procjena vrijednosti zaštićenih područja ( ) u crnoj...

1Procjena vrijednosti zaštićenih područja (PA-BAT) u Crnoj Gori

ADRIA

REPORT

Procjena vrijednosti zaštićenih područja (PA-BAT) u Crnoj Gori

2017

2 3Procjena vrijednosti zaštićenih područja (PA-BAT) u Crnoj Gori Procjena vrijednosti zaštićenih područja (PA-BAT) u Crnoj Gori

SADRŽAJO NAMA / ŠTA ŽELIMO POSTIĆI

UVOD

METODOLOGIJA

REZULTATI I DISKUSIJA

TURIZAM

VODNI RESURSI U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA

PROIZVODNJA MEDA I DIVLJE JESTIVO BILJE

POSLOVI U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA

RASPODJELA DOBITI

UČEŠĆE U UPRAVLJANJU ZP

IZAZOVI

PREPORUKE ZA KORIŠTENJE PA-BAT REZULTATA

PREPORUKE ZA RJEŠAVANJE IDENTIFIKOVANIH IZAZOVA

ZAKLJUČAK

4

5

5

6

12

15

17

20

21

27

28

31

34

39

Izdavač: WWF Adria, Budmanijeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska

Odgovorna osoba: Martin Šolar, direktor WWF Adrije

Autori: Goran Sekulić, Kasandra-Zorica Ivanić, Deni Porej

Fotografija na naslovnoj stranici: Durmitor © Matti Bernitz

Dizajn: Sandro Drinovac

Kontakt:[email protected]@wwfadria.org

Posebnu zahvalnost dugujemoParkovima Dinarida - mreži zaštićenih područja Dinarida na suradnji prilikom pisanja dokumenta.

Printano na eko-papiruMaj, 2017

Trno

vačk

o je

zero

© P

ark

priro

de P

iva


O namaWWF je jedna od vodećih svjetskih nevladinih i neprofitnih organizacija za zaštitu prirode. Misija WWF je zaustaviti narušavanje prirodne sredine naše planete i graditi budućnost u kojoj će ljudi živjeti u skladu sa prirodom. WWF je osnovana 1961. godine i ima svoja predstavništva u više od 100 zemalja širom svijeta. Organizacija je ponosna što je podržava preko pet miliona ljudi. WWF Adrija kroz svoje aktivnosti nastoji da doprinese očuvanju, boljem upravljanju i održivom gazdovanju zaštićenim područjima, morskim i slatkovodnim ekosistemima i šumama, kao i da pruži podršku širem učešću zainteresovanih strana (OCD) u gazdovanju prirodnim resursima i održivom razvoju jadransko-dinarske regije.

Šta želimo da postignemoOdrživo korišćenje prirodnog kapitala čini osnovu za društveni i ekonomski razvoj i postiže se kroz poboljšanu odgovornost javnog, vladinog i poslovnog sektora, kao i organizacija civilnog društva.

Kako će ovaj dokument doprinijeti našem ciljuWWF donosi u regiju širok izbor najboljih međunarodnih i regionalnih praksi koje se mogu primijeniti lokalno u skladu sa našim sveobuhvatnim znanjem i iskustvom u pogledu stanja i potreba.

Zašto treba da pročitate ovaj dokumentOva analiza utvrđuje glavne pokretače koji su relevantni za zaštićena područja i razvojnu politiku zemlje; tok ekonomskih dobiti i potrebu za razvojem strategija za vraćanje prihoda lokalnom stanovništvu i zaštićenim područjima; važnost radnih mjesta u zaštićenim područjima - što je od vitalne važnosti za ruralnu ekonomiju i značajno je političarima.

UvodWWF predstavlja ključne rezultate analize koji mogu obezbijediti osnovne informacije/smjernice o tome kako različite zainteresovane strane gledaju na trenutnu i potencijalnu vrijednost zaštićenih područja. Zasnovani na diskusijama koje su uključivale oko 50 eksperata, vladinih službenika, preduzetnika, poljoprivrednih proizvođača i predstavnika lokalne zajednice, ovi rezultati odslikavaju stvarno stanje, stvarne izazove i prilike sa kojima se lokalne zajednice susreću. Mogu se primijeniti na različitim poljima, uključujući pomoć Crnoj Gori prilikom integrisanja usluga prirodnog kapitala i ekosistema u planiranje razvoja kao dijela procesa EU integracija. Vjerujemo da odgovarajuća procjena zaštićenih područja vodi do većeg interesovanja, većih ulaganja i boljeg očuvanja prirodnih vrijednosti. Nadamo se da ovaj izvještaj može podstaći diskusiju i pružiti osnovu za dalje djelovanje i angažman ključnih donosioca odluka, što će rezultirati izmjenama politika i razvojem ekonomskih modela kojima se prirodne vrijednosti uključuju u lokalne i državne planove razvoja.

Sistem zaštićenih područja (ZP) u Crnoj Gori je relativno razvijen i ima dugu tradiciju. Postojeća zaštićena područja pokrivaju oko 125.000 ha ili 9,05% teritorije države1. Procjena dobiti u skladu sa PA-BAT metodologijom je izvršena u svih pet nacionalnih parkova: Biogradska gora, Durmitor, Skadarsko jezero, Lovćen i Prokletije. U procjeni su učestvovali predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Agencije za zaštitu životne sredine Republike Crne Gore, kao i rukovodeća tijela i zainteresovane strane iz pet zaštićenih područja.

MetodologijaPA-BAT metodologija2 je važno sredstvo za utvrđivanje cijelog niza trenutnih i potencijalnih dobiti pojedinačnih zaštićenih područja, uključujući izazove pri upravljanju zaštićenim područjem. PA-BAT je prvenstveno osmišljen tako da ga koriste upravljači zaštićenih područja u saradnji sa zainteresovanim stranama kako bi utvrdili važne vrijednosti i dobiti koje donose nizu zainteresovanih strana.

Koraci u sprovođenju PA-BAT:1. Imenovanje koordinatora PA-BAT u zaštićenom području i prikupljanje osnovnih podataka o istom; 2. Participativne radionice u zaštićenom području (liste sa podacima, detaljne bilješke, ankete sprovedene među zainteresovanim stranama);

1 Peti nacionalni izvještaj prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu https://www.cbd.int/doc/world/me/me-nr-05-en.pdf2 Više se može naći na http://wwf.panda.org/wwf_news/?174401/PABAT

POSTOJEĆA ZAŠTIĆENA PODRUČJA

POKRIVAJU OKO125.000 ha

ILI 9,05% TERITORIJE

DRŽAVE


3. Provjera podataka (nakon radionice);5. Analiza podataka (na nivou zaštićenog područja, na državnom i međunarodnom nivou);6. Izrada smjernica - kako primijeniti rezultate; 7. Sprovođenje preporuka.

Koristeći ovu metodologiju, učesnici radionice vrše procjenu ekonomske i neekonomske/egzistencijalne vrijednosti u smislu dobiti koje pružaju nizu zainteresovanih strana. Ova metodologija koristi listu sa 22 vrijednosti koje su karakteristične za zaštićena područja. Vrijednosti su organizovane oko devet glavnih grupa: zaštita prirode, upravljanje zaštićenim područjem, hrana, voda, kultura, zdravlje i rekreacija, znanje, usluge ekosistema i prirodni materijali. Vrijednosti su se ocjenjivale na šest nivoa: bez dobiti; mala ili velika neekonomska/egzistencijalna dobit; mala ili velika ekonomska dobit; i potencijalna ekonomska dobit.

Procjena zaštićenih područja je izvršena za osam grupa zainteresovanih strana:• lokalno stanovništvo koje živi u zaštićenom području,• lokalno stanovništvo koje živi u blizini zaštićenog područja,• stanovništvo države,• naučnici/eksperti,• organizacije civilnog društva,• vlada (lokalna, državna, uprava zaštićenog područja),• poslovni sektor,• globalna zajednica.

Analiza kombinuje procjenu koju su izvršile zainteresovane, uglavnom lokalne, strane na radionici i podatke koji su dobijeni od upravljača zaštićenog područja i eksperata u procesu provjere podataka. Takođe su prikupljeni vrijedni podaci kroz anketiranje učesnika radionice koje se sprovodilo nakon svake radionice. Posebne smjernice3 su urađene kako bi pomogle upravi parka u primjeni nalaza PA-BAT-a.

Rezultati PA-BAT-a se mogu koristiti na državnom nivou, kao i na nivou zaštićenog područja, kako bi se podržalo upravljanje i razvile odgovarajuće politike koje podržavaju zaštitu prirode i istovremeno promovišu održivi razvoj i odgovorno korišćenje prirodnih resursa

Rezultati i diskusijaGeneralno, procjene dobiti koje nude zaštićena područja u Crnoj Gori pokazuju da zainteresovane strane u velikoj mjeri prepoznaju značaj zaštićenih područja i dobiti koje ona pružaju lokalnim ekonomijama i zajednicama. Kod zaštićenih područja se ne radi samo o zaštiti prirode, već ona imaju značajnu ulogu u razvojnim strategijama. To je važno za upravljače zaštićenih područja

3 http://croatia.panda.org/en/what_we_do/protected_areas/pa4np/pa_bat_methodology/

TURIZAM I REKREACIJA

ZAŠTITA PRIRODE

KULTURNO-ISTORIJSKE VRIJEDNOSTI

SPECIFIČNE VRIJEDNOSTI ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

NADOGRADNJA ZNANJA/ISTRAŽIVANJE

OBRAZOVANJE

KVALITET I KOLIČINA VODE

RIBARSTVO

LJEKOVITO BILJE

LOVSTVO

OPRAŠIVANJE I PROIZVODNJA MEDA

ISPAŠA STOKE

TRADICIONALNA POLJOPRIVREDA

DIVLJE JESTIVO BILJE I PEČURKE

DRVO

KOMERCIJALNO I NEKOMERCIJALNO KORIŠĆENJE VODE


UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA

GENETSKI MATERIJAL

STABILIZACIJA TLA

PRIRODNI MATERIJALI

0 5 10 15 20 25 30

Neekonomska vrijednost

BROJ ODGOVORA PO GRUPAMA ZAINTERESOVANIH STRANA

Ekonomska vrijednost

Slika 1. Poređenje ekonomskih i neekonomskih vrijednosti pet crnogorskih nacionalnih parkova koje su procijenile različite grupe zaintereso-vanih strana

32

31

29

27

24

23

21

1512

12

12

2

2

4

4

34

6

1

20

14

17

6

6

6

7

7

8

8

8

8

7

8

11

11

10

10

10


4 Područje koje značajan broj ljudi smatra neobično važnim sa kulturno-istorijskog, duhovnog ili naučnog aspekta. Takve lokacije će vjerovatno imati posebnu ulogu u nacionaloj, regionalnoj ili globalnoj svijesti.5 Vidjeti PA BAT izvještaje za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu http://croatia.panda.org/en/what_we_do/protect-ed_areas/pa4np/pa_bat_methodology/6 24 odgovora koji ukazuju na neekonomske koristi u istraživanju/nadogradnji znanja i 23 odgovora u obrazovanju.

7 Nacrt strategije upravljanja vodama Crne Gore http://www.minpolj.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rId=228513&rType=2

VODNI RESURSI SE NALAZE

MEđU NAJBOLJE POZICIONIRANIM VRIJEDNOSTIMA

U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA U

CRNOJ GORI

koji bi trebalo da koriste i podstaknu podršku lokalnih zainteresovanih strana, kao i da poboljšaju prakse upravljanja kako bi se obezbijedilo bolje i odgovornije korišćenje prirodnih vrijednosti.

Zainteresovane strane u Crnoj Gori su prepoznale širok spektar vrijednosti u zaštićenim područjima. Vrijednosti koje su najviše prepoznale sve grupe zainteresovanih strana su turizam i rekreacija, zaštićena priroda i radna mjesta koja su povezana sa upravljanjem zaštićenim područjima, kulturno-istorijskim vrijednostima, istraživanjem i obrazovanjem, količinom i kvalitetom vode, tradicionalnom hranom (poljoprivreda, ispaša stoke, ribarstvo) i različite usluge (divlje jestivo bilje, pečurke, ljekovito bilje, proizvodnja meda).

Najviše rangirane vrijednosti za lokalno stanovništvo su turizam i rekreacija, zaštićene prirodne vrijednosti, kulturno-istorijske vrijednosti i specifične vrijednosti područja4.

1. Turizam i rekreacija je najbolje prepoznata vrijednost i u drugim zemljama regiona5. Za većinu lokalnih zainteresovanih strana je očigledno da turističke djelatnosti i sve koristi koje proizilaze iz njih u velikoj mjeri zavise od zaštite prirode, netaknutih pejzaža i specifičnih prirodnih vrijednosti. U Crnoj Gori, ovo je dodatno podržano opštom orijentacijom države ka razvoju turizma.

2. Zaštićene prirodne vrijednosti u zaštićenim područjima u Crnoj Gori su veoma dobro rangirane među različitim grupama zainteresovanih strana. Najvjerovatniji razlog za tako visoku pozicioniranost prirodnih vrijednosti, zajedno sa kulturno-istorijskim vrijednostima i specifičnim vrijednostima lokacije je taj što zainteresovane strane uviđaju direktnu vezu između njih i turističke konkurentnosti njihovog regiona. Specifične prirodne i kulturne znamenitosti, vrste koje su simboli za dato područje i prepoznatljive osobine pejzaža definitivno doprinose boljoj turističkoj ponudi. Takođe, prirodne vrijednosti su u sprezi sa zaštićenim i bogatim prirodnim resursima i različitim egzistencijalnim uslugama koje pružaju jasne ekonomske dobiti svim zainteresovanim stranama, kao i radna mjesta u zaštićenim područjima.

3. Visoka pozicioniranost obrazovanja i istraživanja (nadogradnja znanja) pokazuje da zainteresovane strane dobro prepoznaju i cijene društvene koristi koje pružaju zaštićena područja. Značajan broj predstavnika različitih zainteresovanih grupa6 prepoznaje neekonomske vrijednosti obrazovanja i nadogradnje znanja. Ovo je veoma važan podatak za upravljače zaštićenih područja i nadležne institucije jer naglašava potrebu za razvojem specifičnih

obrazovnih programa za zaštićena područja i učešćem zainteresovanih strana u njima.

4. Vodni resursi se nalaze među najbolje pozicioniranim vrijednostima u zaštićenim područjima u Crnoj Gori. Različite grupe zainteresovanih strana uglavnom prepoznaju količinu i kvalitet vode kao neeknomsku vrijednost. Ekonomsku vrijednost vodnih resursa uglavnom prepoznaju poslovni i vladin sektor. Crna Gora pripada grupi vodom bogatih zemalja, a vodni resursi predstavljaju jedan od glavnih razvojnih potencijala države7.

5. Dobiti koje su povezane sa obezbjeđivanjem prirodnih dobara (hrana i drugi proizvodi) su dobro prepoznate. Ove resurse tradicionalno koriste lokalne zainteresovane strane i oni u značajnoj mjeri podržavaju njihovo življenje, na neekonomski i ekonomski način. Grupe zainteresovanih strana koje su najviše zainteresovane za ove vrijednosti jeste lokalno stanovništvo koje živi u okolini zaštićenih područja (30% svih odgovora) i poslovni sektor (20% odgovora). Ribarstvo je najbolje rangirana vrijednost koja je povezana sa egzistencijalnim uslugama zbog velikog značaja ove djelatnosti na Skadarskom jezeru gdje su sve grupe zainteresovanih strana izjavile da ostvaruju ekonomsku korist od ribarstva.

6. U skladu sa rezultatima procjene, zaštićena područja u značajnoj mjeri podržavaju tradicionalnu poljoprivredu i ispašu stoke u Crnoj Gori. Ove vrijednosti su najviše prepoznate od strane lokalnog stanovništva koje živi u okolini zaštićenih područja (33% odgovora).

7. Kao što se i očekivalo, regulatorne i podržavajuće ekosistemske usluge su dobile manju ocjenu zainteresovanih strana. Većina grupa zainteresovanih strana je prepoznala ublažavanje klimatskih promjena kao uslugu važnu za opstanak, dok stabilizaciju tla prepoznaju lokalno stanovništvo i naučnici. Druge ekosistemske usluge kao što je sekvestracija ugljenika, sprečavanje poplava i oprašivanje (ne i proizvodnja meda) nijesu prepoznale zainteresovane strane u zaštićenim područjima. To ukazuje na nedostatak razumijevanja ekosistema koji ih okružuju i uprošćeno posmatranje prirodnih vrijednosti.

Analiza koju je sproveo UNDP 2011. godine pokazala je da zaštićena područja u Crnoj Gori generišu cca 2.2% BDP-a ili 106 EUR godišnje po glavi stanovnika Crne Gore.



KULTURNO-ISTORIJSKE VRIJEDNOSTI

KOMERCIJALNO KORIŠĆENJE VODE

RIBARSTVO




OBRAZOVANJE


ZAŠTITA PRIRODE

ISPAŠA STOKE

LOVSTVO

PRIRODNI MATERIJALI


GENETSKI MATERIJAL

ISTRAŽIVANJE/NADOGRADNJA ZNANJA

LJEKOVITO BILJE0 1 2 3 4 5

Slika 2. Lista ekonomskih vrijednosti i poređenje najvećih i najmanjih ekonomskih vrijednosti u pet procijenjenih zaštićenih područja

Mala ekonomska vrijednost

BROJ ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

Velika ekonomska vrijednost

Ekonomske vrijednosti zaštićenih područja u Crnoj Gori


TurizamEkonomija Crne Gore se u velikoj mjeri oslanja na turizam. Direktno učešće sektora turizma u BDP-u se procjenjuje na 11% u 2016. godini, dok se indirektno učešće procjenjuje do 22,15%8. Većina prihoda od turizma se ostvaruje na primorju Crne Gore. Međutim, kontinentalna područja imaju veliki potencijal za razvoj turizma, naročito za eko i ruralni turizam. Crna Gora je strateški orijentisana ka razvoju turizma9. Cilj strategije je diversifikacija turističke ponude, korišćenje potencijala kontinentalnih zaštićenih područja i smanjenje zavisnosti od ljetnje sezone i primorskih područja.

Turizam u zaštićenim područjima zasigurno može dati značajan doprinos ostvarivanju gore navedenih strateških ciljeva. Većina nacionalnih parkova u Crnoj Gori su već afirmisane turističke destinacije koje privlače veliki broj turista. U 2016. godini, nacionalni parkovi u Crnoj Gori su zabilježili više od 350.000 posjeta turista. Stvaran broj posjetilaca se procjenjuje na više od 450.000 s obzirom na to da nijesu sva zaštićena područja razvila sistem za praćenje turističkih posjeta. Ovo je značajan broj imajući u vidu da je ukupan broj turističkih posjeta u 2016. godini iznosio 1.713.10910. Procjene za 2011. godinu su pokazale da turizam u zaštićenim područjima učestvuje sa ukupno 172 miliona EUR godišnje u bruto domaćem proizvodu i kreira ekvivalent od cca 7.700 stalnih radnih mjesta.11

Veliki značaj turizma u zaštićenim područjima na koji ukazuju brojke i statistika opravdan je tokom procjene PA-BAT. Vrijednosti i dobiti od turizma i rekreacije su prepoznate u svim procijenjenim područjima i od većine intervjuisanih zainteresovanih strana. Ukupno je 32 predstavnika različitih zainteresovanih strana u svih 5 nacionalnih parkova izjavilo da turizam u zaštićenim područjima ima ekonomske vrijednosti za njih. Drugih 20 predstavnika je prepoznalo egzistencijalnu ili neekonomsku vrijednost turizma i rekreacije u njihovim zaštićenim područjima.

Turizam je veoma važan za lokalne zajednice. Lokalno stanovništvo koje živi oko zaštićenih područja i poslovni sektor su dvije grupe zainteresovanih strana koje imaju najviše ekonomske dobiti od turizma. Većina procijenjenih parkova se nalazi u udaljenim planinskim područjima koja generalno pružaju manje mogućnosti za razvoj poslovanja. Turizam u zaštićenim područjima pruža relativno siguran izvor dodatnih prihoda. Zainteresovane strane u procijenjenim zaštićenim područjima su ukazale na niz već

afirmisanih turističkih destinacija i ponuda. Među njima su Mauzolej na Lovćenu, rafting na rijeci Tari, krstarenje na Skadarskom jezeru. Sve navedene lokacije privlače desetine hiljada, uglavnom stranih, turista svake godine i predstavljaju značajan prihod za upravu nacionalnih parkova. Prihodi koji se ostvaruju od razvoja turizma rastu zadnjih godina. Sa manje od 500.000 EUR u 2009. godini, porasli su na gotovo 1.000.000 EUR u 2013. godini12.

Međutim, lokalne zainteresovane strane nijesu u potpunosti zadovoljne svojim učešćem u turističkoj djelatnosti i očekuju od rukovodećih tijela zaštićenih područja i Vladinih institucija snažniju podršku njihovoj integraciji u turističku djelatnost. Izgrađena je određena infrastruktura (centri za posjetioce), ali su potrebna ulaganja u osnovnu infrastrukturu da bi se omogućili lokalni podsticaji. Podržavanjem održivog razvoja i korišćenjem prirodnih resursa, turizam zasnovan na prirodi takođe podržava integralno i efikasno upravljanje zaštićenim područjima. Zaštićena područja su održiva i korisna samo ako su integrisana u lokalne ekonomije. Dalje, turizam često pruža lokalne poslove koji ne zahtijevaju iskustvo i posebne vještine, a koji mogu pomoći nezaposlenim i ranjivim grupama (mladi, manjine, žene) da uđu na tržište rada.

Međutim, turizam može imati značajan uticaj na prirodne vrijednosti i integritet zaštićenih područja. Neka zaštićena područja u Crnoj Gori, poput NP Dumitor i NP Skadarsko jezero, veoma su izložena pritiscima od turističkih djelatnosti i infrastrukture13. Ukoliko se ne održava na nivou koji ne nanosi štetu prirodnim vrijednostima jednog područja, turizam može donijeti samo privremene ekonomske dobiti koje bi vrlo brzo bile zamijenjene mnogo većim negativnim, dugoročnim gubitkom. Pokazalo se da je opšte zadovoljstvo turista u zaštićenim područjima u Crnoj Gori tijesno povezano sa statusom njihovih primarnih vrijednosti (prirodnih i kulturnih vrijednosti)14.

Rukovodeća tijela zaštićenih područja treba da imaju važnu ulogu u razvoju strategija turizma i inicijativa na lokalnom i nacionalnom nivou. Proteklih godina su razvijeni mnogi strateški pristupi i praktične smjernice za održivi turizam. Jedan od korisnih mehanizama koji su se dokazali u mnogim zaštićenim područjima širom Evrope i regiona15 jeste Evropska povelja za održivi turizam (ECST) koju je razvila Europark Federacija. ECST je izuzetna mogućnost i za zaštićena područja Crne Gore, ali do sada nijesu realizovane konkretne aktivnosti na sprovođenju ovog standarda.

8 Ekonomski uticaj putovanja i turizma u 2017. godini - Crna Gora. Svjetski savjet za putovanja i turizam. https://www.wttc.org/-/media/files/reports/economic-impact-research/countries-2017/montenegro2017.pdf9 Strategija za razvoj turizma Crne Gore do 2020. godine http://www.mrt.gov.me/ResourceManager/FileDownload. aspx?rid=89273&rType=2&file=01%20Montenegro%20Tourism%20Development%20Strategy%20To%202020.pdf10 Crna Gora u brojkama 2016. https://www.monstat.org/userfiles/file/publikacije/CG%20U%20BROJKAMA/MONSTAT_ENG_fin.pdf11 Ekonomska vrijednost zaštićenih područja u Crnoj Gori GEF-UNDP. http://procurement-notices.undp.org/view_file.cfm?doc_id=31744

12 Podaci Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore13 Izvor: http://d2ouvy59p0dg6k.cloudfront.net/downloads/montenegro_rappam_report.pdf 14 Izvor: https://www.researchgate.net/publication/303873658_Faktori_zadovoljstva_posjetilaca_ posjetilaca_Nacionalnog_parka_Skadarsko_jezero_Crna_Gora_u_marketing_planiranju_ odrzivog_turizma15 Primjeri afirmisanih modela su Nacionalni park Kornati i parkovi prirode Medvednica i Lonjsko polje u Hrvatskoj

DIREKTNO UČEŠĆE TURIZMA

U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA U

BRUTO DOMAĆEM PROIZVODU CRNE GORE IZNOSI 172

MILIONA EUR


Crne Gore. Mnoga od njih se nalaze u granicama zaštićenih područja, poput Skadarskog, Crnog, Plavskog, Biogradskog i Šaskog jezera.

Zaštićena područja služe zaštiti vode u smislu kvaliteta, kao i u smislu količine (npr. filtracija, obnavljanje površinskih voda i održavanje prirodnih tokova), čime se omogućava komercijalna eksploatacija vode, ali bez prihoda za zaštićena područja i lokalnu zajednicu koja tamo živi. Međutim, značaj zaštićenih područja i drugih prirodnih područja za komercijalno korišćenje vode se često zanemaruje ili potcjenjuje.

Cijelo područje Skadarskog jezera u Crnoj Gori je zaštićeno kao nacionalni park, a isto je i na albanskoj strani. Jezero je vrijedan izvor pijaće vode za cijelu zemlju i pruža brojne vrijednosti i dobiti svim zainteresovanim stranama.

Kao najveće jezero na Balkanu, Skadarsko jezero je ključni elemenat sistema vodosnabdijevanja u Crnoj Gori. Novi regionalni akvadukt, koji dovodi vodu iz Skadarskog jezera do crnogorskog primorja, obezbjeđuje do 1500 l/s.

Uprkos očiglednom značaju Skadarskog jezera za vodosnabdijevanje u Crnoj Gori, njegovom značaju za kvalitet i količinu vode, u našoj studiji je to prepoznao samo relativno mali broj grupa zainteresovanih strana. Samo poslovni sektor je prepoznao vodne resurse u NP Skadarsko jezero

16 U nacionalnim parkovima Prokletije, Skadarsko jezero i Durmitor17 Izvor: http://d2ouvy59p0dg6k.cloudfront.net/downloads/rivers_lifelines_of_the_dinaric_arc_2.pdf

SKADARSKO JEZERO JE VRIJEDAN IZVOR

PIJAĆE VODE ZA CIJELU ZEMLJU

I PRUŽA BROJNE VRIJEDNOSTI

I DOBITI SVIM ZAINTERESOVANIM

STRANAMA

WWF Adria zajedno sa Parkovima Dinarida - mrežom zaštićenih područja Dinarida u okviru regionalnog programa „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ sprovode projekat “Posmatranje medvjeda” u saradnji sa nacionalnim parkovima Biogradska gora u Crnoj Gori i Tara u Srbiji.Cilj je da se kroz konkretne aktivnosti na terenu i uz intenzivnu saradnju sa upravljačima i lokalnim akterima uz zaštitu i očuvanje divljih vrsta i njihovih staništa, uspostavi atraktivan turistički proizvod „Posmatranje medvjeda“, od kojeg bi koristi imali NP Biogradska gora i NP Tara, ali i lokalna zajednica.

Stanovnici zaštićenih i okolnih područja dobiće priliku da se uključe u mjere zaštite mrkog medvjeda kroz obuku za prikupljanje DNK materijala i druge aktivnosti, kao što su kreiranje atraktivne turističke ponude, pružanje usluga vodiča za posmatranje medvjeda ili kroz pružanje usluga smještaja, gastronomiju, brendirane suvenire i druge turističke proizvode i usluge orjentisane na prirodu.

RAZVOJ SPECIFIČNIH TURISTIČKIH PONUDA BAZIRANIH NA PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA POMAŽE ZAŠTITI I OČUVANJU PRIRODE

Vodni resursi u zaštićenim područjimaKvalitet i količina vodnih resursa su očigledno i direktno povezani sa blagostanjem ljudi. Prema tome, vrijednosti i dobiti koje su povezane sa vodnim resursima su često veoma visoko pozicionirane u procjenama. Kvalitet i količina vode, kao i komercijalno korišćenje vode su prepoznati kao najznačajnija ekonomska vrijednost u tri procijenjena zaštićena područja16.

Integritet mreže rijeka i stanje rijeka u regionu Dinarskog luka je veoma visok. Analiza koju je izvršio WWF 2014. godine17 pokazala je da je 76% analiziranih rijeka u Crnoj Gori u izuzetno očuvanom stanju. Mnoge rijeke se nalaze u granicama zaštićenih područja ili su od ključnog značaja za zaštićene ekosisteme: Morača, Tara, Komarnica, Mrtvica i druge. Očuvana jezera predstavljaju još jednu prepoznatljivu osobinu

Bio

grad

sko

jeze

ro ©

JP

NP

CG


kao veliku ekonomsku vrijednost. To zaslužuje pažnju upravljača parka jer se potencijal vodnih resursa može koristiti za bolju zaštitu vrijednosti parka i razvoj saradnje sa lokalnim i nacionalnim zainteresovanim stranama.

Isti rezultati su dobijeni u nacionalnim parkovima Biogradska gora i Durmitor, gdje je opet poslovni sektor bila jedina grupa zainteresovanih strana koja je prepoznala ekonomsku vrijednost zaštićenih područja u pogledu vodnih resursa.

Velika šumska područja su izuzetno važna za vodosnabdijevanje s obzirom na to da najveće količine površinskih voda obično dolaze sa tih područja. Prema tome, gazdovanje šumskim ekosistemima u okviru zaštićenih područja je veoma važno za bezbjednost vode. Nacionalni parkovi Durmitor, Prokletije i Biogradska gora imaju velike i očuvane šumske komplekse u okviru svojih granica. Oni su od velikog značaja za kvalitet i količinu vodnih resursa, naročito za neke od najvećih rijeka u Crnoj Gori kao što su Tara, Morača i Lim. Vodni resursi u zaštićenim područjima imaju i druge namjene, osim javnog vodosnabdijevanja, a to su proizvodnja energije, poljoprivreda sa ribarstvom, turizam i industrija. Ribolov je jedna od najznačajnijih privrednih djelatnosti na Skadarskom jezeru. Najveći dio (95%) fonda slatkovodne ribe u Crnoj Gori dolazi iz ovog jezera. Proizvodnja ribe u jezeru je veoma velika, oko 80 kg/ha. Postoji oko 400 ribara na jezeru, a godišnji ulov se kreće oko 1000t18.

Ribolov na Skadarskom jezeru godišnje donosi cca 1.8 miliona EUR lokalnoj ekonomiji. Glavne komercijalne vrste ribe su ukljeva i šaran.

Zagađenje, intenzivna regulacija, stalno pogoršanje prirodnih vodnih režima spadaju u najakutnije prijetnje za slatkovodne ekosisteme. Razvoj u oblasti hidroenergije predstavlja ozbiljnu prijetnju za neke od najvrijednijih rječnih poteza, naročito u planinskim područjima. Izgradnja brana utiče na cijeli vodni sistem, uključujući rijeke, jezera i površinske vode. Eventualne brane na rijeci Morači bi poremetile priliv vode u Skadarsko jezero i ugrozile ekosisteme i usluge koje oni pružaju. Zauzvrat, lokalna zajednica ima nekoliko dobiti od izgradnje hidroenergetskih postrojenja, naročito dugoročno gledano. Rješenja mogu uključivati razmatranje drugih namjena zemlje/vode koje pružaju veće koristi, uz svođenje uticaja na najmanju mjeru.

18 Izvor: http://www.greenhome.co.me/fajlovi/greenhome/attach_fajlovi/eng/main-pages/2011/11/pdf/ Fish_fauna_of_Moraca_River_and_Skadar_Lake.pdf

19 Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore MONSTAT20 NP Biogradska gora, NP Durmitor i NP Skadarsko jezero21 Ekonomsko vrednovanje sistema zaštićenih područja Crne Gore. ISSP

Proizvodnja meda i divlje jestivo biljeEkosistemske usluge koje se odnose na obezbjeđivanje prirodnih proizvoda poput divljeg jestivog bilja i životinja, pečurke, ljekovito bilje, med i drugi divlji prirodni materijali su dobro prepoznati i korišćeni od strane lokalnog stanovništva u Crnoj Gori. Njihova ekonomska vrijednost je očigledna i mnoge grupe zainteresovanih strana imaju koristi od trgovine i prerade prirodne hrane i materijala.

Ukupan broj košnica u Crnoj Gori se procjenjuje na 5000019. Samo tri nacionalna parka (Biogradska gora, Prokletije i Skadarsko jezero) zajedno imaju više od 10000 košnica ili više od 20% svih košnica u Crnoj Gori. Može se smatrati da očuvani ekosistemi u zaštićenim područjima predstavljaju centralna područja za pčelarstvo u Crnoj Gori.

Egzistencijalna vrijednost proizvodnje meda i divlje hrane je prepoznata kod većine procijenjenih zaštićenih područja.

Ocijenjeno je da divlje jestivo bilje i pečurke imaju malu egzistencijalnu vrijednost u četiri zaštićena područja i veliku vrijednost u tri zaštićena područja20. Grupe zainteresovanih strana koje se bave proizvodnjom meda i branjem divljeg jestivog bilja su uglavnom lokalne zajednice i udruženja pčelara što pruža mogućnost zaštićenim područjima da se afirmišu i poboljšaju odnose sa lokalnim zajednicama.

Na dva procijenjena zaštićena područja, Biogradska gora i Prokletije, procijenjeno je da proizvodnja meda i divlje jestivo bilje imaju veliku ekonomsku vrijednost.

Prema mišljenju učesnika PA-BAT radionice, u NP Biogradska gora i njegovoj široj okolini postoji cca 1500 košnica. Prosječan prinos po košnici iznosi cca 12 kg, što ukazuje na ukupnu godišnju proizvodnju od cca 18 tona meda. Proizvodni kapaciteti u NP Prokletije su veći, postoji cca 3000 košnica na ovom zaštićenom području i u njegovom okruženju, koje proizvode cca 36 tona meda visokog kvaliteta.

Druge studije21 su pokazale da je pčelarstvo veoma razvijeno na području Skadarskog jezera. Prema procjenama, postoji cca 7500 košnica sa godišnjom proizvodnjom od blizu 80 tona meda.

TRI ZAŠTIĆENA PODRUČJA

(SKADARSKO JEZERO,

BIOGRADSKA GORA I PROKLETIJE)

PROIZVODE PREKO 130 TONA MEDA

GODIŠNJE

NA SKADARSKOM JEZERU DJELUJE OKO 400 RIBARA, A NJIHOV GODIŠNJI ULOV SE KREĆE OKO 1000 TONA


Šum

ski p

lodo

vi /

Pro

klet

ije ©

Mar

tin Š

olar

U nacionalnim parkovima Crne Gore se nalazi više od 20% svih košnica u zemlji. Tri zaštićena područja (Skadarsko jezero, Biogradska gora i Prokletije) proizvode preko 130 tona meda.

Biljke koje se najčešće beru su borovnice, kupine, maline, kao i različite vrste pečuraka.

Branje kupina je uobičajena djelatnost u nacionalnim parkovima Prokletije i Biogradska gora. Zainteresovane strane su procijenile da se svake godine ubere cca 800 tona kupina u Nacionalnom parku Prokletije. Procjenjuje se da se godišnje ubere 170t bobičastog voća, 30t ljekovitog bilja i 70 t pečuraka u NP Biogradska gora. Na taj način se generiše cca 1.100.00 EUR godišnje22.

Procjenjuje se da se 970 tona bobičastog voća sakupi u nacionalnim parkovima Prokletije i Biogradska gora. Na taj način se generiše cca 1.100.00 EUR godišnje.

Sakupljanje ljekovitog bilja ima uglavnom egzistencijalnu vrijednost za lokalne zainteresovane strane. Prepoznato je da ima veliku egzistencijalnu vrijednost u NP Prokletije i malu egzistencijalnu vrijednost na svim procijenjenim zaštićenim područjima. Sakupljanje vrši lokalno stanovništvo, a tržište nije razvijeno (nema veleprodaje, postrojenja za preradu itd.).

Anketa sprovedena među 500 domaćinstava u Crnoj Gori23 je pokazala da 30% svih domaćinstava redovno sakuplja nedrvne šumske proizvode24 (NDŠP). Sakupljanje NDŠP uglavnom predstavlja dodatni izvor prihoda (za cca 60% domaćinstava), dok se samo 5% njih oslanja na NDŠP kao glavni izvor prihoda.

Jasno je da proizvodnja meda i sakupljanje divljeg jestivog bilja imaju značajnu ulogu u ekonomiji lokalnih zajednica u Crnoj Gori. Ove djelatnosti su posebno važne za ruralna, planinska područja gdje su rijetke druge poslovne mogućnosti za lokalne zainteresovane strane. Zaštićeno područje ima značajnu ulogu u zaštiti ekosistema koji pružaju navedene egzistencijalne usluge i u kontroli održivog korišćenja prirodnih resursa

22 Ekonomsko vrednovanje sistema zaštićenih područja Crne Gore. ISSP23 Istraživanje nedrvnih šumskih proizvoda – podsektorska analiza za Crnu Goru. ISSP. http://issp.me/wp-content/uploads/2013/04/NTFP-ISSP-versionEN.pdf24 bobičasto voće, pečurke, ljekovito bilje

SAKUPLJANJE LJEKOVITOG BILJA IMA EGZISTENCIJALNU VRIJEDNOSTZA LOKALNU ZAJEDNICU


Poslovi u zaštićenim područjimaOko 160 osoba25 je direktno zaposleno u pet nacionalnih parkova u Crnoj Gori. Taj broj je veći u špicu sezone kada se otvaraju radna mjesta na određeno vrijeme. Još 83 osobe su zaposlene u sjedištu Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore u Podgorici.

Važnost zaštićenih područja kao ponuđača poslova je dobro prepoznata od strane većine procijenjenih lokalnih zajednica i eksperata u oblasti zaštite prirode, koji tamo sprovode istraživanja. Smatra se da poslovi koje nude rukovodeći organi nacionalnog parka u dva zaštićena područja imaju malu ekonomsku vrijednost za lokalnu zajednicu (Lovćen i Biogradska gora), dok su za Durmitor i Skadarsko jezero poslovi primarni izvor prihoda i imaju veliku ekonomsku vrijednost za 90 porodica.

Samo lokalne zajednice iz Nacionalnog parka Prokletije nijesu prepoznale egzistencijalnu vrijednost zaštićenog područja i poslova koji su povezani sa upravljanjem tim područjem.

Iako se čini malim brojem u poređenju sa brojem radnih mjesta u drugim sektorima, ne treba ih zanemariti. Najveća vrijednost radnih mjesta u zaštićenim područjima nije u njihovom broju, već u mjestu gdje se nude radna mjesta. Većina zaštićenih područja na Balkanu i u Crnoj Gori nalaze se u udaljenim, planinskim područjima gdje je ponuda poslova veoma skromna i ograničena na poljoprivredu, šumarstvo i druge sektore zasnovane na resursima. Dalje, većina planinskih područja se u protekle dvije decenije suočava sa brzim smanjenjem broja stanovnika, što uzrokuje ozbiljne negativne uticaje na lokalne ekonomije. U takvim okolnostima, stabilni poslovi za lokalno stanovništvo, poput poslova u rukovodećim tijelima zaštićenog područja su visoko cijenjeni. Navedene brojke se odnose samo na direktnu zaposlenost u upravljačkim tijelima zaštićenih područja. Ako se njime upravlja na odgovarajući način, zaštićeno područje može generisati mnogo više radnih mjesta i poslovnih mogućnosti ili indirektnog zapošljavanja. To bi uglavnom bili samozaposlena lica ili mala preduzeća koja su aktivna u sektoru turizma, šumarstva ili poljoprivrede, koji u velikoj mjeri zavise od prirode, zaštićenog područja i njegovih vrijednosti.

Stari koncept upravljanja zaštićenim područjem koji je prisutan u regionu nije bio orijentisan na izgradnju partnerstva i saradnju sa lokalnim stanovništvom i zajednicama. Iako se praksa upravljanja mijenja, dejstva prakse iz prošlosti i odsustvo struktuirane interakcije između zaštićenih područja i zajednica i dalje je očigledno.

25 Izvor: http://www.nparkovi.me/sajt/images/stories/Pravilnik_o_sistematizaciji_JPNPCG.pdf.

Lokalno stanovništvo aktivno učestvuje u turističkim djelatnostima i sve više prihvataju nacionalne parkove kao priliku za razvoj. Osim usluga, oni nude raznovrsne proizvode, hranu, rukotvorine i suvenire. Na primjer, u NP Skadarsko jezero postoji cca 60 domaćinstava čiji je glavni izvor prihoda organizovanje krstarenja kao turističke djelatnosti26, pri čemu oni nude veoma popularne obilaske jezera brodom. Njihovo poslovanje u velikoj mjeri zavisi od zaštićenog područja i upravljanja njime. Radna mjesta u zaštićenom području donose ne samo ekonomske dobiti, već postoje i određene društvene koristi koje ih prate. Zaštićena područja generalno povećavaju prilike za formalno i neformalno obrazovanje lokalnog stanovništva. Veliki broj turista u zaštićenim područjima, kao i različite turističke djelatnosti i događaji, omogućavaju razmjenu znanja i povećavaju vidljivost regiona i, na kraju, povećavaju konkurentnost lokalnih zajednica.

Raspodjela dobitiProcjene prihoda i obima ulaganja nijesu jedini ekonomski parametri koji su važni za sveobuhvatno razumijevanje lokalne i ruralne ekonomije. Fokus na obim investicija može dovesti do pogrešnih zaključaka o održivosti ekonomskih djelatnosti. Analiza ekonomskog toka i raspodjele dobiti na različite grupe zainteresovanih strana su ključni za pravilno razumijevanje lokalne i ruralne ekonomije. Ekonomske dobiti od velikih preduzeća i ulaganja ne dolaze nužno do lokalnog stanovništva. Generalno, pravična raspodjela i održivost prihoda su važniji za krhke ruralne ekonomije. Zaštićena područja kojima se pravilno upravlja i koja integrišu lokalne zajednice i preduzeća služe kao idealan okvir za održivi ruralni razvoj.

Slika 3. Raspodjela ekonomskih dobiti (velikih i malih) od svih procijenjenih vrijednosti u okviru zaštićenih područja za različite grupe zainteresovanih strana

0 1 2 3 4 5

5

5

1

13

22

5

5

5

4

4

4

POSLOVNI SEKTOR

VLADA

EKSPERTI / NAUČNICI

CIVILNA UDRUŽENJA

STANOVNIŠTVO DRŽAVE

LOKALNO STANOVNIŠTVO U BLIZINI ZP

LOKALNO STANOVNIŠTVO U ZP

Velika ekonomska vrijednost

BROJ ZAŠTIĆENIH PODRUČJA (ZP)

Mala ekonomska vrijednost

26 Ekonomsko vrednovanje sistema zaštićenih područja Crne Gore. ISSP 2011.

AKO SE NJIME UPRAVLJA NA ODGOVARAJUĆI NAČIN, ZAŠTIĆENO PODRUČJE MOŽE GENERISATI MNOGO VIŠE RADNIH MJESTA I POSLOVNIH MOGUĆNOSTI LOKALNOM STANOVNIŠTVU


Procjena je pokazala da su u većini zaštićenih područja lokalne zajednice koje žive u blizini zaštićenog područja i poslovni sektor grupe koje ostvaruju najviše ekonomskih dobiti od različitih vrijednosti koje pružaju zaštićena područja. Za lokalno stanovništvo ove velike ekonomske dobiti se uglavnom odnose na radna mjesta u zaštićenim područjima, med, divljeg jestivog bilja, turizam, ispašu stoke i kulturne vrijednosti.

Poslovni sektor uglavnom ostvaruje dobiti od vodnih resursa, divljeg jestivog bilja i turizma. Može se smatrati da su predstavnici poslovnog sektora već dobro uključeni u ekonomiju koja je povezana sa zaštićenim područjima. Oni prepoznaju velike i male ekonomske dobiti u svim procijenjenim zaštićenim područjima. To ukazuje na veliki potencijal za saradnju upravljača zaštićenih područja i poslovnog sektora.

Smatra se da lokalne zajednice koje žive u zaštićenim područjima ostvaruju daleko manje dobiti nego lokalno stanovništvo koje živi u blizini zaštićenih područja. Postoji nekoliko razloga za to. Prvo, broj zajednica u zaštićenom području je mnogo manji nego broj zajednica van zaštićenih područja. Velike dobiti su prepoznate od strane lokalnih zajednica u nacionalnim parkovima Skadarsko jezero i Durmitor, koji imaju značajno veći broj stanovnika u okviru granica parka. Stanovnici u zaštićenim područjima su direktnije i intenzivnije izloženi ograničenjima u korišćenju resursa u zaštićenim područjima. Prema tome, često smatraju da se nalaze u nepovoljnom položaju. To je dijelom posljedica starog koncepta zaštićenog područja, gdje lokalne zajednice nijesu pravilno integrisane u upravljanje zaštićenim područjem i donošenje odluka u pogledu korišćenja resursa.

Međutim, analiza jasno ukazuje na to da su zaštićena područja od velike važnosti za male i ranjive zajednice u udaljenim ruralnim područjima. Veliki izazov za te zajednice je nedostatak kapaciteta i konkurentnosti. Stoga, upravljači zaštićenih područja treba da razviju i obezbijede adekvatne mehanizme za uključivanje lokalnih zajednica, sa jedne strane, i za privlačenje preduzetnika, sa druge strane.

Lokalne zajednice koje žive u blizini zaštićenih područja i poslovni sektor su dvije grupe zainteresovanih strana koje su najviše uključene u ekonomske djelatnosti povezane sa zaštićenim područjima.

Dur

mito

r © M

atti

Ber

nitz

POBOLJŠANIM MODELIMA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA BI SE OBEZBJEDILA PRAVEDNIJA RASPODJELA DOBITI

€



KULTURNE I ISTORIJSKE VRIJEDNOSTI



FORMALNO I NEFORMALNO OBRAZOVANJE

KOMERCIJALNO I NEKOMERCIJALNO KORIŠĆENJE VODE

ISPAŠA STOKE


ZAŠTITA PRIRODE

GENETSKI MATERIJAL

RIBARSTVO

LOVSTVO



NADOGRADNJA ZNANJA

LJEKOVITO BILJE

0 1 2 43Slika 4. Ekonomski potencijali koje su prepoznale različite grupe zainteresovanih strana Potencijal sa ekonomskom vrijednošću Potencijal bez ekonomske vrijednosti

Glavni potencijali zaštićenih područja u Crnoj Gori

BROJ ZAŠTIĆENIH PODRUČJA


29 Ekonomsko vrednovanje sistema zaštićenih područja Crne Gore. ISSP 2011

Specifičnosti parkaVrijednosti parkaKoristi parkaUpoznao/la sam druge zainteresovane straneVrijednost ekosistema

4,7%

32,6%

48,8%

16,3%

20,9%

Glavni potencijali zaštićenih područja u Crnoj GoriPotencijali zaštićenih područja za ekonomski razvoj su široko prepoznati među grupama zainteresovanih strana koje su učestvovale u procjeni. Procijenjena područja imaju različite ekološke karakteristike, kao i društveno-ekonomski kontekst. Neki su prilično novi (NP Prokletije), a neki već afirmisani i poznati nacionalni parkovi poput Durmitora ili Skadarskog jezera. To je razlog zašto svaki od njih ima različite razvojne potencijale.

Međutim, najveći potencijali za razvoj su povezani sa turizmom. Na četiri27

od pet procijenjenih područja, zainteresovane strane su rangirale turizam kao najveći potencijal. Potencijali za dalji razvoj turizma su uglavnom prepoznati među lokalnim stanovništvom koje živi oko zaštićenih područja i od strane poslovnog sektora28. Kulturne vrijednosti su potencijal koji je takođe rangiran veoma visoko. U nacionalnim parkovima Durmitor, Lovćen i Skadarsko jezero zainteresovane strane su prepoznale da kulturne vrijednosti imaju potencijal za ekonomski razvoj. Takvi rezultati su vjerovatno posljedice velike međusobne povezanosti kulturnih vrijednosti i turističkih potencijala.

Poljoprivredna proizvodnja se proteklih decenija suočava sa negativnim trendovima, uglavnom zbog opšte pojave odlaska stanovništva iz ruralnih planinskih područja širom Balkana. Zaštićena područja i njihovo okruženje su pogodni za proizvodnju zdrave i organske hrane za kojom raste potražnja na globalnom nivou. Stočarstvo je još uvijek prevashodna ekonomska djelatnost za lokalno stanovništvo u NP Prokletije. Prema mišljenju učesnika radionice, trenutno postoji cca 4200 grla stoke i cca 7000 ovaca u NP Prokletije. Veoma produktivni i bogati planinski pašnjaci u NP Prokletije i oko njega obezbjeđuju hranu za mnogo više grla stoke.

Poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja hrane generalno u mnogome zavise od turizma. Može se očekivati da će dalji razvoj turizma dovesti do poboljšane ponude lokalnih proizvođača.

Predviđeno je da potencijali za razvoj lova i ribolova budu skromni i ograničeni na mali dio zaštićenog područja. Korišćenje ovih resursa je ograničeno unutar zaštićenih područja i zainteresovane strane ne vide prostor za intenziviranje u budućnosti. Sa druge strane, može ukazati na svijest zainteresovanih strana da budući razvoj zaštićenog područja treba da bude usredsređen na održive prakse koje ne nanose štetu suštinskim prirodnim vrijednostima ovih područja.

Potencijali za razvoj zasnovani na uređenju i pratećim uslugama poput ublažavanja klimatskih promjena, stabilizacije tla i sprečavanja poplava, nijesu prepoznati. Treba očekivati da lokalne zainteresovane strane, koje

se trenutno ne nalaze u povoljnom ekonomskom položaju, ne razumiju u potpunosti ove usluge s obzirom na to da su usredsređene na opipljive vrijednosti koje im donose neposredne dobiti. S obzirom na to da usluge uređenja donose koristi velikim grupama zainteresovanih strana, postoji potreba za izradom nacionalnih i regionalnih politika koje bi promovisale značaj ovih usluga i za razvojem mehanizama za njihovo vrednovanje i uključivanje u finansijske tokove.

Ulaganje u prirodni kapital može donijeti značajne ekonomske dobiti svim grupama zainteresovanih strana. Procjenjeno je da se dodatnih 1.5 milijarde EUR29 može generisati u sljedećih 25 godina kroz ulaganja u turizam u zaštićenim područjima i druge ekosistemske usluge.

Učešće u upravljanjuzaštićenim područjemSavremeni koncept zaštićenog područja se oslanja na intenzivnu saradnju svih zainteresovanih strana. Upravljači zaštićenih područja treba ne samo da informišu zainteresovane strane, već i da razviju strukture i procese koji bi omogućili aktivno učešće svih relevantnih aktera u upravljanju. Učešće u velikoj mjeri povećava djelotvornost upravljanja zaštićenim područjem, ali i obezbjeđuje podsticajno okruženje za inicijative ekonomskog razvoja.

ZNAČAJAN BROJ ZAINTERESOVANIH STRANA PREPOZNAJE VELIKE POTENCIJALE U RAZVOJU TRADICIONALNE POLJOPRIVREDE I PROIZVODNJI MEDA

27 NP Biogradska gora, NP Durmitor, NP Lovćen i NP Prokletije28 63% odgovora svih grupa zainteresovanih strana, gdje su prepoznati potencijali u turizmu, spadaju u ove četiri grupe

Slika 5. Šta je naučeno tokom radionica


Cen

tar z

a po

setio

ce -

Gus

inje

, NP

Pro

klet

ije ©

Mar

tin Š

olar

Većina zaštićenih područja u regionu je uspostavljena i njima se upravljalo bez angažovanih procesa konsultacija. Danas je stanje drugačije i upravljači uglavnom prepoznaju značaj zajedničkog rada. NP Prokletije je primjer novouspostavljenog zaštićenog područja u procesu konsultacija.

Procjena zaštićenih područja u Crnoj Gori pokazuje da su procesi učešća u početnoj fazi i da zainteresovane strane u određenoj mjeri međusobno razmjenjuju informacije i znanje. Međutim, nijesu sve grupe zainteresovanih strana podjednako angažovane i svakako ima dosta prostora za poboljšanje u smislu kontinuiteta i transparentnosti procesa učešća. Procjene u zaštićenim područjima su pokazale da je većina zainteresovanih strana dobro informisana o osnovnim specifičnostima parka, a većina njih je zainteresovana da se upozna sa dobitima i vrijednostima zaštićenog područja.

Međutim, posljedice dugog perioda autoritativnog upravljanja još uvijek su prisutne i upravljači i zainteresovane strane treba da razviju svoje kapacitete za učešće.

Same diskusije između zainteresovanih strana tokom PA-BAT radionica su podjednako važne kao procjena i njeni rezultati. PA-BAT radionice pružaju dodatnu priliku za razmjenu informacija i znanja, što na kraju dovodi do boljeg razumijevanja uloge, vrijednosti i dobiti od zaštićenih područja. Takođe, zainteresovana strana može uspostaviti kontakte i pokrenuti zajedničke inicijative za razvoj.

Više od 97% uključenih osoba je navelo da bi mogli da iskoriste znanje stečeno tokom radionice, a više od 65% njih je izjavilo da postoji prilika za buduću saradnju sa drugim zainteresovanim stranama, dok je 33% izjavilo da su upoznali više od 5 novih poznanika. Ova vrsta radionice se pokazala veoma prikladnom metodologijom za objašnjavanje ponekad prilično složenih odnosa ekosistemskih usluga i drugih vrijednosti i dobiti.

IzazoviPA-BAT procjena nije razvijena kao krajnji i sveobuhvatan način detaljne procjene svih vrijednosti u određenom zaštićenom području. Namijenjena je kao pomoć u objedinjavanju i početku sakupljanja podataka o ukupnim koristima od zaštite prirode, koje su neizmjerne. Osim toga, participativne i integralne procjene ne pomažu samo kod utvrđivanja dobiti i vrijednosti - takođe su praktične za utvrđivanje najvećih izazova i prepreka u upravljanju zaštićenim područjem. Naveli smo neke od njih koji su utvrđeni u diskusijama zainteresovanih strana:

1. Zaštićena područja još uvijek nijesu adekvatno prepoznata kao instrumenti za razvoj i nijesu na odgovarajući način integrisana u strategije, planove i programe drugih sektora.

VIŠE OD 65% SUDIONIKA RADIONICA NAVELO JE DA POSTOJI PRILIKA ZA SURADNJU SA DRUGIM SUDIONICIMA


2. Ekonomske i društvene vrijednosti, kao i potencijali zaštićenih područja u Crnoj Gori, nijesu sasvim integrisane u njihove planove upravljanja.

3.Trenutno institucionalno uređenje upravljanja nacionalnim parkovima u Crnoj Gori nije povoljno za savremeno i integrativno gazdovanje koje bi trebalo da se oslanja na intenzivno učešće lokalnih zainteresovanih strana i na partnerstvima sa poslovnim sektorom.

4. Razvojni potencijali se uglavnom vide u korišćenju prirodnih resursa. Vrijednosti očuvanja ekosistema i njihovih usluga još uvijek nijesu u potpunosti prepoznate i prihvaćene.

5. Režimi zaštite i mjere u NP su regulisani na nacionalnom nivou Zakonom o zaštiti prirode. To ne dozvoljava konkretna prilagođavanja gazdovanja na nivou zaštićenog područja.

6. Trenutni i sveobuhvatni podaci koji su potrebni za djelotvorno upravljanje vrstama, staništima i prirodnim resursima generalno nedostaju ili su nepotpuni.

7. Zakonski akti o zaštiti vrsta nijesu u potpunosti urađeni i stvaraju teškoće u upravljanju zaštićenim područjem i održivom korišćenju ljekovitog bilja, bobičastog voća i pečuraka.

8. Službe zaštite koje treba da budu na prvoj liniji upravljanja zaštićenim područjem i interakcije sa lokalnim zainteresovanim stranama i turistima uglavnom nemaju dovoljno kapaciteta.

9. Turistička infrastruktura generalno nije adekvatno razvijena.

10. Mnoge kulturne vrijednosti u nacionalnim parkovima nijesu dobro vrednovane, zaštićene i integrisane u upravljanje nacionalnim parkovima.

11. Mali dio vrijednosti zaštićenog područja je prepoznat i pretvoren u dobiti za zainteresovane strane. Sve relevantne grupe zainteresovanih strana, uključujući upravljače zaštićenih područja, posjeduju skromne kapacitete za razvoj održivih ekonomskih djelatnosti zasnovanih na vrijednostima zaštićenog područja.

12.Finansijski resursi za razvoj održivih ekonomskih inicijativa su ograničeni i lokalne zajednice im ne mogu lako pristupiti.

13. Tržišta za divlje jestive proizvode nijesu razvijena i organizovana. Kontrola sakupljanja i trgovine divljim jestivim proizvodima i ljekovitim biljem je slaba.

14. Strukture i procesi za učešće zainteresovanih strana i njihovo učešće u donošenju odluka je u početnoj fazi razvoja.

15. Upravljači zaštićenih područja posjeduju skromne kapacitete za integrativno upravljanje zaštićenim područjem. Očigledan je nedostatak eksperata za zaštitu prirode, obrazovanje, interpretaciju i turizam.

16. Lokalno stanovništvo, kao i šira javnost, ne prepoznaje i ne razumije cijeli spektar usluga koje im pružaju ekosistemi u zaštićenim područjima. Regulisanje i podržavanje ekosistemskih usluga je slabo prepoznato i ne uključuje ekonomska razmatranja.

Preporuke za korišćenje PA-BAT rezultataRazličiti akteri u zaštiti prirode, upravljanju zaštićenim područjem i ruralnom razvoju mogu koristiti rezultate PA-BAT procjene. Oni su posebno važni za upravljače zaštićenih područja, ali i za nacionalne i lokalne vlade, te za lokalne aktere koji pokušavaju da razviju inicijative za održivi razvoj.

Nadležne institucije za upravljanje zaštićenim područjima u Crnoj Gori bi mogli da uzmu u obzir sporna pitanja koja su identifikovana tokom niza PA-BAT radionica i iskoristiti savjete (posebne smjernice) za korišćenje PA-BAT rezultata koji su definisani u konsultaciji sa ekspertima za zaštićena područja i sa nadležnim organima.

Posebne smjernice su urađene za: 1. Plan upravljanja, 2. Razvoj procjene ekosistemskih usluga, 3. Plan komunikacije, 4. Poslovni plan, 5. Plan interpretacije i obrazovanja, 6. Plan ruralnog razvoja, 7. Razvoj projekata30.

Potencijali za korišćenje rezultata PA-BAT-a u planiranju upravljanja zaštićenim područjem ogledaju se u sljedećem:

1. Bolje razumijevanje vrijednosti i dobiti koje zaštićena područja pružaju ljudima može značajno poboljšati upravljanje njima.

2. Procjene PA-BAT-a pružaju početne informacije za dalji razvoj detaljnih i ciljanih procjena neophodnih za razvojne inicijative.

3. Diskusije o koristima i vrijednostima zaštićenih područja čine osnovu za razvoj procesa učešća i partnerstava između zainteresovanih strana u zaštićenim područjima.

4. Rezultati PA-BAT-a pomažu u strateškoj orijentaciji zaštićenih područja ili sistema zaštićenih područja na nacionalnom nivou. Takođe, rezultati pružaju korisne podatke za planiranje upravljanja.

30 http://croatia.panda.org/en/what_we_do/protected_areas/pa4np/pa_bat_methodology/

BOLJE RAZUMIJEVANJE

VRIJEDNOSTI I DOBITI

KOJE ZAŠTIĆENA PODRUČJA

PRUŽAJU LJUDIMA DOPRINOSI ODRŽIVOM

RAZVOJU


Kaj

akaš

i u N

P S

kada

rsko

jeze

ro ©

JP

NP

CG

5. Koristi koje su prepoznali lokalni stanovnici i zainteresovane strane predstavljaju pogodan sadržaj za podizanje svijesti i, generalno, za promociju zaštićenih područja.

6. Savremeni koncept zaštićenih područja se zasniva na njihovoj integraciji u programe lokalnog razvoja. Rezultati PA-BAT-a su veoma korisni za integrisanje i razvoj lokalnih ekonomskih podsticaja.

7. Zahvaljujući intenzivnom participativnom pristupu, rezultati PA-BAT-a prikazuju stvarno stanje u zaštićenim područjima i izazove sa kojima se ljudi u zaštićenim područjima suočavaju. Prema tome, oni pomažu upravljačima zaštićenih područja da se fokusiraju na praktična rješenja koja koriste lokalnim zajednicama.

8. Sam proces PA-BAT procjene je podjednako važan kao i njeni rezultati. Dobiti i vrijednosti se mijenjaju sa vremenom, kao i način na koji ih zainteresovane strane posmatraju. Periodična revizija PA-BAT procjena može pomoći u osvježavanju i održavanju pozitivnog i konstruktivnog dijaloga među zainteresovanim stranama.

9. Procijenjene vrijednosti i dobiti pružaju veoma važne informacije za donošenje odluka, prostorno planiranje, procjenu uticaja na životnu sredinu (PUŽS), stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu (SPUŽS) ili slične procese. Argumenti direktno povezani sa društvenim ili ekonomskim dobitima mogu u značajnoj mjeri poboljšati kvalitet procesa donošenja odluka.

10. Zaštićeno područje može postati značajan pokretač lokalnih ekonomija. Međutim, razvojne inicijative treba uvijek da budu zasnovane na održivosti. Ne bi trebalo da ugrožavaju glavne vrijednosti zaštićenog područja. Razvojne inicijative treba planirati postepeno, pri čemu se posebna pažnja posvećuje pravičnoj raspodjeli dobiti među svim zainteresovanim stranama.

Informacije od lokalnih zajednica, koje su prikupljene tokom PA BAT radionica u regionu, već su korišćene za izradu preporuka za poboljšanje zakonskih akata o zaštiti prirode i održivom korišćenju resursa (nacionalni izvještaji). Takođe, WWF je iskoristila ove informacije u planiranju projekta “Zaštićena područja za prirodu i ljude” (PA4NP)31. Šest terenskih projekata iz PA4NP programa su odabrani u skladu sa rezultatima PA-BAT-a (u cilju predstavljanja dobrih praksi i rješavanja sukoba). Utvrđeni nedostatak komunikacije između lokalne zajednice i uprave zaštićenog područja u cijelom regionu je bio razlog za razvoj posebnog programa indeksacije koji bi omogućio praćenje intenziteta i kvaliteta komunikacije i saradnje zainteresovanih strana u zaštićenom području. PA-BAT analiza pojedinačnih zaštićenih područja biće dostupna na internet stranici zasnovanoj na dokazima32, a službenici za zaštićena područja je mogu koristiti za poboljšanje svog rada (revidiranje godišnjih planova i planova upravljanja).

31 http://croatia.panda.org/projekti/zatiena_podruja_za_prirodu_i_ljude/32 www.natureforpeople.org

POTENCIJALI PROIZAŠLI IZ

PA-BAT ANALIZE OSTVARUJU

SE KROZ ŠEST TERENSKIH

PROJEKATA U REGIJI OD KOJIH JE JEDAN

POSMATRANJE MEDVJEDA U

BIOGRADSKOJ GORI


Bio

grad

ska

gora

© M

atti

Ber

nitz

Preporuke za rješavanje identifikovanih izazovaStrateške preporuke za poboljšanje sistema zaštićenih područja u Crnoj Gori:

• Obezbijediti bolju podršku svih institucija državne i lokalne vlade upravljačima zaštićenih područja;

• Integrisati vrijednosti zaštićenog područja u sektorske strategije i planove;

• Razviti podsticajni institucionalni okvir za upravljanje zaštićenim područjima koji bi omogućio integrativne prakse upravljanja i djelotvorno uključivanje lokalnih zainteresovanih strana i preduzeća;

• Razviti zakonski okvir koji bi omogućio upravljanje zaštićenim područjima koje je prilagođeno lokalnim specifičnostima (sistemi zoniranja, upravljanje vrstama itd.);

• Obezbijediti finansijsku podršku za razvoj infrastrukture koja je potrebna za pretvaranje vrijednosti zaštićenog područja u dobiti;

• Motivisati i podržati preduzetnike u zaštićenim područjima koja djeluju su u skladu sa ciljevima očuvanja zaštićenih područja i njihovim planskim dokumentima.

Preporuke na nivou zaštićenog područja:

1. Sarađivati sa donosiocima odluka i politika na razmatranju i integrisanju vrijednosti i dobiti od zaštićenih područja u politike i relevantne strateške dokumente;

2. Integrisati utvrđene vrijednosti i dobiti u planove upravljanja;

3. Dodatno razviti strukture i procese za učešće lokalnih zainteresovanih strana;

4. Upoznati sve relevantne grupe zainteresovanih strana sa vrijednostima i dobitima koje pružaju zaštićena područja. Naročito promovisati vrijednosti regulatornih i podrzavajućih ekosistemskih usluga;


5. Uspostaviti poslovne forume u cilju boljeg ispitivanja mogućnosti i pokretanja aktivnosti koje bi pretvorile utvrđene vrijednosti u dobiti;

6. Utvrditi potencijalno suprotstavljena pitanja između sektorskih politika i zakona i pokrenuti multisektorsku diskusiju kako bi se omogućile održive razvojne inicijative;

7. Razviti efikasne sisteme monitoringa za vrste od konzervacijskog i komercijalnog interesa;

8. Uraditi precizne digitalne mape zaštićenih područja, uključujući podatke o granicama, zonama, infrastrukturi, prirodnim i kulturnim vrijednostima kako bi se podržao proces donošenja odluka i komunikacija sa zainteresovanim stranama;

9. Razviti kapacitete službi zaštite kao jedne od ključnih elemenata za upravljanje zaštićenim područjem;

10. Razviti posebne kapacitete koji su potrebni za upravljanje posjetiocima/turizmom;

11. Izgraditi partnerstvo sa poslovnim sektorom u cilju poboljšanja turističke ponude;

12. Sarađivati sa institucijama koje su nadležne za zaštitu kulturnog nasljeđa u cilju odgovarajuće procjene, ocjene, zaštite i integrisanja kulturne vrijednosti u upravljanje zaštićenim područjem.

13. Koristiti PA-BAT za strateško planiranje upravljanja zaštićenim područjem i izgradnju kapaciteta. Upravljači treba da se usredsrede na izgradnju kapaciteta u oblastima koja su povezana sa utvrđenim vrijednostima;

14. Uzeti u obzir kapacitete i resurse lokalnih stanovnika prilikom planiranja upravljanja i razviti adekvatne mehanizme za podizanje i podržavanje njihove konkurentnosti;

15. Razvijati i promovisati održive finansijske mehanizme, kojima bi se obezbijedila ravnopravna podjela dobiti i podržale lokalne zajednice koje žive u zaštićenim područjima;

16. Razviti tržište za lokalne proizvode i divlje jestive proizvode u cilju poboljšanja i stabilizovanja prihoda za lokalne stanovnike;

17. Razviti i sprovoditi mehanizme kontrole za korišćenje prirodnih resursa zajedno sa lokalnim zainteresovanim stranama;

18. Uključiti lokalne zainteresovane strane u procese donošenja odluka o korišćenju prirodnih vrijednosti koje su važne za njihovu egzistenciju;

19. Razviti i podržati podsticaje za tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju u okviru zaštićenih područja.

• Raditi na daljoj integraciji zaštićenih područja i lokalnih pružaoca usluga u nacionalno i međunarodno turističko tržište;

• Redovno razmjenjivati informacije sa relevantnim zainteresovanim stranama i obezbijediti transparentnost aktivnosti i planova upravljanja zaštićenim područjem;

• Promovisati zaštićeno područje kao “ponuđača radnih mjesta” i obezbijediti podršku relevantnih institucija (šeme subvencija, programi zapošljavanja);

• Organizovati redovne PA-BAT procjene sa lokalnim zainteresovanim stranama u cilju boljeg razumijevanja vrijednosti i upoznavanja sa najefikasnijim načinima ostvarivanja koristi od njih;

• Zajedno sa zainteresovanim stranama razviti i dogovoriti mehanizme za održavanje ekonomskih djelatnosti u granicama održivosti;

• Sprovesti ciljane i detaljne procjene glavnih utvrđenih vrijednosti na osnovu aktuelnih inicijativa i interesa.

Generalno, naša ključna preporuka je da se intenziviraju procesi kojima bi se integrisale vrijednosti prirodnog/zaštićenog područja u planiranje razvoja u partnerstvu sa ključnim zainteresovanim stranama.

LOKALNE ZAJEDNICE SE

MORAJU UKLJUČITI U PROCESE DONOŠENJA

ODLUKA O KORIŠĆENJU

PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

KOJE SU VAŽNE ZA NJIHOVU

EGZISTENCIJU


ZaključakVlada Crne Gore je eksplicitno definisala svoje razvojne prioritete. To su turizam, energetika, poljoprivreda i prerađivačka industrija33. Prva tri navedena prioritetna sektora u velikoj mjeri zavise od prirodnih resursa i prirodnih vrijednosti. Zajedno sa dugoročnom orijentacijom države ka održivom razvoju, oni kreiraju podsticajni strateški okvir i mnoge mogućnosti za razvoj zaštićenih područja.

Naravno, osim ovih mogućnosti postoje brojni izazovi koji se uglavnom odnose na nalaženje ravnoteže između potreba različitih sektora i definisanja granica održivosti. Pravilno razumijevanje i ocjena prirodnih vrijednosti mogli bi da budu ključ za rješavanje suprostavljenih interesa u pogledu prirodnih vrijednosti. Usredsređivanje na primarne vrijednosti i koristi može olakšati razumijevanje između interesnih grupa. Savremeni pristup u upravljanju zaštićenim područjem, koji za cilj ima usaglašavanje razvoja i očuvanja prirodnih vrijednosti, zasniva se na učešću širokog spektra zainteresovanih strana. PA-BAT je metodologija koja pomaže upravljačima zaštićenih područja prilikom osmišljavanja plodnog i strukturnog učešća kroz bolje razumijevanje prirodnih vrijednosti i njihovog značaja za lokalne zainteresovane strane.

Ljudi koji su uključeni u PA-BAT procjenu u Crnoj Gori su identifikovali mnoge vrijednosti koje su od velikog značaja za njihovu egzistenciju i ekonomski razvoj. Na taj način su opravdali potrebu za zaštitom prirode i osvrnuli se na potrebu za poboljšanjem upravljanja zaštićenim područjima. Takođe, oni su pokazali da su mnoge od postojećih grupa zainteresovanih strana svjesne brojnih vrijednosti u zaštićenim područjima i da su mnoge od njih već angažovane i aktivne u održivim lokalnim ekonomijama. Isto tako, upravljačima zaštićenih područja su već odredili put ka participativnim praksama i integraciji njihovih zaštićenih područja u lokalne razvojne inicijative. Međutim, ima dosta prostora za poboljšanje, a PA-BAT može olakšati i ubrzati taj proces.

Osim praktičnog korišćenja u lokalnim okvirima, PA-BAT predstavlja doprinos ispunjavanju obaveze koju država ima prema Aichi ciljevima biodiverziteta (ciljevi zaštite i održivog korišćenja biodiverziteta) koji su uvršćeni u Strateški plan za biodiverzitet 2011-2020 Konvencije o biodiverzitetu (CBD) i direktno podržava realizaciju više od jednog cilja iz Ciljeva održivog razvoja usvojenih 2015. godine. Shodno tome, PA-BAT podržava ciljeve biodiverziteta EU za 2020. godinu.

Na kraju, naš tim želi da zahvali svima koji su učestvovali na radionicama na izdvojenom vremenu, dobrom raspoloženju i otvorenim diskusijama.

33 Pravci razvoja Crne Gore 2015-2018. http://www.mf.gov.me/rubrike/prezentacije/151039/Pravci-razvoja-Crne-Gore.html

Bal

kan

Riv

ers

Tour

201

7 na

rije

ci M

orač

i (c)

Jan

Pirn

at

40 Procjena vrijednosti zaštićenih područja (PA-BAT) u Crnoj Gori

WWF u brojevimaADRIA.PANDA.ORG

ADRIA

+5 MViše od pet milijuna ljudi diljem svijeta podržava WWF.

1961.WWF je jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija koja se bavi zaštitom priorde, a osnovana je 1961. godine.

ZAŠTITA PRIRODEWWF Adria provodi aktivnosti kroz partnerstva na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou.

Ovaj dokument financira Švedska međunarodna razvojna agencija SIDA (Swedish International Development Cooperation Agency). SIDA nužno ne dijeli stavove iznesene u ovom materijalu. Za sadržaj je odgovoran isključivo autor.

+100WWF ima mrežu aktivnu u više od stotinu zemalja svijeta, na 6 kontinenata.

PROCJENA DOBROBITI ZAŠTIĆENIH PODRUČJA (PA-BAT) U CRNOJ GORI

Telefon:

procjena vrijednosti zaštićenih područja ( ) u crnoj...

Documents