procjena rizika i osjetljivosti područja - edubrovnik.org rizika i... · procjena rizika i...
TRANSCRIPT
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA NA PODRUČJU DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD
IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 1 od 116
Procjena rizika i osjetljivosti područja
djelovanja plana intervencija kod
iznenadnih onečišćenja mora
DUBROVAČKO – NERETVANSKA
ŢUPANIJA
Prosinac, 2011.
DLS d.o.o.
Odjel zaštite okoliša M. Baraĉa 19 (RRA Porin), HR-51000 Rijeka
Tel: +385 (0)51 633 400; Fax: +385 (0)51 633 013
e-mail: [email protected]
web: www.dls.hr
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 2 od 116
Naručitelj: DUBROVAČKO – NERETVANSKA ŢUPANIJA
PREDMET: PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA
INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
Oznaka dokumenta: 99052-10-HG
IzraĎivač: DLS d.o.o. Rijeka
Voditelj izrade: Igor Meixner dipl.ing.kem.tehn.
Suradnici: Marko Karašić dipl.ing.stro.
Ivana Orlić Kapović dipl.ing.pom.prom.
Domagoj Krišković dipl.ing.preh.tehn.
Branko Markota dipl.ing.brodogr.
Goran Breulj dipl.ing.graĊ.
Daniela Krajina dipl.ing.biol.-ekol.
Goranka Alićajić dipl.ing.graĊ.
Ivana Duboveĉak dipl.ing.biol.-ekol.
Datum izrade:
Datum revizije:
Prosinac, 2011.
M.P.
Ovaj dokument u cijelom svom sadrţaju predstavlja vlasništvo Dubrovačko – neretvanske ţupanije, te je zabranjeno kopiranje,
umnoţavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti
odgovorne osobe Dubrovačko – neretvanske ţupanije.
Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i
na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 3 od 116
S A D R Ţ A J
1. UVOD ...................................................................................................................................... 5
1.1. ZAKONSKA OSNOVA ................................................................................................................ 5
1.2. OPSEG ................................................................................................................................... 5
1.3. STRUKTURA DOKUMENTA ........................................................................................................ 6
2. DUBROVAĈKO-NERETVANSKA ŢUPANIJA .......................................................................... 7
2.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU ................................................................................. 7
2.2. ZEMLJOPISNA OBILJEŢJA ....................................................................................................... 10
2.2.1. GEOLOŠKA OBILJEŢJA ..................................................................................................... 10
2.2.2. SEIZMOLOŠKE ZNAĈAJKE ................................................................................................ 10
2.3. ANALIZE METEOROLOŠKIH, HIDROGRAFSKIH I OCEANOGRAFSKIH PODATAKA ............................. 13
2.3.1. KLIMATSKE ZNAĈAJKE ..................................................................................................... 13
2.4. HIDROGRAFSKA OBILJEŢJA AKVATORIJA ................................................................................. 22
2.4.1. ODREĐIVANJE TIPA MORSKE OBALE ................................................................................. 22
2.4.2. HIDROGRAFSKE ZNAČAJKE ............................................................................................. 25
3. JADRANSKI PLOVNI PUT ..................................................................................................... 34
3.1. PLOVNI PUTOVI DUBROVAĈKO – NERETVANSKE ŢUPANIJE ........................................................ 36
3.1.1. PLOVNI PUTOVI TANKERA ................................................................................................ 39
4. PROCJENA RIZIKA ............................................................................................................... 42
4.1. TERMINALI, LUKE I SIDRIŠTA ................................................................................................... 42
4.1.1. LUKA GRUŢ .................................................................................................................... 44
4.1.2. LUKA PLOĈE ................................................................................................................... 47
4.1.3. LUKE ŢUPANIJSKOG ZNAĈAJA .......................................................................................... 49
4.1.4. LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAĈAJA ................................................... 51
4.1.5. LUKE POSEBNE NAMJENE ŢUPANIJSKOG ZNAĈAJA ............................................................. 55
4.2. OBALNE INSTALACIJE I PODMORSKI CJEVOVODI ....................................................................... 56
4.2.1. OBALNE INSTALACIJE ...................................................................................................... 56
4.2.2. PODMORSKI CJEVOVODI .................................................................................................. 57
4.3. OSTALI POTENCIJALNI IZVORI IZNENADNOG ONEĈIŠĆENJA MORA .............................................. 58
4.3.1. REZULTATI NACIONALNOG IZVJEŠĆA O KAKVOĆI MORA NA PLAŢAMA HRVATSKOG JADRANA –
KAKVOĆA MORA U DUBROVAĈKO-NERETVANSKOJ ŢUPANIJI ........................................................ 61
4.4. PROCIJENJENE KOLIĈINE MOGUĆEG ISPUŠTANJA .................................................................... 68
4.4.1. PROCJENA ONEĈIŠĆENJA KOJA SU POSLJEDICA RADNIH NEZGODA ..................................... 74
4.5. ODREĐIVANJE BROJA I FREKVENCIJE UPLOVLJAVANJA BRODOVA KOJI PREVOZE OPASNE I ŠTETNE
TVARI ......................................................................................................................................... 75
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 4 od 116
4.6. PRIKAZ ZABILJEŢENIH ONEĈIŠĆENJA MORA ULJEM I/ILI SMJESOM ULJA, OPASNIM I ŠTETNIM
TVARIMA ..................................................................................................................................... 78
4.7. EKONOMSKA VALORIZACIJA MOGUĆEG ONEĈIŠĆENJA MORA .................................................... 79
4.7.1. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA U SLUĈAJU IZNENADNIH DOGAĐAJA I/ILI EKOLOŠKIH NESREĆA
ZA PODRUĈJE OBUHVATA PROCJENE ........................................................................................ 79
4.7.2. PONAŠANJE NAFTE I/ILI NAFTNIH DERIVATA NA MORU ........................................................ 79
4.7.3. UTJECAJ NA POSEBNO OSJETLJIVA PODRUĈJA .................................................................. 82
5. PROCJENA OSJETLJIVOSTI PODRUĈJA ....................................................................................... 86
5.1. PRIKAZ ZAŠTIĆENIH PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I MATERIJALNIH DOBARA PODLOŢNIH RIZIKU .......... 86
5.1.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI .................................................................................................. 87
5.1.2. MATERIJALNA DOBRA PODLOŢNA RIZIKU ........................................................................... 90
5.2. POPIS MOGUĆIH MJESTA ZAKLONIŠTA PREMA PLANU PRIHVATA BRODA U NEVOLJI ..................... 90
6. PRILOZI ................................................................................................................................. 92
PRILOG 1. ................................................................................................................................... 93
PRILOG 2. ................................................................................................................................... 96
7. DODATCI ............................................................................................................................... 110
7.1. POPIS LITERATURE .............................................................................................................. 110
7.2. POPIS PRIMIJENJENIH ZAKONA ............................................................................................. 111
7.3. POPIS SLIKA I TABELA .......................................................................................................... 112
7.4. KRATICE ............................................................................................................................. 114
8. OVLAŠTENJE ..................................................................................................................... 115
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 5 od 116
1. UVOD
1.1. ZAKONSKA OSNOVA
Plan intervencija kod iznenadnih oneĉišćenja mora (NN 92/08 – u daljnjem tekstu Plan
intervencija) dokument je odrţivog razvitka i zaštite okoliša kojim se utvrĊuju postupci i mjere za
predviĊanje, sprjeĉavanje, ograniĉavanje, spremnost za reagiranje na iznenadna oneĉišćenja mora
i na izvanredne prirodne dogaĊaje u moru radi zaštite morskog okoliša.
Planom intervencija propisana je obveza izrade Procjena rizika i osjetljivosti područja djelovanja
županijskih planova intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora. Procjena rizika i osjetljivosti
podruĉja djelovanja ţupanijskog plana intervencija izraĊuje se u cilju uĉinkovitog djelovanja Plana
intervencija na moguća oneĉišćenja mora te odreĊivanja prioriteta zaštite i/ili sanacije morskog
okoliša i odabira najprikladnijih mjera sprjeĉavanja i ograniĉavanja oneĉišćenja mora, a u skladu sa
Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07).
1.2. OPSEG
U okvirima Plana intervencija, iznenadno oneĉišćenje mora jest dogaĊaj ili niz dogaĊaja istog
podrijetla koji izaziva ili moţe izazvati ispuštanje ulja (eng./ crude oil – nafta) i/ili smjese ulja (naftni
derivati), opasnih i štetnih tvari i koji predstavlja ili moţe predstavljati opasnost za morski okoliš ili
obalu, te koji zahtijeva djelovanje u sluĉaju opasnosti ili drugo trenutaĉno reagiranje.
Za oneĉišćenja naftom i/ili naftnim derivatima u moru, razmjera manjeg od 2000 m3 (manji opseg i
jaĉina izvanrednog prirodnog dogaĊaja) primjenjuje se ţupanijski plan intervencija kod iznenadnih
oneĉišćenja mora koji, uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela drţavne uprave za zaštitu okoliša,
donosi predstavniĉko tijelo ţupanije.
U dosadašnjim prostornim planovima na podruĉju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije more se nije
obraĊivalo posebno, a sukladno tome nisu postojale preporuke za uklanjanje negativnih pojava
oneĉišćenja mora i priobalja.
OdreĊene su bile namjene prostora samo na kopnu, bez posebnog razmatranja osobina i znaĉenja
pripadajućeg mora i njegove namjene. More se tako koristi prema odreĊenoj namjeni pripadajućeg
kopna. Izuzetak je more u postojećim lukama, te u posebno zaštićenim podruĉjima; podruĉje
nacionalnog parka Mljet i posebni rezervati prirode Malostonski zaljev i Malo more te park prirode
Lastovo, gdje se more nalazi pod posebnim reţimom zaštite i korištenja. Općenito se moţe
zakljuĉiti da se more do sada koristi ne prema prostornim planovima koji tretiraju more kao kopnu
ravnopravan dio prostora, već kao rezultat korištenja pripadajućega kopna. Drugim rijeĉima,
namjena kopna je odredila i namjenu mora.
Istovremeno, osobine i znaĉaj mora na odreĊenome podruĉju nisu odreĊivale namjenu
pripadajućeg kopna. Rezultat takvog pristupa u korištenju mora su mnogobrojni konflikti koji su
nastali izmeĊu pojedinih aktivnosti i “ekologije” mora.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 6 od 116
1.3. STRUKTURA DOKUMENTA
Procjena rizika i osjetljivosti podruĉja djelovanja Plana intervencija kod iznenadnih oneĉišćenja
mora Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije je sastavni dio Plana intervencija kod iznenadnih
oneĉišćenja mora Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, a sadrţi sljedeća definirana poglavlja:
Procjena rizika obuhvaća
odreĊivanje podruĉja većeg rizika za oneĉišćenje mora (plovni putovi tankera, terminali,
luke, sidrišta, obalne instalacije i podmorski cjevovodi, potencijalni izvori iznenadnog
oneĉišćenja mora, platforme, potonuli brodovi i zrakoplovi u podmorju itd.),
procijenjene koliĉine mogućeg ispuštanja nafte i/ili naftnih derivata i opasnih i štetnih tvari i
njihov utjecaj na posebno osjetljiva podruĉja,
odreĊivanje broja i frekvencije uplovljavanja brodova koji prevoze ulje i/ili smjese ulja i
opasne i štetne tvari, njihovu nosivost te frekventnost prometa ostalih brodova,
analize oceanografskih, hidrografskih i meteoroloških podataka,
prikaz zabiljeţenih oneĉišćenja mora naftom i/ili naftnim derivatima, opasnim i štetnim
tvarima,
ekonomsku valorizaciju mogućeg oneĉišćenja mora.
Procjena osjetljivosti podruĉja obuhvaća
odreĊivanje tipa morske obale (šljunĉana, pjeskovita, kamenita i drugo),
prikaz zaštićenih prirodnih vrijednosti,
prikaz materijalnih dobara podloţnih riziku (gospodarski objekti na obali i moru, sportsko-
rekreacijska podruĉja, turistiĉke zone, ribolovna podruĉja, zone marikulture, podruĉja
kulturnih dobara i drugo),
popis mogućih mjesta zakloništa prema Planu prihvata broda u nevolji.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 7 od 116
2. DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŢUPANIJA
2.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU1
Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija, najjuţnija je ţupanija u Republici Hrvatskoj, prostire se na
9288,69 km2, što predstavlja 10,32 % ukupne površine Republike Hrvatske. Pri tomu kopno se
prostire na 1780,86 km2, a to je 3 % kopnenog teritorija Hrvatske. Pripadno more zauzima površinu
7507,83 km2, odnosno 80,78 % površine Ţupanije ili 23 % mora Hrvatske2.
Današnji teritorij Ţupanije velikim dijelom predstavlja podruĉje uz drţavnu kopnenu ili morsku
granicu. Kopneni dio Ţupanije graniĉi s Bosnom i Hercegovinom (najvećim dijelom teritorija) i
Republikom Crnom Gorom (u Općini Konavle). Drţavna morska granica, odnosno granica
teritorijalnog mora, dodiruje Republiku Italiju (otoĉno podruĉje) i Republiku Crnu Goru (u Općini
Konavle) te Bosnu i Hercegovinu (podruĉje oko Neuma). Jedini hrvatski prostor što ga dodiruje
Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija kopnom i morem je Splitsko-dalmatinska ţupanija. Granice
Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije nisu u potpunosti definirane, tako da je još otvoreno pitanje
drţavne granice s Bosnom i Hercegovinom kod Kleka, drţavne granice sa Republikom Crnom
Gorom kod rta Oštro na Prevlaci i ţupanijske granice sa Splitsko-dalmatinskom ţupanijom o
pripadnosti otoka Palagruţe. TakoĊer, nije u potpunosti definirano pitanje pojedinih unutarnjih
ţupanijskih granica, te meĊuopćinskih granica izmeĊu gradova Opuzen i Ploĉe, općina Kula
Norinska i Grada Opuzena te izmeĊu općina Vela Luka i Blato.
1 Izmjene i dopune prostornog plana Dubrovaĉko – neretvanske ţupanije, Dodatak – Obrazloţenje; Zavod za
prostorno ureĊenje Dubrovaĉko – neretvanske ţupanije; Dubrovnik 2010. godine. 2 DZS - PC AXIS baze podataka
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 8 od 116
Slika 1: Prostorni obuhvat Dubrovačko-neretvanske ţupanije
Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana ureĎenja Dubrovačko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik
Dubrovačko-neretvanske ţupanije 7/10
Specifiĉnost podruĉja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije je uzak i nehomogen obalni pojas koji je
planinskim masivom odvojen od unutrašnjosti, a na podruĉju Neum-Klek prekinut drţavnom
granicom s Bosnom i Hercegovinom, dok samo na podruĉju Donjoneretvanske doline ima prirodnu
vezu s unutrašnjošću i spoj prema sjeveru sve do panonskoga dijela Hrvatske. Prostor Ţupanije
tako ĉine dvije osnovne funkcionalne i fizionomijske cjeline: relativno usko uzduţno obalno
podruĉje s nizom puĉinskih i bliţih otoka (od kojih su najznaĉajniji Korĉula, Mljet, Lastovo i grupa
Elafitskih otoka) te prostor donje Neretve s gravitirajućim priobaljem. Sama obala dugaĉka je
1 024,63 km.
Za kopnenu površinu Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije postoje razliĉiti podaci iz razliĉitih izvora.
Prema podacima Drţavne geodetske uprave iz elaborata "Površine ţupanija, gradova i općina u
Republici Hrvatskoj", travanj 1997., površina Ţupanije iznosi 1 781,59 km2, dok je prema Uredu za
katastarsko geodetske poslove površina 1 790,39 km2.
Podaci o površinama temelje se na digitalnoj teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Drţavne geodetske
uprave 2007. godine i razlikuju se od prethodnih podataka. Prema podacima digitalnog postupka
ukupna površina Ţupanije iznosi 9 288,69 km2, pri ĉemu kopnena površina iznosi 1 780,86 km2, a
morska 7 507,83 km2.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 9 od 116
Tabela 1: Podaci o površinama Dubrovačko-neretvanske ţupanije
DUBROVAĈKO-NERETVANSKA ŢUPANIJA KOPNENI DIO MORSKI DIO UKUPNO
POVRŠINA ŢUPANIJE 1780,86 km2
7507,83 km2
9288,69 km2
DUŢINA DRŢAVNE GRANICE U ŢUPANIJI 164,29 km 253,42 km 417,71 km
DUŢINA ŢUPANIJSKE GRANICE U ŢUPANIJI 25,29 km 118,66 km 143,95 km
DUŢINA GRANICE UKUPNO 189,58 km 372,08 km 561,66 km
% POVRŠINE U ODNOSU NA REPUBLIKU HRVATSKU 3,15 % 22,56 % 10,32 %
Izvor: Zavod za fotogrametriju, 1998. g.
Na podruĉju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije nalazi se 5 gradova i 17 općina s ukupno 235
samostalnih naselja. Prema popisu stanovništva 2001. godine na podruĉju Ţupanije obitava 122
870 stalnih stanovnika (122 783 prema prvim rezultatima popisa stanovništva 2011. godine). MeĊu
njima se istiĉu svojom veliĉinom i funkcijama bivša općinska i sadašnja gradska središta Dubrovnik
(30 436 stalnih stanovnika), Metković (13 873 st.), Ploĉe (6 537 st.) i Korĉula (3 126 st.) sadašnja
općinska ili gradska središta i gradska naselja Blato (3 659 st.), Vela Luka (4 380 st.) i Opuzen (2
730 st.), pa Cavtat (2 015 st.), Ston (528 st.), Orebić (1 949 st.) i Lastovo (451 st.), kao i još 50-tak
manje ili više vaţnijih samostalnih naselja, od kojih je još 11 općinskih središta/sjedišta. Unutar tih
naselja razmještene su pojedine djelatnosti, a meĊu njima i one koje pripadaju u skupinu središnjih
funkcija. Ostala samostalna naselja u pojedinim jedinicama lokalne samouprave unutar
Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije su s malim brojem stanovnika, s pojedinaĉnim djelatnostima ili
bez ikakvih radnih i usluţnih funkcija, kao i bez utjecaja u prostoru.
Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija zauzima mjesto u skupini manjih hrvatskih ţupanija i prema
površini kopnenog teritorija i prema broju stanovnika. Ona se prostire na površini od 1780,86 km2 ,
na kojoj je prema posljednjem sluţbenom popisu iz 2001. ţivjelo 122870 stalnih stanovnika, tako
da je njezina prosjeĉna gustoća naseljenosti 68,99 stanovnika na km2. Prema tome, ona zauzima
samo 3,15% hrvatskog drţavnog kopnenog teritorija i u njoj ţivi samo 2,64% ukupnog stalnog
stanovništva Republike Hrvatske.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 10 od 116
2.2. ZEMLJOPISNA OBILJEŢJA3
2.2.1. GEOLOŠKA OBILJEŢJA
Dubrovaĉko podruĉje, koje obuhvaća Konavle, Ţupu dubrovaĉku, Dubrovnik, Dubrovaĉko primorje,
poluotok Pelješac, otok Mljet i Elafite, istraţeno je geološki veoma pomno, brojnim regionalnim ili
detaljnim lokalnim istraţivanjima te se ustanovila prisutnost sedimenata trijasa, jure, krede,
tercijara i kvartara.
U sastavu i graĊi stijena prevladavaju vapnenci i dolomiti, fliš i naplavni materijal. Od unutrašnjosti
prema obali smjenjuju se gornjokredni vapnenci, jurski vapnenci, gornjotrijaski dolomit, eocenski
fliš i vapnenci, koji se djelomiĉno na obali i otocima nastavljaju na kredne vapnence i dolomite, a
samo mjestimiĉno prelaze u naplavnu aluvijalnu ravnicu. Reljef Pelješca preteţno je izgraĊen od
rudistnih vapnenaca i dolomita gornje krede, a tek mjestimiĉno bliţe moru se javljaju tercijarne
naslage, u kojima se istiĉe plodni i vododrţivi lapor (fliš).
2.2.2. SEIZMOLOŠKE ZNAČAJKE
Seizmiĉka istraţivanja omogućila su da se dobije jasnija slika o seizmiĉnosti Hrvatske, posebice o
seizmiĉki najaktivnijem podruĉju duţ obale Jadrana. Juţni dio Hrvatske je ugroţeniji zbog ĉinjenice
da se Jadranska mikro-ploĉa podvlaĉi pod Dinaride, što je geodinamiĉki jaĉi i izraţeniji proces od
onih koji se dogaĊaju i “pogaĊaju” ostatak zemlje. Zakljuĉci svih dosadašnjih istraţivanja su
jedinstveni, seizmiĉka se aktivnost u juţnom dijelu Jadrana, poĉevši od Sinjskog i Imotskog polja
pojaĉava, doseţući svoj maksimum na podruĉju Dubrovnika. Veliki dubrovaĉki potres (velika
trešnja) 1667. godine (Io = X° MCS) i potres koji je pogodio Crnogorsko primorje i Dubrovnik 1979.
pokazatelj je za to. Zadnji veliki potres na ovom podruĉju bio je 5. rujna 1996. godine na podruĉju
Slanog, s epicentrom u moru, ĉiji je intenzitet s obzirom na uĉinak na graĊevine ocijenjen sa IX
stupnjeva Merkalijeve ljestvice, a zahvatio je općine Ston i Dubrovaĉko primorje.
Usporedbom neotektonske i seizmiĉke aktivnosti ustanovljeno je da se potresi najĉešće javljaju na
granicama većih tektonskih jedinica: jadranskog bazena i Dinarida, Dinarida i panonskog bazena i
Alpa i panonskog bazena i Dinarida.
Na dubrovaĉkom podruĉju (Konavle, Ţupa dubrovaĉka, Dubrovnik, Dubrovaĉko primorje, poluotok
Pelješac, otok Mljet i Elafiti) razlikuju se: jadranski bazen (autohton), jadransko-jonska zona
(paraautohton) i zona visokog krša. Zona visokog krša obuhvaća kraško zaleĊe ovog podruĉja,
jadransko-jonska ukljuĉuje priobalni pojas sa Elafitima, dok jadranskom bazenu pripada
jugozapadni dio poluotoka Pelješca, jugozapadni dio otoka Jakljana i otok Mljet. Pojedine jedinice
odvojene su regionalnim, reverznim rasjedima. S neotektonskog gledišta jadranski bazen
predstavlja podruĉje spuštanja. U zoni visokog krša prevladava izdizanje, dok je jadransko-jonska
zona prijelazna. Mjesta kontakta tektonskih jedinica su i tektonski najnestabilnija, a posljedica tih
procesa je pojaĉana seizmiĉka aktivnost. Glavna epicentralna podruĉja u Dubrovaĉko-
3 Izmjene i dopune prostornog plana Dubrovačko – neretvanske županije, Dodatak – Obrazloženje; Zavod za prostorno
uređenje Dubrovačko – neretvanske županije; Dubrovnik 2010. godine.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 11 od 116
neretvanskoj ţupaniji su Biokovo-Rilić (kraško podruĉje sjeverozapadno od Ploĉa), ušće Neretve,
Ston-Slano i Dubrovnik.
Na dubrovaĉkom podruĉju jaki potresi biljeţe se još od 373. p.n.e. pa nadalje i to sve potresi J=VII-
IX stupnjeva MCS, dok je 6. travnja 1667. zabiljeţen katastrofalan potres, koji je skoro do temelja
porušio grad Dubrovnik. Katastrofalne posljedice potresa 1667., koji je osim Dubrovnika pogodio
ĉitavo priobalno podruĉje od ušća Neretve do Ulcinja, te se i oĉitovao na ogromnom prostoru od
Venecije do Istambula, spada meĊu najjaĉe koji su se dogodili u Europi, te nema sumnje da je u
Dubrovniku i najbliţoj okolici mjestimiĉno dosegao intenzitet X stupnjeva MCS. To je i bio razlog da
na Privremenoj seizmiĉkoj karti (intenzitet potresa za povratno razdoblje 500 godina) Dubrovnik s
okolicom pripadne zoni IX stupnja MCS.
Na temelju prouĉavanja seizmiĉnosti podruĉja i posljedica potresa iz 1667., pretpostavlja se da
ţarište budućih najjaĉih potresa na ovom podruĉju treba oĉekivati u podruĉju ispred Dubrovnika.
MeĊutim, trebalo bi pomnije istraţiti lokalne osobitosti seizmiĉnosti oko Babinog Polja na Mljetu,
Stona, Slanog, Janjine na Pelješcu.
Radovi na seizmiĉkoj mikrorajonizaciji povijesne gradske jezgre Dubrovnika, Mokošice, Babinog
kuka i Ţupe dubrovaĉke znatno su pridonijeli pojedinaĉnom upoznavanju prirodnih osobina ovog
podruĉja. Posebice je znaĉajno, na što su i ukazali rezultati istraţivanja, da se seizmiĉke sile vrlo
razliĉito oĉituju u ovim po sastavu i strukturi vrlo sloţenim inţenjersko-geološkim znaĉajkama tla.
Naime, intenzitet potresa se povećava ukoliko se radi o nasutim rastresitim terenima, tektonski
oštećenim karbonatnim zonama ili obronaĉnim kvartarnim naslagama na flišnoj podlozi, pogotovo
u kombinaciji s visokom razinom podzemne vode.
Neretvansko podruĉje se nalazi u zoni potresa VIII. stupnja MCS. Delta Neretve pripada velikom
seizmiĉkom bloku koji obuhvaća podruĉje donjeg toka Neretve, kanal izmeĊu Neretve i poluotoka
Pelješca i srednji dio poluotoka Pelješca gdje se potresi više istiĉu intenzitetom (VII-VIII0 MCS)
nego uĉestalošću. U delti Neretve utvrĊeni su i recentni epirogenetski pokreti tj. spuštanje kopna i
pozitivno pomicanje obalne linije, na što ukazuje i produţenje toka Neretve u podmorje
Neretvanskog kanala. Sjeverozapadno kraško podruĉje od granice sa Splitsko-dalmatinskom
ţupanijom do Ploĉa pripada seizmiĉkom bloku Biokova, gdje je potresna aktivnost posljedica
tektonskih pokreta prouzrokovanih starošću i tektonskom graĊom Dinarida. Ovo podruĉje kao i
primorski pojas na potezu Blace-Neum takoĊer pripada zoni VIII. stupnja MCS.
U proteklih 50 godina na neretvanskom podruĉju u nekoliko su navrata zabiljeţeni potresi srednje
jaĉine (VII-VIII0 MCS) koji su izazvali veće materijalne štete (1942. i 1961.). Seizmiĉke osobine
otoka Korĉule svrstavaju taj otok u stabilnija podruĉja. Iako je u blizini seizmiĉki vrlo aktivnog
podruĉja, Korĉula spada u VII-VIII potresnu zonu MCS. Seizmiĉki intenzitet krajnjeg istoĉnog dijela
otoka Korĉule s naseljima Korĉulom, Lumbardom i Ţrnovom je VIII. stupnja MCS, dok središnji i
zapadni dio otoka pripada zoni VII. stupnja MCS. Otok Korĉula djeluje kao potpuno samostalna
seizmotektonska jedinica u kojoj seizmiĉka aktivnost nije izrazita.
Otok Lastovo pripada VIII. potresnoj zoni MCS. Do danas na Lastovu i susjednim otoĉićima nisu
zabiljeţeni potresi razorne snage, zbog toga za vrijeme dosadašnjih potresa nije ni bilo znatnijeg
pomicanja tla i rušenja objekata.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 12 od 116
Na temelju već utvrĊenih seizmiĉkih znaĉajki Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, toga seizmiĉki
najaktivnijeg dijela obale Jadrana, moguće je generalno odrediti ugroţene dijelove obalnog
podruĉja.
MeĊutim, za definiranje lokalnih seizmotektonskih procesa na pojedinim lokalitetima pojaĉane
seizmiĉke aktivnosti (otok Mljet, Ston, Slano, Janjina, delta Neretve), potrebno je provesti
pojedinaĉna seizmiĉka istraţivanja, te dodatna seizmotektonska istraţivanja.
Na temelju izraĊene seizmotektonske karte 1:100.000 moguće je ugrubo naĉiniti seizmiĉku
rajonizaciju podruĉja na zone omeĊene izoseistama koje povezuju podruĉja istog intenziteta
potresa.
Na taj naĉin bi ovo podruĉje bilo podijeljeno u nekoliko zona, prema mogućim intenzitetima potresa
kao što je prikazano slikom (2.).
Slika 2: Intenzitet potresa za povratno razdoblje 500 godina
Izvor 1: Grad Dubrovnik-Procjena ugroţenosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od
katastrofa i velikih nesreća (DLS d.o.o., 2010. godine)
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 13 od 116
2.3. ANALIZE METEOROLOŠKIH, HIDROGRAFSKIH I OCEANOGRAFSKIH PODATAKA
2.3.1. KLIMATSKE ZNAČAJKE4
Suvremene su pomorske djelatnosti u odnosu na pomorstvo u prošlosti manje ovisne o klimatskim
utjecajima. MeĊutim, neki klimatski elementi i danas utjeĉu na sigurnost plovidbe i razliĉite druge
aktivnosti na morskom i obalnom prostoru. MeĊu njima se posebno istiĉu vjetar i magla. MeĊu
dinamiĉnim procesima u atmosferi na pomorstvo u velikoj mjeri utjeĉu oluje te razliĉite nepogode
(pijavice, neverini i sl.) Osim svakodnevnog praćenja meteoroloških pojava i procesa potrebno je
poznavati i prosjeĉne vrijednosti pojedinih meteoroloških elemenata, dakle klimu odreĊenog
prostora.
Podruĉje Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije ima znaĉajke sredozemne klime. Ljeta su vruća s
razdobljima suše, a ostala godišnja doba s obilnijim oborinama i umjerenim temperaturama.
Najviše godišnje temperature su u srpnju ili kolovozu do 34 0C. Na otocima i juţnim kopnenim
ekspozicijama vrlo su rijetki mrazevi, dok na podruĉjima izloţenim utjecaju jake bure tijekom
sijeĉnja, preko noći temperatura zraka zna se spustiti i do -7 0C. Srednja godišnja temperatura
zraka za razdoblje od 1925. do 1940. iznosila je 16,1, a od 1948. do 1960. 16,4 0C. Na podruĉje se
slijeva najveća koliĉina oborina na prijelazu iz jeseni u zimu, kao posljedicu ţive ciklonalne
aktivnosti, što je uzrok obilnih oborina, prosjeĉno 200 mm u prosincu. Dubrovaĉko podruĉje se
nalazi na rubu pojasa na kojem vlada suptropski tip godišnjeg hoda oborina. U tom pojasu oborine
postiţu maksimum u studenom i prosincu. Velike koliĉine oborina znaju padati skoro u svim
mjesecima, ali je u sijeĉnju i studenom varijabilnost najmanja. Ljeti je dominantan utjecaj
suptropske anticiklone s najmanjom prosjeĉnom koliĉinom oborina od 35 mm. Broj sunĉanih dana
u godini je 106-111, a oblaĉnih 87-101. U podruĉju Dubrovnika prosjeĉno je 313 dana vjetrovito, a
52 dana tiho. Prosjeĉna uĉestalost dominantnih vjetrova je:
jugo do 30%
bura do 29%
maestral do 24%
levant do 15%
Prosjeĉno 88 dana godišnje puše jak vjetar (12,3 m/s), i to najviše u prosincu, a najmanje u lipnju i
kolovozu. Olujnih dana s brzinom vjetra preko 18,9 m/s ima prosjeĉno 10 godišnje, u pravilu uvijek
u kasnu jesen ili zimi.
Za pojavu i razvoj nekih tipova vegetacije najznaĉajniji ekološki ĉimbenik je znakovit odnos izmeĊu
temperature i oborina. Ta vegetacija, kojoj pripadaju brojni rijetki i endemiĉni hrvatski floristiĉki
elementi, razvija se u podruĉju Sredozemlja sa semihumidnom klimom i znakovitim odnosima
srednjih minimalnih temperatura najhladnijeg mjeseca (m), srednjih maksimalnih temperatura
najtoplijeg mjeseca (M) i ukupnih godišnjih koliĉina oborina (P).
4 DHMZ - Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara
Republike Hrvatske ; Dubrovačko – neretvanska županija
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 14 od 116
Olujno ili orkansko nevrijeme
Prevladavajući vjetrovi na Jadranu su bura, jugo te zapadni vjetrovi. Pritom, u ukupnom broju dana
zapadni vjetrovi predstavljaju manji dio. Glede smjera vjetra, u sjevernom Jadranu znaĉajno
prevladava bura dok u juţnom dijelu prevladava jugo. Po prosjeĉnom trajanju i ponovljivosti olujnih
vjetrova znatno je izraţenije podruĉje sjevernog (60 sati) u odnosu na juţni Jadran (36 sati). Za
ocjenu vjetrovnih prilika na širem podruĉju Jadrana najbolje mogu posluţiti do sada obavljena
mjerenja meteoroloških postaja na otvorenom moru. Iz ovih mjerenja uoĉava se da je dominantan
vjetar bura-obiĉno hladan, vrlo mahovit vjetar koji na cijeloj našoj obali najopćenitije gledano, puše
s kopna na more, odnosno s obzirom na okolinu iz smjerova N do E.
Osnovne znaĉajke bure jesu iznenadni i jaki udari (do 47,5 m/s). Valja istaći da bura, zato što puše
s kopna pa joj je privjetrište razmjerno kratko, ne stvara veće valove (do 2,5 m), ali već pri brzini
6,5 m/s izaziva znatne koliĉine morske pjene.
Iza bure se svojim utjecajem na sigurnost plovidbe istiĉe (s obzirom na najveće brzine i uĉestalost)
jugo koje na Jadranu uglavnom puše iz smjerova ESE do S. Zbog izuzetnog dugog privjetrišta,
naroĉito iz smjera SE, jugo moţe stvoriti izuzetno velike valove (do 10 m visine) te stoga u sluĉaju
juga duţeg trajanja treba oĉekivati maritimne prilike koje će bitno utjecati na naĉin plovidbe i
vrijeme pristizanja brodova.
Znaĉajan vjetar je takoĊer lebić koji općenito puše iz smjera SW, a takoĊer moţe biti olujne jaĉine.
Njegova snaga i nastalo valovlje će u pravilu biti veće nego valovlje uzrokovano burom, no znatno
manje nego valovlje uzrokovano jugom. Valja oĉekivati da će samo u rijetkim prilikama vjetar iz
SW smjera ugroziti sigurnost brodova i pomorskog prometa općenito.
Na juţnom Jadranu ĉešći su vjetrovi zapadnih i sjeverozapadnih smjerova koji mogu biti i vrlo jaki.
U širem morskom podruĉju oko Dubrovnika bura moţe puhati olujnom, ponegdje orkanskom
jaĉinom. Predznak bure, premda sa vrlo kratkim vremenom upozorenja, je nastanak nagomilanih
bijelih oblaka iznad ili iza visokih planinskih lanaca. U ovom podruĉju mogu puhati vrlo jaka juga
olujnom jaĉinom budući je otvoreno prema jugoistoku. Ciklonalna juga kraće traju, u prosjeku do
dva dana, dok anticiklonalna mogu potrajati i po tjedan dana.
Za promatrano razdoblje 1981.– 2000. godine analizirani su opaţeni i mjereni podaci jaĉine/brzine
i smjera vjetra.
U tabeli su (2.) prikazani podaci za period 1981. do 2000. godine za broj dana s jakim vjetrom, broj
dana s olujnim vjetrom, kao i broj dana sa maksimalnim udarima vjetra. Kod maksimalnih udara
vjetra prikazani su i smjerovi iz kojih su dolazili maksimalni udari.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 15 od 116
Tabela 2: Analiza srednjeg mjesečnog i godišnjeg broja dana s jakim i olujnim vjetrom za Grad Dubrovnik u
razdoblju od 1981 – 2000. god.
BROJ DANA S JAKIM VJETROM
MJESEC 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
SRED 8,7 8,8 9,2 6,2 3,7 2,4 3,1 3,4 3,7 7,6 9,2 10,6 76,5
STD 5,5 4,1 4,1 4,1 3,0 2,5 2,0 3,3 2,6 4,7 3,9 5,1 27,4
MIN 1 3 3 1 0 0 0 0 0 0 4 4 29
MAKS 25 16 16 15 8 10 8 11 9 17 19 23 12,5
BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM
SRED 2,7 2,0 1,9 0,9 0,4 0,1 0,2 0,2 0,5 1,6 3,3 3,5 16,9
STD 3,6 2,0 2,2 1,0 0,6 0,4 0,4 0,4 1,2 1,8 3,0 3,9 12,3
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
MAKS 13 7 7 3 2 2 1 1 5 5 12 11 44
MAKSIMALNI UDARI VJETRA (M/S)
MAKS 31,9 29,7 28,1 23,2 28,3 21,6 19,5 24,1 25,1 25,0 30,7 33,9 33,9
NNE N NW N S NNE N NNW NNE NNE NNE NE NE
Izvor: DHMZ
Za prikaz strujnog reţima na podruĉju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije analizirane su godišnje i
sezonske vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja pojedinih jaĉina i smjera vjetra za Dubrovnik
(1981. - 2000). Rezultati analize prikazani su grafiĉki na ruţama vjetra (slika 3.).
Najĉešći vjetar, koji se javlja na postaji Dubrovnik, je iz NNE smjera (19.6%) poznati kao bura.
Obala izloţena buri pokrivena je tankim slojem posolice iz isparene morske vode što ju je bura
nanijela u morskom dimu. Na tim mjestima biljke slabo uspijevaju i tlo je ogoljelo. Smjer vjetra
moţe se lokalno modificirati ovisno o obliku reljefa tla nekog podruĉja pa tako bura na nekim
lokacijama ima više izraţenu sjevernu komponentu (N-NNE), a na drugim istoĉnu komponentu
(ENE-E).
Bura je Dubrovniku najuĉestalija zimi i zabiljeţena je u 27.6% sluĉajeva. Zimi je još velika
uĉestalost N i NNW vjetra koji je poznat pod nazivom tramontana (11.0% i 9.1% redom) i predznak
je prave bure. U Dubrovniku nakon bure i tramontane najĉešće puše jugo, vjetar ESE i SE
smjerova kojeg je iz oba smjera godišnje zabiljeţeno 16.7%. Jugo je najuĉestalije u proljeće
(24.5%) kada postiţe i olujnu jaĉinu. Za razliku od bure jugo je vlaţan, topao i jednoliĉan
jugoistoĉni vjetar (ESE-SSE smjerova) jer topli zrak pritjeĉe iz sjeverne Afrike koji putem poprimi
maritimne karakteristike. Jako jugo stvara velike valove, nastaje na prednjoj strani sredozemne
ciklone, a zbog dizanja vlaţnog zraka na fronti i uz brda ĉesto puta je praćeno velikom koliĉinom
oborine. Nakon prolaska fronte i pomaka središta ciklone na istok vjetar najĉešće skreće na buru.
Dakle, bura najĉešće zamjenjuje jugo. Ni za vrijeme jakog i olujnog juga ni za vrijeme jake i olujne
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 16 od 116
bure ne preporuĉa se izlazak na more. Bura i jugo su ĉešći i jaĉi u hladnom dijelu godine iako i
ljetna bura svojom jaĉinom moţe stvoriti probleme u cestovnom i morskom prometu.
Ljeti je vjetar iz NE kvadranta slabiji i pored bure javlja se i NE vjetar u sklopu obalne cirkulacije
kao noćni vjetar s kopna na more (kopnenjak) koji prelazi u burin kad pojaĉa. Za razliku od toga,
danju ljeti prevladava NNW vjetar (7.8%) poznat kao maestral.
Promatra li se jaĉina vjetra neovisno o smjeru vjetra moţe se primijetiti da prevladava vjetar 1-3 Bf
(od povjetarca do slabog vjetra) u 79.3% sluĉajeva. Relativna ĉestina umjereno jakog vjetra (4-5
Bf) je 15.3%,, a jaĉeg od 6 Bf je 2.8%. Tišine je opaţeno u 2.6% sluĉajeva. Premda je bura nešto
ĉešća nego jugo jak se vjetar (> 6 Bf) javlja jednakom relativnom ĉestinom.
U 100-godišnjem povratnom periodu maksimalna satna brzina vjetra u Dubrovniku moţe se
oĉekivati 30,8 m/s. Maksimalni udar vjetra iz bilo kojeg smjera u istom povratnom periodu iznosi
53,8 m/s. Maksimalna satna brzina vjetra, takoĊer u 100-godišnjem povratnom periodu iz NNW
smjera je 20,5 m/s.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 17 od 116
Slika 3: Ruţe vjetrova za Dubrovnik
Izvor: DHMZ
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 18 od 116
Pijavice
U mjesecima kolovozu i rujnu vrijeme je vrlo nestabilno s ĉestim prodorima vlaţnog i
nestabilnog zraka. U tim okolnostima pojava kiše, grmljavine i nevremena nije rijetkost. Ponekad
se u podruĉjima jakih nestabilnosti razviju manje vrltoţne pojave ciklonalnog karaktera-pijavice.
Pijavice razvijaju orkanski vjetar koji nastaje zbog znatnih razlika u tlaku zraka na relativno malom
prostoru. Najĉešće se javljaju u toplim tropskim morima, ali nisu rijetke ni u Sredozemlju, osobito u
kasnu jesen. Pijavice ni danas nisu potpuno objašnjene, no jasno je da je za njihov nastanak
nuţna velika nestabilnost atmosfere, pojava olujnih oblaka kumulonimbusa (Cb) i visoka relativna
vlaţnost zraka. Zbog toga pijavice najĉešće nastaju u jugozapadnom sektoru ciklone, gdje su
temperatura i vlaga zraka visoki, ili nešto ispred hladne fronte. Tlak zraka unutar pijavice moţe biti i
do 10% niţi od okolnog. S obzirom na jako malu površinu koju pijavica zahvaća, takva razlika u
tlaku zraka uzrokuje vjetar orkanske jaĉine, 300 km/h i više. Ipak, ponekad su pijavice vrlo slabe, s
vjetrom od 60-ak km/h i tada su najĉešće u obliku funnel clouda (pijavica koja ne dotiĉe morsku
površinu). Brzina kretanja pijavice najĉešće je vrlo mala, a moţe biti i stacionirana. RjeĊe, pijavice
se mogu kretati vrlo brzo, iznad 50 km/h, i to bez obzira na smjer i jakost površinskog vjetra,
odnosno bez obzira na centre niskog tlaka zraka. Trajanje pijavice je do 10-ak minuta, no ponekad
i znatno duţe. Pijavica nastaje najprije kao ispupĉenje iz baze Cb-oblaka (funnel cloud). Zatim se
ispod ispupĉenja na morskoj površini javlja vrenje (srk) mora. Ubrzo i iz srka raste ispupĉenje koje
se postupno spaja s funnel cloudom i cijela pojava dobiva na obliku. Treba napomenuti da razorno
djelovanje jakih pijavica nije samo orkanski vjetar.
Na dubrovaĉkom podruĉju pijavice nisu rijetkost i zabiljeţene su gotovo svake godine.
Novija klimatološka istraţivanja ukazuju na porast pojavnosti pijavica na Jadranu. Moţemo
zakljuĉiti da postoji potencijalna ugroţenost podruĉja ţupanije od pijavica, meĊutim ona je mala, te
iz tog razloga ne postoji riješen sustav mjera zaštite od istih.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 19 od 116
Tuča
Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s krutom oborinom (tuĉa, sugradica i ledena zrna) na
podruĉju ţupanije uzeti su podaci s meteorološke postaje Dubrovnik. Na toj postaji zabiljeţen je
godišnji hod broja dana s krutom oborinom (tuĉa, sugradica i ledena zrna). U tabeli (3.) su
prikazani srednji mjeseĉni i godišnji broj dana sa krutom oborinom te maksimalni i minimalni
mjeseĉni i godišnji broj dana u razdoblju 1981. - 2000. godine.
Na meteorološkoj postaji Dubrovnik srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 4.8 dana.
U prosjeku najviše takvih dana javlja se u veljaĉi (1 dan) i travnju (0.7 dana) dok je srednji broj
dana u ostalim mjesecima izmeĊu 0.2 i 0.6 dana. U srpnju nije zabiljeţen ni jedan dan s krutom
oborinom.
Tabela 3: Broj dana s tučom i/ili sugradicom za područje Dubrovačko – neretvanske ţupanije u razdoblju od
1981.-2000. godine
BROJ DANA S TUČOM
MJESEC 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
SRED 0,5 1,0 0,6 0,7 0,2 0,2 0,0 0,2 0,2 0,3 0,6 0,5 4,8
STD 0,7 1,4 0,9 0,8 0,4 0,4 0,0 0,6 0,4 0,7 0,9 0,8 3,3
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
MAKS 2 5 3 3 1 1 0 2 1 2 3 3 10
Izvor: DHMZ
Na podruĉju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije ne provodi se obrana od tuĉe.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 20 od 116
Snjeţne oborine
Za prvu ocjenu ugroţenosti od snijega analizira se uĉestalost padanja snijega, maksimalna visina
novog snijega, maksimalna visina snjeţnog pokrivaĉa po mjesecima, te procjena oĉekivane
godišnje maksimalne visine snjeţnog pokrivaĉa za povratni period od 50 godina.
Za prikaz godišnjeg hoda navedenih parametara snijega na podruĉju ţupanije koriste se podaci s
glavne meteorološke postaje Dubrovnik za razdoblje 1981. - 2000. godine. U tabeli (4.) su
prikazani srednji mjeseĉni i godišnji broj dana s padanjem snijega, standardna devijacija kao mjera
odstupanja od srednjaka u vremenu, te najveći i najmanji broj dana s padanjem snijega koji je
zabiljeţen u višegodišnjem razdoblju. Slijede podaci o najvećoj visini novog snijega i najvećoj visini
snjeţnog pokrivaĉa izmjereni u pojedinom mjesecu u istom višegodišnjem razdoblju te procjena
maksimalne visine snjeţnog pokrivaĉa, koji se moţe oĉekivati u prosjeku jednom u 50 godina
(prema nizu 1961. - 1990.).
Prema podacima Dubrovnika u analiziranih 20 godina snijeg je padao u 1 do 6 dana u pojedinoj
zimi. Najdulje je padao u sijeĉnju 1985. kada je pojava snijega zabiljeţena u 4 dana krajem
mjeseca i 2 dana u veljaĉi. U toj snjeţnoj epizodi snijeg se zadrţao na tlu 2 dana s najvećom
visinom od 1 cm.
Tabela 4: Srednji i godišnji broj dana s padanjem snijega, standardna devijacija kao mjera odstupanja od
srednjaka u vremenu te najveći i najmanji broj dana s padanjem snijega
MJESECI 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA
BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA
SRED 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,3 0,4 0,5 0,2 0,0 0,0 0,0 1,3
STD 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,6 1,0 0,9 0,4 0,0 0,0 0,0 1,6
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
MAKS 0 0 0 0 0 2 4 3 1 0 0 0 6
MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (CM)
MAKS 0 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 0 3
MAKSIMALNA VISINA SNJEŢNOG POKRIVAČA (CM)
MAKS 0 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 0 3
MAKS-T50 8
Izvor: DHMZ
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 21 od 116
Vidljivost
Na Jadranskom moru magle su ĉešće u sjevernom no u juţnom dijelu. Najĉešće su u podruĉju
Venecijanske nizine. U ostalim podruĉjima vjerojatnost magle je mala. Na cijelom podruĉju magla
je rijetka pojava, u prosjeku se javlja 1-2 puta godišnje; na podruĉju dubrovaĉkog primorja i otoka
Mljet u prosjeku manje od jednog dana u godini, a na podruĉju otoka Palagruţa oko 4-5 dana u
godini.
Na vodoravnu vidljivost utjeĉu doba dana, padaline i magla. Dobru vidljivost mogu znatno umanjiti
jaka kiša, tuĉa ili snijeg. Vidljivost u Dubrovniku uobiĉajeno je vrlo dobra. Magla se javlja vrlo
rijetko, u pravilu krajem mjeseca travnja i poĉetkom svibnja.
Vidljivost mogu poremetiti ljetne nevere, no one u pravilu traju kratko. Kako će tom prilikom i
manevar priveza/odveza biti uslijed vjetra odgoĊen, vidljivost neće utjecati na sigurnost. Smanjena
vidljivost moţe se oĉekivati i za padanja jakih kiša te zimi tijekom padanja kiše i snijega, no i to se
dogaĊa vrlo rijetko.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 22 od 116
2.4. HIDROGRAFSKA OBILJEŢJA AKVATORIJA5
Hidrografska istraţivanja ukljuĉuju informacije fiziĉke oceanografije, tj. plimu i oseku, morske struje
i valove. Oni ukljuĉuju i mjerenje dna, ali s posebnom vaţnošću na morska geološka obiljeţja kao
što su stijene, plićine, grebeni itd. koji predstavljaju rizik za plovidbu te sprjeĉavaju prolazak
brodova. Za razliku od oceanografije, hidrografija ukljuĉuje obiljeţja obale, prirodna i ljudska, koja
pomaţu u plovidbi. Hidrografsko istraţivanje stoga ukljuĉuje pouzdane poloţaje i prikaze brda,
planina, svjetala i tornjeva koji pomaţu u odreĊivanju poloţaja broda jednako kao i izgled mora te
morskog dna.
Teritorijalno more koje pripada Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji pribliţno je dvostruko veće od
kopnenog dijela. MeĊutim, gospodarska zona koja se proteţe do uzduţne središnjice Jadranskog
mora znaĉajno povećava površinu najjuţnijeg dijela hrvatskog akvatorija. Prema ukupnoj duţini i
razvedenosti obale, bogatstvu geomorfoloških obiljeţja s 223 otoka, hridi i grebena, zasigurno se
moţe ubrojiti u najzanimljivija podruĉja Sredozemnog mora. Izravni utjecaj dubokog juţnog
Jadrana i voda istoĉnog dijela Sredozemnog mora te kopna s rijekom Neretvom i brojnim izvorima
osobito su znaĉajna za specifiĉne ekološke prilike ovog podruĉja. Velika raznolikost staništa od
zaljeva, estuarija, hridinastog dna, pjeskovitog, muljevitog, dubokomorskog, pridonijeli su velikoj
biološkoj raznolikosti toga podruĉja. Uz to, ĉinjenica je da su to ekosustavi s visokim stupnjem
oĉuvanosti.
2.4.1. ODREĐIVANJE TIPA MORSKE OBALE
Obalni reljef Ţupanije sliĉan je glavnini ostalog dijela hrvatske obale s istovjetnim smjerom
pruţanja tj. u pravcu sjeverozapad-jugoistok. MeĊutim, poloţaj poluotoka Pelješca i otoka Korĉule
u pravcu istok-zapad, prema sjeveru formiraju prostrani Malostonski zaljev, Neretvanski i
Korĉulanski kanal, a prema jugu s Mljetom, od posebne prometne vaţnosti Mljetski kanal.
U sastavu obalnih stijena prevladavaju vapnenci, dolomiti, fliš i naplavni materijal. Današnji obalni
reljef nastao je izdizanjem morske razine u postpleistocenu. Naknadnim neprestanim utjecajem
valova juţnih smjerova formirani su brojni morfološki oblici, gotovo cijelom duţinom obale prema
otvorenom moru. Znaĉajniji dio obalne linije Konavala, juţnih obala Elafita, Mljeta i Lastova su tzv.
"visoke obale" koje ĉine klifovi s nagibom preko 55%. Zbog jake abrazije u ovom podruĉju
formirane su brojne potkopine, spilje. Niske obale prevladavaju u kanalskim podruĉjima i u
Malostonskom zaljevu. U podruĉjima većeg utjecaja valova nastale su brojne šljunĉane i pjeskovite
uvale. Na krajnjem jugoistoĉnom dijelu otoka Mljeta i Korĉule bogate su naslage pleistocenskog
pijeska. Izdizanjem morske obale u postglacijalnom razdoblju na zapadnom dijelu otoka Mljeta
došlo je do formiranja ĉuvenih morskih jezera, a takoĊer za ovaj otok su specifiĉne
hidromorfološke pojave "blatine" i "slatine". Donjoneretvansko podruĉje nastalo je tektonskim
spuštanjem. Veći dio prostora Donje Neretve nasut je u pleistocenu fluvio-glacijalnim materijalom
preko kojeg se nalazi pijesak od aluvijalnog nanosa Neretve. Osim Neretve i njenih rukavaca veći
je broj i prirodnih tokova, s brojnim kanalima direktno ili indirektno, povezanih u glavni tok Neretve.
5 Izmjene i dopune prostornog plana Dubrovačko – neretvanske županije, Dodatak – Obrazloženje; Zavod za prostorno
uređenje Dubrovačko – neretvanske županije; Dubrovnik 2010. godine.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 23 od 116
U rubnim podruĉjima delte su brojna jezera i moĉvara, te 160 izvora koji primaju vodu iz obliţnjih
kraških polja.
Karakteristične zone
Na temelju geomorfološke rašĉlambe kopnenog obalnog pojasa Dubrovaĉko-neretvanske
ţupanije, batimetrijskih, fizikalno-kemijskih i bioloških znaĉajki te produktivnosti, podruĉje moţemo
svrstati u nekoliko karakteristiĉnih zona:
1. Vanjska obalna zona i otvoreno more,
2. Koloĉepski kanal,
3. Mljetski kanal,
4. Neretvanski, Korĉulanski i Pelješki kanal,
5. Ţupski zaljev,
6. Mljetska jezera,
7.Estuarij Omble i Gruška luka,
8. Malostonski zaljev,
9. Akvatorij ušća Neretve.
Valorizacija obale za rekreaciju i kupanje
Današnji odnos kopna i mora nastao je izdizanjem morske razine u postpleistocenu. Tada su
nastali brojni otoci, poluotoci, grebeni, sike i rtovi, a izmeĊu njih Koloĉepski, Stonski, Malostonski,
Mljetski, Pelješki, Korĉulanski i drugi kanali. Obala je preteţito kamenita, što je u prvom redu
uvjetovano vapnenaĉkim i dolomitnim sastavom stijena. Diferenciranom erozijom (abrazijom)
nastale su brojne uvale u mekšim stijenama. Kratki i periodiĉni vodeni tokovi i potoci stvorili su na
ušćima u more naplavine bujiĉnog materijala, od kojeg su se djelovanjem mora oblikovale u
uvalama pješĉane i šljunĉane plaţe.
Na dubrovaĉkom podruĉju u kopnenom obalnom pojasu su obale izloţene otvorenom moru i jakim
valovima pri olujnom jugu strme i sa klifovima.
Obale nasuprot Elafitskim otocima, te sjeverna strana Pelješca su zaštićenije, te su, iako kamenite,
manje strme.
Na neretvanskom podruĉju razlikujemo vapnenaĉke obale i obale delte Neretve. Morska obala
najsjevernijeg dijela od uvale Ţrnovica do Ploĉa izgraĊena je od vapnenca, te je strma i
nepristupaĉna. U delti Neretve, izmeĊu ušća Neretve i Male Neretve, obala je niska i pješĉana, a
mjestimiĉno i muljevita. Plaţa je velikog kupališnog kapaciteta.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 24 od 116
Na otoku Mljetu prevladavaju abrazijske obale. Visoke obale predstavljene su klifovima, većim
dijelom oblikovanim u dolomitu, a manje u vapnencima. Najzastupljenije su na juţnoj obalnoj
fasadi zbog izloţenosti jakom jugu. Zbog mladosti obale pravih abrazijskih klifova je malo, obala je
strukturno-tektonski uvjetovana. Ipak na abraziju upućuju brojne potkapine i spilje. Niske obale su
zastupljenije (79,1%). Jaka abrazija u kombinaciji s korozijom na monoklinalnim vapnenaĉkim
obalama oblikuje vrlo nemiran korozijsko-abrazijski mikroreljef (škrape, manje depresije i dr).
Na Elafitskim otocima vanjske obale su strme s klifovima, dok su unutarnje premda poloţenije
takoĊer manje povoljne za kupanje. Zbog toga plaţe su se razvile u dubokim uvalama.
Obalno podruĉje otoka Korĉule uglavnom je razvedeno. Juţna obala je strmija, s klifovima, dok je
sjeverna obala poloţenija. Iako tipovi obale ne izgledaju najpovoljniji za kupanje, jer plaţa ima
relativno malo, karakter stijena, pristupaĉnost i plitko dno neposredno uz obalu pruţaju dobre
mogućnosti za kupanje, za prilaz brodicama i općenito za rekreaciju.
Na cijelom obalnom pojasu ima veoma malo pješĉanih plaţa.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 25 od 116
2.4.2. HIDROGRAFSKE ZNAČAJKE
U Jadranskom moru dubine se od sjevera prema jugu postupno povećavaju. U Tršćanskom
zaljevu najveće dubine su 25 m i sve do paralele rta Kamenjak ne prelaze 50 m. Na jugoistoku do
spojnice otoci Kornati-Giulianova dubine su do 100 m, a u blizini otoĉića Jabuka naglo se spuštaju
do 270 m. Na spojnici Primošten-Pescara na morskom je dnu popreĉno ţljebasto udubljenje
duţine 64 milje i prosjeĉne širine 10 milja. To je Jabuĉka kotlina koja se prema jugoistoku
produţuje u Palagruški prag s prosjeĉnom dubinom od 170 m.
Taj prag dijeli sjeverni i srednji Jadran od juţnoga dijela, gdje se morsko dno abisalno spušta u
Juţnojadransku kotlinu, kruţnog oblika s najvećom dubinom od oko 1.240 m. Prema Otrantskim
vratima dno se lagano uzdiţe stvarajući podmorski prag sa dubinama od 600 do 800 m. Slikom (4.)
je prikazan uzduţni presjek dubina Jadranskog mora, dok su reljef dna Jadranskog mora i uzduţni
presjek dubina prikazani su na slikama (5. i 6.).
Slika 4: Uzduţni presjek dubina Jadranskog mora
Izvor: HHI
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA NA PODRUČJU DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD
IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 26 od 116
Slika 5: Batimetrijska karta Jadranskog mora
Slika 6: Sedimentološka karta Jadranskog mora
Izvor :HHI
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA NA PODRUČJU DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD
IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 27 od 116
Cjelokupna vanjska obalna linija Ţupanije od rta Oštro do rta Velo dance na otoku Korĉuli s
otoĉnim skupinama Mljeta i Lastova omeĊuje sa sjevera juţnojadransku kotlinu, taj najdublji bazen
Jadranskog mora. Palagruški prag koji se proteţe od Lastova preko otoĉne skupine Palagruţe do
Gargana geomorfološki, hidrografski i ekološki odvaja juţni dio Jadrana od njegovih sjevernih
bazena. Zbog tih osnovnih znaĉajki cijelo obalno podruĉje je pod snaţnim utjecajem otvorenog
mora s izrazitim oceanskim znaĉajkama. Skoro cijelom svojom duţinom izobata 100 m udaljena je
samo nekoliko stotina metara od obale, a najdublji dio Jadrana je oko 25 Nm juţno od Dubrovnika.
Za razliku od ostalih podruĉja u Jadranskom moru, dubrovaĉki kraj je pod najjaĉim utjecajem
ulazne struje iz istoĉnog Sredozemlja, osobito tijekom zime i proljeća. Ulazna struja obogaćuje ovaj
prostor kemijski i biološki, povećavajući tako njegovu biološku raznolikost. Prema svemu sudeći
albanske i crnogorske rijeke imaju povremeno velik utjecaj na termohalina svojstva i kopna s
dominantnom ulogom rijeke Neretve. Akvatorij svojim specifiĉnim ekološkim uvjetima i prirodno
povećanom produkcijom te zaštićen od jakih valova juţnog Jadrana, predstavlja produkciju ovog
dijela juţnojadranskog bazena.
Plovidba brodova koji plove akvatorijem ţupanije moţe se sa stajališta utjecaja vremenskih prilika
na sigurnost plovidbe podijeliti u dva razliĉita podruĉja:
− plovidba otvorenim Jadranskim morem, i
− plovidba u podruĉju u blizini obale.
Ova podruĉja razliĉita su u pogledu utjecaja vremenskih prilika i to u odnosu na plovidbu pri
uobiĉajenim uvjetima, plovidbu u uvjetima vremenskih nepogoda kao i naĉina postupanja u sluĉaju
prijetnje sigurnosti broda odnosno u sluĉaju oneĉišćenja mora. Zbog navedenih razloga u nastavku
ovog poglavlja obiljeţja navedenih podruĉja prikazana su zasebnim cjelinama, imajući pritom
posebice u vidu razliĉite opsege i naĉin utjecaja na sigurnost plovidbe.
Pod hidrološkim podrazumijevat će se u nastavku ona koja izravno i neizravno u utjeĉu na
sigurnost pomorske plovidbe kao što su valovi, morske struje, visine voda i uspori na Jadranu te
temperatura mora, salinitet i kemijska produktivnost.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 28 od 116
Valovi
Valovi su periodiĉko visinsko, rotaciono i translatorno pomicanje vode i oblika morske površine.
Obiljeţava ih smjer nailaska, visina, duljina, perioda i brzina. Ovise o jaĉini vjetra i duljini
privjetrišta. Osnovne grupe valova na Jadranskom moru su vjetrovni valovi (valovi ţivog mora, ţivo
more) izazvani vjetrom koji neprekinuto puše dok su valovi mrtvog mora (zibni valovi ili zibine)
valovi koji se pojavljuju ranije od vjetra ili zaostaju nakon vjetra koji ih je stvorio, a mogu
uznapredovati i izvan zone puhanja vjetra. Promjeni li se smjer puhanja vjetra stvara se novi
sustav valova tzv. kriţani valovi. Nastaju takoĊer pri kriţanju vjetrovnih i zibnih valova kao i pri
refleksiji ţivog ili mrtvog mora na vertikalnim preprekama. Visina i smjer napredovanja valova ovisi
i o utjecajima koje valovi doţivljavaju na svom putu: refleksije, refrakcije, difrakcije.
S obzirom da su na Jadranu vjetrovi prevladavajući uzroĉnik nastanka valova na moru, uobiĉajena
razdioba vjetrova stvara i uobiĉajenu razdiobu valovlja tijekom vremena. Ta razdioba pokazuje
nekoliko obiljeţja koja presudno utjeĉu na sigurnost brodova i plovnih objekata.
Osnova karakteristika valovlja na Jadranu je izuzetna ponovljivost, ĉak 80 % (za oceane ≈ 42 %,
za Sredozemlje ≈ 66 %) za visinu vala do 1,5 m i to zbog manje duljine privjetrišta odnosno kraćeg
vremena puhanja. Obiljeţje valovlja izazvanih olujnim vjetrovima je njihova znatna strmina
(H/λ=1/10) odnosno srednji period od 7,2 s zbog ĉega se pri pribliţno jednakoj visini vala plovidba,
posebice manjih brodova, na Jadranu smatra opasnijom nego na oceanima.
Olujni valovi visine 2,4 – 3,6 m mogu se opaziti praktiĉno na cijelom Jadranu s promjenjivom
vjerojatnošću. Valovi visine 3,7 – 6,9 m imaju istu prostornu rasprostranjenost uz pribliţno upola
manju uĉestalost. Valovi najvećih visina, od 6 m i više mogu se susresti samo na širem podruĉju
Kvarnera kada puše jugo i na podruĉju Otranta kada puše jugo ili oštro.
Visine valova na promatranom podruĉju mogu se ocijeniti na osnovu najviših valova izmjerenih na
valografskoj plutaĉi ispred Dubrovnika.
Tabela 5: Visine valova na valografu ispred luke Dubrovnik
Vremenski period Brzina vjetra SE
smjer (m/s)
H1/3
(m) H1/10 (m)
Hmax (m)
Tsr (s)
Lsr
(m)
22.12. do 23.12.
1979. 3,5-19,4
3,64 5,6 8,9 6,97 75,93
01.01. do 31.03.
1981. 6,3 -17,6
2,82 3,9 7,1 6,76 71,43
30.01. do 02.02.
1986. 3,5-16,5
2,76 3,6 6,1 7,08 78,20
13.01. do 14.01.
1987. 5,5-21,0
4,01 5,3 9,2 7,81 95,37
30.03. do 01.04.
1988. 5,0-15,0
2,53 3,5 5,4 6,88 73,92
Izvor: Maritimna studija - mjere maritimne sigurnosti tijekom manevriranja i boravka putničkih i ro-ro putničkih
brodova u luci Gruţ
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 29 od 116
U Malostonskom zaljevu i Neretvanskom kanalu vjetrovi mogu biti vrlo jaki ali zbog morfoloških
znaĉajki nema mogućnosti formiranja velikih i jakih valova, stoga ni obale nisu formirane
djelovanjem valova. Na dnu Malostonskog zaljeva pijeska i šljunka skoro i nema. Naprotiv, cijelo
vanjsko obalno podruĉje je pod snaţnim utjecajem juţnih vjetrova i valova. Prema uĉestalosti juţni
SE valovi se javljaju 17,5 % u odnosu na valove iz drugih smjerova, a koji nemaju znatniji utjecaj.
Najveća visina vala od 8,9 m zabiljeţena je 22. -23. prosinca, 1979. u podruĉju valografske stanice
juţno od svjetionika Sv. Andrija.
Morske struje
Morske struje predstavljaju vodoravno premještanje vodenih masa, a s obzirom na sile uzroĉnice
mogu biti: struje generirane vjetrom, geostrofiĉke struje, struje nagiba, struje morskih mijena i
struje uzrokovane općim sustavom cirkulacije.
Opći sustav cirkulacije vode na Jadranu usmjeren je tako da su struje uz istoĉnu obalu usmjerene
u NW smjeru dok su uz zapadnu obalu u SE smjeru, uz nekoliko mjesta gdje skreću s istoĉne na
zapadnu obalu Jadrana (Lastovo i Lošinj). U Jadranskom moru prevladava ciklonalno strujanje
zbog razlike gustoće mora: dotok slatke vode sjevernojadranskih rijeka pod utjecajem Coriolisove
sile struji duţ talijanske obale prema Otrantu, uvjetujući time strujanje u suprotnom smjeru duţ
hrvatske obale. Obiĉno brzina morske struje opada s dubinom na kojoj se opaţa.
Opće obiljeţje strujanja na Jadranu je njihova nestalnost po brzini i smjeru. Brzina struje u
najvećem dijelu Jadrana nije veća od 0,5 ĉv. Samo za vrijeme vrlo jakih bura površinski sloj vode
moţe doseći brzinu 3-4 ĉvora, no već na manjoj dubini poprima vrijednosti do 1,5 ĉvora. Brzina
morske struje pri srednjim i malim brzinama vjetra ne prelazi 0,5 ĉv.
Morske mjene
Morske mijene su periodiĉna osciliranja razine mora, uglavnom uslijed plimotvornog utjecaja
Mjeseca i Sunca. Osim astronomskih uvjeta na visinu vode utjeĉe atmosferski pritisak: pri visokim
tlakovima visina vode pada, a pri niskim raste. Nadalje, dugotrajnim puhanjem vjetra dolazi do
potiskivanja vodenih masa ĉime se mijenjaju parametri plimnog vala. TakoĊer, moţe doći i do
kašnjenja vremena nastupa visokih i niskih voda.
Morske mijene Jadranskog mora mješovitog su tipa s izrazitom nejednakošću po visini. Ipak, za
vrijeme sizigija morske su mijene uglavnom poludnevnog tipa dok su za vrijeme kvadratura
jednodnevnog tipa. U prijelaznim fazama su mješovitog tipa. Za vrijeme kvadratura morske mijene
nastupaju duţ ĉitavog Jadrana istovremeno, a za sizigija dolazi do kašnjenja koja rastu obrnuto od
kazaljka na satu duţ jadranske obale.
Amplitude morskih mijena se povećavaju od juga prema sjeveru. Srednje amplitude kreću se od
0,22 m (Bar) do 0,68 m (Trst). Povećanje tlaka zraka i jaki, dugotrajni sjeverni vjetrovi (bura i
tramontana) mogu uzrokovati sniţenje razine mora do 0,50 m u juţnom i srednjem Jadranu, a u
sjevernom Jadranu do 0,60 m. Nasuprot tome jaki i dugotrajni juţni vjetrovi (jugo, lebić) mogu
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 30 od 116
uzrokovati porast razine mora do 0,80 m u srednjem i juţnom Jadranu, a u sjevernom Jadranu do
1,50 m, što moţe uzrokovati poplave u nekim lukama.
Srednje amplitude morskih mijena su oko 0,3 m. Za dugotrajnog puhanja ciklonalnog juga razine
vode se moţe podići za 0,5 m iznad prosjeka. Duge anticiklonalne bure mogu sniziti nivo vode do
0,4 m ispod prosjeka.
Kolebanje razine mora zbog morskih mijena nije identiĉno za cijelu našu obalu. Na otvorenom
moru amplitude su relativno male i iznose oko 30 cm. Na temelju dugoroĉnih opaţanja za
Dubrovnik su zabiljeţene ekstremne vrijednosti izmeĊu najviših i najniţih voda od 128 cm.
MeĊutim potrebno je uzeti u obzir iznenadna kolebanja visine mora s kratkim vremenskim
amplitudama koji se nazivaju seši. Poznati su seši u jesen 1947. u Malostonskom zaljevu više od 2
m u vremenu od pola sata. U Veloj Luci je amplituda 21. lipnja 1978. bila preko 7 m u vrlo kratkom
vremenu.
Analize ekstremnih vrijednosti razina mora u 100-godišnjem povratnom periodu ukazuju da se
najveća razina vode moţe oĉekivati 0,942 m iznad osnovne geodetske podloge, a najniţa 0,395 m
ispod.
Tabela 6: Amplitude (H) i faze (g) značajnih plimnih komponenata za Luku Dubrovnik
DUBROVNIK H (cm) 9.28 5.76 1.68 1.65 5.19 1.90 1.69
g (º) 15.1 120.4 110.6 115.7 62.4 47.3 60.2
Izvor: HHI
Uspori u Jadranu
Uspori ("storm surge"), u narodu znani kao visoka voda – aqua alta ili plimni val, predstavljaju
promjene razine mora pod utjecajem meteoroloških parametara, poglavito tlaka zraka i vjetra, na
granici atmosfera-more. Prisilne oscilacije razine mora se odvijaju bez znaĉajnijeg poremećaja
hidrostatske ravnoteţe u moru. Njihovo ponašanje je neperiodiĉko te je uzrokovano uglavnom
jakim i dugotrajnim puhanjem vjetrova i neobiĉno visokim ili niskim tlakom zraka. Ove promjene na
otvorenom moru ne uzrokuju veća kolebanja razine mora, najviše do 1 metar, dok u obalnim
podruĉjima zbog topografskih efekata mogu dosenuti i više metra te uzrokovati poplavljivanja, štetu
i uništavanje obalne infrastrukture. U Jadranu, pa tako i na podruĉju Grada Dubrovnika, vjetrovi
koji pušu iz jugoistoka povisuju razinu mora. Posljedica pozitivnih uspora je poplavljivanje obalnih
podruĉja.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 31 od 116
Slika 7: Modelirani porast razine mora pod utjecajem Juga
Osim pozitivnih uspora koji uzrokuju poplavljivanje obalnih podruĉja, u Jadranu se javljaju i
negativni uspori kod puhanja dugotrajne olujne bure koja potiskuje vodene mase prema talijanskoj
obali Jadrana. Pri tome, zbog njezine nehomogene prostorne razdiobe, sniţenje razine mora uz
istoĉnu obalu Jadrana nije uniformno. Utjecaj tlaka zraka u odnosu na vjetar je ovdje znaĉajan, te u
ekstremnim situacijama moţe sniziti razinu mora i preko 30 cm. Iako je ova pojava znatno manje
opasna od visoke vode, ipak moţe izazvati štete na plovilima na privezištima u lukama gdje su
manje dubine.
Temperature mora
Godišnje varijabilnosti temperature mora su sliĉne drugim jadranskim podruĉjima. Tijekom zime
uspostavlja se homogeni termiĉki vertikalni stupac od oko 13 0C. Nakon zimske izotermije u travnju
i svibnju zagrijavanjem površinskog sloja poĉinje raslojavanje vodenog stupca. Najviše ljetne
temperature na površini dostiţu 26 0C u obalnim i plićim podruĉjima. U ljetnim mjesecima
termoklina se spušta do najviše 50 m dubine, a prema dnu temperatura se gotovo i ne mijenja. Za
vrijeme jakih zima u krajnjim plitkim dijelovima Malostonskog zaljeva temperatura mora na 0,5 m
dubine moţe pasti i do 4 0C. Za cijelo vanjsko podruĉje tijekom ljetnih mjeseci, nakon nekoliko
dana bure znaĉajno je podizanje hladne vode u površinski sloj, pojava poznata kao "upwelling".
Pojava je u manjoj mjeri zabiljeţena nekoliko milja dalje od obale, dok je najizrazitija uz samu
obalu. MeĊutim pored uobiĉajenog ljetnog dizanja hladnije vode iz dubine na površinu manjeg
intenziteta, povremeno se u ovim krajevima javlja i uzdizanje vode dubokog Jadrana te se uz samu
obalu tom prilikom pojavi masa dubokomorskih organizama. Posljednji put je pojava zapaţena
1988. Slikom (8.) su prikazane izoterme srednje površinske temperature Jadrana po sezonama.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 32 od 116
Slika 8: Izoterme srednje površinske temperature Jadrana po sezonama
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 33 od 116
Salinitet
Za juţnojadransku vodenu masu koja kontinuirano oplakuje vanjsko obalno podruĉje tzv.
"juţnojadranska voda" znakovit je odnos temperature od 13 0C i slanosti do 38 0/oo. Povremen
utjecaj na to podruĉje ima i Sredozemna vodena masa toplija i slanija u vrijeme jakih ingresija (14 0
C; 38,7 o/oo). Samo površinski salinitet uz obalni pojas moţe pasti i do 35 o/oo, rijetko niţe i to uz
izvore u Ţupskom zaljevu, Rijeci dubrovaĉkoj i u Malostonskom zaljevu i Neretvanskom kanalu i to
u vrijeme povećanog dotoka slatke vode.
Kemijska oceanografija i produktivnost
Stupanj trofije moţe se odrediti za svako podruĉje na temelju prozirnosti mora, zasićenja kisikom,
koncentracije hranjivih soli te brojnosti i kvalitativnog sastava fitoplanktona. Na temelju rašĉlambe
navedenih parametara, vodene mase vanjskog podruĉja i otvorenih kanala imaju oligotrofne
znaĉajke. Ţupski zaljev, te Neretvanski i Korĉulanski kanal svrstavaju su u vrlo slabo eutrofna
podruĉja, a Malostonski zaljev i rijeka Ombla s Gruškim zaljevom u umjereno eutrofna podruĉja.
MeĊutim, povećana produktivnost Malostonskog zaljeva rezultat je prirodnih procesa, dok je
povećan intenzitet eutrofikacije Omble i Gruškog zaljeva posljedica neprimjerenog antropogenog
utjecaja.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 34 od 116
3. JADRANSKI PLOVNI PUT
Navigacijska obiljeţja Jadranskog plovnog puta
Pod navigacijskim obiljeţjima Jadranskoga plovnog puta podrazumijevaju se sva ona obiljeţja koja
omogućavaju snalaţenje na moru, odnosno, odreĊivanje poloţaja broda u svim uvjetima,
upravljanje i nadzor kretanja brodova, balisaţu i sliĉno.
S obzirom na postojanost u odreĊenom vremenskom periodu, navigacijska obiljeţja, uvjetno se
mogu podijeliti na statiĉka i dinamiĉka, pri ĉemu se u statiĉka navigacijska obiljeţja plovnog puta
ubrajaju ona obiljeţja i ĉimbenici koji nisu podloţni znaĉajnim promjenama u kraćim vremenskim
intervalima, dok se u dinamiĉka obiljeţja ubrajaju ona koja su u većoj ili manjoj mjeri podloţna
promjenama tijekom vremena.
Hidrografska obiljeţja Jadranskog plovnog puta
Plovni putovi u obalnom moru vrsta su „morske prometnice“ i oznaĉavaju se posebnim oznakama
ureĊajima. Njihova je osnovna namjena omogućiti odreĊivanje poloţaja broda u svim uvjetima
plovljenja u odnosu na postojeće opasnosti. Svaka drţava u svom dijelu obalnog mora propisuje
zakonskim propisima naĉin njihovog oznaĉavanja. U našoj zemlji prihvaćen je sustav lALA, tj.
kombinirani kardinalni i lateralni sustav.
U pomorskom prometu se pod hidrografskim obiljeţjima plovnog puta uglavnom podrazumijeva
izmjera i detaljan opis fiziĉkih karakteristika plovnih površina zemlje na kojima se nalazi odnosni
plovni put (ukljuĉujući i obalna podruĉja i otoke) sa svrhom postizanja zadovoljavajuće razine
sigurnosti plovidbe i voĊenja broda.
Jadransko more omeĊeno je zemljopisnim širinama 39°45' N i 45°45' N i duţinama 012°15' E i
019°45' E i proteţe se izmeĊu Tršćanskog zaljeva na sjevernom dijelu i Otrantskih vrata na juţnom
dijelu kroz koja je spojeno sa Sredozemnim morem. Prosjeĉna širina Jadranskog mora iznosi
pribliţno 134 Nm, a najmanja širina pribliţno 55 Nm. Uzduţna os Jadranskog mora na spojnici od
istarskog rta Kamenjak do Otranta duga je pribliţno 345 Nm.
Prostorno obiljeţje rasporeda otoka i otoĉnih skupina je veći broj otoka i otoĉnih skupina upravo uz
istoĉnu obalu Jadranskog mora. Paralela koja se nalazi otprilike u visini rta Ploĉa pribliţno dijeli
otoke u dvije osnovne skupine: sjeverne i juţne.
Obiljeţja raspodjele dubina na Jadranskom moru mogu se iskazati pomoću dva temeljna svojstva:
dubine mora postupno se povećavaju od sjevernog dijela Jadrana prema juţnom dijelu
Jadrana,
dubine uz strmije obale Jadrana su općenito veće, a uz niţe obale manje, ali u pravilu rastu
prema otvorenom moru,
Vrijednost saliniteta i površinske gustoće ne utjeĉu bitno na hidrodinamiĉka i manevarska
svojstva plovila jer su unutar uobiĉajenih i oĉekivanih vrijednosti. Led se ne pojavljuje ni na
jednom dijelu plovnog puta.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 35 od 116
S obzirom na obiljeţja taloga na dnu Jadranskog mora, Jadran se uvjetno moţe podijeliti na
sjeverno i juţno podruĉje. Sjeverno podruĉje pokriva dio Jadrana koji se proteţe sjeverno od
spojnice Kornati-Pescara. Taj dio morskog dna uglavnom je pokriven pijeskom. Juţno podruĉje
Jadrana je podruĉje s mješavinama taloga pijeska, mulja i šita.
Elementi zemaljskog magnetskog polja
Elementi zemaljskog magnetskog polja su magnetska varijacija, magnetska inklinacija i sila
totalnog intenziteta zemaljskog magnetizma, koji na podruĉju Jadranskog mora nisu sustavno
mjereni.
Temeljem dostupnih podataka dobivena je vrijednost magnetske varijacije koja na podruĉju
Jadrana iznosi pribliţno 1oE uz godišnju promjenu od 4oE, a takoĊer je pribliţno stalna i vrijednost
horizontalne komponente zemaljskog magnetskog polja. TakoĊer, na podruĉju Jadrana nisu
zamijećene znaĉajnije pojave magnetskih oluja. Zbog toga se uobiĉajeno smatra da je upotreba
magnetskog kompasa u Jadranskom moru na cijelom plovnom putu od ulaza u Otrantska vrata
pouzdana i sigurna. Potrebno je napomenuti da su u predjelima oko Jabuke, Visa i Brusnika
uoĉene manje lokalne magnetske anomalije te je stoga potrebno ĉešće provjeravati ukupnu
korekciju magnetskog kompasa. U tim predjelima za odreĊivanje pozicije broda i kursa broda
moraju se koristiti sredstva i metode koje ne ovise o zemaljskom magnetizmu.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 36 od 116
3.1. PLOVNI PUTOVI DUBROVAČKO – NERETVANSKE ŢUPANIJE
U Jadranskom moru postoji uzduţni, glavni ili središnji Jadranski plovni put koji se proteţe
sredinom Jadrana, a uvjetno se moţe podijeliti na istoĉni plovidbeni smjer koji vodi uzduţ istoĉne
obale Jadrana omogućavajući plovidbu meĊuotoĉnim kanalima Jadrana (koje koriste manji brodovi
zbog bolje zaštićenosti i plovidbe sa strujom) i plovidbu izvan vanjskog niza otoka, te zapadni
plovidbeni smjer koji vodi uzduţ talijanske obale Jadrana.
Pored glavnog uzduţnog plovidbenog puta u Jadranskom moru postoje i popreĉni plovidbeni
putovi koji povezuju luke na istoĉnoj i zapadnoj obali Jadrana. U pravilu ti plovidbeni putovi nisu
duţi od 90 do 100 Nm i pribliţno se poklapaju s protezanjem paralela.
Slika 9: Plovidbeni putovi na Jadranu
Izvor:HHI
Sa uzduţnih ili popreĉnih plovnih putova Jadrana ruta prema lukama Dubrovaĉko – neretvanske
ţupanije plovi se dalmatinskim kanalima.
Dalmatinsko otoĉje koje rt Ploĉa dijeli u dvije grupe (sjevernu i juţnu) tvori s obalom kopna, ili
meĊu pojedinim otocima, velik broj kanala, a na sjeveru prostrane zaljeve Kvarner i Kvarnerić.
Otoci juţne grupe tvore kanale koji vode ka obali kopna. Glavni kanali u ovoj grupi jesu: Splitski,
Braĉki, Hvarski, Viški, Korĉulanski, Lastovski, Mljetski kanal i Neretvanski kanal, izmeĊu poluotoka
Pelješca i kopna.
IzmeĊu manjih otoka u ovim grupama ima veliki broj sporednih, manjih kanala.
Plovidba dalmatinskim kanalima moguća je gotovo uvijek pri svakom vremenu, danju i noću, a
naroĉito za brodove male i srednje tonaţe. Kada bura ili jugo, osobito zimi, oteţavaju ili
onemogućavaju plovidbu u predjelima izvan otoka, tada je u dalmatinskim kanalima more
podnošljivo i plovidba sigurna.
Zapreke, pa i one na rutama za velike brodove, malobrojne su i gotovo su sve oznaĉene. Nema
neoznaĉenih pliĉina koje predstavljaju opasnost za brodove ispod 4 m gaza. Velik broj svjetionika i
obalnih svjetala, postavljenih na prikladnim toĉkama, omogućavaju noću lakše voĊenje navigacije
nego danju.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 37 od 116
Glavna duţobalna ruta dalmatinskim kanalima iz Rijeke do Dubrovnika ide iz Rijeĉkog zaljeva kroz
Kvarnerić, preko Zadarskog, Pašmanskog i Zlarinskog kanala do Grada Ploĉa; zatim kroz Pakleni,
Korĉulanski, Pelješki, Mljetski i Koloĉepski kanal do Dubrovnika i dalje u juţne luke. Ovaj put noću
ne predstavlja teškoće, jer je duţ obale i na otocima oznaĉen velikim brojem svjetionika i obalnih
svjetala.
Veći brodovi koji gaze više od 6,5 m ne mogu proći kroz Pašmanski kanal, već moraju ploviti
Srednjim kanalom.
U sljedećoj tabeli (7.) prikazani su plovni putovi unutar i u neposrednoj blizini akvatorija
Dubrovaĉko – neretvanske ţupanije.
Tabela 7: Plovni putovi
VRSTA OPIS TRASA PLAVE MAGISTRALE
ZNAČAJ
NAPOMENA
GLAVNI UZDUŢNI PLOVNI PUT
VODI SREDIŠNJIM DIJELOM
JADRANA OD OTRANTA PREMA LUKAMA U
SJEVERNOM JADRANU
M
PREPORUĈA SE BRODOVIMA
KOJI PLOVE NA GLAVNOM PLOVIDBENOM SMJERU, POSEBNO VEĆIM I S OPASNIM TERETIMA
UZDUŢNI PLOVNI PUT
OTVORENIM MOREM UZ
VANJSKI RUB OTOKA MLJETA, LASTOVA I
SUŠCA
M POVOLJAN
UZDUŢNI OBALNI PLOVNI PUTOVI
OTVORENIM MOREM
VANJSKIM RUBOM ELAFITA, MLJETSKIM, PELJEŠKIM I KORĈULANSKIM KANALOM
IZ DUBROVNIKA
PREMA HVARU I SPLITU
NA DIJELU KROZ PELJEŠKI
KANAL JE ZABRANA PLOVIDBE
ZA TERETNE BRODOVE IZNAD
500 GT I ZA BRODOVE S OPASNIM TERETOM
LASTOVSKIM KANALOM KOJI
SE NASTAVLJA NA PLOVNI PUT MLJETSKIM
KANALOM
IZ PRAVCA DUBROVNIKA
KOLOĈEPSKIM KANALOM KOJI PROLAZI
KROZ KOLOĈEPSKA VRATA, LOPUDSKA VRATA I
VRATNIK NA OTVORENO MORE
NA DIJELU KROZ KOLOĈEPSKI KANAL JE ZABRANA PLOVIDBE
ZA TERETNE BRODOVE IZNAD
500 GT I ZA BRODOVE S OPASNIM TERETOM
IZ PRAVCA DUBROVNIKA
PREMA CAVTATU, MOLUNTU I PREVLACI
IZ PRAVCA SPLITA I HVARA
PREMA VELOJ LUCI I LASTOVU UBLI
GLAVNI POPREĈNI PLOVNI PUTOVI
IZMEĐU MEĐUNARODNIH
LUKA NA ISTOĈNOJ I ZAPADNOJ OBALI
JADRANA
(DUBROVNIK BARI DUBROVNIK
BRINDISI DUBROVNIK-PESCARA
M
PRILAZNI PLOVNI PUTOVI
SA UZDUŢNIH PLOVNIH
PUTOVA ZA LUKE DUBROVNIK, PLOĈE,
M
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 38 od 116
VRSTA OPIS TRASA PLAVE MAGISTRALE
ZNAČAJ
NAPOMENA
METKOVIĆ, LASTOVO, KORĈULA, VELA LUKA
SA UZDUŢOBALNIH PLOVNIH
PUTOVA DO SVIH LUKA U ŢUPANIJI
M D
POPREĈNI PLOVNI PUTOVI
PLOĈE TRPANJ
BRNA LASTOVO
SOBRA-PRAPRATNO
OREBIĆ-KORĈULA
(DOMINĈE)
OREBIĆ (PERNA)-ŢRNOVSKA BANJA (POLAĈIŠTA)
DRVENIK-SUĆURAJ-TRPANJ
KORĈULA -DRVENIK
Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana ureĎenja Dubrovačko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik
Dubrovačko-neretvanske ţupanije 7/10
Na slici (10.) prikazani su plovni putovi akvatorija Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije.
Slika 10: Plovni putovi akvatorija Dubrovačko-neretvanske ţupanije
Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana ureĎenja Dubrovačko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik
Dubrovačko-neretvanske ţupanije 7/10
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 39 od 116
3.1.1. PLOVNI PUTOVI TANKERA
Tijekom godine hrvatskim dijelom Jadrana prema naftnom terminalu tršćanske luke plovi 400
tankera nosivosti oko 100.000 tona, prema Veneciji još 250 brodova, dok u rijeĉki zaljev godišnje s
naftom i naftnim derivatima uplovi njih 70. Od brodova koji su prisutni u sustavu, tankeri zbog svoje
veliĉine i tereta kojeg prevoze predstavljaju posebnu skupinu rizika.
Svaki od tih brodova, usprkos mjerama nadzora, uvedenim sustavom odvojene plovidbe te
pooštrenim sigurnosnim standardima samih brodova, predstavlja realnu opasnost. Akvatorijem
Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije na putu prema Luci Ploĉe prolaze tankeri razreda Seawaymax
(10,000-60,000 dwt-manji tanker), dok veći tankeri prolaze u blizini-no izvan akvatorija ţupanije.
Jadransko more je "zatvoreno more" koje je sa stajališta sigurnosti plovidbe "umjereno prihvatljivo"
za plovidbu velikih tankera, jer na plovnom putu koji koriste tankeri nema posebno uskih kanala,
tjesnaca, podruĉja s velikim pliĉinama, grebenima, sprudovima, itd. Ocjenu umjereno prihvatljivog
zasluţuje ponajprije zbog prostorne zatvorenosti.
Ukupna duljina jadranskog plovnog pravca za tankere s pristaništem u sjevernom Jadranu
(Omišalj, Trst, Venecija, Ancona, Ravena i Kopar) u dolasku tj. u polaznom putovanju iznosi 379
Nm, a za tankere u odlasku tj. u povratnom putovanju iznosi 383 Nm.
Na navedenom plovnom putu razlikuju se dva nautiĉki bitno razliĉita dijela:
dio plovnog puta od Otranta do otoka Suska u duljini od 325 do 328 Nm, što je pribliţno
85,6% ukupne duljine plovnog puta, pri ĉemu se plovila u plovidbi nalaze na udaljenosti
većoj od 4 Nm od najbliţe obale i plove otvorenim tj. neograniĉenim morskim podruĉjem,
dio plovnog puta od otoka Suska do luka sjevernog Jadrana.
Osnovno obiljeţje glavnog istoĉnog plovidbenog pravca jest da on prolazi na udaljenosti od 5 Nm
jugozapadno od otoka Palagruţe za tankere koji plove prema lukama sjevernog Jadrana (u
dolasku), a na udaljenosti od 10 Nm jugozapadno od otoka Palagruţe za tankere koji plove prema
Otrantu (u odlasku). IzmeĊu otoka Palagruţa i Pianosa uspostavljen je sustav odvojenog prometa
Palagruţa.
Na cijelom istoĉnom plovnom putu od ulaska u Jadran tj. od Otrantskih vrata luka postoji dovoljan
broj visokih objekata na obali koji omogućavaju sigurnu plovidbu i snalaţenje u prostoru pri
razmjerno dobroj horizontalnoj vidljivosti, što je od izuzetne vaţnosti u sluĉaju kvara navigacijskih
sustava.
Podruĉja s najvećim prometom na navedenom plovnom a u blizini akvatorija Dubrovaĉko-
neretvanske ţupanije su:
podruĉje presijecanja popreĉnih plovnih putova Zadar-Ancona, Split-Ancona, Dubrovnik-
Bari i Bar-Bari, gdje dolazi do kriţanja glavnog uzduţnog plovnog puta i plovidbenog smjera
kojim plove uglavnom putniĉki brodovi koji prometuju izmeĊu navedenih istoĉno-jadranskih
i talijanskih luka; u ovom podruĉju slobodni prostor za manevriranje je velik, a gustoća
prometa nije velika pa je sigurnost plovidbe razmjerno zadovoljavajuća,
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 40 od 116
podruĉje oko Palagruţe, s povremeno gustim prometom i s dovoljno slobodnog prostora za
manevriranje.
Sa stajališta sigurnosti plovidbe, na ĉitavom plovnom putu od Otrantskih vrata do luka sjevernog
Jadrana, postoje dovoljne dubine mora za sigurnu plovidbu tankera.
Kako je već navedeno, s obzirom na obiljeţja taloga na dnu Jadranskog mora, a sa stajališta
sigurnosti plovidbe, u sluĉaju potrebe, mogućnost sidrenja tankera je razmjerno dobra na ĉitavom
plovnom putu (gdje je to moguće s obzirom na raspoloţivu duţinu ispusta sidrenog lanca), s tim da
je drţanje sidara upitno u nepovoljnim vremenskim uvjetima.
Znatan broj uplovljavanja tankera u Jadransko more povećat će se u idućih pet godina najmanje
50 posto, a na temelju navedenih hidrografskih obiljeţja Jadranskog mora i plovnog puta tankera
oĉito je da tankerima u plovidbi prijete "prosjeĉne plovidbene opasnosti" koje se današnjim
uobiĉajenim naĉinima voĊenja plovidbe broda i raspoloţivim navigacijskim sredstvima mogu u
potpunosti nadzirati pa stoga plovidba tankera od Otrantskih vrata do luka sjevernog Jadrana ne
predstavlja visoko riziĉnu djelatnost.
Teh. obiljeţja tankera na plovnom putu Jadrana
Gradnju tankera uvjetuju svojstva tereta koji oni prevoze. S obzirom na teret koji prevoze razvijeno
je nekoliko vrsta tankera.
Uzduţne i popreĉne nepropusne pregrade dijele brod za prijevoz tekućeg tereta u više tankova.
Manji tankeri obiĉno imaju samo jednu uzduţnu nepropusnu pregradu, a srednje veliki i veliki dvije,
koje cijeli prostor trupa namijenjen za teret dijele na centralne te lijeve i desne boĉne tankove.
Daljnja podjela moţe se izvesti u odnosu na konstrukcijska rješenja trupa, a posebno u pogledu
smještaja tankova tereta (tankeri s jednostrukim trupom, tankere s dvostrukim trupom, tankere sa
središnjom palubnom konstrukcijom, tankere s dvostrukim dnom itd.).
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 41 od 116
Kategorizacija tankera za prijevoz nafte i/ili naftnih derivata
Sa stajališta ove Procjene od posebne vaţnosti je podjela tankera utvrĊena u novom pravilu 13G
Priloga i MARPOL konvencije kojim su utvrĊene kategorije tankera za prijevoz ulja. Novo
uspostavljene kategorije jesu:
kategorija 1 tankera za prijevoz ulja-tankeri od 20.000 tona nosivosti i više koji prevoze
sirovu naftu, teško gorivo, teško dizel gorivo ili ulje za podmazivanje, te brodovi od 30.000
tona nosivosti i više koji prevoze ostala ulja, a ne zadovoljavaju uvjete smještaja odvojenih
balastnih tankova u svrhu prevencije izlijevanja tereta (Protectively located segregated
ballast tanks); ovi tankeri poznatiji su kao "PreMARPOL" tankeri;
kategorija 2 tankera za prijevoz ulja-tankeri od 20.000 tona nosivosti i više koji prevoze
sirovu naftu, teško gorivo, teško dizel gorivo ili ulje za podmazivanje, te brodovi od 30.000
tona nosivosti i više koji prevoze ostala ulja, i zadovoljavaju uvjete smještaja odvojenih
balastnih tankova u svrhu prevencije izlijevanja tereta; ovi tankeri poznatiji su kao
"MARPOL" tankeri, a sagraĊeni su poslije datuma koji vrijede za brodove prethodne
kategorije;
kategorija 3 tankera za prijevoz ulja-tankeri nosivosti 5.000 tona i više, ali manje od prije
navedenih vrijednosti u kategoriji 1 i 2.
Temeljem ove kategorizacije i godine izgradnje broda, EU je donijela odluku o vremenu do kada
odreĊeni brodovi (koji nisu dvostrukog trupa) moraju biti povuĉeni iz plovidbe, odnosno ne smiju
uplovljavati u luke EU.
U skladu s ovom odlukom, Vlada RH je 21. studenoga 2003. godine donijela Uredbu o postupnom
iskljuĉenju iz plovidbe tankera bez dvostruke oplate (NN 87/03) kojom na sukladan naĉin
ograniĉava plovidbu brodova s jednostrukim trupom u podruĉju Jadranskog mora.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 42 od 116
4. PROCJENA RIZIKA
Svaki zahvat u ili na moru, posebice u ograniĉenom plovnom podruĉju, svojevrsno je kretanje u
podruĉju neizvjesnosti i krije opasnost od neţeljenih posljedica. Upravo ta opasnost i jest ono što
pomorski poduhvat ĉini riziĉnim.
Na postavljeno hipotetsko pitanje povećava li povećanje aktivnosti na moru i obali rizik od
pomorske nezgode u sagledavanom podruĉju i ako je odgovor potvrdan, koliko to utjeĉe na
sigurnost ljudi i okoliša u tom podruĉju, potvrdan odgovor logiĉan je i oĉekivan jer i sama
nazoĉnost veće aktivnosti znaĉi i povećanje vremena koje ti riziĉni elementi provode u sustavu pa
su time i dulji vremenski period izloţeni opasnostima koje mogu nastupiti.
Antropološki utjecaj bio vezan aktivnošću ili samom lokacijom relevantan je faktor sagledavanja
mogućih podruĉja većeg stupnja rizika oneĉišćenja mora i obalnog podruĉja. Bilo ljudskom
greškom, bilo „višim silama“, moguće havarije usko su povezane uz podruĉja povećanih aktivnosti
izriĉito ljudskog djelovanja, te se sukladno tome, a prema stupnju teţine posljedica sagledavaju
navedene aktivnosti u akvatoriju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije.
U daljnjim odlomcima izneseni su mogući elementi kao predstavnici stvarnog rizika oneĉišćenja
mora i obale.
4.1. TERMINALI, LUKE I SIDRIŠTA
Na podruĉju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije postoje, prema Naredbi o razvrstaju luka otvorenih
za javni promet na podruĉju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije (NN 96/96 i 62/08),
dvije luke od osobitog (meĊunarodnog) znaĉaja za Republiku Hrvatsku,
šest luka ţupanijskog znaĉaja,
74 luke lokalnog znaĉaja,
5 luka posebne namjene ţupanijskog znaĉaja.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA NA PODRUČJU DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD
IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 43 od 116
Slika 11: Raspored luka otvorenih za javni promet na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije
Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana ureĎenja Dubrovačko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovačko-neretvanske ţupanije 7/10
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA NA PODRUČJU DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD
IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 44 od 116
4.1.1. LUKA GRUŢ
Bazen luke Gruţ smješten je u sjeverozapadnom djelu Dubrovnika. Podruĉje obuhvaća i priveze
Batahovina unutar Rijeke dubrovaĉke koji se ne upotrebljavaju za meĊunarodni promet.
Kopneni dio luke Gruţ obuhvaća podruĉje od veza 4 do veza broj 17 te podruĉje od rta Kantafig
do podruĉja Batahovina u Rijeci dubrovaĉkoj
. Vez broj 4, 5 i 6 te podruĉje Batahovina koriste se za privez brodova u nacionalnoj plovidbi i
plovila za razonodu. Vez broj 4 koristi se za privez plovila za razonodu (jahti). Vez broj 5 za
brodove koji odrţavaju putniĉku liniju s obliţnjim otocima, a vez broj 6 namijenjen je za povremeni
privez brodova ili brodica za razne svrhe.
Vezovi broj 7, 8 i 9 duljine 300 m s prosjeĉnim dubinama od oko 6,0 m namijenjeni su za
nacionalni i meĊunarodni promet. Vez broj 7 koristi se za privez brodova u nacionalnom prometu
(ro-ro putniĉki brodovi koji odrţavaju liniju s obliţnjim otocima). IzmeĊu veza 7 i 8 nalazi se ulaz u
Luku gruţ gdje je smještena policijska i carinska sluţba te Luĉka uprava Dubrovnik.
Vez broj 10 duljine 130 m s prosjeĉnim dubinama od oko 6,0 m namijenjen je za linijske putniĉke
brodove u nacionalnom i meĊunarodnom prometu. Vez se vrlo Ĉesto koristi za privez ro-ro
putniĉkih brodova na liniji Dubrovnik-Bari-Dubrovnik.
Vezovi broj 11,12 i 13 duljine 250 m s prosjeĉnim dubinama 5,8 m namijenjeni su za privez
putniĉkih brodova u meĊunarodnom prometu. Ispred veza broj 11 i 12, na pribliţno 50 m
udaljenosti od obale nalazi se plićina dubine 4,8 m.
Vez broj 14 duljine 140 m s prosjeĉnim dubinama 5,8 m namijenjeni su za privez putniĉkih brodova
u meĊunarodnom prometu. S kopnene strane veza br. 14. nalazi se „Našiĉko skladište”. Dio
skladišta (pribliţno polovica) ureĊenje kao putniĉki terminal koji se koristi za izmjenu putnika na
putniĉkim brodovima (kada se luka koristi kao poĉetna ili završna luka na putovanju). Ostali dio
skladišta otvorenog je tipa.
Vez broj 15 duljine 120 m s prosjeĉnim dubinama 6,0 do 9,0 m namijenjeni su za privez putniĉkih
brodova u meĊunarodnom prometu.
Vez broj 16 duljine 180 m s prosjeĉnom dubinom 12 m namijenjen je za privez najvećih putniĉkih
brodova u meĊunarodnom prometu. Na obalnom rubu nalazi se luĉka dizalica nosivosti 51 koja se
koristi po potrebi za prekrcaj tereta i brodskih zaliha.
Vez broj 17 duljine 50 m s prosjeĉnim dubinama 6,9 m namijenjen je za iskrcaj/ukrcaj putnika s
putniĉkih brodova na sidrištu putem brodskih brodica. Obala od veza 17 do ograde meĊunarodnog
dijela luke u duljini od pribliţno 100 m koristi se za privez za brodove koji iskrcavaju cement u
rasutom stanju u osam obalnih silosa.
Sve obale u luci Gruţ su masivne obale gravitacijskog tipa i izgraĊene od kamenih blokova. Na
samom obalnom rubu na meĊusobnim razmacima od 20-23 m postavljene su bitve za privez
brodova.
Na obalama je izgraĊena hidrantska mreţa za opskrbu brodova vodom.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 45 od 116
Pomorski promet u luci Gruţ obiljeţava ponajprije promet velikih putniĉkih brodova te RO-RO
putniĉkih, manjih putniĉkih brodova i HSC brodova koji povezuju grad Dubrovnik s obliţnjim
otocima i Italijom. U manjoj mjeri prisutan je i promet turistiĉkih jedrenjaka, plovila za razonodu,
ribarskih brodova te plovila domicilnog stanovništva. Osim prometa u luci Gruţ na sigurnost
plovidbe u neposredno širem podruĉju utjeĉe i promet brodova i brodica koji uplovljavaju u Rijeku
dubrovaĉku.
Promet navedenih plovila bitno se mijenja tijekom godine.
Slika 12: Tipično brodovlje u gruškom akvatoriju
Izvor: Studija sigurnosti plovidbe i opterećenja plovnog puta u gruškom zaljevu te simulacija sigurnosnih uvjeta
sukladno planovima razvoja i izgradnje novih sadrţaja u zaljevu
Općenito, promet svih plovila veći je u toplijem dijelu godine (travanj – listopad) te manji u
preostalom dijelu godine. Posljednjih godina promet teretnih brodova je zanemariv.
Promet putniĉkih brodova na kruţnim putovanjima posljednjih godina znaĉajno raste.
Grad Dubrovnik sa svojim kulturnim znamenitostima odavno je postao vaţno turistiĉko odredište
zbog ĉega veliki putniĉki brodari ĉesto uvrštavaju Dubrovnik kao svoje odredište u svojim
ponudama krstarenja. Zbog broja putniĉkih brodova koji u jednom danu tiĉu luku Dubrovnik te zbog
trenutnih obiljeţja luke dio brodova sidri na sidrištu kraj otoka Daksa, a putnici se prevoze na obalu
namjenskim brodicama.
Linije RO-RO putniĉkih, manjih putniĉkih i HSC brodova povezuju grad Dubrovnik s obliţnjim
otocima i Italijom. Linijski promet obavlja najvećim djelom brodar "Jadrolinija", a manje ostali
brodari. Brodovi u linijskom prometu pristaju u unutrašnjem dijelu luke Gruţ. Promet putniĉkih i
HSC brodova, ponajprije zbog veliĉine brodova, nema većeg utjecaja na prihvat većih putniĉkih
brodova.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 46 od 116
Promet turistiĉkih jedrenjaka i plovila za razonodu izrazito je sezonskog karaktera i najveći je
tijekom ljetnih mjeseci. Ova plovila uplovljavaju u luku Gruţ i privezuju se najĉešće u unutrašnjosti
uvale. U ljetnim mjesecima znaĉajan je i promet velikih jahti koje svojom veliĉinom mogu ometati
privez ili odvez velikih putniĉkih brodova.
Promet manjih plovila domicilnog stanovništva takoĊer je izrazit u ljetnim mjesecima i u pravilu se
odvija na maloj udaljenosti od obale zbog ĉega ne ometa promet ostalih brodova koji uplovljavaju u
luku Gruţ. U pravilu se privezuju na jugo-zapadnoj strani luke Gruţ.
Promet ribarskih brodova je rijedak i ne ometa plovidbu ostalih brodova. Ribarski brodovi koji se
privezuju u luci Gruţ radi iskrcaja ribe najĉešće se privezuju na gatu Petka ili na vezu broj 3.
Promet brodova i brodica koji uplovljavaju u Rijeku dubrovaĉku izravno će utjecati na sigurnost
plovidbe prilikom manevra uplovljavanja, isplovljivanja ili okretanja većih brodova koji se prihvaćaju
u luci Gruţ. Kako se veći brodovi koji se moraju okretati bilo radi priveza ili odveza u luci Gruţ,
okreću najĉešće na samom ulazu u Rijeku dubrovaĉku, promet ostalih plovila koji uplovljavaju u
Rijeku dubrovaĉku u tom trenutku je bitno ograniĉen odnosno obustavljen.
Potencijalni rizici
Potencijalni rizik predstavlja znatno uvećan promet plovila tijekom turistiĉke sezone. Veći broj
manjih plovila u konjunkciji sa većim plovilima moţe prouzroĉiti nesreće u kojima postoji
mogućnost oneĉišćenja mora manjih razmjera.
Osim povećanog prometa, rizik predstavljaju i vremenski uvjeti. U uvjetima jakog vjetra moguća su
nasukanja, sudari i udari većih i manjih plovila, a oneĉišćenja prouzroĉena takvom vrstom nesreća
te mogućnost sanacije uvelike će ovisiti o lokaciji i akterima dogaĊaja.
Potencijalni rizici kod manevriranja
Brodovi koji uplovljavaju i isplovljavaju iz luke Gruţ duţni su ploviti povećanim oprezom zbog
brojnih brodica i jahti, posebno tijekom ljetnih mjeseci. U tom pogledu tijekom noći smetnju
predstavlja jaka rasvjeta zbog ĉega se svjetla navedenih plovila teško razabiru. U luĉkom bazenu
dvije su pliĉine: jedna dubine 4,5 m ispred obale gruške luke, a oznaĉena je crvenom valjkastom
plutaĉom dok je druga dubine 4,6 m ispred zapadne obale, jugo-jugoistoĉno od zgrade Lazareta.
Na ulasku u Rijeku Dubrovaĉku nalazi se most visine 49 m. Sredina mosta obiljeţena je bijelim
svjetlom dometa 5 Nm. Desnu obalu ispod mosta obiljeţava zeleno svjetlo dometa 4 Nm dok se s
lijeve strane ispod mosta nalazi crveno svjetlo dometa 4 Nm. Unutar Rijeke Dubrovaĉke nalazi se
rt Ţal, udaljen oko pola milje od mosta. Na rtu se nalazi svijetlo dometa 4 Nm.
IzmeĊu poluotoka Lapad i otoka Koloĉep, zatim do otoĉića Daksa poloţeni su podmorski kablovi
kao i izmeĊu Stare luke i otoĉića Lokrum gdje su poloţeni podmorski kabeli i cjevovod.
Luka je zaštićena od svih vjetrova osim W vjetrova koji stvaraju manje valove. Bura puše snaţno, a
veliku ţestinu postiţe na ulazu u luku gdje je sidrište i na ušću Rijeke dubrovaĉke kod rta Kantafig.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 47 od 116
4.1.2. LUKA PLOČE
Luka Ploĉe jedna je od glavnih strateških hrvatskih luka. Locirana je na obali Jadranskog mora
izmeĊu Splita i Dubrovnika, kao vrata za budući Vc koridor. U periodu od 1991. do 1996. godine
luĉka djelatnost znaĉajno se smanjila zbog ratnih dogaĊaja u Hrvatskoj i BiH, a posljedica toga je
razrušenost gotovo cjelokupnog gospodarstva, prekid ţeljezniĉkih i cestovnih komunikacija izmeĊu
mora i unutrašnjosti, te je stoga luka bila prisiljena raditi sa umanjenim kapacitetima.
Odlukom RH, Luĉka uprava je utemeljena 13. veljaĉe 1997. kao vlasnik luĉkog podruĉja i
infrastrukture, dok poduzeće "Luka Ploĉe" d.d. postaje glavni operator za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj
roba, skladištenje, transport roba i druge djelatnosti u luci Ploĉe. Danas je "Luka Ploĉe" dd vlasnik
nekoliko trgovaĉkih društava-kćeri s ograniĉenom odgovornosti. Djelatnosti koje iste obavljaju i
posjeduju koncesiju su: privez brodova, odvoz otpada s brodova, transport, odrţavanje,
špediterske usluge, gradnja, skladištenje tekućih tereta-bunker brodova, opskrba brodova,
ugostiteljstvo i dr.
Luka Ploĉe je višenamjenska luka za prekrcaj gotovo svih vrsta roba zastupljenih u
meĊunarodnom pomorskom prometu.
Slika 13: Struktura prekrcaja roba u 2009. godini
Izvor: Luka Ploče d.d.
Prekrcaj, skladištenje i ostale popratne usluge obavljaju se na terminalima za: generalne terete,
rasute terete, tekuće terete, sipke terete, drvo, kontejnere, te glinicu i petrolkoks.
Sastavni dio luke Ploĉe je i luka Metković koja se nalazi 20 km uzvodno na rijeci Neretvi.
Specijalizirana je za prekrcaj cementa (silos), troske, te granuliranog kamena.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 48 od 116
Ukupni godišnji pretovarni kapacitet luke Ploĉe procjenjuje se na više od 5 milijuna tona generalnih
i rasutih tereta (bez terminala u izgradnji), dok je ukupni kapacitet skladištenja tekućih tereta oko
600 000 tona. Terminali su rasporeĊeni na 7 operativnih obala u Ploĉama sa gazom do 13 m i
mogu primiti brodove do veliĉine Panamax brodova. Terminali su ţeljezniĉkim kolosijecima, koji se
prostiru cijelom operativnom duljinom, direktno povezani sa gravitacijskim zaleĊem.
Potencijalni rizici
Potencijalni rizik predstavlja znatno uvećan promet plovila tijekom turistiĉke sezone. Veći broj
manjih plovila u konjunkciji sa većim plovilima moţe prouzroĉiti nesreće u kojima postoji
mogućnost oneĉišćenja mora manjih razmjera. Veća plovila (tankeri do max. veliĉine Panamax)
predstavljaju moguću opasnost od oneĉišćenja mora kako na plovnom putu tako i u ulasku u Luku
Ploĉe te u vezu, šteta koju mogu prouzroĉiti zavisna je o velikom broju faktora te moţe varirati na
ljestvici od malih, srednjih i većih oneĉišćenja.
Potencijalni rizici kod manevriranja
U luku se uplovljava oznaĉenim prilaznim kanalom širine svega 50 m. Bijelo svjetlo na rtu Višnjica i
zelena svjetleća plutaĉa oznaĉavju poĉetak prilaznog kanala. Dalje se plovi izmeĊu crvenih i
zelenih oznaka do unutrašnjeg dijela luke Ploĉe. Oko sredine plovidbenog kanala, u njegovom
zapadnom dijelu, nalazi se mali otoĉić, koji treba oploviti s istoĉne strane. Crvena svjetleća plutaĉa
na plićini Gumanac oznaĉava poĉetak kanala Vlaška koji vodi prema tankerskom pristaništu.
U prilaznom kanalu jako se osjećaju morske struje, pa treba osobito paziti na njihovu brzinu (do 3
ĉv) i smjer. Brzina plovidbe u luci i prilaznom kanalu ograniĉena je na 6 ĉv. zbog plitkog dna i
izraţenih struja. Zabranjen je pristup svim plovilima u sjeverni dio uvale, izvan granica gradske
luke.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 49 od 116
4.1.3. LUKE ŢUPANIJSKOG ZNAČAJA
a) Gradska luka Dubrovnik je putniĉka preteţito turistiĉka luka-sluţi za sezonsku vezu s otokom
Lokrumom, podruĉjem Općine Ţupe dubrovaĉke i Cavtatom te za prijevoz putnika s turistiĉkih
brodova na kruţnim putovanjima koji se sidre ispred Grada i dovode svoje korisnike izravno u
spomeniĉku jezgru Dubrovnika. Vaţno je naglasiti da se luka nalazi unutar gradske jezgre
Dubrovnika koja je proglašena spomenikom kulture nulte kategorije pa kao takva i zasluţuje
posebnu paţnju.
Potencijalni rizici kod manevriranja
Stara luka pristupaĉna je za brodove do 3 metra gaza. Sjeverozapadni dio luke izloţen je jugu.
Sidrište ispred luke izloţen je teškom moru i buri, te valovima iz SE i SW. Oko glave lukobrana
nabacani su kameni blokovi na maloj dubini na udaljenosti do 16 metara oko glave. Zbog
skuĉenosti manevarskog prostora brodovi su primorani isplovljavati krmom te se okretati van
valobrana.
b) Luke Korĉula i Vela Luka su putniĉke luke u koje pristaju brodovi na redovnim duţ obalnim i
meĊunarodnim brodskom linijama (duţ obalne trajektne linije: Rijeka-Split-Korĉula-Dubrovnik,
Split-Vela Luka-Ubli; te meĊunarodne linije koje povezuju otok Korĉulu sa lukama u Italiji, koje su
sezonskog karaktera; uz sve to luku Korĉula posjećuju i brodovi na kruţnim putovanjima
Jadranom).
Na podruĉju Policijske postaje Korĉula nalaze se dva graniĉna prijelaza i to:
stalni meĊunarodni graniĉni prijelaz Korĉula
stalni meĊunarodni graniĉni prijelaz Vela Luka
Pomorska policija obavlja poslove zaštite drţavne granice te inspekcijski nadzor morskog ribarstva
uz koordinaciju sa ostalim tijelima drţavne uprave kroz meĊuagencijsku suradnju.
Potencijalni rizici kod manevriranja
Luka Korĉula najveća je luka Pelješkog kanala. U zapadnoj luci pristanište je zaštićeno od vjetrova
II i III kvadranta dok bura i jaĉi NW vjetrovi stvaraju jake valove te je preporuĉeno napuštanje
vezova. Pristanište u istoĉnoj luci zaštićeno je od vjetrova III i IV kvadranta. Morska struja ima
preteţiti istoĉni smjer, ponekad je vrlo jaka te moţe interferirati manevrima. U sluĉaju pojave vjetra
suprotnog pravca ispred luke stvaraju se visoki valovi. Podvodni kablovi smješteni su izmeĊu obale
poluotoka Pelješca i obale otoka Korĉule.
Luka Vela Luka potpuno je zaštićena od svih vjetrova, no zapadni vjetrovi u luci mogu razviti jaĉe
valove. Podvodni kabel i cjevovod poloţeni su u krajnjem sjevernom rukavcu luke.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 50 od 116
c) Luke Trpanj i Orebić su putniĉke luke iz kojih kreću trajektne veze Trpanj-Ploĉe i Orebić-Korĉula
koje su od presudne vaţnosti za povezivanje otoka Korĉule i poluotoka Pelješca meĊusobno i sa
širim okruţenjem.
Potencijalni rizici kod manevriranja
Luka Trpanj dobro je zaštićena od vjetrova I i II kvadranta. Sjeverni vjetrovi i vjetrovi iz IV
kvadranta stvaraju, u istoĉnom dijelu luke, opasne valove. Prilikom uplovljavanja znatan rizik
predstavljaju plićine od 3,5 do oko 4,4 Nm WNW od luke te plitki grebenasti vanjski dio juţnog
lukobrana.
Luka Orebić zaštićena je lukobranom od valova juga, dok zapadni vjetrovi stvaraju opasne valove.
Prilikom pristajanja opasnost predstavljaju morske struje.
d) Jedina teretna luka ţupanijskog znaĉaja je luka Metković koja se nalazi na kraju plovnog dijela
rijeke Neretve koja se od svog ušća u Jadransko more do grada Metkovića tretira kao pomorski
plovni put. Luka Metković vaţna je teretna luka za potrebe svog bliţeg okruţenja zbog svoje
dubine i blizine luke Ploĉe. Luka nema mogućnosti razviti se u konkurenciju luci Ploĉe. Ukupna
duţina operativne obale u luci Metković iznosi 850 metara.
Potencijalni rizici kod manevriranja
Brzina struje zavisi od vodostaja rijeke, a obiĉno je oko 2,5 ĉv. dok poslije kiša moţe dosegnuti i 5
ĉv.
Ostali potencijalni rizici
Potencijalni rizik predstavlja znatno uvećan promet plovila tijekom turistiĉke sezone. Osim toga
rizik predstavljaju i nepoznavanje putova i vremenskih prilika juţnog Jadrana. Neiskustvo većinom
rezultira materijalnim štetama ali i ljudskim ţrtvama. Razmjer mogućeg oneĉišćenja znatno zavisi o
vrsti, namjeni i veliĉini plovila te lokaciji nezgode. Red veliĉine srednjih oneĉišćenja mogu se
oĉekivati u ili na prilazu lukama s većom frekvencijom većih plovila.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 51 od 116
4.1.4. LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA
Većina tih luka nije redovito odrţavana tijekom proteklog razdoblja zbog agresije na Republiku
Hrvatsku, tijekom Domovinskog rata, te zbog nedostatka sredstava, koje okolnosti bi morale
pobuditi posebnu paţnju.
Na podruĉju Općina Dubrovaĉko primorje i Ston došlo je do oštećenja na luĉkoj infrastrukturi
tijekom potresa iz rujna 1996. Najveća oštećenja su pretrpjele luke Slano i Janska u Općini
Dubrovaĉko primorje, dok je luka Ston doţivjela manja oštećenja. Operativna obala u luci Slano,
koja je najviše oštećena potresom, u procesu je obnove i najveći dio je sada obnovljen (središnji
dio operativne obale).
Tabela 8: Luke otvorene za javni promet lokalnog značaja u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji
OPĆINA/GRAD NASELJE NAZIVI LUKA NAZIV/ LOKALITET VRSTA
DUBROVNIK
DUBROVNIK LUKA GRUŢ GRUŢ PL
BRSEĈINE LUKA BRSEĈINE BRSEĈINE PL
LUKA SIPANSKA LUKA JAKLJAN JAKLJAN PL
DONIE CELO LUKA DONJE CELO MUO PL
GORNJE CELO LUKA GORNJE CELO GORNJE CELO PL
KOMOLAC LUKA KOMOLAC KOMOLAC PL
LOKRUM LUKA LOKRUM LOKRUM PL
LOPUD LUKA LOPUD LOPUD PL
LUKA SIPANSKA LUKA LUKA (SIPANSKA) LUKA SIPANSKA PL
MOKOŠICA LUKA MOKOŠICA MOKOŠICA PL
ORAŠAC LUKA ORAŠAC ORAŠAC PL
SUĐURAĐ LUKA SUĐURAĐ SUĐURAĐ PL
SUSTJEPAN LUKA SUSTJEPAN
NASELJE PL
SUSTJEPAN SHELL PL
TRSTENO LUKA TRSTENO TRSTENO PL
ZATON LUKA ZATON ZATON PL
KORĈULA
KORĈULA
LUKA KORĈULA
KORĈULA W PL
KORĈULA UŠ PL
KORĈULA DOMINĈE PL
KORĈULA LUKA BADIJA BADIJA PL
KNEZA LUKA PUPNAT KNEZA PL
RAĈIŠĆE LUKA RAĈIŠĆE RAĈIŠĆE PL
CARA LUKA ZAVALATICA ZAVALATICA PL
OPUZEN OPUZEN LUKA OPUZEN OPUZEN PL
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 52 od 116
OPĆINA/GRAD NASELJE NAZIVI LUKA NAZIV/ LOKALITET VRSTA
PLOĈE KOMIN LUKA KOMIN KOMIN PL
BLATO
BLATO LUKA BRISTVA BRISTVA L
BLATO LUKA GRŠĆICA GRŠĈICA PL
BLATO LUKA PRIGRADICA PRIGRADICA PL
BLATO LUKA PRIŢBA PRIŢBA PL
DUBROVAĈKO
PRIMORJE
DOLI LUKA DOLI DOLI PL
BANICI LUKA JANSKA JANSKA PL
SLANO LUKA SLANO SLANO PL
JANJINA
DRAĈE LUKA DRAĈE DRAĈE PL
SRESER LUKA SRESER SRESER PL
DRAĈE LUKA SUTVID SUTVID PL
KONAVLE
CAVTAT LUKA CAVTAT TIHA-CAVTAT PL STARA LUKA CAVTAT PL
MOLUNAT LUKA MOLUNAT MOLUNAT PL
VITALJINA LUKA PREVLAKA PREVLAKA PL
LASTOVO
LASTOVO LUKA LUĈICA LUĈICA PL
LASTOVO LUKA SVETI MIHOVIL SVETI MIHOVIL PL
UBLI LUKA UBLI UBLI PL
UBLI LUKA PASADUR PASADUR PL
ZAKLOPATICA LUKA ZAKLOPATICA ZAKLOPATICA PL
LUMBARDA LUMBARDA LUKA LUMBARDA NASELJE PL
MLJET
KOZARICA LUKA KOZARICA KOZARICA PL
OKUKLJE LUKA OKUKLJE OKUKLJE PL
POLAĈE LUKA POLAĈE POLAĈE PL
POMENA LUKA POMENA POMENA PL
PROŢURSKA LUKA LUKA PROŢURA PROŢURA PL
SAPLUNARA LUKA SAPLUNARA SAPLUNARA PL
SOBRA LUKA SOBRA TRAJEKT PL
SOBRA NASELJE PL
OREBIĆ
KUNA PELJEŠKA LUKA CRKVICE CRKVICE PL
KUĆIŠTE LUKA KUĆIŠTE KUĆIŠTE PL
LOVIŠTE LUKA LOVIŠTE LOVIŠTE PL
PODOBUĆE LUKA PODOBUĈE PODOBUĆE PL
TRSTENIK LUKA TRSTENIK TRSTENIK PL
VIGANJ LUKA VIGANJ VIGANJ PL
OSKORUŠNO LUKA VELIKA PRAPRATNA VELIKA PRAPRATNA PL
SLIVNO BLACE LUKA BLACE BLACE PL
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 53 od 116
OPĆINA/GRAD NASELJE NAZIVI LUKA NAZIV/ LOKALITET VRSTA
DUBOKA LUKA DUBOKA DUBOKA PL
KLEK LUKA KLEK KLEK PL
SMOKVICA BRNA LUKA BRNA BRNA PL
STON
STON LUKA STON STON PL
STON LUKA PRAPRATNO PRAPRATNO 1 PL
STON PRAPRATNO 2 PL
MALI STON LUKA STON MALI MALI STON PL
BRIJESTA LUKA BRIJESTA BRIJESTA PL
BROCE LUKA BROCE BROCE PL
HODILJE LUKA HODILJE HODILJE PL
LUKA LUKA LUKA LUKA PL
ŢULJANA LUKA ŢULJANA ŢULJANA PL
TRPA NJ TRPANJ LUKA TRPANI TRPANJ PL
DUBA TRPANJSKA LUKA DUBA (TRPANJSKA) DUBA TRPANJSKA PL
VELA LUKA VELA LUKA LUKA VELA LUKA VELA LUKA PL
ŢUPA
DUBROVAĈKA
KUPARI LUKA KUPARI
MLINI LUKA MLINI
PLAT LUKA PLAT
SREBRENO LUKA SREBRENO
Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana ureĎenja Dubrovačko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik
Dubrovačko-neretvanske ţupanije 7/10
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 54 od 116
Na podruĉju Ţupanije sukladno Odluci o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska plovila koja obavljaju
gospodarski ribolov na moru (NN 64/09 i 66/09) odreĊuju se unutar luka otvorenih za javni promet:
ISKRCAJNA MJESTA ZA RIBARSKA PLOVILA DULJINE PREKO 15 METARA
Sustjepan, Gruţ (Grad Dubrovnik), Ploĉe (Grad Ploĉe), Korĉula-zapadna obala, Uš (Grad
Korĉula), Slano (Općina Dubrovaĉko primorje), Prapratno (Općina Ston), Trstenik-operativna obala
uz rampu za trajektni promet, Orebić-operativna obala uz rampu za trajektni promet (Općina
Orebić), Brna (Općina Smokvica), Vela Luka-jugozapadna strana trajektnog pristaništa (Općina
Vela Luka), Ubli-operativna obala uz rampu za trajektni promet, Ubli-Jurjevo (Općina Lastovo).
ISKRCAJNA MJESTA ZA RIBARSKA PLOVILA DULJINE ISPOD 15 METARA
Gradska luka, Zaton, Koloĉep, Lopud, SuĊuraĊ, Šipanska Luka (Grad Dubrovnik), Raĉišće,
Zavalatica (Grad Korĉula), Cavtat, Molunat (Općina Konavle), Mlini, Srebreno (Ţupa dubrovaĉka),
Blace (Općina Slivno), Hodilje, Ţuljana (Općina Ston), Draĉe (Općina Janjina), Trpanj (Općina
Trpanj), Kuĉište, Lovište (Općina Orebić), Lumbarda (Općina Lumbarda), Prigradica (Općina
Blato), Polaĉe, Sobra, Saplunara (Općina Mljet), Zaklopatica (Općina Lastovo).
Potencijalni rizici
Potencijalni rizik predstavlja znatno uvećan promet plovila tijekom turistiĉke sezone. Osim toga
rizik predstavljaju i nepoznavanje putova i vremenskih prilika juţnog Jadrana. Neiskustvo većinom
rezultira materijalnim štetama ali i ljudskim ţrtvama. Razmjer mogućeg oneĉišćenja znatno zavisi o
vrsti, namjeni i veliĉini plovila te lokaciji nezgode, ne oĉekuju se oneĉišćenja većih razmjera.
Potencijalni rizici kod manevriranja
U svakoj luci ili plovnom putu prema luci postoje opasnosti za plovila. Pridrţavajući se pozitivnih
propisa i uputa rizik od nesreće i time oneĉišćenja mora moţe se svesti na najmanju mjeru. Red
oĉekivanih veliĉina oneĉišćenja mora je mali.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 55 od 116
4.1.5. LUKE POSEBNE NAMJENE ŢUPANIJSKOG ZNAČAJA
Tabela 9: Luke posebne namjene ţupanijskog značaja
LUKE NAUTIČKOG TURIZMA ŢUPANIJSKOG ZNAČAJA
DO 200 VEZOVA
OPĆINA/GRAD NASELJE NAZIV/LOKALITET KAPACITET (BROJ VEZOVA) POSTOJEĆE/ PLANIRANO
KORĈULA KORĈULA ACI MARINA
KORĈULA
200 PT
SPORTSKE LUKE ŢUPANIJSKOG ZNAČAJA
OPĆINA/GRAD NASELJE NAZIV/LOKALITET KAPACITET (BROJ VEZOVA) POSTOJEĆE/ PLANIRANO
DUBROVNIK DUBROVNIK ORSAN DO 200 PT
OREBIĆ OREBIĆ OREBIĆ DO 200 PT
BRODOGRADILIŠNE LUKE ŢUPANIJSKOG ZNAČAJA
OPĆINA/GRAD NASELJE NAZIV/LOKALITET VELIČINA NAVOZA
Ţ DO 50 METARA
VELIČINA DOKA
DO 1000 TONA NOSIVOSTI
DUBROVNIK MO KOŠIĆA MOKOŠICA Z Z
VELA LUKA VELA LUKA GREBEN Z Z
Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana ureĎenja Dubrovačko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik
Dubrovačko-neretvanske ţupanije 7/10
Potencijalni rizici
Potencijalni rizik predstavlja znatno uvećan promet plovila tijekom turistiĉke sezone. Osim toga
rizik predstavljaju i nepoznavanje putova i vremenskih prilika juţnog Jadrana. Neiskustvo većinom
rezultira materijalnim štetama ali i ljudskim ţrtvama. Razmjer mogućeg oneĉišćenja znatno zavisi o
vrsti, namjeni i veliĉini plovila te lokaciji nezgode, ne oĉekuju se oneĉišćenja većih razmjera.
Potencijalni rizici kod manevriranja
U svakoj luci ili plovnom putu prema luci postoje opasnosti za plovila. Pridrţavajući se pozitivnih
propisa i uputa rizik od nesreće i time oneĉišćenja mora moţe se svesti na najmanju mjeru. Red
oĉekivanih veliĉina oneĉišćenja mora je mali.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 56 od 116
4.2. OBALNE INSTALACIJE I PODMORSKI CJEVOVODI
4.2.1. OBALNE INSTALACIJE
Obalne instalacije na podruĉju Dubrovaĉko – neretvanske ţupanije koje predstavljaju opasnost za
oneĉišćenje mora su prometnice te objekti sa spremnicima opasnih tvari u neposrednoj blizini
obale.
Prometnice
Najveći problem u oblasti cestovnog prometa su loši prometno-tehniĉki elementi prometnica (dugi
uzduţni nagibi prometnica bez trake za spora vozila, veliki broj krivina s malim radijusima pa i
ispod R=50 m, te loši spojevi izmeĊu prometnica višeg i niţeg reda) koji stvaraju velik problem
sigurnosti odvijanja prometa.
Trase prometnica u neposrednoj blizini mora predstavljaju realnu opasnost, pogotovo u izraţenom
periodu većeg prometovanja vozila. Kao primjer izdvaja se dionica drţavne ceste D120 koja prolazi
podruĉjem Nacionalnog parka Mljet. Na toj dionici cesta se suţava na 3-4 metra i ide izmeĊu kuća
i mora te ĉak prolazi kroz jedan luk rimske palaĉe, gdje se profil prometnice suţava na oko 2,75 m!
Benzinske crpke
Na podruĉju Dubrovaĉko – neretvanske ţupanije u blizini morske obale locirane su sljedeće
benzinske crpke:
Vela Luka
Korĉula
Ubli-Lastovo
Ploĉe
Sobra-Mljet
Dubrovnik-ACI Marina
Dubrovnik-Orsan
Benzinske crpke opsluţuju plovila, te su locirane uz samu liniju obale. Na crpkama gorivo se
skladišti u spremnicima zavisno o lokaciji u kapacitetima od 5 000 – 50 000 litara po pojedinoj vrsti
medija.
U sluĉaju tehniĉko-tehnološke nesreće veća oneĉišćenja mora mogu se oĉekivati zavisno o
mikrolokaciji i kapacitiranosti postaja.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 57 od 116
4.2.2. PODMORSKI CJEVOVODI
U akvatoriju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije ne postoje podmorski naftovodi ni plinovodi. Od
podmorske infrastrukture izgraĊena je otoĉna svjetlovodna veza Dubrovnik-Elafiti-Mljet- Korĉula-
Hvar-Split. Kablovi su poloţeni izmeĊu Lastova i Korĉule, kao i izmeĊu Korĉule, Mljeta i Pelješca,
te uzduţ otoka Mljeta (meĊu telefonskim centralama na otoku GoveĊari, Babino Polje i
Maranovići).
Osim svjetlovodnih kablova postavljeni su podmorski cjevovodi i dalekovodi s podmorskim
kabelskim dionicama prikazanim u sljedećoj tabeli (10.):
Tabela 10: Podmorske graĎevine na elektroprijenosnom sustavu
VRSTA GRAĐEVINE NAZIV GRAĐEVINE NAPOMENA
DALEKOVOD 110 KV D STARI GRAD-BLATO DIO TRASE PODMORSKI KABEL HVAR-KORĈULA
DALEKOVOD 110 KV D BLATO-STON DIO TRASE PODMORSKI KABEL KORĈULA-PELJEŠAC
PODMORSKI KABEL 2X110
KV D KOMOLAC - STON U TS LAPAD
PODZEMNI + PODMORSKI KABEL 2X110
KV UVOD D KOMOLAC - STON U TS LAPAD
PODMORSKI KABEL 2X110
KV K KOMOLAC - LAPAD
PODZEMNI + PODMORSKI KABEL 2X110
KV
PODMORSKI KABEL 110 KV K KORĈULA-PELJEŠAC PLANIRA SE ZAMJENA POSTOJEĆEG
KABELA
PODMORSKI CJEVOVOD BLACE - SRESER
PODMORSKI CJEVOVOD OREBIĆ - KORĈULA
PODMORSKI CJEVOVOD RAĈIŠĆE - LOVIŠTE (PODMORSKI I KOPNENI DIO)
PODMORSKI CJEVOVOD PELJEŠAC - MLJET
PODMORSKI CJEVOVOD KORĈULA - LASTOVO
Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana ureĎenja Dubrovačko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik
Dubrovačko-neretvanske ţupanije 7/10
Od podmorske komunalne infrastrukture u podruĉju akvatorija instalirani su podmorski
vodoopskrbni cjevovodi te ispusti kanalizacijskih sustava.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 58 od 116
4.3. OSTALI POTENCIJALNI IZVORI IZNENADNOG ONEČIŠĆENJA MORA
Kakvoća mora u Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji je visoka ili zadovoljavajuća. U vrlo slabo
eutrofna podruĉja svrstavaju se Ţupski zaljev, te Neretvanski i Korĉulanski kanal, a Malostonski
zaljev i rijeka Ombla s Gruškim zaljevom u umjereno eutrofna podruĉja. Povremena se
oneĉišćenja mora uz obalu i otoke (luke i zatvorene uvale) javljaju prvenstveno zbog neriješene
odvodnje otpadnih voda iz naselja i turistiĉkih objekata (hotelska naselja i hoteli, marine i drugi
ugostiteljski objekti uz obalu ili na brodovima) te industrijskih objekata (brodogradilišta) i
pretovarnih luka.
Svi ispitivani pokazatelji eutrofikacije na postajama (Izvješće AZO o stanju mora, priobalja,
ribarstva i marikulture) u Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji ukazuju da je more vrlo dobre kvalitete
(oligotrofni stupanj eutrofikacije).
Trajne promjene uske kopnene i morske zone rezultat su antropološkog djelovanja i to
prvenstveno zatrpavanja obale, izgradnje mula, mulića, luĉica i drugih objekata ĉime se promijenio
prirodni pejzaţni sklad i ekološka ravnoteţa. Znaĉajne promjene u ţivotnim zajednicama morskog
dna te u slobodnoj vodi nastale su zbog utjecaja fekalnih otpadnih voda te drugih organskih i
anorganskih zagaĊivala (Gruški zaljev, Ploĉe, luka Uš, Vela Luka i dijelom Rijeka dubrovaĉka). Te
promjene, uz uvjet sprjeĉavanja daljnjeg unosa alohtonog materijala, u odreĊenom vremenskom
razdoblju se mogu regenerirati.
Na lokacijama glavnih kanalizacijskih ispusta prisutne su trajne promjene na dnu i u slobodnoj vodi
i na tim toĉkama zahtijeva se stalan monitoring osnovnih kemijsko-bioloških parametara. Na
odlagalištima graĊevinskog materijala dolazi do trajnih promjena na pridnenim zajednicama, te se
preporuĉa zabrana daljnjeg odlaganja.
Iz višegodišnjih ispitivanja (2001-2010. godine) mora za kupanje na 101 ispitnoj toĉci u Ţupaniji, a
prema kriterijima Uredbe o standardima kakvoće mora na morskim plaţama, kakvoća vode
zadovoljava u 97-99% uzetih, dok samo povremeno kakvoća vode ne zadovoljava sanitarne
propise te je umjereno oneĉišćena. Podaci o kakvoći mora za sezonu 2010. godine govore u prilog
ovoj tvrdnji. Povremeno su uoĉene pojave oneĉišćenja na odreĊenim kritiĉnim mjestima, najĉešće
tijekom kolovoza, kada je i broj turista i brodica najveći te zbog neizgraĊene kanalizacijske mreţe s
ureĊajima za ĉišćenje i neodgovarajućim podmorskim ispustima. Tako je na ukupno 95 toĉaka, od
101 u Ţupaniji na kojima je provedeno ispitivanje 2010. godine, kakvoća vode je zadovoljavala
sanitarne propise u svim uzorcima.
U Ţupaniji su se povremeno javljala manja kratkotrajna oneĉišćenja na plaţama Ht. Supetar i Ht.
Epidarus u Cavtatu, u Mlinima, Strijeţici i Kuparima u Ţupi dubrovaĉkoj, Velikim ţalima, Ht.
Admiral te u Okuklju i Polaĉama na otoku Mljetu. Jaĉa kratkotrajna oneĉišćenja u mjestu Duboka i
Ušće Ploĉe zahtijevala su i dodatna uzorkovanja. U mjestu Duboka ne postoji kanalizacijski sustav,
stanovnici koriste "crne jame" ĉiji se sadrţaj ispušta u more. Rijeka Neretva opterećena je
mikroorganizmima pa se tako na njenom ušću miješaju slana i slatka voda koja oneĉišćuje more
na jako plitkoj plaţi Ušća Ploĉe. Na plaţi Hotela Dubrovnik President zbog dotrajalosti
kanalizacijskog sustava tijekom osmog ispitivanja mora utvrĊeno je jaĉe oneĉišćenje.
Opasnost od iznenadnih oneĉišćenja mora prijeti od brodova koji prevoze razliĉite vrste mineralnih
ulja i druge opasne i štetne tvari, od industrije smještene na morskoj obali i luĉkog prometa.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 59 od 116
Oneĉišćenja nastaju zbog povremenih ispuštanja nafte i kaljuţnih voda iz brodova, zbog havarije
brodova, te zbog nesreća u industrijskim pogonima i na kanalizacijskim sustavima.
Relativno ĉisto more, dijelom se moţe zahvaliti i tomu što je u posljednjem desetljeću u
jadranskome obalnom podruĉju došlo do znatnoga smanjivanja industrijske proizvodnje, koje je
posljedica rata tranzicijskoga procesa.
Isto tako, neko vrijeme znatno je bio smanjen broj turista, što je smanjilo koliĉinu urbane
oneĉišćenosti. Izgradnja uz obalnu liniju ili u blizini mora, iako smanjena tijekom posljednjeg
desetljeća, još uvijek znaĉi prijetnju oĉuvanju obalne zone.6
Grad Dubrovnik, Dubrovaĉko - neretvanska ţupanija te Luĉka uprava Dubrovnik imaju sklopljen
ugovor s tvrtkom Cian d.o.o. o namjeni i korištenju brodice ĉistaĉa mora, tipa INKOCLEAN,
oznake EKO-C2.
Brodica je stacionirana u Luci Dubrovnik, a namjena joj je ĉišćenje Jadranskog mora i rijeĉnih ušća
od izljeva ulja, smjese ulja, štetnih i opasnih tvari, plivajućeg otpada, nakupina na površini mora od
izvanrednih prirodnih pojava, a sukladno Planu intervencija kod iznenadnog oneĉišćenja mora u
RH i Planu intervencija kod iznenadnog oneĉišćenja mora Dubrovaĉko - neretvanske ţupanije.
Brodica se moţe koristiti i za traganje i spašavanje u moru u sluĉaju pomorskih nesreća te
protupoţarnu zaštitu.
6 Program zaštite okoliša DNŢ, dok.br. 25-09-1760/35, rev.2, Zagreb, travanj, 2010. godine.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA NA PODRUČJU DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD
IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 60 od 116
Slika 14: Onečišćena područja i promjene u ekosustavu mora nastale kao posljedica onečišćenja
Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana ureĎenja Dubrovačko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovačko-neretvanske ţupanije 7/10
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA NA PODRUČJU DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD
IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 61 od 116
4.3.1. REZULTATI NACIONALNOG IZVJEŠĆA O KAKVOĆI MORA NA PLAŢAMA HRVATSKOG JADRANA –
KAKVOĆA MORA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŢUPANIJI7
More i obalni prostor izloţeni su velikim pritiscima. Antropološke aktivnosti dovode do
kontinuiranog oneĉišćenja, ĉime se ugroţavaju morski ekosustavi i narušava gospodarska
vrijednost obalnog podruĉja. Izvori oneĉišćenja koji proizlaze iz gospodarskih djelatnosti (kao što
su luke, brodogradilišta, naftna industrija, prehrambena industrija i sl.) smješteni su u obalnim
gradovima i naseljima.
Program praćenja kakvoće mora u RH ima dugu tradiciju. U pojedinim ţupanijama ispitivanje je
zapoĉelo još 1986. godine, a sustavno i kontinuirano ispitivanje u okviru Programa praćenja duţ
cijele Jadranske obale zapoĉelo je 1989. godine.
Na plaţama akvatorija Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, a prema objedinjenim podacima
MZOPUG u posljednjih pet godina kakvoća mora na morskim plaţama definirala se prema
kriterijima dviju uredbi.
Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plaţama (NN 33/96) definiraju se
standardi i metode za uzorkovanje, ispitivanje i ocjenjivanje kakvoće mora na plaţama
donesena je na temelju Zakona o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99). Standardi propisani
ovom Uredbom uvaţavaju i kriterije propisane Direktivom EU o vodi za kupanje (Direktiva
76/160/EEZ).
Od 1. sijeĉnja 2009. godine kakvoća mora ispituje se i ocjenjuje sukladno Uredbi o kakvoći mora
za kupanje (NN 73/08). Uredba je temeljena na Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07), odnosno
Direktivi 2006/07/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju vodom za kupanje.
U skladu s mijenjanjem temeljnih direktiva i zakona mijenjani su i provedbeni propisi za kupanje i
rekreaciju, ali naĉelno se moţe reći da je program praćenja kakvoće mora za kupanje uvijek bio
usklaĊen s meĊunarodnim propisima i smjernicama Mediteranskog akcijskog plana i smjernicama
Svjetske zdravstvene organizacije.
U sljedećoj tabeli (11.) prikazani su zbirni rezultati ispitivanja kakvoće mora u posljednjih pet
godina na plaţama akvatorija Ţupanije a prema internim kriterijima8 (do 1 sijeĉnja 2009. godine) te
godišnjim ocjenama9 po završetku sezone kupanja na temelju skupa podataka (od 1. sijeĉnja
2009. godine).
7 MZOPUG – Nacionalno izvješde o kakvodi morana n plažama Hrvatskog Jadrana (2005. – 2010. g)
8 Sukladno internim kriterijima more se svrstava u jednu od ĉetiri vrste, koje se obiljeţavaju s ĉetiri boje; more visoke
kakvoće (plava boja), more podobno za kupanje (zelena boja), umjereno oneĉišćeno more (ţuta boja) i jaĉe oneĉišćeno more (crvena boja). Kriteriji su uvedeni s ciljem da se izdvoje i istaknu podruĉja s vrlo ĉistim morem. Treba naglasiti da prema internom kriteriju more visoke kakvoće i more podobno za kupanje ispunjava preporuĉene kriterije za ukupne koliforme iz Direktive 76/160/EEZ, koji su 20 puta stroţi od obaveznih kriterija iste Direktive. 9 Na temelju rezultata praćenja kakvoće mora za kupanje odreĊuje se pojedinaĉna,
godišnja i konaĉna ocjena kakvoće mora. Pojedinaĉna ocjena odreĊuje se nakon svakog ispitivanja tijekom sezone kupanja prema graniĉnim vrijednostima mikrobioloških parametara.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 62 od 116
Tabela 11: Zbirni rezultati ispitivanja kakvoće mora
BROJ TOČAKA
ISPITIVANJA
OCJENE PREMA INTERNIM KRITERIJIMA
I % II % III % IV %
2006. 88 16 18,18 70 79,55 1 1,14 1 1,14
2007. 88 19 21,59 67 76,14 1 1,14 1 1,14
2008. 94 20 21,30 71 75,50 3 3,20 0 0
GODIŠNJE OCJENE
2009. 95 87 91,58 6 6,32 1 1,05 1 1,05
2010. 101 95 94,06 3 2,97 2 1,98 1 0,99
Izvor: MZOPUG
Podaci dobiveni u sluĉajevima kratkotrajnog i iznenadnog oneĉišćenja nisu se pribrajali skupovima
podataka za ocjenu, sukladno odredbama Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08, ĉlanak
18 i 24). Po prestanku kratkotrajnog oneĉišćenja ovlaštenici su obavljali dodatna uzorkovanja u
roku od sedam dana, radi provjere prestanka kratkotrajnog oneĉišćenja, a dobiveni podaci
pribrajani su setovima podataka za ocjenjivanje.
U daljnjem tekstu analizirani su rezultati ispitivanja kakvoće mora na morskim plaţama u proteklih
pet godina sa prikazom kratkotrajnih i iznenadnih oneĉišćenja.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 63 od 116
ANALIZA REZULTATA ISPITIVANJA 2006. GODINE
U Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji 2006. godine more je ispitivano na 88 toĉaka, od kojih je 16
ocjenjeno kao more visoke kakvoće, 70 kao more podobno za kupanje, 1 kao umjereno
oneĉišćeno i jedna kao jaĉe oneĉišćeno more.
BROJ TOČAKA
ISPITIVANJA
OCJENE PREMA INTERNIM KRITERIJIMA
I % II % III % IV %
2006. 88 16 18,18 70 79,55 1 1,14 1 1,14
Uzimajući u obzir pojedinaĉne ocjene uzoraka 70,31% uzoraka ocjenjeno kao more visoke
kakvoće, 27,87% kao more podobno za kupanje i 1,14% kao umjereno oneĉišćeno more. Samo je
1,8% uzoraka prelazilo graniĉne vrijednosti propisane Uredbom.
U Ţupaniji je u srpnju 2006. po prvi puta postavljena ploĉa zabrane kupanja na Novoj gradskoj
plaţi u Ploĉama, nakon što su dva uzastopno uzeta uzorka prekoraĉivala graniĉne vrijednosti
mikrobioloških parametara za više od 100%. Spomenuta plaţa, nalazi se u zatvorenom zaljevu
nasuprot luke. U blizini plaţe, u vrlo plitkom podruĉju, nalazi se kanalizacijski ispust.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 64 od 116
ANALIZA REZULTATA ISPITIVANJA 2007. GODINE
U 2007. godini kakvoća mora ispitivana je na 88 toĉaka, od kojih je 19 (21,59%) ocjenjeno kao
more visoke kakvoće, 67 (76,14%) kao more podobno za kupanje, 1 (1,14%) kao umjereno
oneĉišćeno i 1 (1,14%) kao jaĉe oneĉišćeno more.
BROJ TOČAKA
ISPITIVANJA
OCJENE PREMA INTERNIM KRITERIJIMA
I % II % III % IV %
2007. 88 19 21,59 67 76,14 1 1,14 1 1,14
Uzimajući u obzir pojedinaĉne ocjene uzoraka 70,31% uzoraka ocjenjeno kao more visoke
kakvoće, 27,87% kao more podobno za kupanje i 1,14% kao umjereno oneĉišćeno more. Samo je
1,7% uzoraka prelazilo graniĉne vrijednosti propisane Uredbom.
Na plaţi Okuklje na otoku Mljetu more je ocijenjeno kao umjereno oneĉišćeno. Plaţa se nalazi u
zatvorenoj uvali u kojoj se procjeĊuju otpadne vode iz propusnih septiĉkih jama i gdje se sidri veliki
broj turistiĉkih brodica i jahti. More na Gradskoj plaţi u Ploĉama ocijenjeno je kao jaĉe oneĉišćeno
more zbog blizine luke, a odluka o zabrani kupanja donesena 2006. godine. U 2007. g. more je na
najvećem broju plaţa ocijenjeno kao more podobno za kupanje.
U svibnju 2007. godine uslijed oštećenja kanalizacijskog sustava došlo je do istjecanja fekalnih
otpadnih voda u more ispod gradilišta Hotela Libertas Rixos u Dubrovniku. Incident su prijavili
graĊani iz okolnih zgrada nadleţnim inspekcijama (Sanitarnoj inspekciji i Inspekciji zaštite okoliša)
te obavijestili Ţupanijski Zavod za javno zdravstvo. Djelatnici Zavoda obavili su epidemiološki
oĉevid i uzorkovali more za analizu na dva mjesta, sa sjeverne i juţne strane odvoda u more iz
kojeg su istjecale fekalne otpadne vode. Na osnovu epidemiološkog oĉevida i analitiĉkih analiza,
koje su dokazale povećan broj fekalnih koliformnih bakterija, Inspekcija zaštite okoliša postavila je
ploĉu zabrane kupanje te naredila izvoĊaĉima radova da ograde, tj. fiziĉki onemoguće pristup moru
ispod gradilišta. Vodovod Dubrovnik pristupio je sanaciji kanalizacijskog sustava te ga za nekoliko
dana doveo u ispravno stanje, što su potvrdile i analize mora.
Prema pozivu Stoţera operativnog centra za provedbu Plana intervencija kod iznenadnog
oneĉišćenja mora u Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji, djelatnici Zavoda za javno zdravstvo
poĉetkom listopada 2007. godine uzorkovali su more na 6 lokacija: ispred HE Dubrovnik u Platu,
na plaţama Robinzon u Platu, Hotel Astarea u Mlinima, Srebreno te Sv. Jakov i Đivovići u
Dubrovniku. Prema terenskim opaţanjima more je na svim lokacijama bilo promijenjene boje
uslijed povećane mutnoće s vidljivom suspendiranom tvari. Prema bakteriološkoj analizi more
ispred HE Dubrovnik u Platu bilo je jaĉe oneĉišćeno, a na najbliţim plaţama Robinzon i Hotel
Astarea umjereno oneĉišćeno. Prema iskazima djelatnika HE Dubrovnik ova pojava je uobiĉajena
kod nepovoljnih meteoroloških uvjeta, odnosno velikih oborina u zaleĊu i ispuštanja većih koliĉina
vode zamućene zemljom i muljem iz akumulacijskog jezera u BiH, odakle HE Dubrovnik dobiva
vodu za svoj pogon. Na izlazu iz tunela uslijed povećanog dotoka vode dolazi i do pokretanja
sedimenta ĉime se aktiviraju i bakterije pohranjene u sedimentu.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 65 od 116
ANALIZA REZULTATA ISPITIVANJA 2008. GODINE
U 2008. godini kakvoća mora ispitivana je na 88 toĉaka, od kojih je 19 (21,59 %) ocjenjeno kao
more visoke kakvoće, 67 (76,14 %) kao more podobno za kupanje, 1 (1,14 %) kao umjereno
oneĉišćeno i 1 (1,14 %) kao jaĉe oneĉišćeno more.
BROJ TOČAKA
ISPITIVANJA
OCJENE PREMA INTERNIM KRITERIJIMA
I % II % III % IV %
2008. 94 20 21,30 71 75,50 3 3,20 0 0
Uzimajući u obzir pojedinaĉne ocjene uzoraka 70,31 % uzoraka ocjenjeno kao more visoke
kakvoće, 27,87 % kao more podobno za kupanje i 1,14 % kao umjereno oneĉišćeno more. Samo
je 1,7 % uzoraka prelazilo graniĉne vrijednosti propisane Uredbom.
TakoĊer, 2008. godine, uz pomoć Ţupanijske luĉke uprave more na postajama s podruĉja Grada
Dubrovnika uzorkovano uz pomoć broda što je znatno olakšalo uzorkovanje i smanjilo vrijeme
transporta.
U Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji povremeno su se javljala manja kratkotrajna oneĉišćenja na
plaţama Ht. Supetar i Ht. Epidarus u Cavtatu, u Mlinima, Strijeţici i Kuparima u Ţupi dubrovaĉkoj,
Velikim ţalima, Ht. Admiral te u Okuklju i Polaĉama na otoku Mljetu.
Jaĉa kratkotrajna oneĉišćenja u mjestu Duboka i Ušće Ploĉe zahtijevala su i dodatna uzorkovanja.
U mjestu Duboka ne postoji kanalizacijski sustav, stanovnici koriste "crne jame" ĉiji se sadrţaj
ispušta u more. Rijeka Neretva je opterećena mikroorganizmima pa se tako na njenom ušću
miješaju slana i slatka voda koja oneĉišćuje more na jako plitkoj plaţi Ušća Ploĉe.
Na plaţi Hotela Dubrovnik President je zbog dotrajalosti kanalizacijskog sustava tijekom osam
ispitivanja mora utvrĊeno je jaĉe oneĉišćenje.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 66 od 116
ANALIZA REZULTATA ISPITIVANJA 2009. GODINE
U 2009. godini kakvoća mora ispitivana je na 95 toĉaka ispitivanja, odnosno uzeto je 963 uzoraka
od kojih je 926 (96,16%) bilo ocjenjeno ocjenom izvrsno, 18 (1,87%) ocjenom dobro, 14 (1,45%)
ocjenom zadovoljavajuće i 5 (0,52%) ocjenom nezadovoljavajuće.
BROJ TOČAKA
ISPITIVANJA
GODIŠNJE OCJENE
I % II % III % IV %
2009. 95 87 91,58 6 6,32 1 1,05 1 1,05
Uslijed kratkotrajnog oneĉišćenja na plaţi „Ušće Ploĉe“ u prvoj polovici svibnja 2009. godine
napravljeno je dodatno uzorkovanje 14., 18, i 19. svibnja 2009., a zbog velikih odstupanja u
rezultatima analiza ta je toĉka ocjenjena ocjenom nezadovoljavajuće. Uzrok loših rezultata je
nepovoljan utjecaj rijeke Neretve koja je opterećena neproĉišćenim otpadnim vodama. Iz istog
razloga i plaţa Ušće Opuzen ima slabiju kakvoću mora za kupanje u sezoni 2009., te je ocjenjena
ocjenom zadovoljavajuće.
Neriješena odvodnja otpadnih voda uzrok je kratkotrajnih oneĉišćenja u Moluntu. Tijekom turistiĉke
sezone u srpnju i kolovozu povećani broj turista u kampovima i privatnom smještaju dodatno
opterećuje loš i neprikladan sustav sakupljanja otpadnih voda (crne jame).
Kratkotrajno oneĉišćenje na plaţi Hotela Dubrovnik Palace najvjerojatnije je nastalo prilikom
ispuštanja fekalnih voda s brodova usidrenih neposredno uz plaţu hotela. Ponovljeni dodatni
uzorci udovoljavali su standardima iz Uredbe, a more je na toj plaţi tijekom cijele sezone ispitivanja
bilo ocijenjeno ocjenom izvrsno.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 67 od 116
ANALIZA REZULTATA ISPITIVANJA 2010. GODINE
U 2010. godini kakvoća mora ispitivana je na 101 toĉki.
BROJ TOČAKA
ISPITIVANJA
GODIŠNJE OCJENE
I % II % III % IV %
2010. 101 95 94,06 3 2,97 2 1,98 1 0,99
Tijekom prva ĉetiri ispitivanja mora na plaţi u Uvali Lapad, more je bilo izvrsne kakvoće, meĊutim
06.07.2010. došlo je do iznenadnog oneĉišćenja zbog zaĉepljenja kontrolnog okna javne
odvodnje. Nakon pristupanja sanaciji okna, otpadne vode nastale iz sanacije zaĉepljenja, putem
kanala oborinskih voda dospjele su u more ispred hotela Kompas u neposrednoj blizini plaţe u
uvali Lapad.
Odmah nakon dojave graĊana o neugodnom mirisu po fekalijama u Uvali Lapad djelatnici ZZJZ-a
Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije sa sanitarnom inspekcijom izašli su na oĉevid. Iako se uvalom
širio neugodan miris a zamućena otpadna voda dotjecala u more, plaţa u Uvali Lapad bila je puna
kupaĉa.
More je uzorkovano na ĉetiri lokacije, cijelom duţinom plaţe, kako bi se utvrdilo širenje
oneĉišćenja. Obzirom da laboratorijska analiza mikrobioloških parametara koji potvrĊuju
oneĉišćenje traje 48 sati, odluĉeno je odmah preventivno dati preporuku da je more oneĉišćeno te
da nije podobno za kupanje. Prvi rezultati ispitivanja potvrdili su oneĉišćenje mora na plaţi.
Ispitivanja su nastavljena i tijekom slijedeća tri dana nakon prestanka oneĉišćenja. Iako su
obavijesti o oneĉišćenju mora za kupanje davane putem medija i web stranica, veliki broj kupaĉa
bio je stalno prisutan na plaţi.
Poĉetkom srpnja na plaţi Banje zabiljeţeno je kratkotrajno oneĉišćenje. Tijekom uzorkovanja mora
u blizini plaţe nije bilo brodova (cruisera). Obaviještene su nadleţne sluţbe, ponovljeno je
uzorkovanje, a uzorci su udovoljavali uvjetima iz Uredbe. More za kupanje na ovoj plaţi tijekom
cijele sezone ispitivanja bilo je visoke kakvoće. Krajem kolovoza (24.08.10.) došlo je do
kratkotrajnog oneĉišćenja mora u Polaĉama na otoku Mljetu. Obaviještene su nadleţne sluţbe, a
Vodopravna inspekcija je obavila nadzor na prostoru plaţe. UtvrĊeno je da na cijelom otoku Mljetu
nema sustava javne odvodnje. Otpadne vode se ispuštaju u septiĉke i sabirne jame odnosno u
individualne sustave. U trenutku nadzora u uvali je bilo usidreno oko 50 plovila, a prema tvrdnji
nadleţnih djelatnika nacionalnog parka utvrĊeno je kako u veĉernjim satima u uvali Polaĉe moţe
biti usidreno do 150 plovila. Na podruĉju i u okolici plaţe nema kuća niti ugostiteljskih objekata, pa
je oneĉišćenje s kopna, iskljuĉeno.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 68 od 116
4.4. PROCIJENJENE KOLIČINE MOGUĆEG ISPUŠTANJA
Svaka antropološka djelatnost locirana na moru ili samoj morskoj obali moţe dovesti do
oneĉišćenja biosfere. Ovisno o vrsti djelatnosti, oneĉišćenje biosfere moţe biti lokalnog,
regionalnog pa ĉak i globalnog razmjera. Kada se govori o mogućem ispuštanju nafte i/ili naftnih
derivata pozornost je usmjerena većinom na maritimne aktivnosti, a vezane uz pomorski
promet.
Pomorske nezgode su vrlo rijetki dogaĊaji. Zbog toga je za ocjenu njihove uĉestalosti odnosno
svojstava nuţno koristiti podatke koji se odnose na najveći broj brodova izloţenih opasnosti.
Procjene koliĉine mogućih ispuštanja spadaju u kategoriju „kvantitativnih procjena rizika“ jer daju
odgovor na sljedeća tri pitanja:
1. Koji se neţeljeni scenarij mogu dogoditi?
2. Koliko je izgledna njihova pojava?
3. Kakve su i kolike posljedice njihove realizacije?
Koji se neţeljeni scenarij mogu dogoditi?
Pomorskim nezgodama nazivaju se oni iznenadni dogaĊaji koji su izazvali štetne posljedice u
tolikoj mjeri da su neposredno ugroţeni ljudski ţivoti, morski okoliš i imovina. S obzirom na
okolnosti pomorske nezgode se uobiĉajeno dijele na:
· potonuća,
· nestanak,
· poţare i/ili eksplozije,
· nasukanja broda,
· sudare i udare broda,
· kvar strojeva i oštećenje trupa.
Pored navedenih vrsta nezgoda u koje se ubraja daleko najveći broj pomorskih nezgoda nerijetko
ima izvanrednih dogaĊaja manje uĉestalosti koji se svrstavaju u posebne skupine. Osnovno
obiljeţje im je da su u pravilu povezane s pojedinim zemljopisnim podruĉjima. U ovu skupinu
ubrajaju se napadi razbojnika (piratstvo), posljedice ratnih djelovanja, prijevare, namjerne nezgode
i sl.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 69 od 116
Koliko je izgledna njihova pojava?
Korišteni podaci o pomorskim nezgodama duţi niz godina prikupljaju Lloyd's Register of Shipping
(LR) i pridruţena društva (podaci se odnose na brodove veće od 100 BT), Sluţba za upravljanje
mineralima Ministarstva unutrašnjih poslova SAD-a (The Minerals Management Service-MMS of
the U.S. Department of the Interior) te podaci koje drţave, sukladno odluci Pododbora za primjenu
pravila, dostavljaju MeĊunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO). Na osnovu sakupljenih i
analiziranih podataka globalnog stanja, za tankere, dobiveni su podaci prikazani u sljedećoj tabeli
(12.):
Tabela 12: Podaci za razdoblje 1985.-2002. godine
VRSTA POMORSKE NEZGODE GODIŠNJA UĈESTALOST NA 1.000 BROD-GODINA
POŢAR 0,52 NASUKANJE 0,26
SUDAR 0,11 UDAR 0,017
POTONUĆE 0,24 KVAR 0,38
Oĉekivana razina oneĉišćenja moţe se procijeniti polazeći od pretpostavke da je koliĉina
oneĉišćenja razmjerna koliĉini nafte i/ili naftnih derivata u prometu. U tom sluĉaju, pojava
oneĉišćenja na globalnoj razini moţe se smatrati stohastiĉkim Poissonovim procesom u kojem N(t)
predstavlja ukupan broj oneĉišćenja do kojih je došlo u vremenu t. Da bi neki proces mogao biti
opisan kao Poissonov proces, on mora zadovoljiti sljedeće uvjete:
N(0) mora biti jednako nuli s vjerojatnošću jednakom 1,
ishodi u bilo kojem vremenskom razdoblju moraju bit nezavisni od ishoda u prethodnim ili
slijednim razdobljima,
broj dogaĊaja u bilo kojem razdoblju Δt mora se raspodijeliti prema Poissonovoj razdiobi sa
srednjom vrijednošću t (broj dogaĊaja ovisi samo o duljini vremenskog razdoblja).
Navedeni uvjeti su oĉito zadovoljeni (do izljeva oĉito ne moţe doći ako nema prijevoza nafte i/ili
naftnih derivata, a pojedina oneĉišćenja kao ni njihov broj u vremenu oĉito ne utjeĉu jedan na
drugoga) i sukladno tome vjerojatnost P da će u razdoblju doći do oneĉišćenja odreĊenih obiljeţja
jednaka je:
P[n](t)= (Δt)n*e- Δt
n!
Koeficijent Δ (odnosno prosjeĉni broj dogaĊaja) utvrĊen je korištenjem popisa svih oneĉišćenja
koja su se dogodila nakon 1974. godine i to na naĉin da su sva oneĉišćenja grupirana u razrede i
to od 136 do 1.360 tona, od 1.360 do 13.600 tona te preko 13.600 tona nafte i/ili naftnih derivata
ispuštenih u more.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 70 od 116
U navedenom razdoblju najviše, 48% oneĉišćenja spada u skupinu malih oneĉišćenja, 31%
oneĉišćenja spada u skupinu srednjih dok 21% od ukupno 287 zabiljeţenih oneĉišćenja spada u
oneĉišćenja pri kojima je u more ispušteno više od 13.600 tona nafte i/ili naftnih derivata.
Promet nafte i/ili naftnih derivata u svijetu od sredine osamdesetih godina pokazuje stalan rast, dok
se broj oneĉišćenja smanjuje, posebno u zadnjih 15 godina. Navedeno smanjenje broja
oneĉišćenja posljedica je znaĉajnog tehnološkog napretka odnosno primjene zahtjeva
MeĊunarodne pomorske organizacije. U tabeli (13.) prikazani su podaci vjerojatnosti prosjeĉnih
koliĉina oneĉišćenja ovisno o vrsti pomorske nezgode za razdoblje od 1995.-2002. godine (svijet).
Tabela 13: Podaci vjerojatnosti prosječnih količina onečišćenja ovisno o vrsti pomorske nezgode za razdoblje
od 1995.-2002. godine (svijet)
VRSTA POMORSKE NEZGODE VJEROJATNOST ONEĈIŠĆENJA (%) PROSJEĈNO ONEĈIŠĆENJA (TONA)
POŢAR 1,8 684
NASUKANJE 4,8 4 932
SUDAR/ UDAR 7,5 906
POTONUĆE 13,2 3 453
KVAR 5,0 96
Smanjene broja oneĉišćenja u apsolutnom iznosu utjeĉe direktno i na pad broja oneĉišćenja po
jedinici prevezene nafte i/ili naftnih derivata. Sukladno tome za posljednje dvije godine
promatranog razdoblja iznosi pribliţno 0,002 oneĉišćenja na 1 milijun tona prevezene nafte i/ili
naftnih derivata, dok prosjek za razdoblje od 1985. do 1999. godine iznosi 0,006 oneĉišćenja na
milijun tona prevezene nafte i/ili naftnih derivata.
Navedeni prosjeĉni broj oneĉišćenja po jedinici prevezene nafte i/ili naftnih derivata nije moguće
iskoristiti za procjenu broja oneĉišćenja do kojih moţe doći zbog povećanja prometa u nekom
podruĉju. Naime, da bi se to moglo potrebno je oneĉišćenja koja su posljedica povećane koliĉine
prometa naftom i/ili naftnim derivatima "pridruţiti" podruĉju u kojem se to povećanje prometa u
najvećem dijelu dogaĊa odnosno Jadranskom moru i dijelu Jonskog mora. Naĉelno, to bi bilo
moguće na naĉin da se Jadranskom i dijelu Jonskog mora pridruţi razmjerni dio u odnosu na sva
plovidbena podruĉja.
Naţalost, takav pristup nije prihvatljiv zato što plovidbeni pravci nisu ravnomjerno rasporeĊeni po
svim plovidbenim podruĉjima zbog ĉega bi se dobile nerazumno male vrijednosti oĉekivanog broja
pomorskih nezgoda.
Iz podataka godišnjeg kretanja koliĉine oneĉišćenja po prijevoznom uĉinku te na temelju
izraĉunatog eksponencijalnog trenda moţe se zakljuĉiti da u sljedećem razdoblju valja oĉekivati
pribliţno 2,0 tona ispuštene nafte i/ili naftnih derivata po 109 tonskih milja godišnje.
Modelom su obuhvaćeni samo oni brodovi koji po veliĉini posljedica mogu proizvesti negativne
posljedice po okoliš.
Na taj naĉin iz razmatranja su izuzeti ribarski brodovi, turistiĉke i sportske brodice, tegljaĉi, plovne
dizalice, ĉamci i ostala manja plovila koja se u većem ili manjem broju, zavisno o godišnjem dobu,
nalaze u podruĉju akvatorija ţupanije.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 71 od 116
Kako se i podrazumijeva, nije ista opasnost koja prijeti od nastupa pomorske nezgode koja bi
rezultirala oneĉišćenjem okoliša od, primjerice, tankera koji prevozi 150.000 tona sirove nafte i
turistiĉke jedrilice. Potrebno je nadalje razluĉiti kretanje od mirovanja, kako na sidrištu tako i na
vezu u zaštićenoj luci.
Iz tog razloga treba pristupiti vrednovanju na naĉin da se potencijalno najveći izvori moguće
posljedice okoliš, vrednuju najvećom ocjenom.
Na prvom mjestu po vrijednosti su tankeri. Iako je brojnost njihove posade podjednaka broju
posade na teretnim brodovima, ono što ih ĉini višim na ljestvici rizika jesu teret koji prevoze, a koji
je potencijalno izvor poţara, eksplozije i oneĉišćenja okoliša.
Putniĉki brodovi i RO-RO putniĉki brodovi namijenjeni su za prijevoz ljudi. Ukupni broj posade i
putnika u pravilu uvijek premašuje broj ljudi koji se nalaze na teretnim brodovima ili tankerima te ih
to po znaĉaju moguće posljedice ĉini manje opasnim za okoliš.
Za vrijeme dok je brod u kretanju, izloţen je djelovanju svih ĉimbenika sustava i okolnosti, a time i
rizicima pomorskih nezgoda potonuća, sudara ili udara, nasukanja, poţara i eksplozije te stoga ta
izloţenost dobiva i punu vrijednost.
Iako je tehniĉka instalacija sidrišta izvedena na naĉin da se iskljuĉuje mogućnost sudara, udara ili
nasukanja, iskustveni podaci („Armonia“, 2004.) pokazuju da ekstremni vremenski uvjeti, ili „ljudska
greška“ mogu dovesti do nesreće. Nadalje, ako je brod usidren na, za tu namjenu oznaĉenom
sidrištu, iskljuĉuje se i mogućnost nasukanja. Iz navedenog se razabire da je i izloţenost riziku
manja kod brodova na sidrištu od one kod brodova u plovidbi te se tada i ta izloţenost vrednuje na
naĉin da se umanji za jednu ĉetvrtinu.
Kada je brod privezan u zaštićenoj luci na sigurnom vezu, izloţenost opasnosti od pomorske
nezgode iskljuĉuje samo sudar ili udar jer je nasukanje odnosno nalijeganje na dno moguće
(uslijed pogreške raĉuna niske vode, ili neadekvatno odreĊenog mjesta priveza).
Ali zbog ĉinjenice da je brod u sigurnoj luci pretpostavlja se da će nezgode koje nastupe biti
ograniĉene (zbog djelovanja i blizine sluţbi prve pomoći, vatrogasaca, pumpi itd.).
Zbog navedenog se moţe smatrati da je izloţenost za polovinu manja od one kojoj je brod izloţen
dok je u plovidbi.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 72 od 116
Kakve su i kolike posljedice njihove realizacije?
Poţar i/ili eksplozija tankera jesu nezgode koje nerijetko imaju za posljedicu stvarni potpuni gubitak
broda odnosno njegovo oštećenje nakon kojeg popravak broda nije gospodarski opravdan. Za
analizu razmatran je dolazak i odlazak broda, boravak broda u luci, mjere predostroţnosti i
oneĉišćenje kao posljedica. U sluĉaju oneĉišćenja, posljedice za juţni i srednji Jadran ovisile bi o
mjestu nezgode, vremenskim uvjetima te o izboru plovnog puta.
Vjerojatnost potpunog gubitka plovila koje prevozi naftu i/ili naftne derivate zbog poţara i eksplozije
je 0,52 na 1.000 brod-godina što uz navedene pretpostavke daje 0,00032 potpuna gubitka broda
na promatranom podruĉju godišnje. Godišnje oĉekivanje poţara i eksplozije na brodu u podruĉju
Jadranskog mora izraĉunato na temelju broja nezgoda prijavljenih LMIS-u za razdoblje 1996.-
2001. godine te za pretpostavljenih 2.250 milijuna tonskih milja je 1,24x10-3 brod-godina, odnosno
s oneĉišćenjem 2x10-5 brod-godina.
Do nasukanja broda moţe doći kao posljedica grube navigacijske pogreške ĉasnika palubne
straţe ili kao posljedica neke druge nezgode zbog koje brod dospijeva u podruĉje malih dubina.
Bez obzira na naĉin kako je do nasukanja došlo, nakon što je brod ostao u poloţaju u kojem se dio
njegove teţine naslanja na morsko dno, brodu prijeti opasnost ponajprije od loma strukture, a
zatim i u znatno manjoj mjeri od prevrtanja odnosno poţara ili eksplozije. Analiziran je dolazak i
odlazak broda, boravak broda u luci, mjere predostroţnosti i posljedice oneĉišćenja. Najveća
opasnost od nasukanja postoji tijekom plovidbe broda prilaznim plovnim putem te pri manevriranju
u dolasku ili odlasku. Temeljne mjere za umanjivanje opasnosti navedene su u zaštitnim mjerama
u poglavlju koje obraĊuje plovni put.
Vjerojatnost potpunog gubitka plovila koje prevozi naftu i/ili naftne derivate zbog nasukanja je 0,26
na 1.000 brod-godina što uz navedene pretpostavke daje oĉekivanje potpunog gubitka broda na
promatranom podruĉju jednako 0,00016 nasukanja godišnje. Godišnje oĉekivanje nasukanja broda
u podruĉju Jadranskog mora izraĉunato na temelju broja nezgoda prijavljenih LMIS-u za razdoblje
1996.-2001. te za pretpostavljenih 2.250 milijuna tonskih milja je 2,06x10-3 brod-godina odnosno s
oneĉišćenjem 10-4 brod-godina.
Sudar ili udar jesu nezgode ĉije posljedice mogu biti vrlo raznolike, od manjih oštećenja pa sve do
potpunog gubitka jednog ili obaju brodova. Do sudara u pravilu dolazi zbog grube greške jednog ili
obaju ĉasnika straţe. Nasuprot tome, do udara, osim zbog grube greške zapovjednika ili ĉasnika
straţe i peljara moţe doći i zbog kvara porivnog sustava ili sustava kormilarenja broda.
Nije rijetkost da kao posljedica sudara doĊe i do poţara, posebice ako je plovilo koje prevozi naftu
i/ili naftne derivate koji je pretrpio veći udar. Ako su pak svi tankovi na brodu bili inertirani, do
poţara najĉešće neće doći.
Prilikom razmatranja sudara i udara razmatrana je plovidba otvorenim morem, privez i odvez
broda. Mjere predostroţnosti iste su kao kod nasukavanja i obraĊene su kod mjera plovnog puta.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 73 od 116
Vjerojatnost potpunog gubitka plovila koje prevozi naftu i/ili naftne derivate zbog sudara i udara je
0,13 na 1.000 brod-godina što uz navedene pretpostavke daje oĉekivanje potpunog gubitka broda
na promatranom podruĉju od 0,00008. Godišnje oĉekivanje sudara ili udara broda u podruĉju
Jadranskog mora izraĉunato na temelju broja nezgoda prijavljenih LMIS-u za razdoblje 1996.-
2001. te za pretpostavljenih 2.250 milijuna tonskih milja je 4,13x10-3 brod-godina odnosno s
oneĉišćenjem 3,1x10-4 brod-godina.
Do potonuća broda osim uslijed prethodno navedenih uzroka moţe doći i zbog nevremena
odnosno utjecaja vjetra i valova na brod u plovidbi. Kao što je vidljivo iz dijela u kojem su prikazana
meteorološka i oceanografska obiljeţja, oĉito je da u Jadranu oĉekivana visina valova nije takva da
bi mogla ugroziti plovidbu, na isti naĉin procjenjuje se da drugi uobiĉajeni razlozi zbog kojih u
plovidbi moţe doći do potonuća broda (gubitak uzgona zbog prodora vode ili gubitak stabilnosti
zbog pomaka teţina) nisu izvjesni kada su u pitanju plovila koje prevozi naftu i/ili naftne derivate i
tako da se ovaj sluĉaj neće razmatrati.
Ako se zanemare stvarni vremenski uvjeti na Jadranu, godišnje oĉekivanje potonuća broda u
podruĉju Jadranskog mora izraĉunato je na temelju broja nezgoda prijavljenih LMIS za razdoblje
1996.-2001. te za pretpostavljenih 2.250 milijuna tonskih milja je 2*10-4 odnosno s oneĉišćenjem
2*10-5.
Kvar strojeva ili oštećenje trupa jesu nezgode ĉije posljedice mogu biti vrlo raznolike, od manjih
oštećenja pa sve do potpunog gubitka broda (kvar stroja uzrokom je nekih od najpoznatijih
nasukanja brodova). Do kvara stroja i oštećenja trupa vjerojatnije će doći kod starijih nego kod
novijih brodova i vjerojatnije kod brodova na kojima sustav odrţavanja i nadzor tehniĉke
ispravnosti broda nije na razini, što ukazuje na to da nisu provedene mjere za smanjivanje
opasnosti ponajprije redovite provjere tehniĉke ispravnosti broda.
Vjerojatnost potpunog gubitka plovila koje prevozi naftu i/ili naftne derivate zbog kvara stroja ili
oštećenja trupa odnosno ostalih uzroka je 0,38 na 1.000 brod-godina što uz navedene
pretpostavke daje oĉekivanje potpunog gubitka broda godišnje na promatranom podruĉju od
0,00023 gubitka. Godišnje oĉekivanje kvara strojeva, oštećenja trupa te drugih uzroka pomorskih
nezgoda u podruĉju Jadranskog mora izraĉunato je na temelju broja nezgoda prijavljenih LMIS za
razdoblje 1996. - 2001. godine te za pretpostavljenih 2.250 milijuna tonskih milja je 4,27x10-3
brod-godina odnosno s oneĉišćenjem 2,5x10-4 brod-godina.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 74 od 116
4.4.1. PROCJENA ONEČIŠĆENJA KOJA SU POSLJEDICA RADNIH NEZGODA
Kao radne nezgode smatraju se sve nezgode u kojima je zbog bilo kojeg razloga došlo do
ispuštanja nafte, naftnih derivata i mineralnih ulja izvan predviĊenih prostora. Oneĉišćenja koja su
posljedica radnih nezgoda su najbrojnija i njihov udio obuhvaća 92% svih oneĉišćenja. Najveći broj
tih oneĉišćenja su manja od 7 tona nafte i/ili naftnih derivata ispuštenih u moru, dok se oneĉišćenja
s izljevom većim od 700 tona prosjeĉno dogaĊaju jednom svake dvije godine.
Osnovna mjera spreĉavanja radnih oneĉišćenja je pridrţavanje propisanih i usuglašenih radnih
postupaka, posebice u dijelu koji se odnosi na spajanje i odvajanje mehaniĉkih ruku, nadzor
posuda i tankova za prikupljanje otpadne nafte i/ili naftnih derivata i zauljenih voda te prethodno
zatvaranje svih odvoda s broda kroz koje moţe doći do istjecanja nafte i/ili naftnih derivata u more.
U tom pogledu nuţno je pridrţavanje standarda sigurnosti koje uobiĉajeno nameću velike
tankerske kompanije.
Radna oneĉišćenja jesu oneĉišćenja pri kojima dolazi do namjernog ispuštanja mineralnih ulja ili
zauljenih smjesa u more u skladu s propisima. Do pojave zauljenih smjesa dolazi u sluĉaju pranja
tankova vodom te nakon okonĉane dekantacije nakon ĉega je dopušten iskrcaj ĉiste vode iz slop
tankova.
Iskrcaj se obavlja uz pomoć ureĊaja za nadzor ispuštanja ulja (Oil discharging monitoring system).
Ispuštanje zauljenih voda s tankera dopušteno je odredbama MARPOL 73/78 Konvencije.
Brodovi koji će dolaziti u luke Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije pristiţu ili iz podruĉja Sredozemlja
ili iz luka sjevernog Jadrana. U oba sluĉaja brodovi, s obzirom da plove posebnim podruĉjem, kako
je ono odreĊeno MARPOL 73/78 konvencijom ne smiju ispuštati bilo kakve zauljene vode iz
teretnih prostora. U sluĉaju pranja tankova odnosno postojanja zauljenih voda u slop tankovima
brodovi moraju te zauljene vode zadrţati na brodu pa se stoga procjenjuje da neće biti većih
oneĉišćenja kao posljedice ispuštanja zauljenih voda iz broda u more.
Na temelju prikazanih obiljeţja i procjene vjerojatnosti nastupa, stupanj prijetnje brodovima i
osobama te morskom okolišu je mali tijekom plovidbe otvorenim i obalnim morem, tijekom dolaska
prilaznim plovnim putem i tijekom plovidbe luĉkim podruĉjem.
Pored toga, na temelju prethodno navedenog, moţe se zakljuĉiti sljedeće:
- Broj nezgoda svih brodova, a naroĉito plovila koje prevozi naftu i/ili naftne derivate,
znaĉajno je smanjen u proteklom desetljeću s izrazitom tendencijom daljnjeg smanjivanja;
- Najĉešći uzrok potpunih gubitaka plovila koje prevozi naftu i/ili naftne derivate su poţar i
eksplozija;
- Najĉešći uzrok pomorskih nezgoda su nezgode povezane s ispravnošću trupa stroja iza
ĉega slijede sudari i nasukanja;
- Najĉešće do oneĉišćenja dolazi u sluĉaju potonuća i sudara i udara;
- Najveće oneĉišćenje valja oĉekivati u sluĉaju nasukanja broda;
- Najprimjereniji naĉin procjene vjerojatnosti oneĉišćenja temelji se na procjeni povećanja
prometnog uĉinka (izraţenog u tonskim miljama) zbog sezonskog povećanja pomorskog
prometa u akvatoriju ţupanije;
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 75 od 116
- Najnepovoljniji sluĉajevi sa stajališta veliĉine oneĉišćenja u akvatoriju ţupanije su:
potonuće, poţar ili eksplozija broda na putu prema Otrantskim vratima u podruĉju juţnog
Jadrana u uvjetima srednje jakog juţnog vjetra
- Uz pretpostavku poduzimanja mjera spreĉavanja oneĉišćenja, opća razina prijetnje
oneĉišćenjem ocjenjuje se malom.
Povećanjem prometa brodova (posebno brodova s opasnim i štetnim teretima) raste i mogućnost
pojave akcidentnih situacija. UvoĊenjem mjera sigurnosti plovidbe i maritimne sigurnosti uopće
moguće je znaĉajno smanjiti rizik akcidenata. Potpuna sigurnost nije moguća, ali je moguće
definirati prihvatljiv rizik, te metodama upravljanja pomorskim rizikom (Maritime Risk Management)
utvrditi potrebne mjere sigurnosti. Razvoj i primjena ovih metoda od neprocjenjiva je znaĉaja za
razvoj sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša uopće.
4.5. ODREĐIVANJE BROJA I FREKVENCIJE UPLOVLJAVANJA BRODOVA KOJI PREVOZE
OPASNE I ŠTETNE TVARI
Opasnost od iznenadnih oneĉišćenja prijeti od brodova koji prevoze naftu i/ili naftne derivate i
druge opasne i štetne tvari, industrije smještene na morskoj obali i luĉkog prometa. Oneĉišćenja
nastaju zbog povremenih ispuštanja nafte i kaljuţnih voda iz brodova, zbog havarije brodova, te
zbog havarija u industrijskim pogonima i na kanalizacijskim sustavima.
Frekvencija svih plovila i broj usluga koje se pruţaju u Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji
višestruko su se povećale, što u ljetnim mjesecima dovodi do prenapuĉenosti i preopterećenja
akvatorija. Istodobno se povećava veliĉina svih vrsta plovila koja manevriraju i borave u skuĉenom
akvatoriju. Najave pomorskog prometa za sljedeće godine i prognoze do 2015. istiĉu porast
uplovljavanja brodova, broja putnika i broja vozila.
OdreĊivanje broja i frekvencije uplovljavanja brodova koji prevoze naftu i/ili naftne derivate i
opasne i štetne tvari, njihovu nosivost te gustoću prometa ostalih brodova moguće je zakljuĉiti o
riziĉnim periodima u akvatoriju ţupanije. Periodi povećanog rizika ljetni su mjeseci u kojima se
pomorski promet akvatorijem ţupanije višestruko povećava.
U tabeli (14.) su iznijete karakteristike plovila koja prevoze naftu i/ili naftne derivate sa destinacijom
Luka Ploĉe te njihov boravak u akvatoriju Luke Ploĉe.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 76 od 116
Tabela 14: Lista brodova koji prevoze naftu i/ili naftne derivate s odredištem u Luci Ploče
BROD TERET UPLOVIO U
2010. GODINI
PROSJEČNO
VRIJEME
ZADRŢAVANJA
Kijac
tip Tanker plinsko ulje
motorni benzin
30 1 dan kapacitet 3 600 t
godina proizvodnje
2006
Sepen
tip Tanker plinsko ulje
motorni benzin
30 1 dan kapacitet 3 500 t
godina proizvodnje
2004
Urinj
tip Tanker
motorni benzin
3 1 dan kapacitet 3 096 t
godina proizvodnje
1992
Valsesia
tip Tanker plinsko ulje
motorni benzin
1 1 dan kapacitet 37 000 t
godina proizvodnje
2008
Lisca Bianca M
tip Tanker-Hazard D (Recognizable)
plinsko ulje 1 2 dana kapacitet 37 340 t
godina proizvodnje
2005
Vulcano M
tip Tanker
plinsko ulje 1 3 dana kapacitet 21 350 t
godina proizvodnje
2006
CPO Germany
tip Tanker
plinsko ulje 1 1 dan kapacitet 21 700 t
godina proizvodnje
2008
Azahar
tip Tanker-Hazard A
(Major) plinsko ulje motorni benzin
1 3 dana kapacitet 35 669 t
godina proizvodnje
2003
Robert Maersk
tip Tanker
plinsko ulje 1 1 dan kapacitet 34 801 t
godina proizvodnje
2003
Mount Rainier
tip Tanker
plinsko ulje 2 1 dan kapacitet 40 012 t
godina proizvodnje
2004
Nord Bell
tip Tanker plinsko ulje
motorni benzin
1 2 dana kapacitet 38 500 t
godina proizvodnje
2007
Hitra
tip Tanker
motorni benzin
1 1 dan kapacitet /
godina proizvodnje
/
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 77 od 116
BROD TERET UPLOVIO U
2010. GODINI
PROSJEČNO
VRIJEME
ZADRŢAVANJA
Mount Olympus
tip Tanker plinsko ulje
motorni benzin
1 1 dan kapacitet 40 011 t
godina proizvodnje
2003
Cape Benat
tip Tanker plinsko ulje
motorni benzin
1 2 dana kapacitet 33 540 t
godina proizvodnje
1998
Izvor: Luka Ploče dd
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 78 od 116
4.6. PRIKAZ ZABILJEŢENIH ONEČIŠĆENJA MORA ULJEM I/ILI SMJESOM ULJA, OPASNIM I
ŠTETNIM TVARIMA
MRCC (maritime rescue coordination centre) - Nacionalna središnjica za usklaĊivanje traganja i
spašavanja na moru u Rijeci tijelo je nadleţno za koordinaciju Stoţera i ŢOC-eva u sluĉaju
iznenadnih oneĉišćenja mora u Republici Hrvatskoj. Duţnost MRCC-a, izmeĊu ostalih jest izrada
godišnjeg izvješća o oneĉišćenjima mora i poduzetim djelovanjima. MRCC dostavlja tajništvu
Stoţera godišnje izvješće.
Tijekom proteklih razdoblja u akvatoriju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije nisu zabiljeţena veća
oneĉišćenja naftom i/ili naftnim derivatima.
Veća oneĉišćenja mora posljedica su, u većini sluĉajeva bila neadekvatno izvedeni odvodi fekalne
kanalizacije, te puknuća i kvarovi na istima.
Najveće oneĉišćenje akvatorija Dubrovaĉko – neretvanske ţupanije u proteklih pet godina
zabiljeţeno je u periodu od 21. studenog do 8. prosinca, 2010. godine, kada je Luĉka kapetanija u
Dubrovniku, putem Sluţbe 112, po dojavi graĊana, obaviještena o većim naplavinama krutog
otpada u akvatoriju Mljetskog kanala.
Finalni zakljuĉak ŢOC-a jest da su najveća oneĉišćenja morskog okoliša organskim i anorganskim
otpadom s mora, nastala u uvalama Zaglavak, Dingaĉki škoj, Trstenik i Prapratno, te da je zbog
koliĉina otpada, nuţna pomoć u ljudstvu i tehnici, zbog ĉega je zatraţena pomoć od regionalnog
ŢOC-a Splitsko-dalmatinske ţupanije, te od nacionalnog Stoţera. Primarno je zatraţena pomoć u
dostavi 300 metara duţnih jaĉih morskih brana za zatvaranje manjih uvala, zbog nastale
mogućnost proširenja oneĉišćenja sjeverno, u pravcu Splitsko – dalmatinske ţupanije.
Budući da je postojala opravdana sumnja da se radi o mogućem kriviĉnom djelu, bilo je potrebno
poduzeti odgovarajuće radnje kako bi se dokazala kriviĉna odgovornost, a u tu svrhu dostavljeno je
izvješće Kriminalistiĉkoj policiji MUP-a i Drţavnom odvjetništvu.
Pored oneĉišćenja otpadom s mora, u postupku izviĊaja akvatorija i obalnog podruĉja Ţupanije, u
akvatoriju ušća rijeke Neretve, uoĉene su veće koliĉine otpada naplavljene rijekom, za koje se
pretpostavlja da su većim dijelom porijeklom iz susjedne BiH.
Za ukupno prikupljenu koliĉinu od 995 m3 otpada, troškovi sanacije iznosili su 794.257,01 HRK.
Za jedinice lokalne samouprave ĉiji su akvatoriji bili neposredno oneĉišćeni trošak sanacije
podruĉja iznosio je 542.242,00 HRK.
U cilju preveniranja ovakvih oneĉišćenja akvatorija iz Otrantskih vrata, te smanjenja troškova
uzrokovanim istim, zatraţena je meĊunarodna suradnja, u cilju zaštite Jadranskog mora.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 79 od 116
4.7. EKONOMSKA VALORIZACIJA MOGUĆEG ONEČIŠĆENJA MORA
4.7.1. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA U SLUČAJU IZNENADNIH DOGAĐAJA I/ILI EKOLOŠKIH NESREĆA ZA
PODRUČJE OBUHVATA PROCJENE
Veliĉina mogućih štetnih posljedica oneĉišćenja naftom i/ili naftnim derivatima uvjetovana je vrstom
pomorske nezgode, prevladavajućim uvjetima okoliša odnosno udaljenošću od obale te
prevladavajućim meteorološkim i oceanografskim uvjetima i brzinom intervencije.
U sluĉaju oneĉišćenja u podruĉju juţnog Jadrana morska struja će oneĉišćenje usmjeriti prema
zapadnoj obali Jadrana odnosno prema Otrantskim vratima. Kretanje oneĉišćenja prema istoĉnoj
obali moguće je samo u sluĉaju puhanja jaĉih juţnih vjetrova koji iz smjera S i SE bez obzira na
jaĉinu, pušu u prosjeku pribliţno 26% vremena.
4.7.2. PONAŠANJE NAFTE I/ILI NAFTNIH DERIVATA NA MORU
Fiziĉko – kemijske osobine nafte i/ili naftnih derivata odreĊuju njegovo ponašanje i utjecaj na ţivu i
neţivu prirodu mora i obale. Topljivost mineralnog ulja je mala (1mg/dm3) pa je uslijed
hidrofobnosti njegovo ponašanje vezano uz morsku površinu i/ili obalnu liniju. Glavni su gubitci
mase uja procesima evaopracije, hidrolizeoksidacije, biorazgradnje a transport je advekcijom
morskih struja i difuzijom te valovima.
Toksiĉnost na organizme u morskom stupcu posljedica je samo otopljene aromatske frakcije
ugljikovodika. MeĊutim, otapanje ugljikovodika iz mrlje je najmanje znaĉajan proces jer svega do
1% moţe biti otopljeno, a izmjerene koncentracije su manje od 0,1 mg/dm3. S obzirom da je
gustoća nafte i/ili naftnih derivata a manja od gustoće mora, veće koliĉine nafte i/ili naftnih derivata
u obliku sitnih kapljica mogu ući samo u prvi metar vodenog stupca uslijed lomljenja morske
površine valovima, pa se tako transportira vertikalno u obliku kapljica razliĉite veliĉine.
Evaporacija je najznaĉajniji proces eliminacije ugljikovodika iz mrlje. Tako se u prva jedan do dva
dana eliminira oko 30% ugljikovodika, dok se u nešto duljem razdoblju eliminira ĉak 60%
ugljikovodika.
Nafta i/ili naftni derivati se u morskom okolišu pomiĉe horizontalno uslijed sila vjetra, valova i struja.
Pomicanje uljne mrlje na površini mora uslijed vjetra dogaĊa se s oko 3% brzine vjetra pa je
gledajući vektorski brzina mrlje = 0,03*brzina vjetra + brzina struje.
Postoje razliĉite jednadţbe za odreĊivanje veliĉine površine mrlje nakon izlijevanja u ovisnosti o
vremenu. Jednostavne formule za površine mrlja cirkularnog karaktera prikazane su u tabeli (15.).
Tabela 15: Površina mrlje 24 sata poslije izlijevanja
masa (t) površina poslije 24 sata (km2)
0,1 0,014
1,0 0,065
10,0 0,3
100,0 1,4
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 80 od 116
Tabela (15.) prikazuje površinu masne mrlje izazvane jediniĉnom veliĉinom sirove nafte unutar 24
sata. No u sluĉaju oneĉišćenja mora naftnim derivatima (preraĊenom sirovom naftom) veliĉina
masne mrlje znatno je veća a ovisi o stupnju tehniĉke rafinacije.
Transport nafte i naftnih preraĊevina predstavlja potencijalnu opasnost za ţivi svijet mora i oceana.
Opterećenje morskih ekosustava većim koliĉinama nafte uglavnom se povezuje s havarijama
tankera (Exxon Valdez, Amoco Cadiz, Florida, Prestige...) ili nezgodama prilikom prekrcaja i
skladištenja. Suprotno ekološkim akcidentima s neposrednim i dramatiĉnim uĉinkom, dugotrajno i
svakodnevno opterećenje malim koliĉinama nafte (luke, marine) uglavnom prolazi nezapaţeno,
usprkos dalekoseţnim posljedicama na ţivi svijet podmorja.
Utjecaj oneĉišćenja naftom na biološku komponentu morskih ekosustava prouĉavan je u sklopu
projekata pokrenutih nakon ekoloških akcidenata velikih razmjera. Neka saznanja rezultat su
manipulativnih studija (in situ i laboratorijski eksperimenti) i monitoringa u okolini prirodnih naftnih
izvora. Mnoga istraţivanja su poluĉila razliĉite rezultate (pozitivni, negativni ili izostanak odgovora)
ĉak kada se radilo o sliĉnim habitatima i istim taksonomskim skupinama. Nasuprot tome, u mnogim
je sluĉajevima zabiljeţen jednoznaĉan i specifiĉan odgovor na razini viših taksonomskih kategorija.
Rezultati utjecaja naftnog oneĉišćenja opisani u razliĉitim studijama samo su prividno konfliktni.
Biološki je odgovor uvjetovan nizom razliĉitih faktora: vrstom (sirova nafta, naftni derivati),
toksiĉnošću i koliĉinom zagaĊivala; prirodom mikrohabitata (vodeni stupac, hridinasto dno,
sedimentno dno, intersticijska voda), tipom oneĉišćenja (akcidentalno, kroniĉno), klimatskim i
lokalnim meteorološkim prilikama, razliĉitim pragovima tolerancije srodnih organizama.
Naftni derivati su toksiĉniji od sirove nafte, ali brzo isparavaju i raspršuju se u morskoj vodi pa je
njihov utjecaj na ţivi svijet kratkoroĉni, premda ĉesto fatalan. Sirova nafta se razgraĊuje pod
utjecajem svjetlosti i bakterijske aktivnosti priliĉno sporo, a njena netopiva frakcija tone na dno,
akumulira se u sedimentu i kontaminira površinski horizont kroz dugi niz godina. Neposredni efekt
izlijevanja nafte fatalan je za organizme koji naseljavaju površinu i vodeni stupac, posebno za
morske ptice, sisavce i ribe. Tanki površinski film oteţava razmjenu plinova izmeĊu vode i
atmosfere pa u ekstremnim sluĉajevima moţe uzrokovati pomanjkanje kisika sa svim posljedicama
koje iz toga proizlaze. Respiracija moţe biti oteţana ili onemogućena uslijed izolacije tjelesne
površine naftnim slojem, odnosno zbog sljepljivanja škrga ili zaĉepljenja dišnih putova. Probavni
trakt moţe biti blokiran masnim naslagama, a sljepljivanje perja i krzna moţe onemogućiti ili znatno
usporiti kretanje ptica i sisavaca. Posljedice na ţivi svijet morskog dna još su teţe s obzirom na
ĉinjenicu da je veliki broj bentoskih vrsta sesilan ili slabo pokretljiv, te da do dna dospijevaju
specifiĉne najteţe frakcije nafte koje se taloţe i dugoroĉno deponiraju u sedimentu. Pri tom su
bentoski organizmi koji naseljavaju supralitoral i mediolitoral (posebno šljunkovite i pjeskovite
plaţe) ugroţeniji od organizama koji naseljavaju dublja podruĉja. U svim sluĉajevima izlijevanja
nafte zabiljeţen porast organske tvari i toksiĉnih tvari u sedimentu. Istraţivanja su pokazala da su
posljedice s letainim efektom veće u sluĉaju akutnih nego u sluĉaju kroniĉnih oneĉišćenja.
Tolerantnost prema oneĉišćenju naftom i naftnim derivatima na razini zajednica moţe se objasniti
eliminacijom osjetljivih vrsta i/ili porastom tolerancije tj. adaptacijom na izmijenjene uvjete ţivotne
sredine. U sluĉaju izlijevanja većih koliĉina nafte razmjeri katastrofe ovisit će i o klimatskim
prilikama (razgradnja nafte i oporavak organizama su znatno sporiji u polarnim oblastima u odnosu
na umjereni pojas i trope) te lokalnim meteorološkim prilikama, npr. snaţan vjetar koji puše prema
obali moţe višestruko povećati negativni uĉinak na ţivi svijet priobalja.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 81 od 116
Rezultati studija o utjecaju nafte i naftnih derivata na bentoske organizme mogu se podijeliti u tri
kategorije: one u kojima je zabiljeţen dramatiĉan pad brojnosti i diverziteta, one u kojima nisu
zabiljeţene znaĉajnije promjene tih parametara, kao i one u kojima je brojnost pojedinih
taksonomskih skupina višestruko porasla. Odgovor je u velikoj mjeri ovisan o taksonomskom
sastavu bentoskih zajednica i populacijskoj strategiji znaĉajnijih vrsta. Općenito, brojnost vrsta se
moţe povećati (oportunisti), smanjiti (kompetitivno dominantne vrste) ili pak ostati nepromijenjena
(tolerantne vrste). U sluĉaju pozitivnog odgovora posljedice oneĉišćenja naftom mogu imati letaini i
subletaini efekt. Prvi rezultira redukcijom brojnosti i diverziteta, te promjenama u strukturi i sastavu
zajednica, dok se drugi manifestira opadanjem fertiliteta, genetskim promjenama i sl.
Najosjetljivijim skupinama u okviru makrobentosa smatraju se bodljikaši i rakovi. MeĊu rakovima su
naroĉito osjetljivi predstavnici skupine Amphipoda te pojedini Isopoda, Tanaidacea, Cumacea i
Decapoda, dok se meĊu bodljikašima osjetljivošću na naftna oneĉišćenja istiĉu jeţinci, više vrsta
zmijaĉa (Amphiura filiformis, O. affinis, Amphiodia urtica) te neki predstavnici zvjezdaĉa, npr.
Luidia foliolata. Kod ovih skupina oneĉišćenja naftom nerijetko ima letaini efekt i u pravilu rezultira
opadanjem brojnosti, biomase i diverziteta. Nasuprot tome, u mnogim je radovima zabiljeţen
znatan porast brojnosti Polychaeta (podebno detritofagnih) ĉije oportunistiĉke sposobnosti u
uvjetima oneĉišćenja naftom dolaze do punog izraţaja. Zahvaljujući takvoj populacijskoj strategiji
neki predstavnici Polychaeta (Capitella capitata, Mediomastus ambiseta, Nereis spp., Nepthys
spp., Polydora spp., Lucina spp.) se uspješno mogu koristiti za potrebe biomonitoringa. U nešto
manjoj mjeri oportunistiĉka strategija je zabiljeţena i kod Oligochaeta.
Na razini meiofaune, te pojedinih relevantnih skupina koje ulaze u njen sastav, takoĊer su
zabiljeţena sva tri tipa odgovora. Najosjetljivija je skupina Ostracoda. U uvjetima oneĉišćenja
naftom brojnost Copepoda ĉesto opada, a brojnost Nematoda (posebno neselektivnih detritofaga)
raste. Pretpostavlja se da su uoĉene razlike u odgovoru rezultat specifiĉne reakcije na glavne
komponente naftnog oneĉišćenja - organsku tvar i toksiĉne tvari, te da Echinodermata,
Amphipoda, Ostracoda i Copepoda uglavnom reagiraju na toksiĉne komponente, a Polychaeta,
Oligochaeta i Nematoda na obogaćenje supstrata organskom tvari.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 82 od 116
4.7.3. UTJECAJ NA POSEBNO OSJETLJIVA PODRUČJA
Mogući utjecaj onečišćenja naftom i/ili naftnim derivatima na ribarstvo i marikulturu
Negativni utjecaj eventualnog izlijevanja nafte na marikulturnu proizvodnju ovisit će od mnogih
faktora, a osobito su vaţni: razmjer akcidenta, koliĉina ispuštene nafte, brzina i pravac vjetra i
morskih struja i udaljenost od obalne linije. Ako zbog zahvata doĊe do dugotrajnih promjena u
obalnom ekosustavu na lokacijama za uzgoj školjkaša, mogu se oĉekivati negativni utjecaji.
Toksiĉnost zagaĊivala na morske organizme obiĉno se promatra kao akutna ili kroniĉna. Akutna
toksiĉnost podrazumijeva štetna svojstva neke tvari koja se oĉituju u raspadanju fiziološkog
sustava unutar kratkog vremenskog razdoblja i koja obiĉno organizam vode u smrt. Kod kroniĉne
toksiĉnosti efekti su sliĉni, ali u duljem vremenskom periodu.
Tabela 16: Klasifikacijski sustav akutne toksičnosti
praktiĉki netoskiĉno akutni letalni prag iznad 10 000 mg/dm3
slaba toksiĉnost prag od 1 000 – 10 000 mg/dm3
umjerena toksiĉnost prag od 100-1 000 mg/dm3
toksiĉno prag od 1 – 100 mg/dm3
visoka toksiĉnost prag ispod 1 mg/dm3
Koncentracije ugljikovodika u morskim organizmima rastu kako raste njihova koncentracija u vodi,
premda ne mora uvijek biti tako. Alkani se npr. mogu oĉekivati u većim koncentracijama u tkivima
bogatim Iipidima. Aromatski ugljikovodici općenito su naĊeni u ribama uhvaćenim u blizini
industrijskih zona.
Toksiĉnost ugljikovodika ovisi o njihovom sastavu, koncentraciji i naravno o vrsti organizma.
Alifatski ugljikovodici pokazuju općenito vrlo malu toksiĉnost, dok su aromatski spojevi najtoksiĉniji.
Razvojni i juvenilni oblici morskih organizama osjetljiviji su na ugljikovodike od onih adultnih. Jaja
larve i postlarve ţive bliţe morskoj površini i mogu biti u duljem i jaĉem kontaktu s organski
bogatim površinskim filmom vode. Veće koncentracije jaĉe topljivih i toksiĉnijih organskih spojeva
ulaze kroz površinu u vodeni stupac. MeĊutim, starenjem ugljikovodika gubitkom lako isparivih
komponenti moţe se donekle smanjiti toksiĉno djelovanje na razvojne stadije morskih organizama.
Adultni organizmi daju širok spektar odgovora na akutnu toksiĉnost ugljikovodika. Tako je
pokazano da smjesa ugljikovodika (nafta i/ili naftni derivat) u koncentraciji 0,25 mg/dm3 ne izaziva
nikakve promjene u jedne vrste cipla (Uza saliens). Štoviše, kada su cipli prebaĉeni u ĉisto more,
ribe su kroz analni kanal brzo izbacile ugljikovodike. MeĊutim, druga vrsta cipla (Mugil cephalus)
kod izlaganja u vodi topivoj frakciji nafte (WSF) pokazuje odreĊene biokemijske promjene. Tako
rastu koncentracije kortizola, glukoze plazme, kolesterol i osmolarnost.
Znanstvena literatura je bogata podacima o djelovanju ugljikovodika iz nafte na morske organizme.
Iz svih eksperimenata aromatski ugljikovodici se nameću kao primarni toksiĉni agensi za vodene
organizme. Ovi spojevi ulaze u sastav sirove nafte ili njezinih derivata. Derivati s višim vrelištem
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 83 od 116
obiĉno sadrţe i veće udjele aromatskih spojeva. Podaci o toksiĉnom djelovanju aromata mogu se
sumirati kao što je prikazano u tabeli (17.).
Tabela 17: Sumarne vrijednosti akutne toksičnosti aromatskih spojeva
klasa organizma koncentracija (mg/dm3)
Flora 10 – 100
Ribe 5 – 50
liĉinke (sve vrste) 0,1 – 1,0
pelarkiĉki rakovi 1 – 10
gastropoda 1 – 100
Bivalve 5 – 50
prideni rakovi 1 – 10
ostali prideni beskraljeţnjaci 1 – 10
Ribe, školjke i drugi morski organizmi izloţeni nafti apsorbiraju odreĊene koliĉine ugljikovodika te
njihovo meso postaje nepodobno za ljudsku ishranu. Ugradnja ugljikovodika je vrlo brz proces pa
morski organizmi mogu primiti znaĉajne koliĉine za samo nekoliko sati. Prag koncentracija
ugljikovodika iznad kojeg dolazi do trovanja mesa morskih organizama je 0,05 mg/kg, a eliminacija
traje od nekoliko dana pa do više sedmica što ovisi o duljini ekspozicije i tehniĉkoj rafinaciji nafte.
Lakši derivati su veći izvor trovanja ribljeg mesa.
Uspostavom novih drţavnih granica na tom podruĉju neophodna je neprestana kontrola prirodnih i
mogućih antropogenih utjecaja na najjuţniji dio hrvatskog mora. Za razliku od spomenutih
specifiĉnosti vanjskog obalnog dijela, unutrašnji obalni dio što ga tvore Pelješac i Korĉula, pod
snaţnim je utjecajem kopna s dominantnom ulogom rijeke Neretve. Ovaj akvatorij zbog specifiĉnih
ekoloških uvjeta i prirodno povećane produkcije te zaštićenosti od jakih valova juţnog Jadrana,
spada u najkvalitetnija podruĉja Sredozemlja za uzgoj školjkaša i prirodno mrjestilište brojnim
vrstama riba.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 84 od 116
Moguća ugroţenost uzgajališta akvakulture izlijevanjem nafte i/ili naftnih derivata
Da bi se moglo govoriti o ugroţenosti ili šteti na nekoj instalaciji akvakulture, mrlja mora biti u
neposrednom kontaktu s tom instalacijom (uzgajalištem). Indirektni utjecaj preko otopljenih
ugljikovodika je manje znaĉajan. Vjerojatnost akutne toksiĉnosti (mortaliteta) i kontaminacije
uzgoja riba i školjaka ugljikovodicima ovisi o nizu faktora:
· koliĉini izlivene nafte i/ili naftnih derivata
· poziciji izlijevanja
· smjeru i brzini struje
· smjeru i brzini vjetra
· udaljenosti uzgajališta od pozicije izlijevanja.
Akvakulturne površine (planirane i postojeće) u moru u Ţupaniji zauzimaju 9296,12 ha, dok su
površine na kopnu 14,5 ha.
Tabela 18: Lokacije marikulture u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji
Općina/Grad Naselje Lokalitet Površina (ha)
Ploĉe Rogotin Sestrun (na kopnu) 10,0
Dubrovaĉko primorje Stupa Bistrina (Malostonski zaljev) 225,80
Bistrina (na kopnu) 3,5
Mljet Sobra Sobra 9,00
Orebić Nakovana Uvala Bezdija 687,38
Ston
Malostonski kanal Malostonski zaljev
4232,03 Duba Stonska Bjejevica (Malostonski zaljev)
Brijesta- Draĉe Brijesta-Draĉe (Malostonski zaljev)
Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana ureĎenja Dubrovačko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik
Dubrovačko-neretvanske ţupanije 7/10
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 85 od 116
Mogući utjecaj onečišćenja na ostale djelatnosti u priobalju
Laki proĉišćeni proizvodi imaju dosta zapaljivih sastavnica pa predstavljaju moguću opasnost za
poţar. Na sreću ove sastavnice brzo isparuju pa u dobro prozraĉenim podruĉjima moţe teško doći
do visokih koncentracija izreĉenih opasnosti. S druge strane sirova nafta kada se istaloţi ili naplavi
na obalu moţe izazvati trajna oneĉišćenja na obalama i hidrograĊevnim objektima.
1) Neproizvodne i zabavne aktivnosti
Oneĉišćenje estetskim vrijednih objekata dovodi do uznemirenja javnosti i ometanja raznim
zabavnim aktivnostima (kupanje, plivanje, natjecanja, ronjenje, udiĉarenje, regatna natjecanja).
Turistiĉka djelatnost u ovim sluĉajevima biljeţi velike gubitke. Kratkotrajno oneĉišćenje moţe
izazvati višegodišnju štetu jer u turistiĉkoj sezoni gosti napuštaju podruĉje i obavljaju negativnu
promidţbu. Korištenje teške mehanizacije narušava obalu i morski okoliš. Prilikom ĉišćenja obale
oštećuju se plaţe, nasipi i biocenoze(trajna staništa pojedinih biljnih i ţivotinjskih vrsta). Pojaĉan
promet teških vozila u operacijama ĉišćenja moţe oštetiti lokalne ceste i razne graĊevine. U
organizaciji i izvoĊenju ĉišćenja obala dobro valja „odvagnuti“ korist i moguću štetu.
2) Industrija
U opasnosti su industrijske djelatnosti koje morsku vodu koriste kao tehnološku (npr. brojne
energane grade se u blizini morskih obala zbog velikih koliĉina besplatne rashladne vode). U
sluĉaju oneĉišćenja mora naftom i/ili naftnim derivatima mogu izazvati zastoje kondenzatora,
zastoje u radu i isporuci energije. Isto je i sa brojnim desalinizatorima. Veliku štetu mogu nanijeti
brodogradilištima gdje oštećuju površine objekata u gradnji, a postoji opasnost od poţara i
eksplozija (puno otvorenih varova, iskri). Oneĉišćenje u luci moţe oštetiti brodske isparivaĉe,
grijaĉe, kondenzatore ako se usisa neĉista voda. U sluĉaju oneĉišćenja mora u luci tijekom
pokretanja ĉišćenja usporava se luĉki promet ili smanjuje manevarski prostor.
3) Promet i veze
Pomorski promet oneĉišćenim podruĉjem, a u zavisnosti o veliĉini oneĉišćene površine,
privremeno bi bio prekinut te bi pristup bio dozvoljen iskljuĉivo interventnim i struĉnim jedinicama
obuĉenim za sanaciju.
Teţe i dugoroĉne posljedice za pomorski promet i veze ne bi nastupile prilikom iznenadnog
oneĉišćenja mora i obale.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 86 od 116
5. PROCJENA OSJETLJIVOSTI PODRUČJA
Okoliš na većem dijelu obalnog pojasa nije znaĉajnije narušen, zahvaljujući gospodarskoj
orijentaciji na turizam i druge usluţne djelatnosti. To je još naglašenije zbog velikoga kapaciteta
ekosustava, zbog povoljnih oceanografskih prilika (duboka juţnojadranska kotlina), vjetrovitosti,
strujanja mora, velike insolacije i povoljnih reljefnih ĉimbenika.
Narušavanje ĉovjekova prirodnog okoliša u obalnom pojasu, prouzroĉeno je pojaĉanom
urbanizacijom većih naselja i disperzijom stambene izgradnje koju nije pratila izgradnja komunalne
infrastrukture, izgradnjom bez uvaţavanja zahtjeva zaštite okoliša, napose su to luĉki akvatoriji
(Ploĉe, Dubrovnik, Korĉula, Vela Luka) i zatvorene uvale ugroţene komunalnim otpadnim vodama.
Posebice je konfliktno Donjoneretvansko podruĉje gdje se sukobljavaju planirane aktivnosti (daljnje
melioracije, gradnja zraĉnih luka, voĊenje trase Jadranske autoceste deltom Neretve) sa zaštitom
prirodnih vrijednosti podruĉja.
5.1. PRIKAZ ZAŠTIĆENIH PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I MATERIJALNIH DOBARA PODLOŢNIH
RIZIKU
Posebno osjetljiva podruĉja mogu se svrstati prema posljedicama mogućih izlijevanja u dvije
skupine:
ekološki osjetljiva podruĉja su:
koraljni grebeni,
moĉvare,
nacionalni parkovi i sl.
društveno-ekonomski osjetljiva podruĉja su:
mrjestilišta,
ribolovna podruĉja
uzgajališta ribe i školjaka,
podruĉja luka,
glavne linije pomorskog prometa,
plaţe,
naseljena podruĉja.
Posljedice izlijevanja nafte i/ili naftnih derivata i opasnih tvari na navedena ugroţena podruĉja
rezultiraju znatnim materijalnim štetama za okoliš a tako posredno za ljude u predmetnom okolišu.
Ovisno o razmjerima oneĉišćenja šteta moţe biti od manjih razmjera do viĊenih katastrofa golemih
razmjera.
Materijalna predviĊanja variraju u rangu sanacija manjih oneĉišćenja obavljenih od strane relativno
malog broja struĉnih djelatnika do sanacija koje iziskuju meĊunarodnu suradnju i veliki tim
struĉnjaka, opreme i ljudstva.
U sluĉaju iznenadnog oneĉišćenja mora, a sa ciljem oĉuvanja najvećih prirodnih i materijalnih
vrijednosti u sljedećim poglavljima iznijete su relevantne ĉinjenice u odabiru primarnih lokacija za
provoĊenje sanacija.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 87 od 116
5.1.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI
U Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji postoji ukupno 43 zaštićene prirodne vrijednosti, dok je 15
podruĉja evidentirano za zaštitu, te se za njih predlaţe zaštita u odgovarajućim kategorijama
zaštite. Za 9 podruĉja predlaţe se ponovno vrednovanje te ovisno o rezultatima eventualno
zaštititi ta potencijalno vrijedna podruĉja. Na podruĉju Ţupanije nema ni jedno preventivno
zaštićeno podruĉje na koje bi se primjenjivao Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
Površina zaštićenih dijelova prirode zajedno s pripadajućim morem u Ţupaniji je 32.950,23 ha.
Zbog iznimnog poloţaja u Jadranskom moru, morfoloških znaĉajki obale, u akvatoriju Ţupanije
prisutna su skoro sva staništa tipiĉna za Sredozemlje. Zajednice planktona imaju sve uvjete
razvijati sve svoje tipove, od estuarskih, obalnih, površinskih otvorenog mora, mesopelagiĉnih do
dubokomorskih. TakoĊer su obilato zastupljeni svi tipovi bentoskih morskih zajednica od
supralitorala do dubokog mora s ĉvrstim podlogama, pomiĉnim podlogama, pijescima, muljevitim
dnom, podvodnim spiljama, poluspiljama, potpuĉinskim stijenama i brojnim drugim oblicima.
Naroĉito su znaĉajna staništa infralitoralnih sitnih pijesaka sa više ili manje mulja, s pripadajućim
biocenozama s asocijacijama s vrstom Cymodocea nodosa. Biocenoza naselja vrste Posidonia
oceanica razvijena je duţ ĉitave obale ţupanije, do dubine od 40 metara. Izuzetno je znaĉajna
mediteranska, pa tako i jadranska biocenoza. U njoj se mnoge vrste organizama hrane,
razmnoţavaju i nalaze zaklon.
Ugroţena je mnogim ljudskim aktivnostima (sidrenje, oneĉišćenje, nasipavanje i dr.), a posebno je
osjetljiva jer obnova oštećenih naselja traje desetljećima. U sjevernom Jadranu je vrlo rijetka, što
njeno oĉuvanje u juţnom dijelu ĉini još vaţnijim. Biocenoza infralitoralnih algi razvija se na
vapnenaĉkom ĉvrstom dnu. Za nju su takoĊer direktno ili indirektno vezani mnogi ţivotinjski
organizmi, što doprinosi bogatstvu velikog broja asocijacija i facijesa. Koraligenske biocenoze
saĉinjavaju vrste kojima odgovara smanjena koliĉina svijetlosti, te se razvijaju se na cirkalitoralnom
ĉvrstom dnu i stijenama na većim dubinama, do 140 metara. MeĊutim, ĉesto ih nalazimo i pliće, na
okomitim stijenama vanjskih otoka i zasjenjenim dijelovima, na dubinama već od 10 do 15 metara.
Saĉinjava je velik broj organizama, te se odlikuje iznimnom bioraznolikošću. Koraligenska
biocenoza smatra se ugroţenom u Mediteranu. Sa sigurnošću se moţe utvrditi da se stupanj
biološke raznolikosti u akvatoriju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije moţe iskazati s faktorom 100.
Ovaj faktor pokazuje da u ovom podruĉju stalno obitavaju ili su povremeno nazoĉne sve do danas
registrirane vrste morskih organizama u Jadranskom moru. U prvoj susjednoj ţupaniji taj faktor je
manji i više od 20%. Stoga proizlazi da je dubrovaĉki akvatorij od iznimne vaţnosti za obnavljanje
populacija uz istoĉnu obalu Jadrana. Potrebno je takoĊer istaknuti da ovo podruĉje, izuzev
nekoliko staništa, spada u najmanje istraţeno u Jadranskom moru. Opasnost za bioraznolikost
predstavlja širenje invazivne vrste Caulerpa racemosa, te mnogih alohtonih vrsta riba iz okolnih
mora.
U Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode (NN 138/08) propisane su mjere zaštite
podruĉja Nacionalne ekološke mreţe. U listopadu 2007. donesena je Uredba o proglašenju
ekološke mreţe, sa sustavom ekološki znaĉajnih podruĉja i ekoloških koridora s ciljevima oĉuvanja
i smjernicama za mjere zaštite, koje su namijenjene odrţavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja
ugroţenih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti. U Ţupaniji je ekološkom mreţom obuhvaćeno
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 88 od 116
166 podruĉja bitnih za oĉuvanje divljih svojti i stanišnih tipova, s ukupnom površinom od
212.268,52 ha i 4 meĊunarodno vaţnih podruĉja za ptice površine 190.906,31 ha. Ekološka
mreţa takoĊer obuhvaća i 2 koridora (duţobalni koridor za morske kornjaĉe, te koridor Palagruţa -
Lastovo - Pelješac za ptice).
S ciljem sustavne skrbi o svim prirodnim vrijednostima, a posebno zaštićenim i evidentiranim
prirodnim vrijednostima te podruĉjima ekološke mreţe, u Prilozima 1. i 2. poglavlja 6. Procjene,
izloţene su evidentirane i predloţene (za zaštitu) prirodne vrijednosti, kojima u sluĉaju oneĉišćenja
mora izravno prijeti opasnost od devastacije.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA NA PODRUČJU DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD
IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 89 od 116
Slika 15: Prirodna baština u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji
Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana ureĎenja Dubrovačko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovačko-neretvanske ţupanije 7/10
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA NA PODRUČJU DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD
IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 90 od 116
5.1.2. MATERIJALNA DOBRA PODLOŢNA RIZIKU
Primarna definicija podruĉja Jadranske obala, a prvenstveno Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, u
okvirima razvoja djelatnosti jest zasigurno turizam. Osim Grada Ploĉa i Metkovića kao vodećih u
primarnim, sekundarnim i tercijarnim djelatnostima, u urbaniziranim dijelovima obale, kvartarni
sektor djelatnosti, primarno turistiĉko-ugostiteljski sadrţaji većinom su smješteni tik uz more, što bi
u sluĉaju većeg oneĉišćenja rezultiralo velikom materijalnom štetom u duţem vremenskom
razdoblju.
5.2. POPIS MOGUĆIH MJESTA ZAKLONIŠTA PREMA PLANU PRIHVATA BRODA U NEVOLJI
Iako duţ obale akvatorija Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije postoji niz zakloništa za manja plovila,
spašavanje velikih plovila, s naglaskom na one koji prevoze opasne i štetne tvari (poglavito nafte
i/ili naftnih derivata) veoma je riskantno. Osobito se prijetnja od oneĉišćenja morskog okoliša
povećava kada obalne drţave, iako je to kao preventiva nuţno, ne dopuštaju oštećenim
brodovima, brodovima u nevolji, uplovljavanje u svoje unutarnje morske vode ili u teritorijalno more
kao mjesto zakloništa, ili dopuštenje uvjetuju tegotnim zahtjevima. Kao primjeri su zahtjevi da se
prijevoznik odrekne prava na ograniĉenje odgovornosti ili/i da jamĉi za višu granicu odgovornosti
od one koja se temelji na prihvaćenim meĊunarodnim konvencijama. MeĊutim, dok se ne izglasa
odgovarajuća obvezujuća meĊunarodna konvencija, mada već postoje rezolucije i smjernice
MeĊunarodne pomorske organizacije (IMO) o odreĊivanju mogućih mjesta zakloništa, vrlo je
vjerojatno da će mnoge obalne drţave nastaviti s praksom da ne dopuštaju u tzv. mjesta zakloništa
uplovljenje brodova koji svojim teretom prijete morskom okolišu. Republika Hrvatska donijela je
poseban Pravilnik o mjestima zakloništa.
Hrvatski koncept rješavanja pitanja mjesta zakloništa
Hrvatski koncept predstavlja kombinaciju proceduralnog i djelomiĉno preselekcijskog modela koji
pretpostavlja postojanje jasnih procedura za razliĉite scenarije (zaklanjanje radi otklanjanja
tehniĉkog kvara, spreĉavanja prodora mora, gašenja poţara, nepovoljnih vremenskih uvjeta,
smještaja napuštenog broda, a u svim situacijama sa ili bez mogućih posljedica oneĉišćenja
okoliša) prema kojima postupaju nadleţni u svakom pojedinom sluĉaju zahtjeva broda za MZ.
Djelomiĉno je preselekcijski jer postoji široki popis potencijalnih mjesta zakloništa koji se suţava u
iterativnom postupku u odreĊenom sluĉaju. U principu, svaka prirodna, od vjetra i valova zaštićena
i dovoljno duboka uvala ili dio obale kopna i otoka, kao i luka moţe u odreĊenom sluĉaju biti MZ.
Ako je takvo mjesto još i nenaseljeno ili u blizini nema većega naselja, znaĉajnijih gospodarskih
kapaciteta i zaštićenih dijelova prirode i baštine koji bi mogli biti ugroţeni, te ako postoje kopneni
prilazni putovi za dopremanje opreme i ljudi, onda je to visoko prihvatljivo MZ. No, o svemu se
utvrĊuje sukladno Pravilniku u danoj situaciji na naĉin da Nacionalna središnjica za potragu i
spašavanje koristeći na jednom mjestu dostupne podatke i one o trenutnoj situaciji na terenu
sastavlja prijedlog nekoliko MZ i prosljeĊuje ga višoj razini na odluĉivanje. Konaĉnu odluku o
dodjeli MZ i upućivanju broda u MZ donosi, takoĊer prema vaţećem pravilniku, pomoćnik ministra
nadleţan za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora od oneĉišćenja uz suglasnost ministarstva
nadleţnog za zaštitu okoliša.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 91 od 116
Uzimajući u obzir upravo veliki broj mogućih specifiĉnih sluĉajeva zahtjeva za MZ odustalo se od
koncepta predefiniranja jednog, dva, tri ili nekoliko MZ iz temeljnog razloga što u odreĊenoj
specifiĉnoj situaciji, prethodno i toĉno definirano MZ moţe biti apsolutno nepogodno za takav
sluĉaj, npr. u odnosu na veliĉinu broda i razlog zbog kojega se traţi MZ. Potpuno opremanje takva
dva ili tri mjesta stalnom (fiksnom) opremom i sredstvima i drţanje u hladnom pogonu znatno je
skuplje, a u mnogim scenarijima to MZ moţe biti neupotrebljivo tj. nepogodno. Dodatni razlog
neprihvaćanja koncepta predefiniranja i objavljivanja MZ je i mogućnost zloupotrebe takvog
koncepta, tj. namjernog dovoĊenja broda na unaprijed definirana i javno objavljena MZ u
sluĉajevima kada se brodar ili posada ţele namjerno riješiti svog broda.
Prema usvojenom konceptu, što se vidi i u postojećoj regulativi, popis svih mogućih MZ bez obzira
na veliĉinu broda i moguće scenarije uz sve ostale relevantne podatke dostupan je nadleţnim
osobama na vrlo jednostavan i brz naĉin u ADRIA-GIS aplikaciji. Pristup aplikaciji ograniĉen je te je
uvelike smanjena mogućnost manipulacije podacima.
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA NA PODRUČJU DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD
IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 92 od 116
6. PRILOZI
PRILOG 1: ZAŠTIĆENA PODRUĈJA DUBROVAĈKO–NERETVANSKE ŢUPANIJE
PRILOG 2: EKOLOŠKA MREŢA DUBROVAĈKO–NERETVANSKE ŢUPANIJE
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA NA PODRUČJU DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD
IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 93 od 116
PRILOG 1.
Tabela 19: Zaštićena područja u ţupaniji
GRAD/ OPĆINA KATEGORIJA,
PODKATEGORIJA,IUCN NAZIV/UPIS OPIS OSNOVE AKT
POVRŠINA
HA REG. BROJ
Dubrovnik PARK ŠUMA N/A
Šuma alepskog bora
(Pinus halepensis Mill.)
na poluotoku Osmolišu
kraj Brseĉina
Šuma alepskog bora s podstojnim elementima makije, te
pojedinaĉnim piramidalnim ĉempresom na istoimenom
poluotoĉiću kraj Brseĉina, (Dubrovnik). Uvala Brseĉine s
pješĉanom plaţom je sjeverno od ovog poluotoka, a s juţne
strane je uvala Osmoliš.
Rješenje Konzervatorskog
zavoda br 109-II- 1951 22.1.
1951
11,91 32
Dubrovnik PARK ŠUMA N/A
Šumski predjel na
obalnom pojasu Trsteno-
Brseĉine kod Dubrovnika
Šumski obalni pojas sjeverno od arboretuma Trsteno do Brseĉina
Autohtona makija s alepskim borom, te pojedinaĉnim
piramidalnim ĉempresima koji okruţuju tri plaţe (uvala Brseĉine,
uvala Osmoliš, uvala Smokovaĉa).
Rješenje o zaštiti i upisu u
Registar br. 23/1-1965. 8.1.
1965
40 203
Dubrovnik PARK ŠUMA N/A Makija na Donjem ĉelu na
otoku Koloĉepu
Šuma alepskog bora s makijom na sjeverozapadnom dijelu otoka
Koloĉepa.
Rješenje Konzervatorskog
zavoda br 106-II-1951 23.1.
1951
5,29213 49
Dubrovnik PARK ŠUMA N/A
Šuma alepskog bora
(Pinus halepensis Mill.)
na Gornjem ĉelu na otoku
Koloĉepu
Šuma alepskog bora s makijom na sjeverozapadnom dijelu otoka
Koloĉepa.
Rješenje Konzervatorskog
zavoda br 106-II-1951 23.1.
1951
11,51 48
Dubrovnik ZNAĈAJNI KRAJOBRAZ
V Rijeka Dubrovaĉka
Potopljena rijeĉna dolina sa strmim, do 600 m visokim dolinskim
stranama. Brojni stari ljetnikovci i parkovi.
Rješenje o zaštiti i upisu u
Registar br. 164/2-1964.
19.12. 1964
26 194
Korĉula ZNAĈAJNI KRAJOBRAZ
V Otok Badija
Najveći otok u arhipelagu istoĉne Korĉule. Glavne vrijednosti:
bujna makija, borovi i samostan sa crkvom iz 15. stoljeća.
Odluka SO Korĉula br. OS-
1104/VI-28/1969 14.8. 1969 100 607
Dubr.
primorje,
Ston, Janjina,
Slivno
POSEBNI REZERVAT U
MORU I/IV
Malostonski zaljev i Malo
more
Obuhvaća cjelokupni morski ambijent jugoistoĉno od crte Sreser-
Duba te okolni obalni pojas. Zbog posebnih hidrografskih
svojstava te prirodnog dotoka hranjivih soli sa kopna, akvatorij je
visoke bioprodukcije. Poznato uzgajalište školjaka.
Odluka SO Dubrovnik br. 01-
4408/1-82 i SO Metković br.
348/11983 31.3. 1983
4821,4 782
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 94 od 116
GRAD/ OPĆINA KATEGORIJA,
PODKATEGORIJA,IUCN NAZIV/UPIS OPIS OSNOVE AKT
POVRŠINA
HA REG. BROJ
Konavle POSEBNI REZERVAT
ORNITOLOŠKI I/IV
Mrkan, Bobara i
Supetar
Otoci kod Dubrovnika, gnjezdilište galeba klaukavca (Larus
cachinnans Pall.)
Odluka SO Dubrovnik br. 01-
3100/1-75 8.7. 1975 37,95 701
Lastovo PARK PRIRODE V/VI Lastovsko otoĉje
Zakon o proglašenju parka
prirode Lastovsko otoĉje; NN
111/06
0 935
Mljet NACIONALNI PARK II Mljet
Specifiĉna razvedenost obale s dva "jezera" (potopljene krške
depresije); šume alepskog bora, crnike i bujna makija. Kulturna
baština: ostaci antiĉke palaĉe i kompleks benediktinskog
samostana iz 12. stoljeća.
Zakon o proglašenju Zapadnog
dijela Mljeta nacionalnim
parkom 12.11.1960
5375 4
Mljet ZNAĈAJNI KRAJOBRAZ
V
Predjel Saplunara na
otoku Mljetu
Na podlozi diluvijalnih pijesaka otoka Mljeta dobro saĉuvana
makija i borova šuma (pinj i alepski bor). Razvedena obala s
poznatom pješĉanom plaţom Blace.
Rješenje o zaštiti i upisu u
Registar br. 18/3-1965. 15.4.
1965
66,5 221
Orebić
POSEBNI REZERVAT
ŠUMSKE VEGETACIJE
I/IV
Ĉempresada "Pod
Gospu" kod Orebića
Suma piramidalnog ĉempresa na padini uz more ispod
franjevaĉkog samostana Velike Gospe.
Rješenje o zaštiti i upisu u
Registar br. 19/1-1964 23.1.
1964
46 143
Ston ZNAĈAJNI KRAJOBRAZ
V
Uvala "Vuĉina" s
obalnim pojasom na
Pelješcu
unutar zaljeva Ţuljana s otoĉićem Kosmaĉ Odluka SO Dubrovnik br. 01-
3099/1-75 8.7. 1975 160 700
Ston ZNAĈAJNI KRAJOBRAZ
V
Uvala Prapratno na
Pelješcu
Šljunkovita plaţa okruţena šumom JZ od Stona Sljunkovita plaţa
okruţena šumom JZ od Stona
Odluka SO Dubrovnik br. 01-
3098/1-75 8.7. 1975 249 699
Ploĉe,
Opuzen
POSEBNI REZERVAT
IHTIOLOŠKO-
ORNITOLOŠKI NI/IV
ušće Neretve Jugoistoĉni dio delte rijeke Neretve, mrijestilište brojnih ribljih vrsta.
Znaĉajan za seobu, gnjeţĊenje i zimovanje ptica.
Odluka SO Metković br. 785/1-
1974 7.10. 1974 250 694
Ploĉe ZNAĈAJNI KRAJOBRAZ
V
Modro oko i jezero uz
naselje Desne
Ovo podruĉje je jedno od reprezentativnih u donjem toku Neretve.
Karakteriziraju ga naplavljene krške depresije s obiljem vode i
moĉvarnih biotopa.
Odluka SO Metković br. 786/1-
1974 n7.10. 1974 370 695
Vela Luka PARK ŠUMA N/A Otoĉić Ošjak kod
Vele luke Otoĉić u zaljevu Vele Luke, šuma alepskog bora
Rješenje Konzervatorskog
zavoda za Dalmaciju Split br
337/54 27.4. 1954
18,5 81
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 95 od 116
Tabela 20: Potencijalno vrijedni dijelovi prirode Predloţeni za zaštitu
GRAD/OPĆINA KATEGORIJA
PODKATATEGORIJA NAZIV PODLOGA POVRŠINA
Dubrovnik Regionalni park Elafiti i Sveti Andrija
Dubrovnik Posebni rezervat u moru Akvatorij otoka
Lokruma
Korĉula Znaĉajni krajobraz Pupnatska luka nema 588,57
Metković, Ploĉe, Opuzen,
Slivno, Zaţablje, Kula
Norinska
Park prirode Delta Neretve
struĉna
podloga za
zaštitu
24870,9
Konavle Posebni rezervat
geomorfološki Konavoske stijene nema 1080,13
Konavle Posebni rezervat u moru Akvatorij otoka Mrkan,
Bobara i Supetar
Konavle Znaĉajni krajobraz Poluotok Molunat nema 79,65
Konavle Znaĉajni krajobraz Prevlaka
Lumbarda Znaĉajni krajobraz Poluotok Raţnjić nema 103,29
Ploĉe Posebni rezervat ornitološko-
ihtiološki Ušće Neretve proširenje
Ston Znaĉajni krajobraz Akvatorij uvala Ţuljana,
Vuĉina i Kupinova proširenje
Trpanj Znaĉajni krajobraz Uvala Divna do uvale
Duba nema 125,07
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 96 od 116
PRILOG 2.
Tabela 21: Područja Ekološke mreţe Dubrovačko-neretvanske ţupanije
GRAD/ OPĆINA NASELJE NAZIV ŠIFRA
PODRUČJA
POVRŠINA
(HA) OČUVANJE SMJERNICE
Dubrovnik
Dubrovnik
Lokrum HR4000017 70,7
Grebenjaĉa savitljive mriţice, Zajednica gorostasne šašike i kalabrijske
pogaĉine, Strmci mediteranskih obala obrasli endemiĉnim vrstama
Limonium spp., Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom,
Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, Ĉista vazdazelena
šuma i makija crnike s mirtom, Mješovita šuma alepskog bora i crnike
29,121,124,126, 128, 129,
17
SrĊ HR2000813 toĉka Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia 18,30,120
Mrtvo more
(špilja) HR3000387 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Špilja kod
Dubrovnika HR2000138 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
SrĊ-Dubrave HR2000493 toĉka Šuma i šikara medunca i bjelograba 121,123,126,127, 128, 129
Gromaĉa
Špilja za
Gromaĉkom
vlakom
HR2000169 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame
Ţivotne zajednice podmorja; Strmci mediteranskih obala obrasli 6000
Koloĉep,
Lopud,
SuĊuraĊ,
Šipanska
Luka
Elafiti HR4000014 6785,3
endemiĉnim vrstama Limonium spp. Morske špilje, Pjeskovita morska
obala, Pješĉana dna, Muljevite i pješĉane pliĉine, Naselja posidonije,
Grebeni, Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, Ĉista
vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom, Makija velike resike i
kapinike
17,22,23,25,30,31,32,
132,133,135; za morske
špilje-11, odrţati povoljne
stanišne uvjete
Vilina špilja-
Ombla izvor
sustav
HR2000186 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Komolac
Mala špilja izmeĊu
Dubrovnika i
Komolca
HR2000081 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 97 od 116
GRAD/ OPĆINA NASELJE NAZIV ŠIFRA
PODRUČJA
POVRŠINA
(HA) OČUVANJE SMJERNICE
Lokrum
Lokrum-I HR3000168 18,4 Naselja posidonije 25,31,32,132,133
Lokrum-II HR3000169 30,5 Grebeni 132,133
Lopud
Sveti Andrija -
podmorje HR3000164 27,5 Morske špilje, Grebeni
11,132,133, Ostalo:
oĉuvati povoljne stanišne
uvjete
Morska špilja na
Svetom Andriji HR3000371 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Mokošica Sumporna špilja u
Mokošici HR3000388 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Orašac Orašac-kanjon HR2001007 65,3 Oleandar, Nerium oleander; Sastojine oleandra 33
Akumulacija
Orašac HR2000560 toĉka Rijeĉna kornjaĉa, Mauremys rivulata 100,107
Osojnik Moĉiljska špilja HR2000090 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Prijevor-
Ĉajkovica Ombla HR2001010 156,6
Popovska gaovica, Delminichthys (Phoxinellus) ghetaldii, Ĉovjeĉja ribica,
Proteus anguinus, Pretnerova špiljska kozica, Speleocaris pretneri 100,107
Roţat Vilina špilja HR2000187 toĉka Endemiĉne svojte, Dugokrili pršnjak, Miniopteris schreibersi, Juţni i Veliki
potkovnjak, Rhinolophus euryale i R. ferrumequinum; Kraške špilje i jame 6000
Šipanska Luka Vilinska jama;
Šipan HR2000188 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Trsteno Trsteno HR2000745 toĉka Termo-mediteranske grmolike formacije s Euphorbia 26
Korĉula
Korĉula
Badija i otoci oko
Korĉule HR4000007 1064,1 Sredozemni galeb, Larus audouinii; Naselja posidonije
23,25,29,132,133, Ostalo:
zabrana gradnje izvan već
postojećih naselja
Pišurka špilja HR2000101 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Jama na Badiji HR3000196 toĉka Endemiĉne svojte 11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Pupnat
Klupca HR2000939 617,8 Šuma dalmatinskog crnog bora i crnike 124,126,127,129
Pupnatska luka HR3000154 14,8 Zajednica piramidalnog zvonĉića i modrog lasinja, Pješĉana dna,
Muljevite i pješĉane plićine, Pjeskovita morska obala, Velike plitke uvale 22,23,132,133,135
Otok Korĉula -
travnjaci HR2000808 toĉka
Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, Kamenjare rašĉice i
dlakave oštre vlaske 18,26,30,116,120
Samograd špilja HR2000116 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 98 od 116
GRAD/ OPĆINA NASELJE NAZIV ŠIFRA
PODRUČJA
POVRŠINA
(HA) OČUVANJE SMJERNICE
Pupnat HR2000228 toĉka Bušik pršljenaste resike i dalmatinske ţutilovke 26
Ţrnovo
Uvala Orlanduša HR3000155 6,0 Pješĉana dna, Muljevite i pješĉane plićine, Pjeskovita morska obala 22,23,29,132,133
Pavja luka HR3000156 8,7 Pješĉana dna, Muljevite i pješĉane plićine, Pjeskovita morska obala 22,23,29,132,133
Uvala Rasohatica HR3000157 10,9 Pješĉana dna, Muljevite i pješĉane plićine, Pjeskovita morska obala 22,23,29,132,133
Koĉje HR2000996 toĉka Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom, Karbomatne stijene s
hazmofitskom vegetacijom 29,121,124,126,128
Jakasova špilja HR2000042 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Lastovski i
Mljetski kanal HR3000426 12590,3 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133
Ploĉe
Baćina Baćinska jezera HR2000945 142,1
Endemiĉne svojte riba jadranskog slijeva, Primorska uklija, Alburnus
albidus, Ĉepa, Alosa fallax, Imotska gaovica, Delminichthys (Phoxinellus)
adspersus, Popovska gaovica Delminichthys (Phoxinellus) ghetaldii,
Barska kornjaĉa, Emys orbicularis, Glavoĉić crnotrus, Pomatoschistus
canestrini, Kopnena kornjaĉa, Testudo hermanni; Amfibijska staništa
Isoeto-Nanojuncetalia, Vode bogate bazama s dnom obraslim
paroţinama, Amfibijske zajednice
100,107, Ostalo: izgraditi i
odrţavati prolaze za
anadromnu migraciju;
zabrana gradnje izvan
naselja
Komin Laguna Parila HR3000160 139,8 Ptice moĉvarice, Prehrana riblje maĊi, Mrijestilištre riba; Obala laguna Ostalo: regulirati ribolov
Komin,
Rogotin Ušće Neretve HR4000012
k: 284,5 Obalne lagune, Sprudovi koji su djelomiĉno pod morem, Estuarij,
Muljevite i pjeĉćane plićine, Termofilne poplavne šikare, Salicornia i drugi
jednogodišnji halofiti na muljevitim obalama
4,23, Ostalo: zabrana
gradnje m: 610,5
Peraĉko
Blato
Pukotina u tunelu
polje Jezero HR2000751 toĉka Špiljska kongerija, Congeria kuscer 6000
Plina Jezero HR2000951 HR2000951 138,4 Sastojine Artemisia paniculata,
Vodena i moĉvarna staništa
26,100,101,102,
103,10826,100,101,102,
103,108
Plina
Jezero,
Staševica
Matica-Vrgoraĉko
polje HR2001046 148,2
slijeva, Rak kamenjar, Austropotamobius pallipes,
Neretvanski vijun, Cobitis narentana, Imotska gaovica,
Delminichthys (Phoxinellus) adspersus, Vrgoraĉka gaovica,
Knipowitschia croatica, Primorska paklara; Vodeni tokovi s vegetacijom
Ranunculion fluitantis i Callitricho- Batrachion
100,104,106,107, Ostalo:
zabrana gradnje izvan
naselja
Ploĉe,
Rogotin Jezero Vlaška HR4000013 80,8 Mrijestilište riba; Obalna laguna
107, Ostalo: regulirati
ribolov
Staševica Polje Jezero HR2000636 993,3 Endemiĉne svojte riba jadranskog slijeva, Neretvanski vijun, Cobitis 100,104,106,107,6000,
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 99 od 116
GRAD/ OPĆINA NASELJE NAZIV ŠIFRA
PODRUČJA
POVRŠINA
(HA) OČUVANJE SMJERNICE
narentana, Špiljska kongerija, Congeria kusceri, Imotska gaovica,
Delminichthys adspersus, Vrgoraĉka gaovica, Knipowitschia
croatica, Primorska paklara, Lethenteron zanandreai, Ĉovjeĉja
ribica, Proteus anguinus, Špiljska kozica, Troglocaris anophthalamus;
Kraške špilje i jame, Izvori
Ostalo: zabrana gradnje
izvan naselja
Sva naselja,
osim
Staševice
Delta Neretve HR5000031
k: 4754,9 Mrijestilište riba i prehrana mlaĊi, Podzemna fauna, Ptice moĉvarice,
Endemiĉne svojte riba jadranskog slijeva; Primorska uklija, Alburnus
albidus, Ĉepa, Alosa fallax, Neretvanski vijun, Cobitis narentana,
Radovićev glavoĉ, Knipowitschia radovici, Primorska paklara,
Lethenetron zanandreai, Morska paklara, Petromyzon marius, Glavoĉić
crnotrus, Pomatoschistus canestrinii; Površ. kopnene vode i moĉvarna
staništa, Obalne lagune, Salicornia i dr jednogod. halofiti na muljevitim
obalama, Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi, Izvori, Kraške
špilje i jame, Sprudovi koji su djelomiĉno pod vodom
4,6,7,8,10,11,22,23,28,30
,100,101,102,103,107,10
9,119,5000,6000, Ostalo:
prolazi za anadromnu
migraciju, zaštiti mrijesna
staništa, dio podruĉja
posebni
ornitološkoihtiološki
rezervat
m: 610,6
Metković
Sva naselja Delta Neretve HR5000031 4633,9
Mrijestilište riba i prehrana mlaĊi, Podzemna fauna, Ptice moĉvarice,
Endemiĉne svojte riba jadranskog slijeva; Primorska uklija, Alburnus
albidus, Ĉepa, Alosa fallax, Neretvanski vijun, Cobitis narentana,
Radovićev glavoĉ, Knipowitschia radovici, Primorska paklara,
Lethenetron zanandreai, Morska paklara, Petromyzon marius, Glavoĉić
crnotrus, Pomatoschistus canestrinii; Površ. kopnene vode i moĉvarna
staništa, Obalne lagune, Salicornia i dr jednogod. halofiti na muljevitim
obalama, Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi, Izvori, Kraške
špilje i jame, Sprudovi koji su djelomiĉno pod vodom
4,6,7,8,10,11,22,23,28,30
,100,101,102,103,107,10
9,119,5000,6000, Ostalo:
prolazi za anadromnu
migraciju., zaštiti mrijesna
staništa, dio podruĉja
posebni
ornitološkoihtiološki
rezervat
Glušci Izvor-špilja kod
bunkera HR2000749 toĉka Špiljska kongerija, Congeria kusceri 6000
Metković
Jama u Predolcu HR2000748 toĉka Špiljska kongerija, Congeria kusceri 6000
Jama u Predolcu HR2001134 toĉka Špiljski cjevaš, Marifugia cavatica; Kraške špilje i jame
6000
Opuzen
Sva naselja Delta Neretve HR5000031 k: 2405,9 Mrijestilište riba i prehrana mlaĊi, Podzemna fauna, Ptice moĉvarice,
Endemiĉne svojte riba jadranskog slijeva; Primorska uklija, Alburnus
albidus, Ĉepa, Alosa fallax, Neretvanski vijun, Cobitis narentana,
Radovićev glavoĉ, Knipowitschia radovici, Primorska paklara,
Lethenetron zanandreai, Morska paklara, Petromyzon marius, Glavoĉić
crnotrus, Pomatoschistus canestrinii; Površ. kopnene vode i moĉvarna
m: 77,8 4,6,7,8,10,11,22,23,28,30
,100,101,102,103,107,10
9,119,5000,6000, Ostalo:
prolazi za anadromnu
migraciju., zaštiti mrijesna
k: 6,3
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 100 od 116
GRAD/ OPĆINA NASELJE NAZIV ŠIFRA
PODRUČJA
POVRŠINA
(HA) OČUVANJE SMJERNICE
staništa, Obalne lagune, Salicornia i dr jednogod. halofiti na muljevitim
obalama, Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi, Izvori, Kraške
špilje i jame, Sprudovi koji su djelomiĉno pod vodom; Obalne lagune,
Sprudovi koji su djelomiĉno pod morem, Estuarij,
staništa, dio podruĉja
posebni ornitološko-
ihtiološki rezervat
Prţinovac Ušće Neretve HR4000012 m: 77,8 Muljevite i pjeĉćane plićine, Termofilne poplavne šikare, Salicornia i drugi
jednogodišnji halofiti na muljevitim obalama
4,23, Ostalo: zabrana
gradnje
Blato
Blato
Otoĉić Kosor HR2001055 5,2 Makija divlje masline i drvenaste mljeĉike 17
Zvirnovik HR3000374 toĉka Morske špilje 11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Blato, Potirna
Od uvale Poplat
do Vrhovnjaka HR3000153 1513,9 Grebeni, Naselja posidonije, Morske špilje
11,21,23,25,31,32,132,13
3, Ostalo: oĉuvati povoljne
stanišne uvjete
Otoĉić Veli
Prţnjak HR2001010 20,8 Makija tršlje i somine 17
Potirna
Otoĉić Trstenik HR2001057 28,3 Šuma alepskog bora sa sominom 121,124,126,129
Veliki Prţnjak HR2001056 toĉka Morske špilje 11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Lastovski i
Mljetski kanal HR3000426 8692,1 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133
Doli Stonski kanal HR3000164 136,2 Velike plitke uvale 23,132,133,135
Majkov
Gornji Majkovi -
lokve HR2000947 13,4 Rijeĉna kornjaĉa, Mauremys rivulata 33,100,107,108
Lokva u
Prljevićima HR2000555 toĉka Rijeĉna kornjaĉa, Mauremys rivulata 100,107,108
Dubr. primorje
Lokva u selu
Podimoć
Lokva u selu
Podimoć HR2000552 toĉka Rijeĉna kornjaĉa, Mauremys rivulata 100,107,108
Uvala Slano Uvala Slano HR3000165 130,5 Velike plitke uvale, Naselja posidonije 23,25,31,32,132,133
Slano, Majkovi Slano-oleandri HR2000950 114,0 Sastojine oleandra 33
Imotica-Doli Malostonski zaljev HR4000015
k: 3249,0 Ţivotne zajednice podmorja; Velike plitke uvale, Mješovita šuma i makija
crnike s crnim jasenom
121,122,124,126,128,129
Ostalo: rezervat u moru m: 239,9
Lastovski i
Mljetski kanal HR3000426 2633,2 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133
Janjina Sreser Pelješac-travnjaci HR2000807 toĉka Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia 30,115,116,120
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 101 od 116
GRAD/ OPĆINA NASELJE NAZIV ŠIFRA
PODRUČJA
POVRŠINA
(HA) OČUVANJE SMJERNICE
Sreser,
Janjina,
Popova Luka,
Draĉe
Malostonski zaljev
HR4000015
k: 528,6 Ţivotne zajednice podmorja; Velike plitke uvale, Mješovita šuma i makija
crnike s crnim jasenom
121,122,124,126,128,129,
Ostalo: rezervat u moru m: 930,4
Konavle
Cavtat Bobara HR2001047 7,3 Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom, Zajednica busine i
dubrovaĉke zeĉine 29,113,114
Šipun špilja HR2001135 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Cavtat-
Vitaljina
Akvatorij uz
Konavoske stijene HR3000170 1386,5 Crveni koralj, Corallium rubrum; Naselja posidonije, Grebeni 25,29,31,32,132,133
Ĉilipi Đurovića špilja HR2000029 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Jasenice,
Stravĉa,
Duba
Konavoska
Kuna K.,
Dunave,
Brotnice
Snjeţnica i
Konavosko polje HR2000946 11059,0
Endemiĉne i ugroţene divlje svojte, Rak kamenjar, Austopotamobius
pallipes, Rijeĉna kornjaĉa, Mauremys rivulata, Dinarski voluhar,
Dinaromys bogdanovi, Prionotropis hystrix hystrix, Tachytrachis
bosniacus
Ostalo: zabrana gradnje
izvan naselja
Komaji,
Popovići,
Radovĉići,
Lovorno
Ljuta HR2000949 65,8 Rak kamenjar, Austopotamobius pallipes, Rijeĉna kornjaĉa, Mauremys
rivulata 5,100,101,105,106,107
Komaji-Poljice Konavoske stijene HR4000016 377,1
Ugroţena i endemiĉna flora; Zajednica busine i dubrovaĉke zeĉine,
Termo-mediteranske grmolike formacije s Euphorbia, Grebenjaĉa
savitljive mriţice
29
Kuna
Konavoska
Glogova jama HR2001114 toĉka Oštrouhi šišmiš, Myotis blythii; Kraške špilje i jame 6000
Jezero špilja HR2000060 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Škrabuljica špilja HR2000133 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Molunat
Poluotok Molunat HR2000948 78,3 Strmci (Klifovi) 29, Ostalo: zabrana
gradnje
Morska špilja kod
Molunata 2 HR3000390 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Morska špilja kod
Molunata 1 HR3000389 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 102 od 116
GRAD/ OPĆINA NASELJE NAZIV ŠIFRA
PODRUČJA
POVRŠINA
(HA) OČUVANJE SMJERNICE
Kula Norinska Sva naselja Delta Neretve HR5000031 3401,8
Mrijestilište riba i prehrana mlaĊi, Podzemna fauna, Ptice moĉvarice,
Endemiĉne svojte riba jadranskog slijeva; Primorska uklija, Alburnus
albidus, Ĉepa, Alosa fallax, Neretvanski vijun, Cobitis narentana,
Radovićev glavoĉ, Knipowitschia radovici, Primorska paklara,
Lethenetron zanandreai, Morska paklara, Petromyzon marius, Glavoĉić
crnotrus, Pomatoschistus canestrinii; Površ. kopnene vode i moĉvarna
staništa, Obalne lagune, Salicornia i dr jednogod. halofiti na muljevitim
obalama, Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi, Izvori, Kraške
špilje i jame, Sprudovi koji su djelomiĉno pod vodom
4,6,7,8,10,11,22,23,28,30,
100,101,102,103,107,109,
119,5000,6000, Ostalo:
prolazi za anadromnu
migraciju, zaštiti mrijesna
staništa, dio podruĉja
posebni ornitološko-
ihtiološki rezervat
Nova sela Ĉoćina jama HR2000019 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Lastovo
Lastovski i
Mljetski kanal HR3000426 26075,7 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133
Glavat
Saplun HR2000363 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Morska špilja na
otoku Kruĉica HR3000385 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Morska špilja na
otoku Petrovac HR3000188 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Saplun-
podmorska špilja HR3000193 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Lastovo
Dubrova-ispod
Crvene grţe HR2000222 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Jama izmeĊu
Zegova i Huma HR2000235 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Jama u brdu
Straţa (Forteca) HR2000283 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Kukurna HR2000300 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Morska špilja-
uvala Zace i rt
Nori Hum
HR3000191 toĉka Morske špilje 11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Morska špilja
ispod brda Sozanj HR3000186 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Morska špilja u
uvali Zaprage HR3000190 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 103 od 116
GRAD/ OPĆINA NASELJE NAZIV ŠIFRA
PODRUČJA
POVRŠINA
(HA) OČUVANJE SMJERNICE
Pod Kaštelom
špilja HR2000329 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Pod Veji Vrh špilja HR2000331 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Puzalica-špilja HR2000337 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Raĉa-špilja HR2000338 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Ropa Medvjedina
kod rta Busovaĉa HR3000213 toĉka
Dugokrili pršnjak, Miniopteris schreibersi, RiĊi šišmiš, Myotis euryale,
Juţni i Veliki potkovnjak, Rhinolophus euryale i R. ferrumequinum;
Kraške špilje i jame
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Špilja u
Ţupnikovoj kući HR2000353 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Zlepolje-podnoţje
Glavice HR2000359 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Zlepolje-podnoţje
Malog Huma HR2000360 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Pasadur Usidrena jama HR3000210 toĉka Morske špilje 11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Skrivena
Luka
Pod Spilnikom
špilja HR2000330 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Morska špilja pod
Strugom HR3000189 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Ropa Medvjedina
kod rta Skriţeva HR3000214 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Špilja sa tri sifona HR3000384 toĉka Morske špilje 11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Sušac
Kopist-podmorska
špilja HR3000183 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Podmorski prolaz
na otoĉiću Bijelac HR3000192 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Špilja u uvali
MeĊedina HR3000194 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Ubli
Dragovode-iznad
uvale HR2000221 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Kruĉica-iznad HR3000212 toĉka Morske špilje 11, Ostalo: oĉuvati
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 104 od 116
GRAD/ OPĆINA NASELJE NAZIV ŠIFRA
PODRUČJA
POVRŠINA
(HA) OČUVANJE SMJERNICE
uvale povoljne stanišne uvjete
Zaklopatica Morska špilja kod
rta Zaklopatica HR3000187 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Sva naselja Lastovsko otoĉje HR500038 19583,4
Ţivotne zajednice podmorja, Morske ptice, Fauna šišmiša, Gušteri,
Smiĉalina, Dolichophis caspius, Morska staništa, Mješovta šuma crnike i
medunca "duba", Makija divlje masline i tršlje, Makija velike resike i
planike, Stalne stajaćice, Kraške špilje i jame, Makija divlje masline i
somine
9,11,13,17,28,29,30,31,3
2,1000
Lumbarda
Lumbarda
Poluotok Raţnjić HR2000940 168,1 Travnjak sitoliste pirike i jeţike 23,26, Ostalo: zabrana
gradnje
Akvatorij J od
uvale Prţina i S
od uvale Bilin ţal
uz poluotok
Raţnjić
HR3000431 122,2 Naselja posidonije, Pješĉana dna, Muljevite i pješĉane plićine, Pjeskovita
morska obala 22,25,31,32,132,133
Lastovski i
Mljetski kanal HR3000426 9000,2 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133
Mljet
Lastovski i
Mljetski kanal HR3000426 19347,6 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133
Babino polje
Ostaševica špilja HR2000092 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Movrica špilja HR2000091 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Polušpilja 1 km SI
oc Babinog polja HR2000103 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Blato
Blatina kod Blata HR2000944 21,1 Ptice moĉvarice; Boĉata jezera juţnog Jadrana, Vode bogate bazama s
dnom obraslim paroţinama, Submerzna vegetacija paroţina 33,108
Velika špilja kod
Blata HR2000180 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Govedari
Jezero Mljet-
Veliko HR3000425 147,2
Špiljska mljećanka, Meledella werneri, Mljetski rakušac Niphargus
miljeticus; Obalna laguna 29,133
Špilja kod
Nerezinog dola HR2000144 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Špilja na Mljetu HR2000159 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Jama Bjejaka HR3000379 toĉka Morske špilje 11, Ostalo: oĉuvati
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 105 od 116
GRAD/ OPĆINA NASELJE NAZIV ŠIFRA
PODRUČJA
POVRŠINA
(HA) OČUVANJE SMJERNICE
povoljne stanišne uvjete
GoveĊari-
Saplunara
Obalna linija od
luke Gonoturska
do rta Vratniĉki
HR3000172 8462,1 Grebeni, Facijasi s vrstom Corallium rubnim 23,132,133, Ostalo:
regulirati izlov koralja
Korita
Mljet 4 HR2000786 toĉka Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom, Zajednica pirimidalnog
zvonĉića i modrog lasinja 113,114
Jama Zaglavica HR3000381 toĉka Morske špilje 11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Kozarica
Slatina na Mljetu HR2001138 3,2 Ptice moĉvarice 26,33,108
Špilja kod brda
Grabova glava HR2000137 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Maranovići
Boĉata jama ispod
Maranovića HR3000413 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Mljet 3 HR2000785 toĉka Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, Kamenjare rašĉice i
zvjezdaste djeteline 18,30,120
Polaĉe
Jama na rtu
Lenga HR3000380 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Špilja 40m na rtu
Lenga HR3000382 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Pomena Jezero Mljet-Malo HR3000424 23,2 Špiljska mljećanka, Meledella werneri, Mljetski rakušac Niphargus
miljeticus; Obalna laguna 29,133
Pomena,
Govedari,
Polaĉe
Nacionalni park
Mlje HR500037 5291,9
Ţivotne zajednice podmorja, Ostale divlje svojte ugroţene na europskoj
nacionalnoj razini; Veliki i Mali veĉernjak, Nyctalus lasiopterus i N. leisleri,
Dobri dupin, Tursiops truncatus; Termomediteranske grmolike formacije s
Euphorbia dendroides, Mješovita šuma alepskog bora i crnike, Obalne
lagune
11,28, Ostalo: nacionalni
park
Proţura
Blatina kraj
Proţure HR2001008 2,2 Ptice moĉvarice; Boĉata jezera juţnog Jadrana 33,108
Mljet 2 HR2000784 toĉka Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, Kamenjare rašĉice i
zvjezdaste djeteline 18,30,120
Mljet 5 HR2000787 toĉka Strmci mediteranskih obala obrasli endemiĉnim vrstama Limonium spp.,
Grebenjaĉa savitljive mriţice 113,114
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 106 od 116
GRAD/ OPĆINA NASELJE NAZIV ŠIFRA
PODRUČJA
POVRŠINA
(HA) OČUVANJE SMJERNICE
Saplunara Saplunara HR4000010 129,6 Ugroţene gljive pijesaka; Travnjaci sitolisne pitike i jeţike, Embrionske
obalne sipine-prvi stupanj stvaranja sipina 22,23,26,29
Sobra
Blatina kraj Sobre HR2001009 16,4 Ptice moĉvarice; Boĉata jezera juţnog Jadrana, Vode bogate bazama s
dnom obraslim paroţinama 33,108
Mljet 1 HR2000783 toĉka Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, Kamenjare rašĉice i
zvjezdaste djeteline 18,30,120
Polušpilja kod
Sobre HR2000104 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Pukotina u stijeni
kod Sobre HR2000109 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Sobra-Okuklje
Sjeverna obala od
rta Pusta u uvali
Sobra do rta
Stoba kod uvale
Okuklje s otocima
i akvatorijem
HR3000166 262,0 Velike plitke uvale, Naselja posidonije 25,32,132,133
Orebić
Lovište
Pelješac-od uvale
Rasoka do rta
Osiĉac
HR3000150 1015,6 Velike plitke uvale, Naselja posidonije 23,25,31,32,132,133
Pelješac-uvala
Prţina HR2000736 toĉka
Embrionske obalne sipine-prvi stadij stvaranja sipina, Travnjaci sitolisne
pirike i jeţike 11,29,116
Nakovanj Uvala v. Bezdija HR3000151 9,6 Velike plitke uvale 23,132,133
Orebić Orebić-Ruskovići HR2000524 toĉka Mješovita šuma i makija oštrike i crnog jasena 17
Oskorušno Pelješac-Orebić -
Trpanj HR2000290 toĉka Bušik pršljenaste resike i dalmatinske ţutilovke 26
Podgorje Sv. Ilija HR2000232 toĉka Bušik pršljenaste resike i dalmatinske ţutilovke 26
Viganj
Orebić-Osirac HR2000525 toĉka Makija divlje masline i drvenaste mljeĉike 17
Lastovski i
Mljetski kanal HR3000426 10237,5 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133
Pojezerje Dubrave Ponor Crni Vir HR2000747 toĉka
Spiljska kongerija, Congeria kusceri, Imotska gaovica, Delminichthys
adspersus, Primorska paklara, Lethentheron zanandrei, Spiljski cjevaš,
Marifugia cavatica, Ĉovjeĉja ribica, Proteus anguinus
6000
Slivno Klek-Duba Malostonski zaljev HR4000015 m: 1211,3 Ţivotne zajednice podmorja; Velike plitke uvale, Mješovita šuma i makija 121,122,124,126,128,129,
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 107 od 116
GRAD/ OPĆINA NASELJE NAZIV ŠIFRA
PODRUČJA
POVRŠINA
(HA) OČUVANJE SMJERNICE
crnike s crnim jasenom Ostalo: rezervat u moru
Blace Ušće Neretve HR4000013
k: 50,2 Obalne lagune, Sprudovi koji su djelomiĉno pod morem, Estuarij,
Muljevite i pjeĉćane plićine, Termofilne poplavne šikare, Salicornia i drugi
jednogodišnji halofiti na muljevitim obalama
4,23, Ostalo: zabrana
gradnje m: 58,8
Podgradina Vištiĉina jama HR2000189 toĉka Dugokrili pršnjak, Miniopteris schreibersi, Dugonogi šišmiš, Myotis
capaccinii, Veliki potkovnjak, Rhinolophus ferrumequinum 6000
Sva naselja Delta Neretve HR5000031
k: 5277,4 Mrijestilište riba i prehrana mlaĊi, Podzemna fauna, Ptice moĉvarice,
Endemiĉne svojte riba jadranskog slijeva; Primorska uklija, Alburnus
albidus, Ĉepa, Alosa fallax,
Neretvanski vijun, Cobitis narentana, Radovićev glavoĉ, Knipowitschia
radovici, Primorska paklara, Lethenetron zanandreai, Morska paklara,
Petromyzon marius, Glavoĉić crnotrus, Pomatoschistus canestrinii;
Površ. kopnene vode i moĉvarna staništa, Obalne lagune, Salicornia i dr
jednogod. halofiti na muljevitim obalama, Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i
visoki šaševi, Izvori, Kraške špilje i jame, Sprudovi koji su djelomiĉno pod
vodom
4,6,7,8,10,11,22,23,28,30,
100,101,102,103,107,109,
119,5000,6000, Ostalo:
prolazi za anadromnu
migraciju., zaštiti mrijesna
staništa, dio podruĉja
posebni ornitološko-
ihtiološki rezervat
m: 132,5
Smokvica Smokvica Lastovski i
Mljetski kanal HR3000426 5389,3 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133
Ston
Lastovski i
Mljetski kanal HR3000426 14896,3 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133
Broce Uvala Prijeţba HR3000162 174,6 Naselja posidonije 25,32,132,133,135
Ston
Solana Ston HR3000167 38,0 Ptice moĉvarice, Obrvan, Aphanius fasciatus 24
Kanal Stonsko
polje 1 HR2000556 toĉka Rijeĉna kornjaĉa, Mauremys rivulata 100,101,107
Kanal Stonsko
polje 2 HR2000557 toĉka Rijeĉna kornjaĉa, Mauremys rivulata 100,101,107
Zamaslina,
Ston, Broce Stonski kanal HR3000163 430,1 Velike plitke uvale 23,132,133,135
Zaton Doli-
Dubrava Malostonski zaljev HR4000015
k: 5628,6 Ţivotne zajednice podmorja; Velike plitke uvale, Mješovita šuma i makija
crnike s crnim jasenom
121,122,124,126,128,129,
Ostalo: rezervat u moru m: 4265,1
Trpanj Donja Vrućica Spilja ispod
Velikog Gradca HR3000378 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 108 od 116
GRAD/ OPĆINA NASELJE NAZIV ŠIFRA
PODRUČJA
POVRŠINA
(HA) OČUVANJE SMJERNICE
Trpanj Jama kod
Dubokog doca HR3000377 toĉka Morske špilje
11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Vela Luka
Lastovski i
Mljetski kanal HR3000426 126,8 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133
Otok Proizd i
Privala HR3000152 643,8 Grebeni, Naselja posidonije 25,31,32,132,133,135
Vela Luka
Jama Straĉinćica HR3000376 toĉka Morske špilje 11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Kljuĉ HR3000373 toĉka Morske špilje 11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Od uvale Poplat
do Vrhovnjaka HR3000153 388,0 Grebeni, Naselja posidonije, Morske špilje
11,21,23,25,31,32,132,13
3, Ostalo: oĉuvati povoljne
stanišne uvjete
Šakanj rat HR2000529 toĉka Mješovita šuma alepskog bora i crnike 121,124,126,128,129
Špilja na Korĉuli HR2000157 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Tabaina špilja HR2000171 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Vela špilja HR2000355 toĉka Kraške špilje i jame 6000
Zaklopatica HR3000372 toĉka Morske špilje 11, Ostalo: oĉuvati
povoljne stanišne uvjete
Zaţablje
Sva naselja Delta Neretve HR5000031 3567,8
Mrijestilište riba i prehrana mlaĊi, Podzemna fauna, Ptice moĉvarice,
Endemiĉne svojte riba jadranskog slijeva; Primorska uklija, Alburnus
albidus, Ĉepa, Alosa fallax, Neretvanski vijun, Cobitis narentana,
Radovićev glavoĉ, Knipowitschia radovici, Primorska paklara,
Lethenetron zanandreai, Morska paklara, Petromyzon marius, Glavoĉić
crnotrus, Pomatoschistus canestrinii; Površ. kopnene vode i moĉvarna
staništa, Obalne lagune, Salicornia i dr jednogod. halofiti na muljevitim
obalama, Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi, Izvori, Kraške
špilje i jame, Sprudovi koji su djelomiĉno pod vodom
4,6,7,8,10,11,22,23,28,30,
1
00,101,102,103,107,109,1
1
9,5000,6000, Ostalo:
prolazi za anadromnu
migraciju., zaštiti mrijesna
staništa, dio podruĉja
posebni ornitološko-
ihtiološki rezervat
Bijeli Vir Izvor Bijeli Vir HR2000750 toĉka Špiljska kongerija, Congeria kusceri 6000
Mlinište
Izvor-špilja kod
kapele Sv.
Mihovila
HR2000752 toĉka Špiljska kongerija, Congeria kusceri 6000
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 109 od 116
GRAD/ OPĆINA NASELJE NAZIV ŠIFRA
PODRUČJA
POVRŠINA
(HA) OČUVANJE SMJERNICE
Špilja na Maloj
Ţabi HR2000158 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Vidonje Jama na Maloj
Ţabi HR2000049 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
Ţupa
dubrovaĉka
Grbavac Golubov kamen -
Brgat HR2000527 toĉka Makija velike resike i kapinike 17
Petraĉa Špilja kod
Brašine-Petraĉe HR2000136 toĉka Endemiĉne svojte; Kraške špilje i jame 6000
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA NA PODRUČJU DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD
IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 110 od 116
7. DODATCI
7.1. POPIS LITERATURE
- Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni
glasnik Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 7/10
- Prostorni plan ureĊenja Općine Konavle-Sluţbeni glasnik Općine Konavle 9/07
- Peljar I – Jadransko more – istoĉna obala, HHI
- OGP Risk Assessment Data Directory Report No. 434 – listopad, 2010.
- Technical Appendix B4 Marine Spill Primary Risk Assessment Environmental Risk Solutions Pty
Ltd ACN 071 462 247 ABN 54 071 462 247, travanj, 2004.
- Anderson, C.M., La Belle, R.P., Estimated Occurence Rates for Analyses of Accidental Oi! Spills
on the US Outer Contintinental Shell, Oi! and Chemical Pollution, 1990.
- Anderson, C.M., La Belle, R.P., Comparative Occurence Rates for Offshore Oil Spills. Spill
Science & Technology Bulletin, 1994.
- Anderson, C.M., La Belle, R.P., Update of Comparative Occurence Rates for OffshoreOil Spills.
Spill Science & Technology Bulletin, 2000.
- „Studija sigurnosti plovidbe i opterećenja plovnog puta u gruškom zaljevu te simulacija sigurnosnih uvjeta sukladno planovima razvoja i izgradnje novih sadrţaja u zaljevu“, Sveuĉilište u Dubrovniku, Pomorski odjel, Oţujak 2008.
- „Maritimna studija mjere maritimne sigurnosti tijekom manevriranja i boravka putniĉkih i ro-ro
putniĉkih brodova u luci Gruţ“;Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2007 - “Elaborat sigurnost plovidbe u gruškom akvatoriju”; Conmar d.o.o. Split, sijeĉanj 2007
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 111 od 116
7.2. POPIS PRIMIJENJENIH ZAKONA
Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)
Drţavni plan za zaštitu voda (NN 8/99)
Plan intervencija kod iznenadnog oneĉišćenja mora (NN 92/08)
Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)
Zakon o vodama (NN 153/09)
Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11)
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 141/06)
Zakon o hrvatskom registru brodova (NN 81/96)
Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08)
Uredba o uvjetima koji moraju udovoljavati luke (NN 110/04)
Uredba o odreĊivanju luka otvorenih za meĊunarodni promet (NN 8/06)
Uredba o odreĊivanju luka otvorenih za meĊunarodni promet (NN 8/06)
Pravilnik o mjestima zakloništa (NN 3/08)
Zakon o potvrĊivanju sporazuma o subregionalnom planu intervencija za sprjeĉavanje,
spremnost za i reagiranje na iznenadna oneĉišćenja Jadranskog mora većih razmjera (NN-
MU 7/08)
MeĊunarodna konvencija-o spreĉavanju oneĉišćenja s brodova, 1973 (London, 2.
studenoga 1973), (MARPOL Konvencija), (Sluţbeni list SFRJ: MeĊunarodni ugovori 2/85)
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 112 od 116
7.3. POPIS SLIKA I TABELA
SLIKA NAZIV IZVOR
1. Prostorni obuhvat Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije
Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 7/10
2. Intenzitet potresa za povratno razdoblje 500 godina
Grad Dubrovnik-Procjena ugroţenosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća (DLS d.o.o., 2010. godine)
3. Ruţe vjetrova za Dubrovnik DHMZ
4. Uzduţni presjek dubina Jadranskog mora HHI
5. Batimetrijska karta Jadranskog mora HHI
6. Sedimentološka karta Jadranskog mora HHI
7. Modelirani porast razine mora pod utjecajem Juga
HHI
8. Izoterme srednje površinske temperature Jadrana po sezonama
HHI
9. Plovidbeni putovi na Jadranu HHI
10. Plovni putovi akvatorija Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije
Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 7/10
11. Raspored luka otvorenih za javni promet na podruĉju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije
Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 7/10
12. Tipiĉno brodovlje u gruškom akvatoriju
Studija sigurnosti plovidbe i opterećenja plovnog puta u gruškom zaljevu te simulacija sigurnosnih uvjeta sukladno planovima razvoja i izgradnje novih sadrţaja u zaljevu
13. Struktura prekrcaja roba u 2009. godini Luka Ploĉe d.d.
14. Oneĉišćena podruĉja i promjene u ekosustavu mora nastale kao posljedica oneĉišćenja
Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 7/10
15. Prirodna baština u Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji
Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 7/10
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 113 od 116
TABELA NAZIV IZVOR
1. Podaci o površinama Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije
Zavod za fotogrametriju, 1998. g
2. Analiza srednjeg mjeseĉnog i godišnjeg broja dana s jakim i olujnim vjetrom za Grad Dubrovnik u razdoblju od 1981 – 2000. god
Elaborat sigurnost plovidbe u gruškom akvatoriju; Conmar d.o.o. Split
3. Broj dana s tuĉom i/ili sugradicom za podruĉje Dubrovaĉko – neretvanske ţupanije u razdoblju od 1981.-2000. godine
DHMZ
4.
Srednji i godišnji broj dana s padanjem snijega, standardna devijacija kao mjera odstupanja od srednjaka u vremenu te najveći i najmanji broj dana s padanjem snijega
DHMZ
5. Visine valova na valografu ispred luke Dubrovnik
Pomorski fakultet u Rijeci, „Maritimna studija mjere maritimne sigurnosti tijekom manevriranja i boravka putniĉkih i ro-ro putniĉkih brodova u luci Gruţ“; Rijeka, 2007.
6. Amplitude (H) i faze (g) znaĉajnih plimnih komponenata za Luku Dubrovnik
HHI
7. Plovni putovi Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 7/10
8. Luke otvorene za javni promet lokalnog znaĉaja u Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji
Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 7/10
9. Luke posebne namjene ţupanijskog znaĉaja Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 7/10
10. Podmorske graĊevine na elektroprijenosnom sustavu
Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 7/10
11. Zbirni rezultati ispitivanja kakvoće mora MZOPUG
12. Podaci o pomorskim nezgodama za razdoblje 1985.-2002. godine
IMO
13. Podaci vjerojatnosti prosjeĉnih koliĉina oneĉišćenja ovisno o vrsti pomorske nezgode za razdoblje od 1995.-2002. godine (svijet).
IMO
14. Lista brodova koji prevoze naftu i/ili naftne derivate s odredištem u Luci Ploĉe
Luka Ploĉe d.d.
15. Površina mrlje 24 sata poslije izlijevanja IMO
16. Klasifikacijski sustav akutne toksiĉnosti Science of The Total Environment
17. Sumarne vrijednosti akutne toksiĉnosti aromatskih spojeva
Science of The Total Environment
18. Lokacije marikulture u Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji
Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 7/10
19. Zaštićena podruĉja u ţupaniji Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 7/10
20. Potencijalno vrijednih dijelovi prirode Predloţeni za zaštitu
Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 7/10
21. Podruĉja Ekološke mreţe Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije
Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije – Sluţbeni glasnik Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 7/10
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 114 od 116
7.4. KRATICE
ĉv. ĈVOR
dwt DEADWEIGHT TONNAGE
DZS DRŢAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU
lALA THE INTERNATIONAL ASSOCIATION OF MARINE AIDS TO NAVIGATION AND LIGHTHOUSE
AUTHORITIES
IMO THE INTERNATIONAL MARITIME ORGANIZATION
ISO standard INTERNATIONAL ORGANIZATION FOR STANDARDIZATION
LIMS LLOYDS MARITIME INFORMATION SYSTEM
MARPOL MARINE POLLUTION
MRCC MARITIME RESCUE COORDINATION CENTRE
MZ MJESTO ZAKLONIŠTA
Nm NAUTIĈKA MILJA
NN NARODNE NOVINE
NN-MU NARODNE NOVINE – MEĐUNARODNI UGOVORI
NP NACIONALNI PARK
RO-RO ROLL ON/ROLL OFF BRODOVI
ZOP ZAŠTIĆENI OBALNI POJAS
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 115 od 116
8. OVLAŠTENJE
PROCJENA RIZIKA I OSJETLJIVOSTI PODRUČJA DJELOVANJA PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH
ONEČIŠĆENJA MORA
51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 116 od 116