se koncept razvoja pomorskih djelatnosti temelji na stručnosti i kvalitetnoj obrazovnoj strukturi postojeće i buduće radne snage koje predstavljaju zamašnjak razvoju sektora i razvoju gospodarstva, a ne obrnuto, da se politika obrazovanja temelji na trenutnom

gospodarskom stanju.

Problematika hrvatskih pomoraca i ostale radne snage u području pomorskog prometa zauzima posebno poglavlje u strategiji pomorskog razvitka i integralne pomorske politike RH. Kako se navodi na samom početku, zbog zastupljenosti i međunarodne prepoznatljivosti kvalitete, potrebno je osigurati „vrhunsko obrazovan te socijalni i zdravstveno zbrinut pomorski kadar, koji može odgovoriti zahtjevima suvremenog brodarstva i zaštiti ljudskih života na brodu“. S tim u vezi spominje se i stimuliranje upisa u srednje pomorske škole i na pomorske fakultete kroz projekt stipendiranja

učenika i studenata. Utvrđena su tri cilja u ovom dijelu:

- Visoki standard životnih i radnih uvjeta pomoraca - Razviti i promicati Hrvatsku kao međunarodni centar izvrsnosti za školovanje

pomoraca uz stalno unaprjeđenje sustava obrazovanja i izobrazbe pomoraca

- Osigurati motivirajuće uvjete za izbor pomorskog zanimanja te povećanje udjela časnika u ukupnom broju pomoraca na 70%.



Radi provedbe navedenih cilja ističu se sljedeće mjere:

- Prilagoditi sustav naobrazbe i izobrazbe pomoraca potrebama ciljanih tržišta - Osigurati odgovarajuće materijalne i kadrovske uvjete u pomorskim školama i

fakultetima

- Potaknuti osmišljavanje i provedbu nastavnog programa kao i programa izobrazbe i održavanja ispita za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti na engleskom jeziku radi dostupnosti stranim studentima i pristupnicima.

- Promovirati suradnju pomorskih fakulteta s pomorskim gospodarstvom. - Promovirati izbor pomorskih zanimanja - Stipendirati učenike pomorskih škola i studente pomorskih fakulteta - Osigurati uvjete za zapošljavanje pomoraca na kopnu nakon aktivne pomorske

službe

- Promijeniti uvjete stjecanja i korištenja prava na radni staž s produženim trajanjem

Osim što su razvoj pomorstva i pomorskih djelatnosti važan element razvoja cjelokupnog gospodarstva, konkurentno pomorstva mora se temeljiti na načelima održivosti u pogledu negativnih utjecaja na okoliš i društvo. Preduvjet toga je sigurnost pomorskih objekata, sigurnost plovidbe i ostalih transportnih procesa. Zahtijeva se stoga i od obrazovnih programa aktivno učešće u razvoju najviših standarda pomorske sigurnosti na međunarodnoj, europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kako bi se umanjili rizici i posljedice pomorskih nesreća. Očekuje se dostizanje visokih standarda tehničkog i prometnog nadzora, inspekcijskog nadzora, kvalitete procesa te sigurnosne zaštite. Pri tome treba očekivati ekapanziju primjene novih inovativnih sustava zasnovanih na IT tehnologijama (VTS, e-Maritime, e-Navigation, AdriaGIS, CIMIS-single

window i sl.)

U pogledu ljudskih resursa strategija novodi i problem motivacija i zadržavanje stručnih kadrova u pomorskoj pomorskoj administraciji. Motiviran i osposobljen djelatnik ključni je element kvalitete i uspješnosti cjelokupnog procesa pružanja javnih usluga. Ističe se činjenica da na svjetskom tržištu radne snage stručni kadrovi koji čine najveći broj djelatnika pomorske administracije ostvaruju prihode koji višestruko nadmašuju primanja u državnim i javnim službama. Ovdje treba pojasniti da se ne radi o klasičnim administrativnim radnim mjestima, već se to prije svega odnosi na radna mjesta i zanimanja u području inspekcijskog nadzora, tehničkog nadzora te u službama traganja i spašavanja na moru. Jedan od najvećih izazova u ostvarenju strateških ciljeva bit će, kako se navodi u strategiji, zapošljavanje i zadržavanje stručnih kadrova u pomorskoj administraciji.



8.2.5. Prijedlog Strateških smjernica za razvoj Sektora pomorske industrije

Prijedlog Strateških smjernica za razvoj Sektora pomorske industrije donijelo je Ministarstvo gospodarstva 2013. godine, a temelje se na klasterskom povezivanju

različitih industrijskih djelatnosti kojima je zajedničko korištenje morskih resursa.

Koncept klastera (grozdova) zasniva se na ideji – pretpostavci da se pomorski sektori mogu unaprijediti, njihova atraktivnost ojačati i produktivnost povećati ako se uspostavi međuresorski odnos oko zajedničkih razvojnih ciljeva. Jaka pomorska zajednica u Europi nužan je uvjet za razvoj pomorskog prometa. Ako se uspostavi visoki stupanj međusobne povezanosti i međuzavisnosti svih sudionika, velike su šanse da napredak u

jednoj gospodarskoj grani ima utjecaj na druge.

Klasteri u praksi predstavljaju tehnološke istraživačke centre kao pokretače tehnološkog razvoja pomorstva, a imaju za cilj da se kroz istraživačke projekte stvori bolja povezanost javnog i privatnog sektora te ostvari bolja horizontalna povezanost između različitih proizvodnih i uslužnih grana (promet, brodogradnja, energetika,

zaštita okoliša, ribarstvo itd.).

Klasteri mogu povećati konkurentnost svih sektora koji su povezani u klaster. Obilježje klastera je razmjena znanja, zajednička istraživanja i inovacije, edukacija, zajednička promocija i dr. Istraživanje potencijala klasterskog udruživanja relevantno je u sektorima sa složenom strukturom logističkog lanca koji uključuje proizvodnju i usluge te veliki broj malih i srednjih poduzetnika. Primjer je brodogradnja. U toj industriji više od 70% proizvoda (broda) izrađuje se u sustavnoj mreži proizvođača opreme i pružatelja usluga. Pomorski industrijski forum (Maritime Industry Forum - MIF) okuplja

europske predstavnike pomorskih djelatnosti i industrije.

Mnogi regionalni klasteri razvijeni su oko brodograđevnih i lučkih centara. Njihovim povezivanjem uspostavljaju se centri pomorske izvrsnosti (znanja) koji pokrivaju široki

spektar pomorskog sektora.

U prijedlogu smjernica jasno je istaknuta buduća vizija pomorske industrije: Sektor pomorske industrije je ključni pokretač održivog gospodarskog razvoja temeljenog na visoko - tehnološkoj proizvodnji i učinkovitoj upotrebi resursa, primjeni znanja i inovacija te lider u proizvodnji brodograđevnih proizvoda visoke dodane vrijednosti.

Opći cilj postavljen u okviru sektora pomorske industrije je pridonijeti ostvarivanju vizije te stvoriti dugoročno održiv model jačanja konkurentnosti sektora kroz istraživanje, tehnološki razvoj, primjenu inovacija i novih tehnologija te povećanje

priljeva investicija.



U cilju povećanja konkurentnosti sektora pomorske industrije potrebno je osigurati bolju povezanost između obrazovnog sustava i gospodarstva, kako bi obrazovni sustav RH i tržište rada pravovremeno i učinkovito mogli odgovoriti na

potrebe sektora pomorske industrije.

Prioritetno područje „Ulaganje u razvoj ljudskih resursa“ uključuje: Jačanje suradnje između obrazovnog sustava i sektora pomorske industrije u cilju usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada s potrebama sektora. Kako bi se odgovorilo definiranim potrebama sektora za novim, specifičnim znanjima koja su rezultat promjena u procesu proizvodnje, primjeni KET10 tehnologija te uvođenju novih poslovnih procesa, u izradu novih obrazovnih kurikuluma potrebno je uključiti sve relevantne dionike. Također, potrebno je promicati inicijative za poticanje mobilnosti učenika/studenata i zaposlenika među gospodarskim sektorima i državama članicama EU – poput višegodišnje akcije za razmjenu studenata, učitelja i mladih profesionalaca prema modelu Erasmus; jačati suradnju između poduzeća i ustanova za osposobljavanje s

ciljem pripremanja diplomiranih studenata za poslove u novim područjima i sl.

8.3. Pravna regulativa u području pomorskog prometa

O pomorstvu kao sustavu i njegovoj složenosti već je bilo riječi u posebnom poglavlju. Osim čitavog niza specijaliziranih djelatnosti, grupa djelatnosti i područja koja obuhvaća pomorstvo je uređeno cijelim nizom međunarodnih i nacionalnih propisa, kao i pravnom regulativom Europske unije. Zbog snažnog međunarodnog obilježja pomorskog prometa, na ovu vrstu transporta izraziti utjecaj imaju međunarodne konvencije, pravila

i drugi akti koje se donose u okviru međunarodnih organizacija i tijela od kojih se ističu:

- Međunarodna pomorska organizacija (International Maritime Organization) – IMO, koja predstavlja posebno tijelo Ujedinjenih naroda odgovorno za pomorski promet. Primarna svrha IMO-a je regulativno uređenje u području sigurnosti plovidbe, ekološke zaštite, tehničke suradnje, sigurnosne zaštite te druga pitanja koja doprinose većoj učinkovitosti pomorskog prometa.

- Europska pomorska agencija za sigurnost (European Maritime Safety Agency) – EMSA, koja predstavlja tehničko savjetodavno tijelo Europskoj komisiji i zemljama članicama EU u području pomorske sigurnosti, zaštite od onečišćenja s brodova, sigurnosne zaštite, a provodi i operativne zadaće u pogledu nadzora i

10

KET (Key Enabling Technologies) je grupa šest tehnologija koje su ocjenjene u okviru Evropske unije kao

ključne za omogućavanje inovacija: mikro i nanoelektronika, nanotehnologija, industrijska

biotehnologija, napredni materijali, znanosti povezane s transmisijom fotona i napredne manufakturne

tehnologije.



praćenja brodova, istraga pomorskih nesreća te reakcija u slučaju onečišćenja

mora.

U najvažnije međunarodne propise spadaju koji uređuju pomorski promet:

- Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (NN-međunarodni propisi 9/2000) - Međunarodna konvencija o standardima za obuku, izdavanje svjedodžaba i

držanjem straže pomoraca STCW 1978., kako je izmijenjena i dopunjena, (NN - međunarodni ugovori 1/92),

- Konvencija o traganju i spašavanju na moru 1979 (NN - međunarodni ugovori 14/96),

- Konvencija o međunarodnim pravilima za izbjegavanje sudara na moru 1972 (NN - međunarodni ugovori 1/92),

- Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS ) 1974 (NN - međunarodni ugovori 1/92),

- Međunarodna konvencija za ujednačavanje nekih pravila o teretnici, potpisana u Bruxellesu, 25. kolovoza 1924. (NN - međunarodni ugovori 1/92),

- Međunarodna konvencija o teretnim linijama, 1966 (NN - međunarodni ugovori 1/92),

- Međunarodna konvencija o baždarenju brodova, 1969 (NN - međunarodni ugovori 1/92),

- Međunarodna konvencija o spašavanju iz 1989. (NN - međunarodni ugovori br. 9/98).

Osim navedenih međunarodnih propisa od važnosti je spomenuti direktive Evropske unije kao zakonodavne akte kojim se utvrđuju ciljevi koje sve države članice EU-a moraju ostvariti pri čemu svaka država samostalno odlučuje o načinu na koji će ostvariti taj cilj. Odredbe direktiva evropske unije koje se odnose na pomorski promet uvedene su u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske. Kao jedan od primjera implementacije direktiva može se navesti nedavno usvojena Uredba o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća i nezgoda kojom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa i o izmjeni Direktive Vijeća 1999/35/EZ i Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 131, 28. 5. 2009., str. 114.).

Dodatno, propisi pojedinih međunarodnih organizacija i udruženja neposredno utječu na sektor pomorskog prometa naglašavajući međunarodni karakter pomorskog prometa. Takvi propisi ponajprije određuju pravila koja odnose na sigurnost pomorskog prometa te na zahtjeve koje moraju zadovoljavati osobe koje obavljaju pojedine poslove

vezane uz pojedinu organizaciju (primjerice VTS operater). Među takve mogu se navesti



- Međunarodno udruženje klasifikacijskih društava (International Association of Classification Societies – IACS),

- Međunarodno udruženje ustanova za svjetionike (International Association of Lighthouse Authorities - IALA ),

- Međunarodna hidrografska organizacija (International Hydrographic Organisation – IHO).

Iako formalno nije udruženje, neposrednu obveznu zakonodavnu primjenu u Republici Hrvatskoj na sigurnost pomorskog prometa ima režim kontrole stranih brodova u

lukama od strane država (Port State Control – PSC).

Nacionalna regulativa u pomorskom prometu može se grupirati po područjima:

- pomorsko dobro i luke, - pomorski javni prijevoz, - sigurnost plovidbe i zaštita morskog okoliša, - tehnički nadzor i certificiranje brodova, jahti i brodica, te - posada broda.

Temeljni propis u području pomorstva je Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08, 56/13, 26/15). Odredbe Pomorskog zakonika imaju odgovarajući utjecaj kako na ponudu tako i na potražnju kadrova. Pored njega još su dva važna zakona kojima se regulira problematika pomorskog dobra i morskih luka te obalni javni prijevoz putnika. To su Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11) te Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (NN 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13).

Od ostale nacionalne pravne regulative važno je istaknuti i najvažnije podzakonske akte

koji uređuju pojedino područje pomorskog prometa i to kako slijedi.

Pomorsko dobro i luke:

- Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora republike Hrvatske, te granicama plovidbe brodova i brodica izvan luke – NN 90/05., 10/08., 155/08., 127/10., 80/12.),

- Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke - NN 110/04.),

Pomorski javni prijevoz

- Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati brod i brodar za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu (NN 26/14),

- Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati brod i brodar za obavljanje međunarodnog linijskog pomorskog prometa (NN 130/06, 83/13),



Sigurnost plovidbe i zaštita morskog okoliša:

- Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom (NN 79/13, 140/14, 57/15),

- Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe (NN 39/11, 112/14, 33/15, 86/15),

- Pravilnik o pomorskom peljarenju (NN 116/10.), - Nacionalni plan traganja i spašavanja ljudskih života na moru (NN 164/98), - Uredba o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća i

nezgoda (NN 122/15),

Dodatno, u području sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša na snazi su i slijedeći

zakoni:

- Zakon o lučkim kapetanijama (NN 124/97), - Zakon o hidrografskoj djelatnosti (NN 68/98, 110/98, 163/03, 71/14), - Zakon o Plovputu (NN 73/97), - Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka (NN 124/09, 59/12), - Zakon o obalnoj straži (NN 109/07).

Posada broda:

- Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca (NN 130/13, 45/14, 124/15),

- Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi, plutajući objekti i nepomični odobalni objekti (NN 63/07, 76/11, 46/13, 104/15),

- Pravilnik o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova, brodica i jahti (NN 93/07, 107/14),

- Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca (NN 120/07), - Nacionalni kolektivni Ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u

međunarodnoj plovidbi (NN 94/15),

- Pravilnik o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcavanje, te postupcima i načinu prijave i odjave pomoraca na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno

osiguranje (NN 54/13).

Potrebno je i navesti Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta, te pravima i obvezama pomorskog agenta (NN 82/07) koji se neposredno ne odnosi na posadu broda, ali je u uskoj vezi s pomorskim prometom i obavljanjem brodskog

prijevoza.



Tehnički nadzor i certificiranje brodova, jahti i brodica:

- Pravilnik o priznatim organizacijama za nadzor, pregled i certifikaciju brodova, (NN 118/11, 99/12, 124/15),

- Pravilnik o upisu brodova (NN 65/95 i NN 57/04),

Dodatno na snazi je i Zakon o Hrvatskom registru brodova (NN 81/96, 76/13) te veći broj Odluka o tehničkim pravilima Hrvatskog registra brodova kojim se određuju Pravila

za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova.

Uzimajući u obzir zanimanja u području pomorskog prometa, ona su načelno podijeljena

na zanimanja vezana na:

- rad na brodu, - rad na kopnu.

Generalno, pravni propisi vezani za spomenuta zanimanja mogu se odvojeno promatrati temeljem istog načela.

Temeljni podzakonski akt koji uređuje ponudbenu stranu za „brodska“ zanimanja je prije navedeni Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca. Temeljem Pravilnika utvrđeni su najmanji standardi obrazovanja za pomoračka zanimanja, posebice za odabrana zanimanja koja se svrstavaju u upravljačka zanimanja na brodu. Odredbe Pravilnika u potpunosti su u skladu sa Međunarodna konvencija o standardima za obuku, izdavanje svjedodžaba i držanje straže pomoraca (STCW konvencija).

Standardi obrazovanja pomoraca uređeni su i dodatno i relevantnim standardima koji se primjenjuju u pojedinom karakterističnom brodarskom sektoru (npr. tankersko brodarstvo, „offshore“ ili kruzing brodarstvo) kao i unutar pojedinih konvencija Međunarodne pomorske organizacije kao što su primjerice SOLAS ili MARPOL

konvencija te EU direktivama vezanim za obrazovanje pomoraca.

Zanimanja koja su vezana za rad na kopnu, a vezana su neposredno ili posredno za pomorski promet i sigurnost pomorskog prometa uređuju niz pravnih propisa koji se ponajprije odnose na prije navedene grupe propisa i to na pravilnike i zakone iz sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša te tehnički nadzor i certificiranje brodova, jahti i brodica. Tim propisima uređena je ponuda i potražnja za „kopnena“ zanimanja kao i općenito uvjeti koji određuju pojedino zanimanje uvjeti koji reguliraju potrebe za

zanimanjem kao i uvjeti koje moraju zadovoljiti osobe koje obavljaju odabrani posao.



POPIS LITERATURE

1. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma, Promet i logistika, PROFIL SEKTORA, IPA 2007-2009 projekt Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma; EuropeAid/127472/d/SER/HR2012, http://www.asoo.hr/UserDocsImages/projekti/kvalifikacije/ishodi/planiranje%20

kv/promet.pdf

2. Brčić, D., Ševrović, M (2012). Logistika prijevoza putnika. Sveučilište u Zagrebu,

Fakultet prometnih znanosti. Zagreb.

3. Crnković-Pozaić, S. (2011). Metodologija za unaprjeđenje postojećeg profila sektora. Osposobljavanje radne skupine za planiranje kvalifikacija, projekt Strengthening Institutional Framework for the Development of the VET Occupational

Standards/Qualifications & Curricula.

4. Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/

5. Dundović, Č. (2005). Prekrcajna sredstva prekidnog transpota. Sveučilište u Rijeci,

Pomorski fakultet u Rijeci.

6. European Centre for the Development of Vocational Training,

http://www.cedefop.europa.eu

7. European Higher Educational Area, http://www.ehea.info/

8. Fawcett, P. (2000). Managing Passenger Logistics: The Comprehensive Guide to People

and Transport. London. The Institute of Logistics and Transport.

9. Gundić, A., Maglić, L., Zec, D. (2015). Recent developments in higher maritime

education in Croatia. Scientific Journal of Maritime Research 29, 115-121.

10. Hrvatski kvalifikacijski okvir, http://www.kvalifikacije.hr

11. Hrvatski Zavod za zapošljavanje, Statistika,

https://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1

12. Keeley, B. (2007). Ljudski kapital: Od predškolskog odgoja do cjeloživotnog učenja.

OECD, Zagreb: Educa

13. Kesić, B., Jugović, A.: Menadžment pomorskoputničkih luka, Pomorski fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Liber d.o.o., Rijeka, 2006.



14. Kotlar V., Klapan A., Gundić, A. (2014). Posebni program obrazovanja pomoraca: odgovor obrazovnog sustava na promjene u pomorskoj profesiji. Andragoški glasnik

Vol. 18, br. 1, str. 47 – 58.

15. Marinov, E., Maglić, L., Bukša, J. (2015). Market competitiveness of Croatian seafarers.

Scientific Journal of Maritime Research, Faculty of Maritime Studies Rijeka, 29 64-68

16. Maritime Career path mapping 2013 update. European transport workers’ federation (ETF) and European Community Shipowners’ Associations (ECSA), 2013., https://www.nautilusint.org/media/169249/ETF-ECA-Maritime-Career-mapping-2013.pdf

17. Materijali i baza podataka Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja i Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje, radionica, srpanj 2015. godine.

18. Memorandum o cjeloživotnom učenju, Bruxelles, 30.10.2000., SEC (2000) 1832: radni

materijal Europske komisije

19. Metodologija za izradu i tumačenje Profila sektora. Hrvatski Kvalifikacijski Okvir,

Ministarstvo rada i mirovinskog osiguranja, Zagreb 2015.

20. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture,

http://www.mppi.hr/default.aspx?id=9468

21. Nacionalna klasifikacija zanimanja. Narodne Novine 1998., Narodne novine 2008.

22. Pravilnik o Registru Hrvatskog klasifikacijskog okvira. Narodne novine, br.62/2014.

23. Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca. Narodne novine br.

50/07 (62/09, 73/09, 15/10, 142/10).

24. Projekt KIKLOP, http://www.kiklop.eu/survey/admin/

25. Registar godišnjih financijskih izvješća FINA-e, http://rgfi.fina.hr/

26. Prijedlog Strateških smjernica za razvoj Sektora pomorske industrije. Ministarstvo

gospodarstva, 2013.

27. The worldwide demand for and supply of seafarers. BIMCO/ISF Manpower 2010 update. https://www.bimco.org/News/2010/11/~/media/About/Press/2010/Manpower_Study_handout_2010.ashx

28. Vlada Republike Hrvatske, https://vlada.gov.hr/pokazatelji-gospodarskog-rasta-u-2015-godini/16475



29. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Narodne novine, br.22/2013.,

http://www.zakon.hr/z/566/Zakon-o-Hrvatskom-kvalifikacijskom-okviru



POPIS ILUSTRACIJA

Popis tablica

Tablica 1. Najveći poslodavci prema broju ukrcanih pomoraca u 2013. godini .................................... 15

Tablica 2. Udio pomoraca u ukupnoj populaciji prema državama ........................................................ 26

Tablica 3. Ključni razlozi odabira pomoračkih zanimanja ...................................................................... 27

Tablica 4. Ključni razlozi želje za zapošljavanjem aktivnih pomoraca na kopnu ................................... 27

Tablica 5. Ključni razlozi želje za zapošljavanjem aktivnih pomoraca na kopnu ................................... 28

Tablica 6. Udio sektora Promet i logistika u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine ................................. 30

Tablica 7. Udio podsektora u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine ........................................................ 31

Tablica 8. Broj zaposlenih u odabranim zanimanjima iz sektora .......................................................... 31

Tablica 9. Prikaz sektorskih zanimanja prema rodovima ...................................................................... 32

Tablica 10. Distribucija sektorskih zanimanja prema NKD-u (Pomorski i obalni prijevoz putnika) ....... 36

Tablica 11. Distribucija sektorskih zanimanja prema NKD-u (Pomorski i obalni prijevoz robe) ........... 36

Tablica 12. Distribucija sektorskih zanimanja prema NKD-u (Skladištenje i prateće djelatnosti u

prijevozu) ............................................................................................................................................... 37

Tablica 13. Prikaz Djelatnosti H Prijevoz i skladištenje .......................................................................... 40

Tablica 14. Poslovanje u Djelatnosti H Prijevoz i skladištenje u 2013. i 2014. godini ........................... 42

Tablica 15. Gospodarske karakteristike ključnih djelatnosti Prijevoza i skladištenja u 2014. godini .... 45

Tablica 16. Broj zaposlenih u Djelatnosti H Prijevoz i skladištenje krajem 2014. godine ..................... 46

Tablica 17. Omjer zaposlenih i nezaposlenih u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ .............................. 47

Tablica 18. Slobodna radna mjesta u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ ............................................. 48

Tablica 19. Ukupan broj nezaposlenih s VŠS/ VSS stručnom spremom u odnosno na ukupnu

nezaposlenost u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ ............................................................................. 48

Tablica 20. Popis sektorskih zanimanja prema NKZ98 .......................................................................... 51

Tablica 21. Poslovni subjekti koji su sudjelovali u preliminarnom istraživanju ..................................... 52

Tablica 22. Identificirana zanimanja za provedbu ankete i razvoj standarda zanimanja ...................... 52

Tablica 23. Prepoznati ključni poslovi, znanja i vještine za zanimanje Voditelj logistike (Logistics

Manager) ............................................................................................................................................... 56

Tablica 24. Prepoznati ključni poslovi, znanja i vještine za zanimanje Zapovjednik broda (Ship's

Master) .................................................................................................................................................. 58

Tablica 25. Popis poslodavaca prema djelatnostima u pomorskom klasteru ....................................... 60

Tablica 26. Rezultati odaziva na anketu ................................................................................................ 61

Tablica 27. Zastupljenost općih kompetencija u zanimanjima .............................................................. 62

Tablica 28. Broj kompetencija po zanimanjima pridruženih studijskim programima ........................... 64

Tablica 29. Zanimanja prema djelatnosti i prema obrazovnom programu ........................................... 66

Tablica 30. Ključni poslovi za brodostrojarska zanimanja ..................................................................... 67

Tablica 31. Skupine kompetencija za brodostrojarska zanimanja ........................................................ 67

Tablica 32. Ključni poslovi za zanimanja iz elektroničkih i informatičkih tehnologija u pomorstvu ..... 69

Tablica 33. Skupine kompetencija za zanimanja iz elektroničkih i informatičkih tehnologija u

pomorstvu ............................................................................................................................................. 69

Tablica 34. Ključni poslovi za zanimanja iz logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu ............. 71



Tablica 35. Skupine kompetencija za zanimanja iz logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu . 72

Tablica 36. Ključni poslovi za nautička zanimanja ................................................................................. 74

Tablica 37. Skupine kompetencija za nautička zanimanja .................................................................... 75

Tablica 38. Ključni poslovi za zanimanja iz tehnologije i organizacije prometa .................................... 79

Tablica 39. Skupine kompetencija za zanimanja iz tehnologije i organizacije prometa ....................... 80

Tablica 40. Broj zaposlenih prema spolu u sektoru H ........................................................................... 83

Tablica 41. Broj nezaposlenih prema spolu i obrazovanju u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“.......... 84

Tablica 42. Broj nezaposlenih prema spolu i razini obrazovanju (VŠS i VSS) u sektoru H ..................... 84

Tablica 43. Ulazak i izlazak iz evidencije HZZ prema spolu i obrazovanju (VŠS i VSS) u sektoru H ....... 84

Tablica 44. Slobodna radna mjesta u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ ............................................ 85

Tablica 45. Obrazovna struktura zaposlenosti u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ ............................ 86

Tablica 46. Dobna i obrazovna struktura nezaposlenosti (VŠS i VSS) u sektoru H ................................ 87

Tablica 47. Trajanje nezaposlenosti u sektoru H (VŠS i VSS) ................................................................ 88

Tablica 48. Izlasci iz evidencije HZZ sektor H po županijama ................................................................ 89

Tablica 49. Ulasci u evidenciju HZZ sektor H po županijama ................................................................ 90

Tablica 50. Popis programa MZOS za znanstveno područje Tehničke znanosti i polje 2.21. Tehnologija

prometa i transport koji se odnose na pomorski promet i logistiku ..................................................... 93

Tablica 51. Popis programa MZOS za znanstveno područje Tehničke znanosti i polje 2.03.

Elektrotehnika ....................................................................................................................................... 97

Tablica 52. Učenici koji su završili osnovnu ili srednju školu i studenti koji su diplomirali na visokim

učilištima ............................................................................................................................................... 98

Tablica 53. Studenti koji su diplomirali / završili sveučilišni ili stručni studij u Republici Hrvatskoj za

razdoblje od 2010 – 2015. godine ......................................................................................................... 98

Tablica 54. Broj upisanih studenata na sveučilišne ili stručne studije u Republici Hrvatskoj za razdoblje

od 2009 – 2014. godine ......................................................................................................................... 99

Tablica 55. Ukupan broj diplomiranih prvostupnika u razdoblju od 2008.-2015. godine na

preddiplomskim sveučilišnim studijima .............................................................................................. 103

Tablica 56. Ukupan broj diplomiranih studenata u razdoblju od 2008.-2015. godine na diplomskim

sveučilišnim studijima ......................................................................................................................... 104

Tablica 57. Preddiplomski studiji Nautike prema akademskom stupnju i nositelju ........................... 109

Tablica 58. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa Nautike ........................................... 110

Tablica 59. Preddiplomski studiji Brodostrojarstva prema akademskom stupnju i nositelju ............. 113

Tablica 60. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa Brodostrojarstva ........................... 114

Tablica 61. Preddiplomski studiji Elektrotehnike prema akademskom stupnju i nositelju ................ 117

Tablica 62. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa Elektrotehnike/Elektronike u

pomorstvu ........................................................................................................................................... 118

Tablica 63. Preddiplomski studiji u području prometa prema akademskom stupnju i nositelju ........ 120

Tablica 64. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa za inženjere prometa ..................... 121

Tablica 65: Dopunske isprave za stjecanje zvanja u pomorstvu ......................................................... 128

Tablica 66. Minimalna plaća za pomoračka zanimanja prema TCC kolektivnom ugovoru (bruto plaća u

USD/mjesečno za vrijeme ukrcaja)...................................................................................................... 132



Popis grafikona

Grafikon 1. Broj poslodavaca u RH prema pomorskim djelatnostima .................................................. 15

Grafikon 2. Kontribucija brodarstva u ukupnom BDP-u na razini EU u 2004. i 2013. godini ................ 18

Grafikon 3. Udio časničkih zanimanja i raspodjela po službama .......................................................... 20

Grafikon 4. Broj ukrcanja hrvatskih pomoraca po zanimanjima za 2014. godinu................................. 21

Grafikon 5. Presjek zapošljavanja pomoraca prema vrstama brodova 2014.godine ............................ 22

Grafikon 6. Broj pomoraca prema državama svijeta ............................................................................. 25

Grafikon 7. Udio sektora Promet i logistika u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine ............................... 30

Grafikon 8. Udio podsektora u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine ...................................................... 31

Grafikon 9. Raspodjela odabranih zanimanja prema NKZ po rodovima (prema broju zanimanja) ...... 33

Grafikon 10. Raspodjela odabranih zanimanja prema NKZ po rodovima (prema broju zaposlenih).... 33

Grafikon 11. Udio zanimanja iz podsektora Pomorski i riječni promet djelatnostima ......................... 34

Grafikon 12. Udio zanimanja iz podsektora Logistike po djelatnostima ............................................... 35

Grafikon 13. Udio zaposlenih po djelatnostima u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ u 2013.............. 39

Grafikon 14. Dugoročni trend zapošljavanja u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ po djelatnostima .. 40

Grafikon 15. Udio poduzeća H50 i H52 u ukupnoj djelatnosti H za 2014. godinu ................................ 43

Grafikon 16. Ulazak i izlazak iz evidencije HZZ u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ ............................ 85

Grafikon 17. Prikaz zaposlenosti u sektoru H prema stupnju stručnog obrazovanja ........................... 86

Grafikon 18. Studenti koji su diplomirali i završili sveučilišni ili stručni studij na visokim učilištima

prema skupinama visokih učilišta i spolu u 2014. godini. ..................................................................... 99

Grafikon 19. Studenti upisani na visokim učilištima prema godini studija i spolu u Ak.god 2013/2014.

............................................................................................................................................................. 100

Grafikon 20. Broj upisanih srednjoškolaca u srednje pomorske škole (smjer Nautika i smjer

Brodostrojarstvo) ................................................................................................................................ 101

Grafikon 21. Ukupan broj diplomiranih studenata prema obrazovnom programu u razdoblju od

2008.-2015. godine na preddiplomskim sveučilišnim studijima ......................................................... 103

Grafikon 22. Ukupan broj diplomiranih studenata prema obrazovnom programu u razdoblju od

2008.-2015. godine na diplomskim sveučilišnim studijima................................................................. 105

Grafikon 23. Broj diplomiranih studenata u razdoblju od 2008.-2015. prema županijama ............... 105

Grafikon 24. Prosječne neto plaće u podsektoru pomorskog prometa i logistike .............................. 133

Grafikon 25. Prikaz broja poduzeća u odnosu na veličinu razreda (Izvor: DZS) .................................. 134

Grafikon 26. Prikaz broja zaposlenih u poduzećima prema veličini razreda (Izvor: DZS) ................... 134

Popis shema

Shema 1. Metodološki pristup izrade kompetencija ............................................................................... 9

Shema 2. Pomorski sustav i njegove specifičnosti ................................................................................ 13

Shema 3. Učinak EU brodarstva na razvoj gospodarstva ...................................................................... 17

Shema 4. Izabrana zanimanja prema djelatnostima pomorskog sustava ............................................. 53

Shema 5. Metodološki pristup izradi matrice kompetencija ................................................................ 65



Shema 6. Mapiranje sektora pomorskog prometa i logistike ............................................................. 135

Popis slika

Slika 1. Brodovi sofisticiranih tehnologija na kojima plove hrvatski pomorci ....................................... 24

Slika 2. Prikaz anketa na online sustavu ................................................................................................ 60

Slika 3. Koncept Motorways of the Sea ............................................................................................... 138

Slika 4. Deset ciljeva Bijele knjige iz 2011: Putokaz prema jedinstvenom Europskom prometnom

prostoru ............................................................................................................................................... 141



PRIVITAK A: Matrice kompetencija

Brodostrojarstvo

ZANIMANJE KLJUČNI POSAO KOMPETENCIJE SKUP KOMPETENCIJA

Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama dizelskih motora

Brodski motori

Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi dizelskih motora i povezanih sustava i uređaja


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih parnih i plinskih turbina


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih parnih i plinskih turbina i povezanih sustava i uređaja


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih generatora pare


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih generatora pare i povezanih sustava i uređaja


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih pomoćnih strojeva i uređaja i povezanih sustava


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih pomoćnih strojeva i uređaja i povezanih sustava


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama električnih strojeva, uređaja i povezanih sustava


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi električnih strojeva, uređaja i povezanih sustava


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih rashladnih uređaja i klimatizacije


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih rashladnih uređaja i klimatizacije


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih automatskih sustava nadzora


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih automatskih sustava nadzora


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije broda, plovidbenih karakteristika, stabiliteta i procedura u slučaju većih oštećenja trupa


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena znanja i operacijskih postupaka u svezi konstrukcije broda, plovidbenih karakteristika, stabiliteta i procedura u slučaju većih oštećenja trupa


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih procedura pojedinih elemenata brodskog Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) /



postrojenja, sustava i uređaja (upućivanje / zaustavljanje, nadziranje, provjera učinka, … )

Plovidbena praksa

Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje operacijskih ograničenja brodskih pogonskih i strojnih sustava i uređaja, te održavanje pogonskih parametara u dopuštenim i sigurnim granicama


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih ograničenja brodskih pogonskih i strojnih sustava i uređaja, te održavanje pogonskih parametara u dopuštenim i sigurnim granicama


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje fizičkih i kemijskih obilježja goriva i maziva, te nadzor njihove obrade u pogonu


Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena znanja o fizičkim i kemijskim obilježjima goriva i maziva, te nadzor njihove obrade u pogonu


Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu

Poznavanje metoda i vještina rukovođenja i timskog rada Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom


Primjena metoda i vještina rukovođenja i timskog rada Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa


Poznavanje načela upravljanja ljudskim potencijalima na brodu (rutinski poslovi, izvanredni poslovi, krizne situacije)



Primjena načela upravljanja ljudskim potencijalima na brodu (rutinski poslovi, izvanredni poslovi, krizne situacije)



Planiranje i organizacija straže u strojarnici (ustroj straže) Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom


Praktična primjena organizacije straže u strojarnici (ustroj straže) Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa


Planiranje i organiziranje sastanaka s posadom u strojarnici Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom


Praktična primjena organiziranja sastanka s posadom u strojarnici Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa


Poznavanje informacijskih i komunikacijskih sustava Brodski pomoćni strojevi i uređaji / Primjena računala


Praktična primjena informacijskih i komunikacijskih sustava Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa


Poznavanje načela rukovođenja posadom u strojarnici u slučaju nužde Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom


Praktična primjena načela rukovođenja posadom u strojarnici u slučaju nužde



Poznavanje postupaka procjene rizika pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi



Praktična primjena postupaka procjene rizika pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi



Poznavanje načela o vođenju i održavanju brodske dokumentacije i obvezatnim pregledima



Praktična primjena znanja o vođenju i održavanju brodske dokumentacije i obvezatnim pregledima


Drugi časnik stroja Upravljanje i organizacija održavanja

Poznavanje i planiranje postupaka redovitog održavanja brodskih strojeva, uređaja, opreme i sustava





Praktična primjena postupaka redovitog održavanja brodskih strojeva, uređaja, opreme i sustava



Poznavanje postupaka primjene sigurne radne prakse pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi



Praktična primjena postupaka sigurne radne prakse pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi



Poznavanje postupaka provjere ispravnosti i ispitivanja strojeva i uređaja Dijagnostika kvarova


Praktična primjena postupaka provjere ispravnosti i ispitivanja strojeva i uređaja



Poznavanje postupaka provjere sigurnosnih sustava i zaštita na brodu i njihovog održavanja



Praktična primjena postupaka provjere sigurnosnih sustava i zaštita na brodu i njihovog održavanja



Poznavanje tehnologije obrade, ispitivanja i zaštite materijala Tehnologija materijala i obrada / Korozija i zaštita materijala


Praktična primjena tehnologije obrade, ispitivanja i zaštite materijala Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa


Poznavanje i ispunjavanje tehničkih zahtjeva Klasifikacijskih zavoda (Registri)



Poznavanje i planiranje postupaka održavanja broda pri odlasku u 'dok' Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda


Poznavanje postupaka pri raspremi ili ponovnom stavljanju broda u funkciju Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda

Drugi časnik stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Planiranje i organizacija narudžbe pričuvnih dijelova, potrošnog materijala, zaliha


Drugi časnik stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Poznavanje propisa i postupaka povezanih s ukrcajem/prekrcajem goriva i maziva, te načine čuvanja na brodu i vođenja dokumentacije


Drugi časnik stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Praktična primjena postupaka i propisa povezanih s ukrcajem/prekrcajem/čuvanjem goriva i maziva te vođenje dokumentacije


Drugi časnik stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Poznavanje postupaka uzimanja uzoraka, analize i interpretacije rezultata testiranja goriva, maziva i vode


Drugi časnik stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Praktična primjena postupaka uzimanja uzoraka, analize i interpretacije rezultata testiranja goriva, maziva i vode


Drugi časnik stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Poznavanje postupaka evidencije i skladištenja zaliha (inventara) Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda

Drugi časnik stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša

Poznavanje načela procjene rizika i formalne procjene sigurnosti Sigurnost na moru


Poznavanje ispravnog korištenja opreme za zaštitu na radu Sigurnost na moru


Poznavanje ispravnog korištenja opreme za spašavanje i protupožarne opreme

Sigurnost na moru


Poznavanje načela upravljanja postupcima u izvanrednim okolnostima i opasnostima

Sigurnost na moru


Poznavanje, pravilno korištenje ugrađenih protupožarnih sustava i njihova redovita provjera

Sigurnost na moru




Primjena mjera sigurnosne zaštite na brodu Sigurnost na moru


Poznavanje upravljanje postupcima i mjerama zaštite morskog okoliša u strojarnici


Drugi časnik stroja Opći administrativni i komercijalni poslovi

Razumijevanje i primjena pomorskih pravnih propisa Pomorsko pravo


Poznavanje i uporaba informatičkih sustava na brodu radi praćenja troškova, statusa i tijeka brodskih procesa



Poznavanje vrsta i metoda vođenja brodske dokumentacije Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom


Poznavanje načela korištenja komunikacijskih uređaja i primjena učinkovitih komunikacijskih postupaka



Primjena znanja engleske pomorske terminologije i korištenje iste u svrhu komunikacije u poslovnoj korespondenciji

Engleski jezik

Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama dizelskih motora

Brodski motori

Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi dizelskih motora i povezanih sustava i uređaja


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih parnih i plinskih turbina


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih parnih i plinskih turbina i povezanih sustava i uređaja


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih generatora pare


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih generatora pare i povezanih sustava i uređaja


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih pomoćnih strojeva i uređaja i povezanih sustava


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih pomoćnih strojeva i uređaja i povezanih sustava


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama električnih strojeva, uređaja i povezanih sustava


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi električnih strojeva, uređaja i povezanih sustava


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih rashladnih uređaja i klimatizacije


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih rashladnih uređaja i klimatizacije


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih automatskih sustava nadzora


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih automatskih sustava nadzora


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije broda, plovidbenih karakteristika, stabiliteta i procedura u slučaju većih oštećenja trupa


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena znanja i operacijskih postupaka u svezi konstrukcije broda, plovidbenih karakteristika, stabiliteta i procedura u slučaju većih oštećenja trupa




Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih procedura pojedinih elemenata brodskog postrojenja, sustava i uređaja (upućivanje / zaustavljanje, nadziranje, provjera učinka, … )


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje operacijskih ograničenja brodskih pogonskih i strojnih sustava i uređaja, te održavanje pogonskih parametara u dopuštenim i sigurnim granicama


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih ograničenja brodskih pogonskih i strojnih sustava i uređaja, te održavanje pogonskih parametara u dopuštenim i sigurnim granicama


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje fizičkih i kemijskih obilježja goriva i maziva, te nadzor njihove obrade u pogonu


Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena znanja o fizičkim i kemijskim obilježjima goriva i maziva, te nadzor njihove obrade u pogonu


Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu

Temeljito poznavanje metoda i vještina rukovođenja i timskog rada Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom


Primjena metoda i vještina rukovođenja i timskog rada Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa


Temeljito oznavanje načela upravljanja ljudskim potencijalima na brodu (rutinski poslovi, izvanredni poslovi, krizne situacije)



Primjena načela upravljanja ljudskim potencijalima na brodu (rutinski poslovi, izvanredni poslovi, krizne situacije)



Temeljito poznavanje planiranja i organizacije straže u strojarnici (ustroj straže)



Praktična primjena organizacije straže u strojarnici (ustroj straže) Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa


Temeljito poznavanje planiranja i organiziranja sastanaka s posadom u strojarnici



Praktična primjena organiziranja sastanka s posadom u strojarnici Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa


Temeljito poznavanje informacijskih i komunikacijskih sustava Brodski pomoćni strojevi i uređaji / Primjena računala


Praktična primjena informacijskih i komunikacijskih sustava Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa


Temeljito poznavanje načela rukovođenja posadom u strojarnici u slučaju nužde



Praktična primjena načela rukovođenja posadom u strojarnici u slučaju nužde



Temeljito poznavanje postupaka procjene rizika pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi



Praktična primjena postupaka procjene rizika pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi



Temeljito poznavanje načela o vođenju i održavanju brodske dokumentacije i obvezatnim pregledima



Praktična primjena znanja o vođenju i održavanju brodske dokumentacije i obvezatnim pregledima


Upravitelj stroja Upravljanje i organizacija održavanja

Temeljito poznavanje i planiranje postupaka redovitog održavanja brodskih strojeva, uređaja, opreme i sustava





Praktična primjena postupaka redovitog održavanja brodskih strojeva, uređaja, opreme i sustava



Temeljito poznavanje postupaka primjene sigurne radne prakse pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi



Praktična primjena postupaka sigurne radne prakse pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi



Temeljito poznavanje postupaka provjere ispravnosti i ispitivanja strojeva i uređaja



Praktična primjena postupaka provjere ispravnosti i ispitivanja strojeva i uređaja



Temeljito poznavanje postupaka provjere sigurnosnih sustava i zaštita na brodu i njihovog održavanja



Praktična primjena postupaka provjere sigurnosnih sustava i zaštita na brodu i njihovog održavanja



Temeljito poznavanje tehnologije obrade, ispitivanja i zaštite materijala Tehnologija materijala i obrada / Korozija i zaštita materijala


Praktična primjena tehnologije obrade, ispitivanja i zaštite materijala Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa


Temeljito poznavanje i ispunjavanje tehničkih zahtjeva Klasifikacijskih zavoda (Registri)



Temeljito poznavanje i planiranje postupaka održavanja broda pri odlasku u 'dok'



Temeljito poznavanje postupaka pri raspremi ili ponovnom stavljanju broda u funkciju


Upravitelj stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Temeljito poznavanje planiranja i organizacije narudžbe pričuvnih dijelova, potrošnog materijala, zaliha


Upravitelj stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Temeljito poznavanje propisa i postupaka povezanih s ukrcajem/prekrcajem goriva i maziva, te načine čuvanja na brodu i vođenja dokumentacije


Upravitelj stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Praktična primjena postupaka i propisa povezanih s ukrcajem/prekrcajem/čuvanjem goriva i maziva te vođenje dokumentacije


Upravitelj stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Temeljito poznavanje postupaka uzimanja uzoraka, analize i interpretacije rezultata testiranja goriva, maziva i vode


Upravitelj stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Praktična primjena postupaka uzimanja uzoraka, analize i interpretacije rezultata testiranja goriva, maziva i vode


Upravitelj stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Temeljito poznavanje postupaka evidencije i skladištenja zaliha (inventara) Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda

Upravitelj stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša

Temeljito poznavanje načela procjene rizika i formalne procjene sigurnosti Sigurnost na moru


Temeljito poznavanje ispravnog korištenja opreme za zaštitu na radu Sigurnost na moru


Temeljito poznavanje ispravnog korištenja opreme za spašavanje i protupožarne opreme

Sigurnost na moru


Temeljito poznavanje načela upravljanja postupcima u izvanrednim okolnostima i opasnostima

Sigurnost na moru


Temeljito poznavanje, pravilno korištenje ugrađenih protupožarnih sustava i njihova redovita provjera

Sigurnost na moru




Primjena mjera sigurnosne zaštite na brodu Sigurnost na moru


Temeljito poznavanje upravljanja postupcima i mjerama zaštite morskog okoliša u strojarnici


Upravitelj stroja Opći administrativni i komercijalni poslovi

Razumijevanje i primjena pomorskih pravnih propisa Pomorsko pravo


Temeljito poznavanje i uporaba informatičkih sustava na brodu radi praćenja troškova, statusa i tijeka brodskih procesa



Temeljito poznavanje vrsta i metoda vođenja brodske dokumentacije Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom


Temeljito poznavanje načela korištenja komunikacijskih uređaja i primjena učinkovitih komunikacijskih postupaka



Primjena znanja engleske pomorske terminologije i korištenje iste u svrhu komunikacije u poslovnoj korespondenciji

Engleski jezik





Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci brodske električne opreme

Funkcionalna ispitivanja i ispitivanja radne uspješnosti sljedeće opreme i njezinih konfiguracija: uređaja za automatsko upravljanje, nadzornih sustava i zaštitnih uređaja


Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci sustava automatizacije i upravljanja

Instrumentacijski sustavi, računalni sustavi za nadzor procesa, sustavi alarma i sustavi praćenja



Elektrohidraulički i elektropneumatski sustavi upravljanja Brodska hidraulika i pneumatika

Časnik za elektrotehniku Upravljanje energetskim sustavima napona preko 1.000 volti i održavanje tih sustava

Brodske visokonaponske tehnologije, sigurnosne mjere i postupci Brodske visokonaponske tehnologije


Sigurno vođenje i održavanje visokonaponskih sustava, uključujući poznavanje posebnog tehničkog tipa visokonaponskih sustava i opasnosti koja proizlazi iz radnog napona višeg od 1.000 volti



Specifičnosti električnih zaštita na brodskim visokonaponskim sustavima


Časnik za elektrotehniku Upravljanje generatorskim i razvodnim sustavima i održavanje tih sustava

Primjena znanja iz osnova elektrotehnike i teorije električnih strojeva Brodski električni strojevi


Brodske električne rasklopne ploče i kabelska mreža, uspostavljanje i prekidanje veza između rasklopnih ploča


Časnik za elektrotehniku Pridonošenje sigurnosti osoblja i broda

Električni i elektronički sustavi u zapaljivoj okolini Brodski električni sustavi


Proizvodnja električne energije na brodu, spajanje, raspodjela opterećenja i izmjena generatora



Sigurnosni zahtjevi za rad na brodskim električnim sustavima, uključujući sigurnosnu izolaciju električne opreme potrebnu prije nego što se osoblju dopusti rad na takvoj opremi



Sustavi upravljanja električnom energijom (PMS - Power Management System)



Zaštitno sklopni aparati i električne zaštite Brodski električni sustavi


Održavanje i popravci sustava automatizacije i upravljanja glavnog porivnog i pomoćnih strojeva





Održavanje i popravci električnih, elektroničkih i sustava upravljanja palubnih strojeva i opreme za rukovanje teretom, te sustava upravljanja i sigurnosti hotele opreme

Brodski pomoćni strojevi i uređaji


Razumijevanje načina rada i korištenja električne opreme za testiranje i mjerenja



Električni poriv broda i propulzijski elektromotori Električni poriv broda


Propulzijski pretvarači frekvencije i sustavi upravljanja Električni poriv broda

Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci brodske elektroničke opreme

Poznavanje elektroničkih komponenti i sklopova i tumačenje elektroničkih shema

Elektronički elementi i sklopovi


Korištenje i održavanje elektroničkih navigacijskih uređaja Elektronički navigacijski uređaji


Razumijevanje načina rada i održavanje uređaja energetske elektronike Energetska elektronika

Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine

Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine

Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine

Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Prezentacijske vještine Generičke vještine

Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine

Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine

Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Upravljanje ljudima Generičke vještine

Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine

Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Usmjerenost na rezultate rada Generičke vještine

Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije

Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Matematika Ključne kompetencije

Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Spremnost na učenje Ključne kompetencije


Otkrivanje električnog kvara, pronalaženje mjesta kvara i mjere za sprečavanje štete



Primjena vještina vođenja i timskog rada Organizacija rada i upravljanje na brodu


Tumačenje električnih shema Osnove elektrotehnike


Primjena vještina i tehnika osobnog preživljavanja i osnova prve pomoći

Pomorska medicina


Korištenje i održavanje brodskih komunikacijskih sustava Pomorski komunikacijski uređaji



Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Spretnost prstiju Psiho-motoričke vještine

Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Spretnost ruku Psiho-motoričke vještine


Rad s računalima i računalnim mrežama na brodovima Računalne mreže i protokoli


Programibilni logički kontroleri i procesna računala Računalno upravljanje brodskim sustavima


Znanje o sprečavanju požara i sposobnost suzbijanja i gašenja požara na brodu

Sigurnost na moru


Poduzimanje mjera opreza radi sprečavanja onečišćenja morskog okoliša




Osposobljenost za iskazivanje i analizu mjernih rezultata Električna mjerenja i instrumentacija



Osposobljenost za samostalno projektiranje, ugradnju, održavanje i popravke el. mjernih sustava




Poznavanje principa rada i načina izvedbe mjerenja temeljnih elektrotehničkih veličina, poznavanje mjernih metoda i rada s osnovnim mjernim instrumentima za mjerenja električnih i neelektričnih veličina




Osposobljenost za samostalno projektiranje, ugradnju, održavanje i popravke brodskih elektroničkih navigacijskih sustava




Poznavanje metoda za ispitivanje, održavanje i pronalaženje kvarova te vraćanje elektroničke navigacijske opreme u operativno stanje




Poznavanje principa rada i načina izvedbe brodskih elektroničkih navigacijskih sustava




Poznavanje rada i primjenu komunikacijsko-navigacijskih sustava (AIS) Elektronički navigacijski uređaji



Poznavanje metoda za ispitivanje, održavanje i pronalaženje kvarova te vraćanje računalne opreme u operativno stanje




Poznavanje principa rada i načina izvedbe brodskih i kopnenih računalnih sustava




Poznavanje metoda za ispitivanje, održavanje i pronalaženje kvarova te vraćanje električne i elektroničke opreme u operativno stanje




Poznavanje primjene bežične i svjetlovodne tehnologije za prijenos podataka u brodskim računalnim mrežama

Optoelektronički sustavi

Inženjer za pomorske Tehnička i projektna dokumentacija, Poznavanje i primjena međunarodnih standarda i zakonskih propisa iz Osnove elektrotehnike



komunikacijske i navigacijske sustave

zakonski akti i pravila područja zaštite ljudi i opreme od udara električne struje



Poznavanje i razumijevanje električnih i elektroničkih shema i simbola Osnove elektrotehnike



Poznavanje međunarodnih pomorskih konvencija i načela iz područja komunikacija i GMDSS-a

Pomorske radiokomunikacije



Osposobljenost za praćenje novih komunikacijskih tehnologija Pomorski komunikacijski uređaji



Osposobljenost za samostalno projektiranje, ugradnju, održavanje i popravke brodskih komunikacijskih sustava




Poznavanje metoda za ispitivanje, održavanje i pronalaženje kvarova te vraćanje komunikacijske opreme u operativno stanje




Poznavanje principa rada i načina izvedbe pomorskih i kopnenih komunikacijskih sustava




Poznavanje međunarodnih pomorskih konvencija i načela iz područja navigacije i sigurnosti plovidbe

Pomorsko pravo



Poznavanje softverskih alata za dizajniranje električnih i elektroničkih shema




Osposobljenost za samostalno projektiranje, ugradnju, održavanje i popravke brodskih računalnih mreža




Poznavanje tehnologija pristupa na Internet mrežu, načina zaštite podataka te nadzora i upravljanja mrežom



Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije


Opće kompetencije Kreativnost i inovativnost Generičke vještine


Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine


Opće kompetencije Prezentacijske vještine Generičke vještine


Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine




Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije


Opće kompetencije Inicijativnost i poduzetnost Ključne kompetencije


Opće kompetencije Matematika Ključne kompetencije


Opće kompetencije Spremnost na učenje Ključne kompetencije


Opće kompetencije Spretnost prstiju Psiho-motoričke vještine


Opće kompetencije Spretnost ruku Psiho-motoričke vještine



Funkcionalna ispitivanja i ispitivanja radne uspješnosti sljedeće opreme i njezinih konfiguracija: uređaja za automatsko upravljanje, nadzornih sustava i zaštitnih uređaja




Razvoj algoritama i implementacija sustava upravljanja električnom energijom (PMS - Power Management System)




Automatsko upravljanje plovnim objektima Automatsko upravljanje plovnim objektima



Primjena teorijskih znanja o osnovama elektrotehnike i teorije električnih strojeva




Izrada bilance snage, izbor napona i proračun struje kratkog spoja Brodski električni sustavi



Način rada i ispitivanje električnih i mjernih uređaja u protu eksplozivnoj izvedbi




Proračun, kalibracija i testiranje električnih zaštita Brodski električni sustavi



Razumijevanje i primjena pravila registra koja se odnose na brodske električne uređaje i sustave




Poznavanje procesa i sustava unutar brodskih strojnih kompleksa Brodski električni sustavi



Način rada i ispitivanje ispravnosti brodske vatrodojavne centrale i pripadajućih detektora




Znanje o načinu rada i ispitivanju ispravnosti sustava za gašenje vodenom maglom, sprinkler sustava i CO2 sustava






Električni poriv broda Električni poriv broda



Elektromagnetska kompatibilnost i mjerenje kvalitete električne energije

Elektromagnetska kompatibilnost brodskih uređaja



Primjena znanja i upotreba načina rada elektroničkih navigacijskih uređaja



Opće kompetencije Kreativnost i inovativnost Generičke vještine


Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine




Opće kompetencije Prezentacijske vještine Generičke vještine


Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine




Opće kompetencije Upravljanje ljudima Generičke vještine


Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine


Opće kompetencije Usmjerenost na rezultate rada Generičke vještine




Opće kompetencije Matematika Ključne kompetencije





Osnove regulacijske tehnike i podešavanja parametara regulatora Osnove automatizacije



Primjena SCADA sustava Osnove automatizacije



Razumijevanje električnih i elektroničkih shema i simbola Osnove elektrotehnike



Primjena osnovnih znanja hidroakustike Osnove hidroakustike



Osnove hidrodinamike Osnove hidrodinamike



Primjena i razumijevanje rada GMDSS sustava Pomorski komunikacijski uređaji



Primjena znanja i upotreba načina rada brodske telefonske centrale Pomorski komunikacijski uređaji





Razumijevanje način rada brodskih internih komunikacijskih sustava Pomorski komunikacijski uređaji



Korištenje softverskih rješenja za izradu projektne dokumentacije (AutoCad, Catia, itd...)



Opće kompetencije Spretnost prstiju Psiho-motoričke vještine


Opće kompetencije Spretnost ruku Psiho-motoričke vještine


Opće kompetencije Tjelesna snaga i izdržljivost Psiho-motoričke vještine



Poznavanje računalnih mreža i protokola Računalne mreže i protokoli



Upravljanje radom suvremenih mrežnih komunikacija i industrijskih protokola za prijenos podataka




Primjena načina rada i programiranja programibilnih logičkih kontrolera (PLC)




Integracija sustava za dinamičko pozicioniranje s ostalim brodskim sustavima, prije svega s električnom centralom i porivnim sustavom

Sustavi za dinamičko pozicioniranje



Način rada i ispitivanje ispravnosti brodskog alarmnog sustava Sustavi za nadzor i dojavu





Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Razumijevanje carinskih propisa i procedura Carine

Pomorski agent Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije

Pomorski agent Izrada zbirnog obračuna troškova broda u luci Metode razvrstavanja troškova na račun brodovlasnika i na račun unajmitelja broda


Pomorski agent Izrada zbirnog obračuna troškova broda u luci Tehnike izrade zbirnog obračuna troškova broda Poslovanje u brodarstvu

Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Tehnika obračuna uvoznih vozarina, danguba, skladišnina i drugih troškova tereta


Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Tehnike obračuna dangube i nagrade za uštedu vremena prema uvjetima iz Charter Party-a


Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Poznavanje vrsta i specifičnosti djelatnosti morskog brodarstva Poslovanje u brodarstvu

Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Tehnike obračuna izvoznih vozarina, danguba (demuragge) i zadržavanja (detention) za kontejnere


Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Razumijevanje komponenti i načina funkcioniranja lučkog sustava, javnih službi i pružatelja usluga

Lučko poslovanje

Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Razumijevanje komponenti i načina funkcioniranja lučkog sustava, javnih službi i pružatelja usluga

Lučko poslovanje

Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Elektroničko poslovanje (e-business) Elektroničko poslovanje

Pomorski agent Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine

Pomorski agent Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine

Pomorski agent Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine

Pomorski agent Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine

Pomorski agent Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine

Pomorski agent Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata (stranaka) Generičke vještine

Pomorski agent Opće kompetencije Usmjerenost na rezultate rada Generičke vještine

Pomorski agent Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine

Pomorski agent Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine

Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Rad s lučkim informacijskim platformama (npr. Port Community System i Single Window System)


Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Fukcioniranje procesa unutarnjeg transporta i skladištenja na tehničkoj, Informacijsko komunikacijske



dokumentacijskoj i informacijskoj razini tehnologije u prometu

Pomorski agent Opće kompetencije Usmena komunikacija na hrvatskom jeziku Ključne kompetencije

Pomorski agent Opće kompetencije Pismena komunikacija na hrvatskom jeziku Ključne kompetencije

Pomorski agent Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije

Pomorski agent Opće kompetencije Poznavanje rada na računalu Ključne kompetencije

Pomorski agent Opće kompetencije Inicijativnost i poduzetnost Ključne kompetencije

Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Poznavanje djelatnosti kontrole kvalitete i kvantitete robe, stupnja i uzroka oštećenja robe

Kontrola kvalitete i kvantitete (inspekcijski nadzor)

Pomorski agent Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci

Specifičnosti djelatnosti opskrbe brodova (hrana, voda, gorivo, maziva ulja, rezervni dijelovi,...)

Logistika luka


Razumijevanje organizacija i funkcija klasifikacijskih društva i javnih inspekcijkih tijela (flag state control, port state control)

Logistika luka


Mjere zaštite morskog okoliša i postupci u slučaju hitnih intervencija u slučaju onečišćenja okoliša u luci

Logistika luka

Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Poznavanje lučkog operativnog plana i tehnološkog procesa prekrcaja i skladištenja tereta

Logistika luka

Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Vještine poslovnog pregovaranja Management u prometu

Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Poznavanje robnog tržišta, načina oglašavanja prijevoznih usluga brodara i prodaje brodskog prostora

Marketing

Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Međunarodno tržišnog natjecanja ( embargu, propisa o konzorcijima i pulovima)


Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Razumijevanje funkcioniranja dokumentarnog akreditiva i drugih oblika plaćanja u međunarodnoj trgovini


Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Postupci izrade teretnih prijevoznih dokumenata (zaključnica, teretnica, manifest, deklaracije za opasni teret, certifikati prema zahtjevima akreditiva, garancije)


Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Poznavanje međunarodnih tipiziranih kupoprodajnih ugovora (INCOTERMS) Međunarodno poslovanje


Poznavanje postupaka isplate gotovine zapovjedniku Osnove ekonomskog poslovanja

Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Međunarodno tržišnog natjecanja ( embargu, propisa o konzorcijima i pulovima)


Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Poznavanje rada s vrijedonosnim papirima (teretnica) Otpremništvo

Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Razumijevanje dokumentacijskog procesa od zaključivanja tereta do izrade plana ukrcaja i slaganja tereta na brodu

Otpremništvo


Otpremništvo

Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Poznavanje rada s vrijedonosnim papirima (teretnica) Otpremništvo

Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Poznavanje međunarodnih tipiziranih kupoprodajnih ugovora (INCOTERMS) Otpremništvo



Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Vještine poslovnog pregovaranja Poduzetništvo

Pomorski agent Izrada zbirnog obračuna troškova broda u luci Razumijevanje propisa o agencijskom financijskom poslovanju Pomorske agencije

Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Tehnike obračuna dangube i nagrade za uštedu vremena prema uvjetima iz Charter Party-a

Pomorske agencije

Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Tehnike izrade tablica činjeničnog stanja i vremenskih tablica (Statement of Facts i Timesheet)

Pomorske agencije

Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Procedure i pravne obveze kod pripreme broda za prihvat i isporuku tereta (pismo spremnosti, obavijest o prispjeću robe)

Pomorske agencije

Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Razumijevanje ugovora o agencijskom zastupanju u morskom brodarstvu Pomorske agencije


Pomorske agencije


Specifičnosti djelatnosti opskrbe brodova (hrana, voda, gorivo, maziva ulja, rezervni dijelovi,...)

Poslovna logistika


Pravni okvir zaštite morskog okoliša i postupci u slučaju hitnih intervencija u slučaju onečišćenja okoliša u luci

Pravo


Razumijevanje organizacija i funkcija klasifikacijskih društva i javnih inspekcijkih tijela (flag state control, port state control)

Pravo

Pomorski agent Izrada zbirnog obračuna troškova broda u luci Poznavanje instituta osiguranja od profesionalne odgovornosti Pravo

Pomorski agent Izrada zbirnog obračuna troškova broda u luci Tehnike vođenja reklamacijskih postupaka u vezi štete na teretu i šteta koje je pruzročio brod i/ili posada

Pravo

Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Poznavanje međunarodnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, embargu, propisa o konzorcijima i pulovima

Pravo

Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Tehničko-tehnoloških svojstva lučkih prekrcajnih uređaja i lučkih skladišta Prekrcajna sredstva

Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Poznavanje robnog tržišta, načina oglašavanja prijevoznih usluga brodara i prodaje brodskog prostora

Robni tokovi

Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Tehnička svojstva broda i brodskih teretnih uređaja Sredstva pomorskog prometa

Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Sposobnost analize plana ukrcaja/iskrcaja različitih tereta na brodovima različitih tehnologija


Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Fukcioniranje procesa unutarnjeg transporta i skladištenja na tehničkoj, dokumentacijskoj i informacijskoj razini

Tehnička logistika

Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Poznavanje lučkog operativnog plana i tehnološkog procesa prekrcaja i skladištenja tereta


Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Tehnička svojstva broda i brodskih teretnih uređaja te stabilitet broda Tehnologija rukovanja i prijevoza teretom

Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Sposobnost analize plana ukrcaja/iskrcaja različitih tereta na brodovima različitih tehnologija


Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Poznavanje različitih vrsta tereta, klasifikacija i rukovanje opasnim teretima Tereti u prometu


Organizacija smjene posade Upravljanje ljudskim potencijalima


Organizacija zdravstvene skrbi za pomorce Upravljanje ljudskim potencijalima




Način organizacije usluga, tehnika prihvata i rukovanja otpadnim tvarima s broda i balastnim vodama

Zaštita okoliša


Mjere zaštite morskog okoliša i postupci u slučaju hitnih intervencija u slučaju onečišćenja okoliša u luci

Zaštita okoliša




Opće kompetencije Poštivanje različitosti Društvene i građanske kompetencije


Analitika tržišta Razumijevanje rada pomorskih burzi, indexa po vrstama brodarstva i tipovima/veličini brodova



Kontrola računa za obavljeni posao Tehnike obračuna bunker bonusa i vremenskih ušteda Poslovanje u brodarstvu


Kontrola računa za obavljeni posao Tehnike obrade troškova, kontrole računa i obračuna vozarine Poslovanje u brodarstvu



Razumijevanje ugovora o iskorištavanju morskih brodova Poslovanje u brodarstvu



Poznavanje morskog brodarstva, tehnologije pojedinih tipova brodova i robnih tokova




Morsko brodarstvo, vrsta brodova, segmentacije brodova po veličini i tehnoogije prijevoza morem




Poznavanje strategija chartering-a i mogućnosti uposlenja/poslovanja brodovlasnika




Potražnja brodskog prostora i ponuda tereta za prijevoz Poslovanje u brodarstvu



Ugovaranje terminskih deviznih transakcija (Forward Freight Agreement), valutnih opcija i drugih derivativa




Poznavanje uloge financijskih derivata u pomorstvu Financijsko poslovanje



Razumijevanje sustava financiranja, hipoteka i lizinga u pomorstvu Financijsko poslovanje



Poznavanje tržišnih i financijskih rizika u pomorstvu Financiranje u pomorstvu



Ugovaranje terminskih deviznih transakcija (Forward Freight Agreement), valutnih opcija i drugih derivativa

Financiranje u pomorstvu



Poznavanje uloge financijskih derivata u pomorstvu Financiranje u pomorstvu



Razumijevanje sustava financiranja, hipoteka i lizinga u pomorstvu Financiranje u pomorstvu


Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine








Opće kompetencije Uvjeravanje i utjecanje Generičke vještine


Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine




Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata (stranaka) Generičke vještine






Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine



Potražnja brodskog prostora i ponuda tereta za prijevoz Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu




Opće kompetencije Poznavanje rada na računalu Ključne kompetencije




Opće kompetencije Inicijativnost i poduzetnost Ključne kompetencije



Tehnike i obilježja procesa pregovaranja u brodarstvu Management u prometu








Analitika tržišta Tehnike poslovnog umrežavanja s potencijalnim korisnicima Marketing



Tehnike poslovnog umrežavanja s potencijalnim korisnicima Marketing



Tehnike poslovnog umrežavanja s potencijalnim korisnicima Marketing


Analitika tržišta Razumijevanje djelovanja međunarodnih strukovnih udruženja Međunarodno poslovanje



Sposobnost analize tržišta i predviđanja trendova Osnove ekonomskog poslovanja


Analitika tržišta Sposobnost interpretacije izvještaja s tržišta, statističkih izvješća i predviđanje trendova

Planiranje prometne potražnje



Potražnja brodskog prostora i ponuda tereta za prijevoz Planiranje prometne potražnje



Sposobnost analize tržišta i predviđanja trendova Planiranje prometne potražnje





Analiza tržišta i predviđanja trendova Planiranje prometne potražnje



Tehnike i obilježja procesa pregovaranja u brodarstvu Poduzetništvo









Razumijevanje ugovora o iskorištavanju morskih brodova Pomorske agencije


Kontrola računa za obavljeni posao Kontrola vremenskih tablica i obračuna dangube Pomorske agencije


Kontrola računa za obavljeni posao Rješavanje odštetnih zahtjeva Pomorske agencije


Analitika tržišta Razumijevanje rada pomorskih burzi, indexa po vrstama brodarstva i tipovima/veličini brodova

Pravo


Kontrola računa za obavljeni posao Rješavanje odštetnih zahtjeva Pravo



Razumijevanje tipiziranih ugovora o kupoprodaji brodova za svaki tip posredničkog posla

Pravo



Razumijevanje ugovora o iskorištavanju morskih brodova Pravo



Razumijevanje ugovora o iskorištavanju morskih brodova Pravo



Razumijevanje sustava klasifikacije brodova, registara brodova, osiguranja brodova, inspekcije i procjene vrijednosti (valutacije) brodova, ISM Code-a

Pravo



Geografska rasprostranjenost remontnih zavoda, brodogradilišta i rezališta Robni tokovi




Robni tokovi



Pomorska geografija i kretanje robnih tokova Robni tokovi



Konstrukcije svih vrsta brodova (teretni prostor, teretni uređaji za ukrcaj/iskrcaj tereta, brodski pogon, balasni sustav...)








Morsko brodarstvo, vrsta brodova, segmentacije brodova po veličini i tehnoogije prijevoza morem



Analitika tržišta Statističke metode i njihova primjena Statističke metode



Tehnička svojstva i tehnološki zahtjevi rukovanja teretom Tehnologija rukovanja i prijevoza teretom





Poznavanje tržišnih i financijskih rizika u pomorstvu Upravljanje rizicima

Voditelj logistike Opće kompetencije Inicijativnost i poduzetnost Društvene i građanske kompetencije

Voditelj logistike Administriranje postupaka, vođenje evidencije i izrada izvještaja

Sposobnost analize financijskih podataka i financijskih izvještaja Financijsko poslovanje

Voditelj logistike Pregovaranje s poslovnim partnerima i ugovaranje

Načela i postupci trgovačkog posredovanja Financijsko poslovanje

Voditelj logistike Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Generičke vještine

Voditelj logistike Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine

Voditelj logistike Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine

Voditelj logistike Opće kompetencije Upravljanje ljudima Generičke vještine

Voditelj logistike Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine

Voditelj logistike Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine

Voditelj logistike Opće kompetencije Prezentacijske vještine Generičke vještine

Voditelj logistike Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine

Voditelj logistike Opće kompetencije Kreativnost i inovativnost Generičke vještine

Voditelj logistike Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine

Voditelj logistike Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata (stranaka) Generičke vještine

Voditelj logistike Opće kompetencije Usmjerenost na rezultate rada Generičke vještine

Voditelj logistike Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine

Voditelj logistike Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine


Poznavanje tehnologija pohrane, dohvata i analize podataka korištenjem baza podataka i skladišta podataka


Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe

Uporaba informacijskih sustava za podršku planiranju, skladištenju, dopremi/otpremi i praćenju robe


Voditelj logistike Praćenje procesa od narudžbe do isporuke robe

Vrste i primjena informacijskih sustava u logistici Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu

Voditelj logistike Upravljanje transportnim operacijama i uslugama



Voditelj logistike Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije


Sposobnost utvrđivanja i procjenjivanja rizika Management u prometu










Vještine pregovaranja Management u prometu


Organizacija kanala distribucije, odabir posrednika u distribuciji, odabir strategije distribucije i sl.



Metode istraživanja zadovoljstva korisnika Marketing


Organizacija korisničke podrške za poslovne klijente Marketing


Procjenjivanje i analiza zahtjeva korisnika usluga Marketing

Voditelj logistike Upravljanje troškovima logistike Analitičke metode vrednovanja troškova i koristi u transportnom procesu Osnove ekonomskog poslovanja

Voditelj logistike Upravljanje troškovima logistike Osnovna načela i primjena financijskog poslovanja Osnove ekonomskog poslovanja

Voditelj logistike Upravljanje troškovima logistike Poznavanje strukture troškova u odnosu na proizvodnju, transport i distribuciju robe


Voditelj logistike Upravljanje troškovima logistike Primjena ekonomske terminologije, sposobnost analize, predviđanja ekonomskih zbivanja i utjecaja tržišnih zakonitosti na poslovanje poduzetnika


Voditelj logistike Upravljanje troškovima logistike Primjena ekonomske terminologije, sposobnost analize, predviđanja ekonomskih zbivanja i utjecaja tržišnih zakonitosti na poslovanje poduzeća

Poduzetništvo


Načela i postupci trgovačkog posredovanja Poduzetništvo


Upravljanje potražnjom: prognoziranje potražnje, strategije organizacije distribucije povezane s potražnjom, poznavanje organizacije povrata robe (povratna logistika)

Poslovna logistika


Poznavanje transportno-logističkih procesa i metoda rješavanja logističkih operativnih problema

Poslovna logistika


Poznavanje sustava i procesa narudžbe robe Poslovna logistika



Poslovna logistika


Tehnike vođenja logističkih procesa, organizacija logističkih procesa, tehnike upravljanja lancem opskrbe

Poslovna logistika


Načela i metode organizacije pomorskog, kopnenog i zračnog transporta Poslovna logistika


Organizacija kanala distribucije, odabir posrednika u distribuciji, odabir strategije distribucije i sl.

Poslovna logistika


Poznavanje carinskih propisa i međunarodnih ugovora Pravo


Načela i postupci trgovačkog posredovanja Pravo


Poznavanje geografskih i prostornih obilježja lokaliteta, prometnih pravaca i robnih tokova

Robni tokovi

Voditelj logistike Upravljanje troškovima logistike Statističke metode i njihova primjena u logistici Statističke metode


Sposobnost izrade i praćenja provedbe strategija upravljanja logističkim procesima





Tehnike rukovođenja i upravljanja ljudskim resursima Strateški management


Odabir strategije distribucije, organizacija kanala distribucije, odabir posrednika u distribuciji, i sl.



Primjena metoda prognoziranja i predviđanja uz korištenje specijaliziranih programskih alata

Tehnička logistika


Upravljanje potražnjom: prognoziranje potražnje, strategije organizacije distribucije povezane s potražnjom, poznavanje organizacije povrata robe (povratna logistika)

Tehnička logistika



Tehnička logistika


Poznavanje sustava i procesa narudžbe robe Tehnička logistika


Sposobnost rješavanja logističkih operativnih problema Tehnička logistika



Tehnička logistika


Razumijevanje prometno-tehničkih obilježja i ograničenja prometne infrastrukture

Tehnička logistika


Vrste, tehnička i tehnološka svojstva robe, tehnička sredstva rukovanja robom/teretom



Vrste, tehnička i tehnološka svojstva robe, tehnička sredstva rukovanja robom/teretom

Tereti u prometu


Poznavanje standarda kvalitete i upravljanja kvalitetom usluga Upravljanje kvalitetom





Tehnike rukovođenja i upravljanja ljudskim resursima Upravljanje ljudskim potencijalima




















Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata (stranaka) Generičke vještine








Opće kompetencije Svjesnost o važnosti očuvanja okoliša Generičke vještine



Metode evaluacije učinkovitosti i mjerenja performansi procesa Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu


Kontrola isporuke proizvoda kupcima Uporaba informacijskih sustava za praćenje kretanja i isporuke robe Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu



Uporaba informacijskih sustava za praćenje statusa robe, stanja na skladištu i tijeka procesa



Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Korištenje informacijskih sustava za optimizaciju skladišta Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu



Metode raspodjele resursa i raspoređivanja na poslove Management u prometu


Organizacija i upravljanje radom skladišta Načela poslovnog upravljanja i strateškog menadžmenta (upravljanje resursima)




Metode evaluacije učinkovitosti i mjerenja performansi procesa Management u prometu



Tehnike planiranja,organiziranja, vođenja i kontrole Management u prometu


Kontrola isporuke proizvoda kupcima Metode ocjenjivanja zadovoljstva korisnika Marketing



Metode rješavanja logističkih problema slaganja i raspodjele robe u skladištu Metode prognoziranja i metode optimizacije


Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Metode rješavanja logističkih problema slaganja i raspodjele robe u skladištu Metode prognoziranja i metode optimizacije


Organizacija i upravljanje radom skladišta Osnove ekonomskog poslovanja te postojanje, funkcioniranje i međuzavisnost ekonomskih sustava u prostoru




Metode evaluacije učinkovitosti i mjerenja performansi procesa Osnove ekonomskog poslovanja



Poznavanje propisa iz područja sigurnosti i zaštite na radu Pravo


Opće kompetencije Vrijeme reakcije Psihomotoričke vještine


Opće kompetencije Održavanje usmjerene pažnje Psihomotoričke vještine


Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Analiza stanja na skladištu, popunjenosti i iskorištenja kapaciteta Skladištenje / unutarnji transport


Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Metode pakiranja i slaganja robe Skladištenje / unutarnji transport




Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Metode upravljanja zalihama Skladištenje / unutarnji transport



Poznavanje funkcijskih obilježja procesa unutarnjeg transporta u skladištu Skladištenje / unutarnji transport


Organizacija i upravljanje radom skladišta Poznavanje funkcijskih obilježja procesa unutarnjeg transporta Skladištenje / unutarnji transport


Organizacija i upravljanje radom skladišta Poznavanje organizacije rada u skladištu Skladištenje / unutarnji transport



Metode pakiranja i slaganja robe Skladištenje / unutarnji transport


Kontrola isporuke proizvoda kupcima Korištenje statističkih metoda za obradu podataka Statističke metode



Statističke metode za obradu podataka Statističke metode


Organizacija i upravljanje radom skladišta Vrste, obilježja i funkcije distribucijskih centara Tehnička logistika


Kontrola isporuke proizvoda kupcima Tehnologija dostave robe kupcima Tehnička logistika


Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Metode rješavanja logističkih problema slaganja i raspodjele robe u skladištu Tehnička logistika


Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Metode upravljanja zalihama Tehnička logistika



Poznavanje tehnoloških procesa i metoda optimizacije procesa Tehnička logistika


Kontrola isporuke proizvoda kupcima Tehnologija dostave robe kupcima Tereti u prometu


Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Razlikovanje / jasno prepoznavanje vrsta i prirodno-tehničkih svojstva robe/tereta

Tereti u prometu



Prepoznavanje utjecajnih čimbenika na stanje robe u skladištu Tereti u prometu



Primjena propisa o rukovanju opasnim tvarima Tereti u prometu



Razlikovanje vrsta i prirodno-tehničkih svojstva robe/tereta Tereti u prometu


Kontrola isporuke proizvoda kupcima Metode za upravljanje kvalitetom Upravljanje kvalitetom



Primjena standarda kvalitete Upravljanje kvalitetom



Operativni standardi kvalitete Upravljanje kvalitetom


Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Metode pakiranja i slaganja robe Upravljanje zalihama


Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Metode upravljanja zalihama Upravljanje zalihama



Nautika i tehnologija pomorskog prometa


1. časnik palube Vođenje navigacije Primjena znanja, metoda i vještina vođenja navigacije Upravljanje plovidbom broda

1. časnik palube Vođenje navigacije Primjena plana putovanja broda Upravljanje plovidbom broda

1. časnik palube Vođenje navigacije Određivanje položaja broda Upravljanje plovidbom broda

1. časnik palube Vođenje navigacije Postupci držanja navigacijske straže Metode rukovođenja i upravljanja brodom

1. časnik palube Vođenje navigacije Ispravna uporaba komunikacijskih i navigacijskih uređaja Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda

1. časnik palube Vođenje navigacije Analiza i procjena meteoroloških i oceanoloških čimbenika u svrhu upravljanja plovidbom.


1. časnik palube Manevriranje i rukovanje brodom Primjena metoda manevriranja kod brodova različitih tehnologija u svim navigacijskim i meteorološkim uvjetima


1. časnik palube Manevriranje i rukovanje brodom Poznavanje manevarskih obilježja broda u svrhu sigurnog manevriranja brodom.


1. časnik palube Manevriranje i rukovanje brodom Upotreba sustava za manevriranje brodom te sidrene i privezne opreme broda. Tehnike rukovanja brodom

1. časnik palube Manevriranje i rukovanje brodom Primjena metoda manevriranja kod brodova različitih tehnologija u svim navigacijskim i meteorološkim uvjetima


1. časnik palube Manevriranje i rukovanje brodom Primjena pravila za izbjegavanje sudara na moru Upravljanje plovidbom broda

1. časnik palube Manevriranje i rukovanje brodom Primjena teorijskih i praktičnih znanja i načina rada porivnih strojeva i strojnih sustava.


1. časnik palube Upravljanje i organizacija rada na brodu

Primjena metoda i vještina rukovođenja i timskog rada. Metode rukovođenja i upravljanja brodom


Upravljanje ljudskim potencijalima na brodu. Metode rukovođenja i upravljanja brodom


Planiranje i organizacija plovidbene i straže u luci. Metode rukovođenja i upravljanja brodom




1. časnik palube Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima

Izračun stabilnosti broda i razumijevanje naprezanja brodske konstrukcije. Stabilnost broda i naprezanje brodske konstrukcije


Poznavanje svojstava tereta. Tereti u pomorskom prometu


Primjena pravnih propisa povezanih s prihvatom i prijevozom tereta. Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta


Poznavanje postupaka sigurnog prekrcaja, slaganja, učvršćivanja i nadzora nad teretom





Briga i nadzor nad putnicima za vrijeme boravka na brodu. Metode rukovođenja i upravljanja brodom


Upravljanje sustavom balastiranja. Stabilnost broda i naprezanje brodske konstrukcije

1. časnik palube Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša

Razumijevanje i procjena različitih vrsta izvanrednih okolnosti i opasnosti. Organizacija postupaka sigurnosti na brodu


Pravilno korištenje opreme za spašavanje i protupožarne opreme. Organizacija postupaka sigurnosti na brodu





Primjena mjera sigurnosne zaštite na brodu. Organizacija postupaka sigurnosti na brodu


Metode upravljanja mjerama zaštite morskog okoliša Zaštita morskog okoliša

1. časnik palube Opći administrativni poslovi Razumijevanje i primjena međunarodnih, nacionalnih i lokalnih pomorskih pravnih propisa


1. časnik palube Opći administrativni poslovi Organiziranje i upravljanje brodskim zalihama. Metode rukovođenja i upravljanja brodom

1. časnik palube Opći administrativni poslovi Upotrebljavanje informatičkih sustava na brodu u svrhu sigurnog rukovanja i slaganja tereta i održavanja broda i brodske opreme.


1. časnik palube Opći administrativni poslovi Poznavanje vrsta i metoda vođenja brodske dokumentacije vezano u prihvat i prijevoz tereta te održavanja trupa, prekrcajne i palubne opreme .


1. časnik palube Opći administrativni poslovi Poznavanje načina rada i korištenja komunikacijskih uređaja i primjena komunikacijskih postupaka


1. časnik palube Opći administrativni poslovi Primjena znanja engleske pomorske terminologije i korištenje iste u svrhu komunikacije u navigaciji i poslovnoj korespondenciji.


1. časnik palube Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine

1. časnik palube Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije

1. časnik palube Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine

1. časnik palube Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine

1. časnik palube Opće kompetencije Poštivanje različitosti Društvene i građanske kompetencije

1. časnik palube Opće kompetencije Poznavanje rada na računalu Ključne kompetencije

1. časnik palube Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine

1. časnik palube Opće kompetencije Vrijeme reakcije Psihomotoričke vještine



Poznavanje tehničkih pravila klasifikacijskih društava Tehnički nadzor brodova



Međunarodne, europske i nacionalne pomorske organizacije, njihova struktura i uloga u pomorstvu (IMO, ITU, IALA, EMSA, državne uprave nadležne za nadzor u pomorstvu, itd.)




Poznavanje pravila i postupaka inspekcijskog nadzora brodova u lukama Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe





Poznavanje relevantne pomorske regulative i propisa koji se odnose na sigurnost broda i zaštitu morskog okoliša (SOLAS, MARPOL, LL i dr.)




Poznavanje rada i uloge klasifikacijskih društva i uloge IACS-a Tehnički nadzor brodova



Propisi o gradnji brodova Tehnički nadzor brodova



Načela i propisi vezani za sigurnosnu zaštitu u pomorstvu (ISPS i dr.) Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe



Instituti pomorskog osiguranja i ograničenja odgovornosti, postupci u slučaju havarije.

Pomorsko osiguranje



Utvrđivanje stanja pomorskih objekata i pripadajuće opreme. Tehnički nadzor brodova



Nadzor i praćenje gradnje i dokovanja brodova Tehnički nadzor brodova



Primjena teorijskih i praktičnih znanja i načina rada porivnih strojeva i strojnih sustava




Metode i vrste pregleda brodova i pripadajuće opreme Tehnički nadzor brodova



Postupci klasifikacije broda i izdavanja brodskih svjedodžbi Tehnički nadzor brodova



Izobrazba i naobrazba posade brodova, uvježbanosti, te ostalih zahtjeva u skladu STCW i MLC konvencijom




Poznavanje životnih i radnih uvjeta na brodovima Poznavanje pomorskih propisa



Poznavanje sustava osiguranja kvalitete (ISO) i sustava upravljanja sigurnošću u pomorstvu (ISM)




Poznavanje konstrukcijskih i tehničko-tehnoloških obilježja brodova, plutajućih objekata i nepomičnih odobalnih objekata




Brodski prekrcajni uređaji i oprema Sredstva pomorskog prometa



Brodski strojni sustavi i porivni uređaji Brodski strojni sustavi







Poznavanje postupaka glede sigurnosti plovidbe i provođenja sigurnosne zaštite na brodu




Poznavanje postupaka i sustava za sprečavanje onečišćenja mora s brodova Zaštita morskog okoliša



Poznavanje relevantnih pomorskih navigacijskih i komunikacijskih sustava Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda



Poznavanje različitih vrsta materijala te metoda provjere njihove kakvoće Tehničko održavanje broda



Načini kontrole tehničkog stanja broda, trupa broda i pripadajuće opreme Tehnički nadzor brodova



Metode i planiranje održavanja, popravaka i dokovanja broda Tehničko održavanje broda




Opći administrativni i upravni poslovi Pregled planske dokumentacije kod gradnje i održavanje broda Tehnički nadzor brodova


Opći administrativni i upravni poslovi Primjena znanja engleske pomorske terminologije i korištenje iste u svrhu komunikacije u navigaciji i poslovnoj korespondenciji.














Propisi i uvjeti zapošljavanja pomoraca u ovisnosti o državnoj pripadnosti broda




Poznavanje propisa o najmanjem broju članova posade broda te propisa iz područja radnog prava




Razumijevanje međunarodnih, nacionalnih i lokalnih propisa vezanih za nacionalnost pomoraca i područje plovidbe broda.




Međunarodne organizacije i tijela u pomorstvu (IMO, ILO, ITF) Poznavanje pomorskih propisa



Poznavanje međunarodnih i nacionalnih propisa koji se odnose na obrazovanje i izdavanje svjedodžbi pomoraca (STCW, MLC konvencije i dr.)







Instituti i postupci osiguranja od šteta i ozljeda na radu, instituti ograničenja odgovornosti




Poznavanje tržišta i poslovanja u brodarstvu, tehnologije pojedinih tipova brodova i robnih tokova




Prepoznavanje dinamike tržišta radne snage u pomorskoj industriji Poslovanje u pomorstvu



Specifičnosti tehnologija koje se primjenjuju na brodu i u pomorskoj industriji Sredstva pomorskog prometa



Poznavanje uloge posrednika u zapošljavanju pomoraca u pomorskom gospodarstvu




Načela, opće i posebne klauzule ugovora o zapošljavanju pomoraca Poznavanje pomorskih propisa



Poznavanje financijskog troška pomoraca u brodarskoj kompaniji Ekonomika brodarstva





Razumijevanje postupaka rješavanja sporova iz područja zapošljavanja i radnih odnosa




Postupci ukrcaja, putovanja i repatrijacije pomoraca Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu



Metode planiranja i raspoređivanja resursa Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu



Poslovanje pomorskih agencija i uloga pomorskih agenata Poslovanje u pomorstvu



Vještine komuniciranja i primjene IT tehnologija Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu



Postupanje u slučaju ozljede na radu ili smrti na brodu Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu


Upravljanje ljudskim potencijalima Metode upravljanja ljudskim potencijalima. Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu


Upravljanje ljudskim potencijalima Metode evaluacije znanja, praćenja i analize karijere Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu


Upravljanje ljudskim potencijalima Identificiranje nacionalnih i međunarodnih centara za izobrazbu i stručno osposobljavanje



Upravljanje ljudskim potencijalima Korištenje, vođenje i ažuriranje računalnih baza podataka Administracija u pomorstvu


Upravljanje ljudskim potencijalima Motivacijske vještine Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu


Upravljanje ljudskim potencijalima Vođenje intervjua Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu



Analiza putovanja broda, brodskih ruta i reda plovidbe broda Poslovanje u pomorstvu



Upravljanje kadrovskom dokumentacijom Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu



Upravljanje financijama, prihodima i rashodima Ekonomika brodarstva



Standardi sigurnosti i kvalitete koji se primjenjuju u brodarstvu i u pomorskoj industriji



Upravljanje ljudskim potencijalima Identificiranje nacionalnih i međunarodnih centara za izobrazbu i stručno osposobljavanje



Upravljanje ljudskim potencijalima Korištenje, vođenje i ažuriranje računalnih baza podataka Administracija u pomorstvu


Upravljanje ljudskim potencijalima Motivacijske vještine Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu




Upravljanje ljudskim potencijalima Vođenje intervjua Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu



Analiza putovanja broda, brodskih ruta i reda plovidbe broda Poslovanje u brodarstvu



Upravljanje kadrovskom dokumentacijom Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu



Upravljanje financijama, prihodima i rashodima Poslovanje u brodarstvu



Standardi sigurnosti i kvalitete koji se primjenjuju u brodarstvu i u pomorskoj industriji

Sigurnost na moru














Opće kompetencije Usmena komunikacija na hrvatskom jeziku Ključne kompetencije


Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata Generičke vještine

Lučki kapetan Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe

Razumijevanje i primjena međunarodnih, nacionalnih i lokalnih pomorskih pravnih propisa



Poznavanje upravno-pravnih propisa vezanih za sigurnost plovidbe i rad državne uprave



Upotrebljavanje informatičkih sustava za praćenje statusa sigurnosti pomorskog prometa



Poznavanje vrsta i metoda vođenja dokumentacije Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu


Instituti pomorskog osiguranja i ograničenja odgovornosti, postupci u slučaju havarije.

Pomorsko osiguranje










Poznavanje načina rada i korištenja komunikacijskih uređaja i primjena komunikacijskih postupaka



Uloga, organizacija rada i odgovornosti drugih tijela javne uprave (ministarstvo zaduženo za poslove pomorstva, policija, obalna straža, HRM, i dr.)



Poznavanje rada poslovnih subjekata u pomorstvu (pomorske agencije, brodari, luke i dr.)








Lučki kapetan Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora

Metode upravljanja mjerama zaštite morskog okoliša Zaštita morskog okoliša


Poznavanje sustava osiguranja kvalitete (ISO) i sustava upravljanja sigurnošću u pomorstvu (ISM)



Načela i propisi vezani za sigurnosnu zaštitu u pomorstvu (ISPS i dr.).) Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe


Poznavanje tehničko-tehnoloških i manevarskih obilježja različitih vrsta brodova i njihovih uređaja i opreme






Poznavanje obilježja tereta koji se prevoze u pomorstvu uključujući i opasne terete (IMDG Code)






Poznavanje tehničkih sustava i elektroničke opreme za nadzor pomorskog prometa (Radari, AIS, ECDIS, DGPS, i dr.)

Elekronički sustavi


Poznavanje relevantnih navigacijskih i komunikacijskih sustava na brodovima Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda


Poznavanje klasifikacije i certifikacije brodova i brodica Tehnički nadzor brodova


Poznavanje rada i uloge klasifikacijskih društva i uloge IACS-a Tehnički nadzor brodova



Lučki kapetan Nadzor i upravljanje pomorskim prometom

Poznavanje međunarodnih i nacionalnih propisa o nadzoru i upravljanju pomorskim prometom (VTS služba)






Poznavanje pravila o izbjegavanju sudara na moru Poznavanje pomorskih propisa


Poznavanje uloge, rada i razina odgovornosti VTS službe Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe


Uloga mjesta zakloništa u pomorstvu te načini njihovog dodjeljivanja Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe




Poznavanje propisa iz domene državne uprave Poznavanje pomorskih propisa


Poznavanje nacionalnih propisa iz domene organizacije sigurnosti plovidbe (Pomorski zakonik, Zakon o lučkim kapetanijama i dr.)


Lučki kapetan Traganje i spašavanje ljudi na moru Pravni propisi koji se odnose na traganje i spašavanje (SOLAS i SAR konvencija, IAMSAR i dr.).


Lučki kapetan Traganje i spašavanje ljudi na moru Pomorski sustavi za izvještavanje, komunikaciju (GMDSS sustav) i pomaganje Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda

Lučki kapetan Traganje i spašavanje ljudi na moru Ustroj službe i centara traganja i spašavanja Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe

Lučki kapetan Traganje i spašavanje ljudi na moru Poznavanje vrsta i mogućnosti rada namjenskih sredstava za traganje i spašavanje na moru


Lučki kapetan Traganje i spašavanje ljudi na moru Načini izvještavanja i razine odgovornosti u izvanrednim okolnostima na moru Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe

Lučki kapetan Traganje i spašavanje ljudi na moru Poznavanje pomorskih nezgoda i posljedica te mogućnosti djelovanja Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe

Lučki kapetan Traganje i spašavanje ljudi na moru Razumijevanje i mogućnost procjena različitih vrsta izvanrednih okolnosti i opasnosti


Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Poznavanje međunarodnih propisa o ujednačavanju dokumentacije pri prihvatu brodova (FAL konvencija i dr.)


Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Koordinacija i potpora pratećim pomorskim službama (lučka kapetanije, carina, pomorski promet, VTS služba, pomorska administracija, i dr.)


Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Pravna odgovornost sudionika u pomorskom prometu Poznavanje pomorskih propisa

Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Pravni propisi glede pomorskih prekršaja Poznavanje pomorskih propisa

Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Poznavanje lokalnih propisa o prihvatu brodova Poznavanje pomorskih propisa

Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Metode upravljanja mjerama zaštite morskog okoliša Zaštita morskog okoliša

Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Metode nadzora reda u lukama i plovnim putovima Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe

Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Administrativni poslovi povezani s prihvatom brodova u luku Administracija u pomorstvu

Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Načini izvješćivanja brodova u plovidbi Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe

Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Metode nadzora nad primjenom mjera sigurnosne zaštite na pomorskim objektima i lukama


Lučki kapetan Upravljanje i organizacija rada u lučkoj kapetaniji

Primjena metoda i vještina rukovođenja i timskog rada. Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu


Metode upravljanja ljudskim potencijalima. Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu


Planiranje i organizacija korištenja pomorskih jedinica Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu


Poznavanje rada lučkog sustava Tehnologija i organizacija luka


Poznavanje rada državne uprave (Ministarstva i dr.) Poznavanje pomorskih propisa


Postupci upravljanja izvanrednim okolnostima na moru Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe



Lučki kapetan Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine

Lučki kapetan Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine

Lučki kapetan Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije

Lučki kapetan Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine

Lučki kapetan Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine

Lučki kapetan Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine

Lučki kapetan Opće kompetencije Pisana komunikacija na hrvatskom jeziku Ključne kompetencije

Lučki kapetan Opće kompetencije Svjesnost o važnosti očuvanja okoliša Generičke vještine

Lučki kapetan Opće kompetencije Upravljanje ljudima Generičke vještine



Poznavanje međunarodnih i nacionalnih propisa o nadzoru i upravljanju pomorskim prometom (VTS služba)








Uloga i odgovornost VTS službe Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe



Poznavanje pomorsko-prometnih tokova Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe



Poznavanje načela planiranja, upravljanja, organizacije i procjene rizika u pomorskom prometu




Upotreba standardnih pomorsko-nautičkih izraza i pravilna interpretacija dobivenih informacija




Uloga mjesta zakloništa u pomorstvu te načini njihovog dodjeljivanja Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe



Mjere usmjeravanja i upravljanja pomorskim prometom (Ship's Routeing) Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe



Pravna odgovornost sudionika u pomorskom prometu i VTS području nadzora Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe










Poznavanje tehničko-tehnoloških i manevarskih obilježja različitih vrsta brodova i njihovih uređaja i opreme




Poznavanje tehničkih sustava i elektroničke opreme za nadzor pomorskog prometa (Radari, AIS, ECDIS, DGPS, i dr.)




Poznavanje relevantnih navigacijskih i komunikacijskih sustava na brodovima Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda




Nadzornik sigurnosti Traganje i spašavanje ljudi na moru Pravni propisi koji se odnose na traganje i spašavanje (SOLAS i SAR konvencija, Poznavanje pomorskih propisa



pomorskog prometa IAMSAR i dr.).


Traganje i spašavanje ljudi na moru Navigacijski uređaji Elekronički sustavi


Traganje i spašavanje ljudi na moru Pomorski sustavi za izvještavanje, komunikaciju (GMDSS sustav) i pomaganje. Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda


Traganje i spašavanje ljudi na moru Načini izvještavanja u izvanrednim okolnostima Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda


Traganje i spašavanje ljudi na moru Ustroj službe i centara traganja i spašavanja Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe


Traganje i spašavanje ljudi na moru Poznavanje vrsta i mogućnosti rada namjenskih sredstava za traganje i spašavanje na moru



Traganje i spašavanje ljudi na moru Poznavanje pomorskih nezgoda i posljedica te mogućnosti djelovanja Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe


Traganje i spašavanje ljudi na moru Dokumentirano vođenje tijeka izvanrednog događaja Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe


Traganje i spašavanje ljudi na moru Razumijevanje i mogućnost procjena različitih vrsta izvanrednih okolnosti i opasnosti



Praćenje pomorskog prometa Poznavanje relevantne pomorske regulative i propisa koji se odnose na sigurnost broda i zaštitu morskog okoliša (SOLAS, MARPOL, LL i dr.)



Praćenje pomorskog prometa Načela i propisi vezani za sigurnosnu zaštitu u pomorstvu (ISPS i dr.) Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe


Praćenje pomorskog prometa Poznavanje tehničko-tehnoloških i manevarskih obilježja različitih vrsta brodova i njihovih uređaja i opreme



Praćenje pomorskog prometa Poznavanje tehničkih sustava i elektroničke opreme za nadzor pomorskog prometa (Radari, AIS, ECDIS, DGPS, i dr.)



Praćenje pomorskog prometa Poznavanje relevantnih navigacijskih i komunikacijskih sustava na brodovima Upravljanje plovidbom broda


Praćenje pomorskog prometa Poznavanje pravila i postupaka inspekcijskog nadzora brodova u lukama Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe


Traganje i spašavanje ljudi na moru Pravni propisi koji se odnose na traganje i spašavanje (SOLAS i SAR konvencija, IAMSAR i dr.).



Traganje i spašavanje ljudi na moru Navigacijski uređaji Elekronički sustavi


Traganje i spašavanje ljudi na moru Pomorski sustavi za izvještavanje, komunikaciju (GMDSS sustav) i pomaganje Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda


Traganje i spašavanje ljudi na moru Načini izvještavanja u izvanrednim okolnostima Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda


Traganje i spašavanje ljudi na moru Ustroj službe i centara traganja i spašavanja Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe


Traganje i spašavanje ljudi na moru Poznavanje vrsta i mogućnosti rada namjenskih sredstava za traganje i spašavanje na moru



Traganje i spašavanje ljudi na moru Poznavanje pomorskih nezgoda i posljedica te mogućnosti djelovanja Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe


Traganje i spašavanje ljudi na moru Dokumentirano vođenje tijeka izvanrednog događaja Organizacija postupaka sigurnosti u pomorstvu




Traganje i spašavanje ljudi na moru Razumijevanje i mogućnost procjena različitih vrsta izvanrednih okolnosti i opasnosti



Praćenje pomorskog prometa Poznavanje međunarodnih propisa o ujednačavanju dokumentacije pri prihvatu brodova (FAL konvencija i dr.)



Praćenje pomorskog prometa Koordinacija i potpora pratećim pomorskim službama (lučka kapetanije, carina, pomorski promet, VTS služba, pomorska administracija, i dr.)



Praćenje pomorskog prometa Pravni propisi glede pomorskih prekršaja Poznavanje pomorskih propisa


Praćenje pomorskog prometa Poznavanje lokalnih propisa o prihvatu brodova Poznavanje pomorskih propisa


Praćenje pomorskog prometa Metode upravljanja mjerama zaštite morskog okoliša Zaštita morskog okoliša


Praćenje pomorskog prometa Metode nadzora reda u lukama i plovnim putovima Organizacija postupaka sigurnosti u pomorstvu


Praćenje pomorskog prometa Administrativni poslovi povezani s prihvatom brodova u luku Administracija u pomorstvu


Praćenje pomorskog prometa Načini izvješćivanja brodova u plovidbi Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe


Praćenje pomorskog prometa Metode nadzora nad primjenom mjera sigurnosne zaštite na pomorskim objektima i lukama























Opće kompetencije Vrijeme reakcije Psihomotoričke vještine

Peljar Upravljanje plovidbom broda Primjena znanja, metoda i vještina vođenja navigacije Upravljanje plovidbom broda

Peljar Upravljanje plovidbom broda Planiranje priveza, odveza, sidrenja i ostalih radnji koje uključuju manevriranje brodom.




Peljar Upravljanje plovidbom broda Određivanje položaja broda Upravljanje plovidbom broda

Peljar Upravljanje plovidbom broda Poznavanje plana peljarenja Planiranje putovanja

Peljar Upravljanje plovidbom broda Uporaba komunikacijskih i navigacijskih uređaja Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda

Peljar Upravljanje plovidbom broda Poznavanje tehničko-tehnoloških i manevarskih obilježja različitih vrsta brodova i njihovih uređaja i opreme


Peljar Upravljanje plovidbom broda Razumijevanje utjecaja stabilnosti broda i naprezanja brodske konstrukcije na manevriranje brodom


Peljar Upravljanje plovidbom broda Poznavanje svojstava tereta. Tereti u pomorskom prometu

Peljar Upravljanje plovidbom broda Analiza i procjena meteoroloških i oceanoloških čimbenika u svrhu upravljanja plovidbom.


Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Primjena metoda manevriranja kod brodova različitih tehnologija u svim navigacijskim i meteorološkim uvjetima


Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Poznavanje tehničko-tehnoloških i manevarskih obilježja različitih vrsta brodova i njihovih uređaja i opreme


Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Poznavanje sustava za manevriranje brodom te sidrene i privezne opreme broda.


Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Primjena metoda manevriranja kod brodova različitih tehnologija u svim navigacijskim i meteorološkim uvjetima


Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Primjena pravila za izbjegavanje sudara na moru Upravljanje plovidbom broda

Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Primjena teorijskih i praktičnih znanja i načina rada porivnih strojeva i strojnih sustava.


Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Poznavanje specifičnim lokalnih navigacijskih i hidrometeoroloških uvjeta i njihov utjecaj na manevriranje broda.


Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Poznavanje manevarskih mogućnosti različitih vrsta tegljača, njihovih konstrukcijskih značajki, te metoda korištenja istih.


Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Poznavanje rada Službi za nadzor i upravljanje pomorskom plovidbom (VTS) i Službi za traganja i spašavanja (SAR).


Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Primjena znanja i vještina koordiniranog upravljanja brodom ili skupinom brodova.


Peljar Komunikacija i koordinacija u redovnim i izvanrednim okolnostima

Poznavanje postupaka izvješćivanja lučkih vlasti, procedura pozivanja i pružanja pomoći.



Upotreba standardnih pomorsko-nautičkih izraza i pravilna interpretacija dobivenih informacija



Poznavanje opasnih okolnosti na brodu i postupaka za djelovanje prilikom nastanka istih.



Koordinacija upravljanja različitim subjektima (tegljači, privezivači, peljari, VTS, i dr.).












Peljar Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša

Razumijevanje i procjena različitih vrsta izvanrednih okolnosti i opasnosti. Organizacija postupaka sigurnosti u pomorstvu


Prepoznavanje rizika manevriranja i mjera za njegovo umanjenje. Tehnike rukovanja brodom


Pravilno korištenje opreme za spašavanje i protupožarne opreme. Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe


Poznavanje lokalnih postupaka za djelovanje u izvanrednim okolnostima i subjekata koji su zaduženi za djelovanje u izvanrednim okolnostima



Primjena mjera sigurnosne zaštite na brodu i u luci Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe


Poznavanje međunarodnih, nacionalnih i lokalnih pravila i postupaka traganja i spašavanja na moru.



Upravljanje mjerama zaštite morskog okoliša i poznavanje lokalnih postupaka. Zaštita morskog okoliša

Peljar Opći administrativni poslovi Razumijevanje i primjena međunarodnih, nacionalnih i lokalnih pomorskih pravnih propisa


Peljar Opći administrativni poslovi Poznavanje rada luke, organizacije i mogućnosti pružanja usluga i pomoći brodovima u dolasku i odlasku.


Peljar Opći administrativni poslovi Poznavanje propisa o sigurnosti plovidbe, posebice lokalnih propisa. Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe

Peljar Opći administrativni poslovi Poznavanje lokalnih propisa o prihvatu brodova Poznavanje pomorskih propisa

Peljar Opći administrativni poslovi Poznavanje vrsta i metoda vođenja brodske dokumentacije, te dokumentacije pomorskih vlasti u luci (lučke kapetanije, pomorska policija, carina, i dr.)


Peljar Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine

Peljar Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije

Peljar Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine

Peljar Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine

Peljar Opće kompetencije Održavanje usmjerene pažnje Psihomotoričke vještine

Peljar Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine

Peljar Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine

Peljar Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine

Peljar Opće kompetencije Uvjeravanje i utjecanje Generičke vještine

Peljar Opće kompetencije Vrijeme reakcije Psihomotoričke vještine

Upravitelj flote brodova Planiranje i provođenje tehničkog održavanja broda

Tehničko-tehnološka obilježja brodova prema vrstama i namjeni Sredstva pomorskog prometa


Metode strateškog planiranja u brodarstvu Poslovanje u pomorstvu


Metode i planiranje održavanja, popravaka i dokovanja broda Tehničko održavanje broda

Upravitelj flote brodova Planiranje i provođenje tehničkog Postupci klasifikacije broda i izdavanja brodskih svjedodžbi Tehnički nadzor brodova



održavanja broda


Tržište remonta i odlaganja brodova Ekonomika brodarstva


Računalni sustavi za vođenje i planiranje održavanja broda Tehničko održavanje broda

Upravitelj flote brodova Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova

Metode monitoringa performansi broda Tehničko održavanje broda


Brodski prekrcajni uređaji i oprema Sredstva pomorskog prometa


Brodski strojni sustavi i porivni uređaji Brodski strojni sustavi


Brodski elektronički sustavi Elekronički sustavi





Tehnološki procesi ukrcaja/iskrcaja tereta Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta


Poznavanje postupaka glede sigurnosti plovidbe i provođenja sigurnosne zaštite na brodu


Upravitelj flote brodova Praćenje regulative u području tehničkih i sigurnosnih standarda

Pravila, uvjeti i postupci certifikacije brodova i obavljanja djelatnosti klasifikacijkih društava
















Instituti pomorskog osiguranja i ograničenja odgovornosti, postupci u slučaju havarije

Pomorsko osiguranje

Upravitelj flote brodova Nadzor i kontrola eksploatacijskih učinaka flote

Metode nadzora performansi broda i poslovanja flote Poslovanje u pomorstvu


Metode planiranja i optimizacije putovanja broda Poslovanje u pomorstvu


Metode optimizacije rada strojnih sustava i utroška goriva Brodski strojni sustavi


Tehnička svojstva i tehnološki zahtjevi rukovanja teretom Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta


Razumijevanje troškova poslovanja broda Ekonomika brodarstva

Upravitelj flote brodova Komercijalno upošljavanje brodova Metode strateškog planiranja u brodarstvu Poslovanje u pomorstvu



Upravitelj flote brodova Komercijalno upošljavanje brodova Razumijevanje ugovora o iskorištavanju brodova Poslovanje u pomorstvu

Upravitelj flote brodova Komercijalno upošljavanje brodova Poznavanje tržišta i poslovanja u brodarstvu, tehnologije pojedinih tipova brodova i robnih tokova


Upravitelj flote brodova Komercijalno upošljavanje brodova Poznavanje strategija chartering-a, mogućnosti uposlenja brodova i poslovanja brodovlasnika


Upravitelj flote brodova Komercijalno upošljavanje brodova Tehnike i obilježja procesa poslovnog pregovaranja u brodarstvu Poslovanje u pomorstvu

Upravitelj flote brodova Komercijalno upošljavanje brodova Uloga osiguravajućih društava i P&I klubova Pomorsko osiguranje

Upravitelj flote brodova Komercijalno upošljavanje brodova Financijsko poslovanje Ekonomika brodarstva

Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine

Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine

Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije

Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Inicijativnost i poduzetnost Ključne kompetencije

Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije

Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine

Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine

Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine

Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine

Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata Generičke vještine

Zapovjednik broda Upravljanje plovidbom broda Primjena znanja, metoda i vještina vođenja navigacije Upravljanje plovidbom broda

Zapovjednik broda Upravljanje plovidbom broda Izrada plana putovanja broda. Planiranje putovanja

Zapovjednik broda Upravljanje plovidbom broda Određivanje položaja broda Upravljanje plovidbom broda

Zapovjednik broda Upravljanje plovidbom broda Postupci držanja navigacijske straže Upravljanje plovidbom broda

Zapovjednik broda Upravljanje plovidbom broda Ispravna uporaba komunikacijskih i navigacijskih uređaja Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda

Zapovjednik broda Upravljanje plovidbom broda Analiza i procjena meteoroloških i oceanoloških čimbenika u svrhu upravljanja plovidbom.


Zapovjednik broda Manevriranje i rukovanje brodom Primjena metoda manevriranja kod brodova različitih tehnologija u svim navigacijskim i meteorološkim uvjetima


Zapovjednik broda Manevriranje i rukovanje brodom Poznavanje tehničko-tehnoloških i manevarskih obilježja različitih vrsta brodova i njihovih uređaja i opreme


Zapovjednik broda Manevriranje i rukovanje brodom Primjena metoda manevriranja kod brodova različitih tehnologija u svim navigacijskim i meteorološkim uvjetima


Zapovjednik broda Manevriranje i rukovanje brodom Primjena pravila za izbjegavanje sudara na moru Upravljanje plovidbom broda

Zapovjednik broda Manevriranje i rukovanje brodom Primjena teorijskih i praktičnih znanja i načina rada porivnih strojeva i strojnih sustava.




Zapovjednik broda Upravljanje i organizacija rada na brodu



Upravljanje ljudskim potencijalima na brodu. Metode rukovođenja i upravljanja brodom


Planiranje i organizacija plovidbene i straže u luci. Metode rukovođenja i upravljanja brodom





Organiziranje i upravljanje pružanjem zdravstvene zaštite na brodu. Brodska medicina

Zapovjednik broda Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima

Izračun stabilnosti broda i razumijevanje naprezanja brodske konstrukcije. Stabilnost broda i naprezanje brodske konstrukcije


Poznavanje svojstava tereta. Tereti u pomorskom prometu


Primjena pravnih propisa povezanih s prihvatom i prijevozom tereta. Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta





Briga i nadzor nad putnicima za vrijeme boravka na brodu. Metode rukovođenja i upravljanja brodom

Zapovjednik broda Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša

Razumijevanje i procjena različitih vrsta izvanrednih okolnosti i opasnosti. Organizacija postupaka sigurnosti na brodu


Pravilno korištenje opreme za spašavanje i protupožarne opreme. Organizacija postupaka sigurnosti na brodu





Primjena mjera sigurnosne zaštite na brodu. Organizacija postupaka sigurnosti na brodu


Upravljanje mjerama zaštite morskog okoliša. Zaštita morskog okoliša

Zapovjednik broda Opći administrativni i komercijalni poslovi

Poznavanje upravno-pravnih i komercijalnih poslova vezanih za poslovanje broda i njihova primjena.



Organiziranje i upravljanje brodskim zalihama. Metode rukovođenja i upravljanja brodom


Upotrebljavanje informatičkih sustava na brodu radi praćenje statusa i tijeka brodskih procesa.



Poznavanje vrsta i metoda vođenja brodske dokumentacije. Brodska administracija







Zapovjednik broda Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine

Zapovjednik broda Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije

Zapovjednik broda Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine



Zapovjednik broda Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine

Zapovjednik broda Opće kompetencije Održavanje usmjerene pažnje Psihomotoričke vještine

Zapovjednik broda Opće kompetencije Poštivanje različitosti Društvene i građanske kompetencije

Zapovjednik broda Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine

Zapovjednik broda Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine

Zapovjednik broda Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata Generičke vještine

Zapovjednik broda Opće kompetencije Vrijeme reakcije Psihomotoričke vještine





Analitičar za obradu podataka Analiza i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa

Metode optimizacije voznih redova Planiranje javnog prijevoza putnika


Analiza i kontrola prometa primjenom geografsko informacijskog sustva (GIS) Primjena GIS-a u prometu


Primjena informatičkih sustava za nadzor i praćenje odvijanja prometa u cilju analize prometnog procesa



Analiza informacija o broju i kretanju putnika Upravljanje javnim gradskim prijevozom


Analiza performansi procesa Upravljanje javnim gradskim prijevozom

Analitičar za obradu podataka Analiza i obrada podataka u prometnom procesu

Filtriranje podataka Primjena GIS-a u prometu


Održavanje baze podataka Primjena GIS-a u prometu


Poznavanje statističkih metoda i statističkih programskih paketa za obradu podataka

Statističke metode


Idenificiranje, analiza i interpretiranje trendova Upravljanje javnim gradskim prijevozom


Identifikacija pojave i analiza uzroka prometnih zastoja na mreži Upravljanje javnim gradskim prijevozom

Analitičar za obradu podataka Komunikacija sa drugim odjelima i subjektima

Komunikacija sa jedinicama lokalne samouprave u pogledu unaprijeđenja javnog prijevoza putnika



Komunikacija sa ostalim odjelima unutar tvrtke u cilju kvalitetnog funkcioniranja tvrte u cjelini



Analiza zahtjeva korisnika usluga te predlaganje kvalitetnih rješenja Upravljanje javnim gradskim prijevozom


Metode ocjenjivanja zadovoljstva korisnika Upravljanje javnim gradskim prijevozom


Predlaganje mjera za poboljšanje i racionalizaciju javnog prijevoza putnika Upravljanje javnim gradskim prijevozom

Analitičar za obradu podataka Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine

Analitičar za obradu podataka Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine

Analitičar za obradu podataka Opće kompetencije Poznavanje rada na računalu Kljucne kompetencije

Analitičar za obradu podataka Opće kompetencije Spremnost na učenje Kljucne kompetencije

Analitičar za obradu podataka Planiranje tehnoloških procesa javnog Metode planiranja, rutiranja i usmjeravanja vozila te određivanja propusne Inženjering prometnih



prijevoza putnika moći prometne mreže mreža

Analitičar za obradu podataka Planiranje tehnoloških procesa javnog prijevoza putnika

Poznavanje osnovnih mrežnih optimizacijskih modela Inženjering prometnih mreža


Metode i tehnike planiranja mreže javnog prijevoza Planiranje javnog prijevoza putnika


Metode raspodjele kapaciteta prometnih tokova Planiranje javnog prijevoza putnika


Poznavanje načela prostornog i prometnog planiranja Prostorno i prometno planiranje

Analitičar za obradu podataka Praćenje i unaprijeđivanje javnog prijevoza putnika

Poznavanje elemenata mreže i optimalne strukture mreže linija Inženjering prometnih mreža


Poznavanje osnovnih modela i svojstva prometnih mreža Inženjering prometnih mreža


Poznavanje funkcijskih obilježja javnog prijevoza putnika Planiranje javnog prijevoza putnika


Poznavanje prometno-tehničkih obilježja prometne infrastrukture Prometna infrastruktura


Poznavanje zemljopisnih i prostornih obilježja urbane sredine Prostorno i prometno planiranje

Analitičar za obradu podataka Vođenje potrebne dokumentacije, evidencije i izrađivanje izvještaja

Poznavanje standarda kvalitete koji se primjenjuju i održavanje kvalitete usluga



Vrste i metode vođenja dokumentacije Operativno upravljanje prometom


Korištenje informatičkih sustava za praćenje odvijanja prometnog procesa Primjena GIS-a u prometu


Izrada analiza tarifnog sustava i sustava naplate javnog prijevoza Upravljanje javnim gradskim prijevozom


Metode evaluacije učinkovitosti i mjerenja performansi prometnog procesa Upravljanje javnim gradskim prijevozom



Korištenje informacijskih sustava za praćenje statusa i tijeka procesa Tehničko održavanje i kontrola procesa



Vrste i metode vođenja i upravljanja dokumentacijom Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta



Tehnička i tehnološka svojstva prekrcajnih sredstava Lučka transportna sredstva i infrastruktura



Metode rješavanja logističkih operativnih problema na terminalu Operativno planiranje terminala



Proračunati i raspodijeliti ljudske i tehničke resursa po operacijama Operativno planiranje terminala



Poznavanje i sposobnost analize plana ukrcaja/iskrcaja tereta na brodu Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera



Tehnologija prekrcaja tereta Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta



Operativni standardi i standardi kvalitete koji se primjenjuju Kvaliteta u pomorstvu i prometu





Prepoznavanje utjecajnih čimbenika na stabilnost i sigurnost prekrcaja Stabilnost i naprezanje broda



Interpretiranje informacija o oznakama na uređajima i teretu Tehnička svojstva tereta



Poznavanje propisa o rukovanju opasnim teretima Tehnička svojstva tereta



Primjena procedura u slučaju kvara pojedine komponente sustava Tehničko održavanje i kontrola procesa



Klasifikacija opasnog tereta Tehnička svojstva tereta



Metode, vrste i tehnička svojstva materijala i opreme za učvršćivanje tereta Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta



Način utvrđivanja prioriteta i metoda ukrcaja/iskrcaja tereta na brodu Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta



Poznavanje sustava i procesa prihvata, rukovanja i otpreme tereta te vrste i svojstava tereta




Upravljanje tehničkim sredstvima i prekrcajnim procesom Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta



Zahtjevi i procedure u pogledu zaštite okoliša Kvaliteta u pomorstvu i prometu



Primjena ispravne uporabe i održavanja prekrcajne opreme Lučka transportna sredstva i infrastruktura



Prepoznavanje i identificiranje uzroka odstupanja od operativnog plana Operativno planiranje terminala



Sposobnost dinamičke prilagodbe operativnog plana Operativno planiranje terminala



Metode operativnog nadzora i korištenje informacijskih sustava za nadzor procesa

























Opće kompetencije Engleski jezik Kljucne kompetencije




Priprema prihvata broda Utjecaj vremena i morskih mijena na prekrcajne operacije Krcanje i slaganje tereta


Priprema prihvata broda Operativna svojstva i ograničenja tehničkih sredstava i infrastrukture Lučka transportna sredstva i infrastruktura


Priprema prihvata broda Metode dodjele i određivanje veza brodu Operativno planiranje terminala


Priprema prihvata broda Tipovi brodova, tehnička svojstva i pojmovi Sredstva pomorskog prijevoza


Priprema prihvata broda Problemi stabilnosti prilikom prekrcaja Stabilnost i naprezanje broda



Korištenje informacijskih sustava za praćenje statusa i tijeka procesa Tehničko održavanje i kontrola procesa



Vrste i metode vođenja i upravljanja dokumentacijom Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta


Izrada plana slaganja tereta na slagalištu Tehničko-tehnološka svojstva transportnih sredstava na slagalištu Lučka transportna sredstva i infrastruktura


Izrada plana slaganja tereta na slagalištu Identificirati i proračunati resurse i slobodne lokacije pri izradi plana slaganja tereta



Izrada plana slaganja tereta na slagalištu Metode rješavanja logističkih operativnih problema na slagalištu Operativno planiranje terminala


Izrada plana slaganja tereta na slagalištu Analiza stanja na slagalištu, popunjenosti i iskorištenja kapaciteta Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera


Izrada plana slaganja tereta na slagalištu Načela slaganja kontejnera i poznavanja strategije slaganja Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera



Operativni standardi i standardi kvalitete koji se primjenjuju Kvaliteta u pomorstvu i prometu



Prepoznavanje utjecajnih čimbenika na stabilnost i sigurnost prekrcaja Stabilnost i naprezanje broda



Interpretiranje informacija o oznakama na uređajima i teretu Tehnička svojstva tereta



Poznavanje propisa o rukovanju opasnim teretima Tehnička svojstva tereta





Primjena procedura u slučaju kvara pojedine komponente sustava Tehničko održavanje i kontrola procesa























Metode određivanja redoslijeda premještanja kontejnera Operativno planiranje terminala



Metode vrednovanja učinaka premještanja i operativnog plana premještanja Operativno planiranje terminala



Sposobnost dinamičke prilagodbe operativnog plana Operativno planiranje terminala



Načela slaganja kontejnera i poznavanja strategije slaganja Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera



Razumijevanje načina označavanja slagališta Lučka transportna sredstva i infrastruktura



Prepoznavanje i identificiranje uzroka odstupanja od operativnog plana Operativno planiranje terminala



Metode operativnog nadzora i korištenje informacijskih sustava za nadzor procesa




Poznavanje tehnologija rada na slagalištu Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta



Upravljanje tehničkim sredstvima i prekrcajnim procesom Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta

Planer putovanja broda Izrada plana krcanja i slaganja tereta na brodu prema luci ticanja

Metode izrade preliminarnog i finalnog plana krcanja i slaganja tereta na brodu



Pravila za krcanje i slaganje opasnih tereta Krcanje i slaganje tereta


Tehnike krcanja i slaganja posebnih vrsta tereta (rashlađenih, smrznutih, itd.) Krcanje i slaganje tereta




Tehnike krcanja i slaganja vangabaritnih, teških, palubnih i drugih tereta Krcanje i slaganje tereta


Tehnike učvršćivanja i osiguravanja tereta (lashing, securing) Krcanje i slaganje tereta


Vrste i tehnike korištenja informatičkih alata za planiranje prekrcajnih operacija



Planiranje krcanja i slaganje kontejnera i intermodalnih jedinica Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera


Poznavanje stabiliteta broda Stabilnost i naprezanje broda

Planer putovanja broda Izrada reda plovidbe brodskog servisa Elementi za rezervaciju veza u luci (window) Optimizacijski problemi u pomorstvu

Planer putovanja broda Izrada reda plovidbe brodskog servisa Metode planiranja i optimizacije putovanja broda Optimizacijski problemi u pomorstvu

Planer putovanja broda Izrada reda plovidbe brodskog servisa Vrste i metode rješavanja logističkih operativnih problema u transportu Optimizacijski problemi u pomorstvu

Planer putovanja broda Izrada reda plovidbe brodskog servisa Metode planiranja plovidbe Planiranje putovanja broda

Planer putovanja broda Izrada reda plovidbe brodskog servisa Prepoznavanje i identificiranje uzroka odstupanja od operativnog plana Planiranje putovanja broda

Planer putovanja broda Izrada reda plovidbe brodskog servisa Tehnike monitoringa putovanja i tehničkih performansi broda Planiranje putovanja broda

Planer putovanja broda Izrada reda plovidbe brodskog servisa Korištenje informacijskih sustava za praćenje statusa i tijeka procesa Tehničko održavanje i kontrola procesa

Planer putovanja broda Održavanje redovitosti brodskog servisa Organizacija rada lučkih operatora i drugih pružatelja lučkih usluga Lučko poslovanje

Planer putovanja broda Održavanje redovitosti brodskog servisa Metode dinamičkog operativnog planiranja broda u luci Operativno planiranje terminala

Planer putovanja broda Održavanje redovitosti brodskog servisa Sposobnost rješavanja operativnih problema i prilagodbe reda plovidbe Optimizacijski problemi u pomorstvu

Planer putovanja broda Održavanje redovitosti brodskog servisa Metode planiranja i optimizacije putovanja broda Planiranje putovanja broda

Planer putovanja broda Održavanje redovitosti brodskog servisa Prepoznavanje i identificiranje uzroka odstupanja od operativnog plana Planiranje putovanja broda

Planer putovanja broda Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije

Planer putovanja broda Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine

Planer putovanja broda Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine

Planer putovanja broda Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine

Planer putovanja broda Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine

Planer putovanja broda Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine

Planer putovanja broda Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine

Planer putovanja broda Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine

Planer putovanja broda Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata Generičke vještine



Planer putovanja broda Opće kompetencije Engleski jezik Kljucne kompetencije

Planer putovanja broda Opće kompetencije Poznavanje rada na računalu Kljucne kompetencije

Planer putovanja broda Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa Metode za utvrđivanje i mjerenje učinkovitosti pružatelja lučkih usluga (KPI) Lučko poslovanje

Planer putovanja broda Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa Poznavanje lučkih uzanci i prekrcajnih normi Lučko poslovanje

Planer putovanja broda Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa Vrste i struktura lučkih tarifa i naknada Lučko poslovanje

Planer putovanja broda Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa Vještine pregovaranja Menadžment u prometu

Planer putovanja broda Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa Elementi za rezervaciju veza u luci (window) Optimizacijski problemi u pomorstvu

Planer putovanja broda Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa Metode optimizacije troškova broda u luci Optimizacijski problemi u pomorstvu

Planer putovanja broda Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa Organizacija rada lučkih operatora i drugih pružatelja lučkih usluga Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta

Planer putovanja broda Usuglašavanje operativnih procedura u konzorcijima i pulovima (pools)

Načela i metode raspodjele brodskog prostora u konzorcijima Poslovanje u morskom brodarstvu


Organizacija poslovanja brodara u konzorcijima i pulovima Poslovanje u morskom brodarstvu


Pojam i specifičnosti VSA i POOL ugovora Poslovanje u morskom brodarstvu


Razgraničenje troškova u konzorcijima i pulovima Poslovanje u morskom brodarstvu

Planer putovanja broda Utvrđivanje potrebnih kapaciteta za obavljanje servisa

Tehničke karakteristike i ograničenja lučke infrastrukture Lučka transportna sredstva i infrastruktura


Metode planiranja troškova putovanja Planiranje putovanja broda


Metode utvrđivanje kapaciteta i tehničkih parametara brodskog servisa Planiranje putovanja broda


Poznavanje strategije chartering-a Poslovanje u morskom brodarstvu


Poznavanje geografskih i prostornih obilježja luka i plovidbenih pravaca Robni tokovi i pomorsko tržište


Sposobnost analize tržišta, robnih tokova i predviđanja trendova Robni tokovi i pomorsko tržište


Vrste i tehničko-tehnološka obilježja broda Sredstva pomorskog prijevoza














Opće kompetencije Engleski jezik Kljucne kompetencije


Opće kompetencije Preciznost upravljanja strojem ili opremom Psihomotoričke vještine



Mjere sigurnosti i zaštite na radu u transportu Sigurnost u transportu



Struktura i postupak izrade izvještaja o pregledu Tehnički pregled broda i uređaja



Tehnologija prijevoza tereta u pomorskom prometu Tehnološki procesi u transportu



Metode utvrđivanje štete na teretu i/ili brodu i uređajima Utvrđivanje štete na teretu



Poznavanje procesa vještačenja i rješavanja žalbi u svezi tereta Utvrđivanje štete na teretu



Prepoznavanje i klasifikacija uzroka nastajanja štete na teretu Utvrđivanje štete na teretu



Prevencija gubitaka i nastajanja štete na teretu Utvrđivanje štete na teretu



Tehnike učvršćivanja i osiguravanja tereta (lashing, securing) Krcanje i slaganje tereta



Tehnologija ukrcaja, iskrcaja, slaganja i skladištenja tereta Krcanje i slaganje tereta



Poznavanje propisa o pomorskom osiguranju i postupaka u slučaju havarije Pomorsko osiguranje



Mjere sigurnosti i zaštite na radu u transportu Sigurnost u transportu

Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete


Vrste i tehnička svojstva tereta i klasifikacija opasnih tereta Tehnička svojstva tereta



tereta



Načela kontrole kvalitete i količine tereta Utvrđivanje kakvoće i količine tereta



Oprema i alati za obavljanje djelatnosti kontrole i određivanje količine tereta Utvrđivanje kakvoće i količine tereta



Prevencija gubitaka i nastajanja štete na teretu Utvrđivanje štete na teretu


Pregled broda radi ukrcaja tereta Brodska skladišta, tankovi i teretni uređaji Sredstva pomorskog prijevoza


Pregled broda radi ukrcaja tereta Vrste i tehnička svojstva tereta i klasifikacija opasnih tereta Tehnička svojstva tereta


Pregled broda radi ukrcaja tereta Metode utvrđivanja prisutnosti plinova u brodskim tankovima i instalacijama Tehnički pregled broda i uređaja


Pregled broda radi ukrcaja tereta Postupci pregleda broda prije odlaska u rezalište (pre demolitin survey) Tehnički pregled broda i uređaja


Pregled broda radi ukrcaja tereta Postupci pregleda kod primopredaje broda u najam/iz najma (on hire/off hire) Tehnički pregled broda i uređaja


Pregled broda radi ukrcaja tereta Tehnike čišćenja brodskih skladišta i tankova Tehnički pregled broda i uređaja


Pregled broda radi ukrcaja tereta Metode utvrđivanja količine goriva i maziva (bunker survey) Utvrđivanje kakvoće i količine tereta


Pregled broda radi ukrcaja tereta Poznavanje standarda uzorkovanja i laboratorijske analize robe Utvrđivanje kakvoće i količine tereta


Priprema kontejnera za transport robe Postupci učvršćivanja i ukrcaja opasnih tvari u kontejnere Krcanje i slaganje tereta


Priprema kontejnera za transport robe Metode pakiranja i slaganja robe u kontejnere Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera


Priprema kontejnera za transport robe Postupci utvrđivanja općeg stanja kontejnera prije pakiranja Tehnički pregled broda i uređaja


Priprema kontejnera za transport robe Procesi ukrcaja robe u kontejnere Tehnološki procesi u transportu




Utvrđivanje količine tereta Tehnologija ukrcaja, iskrcaja, slaganja i skladištenja tereta Krcanje i slaganje tereta


Utvrđivanje količine tereta Proračun stabilnosti broda Stabilnost i naprezanje broda


Utvrđivanje količine tereta Metode utvrđivanja količine goriva i maziva (bunker survey) Utvrđivanje kakvoće i količine tereta


Utvrđivanje količine tereta Metode utvrđivanja količine kod vangabaritnih tereta (project cargo measurement)



Utvrđivanje količine tereta Metode utvrđivanja količine tekućeg tereta volumetrijskom metodom Utvrđivanje kakvoće i količine tereta


Utvrđivanje količine tereta Metode utvrđivanja nosivosti (deadweight survey) i količine ukrcanog tereta (draft survey)



Utvrđivanje količine tereta Metode utvrđivanje manjka i kala tereta (ullage survey) Utvrđivanje kakvoće i količine tereta



Komunikacija i koordinacija rada sa jedinicama lokalne samouprave u pogledu unaprijeđenja javnog prijevoza putnika




Komunikacija sa ostalim odjelima unutar tvrtke u cilju kvalitetnog funkcioniranja tvrte u cjelini




Koordinacija i komunikacija sa odjelima/tvrtkama za održavanje vozila u pogledu zadovoljenja tehničke ispravnosti voznog parka u cilju održavanja voznog reda




Metode organizacije i koordinacije Operativno upravljanje prometom



Procjenjivanje i analiza zahtjeva korisnika usluga te predlaganje kvalitetnih rješenja




Zahtjevi i procedure u pogledu zaštite okoliša Kvaliteta u pomorstvu i prometu



Primjena informatičkih sustava za nadzor i praćenje odvijanja prometa Operativno upravljanje prometom



Primjena sustava e-ticketinga za nadzor i praćenje broja i kretanja putnika Operativno upravljanje prometom

Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade


Sposobnost rješavanja operativnih problema Operativno upravljanje prometom



podataka



Korištenje geografsko informacijskog sustva (GIS) u prometu Primjena GIS-a u prometu


Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Generičke vještine






Opće kompetencije Suosjećanje (empatija) Generičke vještine








Opće kompetencije Inicijativnost i poduzetnost Kljucne kompetencije



Metode određivanja propusne moći prometne mreže Inženjering prometnih mreža



Poznavanje osnovnih mrežnih optimizacijskih modela Inženjering prometnih mreža



Metode planiranja, rutiranja i usmjeravanja vozila te raspodjele kapaciteta prometnih tokova




Poznavanje metoda izrade voznih redova Planiranje javnog prijevoza putnika



Poznavanje načela prostornog i prometnog planiranja Prostorno i prometno planiranje


Upravljanje analitičkim procesima Poznavanje statističkih metoda i njihova primjena u analizi prometnih procesa Statističke metode




Upravljanje analitičkim procesima Analiza pojave prometnih zastoja i gužvi Upravljanje javnim gradskim prijevozom


Upravljanje analitičkim procesima Metode mjerenja osnovnih parametara koji karakteriziraju kretanje putnika na liniji



Upravljanje analitičkim procesima Metode mjerenja prometa (mješoviti promet i vozila javnog prijevoza) i broja putnika



Upravljanje analitičkim procesima Operativni standardi i standardi kvalitete koji se primjenjuju Kvaliteta u pomorstvu i prometu



Poznavanje elemenata mreže linija i optimalne strukture mreže linija Inženjering prometnih mreža



Poznavanje osnovnih modela i svojstva prometnih mreža Inženjering prometnih mreža



Metode i tehnike planiranja mreže gradskog prijevoza Planiranje javnog prijevoza putnika



Poznavanje prometno-tehničkih obilježja prometne infrastrukture Prometna infrastruktura



Poznavanje zemljopisnih i prostornih obilježja lokaliteta Prostorno i prometno planiranje



Upravljanje kvalitetom usluga i poznavanje standarda kvalitete koji se primjenjuju u tehnologiji prometa




Vrste i metode vođenja i upravljanja dokumentacijom Operativno upravljanje prometom



Korištenje informatičkih sustava za praćenje odvijanja procesa Primjena GIS-a u prometu



Organiziranje izrade analiza tarifnog sustava i sustava naplate te predlaganje mjera za poboljšanje i racionalizaciju




Vrednovanje i procjena troškova javnog prijevoza Upravljanje javnim gradskim prijevozom

profil sektora

Documents