priruČnik socijalnog mentorstva s primjerima iz...

PRIRUČNIK SOCIJALNOG

MENTORSTVA S

PRIMJERIMA IZ PRAKSE Razvijeno u okviru projekta SAPERE AUDE –

Poboljšanje obrazovnih ishoda mladih iz alternativne skrbi

kroz mentorstvo

K2 Strategic Partnership

http://www.sapereaude-project.com

2/134

UVOD

U priručniku socijalnog mentorstva s primjerima iz prakse ocjenjuje se koliko

mentoriranje utječe na obrazovne ishode mladih iz institucionalne skrbi (u nastavku

teksta Priručnik). Napravljen je u okviru projekta SAPERE AUDE – Improvement of

the academic results of young people in care through mentoring / Poboljšanje

obrazovnih ishoda mladih iz alternativne skrbi kroz mentorstvo (u daljnjem tekstu:

AUDE), a financiran kroz strateško partnerstvo EU programa Erasmus+ u području

obrazovanja.

Ovaj Priručnik razvijen je na teorijskoj podlozi i iskustvima iz prakse koja su prikupili

partneri AUDE projekta u procesu definiranja, implementiranja i evaluacije mentorskih

pilot projekata razvijenih u nekoliko Europskih zemalja sa specifičnim fokusom na

poboljšanje obrazovnih ishoda mladih u institucionalnoj skrbi tijekom perioda od 9

mjeseci.

Opći cilj stvaranja ovog Priručnika je, s jedne strane, pružiti teorijski i praktični sadržaj

glavnih aspekata implementacije mentorske inicijative s naglaskom na poboljšanje

školskih rezultata djece u institucionalnoj skrbi i, s druge strane, prezentirati

znanstveno istraživanje razvijeno u okviru devetomjesečnih mentorskih procesa,

provedenih u okviru Pilot Projekata u 5 različitih zemalja. Pilot projekti su dalje

evaluirani, kako bi se provjerilo postoji li utjecaj mentorstva na akademske rezultate

mladih u skrbi.

AUDE Priručnik odnositi će se na mentorske procese razvijene u specifičnom okviru

AUDE Projekta, no većina sadržaja trebala bi služiti kao priručnik bilo kojoj

organizaciji, zainteresiranoj za uvođenje takve mentorske inicijative po prvi puta.

Prikazati će također i prepreke i izazove prilikom implementacije u praksi, a može

poslužiti i kao priručnik za evaluaciju takvih mentorskih iskustava. Stoga potičemo sve

zainteresirane organizacije da koriste AUDE Priručnik kao koristan izvor informacija i

vodič za cijeli proces implementacije mentorskih aktivnosti unutar njihovih

organizacija.

U tom smislu, Priručnik je napisan da bi služio kao vodič kojim se organizacija uvijek

može poslužiti tijekom mentorskog procesa i njegove evaluacije, kako bi se postiglo

bolje razumijevanje i stekla jasnija slika svih aspekata povezanih s inicijativom

socijalnog mentorstva.

Priručnik je rezultat suradnje međunarodnih partnera, organizacija civilnog društva i

akademskih institucija iz pet europskih država: Španjolske, Francuske, Njemačke,

Austrije i Hrvatske. Partneri su uložili znanje, stručnost i iskustvo za izradu ovog

Priručnika u uvjerenju kako isti može doprinijeti uspješnoj implementaciji bilo kojih


3/134

mentorskih aktivnosti razvijenih unutar zainteresiranih organizacija sa specifičnim

fokusom na poboljšanje obrazovnih ishoda mladih u skrbi.

Partneri AUDE projekta


4/134



5/134

Razvijeno u okviru projekta SAPERE AUDE -

Poboljšanje obrazovnih ishoda mladih iz alternativne skrbi kroz mentorstvo

1. DIO – KLJUČNI DIJELOVI I

SADRŽAJ SAPERE AUDE

MENTORSKOG PROCESA


6/134

SADRŽAJ:

1. STRUKTURA OVOG PRIRUČNIKA ......................................................................... 7

2. 2. SAŽETAK KLJUČNIH ELEMENATA AUDE PROJEKTA ............................................. 8

3. 3. TEORIJSKI I PRAKTIČNI SADRŽAJ AUDE PROJEKTA ......................................... 14

3.1. 3.1. KRATKI PRIKAZ AUDE MENTORSKOG MODELA ............................................ 16

3.2. 3.2. PROVEDBA IMPLEMENTACIJE MENTORSTVA I ISKUSTVA PARTNERA ............... 21

4. 4. KAKO SMO NAPRAVILI ISTRAŽIVANJE? .......................................................... 56


7/134

1. STRUKTURA OVOG PRIRUČNIKA

Ovaj Priručnik socijalnog mentorstva s primjerima iz prakse

utvrđuje koliko mentoriranje utječe na na obrazovne ishode

mladih iz institucionalne skrbi (u nastavku teksta Priručnik).

Napravljen je u okviru Projekta SAPERE AUDE –

Improvement of the academic results of young people in care

through mentoring / Poboljšanje obrazovnih ishoda mladih

osoba iz alternativne skrbi kroz mentorstvo (u daljnjem

tekstu: AUDE), a financiran kroz strateško partnerstvo EU

programa Erasmus+ u području obrazovanja.

Priručnik sumira teorijska i praktična iskustva koja su prikupili partneri AUDE Projekta

tijekom devetomjesečnog procesa njegova definiranja, implementiranja i evaluacije.

Mentorski pilot projekti su specifično razvijeni u 5 europskih zemalja s fokusom se na

poboljšanje obrazovnih ishoda mladih u skrbi.

S tim na umu, Priručnik sadrži praktični i teorijski sadržaj koji će biti strukturiran

prema sljedećem:

Sažetak ključnih elemenata AUDE Projekta. Ovaj dio će pomoći čitateljima

dokumenta da ukratko kontekstualiziraju i uokvire sadržaj ovog priručnika u

okvirima Sapere AUDE Projekta - Poboljšanje obrazovnih ishoda mladih iz

alternativne skrbi kroz mentorstvo financiran kroz strateško partnerstvo EU

programa Erasmus+ u području obrazovanja.

Okvir AUDE Projekta: AUDE model mentorstva i provedba implementacije. U

okviru AUDE Projekta, partneri projekta su zajednički razvili i dogovorili

teorijski model i specifične postupke implementacije koje će odrediti okvir za

SADRŽAJ OVOG PRIRUČNIKA MOŽE KAO VODIČ KORISTITI BILO

KOJA ORGANIZACIJA ZAINTERESIRANA ZA OSMIŠLJAVANJE I

IMPLEMENTACIJU MENTORSKIH PROCESA S FOKUSOM NA

POBOLJŠANJE OBRAZOVNIH ISHODA MLADIH U SKRBI

Ovaj AUDE Priručnik odnositi će se na specifične procese mentorstva koje su

razvili partneri AUDE Projekta u specifičnim okvirima AUDE Projekta. Ipak,

namjera ovog Priručnika je da većina sadržaja može poslužiti kao referentni

vodič svim organizacijama koje su zainteresirane za implementaciju i

evaluaciju ovakvih mentorskih iskustava u praksi. Stoga potičemo sve

zainteresirane organizacije da koriste AUDE Priručnik kao koristan izvor

informacija i vodič za cijeli proces implementacije mentorskih aktivnosti

unutar njihovih organizacija.


8/134

postavljanje mentorskih pilot projekata u praksu u 5 europskih zemalja tijekom

perioda od 9 mjeseci sa specifičnim fokusom na poboljšanje obrazovnih ishoda

mladih u skrbi unutar partnerskih organizacija.

Dodatno, ovaj dio sadrži i pregled postupaka implementacije koje su koristili partneri

projekta kao teorijski okvir prilikom pripreme za mentorske pilot projekte.

Primjeri implementacije mentorskih pilot projekata iz prakse

Prilikom korištenja mentorskog modela i okvira provedbe implementacije koji su

spomenuti u prethodnom odlomku, može se primijetiti da su partneri AUDE projekta

pružili korisna i reprezentativna praktična iskustva koja pomažu da se vizualizira što

znači implementirati mentorski proces u praksi. Implementacija mentorskog procesa

je u svakom slučaju jedinstveno iskustvo, ovisno o specifičnom kontekstu svake

organizacije.

Rezultati istraživanja i zaključci

Sveučilište u Gironi, partner AUDE Projekta, evaluirat će utjecaj mentorskih

pilot projekata s fokusom na poboljšanje obrazovnih ishoda mladih u skrbi koje

su proveli AUDE partneri. U ovome dijelu, metodologija i rezultati istraživanja

bit će detaljno prikazani.

Na ključne elemente mentorskog modela samo ćemo se kratko osvrnuti, budući

da su oni podrobno opisani u dokumentu „Priručnik za trenere mentora“, koji je

dostupan na AUDE web stranici. Dijelovi modela mentorstva iz tog priručnika

uključeni su i u ovaj dokument.

Model i provedba implementacije, iako se odnose na AUDE Projekt, sadrže

korisni referentni okvir za svaku organizaciju zainteresiranu za postavljanje i

implementiranje ovakve mentorske inicijative u praksu.


9/134

2. SAŽETAK KLJUČNIH ELEMENATA AUDE

PROJEKTA

Kratki kontekst i svrha projekta

Novija istraživanja na europskoj razini pokazala su značajne razlike u karijeri i

akademskoj uspješnosti djece i adolescenata u različitim oblicima skrbi

(institucionalna i udomiteljska) u usporedbi s općom populacijom. Na temelju tih

rezultata možemo zaključiti da je paradoksalno da, unatoč velikim ulaganjima,

pružanju resursa i profesionalnim naporima koji se ulažu u mlade u skrbi, oni ne

postižu jednake rezultate u obrazovanju/osposobljavanju u usporedbi s njihovim

vršnjacima koji odrastaju s biološkim obiteljima. S obzirom na to da obrazovanje i

osposobljavanje imaju određenu ulogu u socijalnom napretku, neuspješno rješavanje

ovog pitanja može povećati rizik od isključivanja u kasnijim životnim putevima ovih

mladih ljudi.

Projekt Sapere AUDE AUDEAUDE (u nastavku teksta AUDE) rezultat je zajedničke

inicijative relevantnih dionika aktivnih u tri područja: pružanje usluge institucionalne

skrbi za djecu/mlade, pružanje usluge mentorstva te akademskog istraživanja u

području djece/mladih. Partneri pokrivaju pet europskih zemalja: Španjolsku,

Francusku, Njemačku, Austriju i Hrvatsku.

Potaknuti rezultatima novijih istraživanja, kao i vlastitim iskustvima u radu s

djecom i mladima iz alternativne skrbi, pet nevladinih organizacija (Fundació

Plataforma Educativa, Für Soziales, Bundesverband Therapeutische Gemeinschaften,

SOS Groupe i Igra) i jedna akademska ustanova (Girona University) surađivale su na

razvoju projekta s krajnjim ciljem doprinosa poboljšanju obrazovnih ishoda djece i

mladih iz alternativne skrbi.

Opći cilj

AUDE Projekt, dijelom financiran iz Erasmus+ programa Europske unije, trajat će 2

godine (rujan 2016. -rujan 2018.) s ciljem implementacije i evaluacije specifičnog

modela socijalnog mentorstva te implementacijskih postupaka koji se konkretno

odnose na obrazovne puteve djece/mladih u dobi od 12-17 godina, koji žive u

institucionalnoj skrbi. U tu svrhu koristit će se AUDE pilot projekti implementirani u

pet europskih zemalja koje sudjeluju u projektu: Španjolska, Francuska, Njemačka,

Austrija i Hrvatska.


10/134

Specifični ciljevi

Specifični ciljevi AUDE projekta su:

1. Promicati i unaprijediti obrazovne ishode djece i mladih iz alternativne

skrbi.

2. Doprinijeti učinkovitosti rješavanja pitanja vezanih uz obrazovanje djece i

mladih iz alternativne skrbi, kao i prikazati profitabilnost ulaganja u to

područje.

3. Promicati povezanije društvo predano brizi jednih za druge, u kojem ljudi

surađuju na uzajamnu dobrobit.

Korisnici projekta

Korisnici AUDE projekta su:

Djeca i mladi iz alternativne skrbi.

Organizacije koje pružaju usluge institucionalne skrbi i izvaninstitucionalne

socijalne usluge, a posebno njihovi zaposlenici koji rade izravno s djecom

i mladima.

Ostali akteri povezani s djecom i mladima iz alternativne skrbi, kao što su:

javne ustanove, škole, učitelji, roditelji te u širem smislu lokalna zajednica i

društvo općenito.

Organizacije diljem Europe koje su zainteresirane za provedbu inovativnih

usluga za djecu i mlade iz alternativne skrbi, koristeći rezultate AUDE projekta

razvijenih u okviru AUDE Projekta.

Službeni rezultati projekta

AUDE projekt će razviti 2 službena rezultata:

1. PRIRUČNIK ZA OSPOSOBLJAVANJE MENTORA

AUDE Priručnik za osposobljavanje mentora namjenjen je

kadrovima koji obučavaju mentore na koji način pružiti

specifičnu potporu mladim osobama iz alternativne skrbi, kako

bi zatim oni poboljšali svoje obrazovne rezultate.

Priručnik za osposobljavanje je preveden na španjolski,

engleski, njemački, hrvatski i francuski jezik. Trenutno je

dostupan online, besplatno, na web stranici AUDE projekta


http://www.sapereaude-project.com/


11/134

Ovaj Priručnik za osposobljavanje razvijen je za trenere i

osoblje AUDE projekta kako bi obučili mentore za

implementaciju mentorskih pilot projekata razvijenih unutar

AUDE projekta.

Osim toga, Priručnik je može koristiti i za obuku mentora bilo

koje organizacije zainteresirane za implementaciju inicijative

mentorstva.

2. 2. PRIRUČNIK SOCIJALNOG MENTORSTVA S PRIMJERIMA IZ

PRAKSE s procjenom učinka AUDE modela socijalnog

mentorstva na poboljšanje obrazovnih ishoda mladih iz

alternativne skrbi

U okviru AUDE projekta, partneri su proveli pilot projekt

mentorstva u svojim organizacijama s ciljem procjene

pozitivnih učinaka na obrazovne ishode mladih osoba iz

alternativne skrbi. Rezultati koncepta i implementacije

mentorskih procesa prezentirani su u ovom Priručniku s

iskustvima iz prakse na engleskom jeziku. Dokument će biti

dostupan online, besplatno, na stranici projekta

www.sapereAUDE-project.com

Aktivnosti predviđene AUDE projektom

Mentorski pilot projekti: Partnerske organizacije iz Španjolske, Francuske,

Njemačke, Austrije i Hrvatske bit će odgovorne za provedbu AUDE

mentorskog modela u školskoj godini 2017./2018. u svojim državama, uz

sudjelovanje 10 volontera-mentora i 10 djece i mladih iz institucionalne skrbi.

Mentorski pilot projekti bazirat će se na modelu mentorstva koji su razvili

partneri projekta fokusirajući se na poboljšanje obrazovnih ishoda mladih u

skrbi. Mentorski pilot projekti pratit će i specifičnu provedbu implementacije

koju su ranije dogovorili partneri projekta.

Ishodi mentorskih pilot projekata koristit će se za razvoj „Priručnika s

iskustvima iz prakse“ i za istraživanje koje provodi Sveučilište u Gironi –

procjena učinkovitosti mentorstva na poboljšanje obrazovnih ishoda mladih iz

institucionalne skrbi.

Nacionalna obuka odabranih mentora. Nakon petodnevne grupne obuke

zaposlenika projekta, AUDE partneri organizirali su nacionalnu obuku unutar

svojih organizacija za odabrane mentore. Sadržaj i trajanje nacionalnog



12/134

osposobljavanja mentora bili su prilagođeni nacionalnom kontekstu svake od

partnerskih organizacija.

Transnacionalno osposobljavanje kadrova i zaposlenika AUDE partnerskih

organizacija. U okviru Separe AUDE projekta organizirana je kratka grupna

edukacija u Beču (Austrija), koja se održala 15.-19. svibnja 2017. Edukaciju je

organizirala partnerska organizacija BGT – Federal Association of Therapeutic

Communities te je ista poslužila kao teoretska podloga i sadržaj za razvoj i

publikaciju „Priručnika za edukaciju mentora s vježbama”. Edukacija je trajala

pet dana, po jedan dan za svako područje obuhvaćeno AUDE priručnikom te

još jedan dan za refleksiju.

Predstavnici Separe AUDE partnerskih organizacija sudjelovali u ovoj

petodnevnoj edukaciji. Poučavani sadržaj poslužio je AUDE partnerima u

osposobljavanju mentora u njihovim lokalnim organizacijama kroz nacionalne

obuke.

Organizacija Međunarodne konferencije u srpnju 2018. Na kraju AUDE

projekta, u Zagrebu (Hrvatska) organizirana je Međunarodna konferencija kako

bi se prezentirali i podijelili rezultati AUDE projekta.

Aktivnosti vezane za diseminaciju rezultata projekta AUDE uključuju:

o web stranicu AUDE projekta (http://www.sapereAUDE-project.com/)

o razvoj 4 AUDE biltena u digitalnom formatu i na nekoliko jezika (njemački,

francuski, hrvatski, španjolski)

upravljanje i koordinaciju projektnim aktivnostima, uključujući sve

administrativne poslove potrebne za glatku i uspješnu provedbu AUDE

projekta.



13/134

Partneri AUDE projekta

Projekt je okupio 6 partnera iz 5 europskih zemalja: Francuska, Španjolska, Austrija,

Njemačka i Hrvatska.

Tih 6 partnerskih organizacija možemo razvrstati u tri kategorije: 1) stručnjaci za

mentorstvo, 2) stručnjaci iz skrbi za djecu i mlade i 3) istraživački stručnjaci. Ove

organizacije su komplementarne po stručnosti i kompetencijama za efektivni razvoj

AUDE projekta.

Stručne organizacije za skrb o djeci i mladima

Fundació Privada Plataforma Educativa (Španjolska)

BTG — Federal Association of Therapeutic Communities

S&S gem. Gesellschaft für Soziales mbH (Njemačka)

Stručne organizacije za mentorstvo mladih

Parrains Par Mille (Francuska)

Udruga Igra (Hrvatska)

Stručna organizacija za provedbu istraživanja

University of Girona (Španjolska)

http://www.plataformaeducativa.org/portal/

http://www.t-gemeinschaften.org/index.php/en/

https://www.fuersoziales.de/

http://www.parrainsparmille.org/

http://udrugaigra.hr/

http://www.udg.edu/eridiqv


14/134

3. TEORETSKI I PRAKTIČNI SADRŽAJ AUDE

PROJEKTA

Predstavljanje AUDE modela mentorstva i AUDE postupaka implementacije: s fokusom

na poboljšanje obrazovnih ishoda djece i mladih u skrbi

U okviru AUDE projekta njegovi partneri su zajedno razvili i složili se oko teorijskog

modela mentorstva i specifičnih postupaka implementacije kako bi se stvorili

preduvjeti za provedbu mentorskih pilot projekata unutar njihovih organizacija.


15/134

Ciljana podskupina AUDE modela mentorstva su djeca i mladi od 12 do 17 godina

starosti, za koju je utvrđeno da se često, ako ne i redovito, suočava s ograničenim

mogućnostima u području obrazovanja i budućeg profesionalnog razvoja.

AUDE model mentorstva je zamišljen i proveden u okviru mentorskih pilot projekata,

razvijenih u okviru AUDE projekta, tijekom jedne školske godine (rujan 2017. – lipanj

2018.) u pet partnerskih država (Španjolska, Francuska, Njemačka, Austrija i

Hrvatska). Ovi mentorski pilot projekti uključuju angažman 10 mentora volontera koji

će raditi s 10 djece i mladih iz institucionalne skrbi i time doprinijeti poboljšanju

njihovih obrazovnih ishoda i šire, kako bi se otvorile nove mogućnosti ne samo u

području obrazovanja, već u životu općenito.

S obzirom na to da je poboljšanje obrazovnih ishoda u fokusu AUDE mentorskih pilot

projekata, bilo je potrebno unaprijed definirati odgovarajuću strategiju za njihovo

uvođenje. Iz tog razloga, prije samog provođena pilot projekata, partneri su definirali

konceptualni model mentorstva sa specifičnim fokusom na obrazovne ishode djece i

mladih u institucionalnoj skrbi.

Socijalno mentorstvo bilo je polazna točka u razvoju ovog specifičnog modela

mentorstva s ciljem unapređenja cjelokupne obrazovne situacije za

djecu/mlade korisnike institucionalne skrbi.

Definicija mentorstva

Prema Stručnoj povelji za coaching i mentorstvo, mentorstvo se može opisati

kao razvojni proces koji može uključivati prijenos vještina ili znanja s iskusnije

na manje iskusnu osobu kroz dijalog, učenja i igranje uloga, a može biti i

razmjena znanja i vještina među vršnjacima/kolegama.

Socijalno mentorstvo

Mentorstvo je prepoznato kao korisno u poboljšanju životnih prilika ljudi u

takozvanom socijalnom mentorstvu koje se fokusira na poboljšanje socijalne

integracije marginaliziranih skupina u društvu, uključujući djecu i mlade.


16/134

3.1. KRATKI PREGLED AUDE MODELA MENTORSTVA

Opće karakteristike konceptualnog modela mentorstva sa specifičnim fokusom na

poboljšanje obrazovnih ishoda mladih u skrbi, kao što je dogovoreno s partnerima

AUDE projekta, su slijedeće:

1. Ključni kriteriji koje su dogovorili partneri projekta kako bi definirali

uključivanje djece i mladih iz alternativne skrbi u mentorski proces su sljedeći:

Moraju biti u dobi od 12 do 17 godina

Moraju pohađati obavezno obrazovanje (po mogućnosti državnu školu

prema standardnom programu)

Moraju živjeti u institucionalnoj skrbi

Trebaju dobrovoljno sudjelovati u mentorskom procesu

Moraju biti upoznati sa svrhom AUDE projekta

Trebaju izraziti svoja očekivanja u vezi mentorskog procesa

Ključni elementi modela mentorstva bit će kratko opisani u odlomku 3.1 ovoga

dokumenta.

Model mentorstva je detaljno opisan u „Priručniku za edukaciju mentora s

vježbama“ koji je dostupan i besplatan na službenih stranicama projekta. Za

dublje razumijevanje modela, molimo da se poslužite tim priručnikom.

U tom smislu, odlomak 3.1. uključuje izvatke iz Priručnika za osposobljavanje

mentora“ koji sadrže najrelevantnije aspekte AUDE modela mentorstva.

Partneri AUDE projekta također su se usuglasili u definiciji i specifičnom slijedu

postupaka s ciljem da mentorske pilot projekte postave i provedu u praksi.

Sažetak postupaka implementacije biti će prikazan u odlomku 3.2 ovog

dokumenta. Ovi postupci tvore koristan referentni okvir, a validirali su je

partneri AUDE projekta za bilo koju organizaciju zainteresiranu za provedbu

takve mentorske inicijative po prvi puta. Postupke implementacije pratiti će i

izvještaj s praktičnim iskustvima AUDE partnera.


17/134

2. Ključni kriteriji koje su dogovorili projektni partneri kako bi definirali profil

volontera-mentora koji sudjeluju u mentorstvu su sljedeći:

Moraju biti stariji od 18 godina

Moraju imati završeno obavezno obrazovanje

Moraju donijeti Uvjerenje da se protiv njih ne vodi kazneni postupak

Motivirani su za sudjelovanje u AUDE mentorskom procesu

3. Specifične obrazovne aktivnosti koje bi volonteri-mentori trebali pružati za

vrijeme mentorstva:

Podrška u organizaciji i planiranju školskih zadataka

Praćenje i podrška u školskim aktivnostima

Podrška u usmjeravanju na dostupne obrazovne puteve

Podrška u razmišljanju o karijernoj putanji

Jačanje interesa djece i mladih za obrazovanje (posjeti

muzejima, kazalištima, znanstvenim parkovima i sl.)

Kulturne aktivnosti i aktivnosti slobodnog vremena koje promiču

socijalnu integraciju i dobrobit pojedinca općenito (posjeti kinu,

slušanje glazbe, šetnje...)

Poboljšanje obrazovnih ishoda djece i mladih iz alternativne skrbi je prioritet u

provedbi AUDE mentorstva. No, s obzirom na prirodu mentorskog odnosa kao

takvog, svjesni smo da će odnos između mentora i djeteta/mlade osobe nadići taj

cilj.

Mentorstvo unutar AUDE projekta bi trebalo doprinijeti i poboljšanju njihove socijalne

integracije i dobrobiti općenito.

Prema tome, mentor ne smije biti prisiljen poduzimati nikakve specifične aktivnosti

s djetetom/mladom osobom. Mentorova uloga je da potiče sve aktivnosti koje

osnažuju dobrobit i socijalnu integraciju osobe pod mentorstvom, a pri tome treba

ostati fokusiran na unapređenje školskog uspjeha te obrazovnih ishoda općenito.

4. Neke od glavnih odgovornosti procesa socijalnog mentorstva su:

Cijeniti dobrovoljnost procesa

Duboko poštivati povjerljivost procesa

Ostati neformalan u jasno definiranom okviru

Kombinirati oba pristupa –orijentirana na proces i na cilj


18/134

Planirati i poticati rast i razvoj u skladu s djetetovim potrebama i

realnošću

Njegovati holistički pristup i proces mentorstva prema zajedničkim

ciljevima

Njegovati iskreni, ne osuđujući odnos pun potpore kao glavnu

„metodu rada“

Osigurati kontinuitet – odnos i proces ne završavaju naglo

Cijeniti fleksibilnost – proces je jasno definiran, ali ne i rigidan –

kreativnost i snalažljivost mentora vrlo su cijenjene

Osigurati dostupnost mentora, njegove/njezine metode i usluge

moraju biti pristupačne i raspoložive

Duboko poštivati individualnost djeteta

Osigurati da mentor ne drži predavanja i poučava, nego osnažuje i

pruža vodstvo

Poticati odnose s lokalnom zajednicom

Primijeniti visoku razinu participacije mlade mentorirane osobe.

Mentorstvo nije zamjenska metodologija za bilo koji profesionalni rad, usluge ili

javne politike. Ono je moćno, ali ne i čarobno, te se može dobro kombinirati s

ostalim metodologijama.

5. Koja je uloga Mentora?

Mentor je:

Osoba koja pruža emocionalnu stabilnost, iskrenost, povjerenje i

neprofesionalni odnos prema mladoj osobi

On/ona predstavlja primjer za osobni razvoj mlade osobe, nudeći

različite i nove kulturološke perspektive

Mentor ostaje u bliskoj komunikaciji i interakciji sa svim relevantnim

socijalnim akterima u zajednici i životu mlade osobe

Mentor djeluje pod nadzorom supervizora

Mentor može/treba pružiti svjež pogled na dijete

On/ona je vanjski element bez predrasuda ili prethodnih očekivanja o

djetetovu okruženju

On/ona je pristupačan, pouzdan, fleksibilan i kreativan u provedbi

aktivnosti.


19/134

Mentor nije:

Stručna osoba niti figura autoriteta za mladu osobu. On/ona ne

zamjenjuje niti druge figure poput pružatelja skrbi, roditelja,

profesora ili socijalnih radnika.

Mentor ne bi trebao donositi odluke bez pristanka zakonskog

odgajatelja mlade osobe.

Mentor ne bi trebao predlagati aktivnosti koje nisu primjerene dobi ili

mogućnostima mlade osobe.

6. Popis očekivanih i predloženih aktivnosti za mentore

Igra uloga

Pokazati da vam je stalo

Slušanje

Odgovornost

Prisustvovanje aktivnostima djeteta

Rad u grupama

Sudjelovanje u nekoj volonterskoj akciji ili aktivnosti

Kreativnost i interesi djeteta su dobre polazne točke za planiranje

aktivnosti

7. Opće faze u mentorskom odnosu:

Mentorski odnos je ciklus, a ujedno i proces, koji zahtijeva određenu količinu

vremena da pokaže svoju učinkovitost, poput maratona, u kojem svaka situacija

i napredak u odnosu stvaraju priliku za učenje.

U literaturi se pojavljuju različite definicije razvojnih faza mentorskog odnosa,

ali uglavnom ih sačinjava slijedeće:

8. Pravila komunikacije tijekom mentorskog procesa:

Učinite svoju komunikaciju pozitivnom

Budite jasni i konkretni

Osvijestite da svaki pojedinac vidi situaciju iz svoje perspektive

Budite otvoreni i iskreni oko svojih osjećaja

Prihvatite osjećaje djeteta kojeg mentorirate i pokušajte ga razumjeti

(1) upoznajemo sebe -> (2) kreiramo ugodno okruženje -> (3) stvaramo

povjerenje -> (4) možemo konfrotirati, biti vrijedan izvor resursa i

referentna točka -> (5) kraj formalnog mentorskog odnosa i planiranje

budućnosti


20/134

Budite puni podrške i prihvaćanja

Ne propovijedajte i ne držite predavanja

Naučite slušati

Održavajte kontakt očima

Dajte djetetu vremena da govori bez da ga prekidate; pokažite interes

za to što vam ona ili on ima za reći

Tražite povratnu informaciju kako biste provjerili razumijevanje

Slušajte ton i boju glasa isto koliko i riječi

Pitajte kada ne razumijete nešto

Radije pokažite primjerom nego savjetima

9. Ključne točke koje treba definirati i razmotriti prije početka mentorskog odnosa

su slijedeće:

Jasna definicija mentorskog procesa

Ciljevi procesa (naglasak je na poboljšanju obrazovnih ishoda

učenika, značenju i opravdanosti ovog specifičnog mentorskog

djelovanja)

Očekivanja od procesa, od mentora i od učenika

Granice i uloge svake osobe unutar odnosa

Procedure komunikacije

Vrijednosti

Moguća ograničenja procesa

10. Ključni čimbenici vezani uz mentorski odnos su:

Trajanje odnosa. Što duže traje, imat će veći utjecaj. U okviru AUDE

projekta minimalno trajanje odnosa koje se očekuje je 10 mjeseci (od

rujna 2017. do lipnja 2018.). Mentorski tim će procijeniti mogućnost

nastavka odnosa izvan projekta ako je to zajednička želja mentora i

djeteta/mlade osobe.

Učestalost susreta. U okviru AUDE projekta potiče se najmanje jedan

sastanak tjedno između mentora i djeteta.

Izgradnja odnosa koji će stvoriti osjećaj bliskosti i povjerenja.

11. Specifične, školski orijentirane aktivnosti koje mentori mogu razviti tijekom

mentorskog procesa:

Podrška u organizaciji i planiranju zadataka vezanih za školu

Praćenje i podrška u školskim aktivnostima

Orijentacija na dostupno daljnje obrazovanje

Podrška u viziji radnih ciljeva

Edukativne aktivnosti usmjerene na promicanje/jačanje obrazovnih

interesa djece i mladih (posjeti muzejima, kazalištima, izložbama…)


21/134

Kulturne i zabavne aktivnosti koje promiču socijalnu integraciju i

dobrobit (odlasci u kino, slušanje glazbe…)

Poboljšanje školskog uspjeha prioritetni je cilj AUDE projekta, koji mu pruža

smisao i značenje. Istodobno, treba imati na umu da odnos između mentora

i djete nadilazi taj cilj te stoga pruža druge pogodnosti kao što su socijalna

interakcija i dobrobit koja, izravno ili neizravno, također može imati utjecaj na

rezultate koji se odnose na školski uspjeh.

U tom smislu, mentor ne bi trebao biti prisiljen poduzeti bilo kakve

specifične aktivnosti s djetetom, već poticati one koje ojačavaju njihovu

interakciju i opću dobrobit, imajući u vidu poboljšanje školske uspješnosti.

3.2. POSTUPCI IMPLEMENTACIJE AUDE PROJEKTA I

ISKUSTVA IZ PRAKSE PARTNERA PROJEKTA

AUDE postupci implementacije mentorskog projekta

Ova odlomak nudi radni okvir, uključujući i prijedlog ključnih koraka, koji bi trebali

voditi organizaciju zainteresiranu za osmišljavanje i provedbu mentorske inicijative.

Predložene procedure implementacije razvili su zajednički AUDE partneri, spajajući

svoja iskustva u mentorskom radu s djecom i mladima u skrbi. Otuda, a u okviru AUDE

projekta, predložene procedure za provedbu koristile su kao vodič AUDE partnerima

u provedbi pilot projekata unutar svojih organizacija s fokusom na poboljšanje

obrazovnih ishoda kod mladih u skrbi.

Ipak, predloženi koraci osmišljeni su tako da služe i kao vodič bilo kojoj organizaciji

izvan AUDE projekta koja je zainteresirana za pokretanje mentorskog pilot projekta

sličnih karakteristika.

Koraci za postavljanje i provedbu mentorske inicijative popisani su u nastavku te će

biti detaljno opisani u slijedećim poglavljima.

VAŽAN PODSJETNIK: Sadržaj odlomka 3.1 samo je kratki sažetak ključnih

elemenata modela mentorstva kojeg su razvili AUDE partneri. Model

mentorstva detaljno je opisan u „Priručniku za edukaciju mentora s

vježbama“ koji je dostupan i besplatan na stranicama projekta

http://sapereaudeproject.com/ Molimo da se za više informacija poslužite

tim priručnikom.

http://sapereaudeproject.com/


22/134

Popis koraka potrebnih za postavljanje i provedbu mentorske inicijative

1. Okupljanje mentorskog tima

2. Odabir mentora

a. traganje za mentorima

b. intervju

c. obvezivanje

d. dokumentacija

3. Odabir korisnika mentorstva

a. traganje za korisnicima

b. intervju

c. obvezivanje

d. dokumentacija

4. Postavljanje mentorstva

5. Uključivanje ključnih aktera: učitelji, skrbnici, javne ustanove

6. Osposobljavanje mentora

7. Inicijalni sastanci između mentora i korisnika

8. Praćenje

a. razmjena informacija s korisnikom

b. razmjena informacija s mentorom

9. Završetak ili nastavak mentorstva

Iskustva iz prakse AUDE partnera

Kao dio Sapere AUDE projekta, projektni partneri iz Španjolske, Francuske, Austrije,

Njemačke i Hrvatske (osim Sveučilišta u Gironi), postavili su i proveli mentorske pilot

projekte fokusirajući se na poboljšanje obrazovnih ishoda djece i mladih u

institucionalnoj skrbi unutar svojih organizacija, a u trajanju od jedne školske godine

(rujan 2017. – svibanj 2018.). U mentorski pilot projekti bilo je uključeno minimalno

10 mentora-volontera i korisnika (djeca i mladi u dobi od 12 do 17 godina iz

institucionalne skrbi, koji žele popraviti svoj školski uspjeh). Pilot projekti uključili su

i druge aktere bliske djeci poput odgajatelja i učitelja, koji su podupirali aktivnosti

unutar mentorskog procesa.


23/134

Iako su procedure za provedbu bile unaprijed dogovorene, implementacija u praksi se

razlikovala od države do države. To se događa jer su mentorski pilot projekti dinamični

procesi koji uključuju široku lepezu aktera i njihova provedba ovisi o specifičnom

kontekstu unutar kojeg organizacija djeluje. Svaki mentorski proces je različit i

unikatan! Prema tome, svi partneri projekta mogu izvijestiti o različitim iskustvima u

provedbi mentorskih pilot projekata unutar svojih organizacija.

Vjerujemo da iznošenje praktičnih iskustava stečenih prilikom provedbe pilot

projekata mogu biti vrlo korisni u učenju različitih procedura i u stvaranju potpunije

slike toga što znači provesti mentorski proces u praksi.

Iz tog razloga, kao dodatak teorijskoj bazi, čitatelj može u uokvirenim dijelovima

teksta naći iskustva AUDE projektnih partnera s različitim problemima.

Nadamo se da će ta praktična iskustva biti korisna i da će doprinijeti dubljem uvidu u

ovu problematiku.

1. Okupljanje mentorskog tima

Kao prvi korak, organizacije trebaju organizirati mentorski tim koji će biti

odgovoran za poduzimanje svih potrebnih radnji kako bi se uspješno provela

mentorska inicijativa unutar njihovih organizacija.

S obzirom na to da je okupljanje mentorskog tima složen proces koji zahtijeva

razvoj različitih aktivnosti i uključuje široku lepezu drugih sudionika, ključno je imati

dobar mentorski tim kako bi se osigurali svi ključni aspekti potrebni za provedbu i

razvoj.

Organizacije zainteresirane za provođenje mentorske inicijative trebale bi okupiti

mentorski tim s različitim komplementarnim profilima. Za bolju orijentaciju, AUDE

partneri predlažu slijedeće profile:

Koordinator inicijative za mentorstvo: osoba iz organizacije zadužena za

cjelokupni nadzor i praćenje mentorskog projekta

Predloženi profili: socijalni radnici, socijalni edukatori, psiholozi, psihoterapeuti

Mentor zadužen za selekciju mentora: idealno psiholog/psihoterapeut ili osoba

iskusna u selekcijskim procesima

Osoba zadužena za praćenje (može biti jedna ili više osoba), zadužena za opće

praćenje i redovitu komunikaciju, posebno s mentorima, ali i drugim

sudionicima (skrbnici, učitelji…) povezanima s procesom. Ta osoba također

treba biti zadužena za selekciju i cjelokupno praćenje djece uključene u

mentorski proces

Predloženi profili: socijalni radnici, socijalni edukatori, psiholozi, psihoterapeuti


24/134

Skrbnici institucionalne skrbi u svakodnevnom/redovitom kontaktu s djecom i

mladima. Njihovo sveobuhvatno znanje o djeci ključni je čimbenik u praćenju

procesa odabira djece, kao i u praćenju procesa iz dječje perspektive.

S obzirom na njihov neposredni kontakt s djecom, oni su također zaduženi

za preciznije praćenje i komunikaciju s djecom uključenom u mentorsku

inicijativu. Osim toga, obavljaju redovnu komunikaciju i koordinaciju s

mentorima, kako bi se osiguralo da se mentorstvo uklapa u okvir skrbi. O

svemu obavještavaju mentorski tim.

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Koji su najvažniji kriteriji za selekciju

mentorskog tima?

AUDE projektni partneri izvijestili su kako je glavni kriterij za odabir

mentorskog tima sposobnost njegovih članova da razumiju i mogu upravljati

svim elementima potrebnima za provedbu uspješne mentorske inicijative,

konkretnije znanje i razumijevanje AUDE projekta, kao i aktivnosti mentorskih

pilot projekata:

iskustvo u komunikaciji i elaboracija diseminiranih rezultata kako bi se

osiguralo prenošenje poruke AUDE projekta na ispravan način te uspješan

odabir mentora

sposobnost da odaberu najadekvatnije mentore i time osiguraju uspješnu

i sigurnu provedbu mentorskih procesa

profesionalno iskustvo u području skrbi za mlade s fokusom na

karakteristike i potrebe specifične skupine mladih koji sudjeluju u

mentorskim pilot projektima

iskustvo i poznavanje rada u njihovim organizacijama kako bi se osigurala

adekvatna koordinacija između dnevnih zadataka i mentorskih pilota

zadovoljavajući pristup djeci i skrbnicima kako bi ih se adekvatno uključilo

u projekt te kako bi se riješili bilo kakvi incidenti koji se mogu pojaviti. Ovo

je posebno važno u procesu odabira djece i njihovom adekvatnom

uključenju u projekt.

2. Odabir mentora

a) Potraga za mentorima

Potragu za mentorima obavit će mentorski tim svake AUDE partnerske

organizacije. Potraga za mentorima bit će provedena u skladu sa specifičnim

kontekstom i dostupnim resursima u kojima svaki od partnera djeluje.

U specifičnom kontekstu AUDE projekta, mentorski tim trebao bi definirati profil

mentora kao što je to opisano u modelu mentorstva. Nakon toga, mentorski tim


25/134

trebao bi razviti komunikacijsku strategiju s ciljem javnog oglašavanja njihove

potrage za mentorima.

Prijedlog sadržaja u ključnim dokumentima potrebnim za traženje mentora je

slijedeći:

a. ključne informacije o mentorskom projektu (ciljevi projekta, trajanje…) b. definicija mentora i kvalifikacije potrebne za sudjelovanje u mentorskim

projektima c. ključne procedure sudjelovanja u projektu d. kontakt

Prijedlog materijala koji mogu pomoći u procesu traženja mentora:

informativni email za online distribuciju

posteri

letci

brošure

video

Prijedlog distributivnih kanala:

oglašavanje u novinama

radio

online

web stranica organizacije

lista kontakata organizacije

osobni kontakti

distribucija kroz lokalne organizacije: volonterske organizacije,

studentske organizacije, kulturalne organizacije, organizacije za starije…

Zainteresirani kandidati javljaju se organizaciji telefonski ili e-mailom.


26/134

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Koji komunikacijski kanali su se pokazali

najuspješnijima u traženju mentora? Zašto?

Odgovori na ovo pitanje razlikuju se među partnerskim organizacijama, što

pokazuje da različite strategije oglašavanja mogu biti uspješne u postizanju

ciljeva, a to su razumijevanje projekta i pronalazak kandidata prikladnih za

ulogu mentora. Odluka o tome koju strategiju upotrijebiti ovisi o dostupnim

resursima i specifičnom kontekstu u kojoj organizacija djeluje. U nastavku

donosimo iskustva partnera pojedinačno:

A. Plataforma Educativa Foundation (Španjolska)

Najuspješnije metode u traženju kandidata bile su:

a) postavljanje oglasa na specijalizirane stranice za volontere koje imaju

poseban dio s oglasima za volontiranje

b) postavljanje oglasa na specijaliziranim stranicama za traženje posla

koje uključuju mogućnost pretraživanja slobodnih volonterskih pozicija

Većina kandidata javila se putem ova dva kanala komunikacije jer većina ljudi

ima pristup i redovito koristi ove stranice. Ovim putem prikupljen je velik broj

prijava te su kandidati kasnije selekcionirani. Dodatno, neki kandidati su došli

preko zaposlenika projekta, a neki su vidjeli plakate izvješene u knjižnicama i

kulturalnim centrima grada.

B. BTG - Federal Association of Therapeutic Communities (Austrija)

Najuspješniji alat u traženju kandidata prikladnih za ulogu mentora bila je

osobna preporuka, što je uključivalo direktan kontakt s potencijalnim

zainteresiranim kandidatima. Ovaj pristup pružio je dobru priliku da se pojasni

ideja mentorskih pilot projekata. Osobni pristup potencijalnim mentorima

povećao je šansu za njihovim uključivanjem u projekt.

C. Parrains par Mille (Francuska)

Najuspješniji alat u traženju volontera bili su letci distribuirani lokalno te

osobna preporuka.

D. S&S gem. Gesellschaft für Soziales mbH (Njemačka)

Najuspješniji alat u pronalaženju kandidata bile su TV reklame u sustavu

javnog prijevoza koje su izazvale snažan odjek među civilnim društvom i

dovele do velikog broja upita vezanih za sudjelovanje u pilot projektu

mentorstva.

http://www.t-gemeinschaften.org/index.php/en/

https://www.fuersoziales.de/


27/134

E. Udruga Igra (Hrvatska)

Najuspješniji alati u pronalaženju kandidata za mentore bile su prezentacije

na sveučilištima te potraga putem specijaliziranih volonterskih stranica. U tom

smislu, organizacija je vjerovala da su takvi kandidati obično proaktivni i

motivirani u svom pristupu i inače sudjeluju u aktivnostima u kojima se traže

mentori, a koje organizira sveučilište, te aktivno traže mentorske pozicije

putem volonterskih web stranica.

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Koja bi bila vaša preporuka za kreiranje

uspješne kampanje s ciljem pronalaska mentora?

AUDE partneri su prikupili slijedeće preporuke:

Sadržaji materijala napravljenih za potrebe portage za potencijalnim

mentora trebaju biti sažeti i informativni u dovoljnoj mjeri da kandidat

stekne dojam o projektu i traženim zahtjevima. Važno je napraviti dobar

inicijalni probir kako bi se našli oni kandidati s dobrom osviještenošću i

motivacijom za sudjelovanje u mentorskom projektu

Važno je kombinirati metode oglašavanja koje mogu obuhvatiti velik broj

potencijalno zainteresiranih ljudi i povećati vjerojatnost da se pronađu oni

sa zadovoljavajućim karakteristikama. Metode poput oglašavanja na

stranicama za traženje posla ili volonterskih pozicija rezultiraju velikim

brojem zainteresiranih osoba. No, to znači da je potrebno imati dobru filter-

metodu prije nego probrani kandidati pristupe intervjuima, oni za koje se

smatra da su ozbiljno zainteresirani za sudjelovanje u projektu. Metode

poput osobne preporuke prikupit će manji broj zainteresiranih, ali za one

koji se prijave putem te metode veća je vjerojatnost da imaju tražene

kvalifikacije i vjerojatno će biti vrlo zainteresirani za sudjelovanje, što će

povećati šanse da ostanu kao mentori tijekom cijelog trajanja projekta.

Važno je razviti dobar vizualni identitet materijala za oglašavanje kao što su

posteri ili letci koji će biti distribuirani lokalno i na javnim mjestima te tako

privući pozornost budućih potencijalnih mentora.

Veliku prednost u potrazi za kandidatima daje dobra umreženost i dobra

komunikacija s ustanovama za skrb djece, sveučilištima, socijalnim

udrugama i drugima koji bi mogli pomoći. Ovakvi partneri mogu dalje

predložiti ili preporučiti zainteresirane osobe da postanu mentori.

Korisno je da organizacija, zadužena za nadgledanje projekta, izgradi dobru

reputaciju u volonterskoj zajednici. Dobra reputacija snažno doprinosi

privlačenju kandidata na sudjelovanje u socijalnim projektima.


28/134

b) Intervju

Intervju s kandidatima ključni je element koji osigurava adekvatnu selekciju

mentora. Tijekom intervjua mora se osigurati da kandidatov profil odgovara

potrebama koje zahtijeva uloga mentora, s fokusom prvenstveno na očuvanje

djetetove sigurnosti.

Intervjui se moraju održati osobno, licem u lice. Kandidat mora biti ispitan

usmeno. Nakon toga, kadidata se ocjenjuje ovisno o njegovim/njenim

odgovorima i govoru tijela.

Intervju mora biti održan na vrlo ozbiljan način, a dani odgovori na postavljena

pitanja moraju biti u skladu s mentorovim profilom: motivacija, očekivanja,

dostupnost, ograničenja, praktična znanja, kompetencije, socijalna

uključenost, osobna i profesionalna podloga, itd.

Ključni kriteriji u postupku selekcije mentora trebaju biti:

Mentalna ravnoteža

Osobna stabilnost

Dobro razumijevanje mentorskog projekta i njegovih zahtjeva

Dostupnost da se nalazi s mladom osobom najmanje jednom tjedno

Dostupnost da sudjeluje u besplatnim edukacijama kako bi naučio više

o ključnim sadržajima mentorskog projekta

Razumljivo objašnjenje motiviranosti, zašto želi biti uključen u

mentorski projekt

Budući da je intervju usmjeren na ocjenjivanje kandidatove mentalne ravnoteže te

sposobnosti uklapanja u mentorski projekt, idealan profil osobe odgovorne za vođenje

takvih intervjua je savjetnik, psiholog, psihoterapeut ili osoba s iskustvom u

procjenjivanju ljudi.


29/134

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Koji su najznačajniji kriteriji koji se

trebaju uzimati u obzir prilikom ocjenjivanja kandidata za mentorstvo?

AUDE partneri prikupili su zajednički sljedeće ključne kriterije:

Dolazak na vrijeme – ukoliko kandidat kasni trebao/trebala bi to

spomenuti kako bi pokazao odgovornost prema mentoru

Otvorenost prema prijedlozima osobe koja vodi razgovor (npr. dogovor

o broju razgovora, odgovori na pitanja o osobnim podacima – ukoliko

kandidat ima poteškoća u odgovaranju na pojedina pitanja

trebala/trebao bi to moći otvoreno i jasno reći)

Srdačan stav, jednostavnost i iskrenost

Interakcija kandidata s osobom koja vodi razgovor, ne da samo

odgovara na pitanja nego da postavlja vlastita pitanja

Pokazivanje interesa kandidata za project, osobito za mlade koji će

također biti uključeni

Razumni razlozi kandidata zšto on/ona želi biti mentor

Izražavanje realističnih očekivanja kandidata vezano za projekt

mentorstva i poteškoće koje bi se mogle tijekom projekta pojaviti

Sposobnost kandidata da otvoreno i jasno izrazi pitanja, sumnje i

stavke koje ju/ga zabrinjavaju

Sposobnost promišljanja o vlastitom ponašanju

Mentalna stabilnost i odgovarajuća osobna povijest i profil

Empatija

Spremnost preuzimanja uloge mentora

Spremnost uključivanja i obvezivanja na smjernice projekta

Zemljopisna blizina

Dojam članova upravljačkog tima koji vode selekcijski proces da bi

voljeli tog kandidata imati u vlastitom timu mentora

AUDE partneri predlažu da se pitanja za razgovor s kandidatom podijele u dvije jasno

podijeljene cjeline. Ovisno o izdrživosti kandidata/kandidatkinja, mentorski tim može

obje cjeline pitanja prekriti tijekom jednog susreta ili tijekom dvaju susreta.

U nastavku donosimo prijedlog pitanja za razgovor podijeljena u dvije cjeline i

obavljene tijekom dvaju susreta:


30/134

Cjelina 1. Mentorski projekt i opći kontekst kandidata/kandidatkinje

Područja koja bi trebala biti pokrivena tijekom prvog susreta za razgovor su:

Opća prezentacija organizacije upravljanja inicijative mentoriranja i

AUDE projekta.

Ključne sastavnice projekta mentoriranja. Opće značenje mentoriranja,

opći profil i kontekst mladih, obveze mentora.

Razgovor o razlozima i zainteresiranosti kandidata/kandidatkinja za

sudjelovanje u aktivnosti.

Razgovor o općem osobnom i profesionalnom kontekstu mentora.

Slijedi prijedlog pitanja koja se mogu postaviti tijekom prvog susreta:

Razumijevanje organizacije:

o Preko koga ili čega je kandidat čuo za organizaciju (preko medija, letaka,

usmenim putem…)?

o Prezentacija organizacije: struktura, aktivnosti, vrijednosti.

Znanje o socijalnom mentorstvu i s naglaskom na AUDE projekt:

o Što kandidat podrazumijeva pod socijalnim mentorstvom?

o Prezentacija djelovanja, filozofije i ciljeva projekata mentorstva (npr. AUDE

projekt).

Motivacija kandidata:

o Što kandidatu znači socijalno mentorstvo?

o Zašto kandidat želi postati mentor?

o Koliko dugo kandidat o tome razmišlja da postane mentor?

o Kako kandidat zamišlja svoju buduću ulogu mentora?

o Što kandidat želi raditi i donijeti štićeniku?

o Kako kandidat zamišlja da mentorstvo izgleda?

o Koja su očekivanja i ograničenja kandidata u smislu mentorstva?

o Kakav će odnos kandidat pružiti s obzirom na različite sudionike s kojima

će možda tijekom mentorstva stupiti u kontakt (djeca, skrbnici, učitelji, …)?


31/134

Opći osobni i profesionalni kontekst kandidata

Pitanja o općim osobnim podacima potrebno je pitati u skladu sa specifičnim pravnim

i kulturološkim kontekstom države u kojoj organizacija djeluje.

o Profesionalna situacija: trenutno radno mjesto, profesionalni planovi

o Osobna i obiteljska situacija: u vezi, s djecom…

o Životni planovi: planovi o selidbi, vjerojatnost za značajnim profesionalnim

promjenama (cilj je provjera kapaciteta kandidata da sebe projicira u

budućnost i provjera stabilnosti tijekom trajanja projekta mentorstva).

o Hobiji kandidata. Ova informacija je korisna za uspješno povezivanje sa

štićenikom.

Cjelina 2. Projekt mentoriranja i kandidatov detaljni kontekst

Područja koja se trebaju pokriti tijekom drugog razgovora su:

Mentalna uravnoteženost i osobni stav kandidata prema projektu mentorstva

Usklađenost s potrebama i izazovima projekta mentorstva

O ovim temama trebalo bi raspraviti prilikom drugog susreta. Trebalo bi se omogućiti

zajedničko istraživanje kandidatovog osjećajnog života i obiteljskog okruženja i

osigurati da nema prepreka kandidatovoj mogućoj uključenosti u projekt menorstva.

Posebno je važno osigurati najveću razinu sigurnosti budućeg mentoriranog djeteta.

Potrebno je staviti naglasak na poteškoće i pitanja s kojima bi se kandidat mogao

susresti prilikom razvoja mentorskih aktivnosti, poput: ograničenja uključenosti i/ili

ograničenja u odnosima s rodbinom štićenika (skrbnici, roditelji, učitelji…), očekivanja,

poteškoće u odnosu sa djetetom u skrbi…

Slijedi prijedlog pitanja koja se mogu postaviti tijekom drugog susreta:

Provjera situacije nakon prvog razgovora:

Početna točka za drugi susret i razgovor bit će informacije prikupljene tijekom

prvog susreta i razgovora. Kandidat će razmatrati opće informacija o projektu.

o Odgovaraju li kandidatu sve sastavnice mentorskog projekta?

o Ima li kandidat pitanja/sumnje o sadržaju koji je bio predmetom prvog

razgovora?

Dodatni detalji o osobnim podacima (ukoliko je potrebno)

o Informacije o odnosima unutar obitelji, partnerskog odnosa,

prijateljstvima, želje za djetetom, itd.


32/134

Pitanja o osobnim podacima biti će postavljena u skladu sa specifičnim

pravnim i kulturološkim kontekstom države u kojoj organizacija djeluje.

Značajniji životni događaji i kandidatova sposobnost da njima upravlja

o Sretni i tužni životni događaji, vrsta primljene podrške, osobni resursi,

vještine, itd.

Prepoznavanje mogućih poteškoća koje se mogu pojaviti tijekom mentorstva i

moguća rješenja/strategije na koji ih način iznijeti.

Osobno ponašanje kao reakcija na moguće izazove poput poteškoća u odnosu s

mentoriranim djetetom, upravljanje složenim situacijama…

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Primjeri aspekata koji su vodili do odabira

ili odbijanja kandidata

AUDE partneri usuglasili su se oko sljedećih aspekata:

Aspekti koji su odlučivali o odabiru kandidata:

Emocionalna i osobna stabilnost.

Osobna zrelost.

Fleksibilnost u pogledu razumijevanja projekta i zahtjeva koji iz njega

proizlaze te održavanje motiviranosti za njega.

Spremnost na obvezivanje.

Prethodno iskustvo u radu s djecom i mladima smatra se prednošću.

Prethodno iskustvo u mentoriranju smatra se prednošću.

Pokazivanje spremnosti za organizaciju vlastitog vremena kako bi

bio/bila tjedno dostupan/dostupna mladoj osobi;

Razumijevanje uloge mentora i ciljeva procesa na način da je kandidat

unaprijed pozorno pročitao objavljeni oglas;

Kandidata nisu zastrašili teški aspekti životnih okolnosti i ponašanja

mlade osobe koju će mentorirati.


33/134

Aspekti koji su odlučivali o isključenju kandidata:

Nedovoljna fleksibilnost i otvorenost prema projektu (npr. kandidat

odbija drugi razgovor unatoč informaciji da je drugi razgovor dio

standardnog postupka)

Prevelika zaokupljenost samim/samom sobom i pokazivanje izrazito

male zainteresiranosti za projekt i/ili djecu

Nedovoljna mentalna stabilnost (depresija, sveprisutan osjećaj tuge)

Izgledne velike promjene u životu kandidata (prinova, selidba…)

Kada se stječe dojam da je motivacija za mentoriranje jedino osnovana

na strateškoj karijernoj odluci

Kada se stječe dojam da je motivacija za mentoriranje uglavnom

osnovana na neostvarenoj želji za roditeljstvom (npr. osobe koje iz bilo

kojeg razloga ne mogu imati vlastitu djecu)

Osobni kriminalni dosje nije u skladu sa zahtjevima projekta

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Razlozi koje su kandidati naveli kao

odgovor na pitanje zašto žele biti mentori i zašto žele sudjelovati u

projektu mentorstva

Kao dio selekcijskog procesa važno je znati razloge koje su kandidati naveli na

prijavi. Navedeni razlozi sačinjavaju neke važne kriterije koji se trebaju uzeti u

obzir u selekcijskom procesu. Razlozi koje su kandidati naveli, a koje AUDE

partneri smatraju značajnima su sljedeći:

Zanimanje za korištenja vlastitog vremena s ciljem poboljšanja nečijeg

tuđeg života. Mudro korištenje slobodnog vremena.

Poznavanje mlade osobe u skrbi i želja za osobnim pomaganjem u toj

situaciji. Dati „djeci u skrbi bolju šansu“.

Profesionalni interes za ulazak u područje socijalnog rada, stjecanje

iskustva i stvaranje kontakata.

Učitelji koji žele proširiti vlastiti rad izvan granica učionice.

Obveza prema društvu.

Pružanje pomoći u mijenjaju pogleda mladih na njihove buduće karijere.


34/134

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Profili izabranih kandidata

Partneri AUDE projekta imali su širok raspon profila kandidata. Taj podatak

govori u prilog činjenici da je većina profila odgovarajuća za mentorstvo.

Raspon dobi: raspon dobi kandidata bio je od 19 do 70 godina

Zanimanje kandidata sezalo je od studenata do umirovljenika,

psihoterapeuta, rehabilitatora, zaposlenika u zaštitarskom sektoru,

veterinara, mešetara, ekonomista, telekomunikacijskih tehničara,

arhitekata, kemijskih inženjera, učitelja, trgovaca, zaštitara, upravnih

referenata.

Neki izabrani kandidati bili su nezaposleni, a u potrazi za okupacijom.

Neki izabrani kandidati bili su studenti socijalnog rada i odlučili su dio

obveznog stručnog staža odraditi kroz pilotnu aktivnost AUDE

mentorstva.

c) Obveza

Ukoliko kandidatov profil odgovara kriterijima projekta mentoriranja,

mentorski tim ocjenjuje kandidatovu prijavu. Nakon toga se kandidat mora

obvezati na:

Sudjelovanje u projektu mentorstva tijekom minimalnog razdoblja. U

slučaju AUDE projekta razdoblje bi iznosilo 9 mjeseci (od rujna 2017. do

lipnja 2018.)

Sudjelovanje u specifičnom treningu/edukaciji za mentore

Dopuštenje mentorskom timu da redovito prati mentora, što uključuje:

a) sastavljanje mjesečnog pratećeg izvješća u svrhu procjene poduzetih

mentorskih aktivnosti i b)ispunjavanje završne ankete po završetku

projekta mentoriranja

Predaju važnih administrativnih dokumenata(vidi dalje)

d) Administrativna dokumentacija

Mentorski tim zadržati će bilješke nastale tijekom razgovora i pohraniti ih.

Mentorski tim obavijestit će kandidata o administrativnim dokumentima koje

treba priložiti kako bi prijava bila odobrena, konkretno:


35/134

Dokaz o nekažnjavanju i/ili kriminalnom sudskom procesu u tijeku – npr.

Izvod počinjenih kriminalnih djela (obavezno)

Volonterski ugovor o mentorstvu između kandidata i organizacije

(obavezno)

Potvrda o osiguranju (nije obavezna)

3. Izbor štićenika/mlade osobe

a) Potraga za štićenicima

Mentorski tim kontaktira štićenikove odgajatelje u institucionalnim domovima

kako bi ih obavijestili i uključili u projekt mentorstva. Ukoliko skrbnici daju

suglasnost projektu mentorstva, trebali bi podržati mentorski tim u izradi

prvog nacrta popisa djece i mladih prije selekcije, koja bi se po njihovom

mišljenju uklopila i imala korist u procesu AUDE projekta mentorstva.

Taj prvi nacrt popisa izrađen je na način da ispunjava sljedeće osnovne

kriterije (kako je definirano u AUDE modelu mentorstva):

Djeca/mladi u dobi 12 do 17 godina.

Moraju biti uključeni u obavezno školovanje.

Moraju živjeti u institucionalnim domovima tijekom trajanja projekta.

Pravni odgajatelj se mora slagati sa sudjelovanjem djeteta u projektu

mentorstva.

Nakon izrade prvog predselekcijskog nacrta, mentorski tim izrađuje drugi

nacrt popisa s konačnim odbirom djece/mladih koji će biti štićenici na osnovi

a) opće procjene potreba predselektirane djece (s osobitim fokusom na

poboljšanje obrazovnih ishoda) u suradnji s njihovim skrbnicima i b)

ispunjenja sljedeća tri dodatna kriterija:

Djeca/mladi dobrovoljno surađuju u procesu mentoriranja.

Djeca/mladi su svjesni ciljeva mentoriranja i slažu se sa svrhom projekta

te su sposobni izraziti svoja očekivanja vezana za proces mentoriranja.

Unutar specifičnog okvira AUDE projekta djeca/mladi trebali bi se obvezati

na ispunjavanje dviju anketa tijekom projekta mentorstva, jedan prije

početka projekta (inicijalni test) i drugi na kraju projekta mentorstva

(završni test), kako bi se mogla izraditi komparativna analiza kojom bi se

dobio uvid u pogled mlade osobe o tome je li process mentorstva

unaprijedio njegove/njene obrazovne ishode.


36/134

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Profili odabranih štićenika

Profili štićenika koji su sudjelovali u pilot mentorskom projektu bio je raznolik,

kako slijedi:

Raspon dobi: od 12 do 17 godina

Veličina institucionalnog doma u kojem su štićenici živjeli: izabrani štićenici

živjeli su i u malim (5-15 mjesta) i u srednje velikim domovima (15-30

mjesta).

Tipovi institucionalnih domova u kojima su štićenici živjeli: štićenici su živjeli

u domovima širokog raspona, kako slijedi: CRAE, CREI, domovi za male

skupine, domovi za djecu migranata bez pratnje i ustanove za obrazovanje

djece i mladih. Ove su ustanove vodile ili partner organizacije AUDEa ili

vanjske privatne/državne organizacije.

b) Intervjui

Kako bi se podržala izrada drugog nacrta popisa s konačnim izborom štićenika,

dogovaraju se tri razgovora.

1. Prvi sastanak između predstavnika mentorskog tima i odgajatelja odgovornog

za predselektirano dijete/mladu osobu

2. Drugi sastanak između predstavnika mentorskog tima, odgajatelja

odgovornog za dijete/mladu osobu i samo predselektirano dijete/mlada osoba

3. Treći sastanak između predstavnika mentorskog tima i učitelja škole koju

predselektirano dijete/mlada osoba pohađa

A. Prvi sastanak između predstavnika mentorskog tima i odgajatelja odgovornog za

dijete/mladu osobu

Tijekom sastanka izmjenjuju se ključne informacije:

Ključne informacije o AUDE projektu (svrha, struktura općenito, kalendar,

ključni uspjesi…). Cilj je da odgajatelj razumije projekt u koji će

predselektirano dijete biti uključeno kao štićenik.

Ključne informacije o uključenosti odgajatelja u projekt. Odgajatelji su oni

koji su na svakodnevnoj/redovitoj bazi u kontaktu s djetetom/mladom

osobom. Oni su osobe koje imaju najbolje znanje o djetetu/mladoj osobi i

zahvaljujući njihovoj blizini mogu ih puno detaljnije pratiti i komunicirati s

njima. U tom pogledu, potrebno je da su skrbnici svjesni očekivane razine

njihove uključenosti u projekt u smislu:


37/134

o Pomoći mentorskom timu u praćenju i nadgledanju djeteta/mlade osobe

o Pomoći mentorskom timu u praćenju aktivnosti koje koristi mentor

o Pomoći mentorskom timu u komunikaciji s drugim sudionicima važnima

za projekt (učitelji, roditelji…)

o Unutar specifičnih okvira AUDE projekta odgajatelji bi se trebali obvezati

na ispunjavanje dviju anketa tijekom projekta mentoriranja, jednu prije

početka projekta (inicijalni test) i drugu (završni test) na kraju projekta

mentorstva kako bi se mogla izraditi komparativna analiza – kojom bi se

dobio uvid u pogled odgajatelja na projekt mentorstva i poboljšanje

obrazovnih ishoda djeteta/mlade osobe za koje je zadužen/a.

Informacije o glavnim kriterijima izbora djece/mladih.

Opći pregled specifičnog konteksta djeteta/mlade osobe na osnovi dostupnih

podataka o djetetu/mladoj osobi. U tom pogledu, vrlo je važno imati na umu

da bi se opće informacije o kontekstu djeteta/mlade osobe jedino dijelile

ukoliko bi iste bile značajne za projekt mentoriranja. Dostupnost informacija

treba slijediti kriterij o „najboljem interesu za dijete“ i ne smije otkriti bilo koji

specifični osobni podatak.

Prijedlog tema za raspravu na sastanku između člana mentorskog tima i odgajatelja

odgovornog za dijete/mladu osobu:

Znanje o socijalnom mentorstvu i fokus AUDE projekta:

o Što odgajatelj podrazumijeva pod socijalnim mentorstvom?

o Je li do sada već upućivao/upućivala dijete/mladu osobu na socijalno

mentorstvo?

Informacije o obitelji i opće informacije o djetetu/mladoj osobi, uključujući

opći pregled izazova koji su mogući s obzirom na situaciju djeteta/mlade

osobe:

o Opći pregled stanja djeteta/mlade osobe s obzirom na

društvene/obiteljske/emocionalne čimbenike

o Odnosi s majkom i/ili ocem? Je li skrbništvo zajedničko?

Pregled konteksta škole svakog predselektiranog djeteta/mlade osobe:

o Stupanj obrazovanja/poteškoće u učenju…

Postupci projekta mentorstva

o Postupci i obveze koje odgajatelj treba slijediti kako bi dijete bilo uključeno

u AUDE projekt


38/134

o Odnos s drugim sudionicima vezanim za projekt (škola, mladima značajna

osoba, roditelji) i koordinacija s njima

o Proces praćenja

B. Drugi sastanak između predstavnika mentorskog tima, odgajatelja odgovornog za

dijete/mladu osobu i samog djeteta/mlade osobe

Važno je osigurati da dijete/mlada osoba nije ni od koga prisiljena na sudjelovanje

u projektu mentorstva. Sudjelovanje djeteta/mlade osobe mora biti dobrovoljno,

nikada nametnuto.

Sastanak između predstavnika mentorskog tima, odgajatelja odgovornog za

dijete/mladu osobu i samo dijete/mlada osoba trebao bi biti osoban i trebao bi se

održati na odgovarajućem mjestu na kojem se maloljetna osoba osjeća ugodno.

Prijedlog sadržaja za raspravu s djetetom/mladom osobom:

I. Važan opći sadržaj na temu socijalnog mentorstva

Što zna o socijalnom mentorstvu?

Što joj/njemu znači socijalno mentorstvo?

Kako zamišlja ulogu budućeg mentora?

Kako vidi moguće provođenje mentorstva?

Što želi raditi sa svojim mentorom? (aktivnosti, učestalost…)

II. Prezentacija projekta mentorstva

Prezentacija sadržaja i strukture AUDE projekta.

Jasno objašnjenje na što se AUDE projekt fokusira (npr. procjena utjecaja

mentorstva na obrazovne ishode).

Rasprava s djetetom/mladom osobom o tome što voli, ne voli, aktivnosti koje

bi volio/voljela provoditi, škola, prijatelji, itd.

Tijekom sastanka će dijete/mlada osoba biti obavještena o tome da treba ispuniti

dvije ankete, jednu prije početka projekta (inicijalni test) i drugu (završni test) na

kraju projekta mentorstva kako bi se mogla učiniti komparativna analiza – u svrhu

uvida u poboljšanje obrazovnih ishoda djeteta/mlade osobe s obzirom na provođenje

projekta mentorstva.


39/134

C. Treći sastanak između predstavnika mentorskog tima i učitelja škole koju

dijete/mlada osoba pohađa

AUDE mentorskim projektom nastoji se procijeniti poboljšava li mentorstvo

obrazovne ishode djece u institucionalnoj skrbi. Imajući na umu ovaj specifičan fokus

mentorstva određen AUDE projektom, aktivno uključivanje učitelja škola koje

predselektirana djeca/mladi pohađaju također se smatra ključnim.

Iz tog razloga trebao bi se organizirati osobni ili telefonski sastanak između

predstavnika mentorskog tima i učitelja predselektiranog djeteta. Kontakt s

učiteljem trebao bi omogućiti odgajatelj predselektiranog djeteta.

Učitelj predselektiranog djeteta će tijekom sastanka biti obavješten o AUDE projektu

i tražit će se od njega da sudjeluje u projektu u smislu:

Podrške projekta mentorstva

Ispunjavanja dviju anketa unutar specifičnog okvira AUDE projekta, jednu

prije početka projekta (inicijalni test) i drugu (završni test) na kraju projekta

mentorstva s ciljem izrade komparativne analize – u svrhu uvida u učiteljev

pogled na poboljšanje obrazovnih ishoda djeteta/mlade osobe putem projekta

mentorstva. Ankete (inicijalna i završna) može ispuniti isti učitelj ili mogu

ispuniti dva različita učitelja (jedan ispunjava inicijalnu anketu, a drugi

završnu).

a) Evaluacijski dokument

Nakon završetka sva tri sastanka mentorski tim sastavlja evaluacijski dokument

djeteta/mlade osobe, koji se temelji na njegovim/njenim odgovorima.

Evaluacijski dokument mora sadržavati informacije o:

Djetetovom kontekstu i njegovoj/njenoj spremnosti na sudjelovanje u

mentorskom projektu

Opis djetetovog školskog konteksta i pristanak učitelja da sudjeluju u

mentorskom projektu

Pristanak odgajatelja da sudjeluju u projektu

Ako se kroz provjeru evaluacijskog dokumenta mentorski tim složi da su ispunjeni

svi kriteriji i uvjeti potrebni za sudjelovanje djeteta/mlade osobe u mentorskom

projektu, tada se izdrađuje drugi nacrt s konačnom listom odabrane djece/mladih

osoba.


40/134

b) Obveza

Nakon sastanaka, skrbnici i učitelji trebaju potpisati pismo obveze između njih i

organizacije u kojoj mentorski tim djeluje, kako bi potvrdili svoje razumijevanje

projekta i izjavili svoju posvećenost istom.

c) Dokumentacija

Evaluacijski document djeteta/mlade osobe

Pismo obveze koje je potpisao učitelj

Pismo obveze koje je potpisao odgajatelj

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Jeste li naišli na bilo koju

poteškoću/izazov prilikom uključivanja djece/mladih u projekt

mentoriranja?

Partneri AUDE projekta izvijestili su kako ponekad nije bilo lako motivirati

dijete/mladu osobu na uključivanje u mentorstvo, ponekad im je bilo teško

posvetiti se procesu mentorstva u trajanju od 9 mjeseci. Također, neka

djeca/mlade osobe su se bojale/bile nesigurne oko ulaska u novu,

''nepoznatu'' situaciju poput mentorskog odnosa. Neki od njih su izjavili da bi

radije provodili vrijeme s prijateljima nego s mentorom.

Nadalje, pojedinim mladima je bilo teško izraziti svoja očekivanja oko

mentorskog procesa.

Neki od njih imali su poteškoća s imenovanjem aktivnosti koje bi voljeli raditi

s mentorima. Nekoj djeci/mladim osobama bilo je teško razumjeti teoretsko

objašnjenje projekta mentorstva. U tom smislu, upravo tijekom uključivanja

u mentorstvo, djeca/mladi su počeli verbalizirati pitanja i želje te su, u

konačnici, u potpunosti razumjeli mentorski proces.


41/134

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Koji su glavni razlozi djece/mladih osoba

za sudjelovanje u projektu mentorstva?

AUDE partnerima bilo je zanimljivo otkriti koje su bile motivacije djece/mladih

osoba za sudjelovanje u procesu mentorstva. Želje štićenika i razlozi

sudjelovanja koje su saznali tijekom razgovora pomoći će mentorskom timu

definirati i usmjeriti mentorsku aktivnost te odabrati najprikladnijeg mentora

za određeno dijete/mladu osobu.

Djeci/mladim osobama svidjela se ideja provođenja nekoliko sati tjedno

izvan doma u kojem su smješteni i bavljenja aktivnostima ''drugdje'',

različitim od njihovih uobičajenih aktivnosti. Djeci/mladim osobama se

također svidjela ideja bavljenja tim aktivnostima s nekim tko će im biti u

potpunosti ''na raspolaganju'', tko će raditi individualne aktivnosti s

njim/njom, a nije profesionalni radnik.

Unatoč njihovom strahu/zabrinutosti oko ulaženja u novu, ''nepoznatu''

situaciju, djeca su bila znatiželjna oko sudjelovanja u procesu mentorstva.

Kako bi poboljšali jezične vještine (u slučaju maloljetnika bez pratnje).

Kako bi dobili pomoć sa školskim obavezama i poboljšali ocjene u školi.

4. Organizacija mentorstva

Sljedeći korak, nakon što su mentori i djeca odabrani, je upariti ih.

a) Prvi korak: pronalazak para

Postoje dva kriterija za valjano uprivanje između mentora i djece:

Geografski kriterij: maksimalno 30 minuta putovanja između lokacije

štićenika i njegovog/njezinog mentora

''Kompatibilnost'' štićenika i mentora koju procjenjuje

psiholog/psihoterapeut ili iskusan član mentorskog tima

b) Drugi korak: ''prijedlog''

Sastoji se od predstavljanja profila djeteta/mlade osobe njegovom/njezinom

mentoru i obrnuto. Vrlo je važno imati na umu da bi se osobne informacije o

djetetu/mladoj osobi trebale podijeliti samo ukoliko ih se smatra relevantnim za

projekt mentorstva.


42/134

Pružene informacije bi trebale slijediti ključni kriterij ''najveće dobrobiti djeteta'' i

ne smiju sadržavati nikakve specifične privatne podatke. Lokalne smjernice i zakoni

koji se odnose na ovu temu moraju se slijediti.

Ovaj korak također uključuje predstavljanje mentorovog profila odgajatelju

odgovornom za dijete.

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Uključivanje mentora i djeteta/mlade

osobe u proces uparivanja

Uključivanje mentora i djeteta/mlade osobe u proces uparivanja variralo je

među partnerima AUDE projekta.

U nekim slučajevima, mentorski je tim sam obavljao uparivanje.

U ostalim slučajevima, zatraženo je sudjelovanje mentora i štićenika u procesu

uparivanja. U tim slučajevima, štićenici i mentori su ispunili profil koji

uključuje njihove ključne značajke, hobije… Mentori su se informirali o

karakteristikama štićenika kroz profile i mogli su pokazati zanimanje za

najdražeg. Jednako tako, profil mentora je bio poslan u štićenikov dom/centar

socijalne skrbi kako bi on/ona zajedno sa odgajateljom mogao/la diskutirati o

mentorovom profilu. Štićenik je bio slobodan izraziti svoja mišljenja u vezi

mentorovog profila. Konačno uparivanje obavljeno je uzimajući u obzir

mišljenja kako mentora tako i štićenika.

a) Posljednji korak: prvi kontakt

Odgajatelj odgovoran za dijete, uz pomoć mentorskog tima kontaktira mentora

kako bi isplanirali prve sastanke mentora s djetetom/mladom osobom.

5. Sudjelovanje ključnik aktera: učitelja, odgajatelja, tijela javne vlasti

Za provođenje uspješnog procesa mentoriranja, ključno je ohrabrivati suradnju i

komunikaciju između mentora i ostalih ključnih aktera u bliskom kontaktu sa

štićenikom, poput učitelja i odgajatelja. Njihova međusobna suradnja i

komunikacija važne su za optimizaciju mentorskih zadatka koje provodi mentor

kako bi se poboljšali obrazovni ishodi mladih osoba u skrbi.

Definicija pojma javne vlasti: radi se o tijelima koja provode funkcije javne prirode.

U okviru AUDE projekta, govorimo o javnim vlastima kao onim tijelima koja

upravljaju i administriraju aspekte vezane za dječju skrb i obrazovanje na lokalnoj,

regionalnoj i državnoj razini. Važno je da su javne vlasti upoznate s mentorskim


43/134

inicijativama kao što je AUDE projekt kako bi podigli svijest o utjecajima

mentorstva na djecu i mlade u skrbi, podupirali trenutne projekte i s vremenom

promovirali slične inicijative u budućnosti.

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Sudjelovanje odgajatelja u projektu

mentoriranja

Kako ste započeli kontakt sa odgajateljima?

Partneri AUDE projekta započeli su kontakt sa skrbnicima preko mentorskog tima.

Članovi mentorskog tima kontaktirali su institucije u kojima odgajatelji rade i

obavijestili njih i predstavnike ustanove o AUDE projektu mentorstva najčešće

tijekom sastanaka zaposlenika kako bi ih uključili u projekt. Informacije su se

također mogle proslijediti preko telefona i/ili e-maila.

Koje informacije su bile osigurane odgajateljima?

Opće informacije o AUDE projektu (koncept projekta, trajanje, dinamika, očekivani

rezultati), specifične informacije o mentorskim pilot aktivnostima i ciljevima

upitnika. Informacije o projektu su također bile pružene putem letaka, brošura i

kontinuiranih vijesti o trenutnom statusu projekta.

Koja je bila prevladavajuća reakcija odgajatelja na specifični pristup AUDE pilot

projekta?

Većina odgajatelja razumjela je komplementarnost između svoje uloge i uloge

mentora i bila je otvorena prema projektu mentorstva. Doduše, neki od njih su

izrazili zabrinutost/strah hoće li mentorske pilot aktivnosti značiti više posla za

njih. Neki od odgajatelja bili su zabrinuti oko toga hoće li mentorske pilot aktivnosti

poremetiti ''uobičajen'' život ustanove i bili su sumnjičavi oko sudjelovanja druge

osobe (mentora) u ''svakodnevnom životu'' ustanove. U tom pogledu, neki od njih

bili su zabrinuti da bi mentor mogao preuzeti njihovu ulogu / odgovornosti /

zadatke i te da bi to moglo utjecati na njihov odnos s djetetom/ mladom osobom.


44/134

Jeste li naišli na bilo kakve poteškoće/izazove prilikom uključivanja odgajatelja u

pilot projekat?

Neki partneri AUDE projekta izjavili su kako je većina odgajatelja isprva bila

entuzijastična u vezi projekta mentorstva, no neki od njih nisu htjeli biti previše

uključeni kako bi izbjegli dodavanje potencijalnog „dodatnog tereta“ njihovim

svakodnevnim obavezama. Neki od njih su također imali poteškoća s pristupanjem

mentoru i prioritiziranjem projekta mentorstva unutar svog posla. U jednom

slučaju projekt je većinom podupirao ravnatelj ustanove za djecu i odgajatelji su

bili „obavezni“ sudjelovati u projektu mentorstva.

Koje su glavne interese odgajatelji pokazali za sudjelovanjem u pilot mentorskom

projektu?

Većina partnera ocijenila je kako su odgajatelji, unatoč spomenutim izazovima,

osvijestili da bi mentorstvo moglo pružiti dodatnu vrijednost njihovim uslugama.

U tom smislu, odgajatelji su smatrali da je važno dati podršku mentorima

djece/mladih u skrbi u smislu profesionalne orijentacije ili kako bi stekli nova

iskustva.

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Sudjelovanje učitelja u projektu mentorstva

Kako ste započeli kontakt s učiteljima?

Partneri AUDE projekta započeli su kontakt s učiteljima preko mentorskog tima,

ponekad uz potporu odgajatelja. Članovi mentorskog tima predstavili su projekt

učiteljima preko telefona, e-maila i osobnim posjetima.

Koje informacije su pružene učiteljima?

Opće informacije o AUDE projektu (koncept projekta, trajanje, dinamika, očekivani

rezultati), specifične informacije o aktivnostima pilot mentorskog projekta i ciljevi

ispunjavanja upitnika. Informacije o projektu su također bile pružene putem

letaka, brošura i kontinuiranim vijestima o trenutnom statusu projekta.

Koja je bila prevladavajuća reakcija učitelja na projekt?

Prevladavajuća reakcija je bila pozitivna; doduše neki učitelji su na početku

uključivanja bili distancirani.


45/134

Jeste li naišli na bilo kakve poteškoće/izazove prilikom uključivanja učitelja u pilot

mentorski projekt?

Partneri su izjavili kako je u nekim slučajevima bilo teško stupiti u kontakt s

učiteljima. Neki od učitelja su promijenili radno mjesto tijekom procesa mentorstva

i nisu prenijeli dovoljno informacija svojim kolegama da bi mogli adekvatno

nastaviti s AUDE projektom. Ponekad je bilo teško pronaći učitelje u slučajevima

u kojima bi štićenik promijenio školu. U nekoliko specifičnih slučajeva učitelji nisu

htjeli ispuniti upitnike.

Koje su glavne interese učitelji pokazali za sudjelovanjem u pilot mentorskom

projektu?

Učiteljima je bilo drago imati još jednu osobu (osim djetetovog odgajatelja) s

kojom mogu razgovarati o školskim ostvarenjima i ponašanju djeteta/mlade

osobe. Mnogi od njih su bili znatiželjni u vezi ishoda procesa mentorstva. Mnogi

od njih su cijenili podršku koju je mentor pružio kroz pomaganje u školskim

obavezama i promicanje integracije u društvo.

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Uključivanje državnih tijela u projekt

mentorstva

Sve partnerske organizacije AUDE projekta informirale su državna tijela o AUDE

projektu i njegovom napretku, konkretno o dobrobiti mladih i obrazovnim

uslugama. Neki partneri su također informirali zakonske odgajatelje i ostala

javna tijela u kojima su mnogi pružatelji socijalnih usluga međusobnmo povezani.

Komunikacija se održavala uglavnom preko e-maila i uživo, ali također i preko

brošura ili izvješća o razvoju. Općenito, reakcija državnih tijela na AUDE projekt

bila je pozitivna. Neka od javnih tijela izrazila su konkretan interes za socijalno

mentorstvo za djecu/mlade osobe u skrbi. U jednom specifičnom slučaju, nakon

što su saznala za AUDE projekt, državna tijela su predložila razviti nove projekte

mentorstva fokusirane na obrazovne ishode.

6. Edukacija mentora

Od odabranih mentora koji su bili voljni sudjelovati u AUDE projektu mentorstva

bilo je zatraženo sudjelovanje u besplatnom treningu kako bi razvili dublje

razumijevanje projekta mentorstva i njegovih značajki povrh informacija već

pruženih u intervjuima.


46/134

Trening se temeljio na sadržajima „AUDE priručnika za osposobljavanje mentora”

razvijenog u okviru AUDE projekta (posjeti AUDE web stranicu kako bi skinuo

priručnik).

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Kako ste koristili sadržaje „AUDE priručnika

za osposobljavanje mentora” tijekom mentorove edukacije

Svi AUDE partneri složili su se da je „AUDE priručnik za osposobljavanje mentora”

vrlo koristan te odlično služi kao osnova za objašnjavanje sadržaja treninga. Dijelovi

„AUDE priručnika za osposobljavanje mentora” koji su se smatrali osobito važnima

su:

Što je alternativna skrb za djecu?

Ključni aspekti alternativne skrbi

Osnovne karakteristike emotivnog i bihevioralnog razvoja djece u centrima

socijalne skrbi s naglaskom na djecu u dobi 12-17 godina. Posljedice traume

Djeca u socijalnoj skrbi i okvir njihovih odnosa s drugima (biološka obitelj,

socijalni radnici, skrbnici, učitelji)

Definicija mentorstva općenito a posebno socijalnog mentorstva

Bolji izgledi uz socijalno mentorstvo za djecu/mlade pri nošenju s pritiscima i

izazovima u svakodnevnom životu

Bolji izgledi uz socijalno mentorstvo za djecu u alternativnoj skrbi, uzimajući

u obzir njihove specifične potrebe

Uloga mentora – što mentori jesu i što nisu

Što mentor radi – očekivane i preporučene aktivnosti za mentore

Pravila komunikacije u procesu socijalnog mentorstva

Osnažujući aspekt socijalnog mentorstva – rješavanje problema spram

davanja savjeta

Dobra i loša iskustva – učinkoviti i neučinkoviti mentori

Prednosti za uključene stranke: djecu, mentore-volontere, odgajatelje,

učitelje, škole i zajednicu

Obraćanje pažnje na teškoće tijekom procesa mentorstva

U većini slučajeva, sadržaji AUDE priručnika za edukaciju morali su biti prilagođeni

kontekstu države u kojoj se edukacija provodila. U svim slučajevima edukativni

sadržaji su bili upotpunjeni iscrpnim raspravama i informacijama koje su razmijenili

mentori njihovi treneri.


47/134

ISKUSTVA AUDE PARTNERA: Koji su bili glavni interesi mentora tijekom

treninga?

Glavni interesi mentora tijekom treninga bili su sljedeći:

Saznati razloge zbog kojih djeca ulaze u alternativnu skrb

Saznati kako razviti dobar odnos sa šrićenikom

Kako se nositi sa teškim situacijama koje se mogu pojaviti unutar odnosa

mentora i štićenika

Jasno razumijeti ulogu mentora u projektu

Kako kontaktirati štićenika

Planiranje i strukturiarnje sastanaka i zajedničkih aktivnosti mentora i

štićenika

U većini slučajeva, sadržaji AUDE priručnika za edukaciju mogli su pružiti

odgovore na ova pitanja. Zajedničke rasprave i debate među mentorima i

trenerima također su pomogle s korisnim opaskama i pojašnjenjima vezanih za

ove ključne probleme.

Prvi sastanci između mentora i štićenika u početku mentorskoh procesa

Nakon što završi uparivanje mentora i štićenika, predlaže se održavanje tri inicijalna

mentorska sastanka za redom kako bi započeo proces mentorstva.

Prvi sastanak: mentor i odgajatelj sastaju se bez štićenika

Tijekom prvog sastanka, mentor i odgajatelj sastaju se po prvi put. Preporuča se

održati ovaj sastanak uživo, a ukoliko to nije moguće, može se razgovarati i

telefonski.

Odgajatelj pruža mentoru dodatne informacije vezane za dijete i njegovu/njezinu

svakodnevicu te se na taj način void rasprava i uspostavlja komunikacijski kanal.

Drugi sastanak: Mentor i odgajatelj sastaju se sa štićenikom uživo.

Ovo je prvi put da se mentor sastaje s štićenikom. Važno je da se ovaj sastanak

održi u opuštenom okruženju. Tijekom ovog sastanka mentor i štićenik upoznaju

jedan drugog i procjenjuju jesu li kompatibilni. Tijekom sastanka se definiraju i

zajednički postavljaju glavni uvjeti za početak procesa mentorstva. Također,

određuju se ciljevi koji bi se trebali redovito pratiti i prilagođavati tijekom procesa.

Prvi i drugi sastanak mogu se održati različitim danima ili tijekom istog dana ako je

potrebno.


48/134

Pri kraju drugog sastanka planira se prvi samostalni susret između mentora i

štićenika.

Treći sastanak: mentor i štićenik sastaju se samostalno na neutralnom mjestu

U nastavku se može iščitati neiscrpan popis standardnih pitanja koja mentor može

koristiti kako bi razvio odnos sa štićenikom te kako bi izgradio povjerenje među

njima. Pitanja mogu biti izabrana i korištena ovisno o specifičnom kontekstu svakog

štićenika:

Gdje se vidite za pet godina (osobno, profesionalno)?

Znate li kako ćete to ostvariti?

Što želite postići u sljedećoj godini i kako? (više kratkotrajnih ciljeva trebalo

bi postaviti tijekom sljedećih susreta)

Gdje biste željeli živjeti?

Što ste do sada naučili?

Prihodi? Koliko novca vam je mjesečno potrebno za pokrivanje vaših

troškova?

Koga možete nazvati i pitati iz za uslugu i/ili pomoć?

U čemu ste dobri?

Kako provodite slobodno vrijeme?

Koji posao želite imati kada odrastete? – Što trebate znati/postići da biste to

ostvarili?

Štićenik može s mentorom posjetiti agenciju za zapošljavanje, srednje škole ili

fakultete u susjedstvu, poslodavce, obrte i druga mjesta kako bi zajedno vidjeli kako

bi njegova željena karijera mogla izgledati u praksi (kako bi se pojačala njegova

motivacija ili kako bi bio u boljoj poziciji ostvari svoj san).


49/134

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Prvi sastanak između mentora i štićenika

U nastavku je sažeto kako je organiziran prvi sastanak između mentora i štićenika:

Gdje se održao prvi sastanak mentora i štićenika?

U većini slučajeva, prvi sastanak mentora i štićenika bio je održan u štićenikovom

domu, kako bi bio u poznatom okruženju (osim u slučaju u kojem je štićenik izrazio

želju da se s mentorom susretne vani). Jedan partner projekta organizirao je prvi

sastanak u restoranu. Mentori i štićenici bili su pozvani na večeru i raspoređeni u

parove kako bi im se olakšalo uspostavljanje kontakta. Ovakva organizacija

pokazala se vrlo uspješnom.

Koje su bile ključne prilike i izazovi na prvom sastanku?

Partneri projekta izvijestili su da je prvi sastanak pružio dobru priliku za dijeljenje

informacija o projektu i mentorskim aktivnostima te je omogućio mentoru i

štićeniku da provedu neko vrijeme zajedno.

U većini slučajeva dogovoren je sastanak u centru za socijalnu skrb. Na taj način

je štićenik imao osjećaj sigurnosti i potpore, a mentor šansu za bolje

razumijevanje štićenikovog životnog prostora. U ostalim slučajevima je štićeniku

bilo prepušteno da odabere mjesto sastanka.

U slučajevima u kojima se prvi sastanak održao u centru za socijalnu skrb, nastale

su teškoće pri stvaranju opuštene i neformalne atmosfere: kako bi se to izbjeglo,

odgajatelj se ponašao kao ''kontrolirajući autoritet'' i preuzeo je inicijativu u

štićenikovo ime tijekom njegove/njezine prve interakcije s mentorom.

7. Nadzor

Mentorski tim treba organizirati redovite nadzorne aktivnosti s mentorom i

djetetom/mladom osobom kako bi mentorski proces bio pod nadzorom.

Ciljevi nadzora su sljedeći:

Uzeti u obzir stupanj opuštenosti i povjerenja mentora i štićenika kao

evaluacijski indeks

Procijeniti jesu li aktivnosti koje se provode usklađene s ciljevima projekta

Analizirati strahove, nesigurnosti i teškoće mentora i štićenika


50/134

Biti na raspolaganju/asistirati mentorima i štićenicima: pomoći im da

napreduju osobno i profesionalno, riješe dileme u mentoriranju i

međusobnom odnosu, pruže smjernice u biranju mentorskih metoda, itd.

Svrha nadzora je promicanje autonomije mentorskog odnosa uz pružanje potpore.

Nadzor štićenika

Bilo bi dobro iskoristiti izvođenja redovnih mentorskih aktivnosti i za nadzor

cjelokupnog mentorskog procesa (npr. raspraviti očekivanja, razinu zadovoljstva

vezanu za određenu mentorsku aktivnost, sumnje… te pružiti bilo kakve potrebne

dodatne informacije). To može biti provesti odgajatelj odgovoran za dijete/mladu

osobu uz pomoć mentorskog tima.

Tijekom izvođenja aktivnost može se razgovarati o sljedećim aspektima:

Ravnoteža između štićenikovih očekivanja od mentora i potreba mentorskog

procesa

Poštovanje individualnih prava i prava na privatnost

Usuglašavanje s procedurama mentoriranja (npr. ne davanje poklona)

Pozivanje štićenika da podijeli s mentorom bilo koje druge relevantne

informacije

Nadzor mentora

Za nadzor mentorskog procesa s mentorom, od njega/nje bi se trebalo tražiti da:

Pristane da ga/ju mentorski tim i odgajatelj kontaktiraju redovito i/ili kad god

se to smatra korisnim i/ili potrebnim

Ispuni mjesečno izvješće u kojem će izvijestiti o provedenim mentorskim

aktivnostima te informira o mogućim problemima i/ili izazovima. Glavni cilj

ovih mjesečnih izvješća je skupiti informacije, evaluirati i restrukturirati

mentorski proces u slučaju da je to potrebno.

U slučaju poteškoća, mentorski tim bi trebao biti u mogućnosti poslušati i poduprijeti

mentore tijekom cijelog mentorskog procesa. Mentorski tim bi se trebao prilagoditi i


51/134

pomoći kako bi se olakšale teške situacije i time izbjegao neplanirani završetak

mentoriranja.

Na početku mentorskog procesa, mentor bi trebao redovito raspravljati i savjetovati

se s mentorskim timom o planiranim aktivnostima.

Ovo je vrlo osjetljivo razdoblje tijekom kojeg mentor i štićenik počinju graditi svoj

odnos. Najčešće su mentori vrlo uzbuđeni za vrijeme ovog razdoblja i može se

dogoditi da preopterete mentorske sastanke s previše aktivnosti. Ovo je također

razdoblje u kojem se mentori, baš kao i štićenici, osjećaju nesigurno, pa

savjetovanje mentorskog tima olakšava razumijevanje štićenikovih potreba i

prilagođavanje aktivnosti njegovim/njezinim sposobnostima.

Mentorski tim bi također trebao biti na raspolaganju mentoru u slučaju

nepredviđenih, izazovnih situacija, npr. konflikt sa štićenikom (mentor bi odmah

trebao stupiti u kontakt sa odgajateljom i mentorskim timom), štićenikova

nevoljkost da radi s mentorom, nerealna očekivanja ili problemi u komunikaciji s

učiteljima, odgajateljimaa i ostalim uključenim strankama.

Planiranje izleta ili izlazaka iz kuće s djetetom/mladom osobom bi se uvijek trebalo

odvijati uz pristanak i odgajateljovo prethodno odobrenje.

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Nadzor mentora

Redoviti kontakti i komunikacija s mentorima: u većini slučajeva, mentorski

tim stupao je u kontakt s mentorima jednom mjesečno, u drugim slučajevima

svaka 2 tjedna

Komunikacija se najčešće odvijala preko telefona i e-maila, u većini slučajeva

kako bi mentori predali redovita mjesečna izvješća, ali i zbog razgovora o

pitanjima, sumnjama i hitnim situacijama. Neki AUDE partneri organizirali su

mjesečne ili tromjesečne zajedničke sastanke mentorskog tima i svih mentora

s ciljem stvaranja prostora za refleksiju/promišljanje i /ili nadzor. Ove

zajedničke sastanke AUDE partneri smatrali su vrlo korisnima kako bi se

dotakli svih pitanja i problema. Jedna od prednosti ovog modela nadzora, koju

su uočili AUDE partneri, je ta da mentori mogu dijeliti svoja iskustva s

vršnjacima, razgovarati o problemima na koje nailaze sa štićenicima i

razmjenjivati ideje o njihovim rješenjima.

Od svih mentora bilo je zatraženo da podnose mjesečna izvješća mentorskom

timu o napretku svog mentorskog odnosa s djetetom/mladom osobom.


52/134

Izvješća su dijeljena s odgajateljima, a zatim bi se pohranila u arhivu za

buduću referencu.

Glavni izazovi o kojima su mentori izvijestili tijekom nadzora: AUDE partneri

izvijestili su o sljedećim izazovima:

Neki mentori susreli su se s izazovima u razvoju odnosa s

djecom/mladima. Mentorski tim je, zajedno s odgajateljima, pomogao

riješiti ovaj problem raspravljajući o njemu. Odgajatelji su također

doprinijeli rješavanju problema u razvoju odnosa razgovarajući sa

štićenicima. U nekim slučajevima, ako se mentorski odnos između

mentora i štićenika nije mogao poboljšati, bio je zaustavljen

Neki mentori susreli su se s problemima u planiranju sastanaka s

djecom/mladima, npr. djeca/mladi su rekli da nemaju vremena ili se

jednostavno nisu pojavili u dogovoreno vrijeme na sastanaku. Ovaj

problem riješen je kroz razgovore s odgajateljima koji su zatim isti uspjeli

riješiti s djecom/mladima.

Prijavljen je jedan slučaj u kojem je štićenik ukrao novac od svog

mentora. Mentor je to prijavio odgajatelju. Kako bi riješio ovaj problem,

odgajatelj je razgovarao sa štićenikom, kojem je bilo žao zbog toga što

je učinio te je vratio novac svom mentoru istoga dana. Važno je

napomenuti da ovaj incident nije utjecao na odnos između mentora i

štićenika.

Zloporaba droge nekih štićenika također je predstavljala izazov nekim

mentorima, koji su se, time što su u kontaktu s osobom koja koristi

droge, našli u potpuno novoj situaciji.

Na neke mentore su previše utjecale teške osobne priče štićenika te su

se ponekad zbog njih osjećali preplavljeni emocijama.

Ponekad štićenici nisu htjeli otvoreno govoriti o svojim živontim

situacijama i nekim mentorima je to bilo teško prihvatiti. Ovaj problem

je bio riješen kroz supervizijske susrete, grupne razgovore i razgovaranje

o stvaranju zdravih granica i odnosa, kao i zdravih veza privrženosti.


53/134

ISKUSTVO AUDE PARTNERA: Nadzor djeteta/mlade osobe

Redovitost kontakta i načini komunikacije s djecom/mladima

U većini slučajeva, mentorski tim stupao je u kontakt sa djecom/mladima putem

odgajatelja jednom mjesečno. Osim toga, djeca/mladi su imali priliku podijeliti

svoje dojmove o mentorskom procesu sa svojim skrbnicima u bilo kojem

trenutku (u kojem su to željeli učiniti). Djeca/mladi su mogli, na primjer, u bilo

kojem trenutku tijekom sastanka s mentorom kontaktirati odgajatelja putem

mobitela kako bi podijelio specifične probleme koji su se javili tijekom tog

sastanka. Odgajatelj bi zatim reagirao na način da riješi problem i po potrebi

pozove/uključi mentorski tim.

Ukoliko je štićenik želio podijeliti nešto sa odgajateljem o svom odnosu s

mentorom općenito, a ne samo za vrijeme sastanka sa mentorom, mogao je to

učiniti tijekom svakodnevnih sastanaka licem u lice sa odgajateljem.

Zajednički sastanci i tjedna komunikacija unutar tima odgajatelja održani su u

sklopu internih sastanaka kojima je cilj bio praćenje mentorskog procesa.

U nekim slučajevima mentorski tim sastajao se izravno sa štićenicima na način

da su posjetili dom ili organizirali zajednički sastanak sa štićenicima i njihovim

odgajateljima.

Glavni izazovi u radu sa štićenicima. AUDE partneri navode sljedeće izazove:

Problem dogovaranja/planiranja sastanka sa svojim mentorom

Jedan slučaj krađe od mentora

Neki štićenici radije bi provodili vrijeme sa svojim prijateljima nego s mentorom.

8. Završetak ili nastavak mentoriranja

Mentorski procesi i mentorski odnosi između svakog para mentora i djeteta/mlade

osobe su jedinstveni i složeni. U normalnim uvjetima - i u specifičnom okviru AUDE

projekta - mentorski proces između dodijeljenog mentora i djeteta/mlade osobe

treba trajati za vrijeme cijele školske godine, tj. 9 mjeseci.


54/134

Rani završetak mentorskog procesa

Mnogo je razloga zbog kojih mentorski proces može završiti ranije od planiranog

(nagli prestanak sposobnosti mentora da nastavi mentorski proces,

nekompatibilnost između mentora i mlade osobe, itd).

U tom smislu, rani završetak mentorstva predviđen je kada jedna od dvije strane

osjeća da mlada osoba ne profitira od mentorskog odnosa.

Kroz redoviti nadzor mentora i djeteta, mentorski tim već u ranim fazama može

detektirati da se odnos između mentora i djeteta ne razvija u odgovarajućem

smjeru. Ukoliko je to slučaj, mentorski tim treba pružiti podršku i mentoru i mladoj

osobi slušajući njihovu situaciju i nudeći im savjete kako popraviti odnos.

Ukoliko to nije moguće i dođe do raspada mentorskog procesa, postoji nekoliko

mogućih opcija:

Dijete/mlada osoba:

Ako dijete/mlada osoba ne želi nastaviti sudjelovati u mentorskom procesu,

mentorstvo će se završiti.

Pitati dijete/mladu osobu želi li nastaviti mentorski projekt s drugim mentorom.

U slučaju da želi, pitati mentore već uključene u AUDE projekt jesu li u

mogućnosti preuzeti još jednog štićenika pod svoje mentorstvo. Ukoliko mentor

da pozitivan odgovor, primijeniti ranije opisane postupke spajanja mentora i

štićenika i njihovog prvog susreta.

Mentor:

Ako mentor ne želi nastaviti mentoriranje, prekinuti njegovu uključenost.

Ako mentor želi nastaviti mentoriranje, ali s drugim djetetom, moguće je

nastaviti mentorski proces izvan okvira AUDE projekta, između mentora i

organizacije.

Mentori i djeca/mladi koji nisu u zadanom roku prošli posebnu selekciju, informiranje

i trening onako kako je određeno AUDE mentorskim projektom, nisu mogli sudjelovati

u AUDE projektu jednom kada je započeo. Međutim, mogu sudjelovati u inicijativama

mentoriranja izvan AUDE projekta ukoliko ih njihova organizacija podrži.


55/134

Nastavak mentorstva izvan AUDE projekta

Ukoliko je odnos između mentora i štićenika čvrst i oboje iskažu interes za nastavak

mentorskog odnosa, moguće je produžiti mentorstvo izvan perioda od 9 mjeseci predviđenog AUDE projektom.

Nakon 9 mjeseci AUDE mentorski proces završava. Tri mentorska tima provest će reviziju mentorskog procesa i, ukoliko mentor i dijete/mlada osoba zajedno pokažu interes za nastavkom, postoji mogućnost postavljanja novog okvira mentorstva izvan

AUDE projekta u dogovoru s mentorom, djetetom i ustanovom.


56/134

4. KAKO SMO PROVELI ISTRAŽIVANJE?

Evaluacija AUDE pilot mentorskog modela temeljit će se na:

a) Pred-testu koji će ispuniti dijete, odgajatelj i djetetov učitelj kako bi procijenili

početni kontekst iz više različitih perspektiva s fokusom na situaciju u školi. Ovaj

pred-test bit će ispunjen prije početka mentorskog procesa.

b) Kontinuiranoj evaluaciji temeljenoj na redovitom nadzoru mentora i vježbenika.

Na mjesečnoj bazi ispunjavat će se obrazac izvješća o napretku mentorskog rada

između mentora i djeteta. Prijedlozi tema na koje se potrebno osvrnuti prilikom

ispunjavanja obrasca su: datumi, trajanje, obrađeno gradivo, prijedlozi, aktivnosti,

osvrt na tijek planiranog edukacijskog plana/puta. Uzet će se u obzir kvaliteta

odnosa između mentora i djeteta/mlade osobe, kao i analiza bilo kakvog mogućeg

incidenta.

c) Post-testu. Na kraju mentorskog procesa u okviru AUDE projekta (nakon 10

mjeseci) dijete, učitelj, odgajatelj i mentor će ispuniti post-test kojim će procijeniti

mentorski proces i ocijeniti je li imao utjecaja na poboljšanje djetetovih obrazovnih

ishoda.

Izradit ćemo završni izvještaj koji će sumirati cijeli proces, glavne aktivnosti i

rezultate. Svaka organizacija imat će tim koji će koordinirati sljedeće zadatke

unutar pilot-projekta:

Jedan ili više sastanaka s djecom, učiteljima i odgajateljima prije početka

pilot projekta kako bi ih obavijestili o projektu i zatražili za sudjelovanje.

Redoviti kontakt s njima i metorom svaki mjesec.

Sastanak sa svima uključenima pri sredini projekta kako bi pratili napredak

i izvjestili uključene organizacije i institucije (npr. centar za socijalnu skrb)

o napretku.

Sastanak na kraju projekta kako bi zajednički procijenili zamijećene

promjene i napredak.

Odgovornost za prikupljanje podataka za evaluaciju (upitnici za pred-test i

post-test te obrasci za izvješće o napretku namijenjeni mentorima).

Evaluacija rezultata uključuje 4 cilja: barem 10 adolescenata dobi između 12 i 17

godina; 10 mentora; 10 učitelja; 10 odgajatelja u svakoj zemlji (5). To znači:

→ 40 u svakoj zemlji x 5 zemalja = 200 upitnika x 2 vala ispitivanja = 400

upitnika

Evaluacijska mjera, tj. upitnik kojim se ispituje mišljenje sudionika (svih osim

mentora) o obrazovanju djeteta prije početka pilot projekta (uglavnom zatvorena


57/134

pitanja) bit će podijeljen prije pilot projekta (pred-test), a upitnik kojim se ispituju

sudionici (svi uključujući mentore) o prednostima sudjelovanja u pilot projektu,

procesima i rezultatima nakon pilot projekta (post-test).

Svi upitnici biti će u online obliku (google drive) prevedeni na 5 jezika. Mentori će

koristiti obrazac izvješća o pilot projektu kako bi pratili napredak.

Područja koja treba istražiti pred- i post-testom:

Obrazovni put (sustav zaštite obitelji i djece)

Vještine učenja i radne navike

Akademski uspjeh

Socijalna integracija u školi

Specifične obrazovne mjere u školi

Podrška obrazovanju u domu

Prisutnost

Odnosi između doma i škole koji se tiču djeteta

Partnerstvo u školskoj zajednici

Aktivnosti u slobodno vrijeme

Zadovoljstvo životom i različitim životnim domenama

Očekivanja i težnje/nadanja

Procjena mentoristva (samo u post-testu)

Prikupljeni podaci bit će obrađeni koristeći SPSS.

Evaluacija rezultata i zaključaka povezanih s istraživanjem nalazi se u drugom dijelu

ovog priručnika.


58/134


59/134

Razvijeno u okviru projekta SAPERE AUDE - Poboljšanje obrazovnih ishoda mladih iz

alternativne skrbi kroz mentorstvo


2. DIO – EVALUACIJA PILOT

PROJEKTA: REZULTATI I

ZAKLJUČCI


60/134

SADRŽAJ:

1. CILJEVI ............................................................................................................... 61

2. METODA ............................................................................................................. 61

2.1. Sudionici ...................................................................................................... 61

2.2. Postupak i mjerni instrumenti .......................................................................... 64

2.3. Obrada podataka ........................................................................................... 66

2.4. Etička razmatranja ........................................................................................ 66

3. REZULTATI TEMELJENI NA UPITNICIMA ................................................................... 67

3.1. Karakteristike mladih, stručnjaka, mentora, škola i ustanova soc. skrbi ................. 67

3.2. Rezultati pred- i post-testova: opažene promjene .............................................. 78

3.3. Zadovoljstvo ................................................................................................. 89

4. REZULTATI TEMELJENI NA IZVJEŠĆIMA MENTORA: KVALITATIVNI PODACI .................. 101

4.1. Vrste aktivnosti provedene tijekom mentoriranja .............................................. 101

4.2. Evaluacija aktivnosti provedenih tijekom mentoriranja ....................................... 109

4.3. Glavne poteškoće s kojima su se mentori susreli tijekom mentorskog procesa ....... 114

5. SAŽETAK GLAVNIH NALAZA .................................................................................. 117

5.1. Podaci o sudionicima projekta ........................................................................ 118

5.2. Podaci o okruženju u ustanove ....................................................................... 119

5.3. Podaci o školskom okruženju .......................................................................... 120

5.4. Rezultati pred- i post-testova: opažene promjene ............................................. 120

5.5. Prisutnost i ponašanje u školi ......................................................................... 121

5.6. Međuljudski odnosi i socijalna uključenost ........................................................ 122

5.7. Podaci o slobodnom vremenu i pristupu resursima ............................................ 122

5.8. Buduća očekivanja ........................................................................................ 123

5.9. Zadovoljstvo ................................................................................................ 123

5.10. Motivacija mentora ..................................................................................... 124

5.11. Podaci o mentorskom programu .................................................................... 124

5.12. Podaci o utjecaju mentorskog programa na obrazovanje .................................. 125

5.13. Zadovoljstvo mentorskim programom ............................................................ 126

5.14. Različite provedene aktivnosti ....................................................................... 126

5.15. Procjena mentorskih aktivnosti ..................................................................... 128

5.16. Glavne poteškoće u mentorskom procesu ....................................................... 129

6. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ..................................................................................... 130


61/134

1. CILJEVI

Pilot projekt, sa svrhom poboljšanja obrazovnih ishoda mladih iz institucionalne skrbi

kroz socijalno mentorstvo, predložen je u sklopu europskog Sapere Aude projekta,

provedenog u pet europskih zemalja: Austrija, Hrvatska, Francuska, Njemačka i

Španjolska. Istraživački tim sa Sveučilišta u Gironi1 bio je partner odgovoran za

evaluaciju ovog pilot programa provedenog u akademskoj godini 2017./2018.

Inicijativa temeljena na mentorstvu provedena je u period od 9 mjeseci (od rujna do

svibnja) te je uključivala mlade iz institucionalne skrbi (dalje u tekstu: mladi),

odgajatelje, učitelje obaveznih predmeta iz viših razreda te mentore povezane s 5

organizacija trećeg sektora koje su uključene u projekt: Fundació Plataforma

Educativa (Katalonija, Španjolska), BTG – Federal Association of Therapeutic

Communities (Austrija), S&S GEM - Gesellschaft Für Soziales MBH (Njemačka),

Udruga Igra (Hrvatska) i Parrains Par Mille (Francuska).

Nacrt pred- i post-testova korišten je u evaluaciji kako bi se utvrdili rezultati pilot

programa, kojemu je cilj bio poboljšanje obrazovanja mladih kroz mentorstvo,

uzimajući u obzir perspektive glavnih aktera. Projekt i njegov razvitak već su ranije

opisani, pa ćemo se u ovom drugom dijelu teksta usmjeriti na rezultate evaluacije

projekta. Krajnji cilj je saznati je li inicijativa mentoriranja imala pozitivan učinak na

mlade te jesu li se njihovih obrazovni ishodi poboljšali. Partneri projekta će donijeti

zaključke i ponuditi preporuke temeljene na razultatima o tome kako implementirati

mentorsku inicijativu na način da doprinese poboljšanju akademskih rezultata mladih

u institucionalnoj skrbi.

2. METODA

U ovoj evaluaciji korišten je mješoviti nacrt koji kombinira kvantitativne podatke (uglavnom iz pred-testa) i kvalitativne podatke iz mjesečnih evaluacijskih izvješća

mentora o mladoj osobi. U fazi pred-testiranja ispitali smo mišljenja sudionika (svih osim mentora) o obrazovnoj situaciji djeteta prije pilot-projekta. Na kraju, u fazi post-testiranja, tražili smo sve sudionike (uključujući mentore) da procijene prednosti

dobivene vlastitim sudjelovanjem u pilot projektu te proces i rezultate projekta.

1 Istraživačka skupina koja se bavi djecom, adolescentima, dječjim pravima i kvalitetom života djece (ERIDIQV): Dr. Carme Montserrat, Marta Garcia-Molsosa (doktorandica) i Rosa Maria Sitjes, Sveučilište u Gironi.


62/134

2.1. Sudionici

Evaluacija je uključivala mišljenja 4 glavnih aktera uključenih u obrazovanje ovih

mladih ljudi: samih mladih, njihovih odgajatelja, učitelja i mentora. Kriteriji odabira

mladih (oko 15 po zemlji) bili su sljedeći:

● Dob: između 12 i 17 godina

● Trenutno pohađaju srednju školu

● Smješteni u dom pod sustavom zaštite djece s očekivanim boravkom od bar

još jedne godine izvan projekta

● Voljni sudjelovati u volonterskom mentorskom programu

Kada smo odabrali mlade koji će sudjelovati u projektu, i njihovi skrbnici, učitelji i

mentori su uključeni u program. U konačnici projekt je započeo sa:

→ 75 mladih i njihovih odgajatelja, učitelja i mentora

Međutim, treba uzeti u obzir da:

● su neki sudionici odustali za vrijeme trajanja projekta iz različitih razloga

(Tablica 1)

● nisu svi sudionici ispunili evaluacijske upitnike, niti su svi mentori ispunili

mjesečne evaluacijske obrasce

Dva su tipa odustajanja. Neka odustajanja bila su predvidljiva i povezana s

okolnostima u kojima su se mladi nalazili: osobne ili obiteljske krize, promjene njihove

situacije u sustavu socijalne skrbi, povezana s mentorima (njihove osobne, obiteljske

ili poslovne promjene). Druga odustajanja bila su nepredvidljiva, poput situacije iz

Austrije u ožujku 2018. godine, kada su nadležna tijela odlučila premjestiti svu djecu

iz institucionalne skrbi (pa tako i onu koja sudjeluju u projektu) u druge centre zbog

razloga koji su bili izvan kontrole organizacije uključene u projekt (vidi Tablicu 1).

Prema tome, mentorstvo je neočekivano prekinuto za tu djecu i moglo se nastaviti

samo u 3 slučaja. Niti djeca niti skrbnici nisu bili u mogućnosti odgovoriti na pitanja iz

upitnika u fazi post-testiranja. Samo 3 mentora ostala su u kontaktu sa svojim

štićenicima, kao što je prikazano u Tablici 2.


63/134

Tablica 1. Sudionici u projektu i njihov razvoj

Početak projekta,

faza pred-

testiranja:

svibanj 2017.

Početak mentorstva

na početku školske

godine: rujan 2017.

Završetak

mentorstva u

školskoj godini

2017./2018.

Završetak

projekta: svibanj

2018.

Austrija 15 11 8 (u ožujku) 3

Njemačka 18 15 4 11

Francuska 12 11 3 8

Hrvatska 14 14 --- 14

Španjoslka 16 15 1 14

Ukupno 75 mladih 66 mladih 16 mladih 50 mladih

U konačnici, u mentorskom programu sudjelovalo je: 66 mladih sa svojim

mentorima, skrbnicima i učiteljima, a do kraja projekta bilo ih je 50.

Tablica 2. Broj sudionika uključenih u evaluaciju

Mjerni instrumenti

Mladi

N=75; N=54

Skrbnici

N=75; N=63

Učitelji

N=69; N=49

Mentori

N=59

Austrija

Pred-test 15 15 14 --

Post-test -- -- -- 3

Broj mentora koji su pisali mjesečna izvješća: 10

Broj primljenih mjesečnih izvješća: 107

Hrvatska

Pred-test 14 14 12 --

Post-test 14 22* 14 15**



Francuska

Pred-test 12 12 12 --

Post-test 12 12 11 11



Njemačka

Pred-test 18 18 15 --

Post-test 13 14 9 15



Španjolska

Pred-test 16 16 16 --

Post-test 15 15 15 15


Broj primljenih mjesečnih izvješća: 316***


64/134

* U Hrvatskoj su, u nekim slučajevima, dva odgajatelja ispunjavala upitnik za svaku mladu osobu.

** U Hrvatskoj je jedno dijete imalo dva mentora; jedan je zamijenio drugoga kada nakon što je

prvi odustao.

*** Neki izvještaji prikupljeni su telefonski, tako da ih je prikupljeno više nego u ostalim zemljama.

U pred-testiranju sudjelovalo je 219 sudionika: 75 mladih, 75 odgajatelja i 69

učitelja.

U post-testiranju sudjelovalo je 225 sudionika: 54 mladih, 63 odgajatelja (2 po

vježbeniku u Hrvatskoj), 49 učitelja i 59 mentora (nedostaje Austrija): → ukupan

broj upitnika (pred i post): 444

62 mentora ispunila su mjesečne izvještaje: 10 iz Austrije, 11 iz Njemačke, 13 iz

Hrvatske, 16 iz Katalonije (Španjolska) i 11 iz Francuske: → ukupan broj izvješća

mentora: 838

2.2. Postupak i mjerni instrumenti

Koristili smo online ad hoc upitnik koji su sudionici samostalno koristili kako bismo

prikupili podatke svih uključenih aktera (osim mentora) za pred-test i post-test

(uključujući mentore). Upitnici svih aktera imali su ekvivalentna pitanja kako bismo

mogli usporediti odgovore. Upitnici su prevedni na materinje jezike sudionika te su bili

pod nadzorom projektnih koordinatora. Upitnici iz faze post-testiranja imali su ista

pitanja kao i upitnici iz faze pred-testiranja, no na kraju su uključena dodatna pitanja,

koja su također bila jednaka za sve aktere, kako bismo evaluirali mentoriranje.

Bila su uglavnom tri tipa zatvorenih pitanja: dihotomna pitanja, Likertova skala od 5

stupnjeva koja je mjerila razinu slaganja u odnosu na različite aspekte, te skala

zadovoljstva aktera različitim aspektima od 11 stupnjeva. Bila su samo dva otvorena

pitanja: što biste voljeli biti kada odrastete i prazan prostor na kraju za dodatak bilo

kakvih komentara.

Poveznicu na upitnik poslali smo domovima i školama te su podaci prikupljeni online.

Upitnik je sadržavao e-mail adresu na koju su ispitanici mogli poslati pitanja i

prijedloge. Individualna podrška pružena je mladima s teškoćama razumijevanja

pročitanog materijala na način da su im pitanja čitana kako nitko ne bi bio isključen

iz evaluacije zbog ovog razloga.

S druge strane, konstruirali smo obrazac za opažanje koji su mentori morali ispuniti u

obliku slobodnog teksta prema nizu evaluacijskih točaka za svaki sastanak s mladom

osobom. Ove obrasce prikupljali smo svaki mjesec kako bismo dobili sustavnu

evaluaciju pomoću kvalitativnih podataka iz cijelog mentorskog procesa.


65/134

Korišteni mjerni instrumenti priloženi su u dodatku. Općenito govoreći, istražili smo

sljedeće aspekte podijeljene u 4 segmenta (A, B i C temeljeni na upitnicima te D na

mentorskim mjesečnim izvješćima):

A. Karakteristike sudionika u pilot projektu, srednjim školama i domovima, te

pozadinu adolescenata u sustavu socijalne skrbi i prognoze za budućnost

B. Evaluacija i razina slaganja o različitim aspektima povezanima sa školom.

Rezultati prikupljeni u pred-testiranju u usporedbi s onima prikupljenima u

post-testiranju otkrivaju promjene koje su se mogle dogoditi za vrijeme

mentorskog procesa. Aspekti povezani sa školom su sljedeći:

Akademski rezultati: evaluacija različitih predmeta

Naglasak na različitosti: vrsta pažnje, potpore i skupine učenika

Odnosi: odnosi s vršnjacima i učiteljima

Socijalno uključivanje u školi

Prisutnost

Ponašanje

Aktivnosti u slobodno vrijeme

Pristup resursima i uvjetima potrebnim za učenje

Očekivanja vezana za daljnje obrazovanje

Zadovoljstvo različitim aspektima škole i učenja

Zadovoljstvo različitim životnim domenama

C. Rezultati post-testiranja o evaluaciji mentoriranja:

Evaluacija početka procesa

Motivacija mentora

Razina lakoće ili teškoće u mentoriranju u različitim aspektima kroz

proces

Utjecaj na obrazovanje mladih

Kako poboljšati program

Zadovoljstvo mentoriranjem

Zadovoljstvo podrškom primljenom od organizacije

Buduća očekivanja

Preporuke


66/134

D. Mjesečne mentorske evaluacije

Datum aktivnosti

Lokacija aktivnosti

Opis aktivnosti

Opća procjena aktivnosti

Opis briga ili poteškoća s kojima ste se susreli

Planiranje sljedećeg sastanka

2.3. Obrada podataka

Za kvantitativnu analizu podataka konstruirali smo kontingencijske tablice te smo

proveli hi kvadrat test kako bismo proučili odnos između dihotomnih i ordinalnih

varijabli u odgovorima 3 aktera. Za varijable zadovoljstva koristili smo studentov t-

test. Proveli smo sadržajnu analizu podataka u kojoj je jedinica analize bila tema

dobivena procesom kodiranja i kategorizacije.

2.4. Etička razmatranja

Svi podaci prikupljeni su uz informirani pristanak sudionika te pod ovlaštenjem

nadležnih tijela za zaštitu djece u svakoj zemlji. Povjerljivost i anonimnost podataka

osigurani su u skladu s trenutnim zakonodavstvom o zaštiti podataka u svakoj zemlji.


67/134

3. REZULTATI TEMELJENI NA UPITNICIMA

3.1. Osobine mladih, stručnjaka, mentora, škola i domova

Kao što je objašnjeno u odlomku „Metoda”, neki sudionci u projektu nisu ispunili

upitnik. Sudionici su oni koji su sudjelovali u evaluaciji koristeći mjerne instrumente

konstruirane za tu svrhu. Srećom, svi mladi su ispunili upitnik, kao i većina

odgajatelja, učitelja i mentora. S druge strane, organizacije partneri dobili su naputak

da čak i ako su adolescent ili mentor odustali od mentorstva prije kraja školske godine,

i dalje su mogli ispuniti upitnik. Prema tome, evaluacija projekta može se napraviti ne

samo u odnosu na one koji su ostali do kraja, već i u odnosu na one koji su ranije

odustali. Na taj način odražavaju se sve perspektive.

KARAKTERISTIKE SUDIONIKA PILOT MENTORSKOG PROJEKTA

Sudionici prema zemlji svake organizacije

Tablica 3. Upitnici ispunjeni prema akteru i prema zemlji (broj i postotak)

Test Mladi Skrbnici Učitelji Mentori Ukupno

Austrija Pred 15 (20.0%) 15 (20.0%) 14 (20.3%) -- 44 (20.1%)

Post -- -- -- 3 (5.1%) 3 (1.3%)

Hrvatska Pred 14 (18.7%) 14 (18.7%) 12 (17.4%) -- 40 (18.3%)

Post 14 (25.9%) 22 (34.9%)* 14 (28.6%) 15 (25.4%) 65 (28.9%)

Francuska Pred 12 (16.0%) 12 (16.0%) 12 (17.4%) -- 36 (16.4%)

Post 12 (22.2%) 12 (19.0%) 11 (22.4%) 11 (18.6%) 46 (20.4%)

Njemačka Pred 18 (24.0%) 18 (24.0%) 15 (21.7%) -- 51 (23.3%)

Post 13 (24.1%) 14 (22.2%) 9 (18.4%) 15 (25.4%) 51 (22.7%)

Španjolska Pred 16 (21.3%) 16 (21.3%) 16 (23.2%) -- 48 (21.9%)

Post 15 (27.8%) 15 (23.8%) 15 (30.6%) 15 (25.4%) 60 (26.7%)

Ukupno Pred 75 (100%) 75 (100%) 69 (100%) -- 219 (100%)

Post 54 (100%) 63 (100%) 49 (100%) 59 (100%) 225 (100%)

Ukupno upitnika 129 138 118 59 444

* U Hrvatskoj su, u nekim slučajevima, dva odgajatelja ispunjavala upitnik za svaku mladu

osobu.


68/134

U pred-test mjerenju (provedenom krajem školske godine 2016./2017.), većina

sudionika ispunila je upitnik tijekom svibnja i lipnja 2017. godine. U Tablici 3

vidljivo je kako je na početku projekta, zadovoljavajući kriterije opisane u

poglavlju „Metoda”, sudjelovalo: 75 djece/mladih iz 5 uključenih organizacija, od

12 mladih iz Francuske do 18 mladih iz Njemačke. Njihovi odgajatelji (75) također

su ispunili upitnike, kao i njihovih 68 učitelja, odnosno nastavnika (nisu svi učitelji

sudjelovali).

U post-test mjerenju, 54 mladih ispunilo je upitnike, dok 8 mladih iz Austrije nije

uspjelo doći do ove faze istraživanja (objašnjeno u prethodnom poglavlju). Jedna

mlada osoba iz Španjolske, jedna iz Francuske, četiri iz Austrije te tri iz Njemačke

nisu uspjele započeti mentorski program. Ovaj se trend u ispunjavanju upitnika

primijetio i među drugim sudionicima, iako je važno naglasiti kako je većih

poteškoća bilo pri ispunjavanju upitnika od strane učitelja, posebice u Njemačkoj.

Veći broj ispunjenih upitnika od strane odgajatelja bio je u Hrvatskoj gdje,

sukladno načinu rada u domovima, neka djeca imaju više odgajatelja što znači da

su neki mladi procjenjivani od strane dva odgajatelja.

Sudionici po spolu i dobi

Mladi odabrani za uključivanje u mentorski program imali su između 12 i 17

godina. Tablica 4 pokazuje u najvećoj mjeri ravnomjernu raspodjelu mladih po

dobi, pri čemu su najstariji sudionici iz Njemačke i Francuske, a najmlađi iz

preostale tri države. Prosječna dob bila je 15,5 godina.

Tablica 4. Dob mladih na početku mentorskog programa

12 13 14 15 16 17 Ukupno

Austrija 0 5 7 2 1 0 15

Hrvatska 1 1 7 3 2 0 14

Francuska 0 1 2 1 4 4 12

Njemačka 1 2 2 4 2 7 18

Španjolska 0 8 6 1 1 0 16

Ukupno

Nº. (%) 2(2.7%) 17 (22.7%) 24 (32%) 11 (14.7%) 10 (13.3%) 11(14.7%) 75 (100%)

Prosječna dob odraslih sudionika prikazana je u Tablici 5. Odgajatelji i mentori

mlađi su u odnosu na učitelje (između 24 i 72 godine). Dobni raspon mentora

(najmlađi ima 20 godina, a najstariji 72 godine) veći je u odnosu na dobni raspon


69/134

odgajatelja koji su općenito mlađi (između 18 i 62 godine). Važno je istaknuti kako

su nakon godinu dana učitelji i odgajatelji bili u prosjeku još i mlađi, ukazujući na

to da su se stručnjaci koji su radili s mladima uključenim u projekt mijenjali.

Tablica 5. Srednja dob sudionika u pred-test i post-test mjerenju

Dob Pre-test Dob Post-test

Odgajatelji (N=75; N=61) 36.1 (SD 7.714) 34.4 (SD 11.192)

Učitelji (N=68; N=49) 49 (SD 11.523) 46 (SD 10.783)

Mentori (N=58) ---- 34.2 (SD 13.384)

Što se tiče države rođenja, 60% mladih rođeno je izvan države u kojoj su

sudjelovali u pilot programu, pri čemu je značajna razlika između država, od

Hrvatske u kojoj niti jedno dijete nije rođeno u drugoj državi, do Njemačke gdje

je gotovo tri četvrtine mladih uključenih u istraživanje rođeno u nekoj drugoj

državi (Tablica 6). Što se tiče mentora, većina njih (89,5%) rođeno je u državi u

kojoj su i sudjelovali u programu.

Tablica 6. Država rođenja mladih i mentora (broj i postotak)

Sudionik Moja država Druga država

Austrija Mlada osoba 8 (53.3%) 7 (46.7%)

Mentor 2 (66.7%) 1 (33.3%)

Hrvatska Mlada osoba 14 (100%) 0

Mentor 14 (93.3%) 1 (6.7%)

Francuska Mlada osoba 5 (41.7%) 7 (58.3%)

Mentor 8 (80.0%) 2 (20.0%)

Njemačka Mlada osoba 5 (27.8%) 13 (72.2%)

Mentor 13 (92.9%) 1 (7.1%)

Španjolska Mlada osoba 13 (81.2%) 3 (18.8%)

Mentor 14 (93.3%) 1 (6.7%)

Ukupno Mlada osoba 45 (60.0%) 30 (40.0%)

Mentor 51 (89.5%) 6 (10.5%)

Što se tiče spola, bilo je više dječaka nego djevojčica, imajući na umu da su u

Austriji, Hrvatskoj i Francuskoj samo dječaci sudjelovali u programu. Suprotno

navedenome, većina odgajatelja, učitelja i mentora bile su žene (Tablica 7).


70/134

Tablica 7. Broj sudionika s obzirom na državu i spol

Test

Mladi Odgajatelji Učitelji Mentori

Žensko Muško Žensko Muško Žensko Muško Žensko Muško

Austrija

Pred 0 15 12 3 11 3 --

-

--

- Post --

-

--

-

--

-

--

-

--

-

--

- 1 2

Hrvatska

Pred 0 14 12 2 11 1 --

-

--

- Post 0 14 12 10 11 3 14 1

Francuska

Pred 0 12 6 6 8 4 --

-

--

- Post 0 12 5 7 5 6 7 4

Njemačka

Pred 7 11 8 10 13 2 --

-

--

- Post 7 6 13 1 8 1 14 1

Španjolsk

a

Pred 9 7 10 6 12 4 --

-

--

- Post 8 6 15 0 11 4 9 6

Pred 16 59 48 27 55 14 --

-

--

- Post 15 38 45 18 35 14 45 14

Profesionalni profil odgajatelja

Profesionalni profili osoba koje rade u institucionalnim domovima razlikuju se s

obzirom na državu, iako većina odgajatelja ima preddiplomsko obrazovanje

(bacc.) u područjima vezanim za obrazovanje: socijalna pedagogija, socijalna

edukacija i pedagogija (Tablica 8). Osim toga, 12,2% odgajatelja bili socijalni

radnici, a sličan postotak odgajatelja imao je završeno neko drugo obrazovanje.

Tablica 8. Profesionalni profili odgajatelja (podatci iz pred-test mjerenja)

Profesionalni profil Nº. and %

Social educator 25 (33.8%)

Socijalni pedagog 25 (33.8%)

Socijalni radnik 9 (12.2%)

Pedagog 5 (6.8%)

Drugo 10 (13.5%)

Ukupno 74 (100%)

Odgajatelji su odgovarali na pitanja koliko dugo rade u institucionalnim domovima

(Tablica 9) i koliko dugo rade s mladima koji su uključeni u program (Tablica 10).

Značajna je razlika uočena između država. Dok je većina odgajatelja u Hrvatskoj


71/134

i Francuskoj radila više od 3 godine u institucionalnim domovima za djecu te

između 1 i 3 godine s mladima uključenima u program, u Španjolskoj je uočena

veća nestabilnost, pri čemu je trećina španjolskih odgajatelja radila u domovima

između 7 i 11 mjeseci, a polovica manje od 6 mjeseci s mladima uključenima u

program. Njemačka organizacija imala je izraženiju stabilnost u odnosu na

Španjolsku, ali manju u odnosu na druge dvije navedene države. Pitanje nije

uključeno u pred-test mjerenju, stoga podatci za Austriju nisu dostupni.

Tablica 9. Odgajatelji: Dužina rada u domu za djecu (broj i postotak)

Hrvatska Francuska Njemačka Španjolska Ukupno

Između 3 i 6

mjeseci 2 (9.1%) 0 1 (7.1%) 0 3 (4.8%)

Između 7 i 11

mjeseci 0 0 3 (21.4%) 5 (33.3%) 8 (12.7%)

Između 1 i 3

godine 1 (4.5%) 3 (25%) 8 (57.1%) 8 (53.3%) 20 (31.7%)

Više od 3 godine 19 (86.4%) 9 (75%) 2 (14.3%) 2 (13.3%) 32 (50.8%)

Ukupno 22 (100%) 12 (100%) 14 (100%) 15 (100%) 63 (100%)

Tablica 10. Dužina rada s mladima uključenim u program (broj i postotak)

Hrvatska Francuska Njemačka Španjolsk

a Ukupno

Manje od 3

mjeseca 0 0 0 3 (23.1%) 3 (5.1%)

Između 3 i 6

mjeseci 2 (9.1%) 0 1 (7.1%) 3 (23.1%) 6 (10.2%)

Između 7 i 11

mjeseci 2 (9.1%) 1 (10%) 2 (14.3%) 5 (38.5%) 10 (16.9%)

Između 1 i 3

godine 18 (81.8%) 8 (80%) 9 (64.3%) 2 (15.4%) 37 (62.7%)

Više od 3 godine 0 1 (10%) 2 (14.3%) 0 3 (5.1%)

Ukupno 22 (100%) 10 (100%) 14 (100%) 13 (100%) 59 (100%)


72/134

Profil mentora

Jedna trećina mentora živjela je s partnerom, a slijede ih mentori koji su živjeli

sami (posebice u Francuskoj). U Hrvatskoj je trećina mentora živjela s partnerom

i imala djecu. Najveći postotak mentora koji su živjeli s prijateljima vidljiv je u

Njemačkoj (Tablica 11).

Tablica 11. Kućanstvo mentora

Austrija Hrvatska Francuska Njemačka Španjolska Ukupno

Samostalno 33.3% 20.0% 63.6% 13.3% 20.0% 27.1%

S partnerom 66.7% 26.7% 36.4% 20.0% 33.3% 30.5%

S partnerom i

djecom 0 33.3% 0 0 13.3% 11.9%

S ostalim

članovima obitelji 0 6.7% 0 26.7% 13.3% 11.9%

S prijateljima 0 13.3% 0 40.0% 13.3% 16.9%

Samo s djecom 0 0 0 0 6.7% 1.7%

Ukupno

3

100%

15

100%

11

100%

15

100%

15

100%

59

100%

Svi mentori u Austriji, Hrvatskoj i Francuskoj imali su viši stupanj obrazovanja te,

iako je on bio nešto niži u Njemačkoj i Španjolskoj, općenito je bio najčešća

kvalifikacija mentora (Tablica 12).

Tablica 12. Najviši stupanj obrazovanja (mentori)

Austrija Hrvatska Francus

ka Njemačk

a Španjolska Ukupno

Osnovno obrazovanje 0 0 0 0 6.7% 1.7%

Srednje obrazovanje 0 0 0 13.3% 0 3.4%

Visoko obrazovanje 100% 100% 100% 80% 73.3% 88.1%

Strukovno obrazovanje 0 0 0 6.7% 20.0% 6.8%

Ukupno 3

100% 15

100% 11

100% 15

100% 15

100% 59

100%

Dvije trećine mentora radilo je puno radno vrijeme. Najčešće je to bio slučaj u

Francuskoj, a nešto rjeđi u Njemačkoj (Tablica 13).


73/134

Tablica 13. Zaposlenje (mentori)


Bez plaćenog posla 0 13.3% 12.5% 6.7% 20.0% 12.5%

Radim pola radnog vremena

0 26.7% 0 40% 13.3% 21.4%

Radim puno radno vrijeme

100% 60% 87.5% 53.3% 66.7% 66.1%

Ukupno 3

100% 15

100% 8

100% 15

100% 15

100% 56

100%


Bez plaćenog posla 0 13.3% 12.5% 6.7% 20.0% 12.5%

Radim pola radnog vremena

0 26.7% 0 40% 13.3% 21.4%

Radim puno radno vrijeme

100% 60% 87.5% 53.3% 66.7% 66.1%

Ukupno 3

100% 15

100% 8

100% 15

100% 15

100% 56

100%

Profil učitelja

Željeli smo ispitati učitelje koliko znaju o sustavu socijalne skrbi za djecu,

institucionalnim domovma za djecu te posebice o mladima iz tih domova (Tablica

14). Većina učitelja (oko 85%) odgovorila je kako su bili upoznati sa sustavom

socijalne skrbi i domovima za djecu prije početka projekta te da su i ranije radili

s učenicima iz domova u kojima su smješteni mladi uključeni u projekt. Moguće

je da je potonje posljedica blizine određene škole pojedinom domu za djecu.

Tablica 14. Saznanja učitelja o domovima za djecu (podatci iz post-test mjerenja)

broj i postotak

Učitelji su upoznati s tim kako socijalna skrb za djecu djeluje 43 (87.8%)

Učitelji poznaju domove za djecu 41 (85.4%)

Učitelji su imali druge učenike iz domova za djecu 43 (89.6%)

KARAKTERISTIKE INSTITUCIONALNIH DOMOVA UKLJUČENIH U PROJEKT

Također, željeli smo istražiti veličinu domova za djecu u kojima su smješteni mladi

uključeni u projekt. Tablica 15 prikazuje značajne razlike između država, od Austrije

u kojima su svi domovi mali (do 10 mjesta) i Njemačke (gotovo svi) do Hrvatske gdje

mladi žive u domovima s više od 30 mjesta.


74/134

Tablica 15. Broj mjesta u domovima za djecu (prema iskazu odgajatelja u pre-test

mjerenju)

Broj mjesta u domu Austrija Hrvatska Francuska Njemačka Španjolska

6-10 15 0 0 12 4

11-20 0 0 0 5 5

21-30 0 0 11 0 7

31-40 0 11 0 0 0

41-50 0 1 0 0 0

Više od 50 0 1 0 0 0

Što se tiče broja kreveta u sobi u domovima za djecu uočen je sljedeći obrazac.

U domovima s manje mjesta, mladi su češće smješteni u jednokrevetnim sobama

(Austrija, Njemačka i većinom Francuska). Nasuprot tome, po dvoje mladih u sobi

smješteno je u Hrvatskoj (Tablica 16). U Španjolskoj, gdje je velličina domova

varirala, sobe su imale od 1 do 4 kreveta.

Tablica 16. Broj kreveta u sobi u domovima za djecu (prema iskazu odgajatelja u pre-

test mjerenju)

Broj kreveta u sobi Austrija Hrvatska Francuska Njemačka Španjolska

1 15 0 9 17 5

2 0 14 3 0 4

3 0 0 0 0 5

4 0 0 0 0 2

Austrija Hrvatska Francuska Njemačka Španjolska

1 15 0 9 17 5

2 0 14 3 0 4

3 0 0 0 0 5

4 0 0 0 0 2

Tablica 17 pokazuje kako su domovi za djecu miješani ili u njima obitava isključivo

za određeni spol korisnika. Domovi samo za dječake bili su u tri države, dok su u

Španjolskoj i Njemačkoj u istim domovima smještene i djevojčice i dječaci, što

objašnjava ranije navedene karakteristike mladih uključenih u program.

Tablica 17. Spol djece u domovima za djecu (prema iskazu odgajatelja u pred-test

mjerenju)

Spol djece u institucionalnom domu Broj i postotak

Samo dječaci 41 (54.7%) Austrija, Hrvatska i Francuska

Djevojčice i dječaci 34 (45.3%) Njemačka i Španjolska


75/134

KARAKTERISTIKE ŠKOLA I OPISNA STATISTIKA ŠKOLSKE RAZINE DJETETA/MLADE OSOBE

Mladi su većinom pohađali državne škole:

95,7% državne škole (pred-test)

91,8% državne škole (post-test)

Željeli smo ispitati koliko dugo mladi pohađaju istu školu stoga smo ih pitali kad su

započeli svoje školovanje u pojedinoj školi. Većina njih (oko 60%) započela je svoje

školovanje u školskoj godini 2016./2017. pri kraju koje su odabrani za sudjelovanje u

Projektu. Tako Tablica 18 pokazuje kako je trećina mladih u post-test mjerenju istu

školu pohađala 3 godine, a ostali mladi 2 godine.

Tablica 18. Prva godina školovanja mlade osobe prema iskazu učitelja

Prva godina u školi koju trenutno

pohađa Pred-test (N=69) Post-test (N=49)

2007-2014 12.9% 0

2015 23.4% 31.3%

2016 64.1% 68.8%

Podaci o upisu u školu iz prethodne tablice olakšavaju razumjeti sljedeću tablicu

(Tablica 19). Većina mladih započela je program kada su već promijenili 2, 3 ili 4

različite škole. Neki (9,3%) su promijenili čak 5 različitih škola. Tablica 19. Koliko su škola mladi promijenili, vlastitim riječima (pred-test)

1 školu 2 škole 3 škole 4 škole 5+ škola

4 (5.3%) 24 (32%) 22 (29.3%) 18 (24%) 7 (9.4%)

46% mladih imalo je posebne obrazovne potrebe. Nije pronađena razlika u njihovom

broju u pred-i post-test mjerenju u Hrvatskoj i Španjolskoj, dok se njihov broj u

Francuskoj i Njemačkoj smanjio (Tablica 20).

Tablica 20. Učenici s posebnim obrazovnim potrebama prema iskazu učitelja

Test

Austri

ja

Hrvat

ska

Franc

uska

Njem

ačka


Pred 2 11 7 5 7 32 (46.4%)

Post -- 12 2 2 7 23 (46.9%)


76/134

13% mladih pohađalo je škole s posebnim obrazovnim programom. Ostali su pohađali

redovne škole, uz mali postotak onih koji su pohađali obje vrste škola (Tablica 21).

Tablica 21. Redovna škola ili škola s posebnim obrazovnim programom (prema iskazu

učitelja)

Test Austrija Hrvatska Francuska Njemačka Španjolska Ukupno

Samo

redovna

škola

Pred 12 11 10 9 16 58

(84.1%)

Post --- 13 11 6 15 45

(91.8%)

Samo škola s

posebnim

obrazovnim

programom

Pred 2 0 2 5 0 9 (13%)

Post --- 0 0 0 0 0%

Obje škole Pred 0 1 0 1 0 2 (2.9%)

Post --- 1 0 3 0 4 (8.2%)

Ukupno Pred 14 12 12 15 16 69 (100%)

Post --- 14 11 9 15 49 (100%)

Malo više od trećine mladih moralo je ponoviti školsku godinu tijekom svojega

školovanja (Tablica 22).

Tablica 22. Je li mlada osoba ponavljala školsku godinu, prema vlastitim riječima?

Jesi li ponavljao/la školsku godinu? Da

Ukupno pred-test 26 (36.1%)

Ukupno post-test 22 (40.7%)

Jesi li ponavljao/la školsku godinu? Da

Ukupno pre-test 26 (36.1%)

Ukupno post-test 22 (40.7%)

POZADINSKA PRIČA DJETETA U SKRBI I BUDUĆI ISHODI

Željeli smo prikupiti informacije o pozadinskim pričama mladih u skrbi te njihove

buduće ishode. Tablica 23 pokazuje kako je dvije trećine mladih živjelo u

institucionalnom domu već godinu dana u trenutku početka projekta (pred-test).

Sukladno tome, po njegovu završetku, u domu za djecu boravili su dvije godine.

Tablica 23. Godina kada je mlada osoba došla u institucionalni dom prema iskazu

odgajatelja

Ukupno Pre-Test Ukupno Post-Test

2010-2014 14 (19.5%) 9 (15.3%)


77/134

2015 11 (15.3%) 9 (15.3%)

2016 44 (61.1%) 41 (69.4%)

2017 3 (4.1%) 0%

Nekoliko je različitih situacija prethodnog smještaja, no može se vidjeti kako je 42%

mladih već i ranije bilo smješteno u neki institucionalni dom (posebice u Španjolskoj),

a neki su živjeli sa članovima svoje rodbine (najviše u Njemačkoj). Suprotno

navedenome, mladi u Hrvatskoj su u domove dolazili direktno iz obitelji s biološkim

roditeljima. U Francuskoj i Njemačkoj je više mladih koji su došli iz drugih država bez

pratnje svojih članova obitelji (Tablica 24).

Tablica 24. Prethodni smještaj mladih prema iskazu odgajatelja (podatci iz pred-test

mjerenja)

Hrvatska Francuska Njemačka Španjolska Ukupno

Suživot s majkom, ocem ili

oboje 19 6 9 1 35 (55.6%)

Smještaj u institucionalnom

domu 4 1 2 14 21 (42.0%)

Smještaj s rodbinom 2 0 7 1 10 (21.7%)

Došao je sam/sama iz druge

države 0 4 5 1 10 (20.4%)

Smještaj u udomiteljskoj

obitelji 2 1 1 2 6 (12.8%)

* Moguće je označiti više odgovora

Odgajatelji su mogli označiti više odgovora vezano za budućnost koju su predviđali za

pojedinu mladu osobu. Projektni partneri iz Njemačke nisu odgovarali na ovo pitanje

jer ono nije bilo u skladu s njemačkim zakonodavstvom. Promatrajući rezultate drugih

država (Tablica 25), vidljivo je kako više od polovice svih odgajatelja predviđa kako

će mladi ostati u institucionalnom domu do svoje 18 godine, njih 42% smatra kako će

napustiti sustav socijalne skrbi uz potporu. Samo četvrtina odgajatelja smatra da će

se mladi vratiti u svoju biološku obitelj do svoje 18 godine.

Tablica 25. Plan za budućnost prema iskazu odgajatelja (podatci iz pred-test mjerenja)

Plan za budućnost mlade osobe je… Austrija Hrvatska Francuska Španjolska Ukupno

Ostanak u domu i odlazak iz sustava uz potporu

12

3

8

10

33 (42.3%) Povratak u biološku obitelj -18 5 5 3 6 19 (24.4%)

Povratak u biološku obitelj s 18 3 2 0 6 11 (14.1%)

Bez plana (nema još plana) 1 4 1 3 9 (11.5%)

Smještaj u obitelj s kojom je u srodstvu 0 0 0 2 2 (2.6%)


78/134

Smještaj u obitelj s kojom nije u srodstvu 0 0 0 2 2 (2.6%)

Smještaj u specijaliziranu ustanovu 0 0 0 2 2 (2.6%)


3.2. Pred– i post–test rezultati: uočene promjene

U ovom dijelu prikazat ćemo procjene sudionika istraživanja – mladih, odgajatelja,

učitelja i mentora – o različitim aspektima školovanja mladih i njihovih slobodnih

aktivnosti prije i poslije mentorskog programa:

Akademska postignuća: procjene različitih školskih predmeta

Naglasak na različitosti: vrsta pažnje, potpore i skupine učenika

Odnosi: odnosi s vršnjacima i učiteljima

Socijalna uključenost u školi

Pohađanje škole

Ponašanje

Slobodne aktivnosti

Pristup izvorima učenja i uvjeti učenja

Očekivanja daljnjeg školovanja

AKADEMSKA POSTIGNUĆA: PROCJENE RAZLIČITIH ŠKOLSKIH PREDMETA

Na početku je važno naglasiti kako svoja akademska postignuća u pojedinim školskim

predmetima mladi procjenjuju boljima u odnosu na to kako ih procjenjuju odrasli

sudionici projekta. Većina mladih izvještava kako imaju dobre ocjene u predmetima

kao što su tjelesni odgoj, likovni i glazbeni, s čime se učitelji i mentori slažu.

Odgajatelji su postignuća mladih u ovim predmetima procjenili nešto lošijim.

Promatrajući ukupne rezultate, mladi su manje optimistični prema ostalim školskim

predmetima, a odrasli još i manje.

No, ako usporedimo procjene mladih u pogledu vlastitih akademskih postignuća prije

i poslije programa, vidljivo je kako su se pozitivne procjene vlastitih postignuća

značajno povećale, posebice u matematici te prirodnim i društvenim skupinama

predmeta. To se također odnosi i na učitelje, koji smatraju da su mladi povećali uspjeh

jezičnih predmeta čak i više nego sami mladi. Odgajatelji su prepoznali napredak

mladih u jezičnim i prirodnim skupinama predmeta (Tablica 26). Što se tiče projektne

evaluacije, dobili smo vrlo pozitivan rezultat. No, valja naglasiti kako to nije rezultat

isključivo mentorskog programa.


79/134

Tablica 26. Procjene postignuća mladih u pojedinim školskim predmetima prema iskazima

mladih, odgajatelja, učitelja i mentora (postotak onih koji izvještavaju o dobrim ocjenama)

Kakve su ti

ocjene u:

Test

Mladi

N=75; N=54

Odgajatelji

N=75; N=63

Učitelji

N=69; N=49

Mentori

N=59

Tjelesnom

Pred 77.3 54.7 78.3 --

Post 74.1 61.3 66.7 70.5

Likovnom I glazbenom

Pred 72.0 49.3 58.0 --

Post 58.3 49.2 53.7 56.1

Prirodnim predmetima

Pred 21.3 23.0 13.0 --

Post 35.4 26.7 22.5 21.4

Društvenim predmetima

Pred 21.3 26.7 18.8 --

Post 30.4 25.5 26.2 22.5

Matematici

Pred 18.7 22.7 17.4 --

Post 27.8 22.6 27.1 16.7

Jezicima Pred 33.3 18.7 15.9 --

Post 27.8 24.6 35.4 27.7

(Skala procjene s 3 stupnja: 1=Loše ocjene 2=Niti dobre niti loše ocjene; 3=Dobre ocjene.

Ova tablica prikazuje samo odgovore 3= Dobre ocjene)

NAGLASAK NA RAZLIČITOSTI: VRSTA PAŽNJE, POTPORE I SKUPINE UČENIKA

Oko polovice mladih ostaje u učionici i radi što rade i ostali učenici. Ovaj se broj

povećao između pred- i post-test mjerenja, ukazujući na to da se broj onih mladih

koji se odvajali u druge učionice s drugom grupom učenika smanjio. Ovo je također

pozitivan rezultat za mentorski program (Tablica 27). Tablica 27.Vrsta podrške obrazovnim potrebama mlade osobe (u postocima)

Koliko često mlada

osoba… Test

Mladi

N=75; N=54

Učitelji

N=69; N=49

Ostaje u učionici i radi što

rade i drugi učenici

Pred 69.4 79.4

Post 74.1 81.6

Ide u drugu učionicu s

drugim učenicima

Pred 19 16.9

Post 18.5 8.2


80/134

Ostaje u učionici, ali

većinom ne radi što i drugi

učenici rade

Pred 21.6 20.6

Post 16.7 24.5

Učitelj je njegov ili njezin

asistent u učenju

Pred 10.9 7.9

Post 7.4 0

(Skala procjene s 4 stupnja: 1=Nikada; 2=Nekada; 3=Često; 4= Uvijek; prikazani rezultati u

odgovorima: 3= Često i 4=Uvijek)

Odgovori mladih koji se tiču osoba koje im pomažu u rješavanju domaće zadaće

pokazuju kako su mladi po završetku programa u manjoj mjeri osjećali da im

odgajatelji pomažu. Navedeno može biti povezano s mentorskim programom, ali se

ne može u potpunosti potvrditi. S druge strane, odgajatelji su si pripisivali veću ulogu

u pomaganju mladima pri rješavanju domaćih zadaća u odnosu na procjene te uloge

od strane mladih ili mentora. Potonje je povezano s važnosti potpore koju mladi

dobivaju od svojih vršnjaka (Tablica 28).

Tablica 28. Tko pomaže mladoj osobi u rješavanju domaće zadaće (u postocima)?

Tko pomaže mladoj osobi u

rješvanju domaće zadaće? Test

Mladi

N=75; N=54

Odgajatelji

N=75; N=63

Mentori

N=59

Odgajatelj pomaže cijeloj

grupi

Pred 56 58.1 --

Post 56.6 60.4 34.6

Odgajatelj pomaže njemu/njoj Pred 63.9 54.1 --

Post 53.7 54 67.3

Netko pomaže njemu/njoj Pred 63.5 49.3 --

Post 48.2 60.4 69.8

Druga mlada osoba Pred 8.2 2.7 --

Post 11.2 6.3 14.3

Učitelj u centru Pred 2.7 1.4 --

Post 7.7 4.8 12.5

(Skala procjene s 4 stupnja; prikazani rezultati u odgovorima: 3= Često i 4=Uvijek)

Sudionici su odgovarali i na pitanja vezana za unaprjeđenje vještina učenja. Pitanja

su bila dihotomna i potvrdni odgovori su prikazani u sljedećoj tablici. U pred-test

mjerenju, mladi se u najvećoj mjeri slažu s odgovorima koji se tiču veće podrške u

školi i institucionalnom domu te iznošenja vlastitoga mišljenja.

Godinu dana kasnije, sudionici su davali manje potvrdnih odgovora pri čemu su se

oni u najvećoj mjeri odnosili na imanje tihog mjesta za učenje u domu za djecu,

rješavanje različitih školskih zadaća (porast u odnosu na pred-test mjerenje) i


81/134

prisutnost veće podrške učitelja u školi (iako manje u odnosu na pred-test mjerenje).

Dva aspekta za koja su mentori smatrali da mogu unaprijediti vještine učenja mladih

su davanje prilike mladima iznesu da svoja mišljenja i bolja suradnja između učitelja

i savjetnika za karijeru. Učitelji i odgajatelji su u većoj mjeri bili tradicionalni u svojim

prijedlozima i odlučivali se za odgovore koji su se odnosili na veću podršku unutar

institucionalnih domova i pohađanje razreda s manjim brojem učenika (Tablica 29).

Tablica 29. Kako unaprijediti vještine učenja (u postocima DA)

Test Mladi

N=75; N=54

Odgajatelji

N=75; N=63

Učitelji

N=69; N=49

Mentori

N=59

Imati mirno mjesto za

učenje u domu za djecu

Pred 58.7 65.3 55.1 --

Post 55.6 59.7 50.0 59.2

Raditi različite školske zadaće Pred 37.3 50.7 31.9 --

Post 48.1 49.2 31.1 61.2

Imati veću podršku

učitelja u školi

Pred 69.3 61.3 62.3 --

Post 48.1 68.3 55.8 78.4

Imati priliku iznijeti

svoje mišljenje

Pred 66.7 60.0 52.2 --

Post 47.2 56.5 44.7 85.4

Imati veću podršku u

učenju u institucionalnom

domu

Pred 62.7 72.0 72.5 --

Post 42.6 44.3 59.0 70.2

Imati više prijatelja Pred 37.3 45.3 43.5 --

Post 38.9 40.3 31.0 43.8

Bolja suradnja učitelja i

savjetnika za karijeru

Pred 48.0 53.3 58.0 --

Post 32.1 33.9 47.6 81.6

Imati veću potporu

učenika iz razreda

Pred 44.0 45.9 56.5 --

Post 31.5 54.0 48.8 73.5

Razred s manje učenika Pred 46.7 74.7 63.8 --

Post 31.5 68.3 61.7 80.4

Promjena škole Pred 32.0 14.7 10.1 --

Post 27.8 19.0 12.2 17.0


82/134

ODNOSI: ODNOSI S VRŠNJACIMA I UČITELJIMA Tablica 30. Odnosi u školi (u postocima)

Test Mladi

N=75; N=54

Odgajatelji

N=75; N=63

Učitelji

N=69; N=49

Mentori

N=59

On/ona ima dobre odnose s

prijateljima

Pred 85.3 56.8 76.4 --

Post 79.6 67.7 73.5 55.8

Drugi učenici iz razreda su

većinom pristojni prema

njoj/njemu

Pred 73.7 58.1 87.0 --

Post 70.4 66.7 85.7 52.0

Učitelji pomažu njemu/njoj

kada ima problem

Pred 74.7 83.8 91.3 --

Post 58.5 75.8 83.7 44.9

Mlada osoba osjeća se sigurno u

školi

Pred 57.5 67.6 87.0 --

Post 57.4 69.8 87.8 57.1

Neki učenici iz razreda

pomažu njemu/njoj kada ima

problem

Pred 68.0 38.4 69.1 --

Post 55.6 50.8 67.3 46.0

Učitelji slušaju njega/nju i

uzimaju njegovo/njezino

mišljenje u obzir

Pred 68.0 70.3 85.5 --

Post 48.1 66.7 85.7 42.9

Učitelji se ponašaju pravedno

prema njemu/njoj

Pred 57.9 75.7 91.3 --

Post 48.1 79.4 87.8 45.8

Mlada osoba voli pohađati

školu

Pred 48.6 45.9 56.5 --

Post 25.9 49.2 53.1 32.1

(Skala procjene s 5 stupnja; prikazani rezultati na odgovorima: 4= Slažem se i 5=U potpunosti

se slažem)

U Tablici 30 važno je naglasiti kako se učitelji u većoj mjeri slažu s tvrdnjama kako

su drugi učenici većinom pristojni prema mladim sudionicima projekta i kako učitelj

sluša njega ili nju. Suprotno, mentori su se u manjoj mjeri slagali s tvrdnjama i bili

su manje optimistični – čak manje u odnosu na odgajatelje – u pogledu različitih

odnosa mladih. Odgajatelji su na svim česticama u većoj mjeri odgovarali potvrdno

u post-test u odnosu na pred-test mjerenje. Mladi su, s druge strane, pružali manje

potvrdnih odgovora u post-test mjerenju. U najvećoj su se mjeri slagali s tvrdnjama

koje su se odnosile na dobre odnose s učenicima iz razreda, a najmanje s tvrdnjom

koja se odnosila na to vole li pohađati školu. Potonje nije dobar rezultat za mentorski

program.

Procjene međuvršnjačkoga nasilja (bullying) bile su slične među sudionicima u oba

mjerenja. Prema iskazima mladih koji su sudjelovali u projektu, prevalencija

međuvršnjačkoga nasilja bila je niska (Tablica 31). No ipak, češće su mladi u odnosu

na odrasle izvještavali o međuvršnjačkom nasilju, posebice onome kojemu su


83/134

svjedočili i to njih 25%.

Tablica 31. Međuvršnjačko nasilje (bullying) (u postocima)

Test Mladi

N=75; N=54

Odgajatelji

N=75; N=63

Učitelji

N=69; N=49

Mentori

N=59

Jesi li ikada

svjedočio

međuvršnjačkom

nasilju?

Pred 31.9 8.2 1.5 --

Post 24.5 8.1 8.5 4.5

Jesi li ikada bio

žrtva

međuvršnjačkog

nasilja?

Pred 12.5 6.8 0.0 --

Post 11.3 1.6 2.1 0.0

Jesi li ikada vršio

međuvršnjačko

nasilje?

Pred 5.5 6.9 2.9 --

Post 11.3 4.8 2.0 0.0

(Skala procjene s 4 stupnja: 1=Nikada; 2=Ponekad; 3=Često; 4=Uvijek. Ova tablica prikazuje

samo odgovore 3 i 4)

SOCIJALNA UKLJUČENOST U ŠKOLI

Sudjelovanje u ekskurzijama ili izletima te proslavama i drugim aktivnostima u

organizaciji škole, dva su aspekta koja se ističu u odgovorima svih sudionika, pri čemu

60% mladih izvještava da u njima sudjeluje često ili vrlo često (Tablica 32). Pri

završetku programa svi sudionici izvještavaju o rjeđem sudjelovanju.

Tablica 32. Uključenost u školi (u postocima)

Test Mladi

N=75; N=54

Odgajatelji N=75; N=63

Učitelji N=69; N=49

Mentori N=59

Sudjelujem u ekskurzijama i

izletima koje organizira škola

Pred 70.3 75.7 75.4 --

Post 63.0 63.5 69.4 63.0

Sudjelujem u proslavama i

drugim aktivnostima koje

organizira škola

Pred 63.9 71.6 71.9 --

Post 63.0 63.5 69.4 63.0

Osobe koje brinu o tebi

pohađaju školske događaje

Pred 28.2 37.3 33.3

Post 24.1 46.0 38.1 41.5

Jesi li ikada bio zadužen za

određeni zadatak u školi

Pred 33.3 13.9 12.1 --

Post 17.0 9.7 31.3 11.6

Jesi li ikada imao ulogu

predstavnika razreda

Pred 12.5 2.8 3.2 --

Post 5.7 4.8 6.4 0.0


84/134


samo odgovore 3 i 4).

Najznačajnije razlike u odgovorima odnose se na prisustvovanje odgajatelja školskim

događajima, pri čemu samo 24,1% mladih izvještava kako često ili vrlo često njihovi

odgajatelji dolaze na školske aktivnosti u kojima sudjeluju kako bi ih vidjeli. Suprotno

tome, osobe koje rade s mladima izvještavaju kako češće pohađaju navedene školske

aktivnosti, posebice odgajatelji (do 46%). Slična situacija pronađena je i između

mladih i učitelja. Dok mladi rjeđe izvještavaju kako su bili zaduženi za određeni

zadatak u školi, skoro dvostruko više učitelja navodi potonje. Ipak, općeniti je

zaključak kako mladi nikada nisu bili predstavnici razreda. Druga problematika je i

percepcija mladih u post-test mjerenju u kojemu izvještavaju kako su općenito manje

bili uključeni u sve spomenute školske aktivnosti tijekom prethodne školske godine.

POHAĐANJE ŠKOLE

Tablica 33 pokazuje ohrabrujuće rezultate nakon godinu dana. I mladi i učitelji,

izvještavaju kako, općenito govoreći, mladi redovitije pohađaju školu godinu dana

nakon početka mentorskog programa, čime su smanjeni izostanci. Odgajatelji su

manje optimistični te su njihovi odgovori slični u pred i post-test mjerenju. Tablica 33. Pohađanje škole (u postocima)

Test Mladi

N=75; N=54

Odgajatelji

N=75; N=63

Učitelji

N=69; N=49

Mentori

N=59 Dolazim u školu na

vrijeme

Pred 77.0 74.7 79.7 --

Post 88.9 73.0 87.8 72.9

Provodim više vremena

izvan škole nego u njoj

Pred 9.6 13.5 15.9 --

Post 7.4 12.7 6.3 6.4



PONAŠANJE Tablica 34. Ponašanje (u postocima)

Test Mladi

N=75; N=54

Odgajatelji

N=75; N=63

Učitelji

N=69; N=49

Mentori

N=59

Jesi li dobio

upozorenje ili kaznu? Pred 12.3 14.9 13.0 --


85/134

Post 22.6 11.1 12.2 6.8

Jesi li ikada udaljen iz

razreda?

Pred 4.1 4.1 4.3 --

Post 9.3 6.6 8.2 2.4

Jesi li ikada isključen iz

škole?

Pred 5.5 1.4 0.0 --

Post 5.6 4.8 0.0 2.1



Mladi su u većoj mjeri izvještavali o upozorenjima i kaznama u školama nego su to

činili njihovi odgajatelji i učitelji, a posebice njihovi mentori, iako značajnije na početku

programa (Tablica 34). Srećom, postotak mladih isključenih iz razreda ili škole bio je i

ostao nizak.

AKTIVNOSTI SLOBODNOG VREMENA

Mladi i mentori slažu se u navođenju aktivnosti kojima se mladi bave u slobodno

vrijeme. Prvo mjesto zauzima sport, zatim slijedi glazba. Međutim, odgajatelji općenito

navode manje aktivnosti kojima se mladi bave nego što to čine sami mladi (Tablica

35).

Tablica 35. Organizirane aktivnosti u kojima mladi većinom sudjeluju izvan škole i tijekom

vikenda (u postocima DA)

Test Mladi

N=75; N=54

Odgajtelji N=75; N=63

Mentori N=59

Sport Pred 73.3 66.7 -

Post 72.2 69.8 75.0

Glazba Pred 29.3 16.0 -

Post 22.6 23.8 14.9

Ples Pred 16.0 14.7 -

Post 13.7 9.5 12.8

Strani jezici Pred 20.0 6.7 -

Post 11.3 9.5 10.9

Gluma Pred 4.0 8.0 -

Post 5.8 3.2 4.3

Popodnevne aktivnosti

u centru

Pred 12.0 5.3 -

Post 7.7 6.3 13.0

Udruženje mladih Pred 14.7 8.0 -

Post 7.7 9.5 15.2

Drugo Pred 37.3 46.7 -

Post 50.0 32.3 28.3


86/134

U Tablici 36 hobiji mladih navedeni su od najčešćih do najrjeđih, kako su ih navodili

mladi u post-test mjerenju. Najčešće navedeni hobiji, poput slušanja glazbe, gledanja

TV-a, druženja s prijateljima, korištenja socijalnih mreža i igranja videoigrica,

spominju se češće u odnosu na prethodnu godinu i pred-test mjerenje. Mladi su

također navodili kako odlaze u teretanu češće nego godinu dana ranije. Potonje se

može objasniti time kako su mladi stariji, pa biraju hobije sukladno tome.

Odgajateljske procjene podudarale su se s procjenama mladih dok su mentori u manjoj

mjeri navodili sudjelovanje mladih u navedenim aktivnostima (Tablica 36).

Tablica 36. Glavni hobiji i aktivnosti u slobodno vrijeme mladih (u postocima DA)

Slobodno vrijeme Test Mladi

N=75; N=54


Mentori N=59

Slušanje glazbe Pred 89.3 93.3 -

Post 96.3 92.1 79.6

Gledanje TV-a Pred 77.3 82.7 -

Post 88.7 88.9 79.6

Druženje s prijateljima Pred 84.0 73.3 -

Post 87.0 88.9 84.0

Korištenje socijalnih mreža Pred 82.7 80 -

Post 85.2 90.3 75.5

Igranje videoigrica Pred 72.0 72.0 -

Post 74.1 74.2 51.0

Gledanje serija Pred 80.0 72.0 -

Post 69.2 75.4 41.7

Kupovina Pred 69.3 53.3 -

Post 59.6 39.3 33.3

Vožnja biciklom Pred 76.0 46.7 -

Post 49.0 38.3 16.7

Odlazak u teretanu Pred 36.5 22.7 -

Post 48.1 25.4 32.7

Igranje društvenih igara Pred 48.0 40.0 -

Post 47.2 43.5 42.6

Slikanje ili crtanje Pred 53.3 36.0 -

Post 46.2 36.5 25.5

Čitanje Pred 48.0 37.3 -

Post 41.5 30.2 38.8

Čitanje novosti Pred 44.0 13.3 -

Post 38.5 18.0 16.7


87/134

Trčanje Pred 58.1 22.7 -

Post 32.7 12.7 21.3

Sviranje, pjevanje ili plesanje Pred 40.0 29.3 -

Post 29.4 19.4 22.9

Igranje Warhammera ili slično Pred 22.2 22.7 -

Post 21.6 3.2 8.3

Pisanje Pred 33.3 17.3 -

Post 19.6 12.7 12.5

Vožnja skejtborda Pred 21.9 8.0 -

Post 17.6 6.5 2.2

PRISTUP IZVORIMA UČENJA I UVJETI UČENJA

Značajna razlika u mišljenjima vezana je za pitanja koja su se odnosila na pristup

mladih tehnologijama i izvorima učenja. Svi su se sudionici složili kako mladi imaju

knjige i ostale materijale potrebne za školu. Međutim, odgajatelji izvještavaju kako

mladi imaju materijale za sport i druge aktivnosti vrlo često ili uvijek, dok mladi i

mentori to ne smatraju. I mladi i mentori smatraju kako mladi imaju pristup Internetu,

mobitelu i računalu dok se odgajatelji s time baš i ne slažu (Tablica 37).

Tablica 37. Pristup tehnologijama i izvorima učenja (u postocima)

Test Mladi

N=75; N=54

Odgajatelji

N=75; N=63

Učitelji

N=69; N=49

Mentori

N=59

Imati sve potrebne knjige

i materijale

Pred 84.9 78.4 79.1 --

Post 71.7 76.2 93.8 68.1

Imate materijale za sport

i druge aktivnosti

Pred 60.0 87.5 --- --

Post 62.3 80.6 --- 68.0

Imati pristup Internetu u

domu za djecu

Pred 50.7 60.0 --- --

Post 53.7 38.1 --- 53.7

Imati mobitel Pred 57.3 52.0 --- --

Post 51.9 28.6 --- 55.6

Imati računalo, laptop ili

tablet

Pred 33.3 33.3 --- --

Post 40.7 25.4 --- 32.7




88/134

Iz izvještaja mladih može se vidjeti kako su svoje mjesto za učenje uinstitucionalnom

u domu dijelili s drugom djecom i samo polovica njih je smatrala kako je riječ o tihom

mjestu. Druga polovica izvještava kako je riječ o bučnom mjestu i nerijetko

predviđenom samo za njih. Odgajatelji izvještavaju drugačije i navode da je, iako su

predviđena za više djece, riječ o tihim i ne često bučnim mjestima. Odgovori mentora

su na polovici skale procjena (Tablica 38).

Tablica 38. Mjesto učenja (u postocima DA)

Mjesto za učenje je… Test Mladi

N=75; N=54


Mentori N=59

mjesto s drugom djecom

Pred 74.7 86.5 -

Post 77.4 90.5 84.3

tiho mjesto

Pred 60.8 68.1 -

Post 56.6 71.0 62.7

većinom bučno

Pred 43.2 37.5 -

Post 50.0 29.5 34.0

mjesto samo za mene

Pred 32.4 36.6 -

Post 45.3 38.7 51.0

OČEKIVANJA O NASTAVKU ŠKOLOVANJA

Očekivanja mladih vezana za nastavak školovanja, bilo u akademskom ili strukovnom

obliku (nakon obavezne srednjoškolske razine), povećala su se od početka do kraja

programa (Tablica 39). Očekivanja odgajatelja i učitelja također su se povećala, no u

nižoj mjeri. Navedeno je dobar rezultat, bez obzira na čimbenike koji su tome

doprinijeli. Mladi su imali jednaka očekivanja bez obzira radilo se o akademskom ili

strukovnom školovanju (skoro 70% u oba slučaja). Suprotno tome, odrasli su u većoj

mjeri predviđali strukovna obrazovanja za mlade, a u manjoj mjeri akademsko

obrazovanje.

Zapravo, smatrali su vjerojatnijim kako će mladi upisati neki tečaj u neformalnom

obliku obrazovanja, nego nastaviti u akademskom smjeru. S druge strane, u post-test

mjerenju, mladi su imali niža očekivanja napuštanja školovanja i kretanja u potragu

za poslom. Imali su veću želju za nastavkom školovanja, a ta je želja primijećena i od

strane njihovih odgajatelja.


89/134

Tablica 39. Očekivanje nastavka školovanja (u postocima DA)

Test

Strukovno

obrazovanje (formalno

obrazovanje)

Viša stručna

sprema

Tečajevi/edukacije (neformalno

obrazovanje)

Prestanak

školovanja i

pronalazak posla

Mladi N=75 Pred 58.7 50.8 41.3 38.7

N=54 Post 69.6 68.9 38.6 23.3

Odgajatelji N=75 Pred 71.9 31.1 66.1 37.9

N=63 Post 82.4 41.5 40.0 24.4

Učitelji N=69 Pred 69.5 27.8 65.5 46.0

N=49 Post 90.3 59.3 54.2 34.8

Mentori -- Pred -- -- -- --

N=59 Post 78.3 61.9 50.0 31.6

3.3. Zadovoljstvo

Pred-test i post-test upitnici sadrže pitanja koja mjere zadovoljstvo. Kod većine

upitnika, mladi su morali odgovarati na pitanja koliko su zadovoljni s različitim

aspektima školskog života kao i s drugim životnim područjima. Mnoga od ovih

takozvanih atribucijskih pitanja bila su uključena u upitnik za odrasle, koji su

odgovarali koliko su, prema njihovom mišljenju, mladi bili zadovoljni. Ti su odgovori

vrlo važni za razumijevanje njihove percepcije mladih sudionika projekta.

ZADOVOLJSTVO RAZLIČITIM ASPEKTIMA ŠKOLSKOG ŽIVOTA I UČENJA

Tablica 40. Zadovoljstvo u školi (prosječna vrijednost)

Test Mladi

N=75; N=54

Odgajatelji

N=75; N=63

Učitelji

N=59

Mentori

N=75; N=54

Zadovoljan/na drugim

vršnjacima u vašem

razredu

Pred 7.53 6.11 6.38 -

Post 7.20 6.62 7.24 6.27

Zadovoljan/na

naučenim stvarima

Pred 7.19 5.85 5.52 -

Post 6.74 6.44 6.54 6.02

Zadovoljan/na

ocjenama

Pred 5.79 5.49 5.34 -

Post 6.41 5.87 6.06 5.37


90/134

Zadovoljan/na

odnosom s učiteljima

Pred 7.21 6.70 6.67 -

Post 6.20 6.65 6.75 5.80

Zadovoljan/na svojim

životom kao

učenikom/učenicom

Pred 6.95 5.67 5.61 -

Post 5.87 5.98 6.73 5.74

Općenito zadovoljan/na

svojom školom

Pred 6.93 5.99 6.01 -

Post 5.50 6.05 6.67 5.75

Skala procjene s 11 stupnjeva 0= u potpunosti nezadovoljan/na do 10= sasvim zadovoljan/na

Tablica 40 pokazuje koliko su mladi zadovoljni različitim aspektima škole kao i

zadovoljstvo koje su im pridodali odrasli. Odrasle su pitali: Do koje mjere mislite da

su mladi zadovoljni svakom od ovih stavaka u njegovoj/njenoj školi? Pokazalo se da

su, prema zadovoljstvu mladih iščitanom iz post-testova, stavke u tablici 40 poredane

silaznim redoslijedom od najviše od najmanje. Malo su manje nezadovoljni za razliku

od prošle godine, naročito s ocjenama koje su se poboljšale. Nasuprot tome,

zadovoljstvo koje su im pridodali učitelji i skrbnici je bilo veće u svim aspektima

uspoređenima s pred-testom. Doduše, što se tiče učitelja, pridodano zadovoljstvo je

bilo čak iveće nego zadovoljstvo koje su izrazili mladi. Drugim riječima, učitelji su

uočili veće zadovoljstvo nego ono koje su izrazili mladi, i to u većoj mjeri nego

prethodne godine.

S druge strane, Tablica 41 pokazuje odgovore učitelja i odgajatelja na pitanje koliko

su bili zadovoljni različitim aktivnostima učenja i vještinama koje su mladi usvojili.

Zadovoljstvo učitelja je u svim aspektima (uključenost u razred i vještine učenja) bilo

veće nego prošle godine. Navedeno je važno, budući da u većini slučajeva učitelji nisu

bili isti kao prethodne godine. Osim toga, mentori i učitelji slično su ocijenili vještine

učenja u post-testovima.

Tablica 41. Koliko su učitelji i mentori zadovoljni sljedećim učeničkim vještima (prosječna

vrijednost)

Test Učitelji

N=69; N=49

Mentori

N=59

Zadovoljan/na uključenosti u razred Pred 6.58 -

Post 7.42 6.29

Zadovoljan/na vještinama čitanja i pisanja Pre 5.66 -

Post 6.73 6.04


91/134

Zadovoljan/na vještinama pamćenja Pred 5.88 -

Post 6.48 6.77

Zadovoljan/na vještinama i sposobnostima

učenja bez dodatne pomoći

Pred 4.64 -

Post 5.90 5.16

Zadovoljan/na matematičkim vještinama Pred 5.00 -

Post 5.87 5.98

Zadovoljan/na sposobnostima usredotočenosti

i pažnje

Pred 5.10 -

Post 5.76 5.88

Zadovoljan/na motivacijom za učenjem Pred 5.26 -

Post 5.73 5.72

Zadovoljan/na organizacijskim vještinama Pred 4.49 -

Post 5.63 4.84


ZADOVOLJSTVO DRUGIM ŽIVOTNIM PODRUČJIMA

Mladi su morali odgovarati na pitanja o njihovom zadovoljstvu različitim životnim

aspektima, a odrasli na pitanje: Do koje mjere mislite da je učenik/učenica

zadovoljan/na navedenim aspektima njegova/njezina života? Odgovori su poredani po

važnosti što se tiče zadovoljstva mladih koje je iščitano iz post-testova. Bili su

zadovoljniji svojim zdravljem, načinom na koji su koristili vrijeme, stvarima koje su

posjedovali i međuljudskim odnosima za razliku od prošle godine. Ovi aspekti nalaze

se na vrhu Tablice 42. Nasuprot tome, u ostalim aspektima pokazali su nešto manju

razinu zadovoljstvo nego u pred-testovima.

Vrlo važno je istaknuti njihovo nisko zadovoljstvo vlastitim obiteljima, prebivalištem i

slobodom koju su posjedovali, što se može vidjeti u donjem dijelu tablice. Odgojitelji,

mentori i učitelji pripisali su mladima veću razinu zadovoljstva zdravljem, a manju

vlastitim obiteljima. Međutim, samo odgojitelji su povezali visoko zadovoljstvo

prebivalištem, što nije bilo izraženo i kod mladih.

Tablica 42. Zadovoljstvo mladih različitim životnim područjima i onim što su im pridodali

odrasli (prosječna vrijednost)


92/134

Test

Mladi

N=75;

N=54

Odgajatelji

N=75;

N=63

Učitelji

N=69;

N=49

Mentori

N=59

p-

vrijednost

Zadovoljan/na zdravljem Pred 8.07 6.78 6.61 -- <.001*

Post 8.44 7.27 6.93 7.53 .003*

Zadovoljan/na

korištenjem vlastitog

vremena

Pred 7.37 6.37 5.95 -- <.001*

Post 7.88 6.59 6.63 6.10 .001*

Zadovoljan/na svim

stvarima koje

posjeduje

Pred -- -- -- -- --

Post 7.82 6.15 6.74 5.41 <.001*

Zadovoljan/na

odnosom s ljudima

Pred 7.66 6.35 6.30 -- <.001*

Post 7.69 6.81 7.00 6.75 .092

Zadovoljan/na

vlastitim

izgledom

Pred 7.42 6.08 6.34 -- .006*

Post 7.08 6.43 6.93 6.98 .424

Zadovoljan/na svojim

životom

Pred 7.30 5.85 5.43 -- <.001*

Post 6.98 6.38 6.29 5.87 .063

Zadovoljan/na svojom

obitelji

Pred 8.15 4.34 3.96 -- <.001*

Post 6.16 4.24 5.84 4.45 .001*

Zadovoljan/na

institucijom

Pred 6.70 6.53 6.10 -- .390

Post 6.09 7.00 6.11 6.09 .160

Zadovoljan/na

slobodom koju

posjeduje

Pred 6.25 5.51 5.57 -- .206

Post 5.47 5.82 5.92 5.12 .448


Tablica 43. Zadovoljstvo različitim životnim aspektima, prema riječima mladih (prosječna

vrijednost)

Test Mladi N=75; N=54

Zadovoljan/na time što radiš u slobodno vrijeme Pred 7.96

Post 8.30

Zadovoljan/na svojim prijateljima/cama izvan

škole

Pred 7.67

Post 7.72

Zadovoljan /na vlastitim samopouzdanjem Pred 7.72

Post 7.67


93/134

Zadovoljan /na osjećajem vlastite sigurnosti Pred 7.38

Post 7.62

Zadovoljan /na prilikama koje imaš u životu Pred 7.51

Post 7.23

Zadovoljan /na vlastitom pripremom za budućnost Pred 7.16

Post 6.63

Zadovoljan /na tim kako te odrasli slušaju Pred 7.42

Post 6.58


Nadalje, samo su mlade pitali o vlastitom zadovoljstvu popisom životnih područja.

Tablica 43 prikazuje povećanje njihovog zadovoljstva aktivnostima slobodnog

vrijemena i prijateljskim odnosima, dok se značajno smanjila razina zadovoljstva oko

priprema za budućnost i kako ih slušaju odrasli. Posljednja dva područja vezana za

zadovoljstvo prikazana su u donjem dijelu tablice.

Također su odgovarali na pitanja kako su se osjećali tijekom zadnja dva tjedna

programa, a odrasle da iznesu svoja zapažanju u tom pogledu. Pokazalo su se da su

mladi osjećali malo sretnije i manje tužno nego prošle godine, što je bilo u skladu s

percepcijama odraslih. Općenito, Tablica 44 odražava veliku suglasnost među svim

sudionicima projekta.

Tablica 44. Kako su se mladi osjećali tijekom posljednja dva tjedna (prosječna vrijednost)

Test Mladi

N=75; N=54

Odgajatelji

N=75; N=63

Učitelji

N=69; N=49

Mentori

N=59

Sretan/na Pred 6.38 6.34 6.02 --

Post 7.07 6.43 6.52 6.04

Smiren/na Pred 6.22 5.34 5.72 --

Post 5.85 5.50 5.56 5.36

Pod

stresom

Pred 4.36 4.07 4.00 --

Post 4.71 4.47 4.69 4.34

Tužan/na Pred 4.36 4.18 4.28 --

Post 3.70 3.90 3.33 3.73



94/134

Naposljetku, učitelji i odgajatelji odgovarali su na pitanja o njihovom zadovoljstvu

poslom. Odgajatelji su bili manje zadovoljni za razliku od učitelja i u pred- i post-

testovima (Tablica 45).

Tablica 45. Zadovoljstvo radom odgajatelja i učitelja

Test Odgajatelji N=75; N=63

Učitelji N=69; N=49

Koliko si zadovoljan/na svojim radom? Pred 7.56 8.56

Post 7.52 8.80


3.4. Rezultati post-testova u okviru evaluacije mentorskog procesa

U ovom odlomku predstavljena je evaluacija mentorstva od strane mentora, mladih, učitelja i odgajatelja. Odgovorarali su na specifična pitanja o procjeni programa u post-test upitnicima.

Motivacija mentora za pridruženje projektu i prethodna iskustva

57 od 62 mentora, sudionika projekta, ispunila su u svibnju 2018. post-test

upitnike. Njih 35 upoznalo je štićenika u rujnu (ili neposredno prije); 12 u listopadu; 6 u studenom i 1 u prosincu. Ostala 3 mentora počela su s radom u siječnju, neki kao zamjena za mentore koji su odustali.

25 od 57 mentora bilo je uključeno u druge volonterske aktivnosti. Polovica njih imala je iskustva s djecom u institucionalnoj skrbi, ali samo 16,9% imalo je prethodnog mentorskog iskustva (tablica 46.).

Tablica 46. Prethodno mentorsko iskustvo

Mentori N=59

Iskustvo s djecom u institucionalnoj skrbi? 30 (50.8%)

Uključen/na u druge volonterske aktivnosti? 25 (42.4%)

Prethodno mentorsko iskustvo? 10 (16.9%)


Gotovo trećina njih saznala je o potrazi za mentorima preko internet stranica za

zapošljavanje i volontiranje i gotovo istom postotku je netko rekao o projektu. S

druge strane, najmanje ih je o tome saznalo preko društvenih mreža (Tablica 47).


95/134

Tablica 47. Kako je mentor saznao o ovom programu mentorstva? (u postocima)

Mentori N=59

Internet stranice za zapošljavanje i volontiranje 30.5

Netko mi je rekao/la o projektu 28.8

Drugo 27.1

Društvene mreže (WhatsApp, Facebook ...) 13.6

Letci, reklamni panoi, oglasi u novinama, časopisima ili na TV-u 6.8

Internet stranice organizacije 1.7


Njihovi razlozi o tome zašto su odlučili sudjelovati u projektu su se u polovici

slučajeva odnosili na želju da budu korisni i pomognu drugima (u ovom slučaju, djeci u institucionalnoj skrbi) i na slobodno vrijeme za rad na tome. Također su željeli upoznati nove ljude i skupiti iskustvo u ovom polju. Manji dio su činile druge

opcije u Tablici 48.

Tablica 48. Razlog zbog kojeg se mentor odlučio na sudjelovanje u ovom mentorskom

programu (u postocima)

Mentori N=59

Biti koristan/na, pomoći drugima 55.9

Mentor/ica je imao/la slobodnog vremena za sudjelovanje u

volontiranju 50.8

Mentor/ica je bio/la zabrinut/ta zbog dječje situacije u

institucionalnoj skrbi 45.8

Steći nova iskustva i upoznati nove ljude 45.8

Steći iskustvo u ovom području rada 40.7

Mentor/ica je imao/la prethodna pozitivna iskustva kod ovakvih

projekata 22.0

Mentoru/ici se sviđa kako djeluje organizacija 18.6

Prijatelj/ica mentora/ice je također sudjelovao/la 5.1



96/134

EVALUACIJA OD STRANE SOCIALNIH STRUČNJAKA UKLJUČENIH U PROGRAM

U prosjeku su mentori pozitivno ocijenili elemente mentorskog procesa (oko 3 na

ljestvici od 1 do 5), međutim, ni jedna stavka nije dobila ocjenu 4. Najveće ocjene dali

su dogovaranju oko vremena i mjesta susreta, a najmanje tome da mladi ostanu

angažirani te uravnoteženosti posla i privatnog života s mentorstvom (Tablica 49).

Tablica 49. Glavne poteškoće i olakšice s kojima su se mentori susreli tijekom mentorstva

Mentori (N=59) M* SD

Slaganje oko mjesta susreta 3.83 1.240

Nakon 3 mjeseca odnosa 3.65 1.126

Nakon 6 mjeseci odnosa 3.40 1.272

Odluke o tome koje aktivnosti će se raditi 3.40 1.223

Pronalazak zajedničkog vrijemena s mladima 3.16 1.399

Na početku odnosa 3.16 1.211

Uravnoteženje posla i privatnog života s mentorstvom 3.14 1.354

Osiguranje angažmana mladih 3.09 1.418

* Prosječna vrijednost (od 1=pretežno teško prema 5=pretežno lako)

U ovome dijelu predstavit će se rezultati evaluacije mentorskog programa 2017.-2018.

godine, koje su iznijeli mladi, odgajatelji, nastavnici i mentori. Budući da nedostaju

informacije učitelja kako bi dobili odgovore na postavljena pitanja, njihova mišljenja

su manje zastupljena. U ovom slučaju, mogli su obilježiti oznaku “Nemam tu

informaciju” i koristilo ju je između 50% i 80% učitelja za različita pitanja. Naposljetku

su uklonili stupac s njihovim podacima jer su ga smatrali nereprezentativnim; nisu

mogli ocijeniti problem o kojem nisu dovoljno znali.

Što se tiče razvoja mentorskog programa, grupa mladih se najviše slagala sa svim

pitanja, a nakon toga su slijedili mentori i odgajatelji. Učitelji su bili na zadnjem

mjestu, jer su nedostajale informacije koje bi omogućile njihovu prosudbu, što upućuje

na to da su bili manje uključeni u projekt.

Unatoč razlikama, procjene mladih, odgajatelja i mentora uglavnom su se podudarale;

što znači da su se u manjoj ili većoj mjeri slagali oko aspekata. Tablica 50 pokazuje

da se veće slaganje dogodilo kod sljedećih izjava: mentor/ica i mlada osoba kvalitetno

provode zajedničko vrijeme; mladoj osobi se sviđaju aktivnosti za vrijeme susreta i

on/ona se osjeća dobro kad je s mentorom/icom. S druge strane manje su se slagali

s time da: mentor/ica savjetuje i pomaže kad mlada osoba ima problem s učenicima


97/134

iz razreda ili učiteljima/učiteljicama. Obje strane su se složile da mladi nisu naučili

puno o tome kako se nositi s osjećajima.

Tablica 50. Koliko se slažeš sa svakom od ovih izjava vezanih za mentorski program? (u

postocima)

Mladi N=54

Odgajatelji N=63

Mentori N=59

Mentor/ica i mlada osoba kvalitetno provode

zajedničko vrijeme 83.3 73.0 78.6

Mladoj osobi se sviđaju aktivnosti kojima se bave na

susretima 79.6 73.8 70.6

Mlada osoba se osjeća dobro kada je s mentorom/icom 74.1 68.3 74.5

Dobro je fokusirati se samo na mladu osobu 67.3 69.4 60.4

Novi interesi pobuđuju znatiželju mlade osobe 66.7 50.8 49.1

Mlada osoba vjeruje mentoru/ici 63.0 49.2 57.1

Mentor/ica savjetuje i podržava mladu osobu kad ima

problema s vršnjacima iz razreda

60.4

55.6

55.1

Mlada osoba se više oslanja na njegove/njene

sposobnosti 55.8 46.0 40.4

Mentor/ica savjetuje i podržava mladu osobu kad ima

problema s učiteljima

54.7

49.2

46.9

Mlada osoba uči novi način kako se nositi s emocijama 42.6 38.1 26.4

(Skala procjene s 5 stupnjeva; ovdje su prikazane samo dvije ocjene; 4=prilično se slažem i

5=slažem se u potpunosti).

Postojao je manjak slaganja oko utjecaja mentorstva na školovanje. Mladi su bili

najoptimističniji, iako ne u svim aspektima. Osjećali su da su im mentori pomogli sa

školskim radom (više u dogovoru s odgajateljima i mentorima) i organizacijom

njihovog školskog rada (mentori su ovdje bili manje optimistični). Također su osjetili

da su bili sposobni govoriti o tome što bi mogli studirati u budućnosti. Većinom su se

složili da je im je porasla motivacija za daljnje obrazovanje i osjećali su više

samopouzdanijima u svojim ulogama učenika/ca. Nisu bili tako sretni što su im se

ocijene poboljšale. Zapažen je manjak optimizma od strane odraslih vezan za

posljednja dva aspekta (za više detalja vidi Tablicu 51).

Tablica 51. Kakav je, prema tvom mišljenju, bio utjecaj mentorstva na obrazovanje mladih

(u postocima)


98/134

Mladi Odgajatelji Mentori

Mentor/ica pomaže mladoj osobi sa školskom

radom 68.5 67.7 54.7

Pričaju o budućem obrazovanju 64.2 48.4 65.4

Mentor/ica pomaže mladoj osobi s

organizacijom školskog rada 62.3 53.2 24.5

Mlada osoba je motivirana za buduće učenje 59.3 33.9 32.7

Mlada osoba se osjeća samopouzdanije u

ulozi učenika/ce 55.6 40.3 26.9

Mlada osoba postaje motiviranija za učenje 55.6 38.7 34.0

Ocijene se poboljšavaju 44.4 35.5 24.0


5 =slažem se u potpunosti).

Nekoliko pitanja odnosilo se prednosti i nedostatke programa. Prva dva pitanja nisu

pitali mlade (vidi u Tablici 52). Ona su se odnosila na koordinaciju između mentora i

učitelja i dobila su vrlo nisku ocjenu (većina se nije čak ni upoznala). Koordinacija

između odgajatelja i mentora bila je učestalija, iako su joj odgajatelji dali nisku ocjenu.

Tablica 52. Koordinacija između profesionalaca i mentora (u postocima)

Odgajatelji

N=63

Učitelji

N=49

Mentori

N=59

Postojala je dobra koordinacija između mentora

i učitelja 14.5 27.9 18.5

Postojala je dobra koordinacija između mentora

i odgajatelja 47.6 --- 64.9



Sljedeći aspekti su visoko ocijenjeni i pokazana je velika suglasnost: mentor/ica i

učenik/ca su se dobro slagali; mentor/ica razumije učenikovu situaciju te on/ona

sudjeluje u donošenju odluka o aktivnostima koje se obrađuju tijekom mentoriranja

(Tablica 53).


99/134

Tablica 53. Kako bi se poboljšao program, koje je tvoje mišljenje vezano za sljedeće

izjave? (u postocima)

Mladi

N=54

Odgajatelji

N=63

Mentori

N=5

9 Mentor/ica i mlada osoba se dobro slažu 81.1 82.3 85.7

Mentor/ica razumije učenikovu situaciju 77.4 74.2 91.2

Mlada osoba sudjeluje u donošenju odluka o

aktivnostima koje se obavljaju 73.6 72.6 91.1

Mlada osoba zna objasniti što je mentorski program 71.7 -- --

Imati mentora/icu je bilo bolje od očekivanog 66.0 66.1 50.0

Mlada osoba se osjećala slobodnom sudjelovati u

mentorskom programu 64.2 67.7 73.6

Mlada osoba je imala riječ kad je program počinjao 58.5 64.5 74.1



ZADOVOLJSTVO MENTORSKIM PROGRAMOM

Mladi su bili najzadovoljniji mentorskim iskustvom, a slijedili su ih odgajatelji i mentori

(s prosječnom ocjenom 7 od 10). Učitelji su pokazali najmanje zadovoljstvo, a bili su

i najmanje uključeni (Tablica 54).

Tablica 54. Zadovoljstvo mentorstvom


Prosječna vrijednost

SD

8.06

2.692

7.29

3.034

6.34

2.881

7.19

2.713

Skala procjene s 11 stupnjeva od 0=u potpunosti nezadovoljan/na do 10=u potpunosti

zadovoljan/na

Mentori su uglavnom bili jako zadovoljni podrškom koju im je davala organizacija u

okviru koje je proveden mentorski program u svakoj zemlji (Tablica 55), u to su bili

uključeni svi aspekti uključujući selekciju, edukaciju i praćenje.


100/134

Tablica 55. Zadovoljstvo podrškom koju su dobili od organizacije

Mentori N=59

Prosječna srednja vrijednost

SD

7.76

2.329

Skala procjene s 11 stupnjeva od 0=u potpunosti nezadovoljan/na do 10=u potpunosti

zadovoljan/na

Većina sudionika željela je nastaviti s programom do kraja školske godine, tako da je,

na pitanje žele li da se program nastavi i sljedeće godine, bilo više potvrdnih nego

negativnih odgovora. Najoduševljeniji su bili odgajatelji, a odmah nakon njih mladi.

Mentori su bili manje oduševljeni, a jedna petina njih je tada željela odustati od

projekta. Uglavnom, željeli su nastaviti s istim aktivnostima na istim mjestima te se

polovica se željela redovitije sastajati, za razliku od druge polovice (Tablica 56).

Tablica 56. Biste li željeli nastaviti s mentorstvom? (u postocima DA)

Mladi

N=54

Odgajatelji

N=63

Mentori

N=59

Nastaviti do kraja školske godine 76.5 86.7 75.0

Nastaviti s istim aktivnostima 66.7 82.0 68.6

Nastaviti s programom u sljedećem

polugodištu 62.7 75.0 57.1

Vrijeme provedeno zajedno je dovoljno 56.9 60.7 57.4

Mjesta održavanja aktivnosti su prikladna 56.9 86.9 69.1

Sastajati se češće 55.8 48.3 50.9

Vrijeme provedeno zajedno bi trebalo biti duže 45.1 45.9 27.8

Promijeniti mentora 13.5 10.2 20.0

Prestati s programom sada 11.8 10.3 21.4

Učitelje su pitali žele li da se nastavi s mentorskim programom, no bez više detalja.

92,3 % njih je odgovorilo potvrdno, iako su, kao što se može vidjeti na temelju

rezultata, dobili jako malo informacija o djelovanju programa. Vjerujemo da im se

jednostavno sviđala ideja da učenik/ca ima mentora/cu.

U konačnici, skoro svi, mladi, odgojitelji, učitelji i mentori su se složili s time da bi

iskustvo mentorstva djece u u institucionalnoj skrbi iskustvo vrijedno preporuke

(Tablica 57). Mentori bi također preporučili drugima da budu mentori djeci u

institucionalnoj skrbi.


101/134

Tablica 57. Preporuka da imaju mentora (u postocima DA)


Preporučio/la bih mentora drugoj djeci u

institucionalnoj skrbi

86.5

92.1

94.9

94.9

Preporučio/la bih nekome koga znam

mentorstvo djeci u institucionalnoj skrbi

--

--

--

94.9

4. REZULTATI TEMELJENI NA IZVJEŠĆIMA MENTORA:

KVALITATIVNI PODACI

4.1. Vrste aktivnosti provedene tijekom mentoriranja

838 izvještaja o mentorskim sastancima je primljeno u razdoblju između srpnja 2017.

i svibnja 2018. godine. U njima je sudjelovalo 61 mladih. 62 mentora su napisala

izvještaje. Većina njih (75%) je počela s mentorstvom u rujnu, a neki su počeli i

ranije, tijekom ljeta, odnosno nakon završetka prethodne školske godine. Program je

trebao početi najkasnije do početka školske godine, ali 25% mentora je s radom

počelo naknadno, većinom između listopada i studenoga.

Glavne razlike među državama su bile vidljive već na prvim sastancima (vidi detalje

aktivnosti u Tablici 58). Primjerice, prvi sastanak u Kataloniji se uglavnom održao

između odgojitelja, mlade osobe i mentora, koji su se predstavili jedni drugima.

Nakon toga je mentor održao neslužbeni razgovor s mladom osobom u šetnji ili u

centru. Zabava dobrodošlice je u Francuskoj organizirana za sve mentore i djecu u

prostoru kao što je kafić. Sljedeći sastanak se održao u institucionalnom centru. U

Hrvatskoj se prvi sastanak sastojao od posjete mentora institucionalnom domu, kako

bi upoznao dijete i odgajatelja. U Austriji su ostali u institucionalnom centru ili su

prošetali. Slično, u Njemačkoj je prihvaćen postupni pristup, izrađen prema

prioritetima svih mentora i učenika. Doslovni isječak iz teksta kojeg su napisali

mentori se može vidjeti u nastavku:

Upoznali smo jedni druge, dijete me je provelo po ustanovi (Hrvatska)

Posjetili smo ustanovu i upoznali odgajatelja (Francuska)

Upoznavanje dječaka, razgovor o njegovoj obitelji, školi, prijateljima,

slobodnom vremenu. Objašnjavanje osnovnih informacija o mentorstvu (uloga

mentora…) (Hrvatska)

Prvi sastanak. Otišli smo u šetnju po gradu kako bismo se upoznali i počeli

razgovarati o mentorstvu. (Španjolska)

Tablica 58. Aktivnosti tijekom prvog sastanka mentora-djeteta


102/134

Broj puta

Neslužbeni razgovor 42

Sastanak (službeno sastajanje s odgajateljem/icom) 16

Zabava dobrodošlice (s drugim mentorima i djecom) 11

Posjećivanje institucionalnog centra 9

Šetnja 5

Jelo i piće 3

Akademske aktivnosti 2

Od drugog sastanka nadalje aktivnosti su postale raznovrsnije. Tablica 59 prikazuje

rezultate utemeljene na kategorizaciji koja se primjenjuje na tekst, a koje su napisali

mentori na obrascu promatranja nakon svakog sastanka s djetetom/mladom osobom.

Prvi stupac pokazuje skup aktivnosti, dok je opis pojedinih aktivnosti uključenih u

svaki skup prikazan u drugom stupcu. Brojevi u zagradama označavaju koliko se puta

ponovila aktivnost u mentorskim izvješćima.

Aktivnosti su navedene po silaznom redoslijedu važnosti, od najviše do najmanje

spomenutih. Dakle, ne samo da možemo vidjeti što je učinjeno za vrijeme sastanaka,

nego i koje su to aktivnosti koje su se najviše spominjale u ovom mentorskom

programu.

Tablica 59. Opis aktivnosti provedenih tijekom mentorskih sastanaka

Aktivnosti Opis

ŠKOLSKI RAD /

AKTIVNOSTI UČENJA

(375)

Domaći rad (199)

Priprema za ispit (76)

Aktivnosti učenja koje nisu izravno povezane s domaćim radom i

ispitima (31)

Usmjeravanje (obrazovanje, životopisi, prijave, motivacijska pisma,

tečajevi) (15)

Čitanje (12)

Organizacija (planiranje učenja, zadaća, kalendari, mape, itd.) (12)

Traženje informacija potrebnih za školski rad (4)

Matematičke igre (koje je mentor izradio) (2)

Dijete uči mentora ruski (1)

Privatni život/obitelj/osjećaji, prijatelji, praznici (93)


103/134

SAMO RAZGOVOR

Razgovor između

mentora i djeteta

Glavne teme (231)

Škola (konflikti, učitelji, budući planovi, ocjene, itd.) (53)

Upoznavanje jedno drugoga (hobiji, sviđanja/nesviđanja, filmovi)(21)

Planiranje mentorstva (21)

Druge teme (vijesti, nogomet, društvo, politika, itd.) (18)

Prigovori na prebivalište (8), promjene, odgajatelji (2)

JELO & PIĆE (111) Dijeljenje obroka, pića ili sladoleda (i razgovor) (111)

IGRE & SPORT (106)

Društvene igre (52)

Sport: stolni tenis, nogomet, badminton, plivanje) stolni nogomet,

kuglanje, joga (28)

Igre (neodređene) (14)

ŠETNJA (78) Šetnja u gradu, u parku, itd. (i razgovor) (78)

ODNOSI S DRUGIM

LJUDIMA (56)

S drugom djecom u institucionalnom centru (22)

S prijateljima ili obitelji djeteta (14)

S prijateljima ili obitelji mentora (6)

S određenom djecom ili mentorima (4)

KULTURNE

AKTIVNOSTI(49)

Kino (28)

Muzej ili izložba (14)

Spomenik / monumentalni centar / stari grad (5)

Priredba (kazalište, cirkus, ples, koncert, itd.) (4)

Konferencija / radionica (2)

KUPOVINA (35)

Odjeća za dijete (9)

Dar za prijatelje ili obitelj djeteta (6)

Ostalo (supermarket, trgovina glazbenom opremom) (2)

ZABAVNI PARK,

FESTIVAL, SAJAM

(32)

Sajam (obrtnički sajam, božićni sajam, itd.) (15)

Tematski park / zabavni park (4)

Festival (2)

Igralište (2)

SLUŽBENI

SASTANAK (28)

Sastanak sa odgajateljom (28)

Sastanak s drugom djecom i mentorima (3)

Sastanak s učiteljem ili ravnateljem škole (2)

Sastanak s voditeljem institucionalnog centra (1)


104/134

SPECIFIČNE

AKTIVNOSTI ILI

USLUGE

(27)

Otpratiti dijete na dodatne školske aktivnosti, na sastanak, frizeru, itd.

(14)

Otići s djetetom doktoru ili terapeutu (7)

Prisustvovati djetetovim školskim događanjima, koncertima, sportskim

treninzima, prezentaciji istraživačkih projekata djeteta (6)

Pomagati djetetu kod premještaja u drugi institucionalni centar (2)

MEDIJI (za zabavu,

ne u akademske

svrhe) (19)

Gledanje filmova (4)

Gledanje videozapisa na Youtube-u (3)

Društvene mreže (2)

Video igrice (2)

Pretraživanje interneta (1)

PRIRODA I

ŽIVOTINJE

Aktivnosti koje

uključuju prirodu ili

kontakt sa

životinjama (17)

Odlazak na plažu ili u posjet nacionalnom parku (6)

Pješačenje (4)

Skloništa za životinje ili staje (sklonište za pse, konji) (4)

Šetnja psa (3)

Zoološki vrt (2)

Vrtlarstvo (1)

DARIVANJE (13) Mentor poklanja dar djetetu (11) ili obrnuto (2)

KUHANJE (11) Radionica, kuhanje obroka, itd. (11)

UMJETNOST &

RUKOTVORINE (9) Crtanje, slikanje, izrađivanje darova... (9)

SLAVLJENJE (9) Djetetov (6) ili mentorov rođendan (1), božićna zabava (2)

GLAZBA (6) Slušanje glazbe (4), sviranje gitare (2)

SLIKANJE (3) Slikanje sebe ili krajolika (3)

BRIGA O TIJELU (3) Aktivnosti, koje uključuju brigu o tijelu: kosa, nokti, itd. (3)

Zbroj svih dijelova ne odgovara ukupnom iznosu svake aktivnosti, jer vrsta aktivnosti nije

uvijek precizirana.

Prva velika skupina aktivnosti bila je povezana sa školskim radom i učeničkim

aktivnostima. Mentori su često pomagali mladima u pisanju zadaće ili učenju za

ispite te su im davali podršku u aktivnostima koje nisu bile direktno povezane sa


105/134

zadaćom ili ispitima. Također su im pomagali u pisanju životopisa i molbi za posao,

kao i u traženju tečajeva.

Bitno je naglasiti važnost pomoći koju su mentori pružili mladima u organizaciji

školskih obaveza te u jedinstvenim, izvanrednim aktivnostima, kao što su poučavanje

ruskog jezika ili matematičke vježbe koje je mentor smislio. U nastavku su neki od

isječaka mentorskih izvještaja:

Učenje matematike kroz igru. Prošli put smo uključili prijatelja u igru, a kasnije

su nam se pridružila i neka djeca. (Hrvatska)

Na putu do knjižnice dala mi je pismo koje je napisala za mene. Rekla mi je da

me voli i da je zahvalna za svaki naš susret. Izrazila je želju da ostanemo u

kontaktu nakon što projekt završi, opisala me kao stariju sestru ili prijateljicu.

Zatim me zamolila da i ja njoj napišem jedno. Kad smo došle u knjižnicu,

rezervirale smo knjigu po koju moramo doći idućeg tjedna i započele zadaću

iz katalonskog. Morala je pročitati knjigu i riješiti zadatke. Napravila je to

samostalno uz malo moje pomoći s izgovorom i strukturom. Inzistirala je da

joj napišem pismo prije nego što izađemo iz knjižnice. I jesam. (Španjolska)

Planirali smo sljedeće susrete i pripremu za nadolazeće ispite. (Njemačka)

Pričali smo i vježbali prijave. Razgovarali smo o prilikama za posao i

očekivanjima od izbjeglica. (Njemačka)

Čitanje i pisanje. (Francuska)

Druga po redu najveća aktivnost bili su razgovorni susreti; razgovaralo se o

temama bliskim učenicima – o njihovim obiteljima i prijateljima; njihovim osjećajima;

o tome kako provode slobodno vrijeme, ali i o žalbama na centar. Također su proveli

vrijeme razgovarajući o školi, ne samo o konfliktima, već o budućim planovima.

Iskoristili su mentorstvo da se upoznaju i saznaju što vole, a što ne vole. Dotakli su i

općenite teme (politiku, nogomet, vijesti). Razgovori su se odvijali tijekom izvođenja

aktivnosti opisanih u tablici 59, a posebno kad su išli u šetnju, na kavu ili u

restoran.

Otišle smo u knjižnicu istražiti koji izvori su nam dostupni i isplanirati aktivnosti koje

možemo raditi tijekom projekta. (Španjolska)

Odlučio sam ga odvesti u dužu šetnju kako bismo uživali u ostatku jeseni prije nego

dođe zima. Nakon toga sam ga odveo na čaj, pričali smo o životu općenito i imali smo

produktivan razgovor o njegovim snovima i aspiracijama. (Austrija)

Dok smo šetale kroz centar grada prošle smo pokraj Centra za socijalnu skrb i rekla

mi je da je ondje socijalna služba “koja ju je uzela”. Objasnila mi je svoju osobnu

situaciju bez da sam je pitala. Vidjela sam da joj je potreban razgovor o tome i

osjećala se bolje nakon što je to ispričala meni, “strankinji kojoj može vjerovati”. Na


106/134

putu natrag prema izbjegličkom centru pričali smo o mjestu na kojem ćemo održavati

nastavu. Rekla je da bi rađe da se nalazimo izvan centra jer ondje ima previše ljudi.

(Španjolska)

Treća skupina aktivnosti bila je vezana uz igru ili neki sport između mentora i

učenika u neformalnom okruženju. Igrali su društvene igre, nogomet, badminton ili

ping-pong; neke od njih bile su plivanje i joga.

Prilagodila sam se njenim hobijima: nogometu i odjeći! Išla sam pogledati kako

trenira nogomet i nakon toga smo išle na ručak. (Francuska)

Također su se nalazili s drugim ljudima, kao što su mladi iz centra ili učenikovi

prijatelji, čak i mentorova obitelj. No, to je bilo u rjeđim slučajevima od prethodnih

aktivnosti. Ponekad su se nalazili i s drugim mentorima.

Išli smo zajedno s ostalim mentorima na sajam. (Njemačka)

Kulturne aktivnosti su također često spomenute. Primjerice, išli su u kino, muzeje,

na izložbe, vidjeti predstave, plesne ili glazbene izvedbe u kazalište, u circus i slično.

Navedene su i razne radionice i konferencije.

Išli smo u kino, svidjelo nam se. Također smo otišli popiti kavu i vruću čokoladu,

razgovarali smo o raznim temama. ("svakodnevni život"). (Francuska)

Otišle smo pogledati besplatnu izložbu tijekom koje smo doživjele vrtlog emocija

povezanih s djetinjstvom i kinom. Iskoristile smo priliku i prošetale kroz stari dio

grada kako bismo obje dobile neke nove ideje za rekreativne/edukativne aktivnosti.

(Španjolska)

Spomenut je i šoping, posebno u kontekstu kupovanja odjeće za mlade ili u

slučajevima kad su mladi morali kupovati poklon, pa su tražili mentore da idu s njima.

Posjetili smo dućane s odjećom (bez da smo išta kupili!), pa smo nakon toga otišli na

ručak. (Francuska)

Ponekad su išli na sajam, bilo božićni, bilo buvljak. Neki su posjetili i tematski park,

no to nije bilo tako često u ovom Projektu.

Posjetili smo božićni sajam. (Austrija)

Treba spomenuti i održane sastanke, posebno između mentora i odgajatelja o

mladim osoba, a neke od njih su također ponekad sudjelovale. Skupili smo primjere

u kojima su na sastancima sudjelovali i mladi, kao i slučajeve skupnih sastanaka svih


107/134

mentora i mladih, pripadnika Organizacije.

Održat će se sastanak između svih mentora i mladih u glavnom uredu. (Njemačka)

Zajednički sastanak između odgajatelja, mladoga i mene odmah ujutro. Nakon toga

šetnja do knjižnice. Zajedno smo napisale esej na katalonskom. (Španjolska)

Jedna aktivnost koja se često spominjala je pratnja mlade osobe na neku

aktivnost ili uslugu; na izvannastavnu aktivnost, kod frizera, na sastanak, kod

doktora ili psihologa. Mentor je također bio njegova/njezina pratnja na koncertima,

sportskim treninzima ili podrška kod izlaganja prezentacije u školi. U posebnim

slučajevima, bitno je napomenuti kako je mentor pomagao mladoj osobi pri

preseljenju u novi institucionalni dom.

Došla sam po njega i odveo ga na trening ragbija. (Hrvatska).

Išli smo kod frizera, učenik je htio novu frizuru. Naposlijetku smo otišli na željeznički

kolodvor, glavnu točku sastajanja pripadnika afganistanske zajednice. Učenik me

upoznao s mnogo ljudi. (Austrija)

Bio je užasan dan. Učenik je morao napustiti svoj dom. Nikad neću zaboraviti taj dan.

Svi smo plakali. Pomogao sam mu staviti stvari u kutije I nakon toga smo se morali

oprostiti. Uistinu crn dan u životima svih koji su bili tamo. (Austrija)

Moj je učenik htio da idem s njim u posjet doktoru. (Njemačka)

Rjeđe su provodili vrijeme koristeći medijske tehnologije kako bi pogledali film,

Youtube video ili surfali društvenim mrežama.

Gledajući film, igrajući društvene igrice, pričajući o vijestima. (Hrvatska)

Isto tako su išli u prirodu – na plažu ili u planine – te su bili u društvu životinja,

osobito pasa i konja. Neki su posjetili zoološki vrt, a samo jedan mentor je s učenikom

uređivao vrt.

Išli smo u dugu šetnju s mojim psom. (Austrija)

Moja učenica je pošla sa mnom u posjetu mom konju. Dozvolila sam joj da ga očetka

i osedla. Držala ga je za uzde, a naposljetku i zajahala. Bila je jako iznenađena, no

bez problema je pohvatala što treba raditi. (Španjolska)

Konačno, u nekoliko slučajeva mentori su izvijestili o aktivnostima vezanim uz

proslave i poklone te zajedničke hobije, kao što su crtanje, kuhanje, slušanje

glazbe, sviranje gitare ili fotografiranje. Neke od njih obuhvaćale su i njegu

učenikovog tijela.


108/134

Otišli smo u šetnju po šumi u blizini mog doma gdje smo brali “Bärlauch” lišće koje

ima okus po češnjaku. Kasnije smo od njega napravili specijalitet pesto, koji je poslje

odnio doma. Nakon vježbanja engleskog otišao je kući. (Austrija)

Izrađivali smo svijeće. (Njemačka)

Proslavili smo učenikov petnaesti rođendan. On uvijek želi biti izvan institucionalnog

doma. Želi upoznati mog psa. Već smo dva puta bili na groblju posjetiti grob školskog

prijatelja koji je preminuo. Uvijek ga pitam treba li nešto kupiti ili učiniti za zajednicu

(doctor, školske stvari, terapija…). (Austrija)

Učenica i ja smo krenule iz centra s namjerom da odemo prošetati, no naposljetku

smo provele popodne pripremajući iznenađenje za njenog odgajatelja, koji napušta

centar. Otišle smo u kafić koji je učenica odabrala i natjerala sam ju da napiše što

osjeća prema odgajatelju; što joj se najviše sviđa, što joj se najmanje sviđa, zašto

ga toliko voli, čega se sjeća o njihovom prvom susretu. Taj joj je popis pomogao da

smisli što želi napisati i napisala je stvarno cool tekst na svoj način. Nakog toga smo

otišle kupiti omotnice i čestitku kako bismo izradile spektakularnu prezentaciju.

(Španjolska)

Osim odlazaka na specifična mjesta (muzej, sportski centar, sajam, itd.), mentorstva

su se održavala na različitim mjestima koja su većinom ovisila o pojedinačnim

dogovorima, lokalno dostupnim resursima, kao i o preferencijama metora i učenika.

Primjerice, u Kataloniji se nekoliko susreta održalo u knjižnici i društvenom centru. S

druge strane, u Hrvatskoj su se susreti češće održavali u institucionalnom domu, a

ponekad bi im se pridružilo još mladih iz centra. Neki susreti su održani u

mentrorovom domu, posebno u Francuskoj. U nekim slučajevima održani su u školi,

kao u Njemačkoj.


109/134

4.2. Ocjenjivanje aktivnosti koje su provedene tijekom mentorstva

Tablica 60: Ocjene aktivnosti

Ocjene Opis Kotacije

POZITIVNE

(Jako) dobro, (jako) lijepo, dobro provedeno vrijeme,

ugodno, produktivno, bogato, odlučujuće, korisno, tečno,

(jako) pozitivno, opušena atmosfera, udobno, zabava i

smijeh odmorno, (jako) sretno, odlično, izvrsno,

motivirajuće, jako zanimljivo, itd.

449 (53.7%)

NEUTRALNE

Normalno, OK, prihvatljivo, normalno, ne još važno, dosta

dobro, kratko, itd. - Mentor naglašava neke dobre i neke loše aspekte

- Mentor samo izvještava o aktivnostima bez ocjenjivanja

107 (12.7%)

NEGATIVNE Prekratko, neke poteškoće, teško, loš dan, razočaravajuće,

frustrirajuće 56 (6.6%)

Neispunjeno Mentor nije ispunio ovaj dio 226 (27%)

UKUPNO mjesečnih izvješća 838 (100%)

Mentori su trebali ocijeniti aktivnosti koje su provedene tijekom svakog mentorskog

sata (opisano u prethodnom dijelu) u svojim mjesečnim izvješćima. Tablica 60

pokazuje da su ocjene, općenito, bile većinom pozitivne. Drugim riječima, 53.7%

ocjena aktivnosti zabilježenih u 853 izvještaja opisano je pozitivnim riječima, kao što

su: jako dobro, lijepo provedeno vrijeme, dobro iskorišteno vrijeme, osjećaji

udobnosti i opuštenosti, bilo nam je zabavno i puno smo se smijali te bilo je zanimljivo

ili motivirajuće. S druge strane, samo 6.6% bilo je ocijenjeno negativno, s naglaskom

na poteškoće i frustracije, imali su loš ili živčan dan te nisu imali vremena za ništa jer

je bilo prekratko.

Međutim, 12.7% ocjena nije bilo svrstano ni pod pozitivne ni pod negativne. To se

pripisuje tome što je mentor samo opisao aktivnost bez da ju je ocijenio ili tome što

je bila dvoznačna. Uporaba riječi kao što su prihvatljivo, ne baš važno, ok, normalno

ili zadovoljavaće može ukazivati na to da je aktivnost prošla dobro, ali također može

značiti manjak entuzijazma. Osim toga, 27% mentora nije ispunilo ocjenjivački dio,

pa su ocjene njihovih aktivnosti ostale nepoznate.

Ocjene smo, nakon dublje analize, podijelili u dvije različite kategorije u odnosu na

glavne čimbenike. Potonje su određene redosljedom po broju puta koliko su

spomenute u izvješćima (brojevi u zagradama u Tablici 61): učenikovi stavovi i

ponašanje; odnos mentor-učenik; tko je odlučivao o aktivnostima i njihovim

ishodima; sadašnje i prošle okolnosti koje su utjecale na susrete; proces učenja


110/134

tijekom mentorstva; učenikova osobnost i vještine; te u konačnici, pitanja povezana

s projektom. Potrebno je naglasiti da ovi čimbenici nisu bili unaprijed određeni.

Ocjenjivanje je bilo oslobođeno cilja te su, prema tome, čimbenici proizašli iz sardžaja

analize i kategorizacije mentorskih izvješća.

Tablica 61 pokazuje zbroj ocjena grupiranih pod glavne čimbenike i primjere

pozitivnih i negativnih ocjena. U zagradama se može iščitati broj puta koliko su ocjene

spomenute u izvješćima. Kako bi se izbjeglo opterećivanje čitatelja, uključeni su samo

pozitivni i negativni primjeri.

Table 61: Ocjene aktivnosti prema glavnim čimbenicima

Učenički stavovi i

ponašanja

tijekom susreta

(190)

Pozitivno (119), Neutralno (38) Negativno (33)

POZITIVAN DOJAM: motiviran, uključen (20), zahvalan (19),

zainteresiran (19), opušten, sretan, dobro raspoložen (19), otvoren,

prijateljski (14), surađuje, sposoban shvatiti (14), usredotočen (7),

pričljiv (7), naporno radi (4), uzbuđen, fasciniran(4), ponosan, samopouzdan (3)

NEGATIVAN DOJAM: nezainteresiran za učenje, demotiviran(28),

tužan, ljut, depresivan, zabrinut, loše raspoložen (15), nije

usredotočen (12), zatvoren, distanciran (13), ne želi raditi (9),

razočaran, frustriran (5), lijen, pasivan (6), nervozan, anksiozan (5),

Odnos između

mentora i učenika

(129)

Pozitivno (121), Neutralno (6) Negativno (2)

POZITIVAN DOJAM: pouzdan (19), blizak, dubok (6), poboljšava se,

ide na bolje (5), prijatelji, učenik pokazuje prihvaćanje i poštovanje (3),

posebna veza (2), potpora (2), pomirenje, uzajamno približavanje (2),

dobra povezanost, dobra povratna informacija, dobra komunikacija,

intenzivan, otvoren, itd.

NEGATIVAN DOJAM: loša povezanost, stagnacija, itd.

Aktivnost: tko o

njoj odlučuje/

ishodi (62)

Pozitivno (60); Negativno (2)

POZITIVNO: uzbudljiva aktivnost, korisna, smiješna, zanimljiva,

provođenje vremena zajedno, odabrana od strane učenika, izlasci van

institucionalnog doma, itd. (60)

NEGATIVNO: Nešto je s aktivnošću pošlo po zlu

Okolnosti: Pozitivno (27), Neutralno (15), Negativno (18)


111/134

ponešto o

okruženju ili

prošlim

događajima koji

su utjecali na

susret (60)

POZITIVAN DOJAM: odnosi s ljudima u/izvan institucionalnog doma

(16), opuštena lokacija (3), učenikova dobra osobna/obiteljska situacija

(7), dobar tjedan u školi (1), odnos jedan-prema-jedan (1), dobra

prilagodba novom institucionalnom domu (1), mentor ima više

vremena (1)

NEGATIVAN DOJAM: kazna u školi ili u institucionalnom domu,

izbacivanje iz škole ili doma (9), promjene smještaja ili promjene

unutar postojećeg smještaja, nesigurnost (5), učenikove poteškoće

vezane uz osobnu ili obiteljsku situaciju (3), problemi/konflikti u

institucionalnom domu (3), zabavna aktivnost u institucionalnom domu

organizirana u isto vrijeme (3), učenik se osjeća bolesno ili umorno

(4), ponašanje druge djece (2), nedostatak koordinacije

između odgajatelja (1), mentorov nedostatak vremena (1)

Učenje: napredak

i poteškoće (56)

Pozitivno (35), Neutralno (17), Negativno (4)

POZITIVAN DOJAM: poboljšanje, nadilaženje poteškoća15), uspjeh

(10), izvršavanje svih zadataka (10), povećanje motivacije (1), dobre ocjene (1)

NEGATIVAN DOJAM: poteškoće (10), loše ocjene (2), nedovršeni

zadaci (1), nerazumijevanje zadataka (1)

Učenikova

osobnost i

vještine (52)

Pozitivno (34), Neutralno (13) Negativno (5),

POZITIVAN DOJAM: otvoren, prijateljski, ekstrovert (15), pričljiv (3),

dobro raspoložen (3), otvorenog uma (2), suosjećajan (2), marljiv

(2), pristojan (2), zreo, zazmišlja o svojim postupcima (2), pozitivno

razmišlja (2), iskren (2), ljubazan (2), poslušan, dobra osoba,

zaigran, skroman, velikodušan, strpljiv, samopouzdan, naporno radi,

itd.

Kognitivne vještine (21), društvene vještine (3), sportske vještine (2),

umjetničke vještine (1)

NEGATIVAN DOJAM introvert, sramežljiv (15), nedostatak

samopouzdanja (1)

Pitanja projekta:

koordinacija,

uloge, ciljevi (30)

Pozitivno (19), Neutralno (3), Negativno (8)

POZITIVAN DOJAM: koordinacija s odgajateljem (8), dogovoreno

mentoriranje ili radni plan (7), dobra usklađenost, lako je kontaktirati/

ostati u kontaktu (1)

NEGATIVAN DOJAM: poteškoće u kontaktiranju ili ostajanju u kontaktu

s učenikom (6), mentor se osjeća beskorisnim (2), nejasnoće vezane uz

ciljeve, nejasnoće vezane uz ulogu mentora


112/134

Najčešće ocjenjivan čimbenik bili su učenički stavovi i ponašanja; s više pozitivnih

nego negativnih ocjena, što je vrlo važno naglasiti s obzirom na okolnosti u kojima

se mnogi od tih mladih ljudi nalaze. Istaknuti stavovi uključuju motiviranost,

uključenost, zahvalnost prema mentor, zainteresiranost, opuštenost, sreću,

otvorenost, suradnju, prihvaćanje, usredotočenost i pričljivost. Zadovoljstvo je čuti

sve ove pridjeve upotrijebljene u opisivanju ove populacije.

Naši prvi susreti u rujnu bili su jako pozitivni. Čeka me, kad zna da dolazim. Priča mi

puno toga, o sebi i o svojoj priči. Za mene je on jako pristojan, razmišlja o svom

ponašanju, otvoren je, razuman i pozitivno razmišlja. (Austrija)

Otišla sam osjećajući se iznenađeno jer su mi toliko puta rekli kako je ona vrlo

nervozna, preuzbuđena ili ima loš tjedan, a moji osjećaji su bili upravo suprotni.

Valjda je to aktivnost koju ona voli raditi, s nekim tko obraća pozornost na nju, nešto

drugačije. Tako da osjećam (barem zasada) da me jako poštuje. (Španjolska)

Negativna strana pokazuje da su neke ocjene bile povezane s učenikovim osjećajima

demotiviranosti, tuge ili ljutnje, zabrinutosti, lošeg raspoloženja, zatvorenosti,

neusredotočenosti, pasivnosti ili velike nervoze. Ovo su samo neki primjeri koje su

mentori spomenuli i treba ih uzeti s rezervom, s obzirom na to da je ovo dio s najviše

negativnih ocjena kojih, unatoč tome, ima manje nego pozitivnih.

Dječak mi je otvoreno rekao da ništa ne želi raditi, pa smo većinu vremena sjedili u

tišini. Nije želio razgovarati. Malo prije kraja započeo je temu glazbe, ali i dalje se nije

dovoljno uključio. (Hrvatska)

Druga najčešće spominjana tema bila je odnos između mentora i učenika.

Posebno možemo istaknuti pozitivne aspekte, kao što su uspostavljena veza

zasnovana na povjerenju, poboljšanje tijekom procesa upoznavanja, dobra

komunikacija, prihvaćanje i poštovanje.

Iz moje perspektive već smo imali dobar odnos. Moj učenik je sa mnom otvoren i

priča mi o svojim žalostima i strahovima (škola, veza s ocem i majkom, pustolovine

u XXX ili u školi) [···] sretno mi je zahvalio za ovaj dan. (Austrija)

Stvarno su se dobro slagali, mantor kaže kako je sretan što je njegovo kumče

otvoreno za sve aktivnosti koje mu ponudi. Srce mi pjeva što imam njega za učenika.

(Francuska)

Imamo posebnu vezu, voli sa mnom razgovarati i družiti se. Sretan je i ponosan što

ima mentora. (Hrvatska)

Slijede četiri čimbenika, spomenuta više ili manje jednak broj puta.


113/134

Prvi je činjenica da je učenik odabrao aktivnost, što je ocijenjeno pozitivno.

Primjere kako su to mentori opisali vidjeli smo u prethodnom dijelu.

Vrlo, vrlo pozitivna ocjena. To je aktivnost koju je učenica predložila nakon što smo

pričale o spomenicima i povijesnim mjestima u gradu. Nakon što je rekla da je kao

dijete posjetila slično mjesto, to je bilo jako motivirajuće za nju. (Španjolska)

Drugo područje bilo je vezano uz okolnosti i okruženja u kojima su se susreti

događali. Pozitivna su se odnosila na priliku za uspostavljanje odnosa s drugima

tijekom mentoriranja, bilo u ili izvan centra, s odraslima ili djecom, obitelji ili

prijateljima, što, prema tome, upućuje na to da su se susreti odvijali s drugim ljudima.

Ako je učenik prije susreta imao dobar tjedan u školi, ili obrnuto, ako stvari nisu išle

kako treba, to je također utjecalo na mentoriranje. Primjerice, ako je dijete bilo

kažnjeno ili izbačeno iz škole, izvještaj je bio istaknut kao negativan.

Mladić je kažnjen zbog loših ocjena i markiranja. Vrijeme nam je uglavnom prošlo u

učenju povijesti. Razgovorom i opuštenom atmosferom uspjela sam ga malo

oraspoložiti… (Hrvatska)

Problemi u institucionalnom domu, ili s učenikovom osobnom ili obiteljskom

situacijom također su imali negativan utjecaj na susrete. U primjerima uključenima u

izvješća spominje se nedostatak koordinacije ili vremensko ograničenje za mentora.

Mogao sam vidjeti kako je mnogo toga bilo u učenikovim mislima i kako je pokušavao

shvatiti što se to događalo u mjestu u kojem je smješten. Iako mi učenik nije htio

previše otkriti o tome što se događalo, s obzirom na nesigurnost njegovog smještaja,

vidio sam da se puno toga događalo u njegovom osobnom životu, uključujući obitelj

i školu, budući da nije pratio nastavu i nije imao volje za razgovor. Rekao mi je da će

se preseliti kod prijatelja na drugo mjesto u Beču i da se više neće viđati s ostalim

tražiteljima azila s kojima je živio. (Austrija)

Nije mi bilo lako pričati s njom o važnosti učenja zbog svega s njenom obiteljskom

situacijom. (Španjolska)

Sljedeća stavka bilo je ocjenjivanje učenikovog procesa učenja. Pozitivne ocjene

značile su da je kod učenika vidljivo poboljšanje u učenju, svladavanje poteškoća,

postizanje uspjeha te dovršavanje svih zadataka. Kod manje pozitivnih isticale su se

poteškoće u radu te u dovršavanju školskih zadaća.

Bio je to produktivan susret jer joj nisu baš bile jasne osnovne jednadžbe, a nakon

što smo obradile lekciju je bez ikakvih problema riješila sve zadatke [···] Irina je bila

ponosna na sebe tog sata jer je napokon prokužila kako se rješavaju jednadžbe.

(Španjolska)


114/134

Neovisno o stavovima i ponašanju, učenikova osobnost i njegove vještine su

sljedeće područje koje smo istaknuli. Mentori su pozitivno ocijenili učenike koji su bili

ekstroverti i prijateljski nastrojeni, otvoreni i pričljivi te su za njih upotrijebili pridjeve

kao što su dobro raspoložen, suosjećajan, zreo, koji razmišlja o svom ponašanju,

optimističan, iskren, darežljiv, samopouzdan. S druge strane, ako se pokazalo da je

učenik sramežljiv ili introvert, mentori su ga ocijenili negativnim ocjenama, zbog toga

što su komunikacija i međusobno razumijevanje u tim slučajevima bili uvelike

ograničeni. Što se tiče vještina, mentori nisu spomenuli samo kognitivne, već i

društvene, umjetničke i sportske vještine kod svojih učenika, a valja naglasiti kako

su sve pozitivno ocijenjene te su ih mentori i sami poticali.

Ponavljanje je prošlo izvrsno. Mladić je pametan, brzo svladava gradivo i mislim da

bi, da nije lijen (što je posljedica okruženja u kojem živi), imao odlične ocjene u školi.

(Hrvatska)

U posljednjem dijelu odredili smo pitanja koja se tiču projekta. Radi se o dobroj

koordinaciji s odgajateljem i, kada je to moguće, postizanje dogovora o planu

mentorskog rada. Obje stavke su pozitivno ocijenjene.

Jako dobro. Naš je susret bio koristan u smislu preusmjeravanja ciljeva i početka rada

na akademskom području s učenicom. Razgovor s učiteljicom bio je od velike pomoći.

(Španjolska)

Negativno su ocijenjene poteškoće oko kontaktiranja učenika, osjećaj

bespomoćnosti prema njemu te nejasnoća oko uloge mentora i postavljanja ciljeva,

koje bi se, iako ih je malo, trebale ubuduće uzeti u obzir.

4.3. Glavne poteškoće s kojima su se mentori susreli tijekom

mentorskog procesa

Mentore smo zamolili da nas izvijeste o glavnim poteškoćama s kojima su se susreli

tijekom mentorskog procesa. Prikazane su ukratko u Tablici 62.

Glavni set poteškoća odnosio se na učenje u školi, posebno u slučajevima kad je ono

bilo protiv učenikove volje. Spomenuti su, među ostalim, njihov manjak interesa,

poteškoće u učenju, nedostatak koncentracije tijekom aktivnosti učenja te odbijanje

razgovora o školi. Mentori su također istaknuli poteškoće koje su imali prilikom

motiviranja učenika. Ovi rezultati su očekivani, s obzirom na to da ovaj mentorski

program proizlazi iz prethodnih znanja o poteškoćama koje pronalazimo u ovom

području.


115/134

Tablica 62: Poteškoće i brige o kojima su mentori izvijestili

Poteškoće i brige Opis

Povezane s

procesom učenja i

aktivnostima (86)

Učenik odbija sudjelovati u učenju za školu (27)

Učenik ne pokazuje interes za učenjem (12)

Učenik ima poteškoće u učenju (12)

Učenik nije usredotočen tijekom učenja (12)

Mentor se teško koncentrira na aktivnosti učenja (8)

Nedostatak školskog materijala (5)

Učenik osjeća frustraciju (5)

Učenik se ne osjeća ugodno kada dođe do razgovora o školi (5)

Poteškoće vezane

uz institucionalne

domove (43)

Promjene u institucionalnim domovima, novi odgajatelji, učenik ne

pronalazi svoje mjesto unutar doma, poteškoće u odnosu između

učenika i odgajatelja, sukobljavanje s drugom djecom, nedostatak

koordinacije unutar institucionalnog doma, itd. (19)

Mentor ima poteškoće s kontaktiranjem odgajatelja, itd. ili ne osjeća

njihovu potporu (16)

Mentor smatra kako nema on/ona nema dovoljno informacija, ili istinitih

informacija vezanih uz učenikovu situaciju (u školi, institucionalnom

domu, obitelji, itd.) (8)

Povezivanje/

ostajanje u

kontaktu

(42)

Mentor i/ili učenik su prezaposleni i teško se usklađuju oko dogovora susreta; učenik otkazuje susrete ili kasni; mentor nema nikakvih

vijesti o učeniku, mentor otkazuje susret, itd. (31)

Susret je iz nekog razloga kraći ili se dogodio u vrlo nezgodnom

vremenskom razdoblju (11)

Učenikovo

ponašanje, stavovi

ili osobni /obiteljski

problemi (24)

Učenikovo agresivno ponašanje, zahtjevni stavovi, laži, osjećaj

umora, ima važnih obiteljskih ili osobnih problema, itd. (24)

Ometanje zbog

prisutnosti druge

djece (18)

Sukobi, ljubomora, ometanje, itd. (18)

Mentor se osjeća

nesigurno vezano

uz svoju ulogu (17)

Vezano uz aktivnosti koje su izvedive ili neizvedive, tko plaća

troškove aktivnosti, na koji način treba reagirati kad učenik krene

otkrivati svoju osobnu situaciju (17)

Odvlačenje pažnje

(15)

Odvlačenje pažnje, kao što su: društvene mreže, računalo, mobitel,

TV, izvršavanje drugih aktivnosti u isto vrijeme, prijatelji u knjižnici,

itd. (15)

Učenik gubi interes

za sudjelovanjem u

projektu (6)

Učenik ne želi nastaviti, želi smanjiti broj susreta, ima druge

prioritete (prijatelje, izvannastavne aktivnosti) (6)


116/134

Ukupno 275

navoda

Drugo, manje spominjano područje, bile su poteškoće vezane za institucionalne

domove. One su obuhvaćale česte promjene odgajatelja ili nedostatak jasno

definirane ključne osobe koja se brine o učeniku, zatim nedostatak koordinacije

unutar domova, poteškoće u odnosu između učenika i odgajatelja, kao i sukobljavanje

s drugom djecom. U ovome dijelu također su spomenuti koordinacijski problem

između mentora i odgajatelja. U nekim slučajevima mentori nisu dobivali potporu od

odgajatelja. Sukladno tome, neki od mentora izjavili su kako nisu imali (dovoljno)

informacija o učenikovoj obitelji, školi ili osobnoj situaciji, a posljedica toga bio je

osjećaj nesigurnosti vezan uz samo mentoriranje.

Ako postoji nešto što se može poboljšati, rekao bih da je to briga unutar

institucionalnog doma. Potrebno je da odgajatelji budu osjećajniji. Njihova suradnja

u napretku projekta od velike je važnosti, a ja se ne osjećam dovoljno upućenim u

ovo iskustvo. Učenikov odgajatelj bio je izvanredan, ali nakon njegovog odlaska nismo

se puno čuli. Primjećujem neke promjene koje mi se ne čine primjerenima, pogotovo

za osobe kojima treba stabilnost. Zbilja mi se ne čini pametno mijenjati odgajatelje

tako često. (Francuska)

Problemi oko usklađivanja vremena susreta spomenti su gotovo jednak broj

puta. Događalo se da su oboje bili prezaposleni, da je susret otkazan ili je učenik

kasnio. Ponekad mentor ne bi dobio nikakav odgovor od učenika. Osim toga, susreti

su u nekim slučajevima bili prekratki da bi se išta stiglo napraviti ili su se događali u

neprikladnom vremenskom razdoblju za mentoriranje.

Sukladno ocjenama iz prethodnog dijela, neke poteškoće bile su vezane uz

učenikovo ponašanje, koje je ponekad bio agresivno ili provokativno. Što se tiče

razgovora, učenik je ponekad bio prepasivan ili preumoran. Važnu ulogu ovdje su

također imali obiteljski i osobni problemi.

Prisutstvo druge djece ponekad je rezultiralo neuspješnim mentoriranjem. Ili je

učenik bio ljubomoran jer bi se mentor fokusirao na drugu djecu, ili su nastajali sukobi

i neprekidna ometanja.

Neki su spomenuli osjećaj nesigurnosti vezan uz ulogu mentora. Nisu bili sigurni

koje aktivnosti mogu izvesti, a koje ne, kao ni tko plaća troškove aktivnosti. Jedan

od problema bio je kako prikladno reagirati na učenikovo otkrivanje osobne situacije.

Ometanje je također bio jedan od problema. S jedne strane, to su bili mobiteli,

pristup društvenim mrežama, TV programima, i tako dalje, a s druge strane imali smo

više aktivnosti dogovorenih u isto vrijeme na istome mjestu ili, primjerice, slučajeve

kad bi učenik sreo prijatelje u knjižnici.


117/134

Naposljetku, u nekim slučajevima mentori su izjavili kako su učenici izgubili interes

za sudjelovanjem u projektu. Imali su druge prioritete ili jednostavno nisu željeli

nastaviti sudjelovanje.

5. SAŽETAK GLAVNIH ZAKLJUČAKA

Pilot program nastoji socijalnim mentorstvom poboljšati školski uspjeh tinejdžera koji

žive u alternativnoj skrbi. U razvoju je bio 9 mjeseci (od rujna 2017. do svibnja 2018.

godine). Ova inicijativa temeljena na mentorstvu uključivala je djecu i mlade,

odgajatelje, učitelje i mentore iz 5 organizacija koje su sudjelovale u projektu. Te su

organizacije Fundació Plataforma Educativa (Katalonija, Španjolska), Research Team

ERIDIQV (Sveučilište u Gironi), BTG – Federal Association of Therapeutic

Communities (Austrija), S&S GEM - Gesellschaft Für Soziales MBH (Njemačka),

Udruga Igra (Hrvatska) te Parrains Par Mille (Francuska).

Napori, dosljednost i upornost ovih organizacija bili su ključni u omogućavanju razvoja

i završetka projekta. Bitno je naglasiti da su stručnjaci, sudionici projekta, imali puno

svakodnevnih obaveza, stoga jako cijenimo njihove uložene napore u pronalaženje

vremena i prostora za sudjelovanje u ocjenjivanju pilot projekta.

Evaluacija, koju je proveo istraživački tim ERIDIQV Sveučilišta u Gironi, imala je dvije

paralelne faze. U prvoj fazi korišteni su pred-testovi i post-testovi kreirani s ciljem

ocjenjivanja promjena koje su nastale nakon sudjelovanja u mentorskom procesu.

Ovdje je glavni cilj bio istražiti situaciju u kojoj su se mlade osobe nalazile prije i

poslje programa, ispitivanjem učenika (djece i mladih), njihovih odgajatelja, učitelja

i mentora. U drugoj fazi su mentori ispunjavali mjesečne izvještaje ocjenjujući

učenikov razvoj. Cilj ocjenjivanja bio je istražiti je li mentorska inicijativa imala

pozitivan utjecaj na obrazovanje mladih u institucionalnoj skrbi.

Program je započeo krajem školske godine 2016./2017., a sudjelovalo je 75 mladih i

njihovih cijenjenih odgajatelja i učitelja. Nakon toga su odabrani mentori. U rujnu je

66 mladih zajedno sa svojim mentorima započelo mentorstvo. Neke od mladih osoba

prestale su sudjelovati iz različitih razloga, pa je, prema tome, krajem svibnja ostalo

50 mladih sudionika projekta. Neovisno o tome, osobe koje su odustale prije svibnja

također su bile pozvane na ispunjavanje evaluacijskog upitnika. Stoga je prikupljeno

ukupno 219 upitnika prije i 225 upitnika nakon programa. Također, 62 mentora

ispunila su mjesečna izvješća o radu 61 mlade osobe; što ukupno čini 838 izvještaja.

U nastavku slijedi sažetak glavnih zaključaka dobivenih nakon analize kvantitativnih

i kvalitativnih podataka.


118/134

5.1. Tko su sudionici projekta?

Prosječna starost mladih je 15 godina, a dobni rang je između 12 i 17

godina, Njemci i Hrvati su najstariji.

Prosječna starost odgajatelja i mentora je 34 godine i mlađi su od

nastavnika (prosjek 46 godina).

60% mladih rođeno je izvan granica zemlje u kojoj se provodi pilot projekt.

Postoje velike razlike među zemljama: u Hrvatskoj nema sudionika

rođenih u inozemstvu, dok je u Njemačkoj postotak skoro 75%.

U uzorku je više dječaka nego djevojčica. To je zato što su u Austriji,

Hrvatskoj i Francuskoj sudionici bili samo dječaci. Međutim, odgajatelji,

nastavnici i mentori su uglavnom žene.

Trećina mentora živi sa svojim partnerom, a slijede oni koji žive sami

(uglavnom iz Francuske). U usporedbi s ostalim zemljama, postotak

mentora koji žive s prijateljima najveći je u Njemačkoj. Većina mentora

završila je visoko obrazovanje, a dvije trećine rade puno radno vrijeme.


119/134

5.2. O okruženju u ustanovama socijalne skrbi

Profili stručnjaka koji rade u ustanovama razlikuju se od zemlje do zemlje,

ali većina njih su socijalni pedagozi i socijalni odgajatelji.

Sigurnost posla odgajatelja veća je u Hrvatskoj i Francuskoj, gdje su

odgajatelji radili u istoj ustanovi duže od 3 godine i bili odgajatelji mladim

sudionicima programa i do 3 godine. Ovaj posao je prilično siguran u

Njemačkoj, dok u Španjolskoj nije osobito siguran (trećina odgajatelja bila

je u centru manje od godinu dana, a polovica njih djecu koja su bila dio

programa poznaju manje od 6 mjeseci).

Veličina ustanova ovisi o organizaciji iz svake zemlje: u Austriji svi mladi

žive u ustanovama s manje od 10 mjesta, u Njemačkoj je situacija slična

Austriji, u Francuskoj su ustanove za 20-30 ljudi, a u hrvatskim ustanovama

su za više od 30 ljudi. U Španjolskoj postoje različite vrste centara.

U Austriji, Njemačkoj i u većini slučajeva u Francuskoj, sobe su

jednokrevetne. S druge strane, u Hrvatskoj sobe dijele 2 osobe, a u

Španjolskoj sobe mogu imati od 1 do 4 kreveta. U centrima u Španjolskoj i

Njemačkoj dječaci i djevojke dijele isti centar, dok su u drugim zemljama

odvojeni u zasebne centre.

Dvije trećine mladih živjelo je otprilike godinu dana u ustanovi kada je

projekt započeo. Prije ulaska u ustanovu, 42% njih već je bilo u drugoj

ustanovi (pogotovo u Španjolskoj). U Francuskoj i Njemačkoj bilo je više

mladih koji su dolazili iz drugih zemalja bez svojih obitelji.

Predviđa se da će polovica tih mladih ostati u institucionalnoj skrbi dok ne

budu stariji od 18 godina i da će postati punoljetni uz pomoć i podršku

institucionalne skrbi. Međutim, očekuje se da će se samo 25% mladih moći

vratiti svojoj biološkoj obitelji.


120/134

5.3. O školskom okruženju

Škole koje sudionici pohađaju su uglavnom državno subvencionirane.

Većina učitelja je izjavila da je upoznata s centrom i da u njihovoj školi

ima i drugih učenika koji su u institucionalnoj skrbi.

Pred kraj projekta trećina sudionika bila je u istoj školi posljednje 3, a

ostatak samo u posljednje 2 godine. Gotovo svi učenici koji su sudjelovali

u projektu pohađali su između 2 i 4 škole, pa čak i 5 ili više u nekim

slučajevima.

Gotovo svi sudionici pohađaju redovne škole, dok ostatak pohađa škole

za djecu s posebnim potrebama. Više od trećine mladih ponavljalo je

razred u prošlosti.

46% sudionika ima određene obrazovne potrebe, no valja spomenuti da

se taj postotak smanjio u Francuskoj i Njemačkoj do kraja programa.

5.4. Rezultati pred- i post-testova: opažene promjene

Mladi smatraju svoje školske ocjene boljima nego odrasli. Izjavili su da

imaju dobre ocjene iz tjelesnog, likovnog i glazbenog. Učitelji i mentori su

se složili s njima oko toga, no odgajatelji nisu. Općenito, mladi su manje

optimistični prema ocjenama iz ostalih predmeta, a odrasli još i manje.

Nakon završetka sudjelovanja u programu, mladi su objasnili da su postigli

bolje rezultate iz matematike te prirodnih i društvenih skupina predmeta.

Učitelji su to potvrdili, dodajući i bolje rezultate iz jezika. Odgajatelji su

rekli da su postignuta neka poboljšanja iz jezičnih i prirodnih skupina

predmeta.

Prije početka mentorskog programa samo polovica mladih pohađala je

nastavu s cijelim razredom. Učitelji i mladi tvrde da se nakon projekta taj

postotak povećao, stoga manje učenika pohađa individualnu nastavu.

Odgovor na pitanje kako poboljšati vještine učenja prikazan je iz različitih

perspektiva:

o Prije programa, mladi su rekli da je potrebno više podrške u školi,

u centru za socijalnu skrb i da ih se treba više i bolje slušati. Godinu

dana kasnije tražili su mirnije mjesto za učenje u centru,

prilagođene školske obveze i više podrške od učitelja.


121/134

o Mentori su komentirali da postoje dva aspekta koji bi mogli

pridonijeti poboljšanju vještina učenja: treba više slušati mlade i

povećati suradnju između škole i centra.

o Učitelji i odgajatelji imali su tradicionalniji stav i zatražili su dodatnu

pomoć od centra i nastavu s manjim brojem učenika.

Prije početka programa dvije trećine mladih smatralo je da im odgajatelji

pomažu s domaćim zadaćama. Po završetku programa taj se broj smanjio

i čini se da je taj zadatak sada dodijeljen mentorima.

Mladi su tvrdili da su navikli na dijeljenje prostora za učenje s drugim

stanovnicima centra. Samo polovica njih misli da je centar često mirno

mjesto, dok druga polovica smatra da je bučno. Odgajatelji nemaju isto

mišljenje, a mišljenje mentora je podijeljene između to dvoje.

5.5. Prisutnost i ponašanje u školi

Mladi i nastavnici misle da učenici dolaze na vrijeme u školu, s time da se

ta situacija još i poboljšala do kraja programa, što je rezultiralo manjim

brojem izostanaka iz škole.

Do kraja mentorskog procesa mladi su se osjećali manje kažnjavanima ili

upozoravanima (22,6%) nego godinu prije. Ovaj postotak niži je kada se

radi o odgajateljima, učiteljima i mentorima, ali postoci učenika koji su

izbačeni još uvijek su niski.


122/134

5.6. Međuljudski odnosi i socijalna uključenost

Mladi vrlo često misle da su njihovi odnosi s drugim kolegama iz razreda

dobri, ali su više kritički nastrojeni prema pomoći koju dobivaju od svojih

učitelja. Učenici ne vole ići u školu i odrasli se slažu s tom tvrdnjom.

S druge strane, učitelji smatraju da dovoljno slušaju djecu te pozitivno

ocjenjuju svoje odnose s učenicima. Ocjene učitelja o ovoj temi puno su

veće od mišljenja odgajatelja i mentora. Odnos između učenika i

nastavnika se nije promijenio nakon programa. Situacije zlostavljanja u

školi i dalje su rijetke.

Više od 60% mladih sudjelovalo je u izletima i proslavama koje je

organizirala škola, a rezultati su malo niži po završetku programa.

Međutim, samo 24% mladih tvrde da ih odgajatelji posjećuju često ili vrlo

često, dok 46% odgajatelja misle da to čine.

Mladi se rijetko smatraju odgovornima za zadatke u školi, dok nastavnici

misle da oni imaju dvostruko veću odgovornost. Percepcija mladih o tome

koliko puno rade tijekom sudjelovanja malo je niža nego prije početka

programa.

5.7. O slobodnom vremenu i pristupu resursima

Sport je najdraža organizirana slobodna aktivnost. Općenito, odgajatelji

tvrde da se mladi manje bave aktivnostima nego što kažu.

Najpopularniji hobiji mladih su slušanje glazbe, gledanje televizije, izlasci

s prijateljima, korištenje društvenih mreža i igranje video igrica. U

usporedbi s rezultatima prije početka programa, kažu da češće odlaze u

teretanu. Mišljenja odgajatelja vrlo su slična onima mladih.

Rezultati mladih i odgajatelja isti su što se tiče dostupnosti knjiga i drugih

školskih materijala. Međutim, što se tiče sportske opreme, odgajatelji

misle da ju mladi imaju često ili uvijek, dok se mladi i mentori s time ne

slažu.

Što se tiče interneta, mobitela i računala, mladi i mentori tvrde da pristup

tim uređajima imaju samo 50% vremena, a to je više od onoga što misle

odgajatelji.


123/134

5.8. Buduća očekivanja

Ambicije mladih vezane za više obrazovanje, kako akademsko tako i

strukovno (gotovo 70% za oboje), povećale su se po završetku

mentorskog programa. Smanjila su se čekivanja da će odustati i početi s

radom.

Očekivanja odgajatelja i učitelja prema daljnjem obrazovanju mladih

također su veća, iako jasno ističu da će mladi prije odabrati strukovni

smjer umjesto akademskog. Zapravo, misle da će mladi raditi i naučiti

kako da rade posao na neformalni način, umjesto da slijede akademsko

obrazovanje.

5.9. Zadovoljstvo

Mladi su u školama najzadovoljniji svojim odnosom sa školskim kolegama.

Svi aspekti škole koje su mladi ocjenjivali su niži nakon programa, osim

zadovoljstva ocjenama, koje se povećalo. Učitelji i odgajatelji smatraju da

su mladi zadovoljniji nego što daju do znanja, a isto tako i više nego što

su bili prije programa.

Pokazalo se da su učitelji zadovoljniji nego prije godinu dana znanjem koje

su mladi usvojili i napretkom koji su postigli u svojim vještinama, a sličnu

ocjenu su dali i mentori. Srednji rezultat je obično oko 5 i 6 (na ljestvici

od 0 do 10 bodova).

Što se tiče zadovoljstva životom (u usporedbi s upitnikom na kraju

programa), mladi su rekli da su zadovoljniji svojim zdravljem, kako su

iskoristili svoje vrijeme, stvarima koje imaju i odnosima s drugima.

Rezultati koji su se smanjili tijekom prošle godine su zadovoljstvo svojom

obitelji, centrom za socijalnu skrb i njihovom slobodom. Odgajatelji,

mentori i učitelji se slažu s njihovim visokim zadovoljstvom zdravljem i

slabim zadovoljstvom obiteljima. Međutim, mladi se ne slažu s odraslima

oko tvrdnji vezanih za zadovoljstvo mladih centrom.

Prosječna ocjena zadovoljstva životom kao cjelinom je 7.


124/134

Zadovoljstvo aktivnostima kojima se bave u slobodno vrijeme i svojim

prijateljima iz škole se povećalo, ali zadovoljstvo njihovim pripremanjem

za budućnost i načinom na koji ih odrasli slušaju jako se smanjilo.

Upitnik za mlade sadržavao je pitanje o tome kako su se osjećali tijekom

posljednja dva tjedna, a za odrasle kako to tumače. Mladi kažu kako se

osjećaju malo sretnije i manje tužno u odnosu na prethodnu godinu, a s

time se slažu i učitelji i odgajatelji.

Zadovoljstvo učitelja svojim poslom veće je (oko 8,5) od zadovoljstva

odgajatelja (7,5).

5.10. Motivacija mentora

Više od polovice mentora je u prošlosti već volontiralo u drugim

aktivnostima i već su poznavali djecu koja žive u centrima. Međutim,

većina njih nikada prije nije bila mentor.

Što se tiče načina na koji su mentori doznali o mentorskom projektu, više

od 30% informiralo se putem online ponuda za posao, dok je više od

trećine dobilo informacije od drugih ljudi.

Polovica mentora imala je motivaciju da bude korisna i pomogne djeci koja

žive u centrima, a imali su i slobodno vrijeme za to. Također su izjavili da

žele upoznati nove ljude i steći iskustvo u ovom području.

5.11. O mentorskom programu

Ocjene mentora pokazuju da su imali više pogodnosti (iako niti jedna

ocjena ne postiže 4 od 5) nego poteškoća. Kažu da s vremenom postaje

lakše dogovoriti mjesto i vrijeme susreta.

Učitelji su imali poteškoća u ocjenjivanju programa, a više od polovice njih

je izjavilo da nisu imali dovoljno informacija. To može značiti da nisu bili

dovoljno uključeni u program.


125/134

Općenito, mladi su ti koji su dali najviše pozitivnih odgovora na sva

postavljena pitanja o mentorskom programu, a slijede ih mentori i

odgajatelji.

Mladi, odgajatelji i mentori slažu se s izjavama mentora i mladih o tome

kako su se dobro zabavili, svidjele su im se aktivnosti u kojima su

sudjelovali te s tvrdnjom da se mladi osjećaju dobro u društvu svojih

mentora. Međutim, smatraju da program nije pomogao mladima da nauče

nove načine kako se nositi s osjećajima.

Odgajatelji su izjavili da su mladi voljeli imati osobu za sebe i mladi su se

s tom tvrdnjom složili.

Više od polovice sudionika snažno se slaže s izjavom da im je mentorski

program pomogao u pronalaženju novih interesa, vjerovali su mentoru, a

mentor im je davao savjete kada su imali problema u školi i uspio ih je

potaknuti da više vjeruju vlastitim sposobnostima. Isto mišljenje dijele i

odgajatelji i mentori, ali s nižom razinom slaganja.

Svi se slažu da su mentor i dijete imali dobar odnos, razumjeli su se,

mentor je shvatio situaciju i dijete je odlučivalo o aktivnostima kojima bi

se mogli baviti tijekom mentorstva.

Također, dvije trećine mladih i odgajatelja misle da je imati mentora bolje

od očekivanog. Mentori su naglasili da su mladi imali slobodu izbora o

sudjelovanju u programu i izražavali su svoja mišljenja više nego inače.

5.12. O utjecaju mentorskog programa na obrazovanje

Više od polovice mladih smatra da im je mentor pomogao s domaćim

zadaćama i organiziranjem školskih obaveza. Također ističu da su

razgovarali o daljnjem obrazovanju. Rezultati pokazuju da motiviraniji za

učenje u ovom trenutku i u budućnosti te da im je poraslo samopouzdanje

vezano za ulogu učenika. Manje su optimistični oko svojih zaključnih

ocijena.

Odgajatelji i mentori uglavnom su vrlo optimistični.

U cjelini, odrasli smatraju da koordinacija između mentora i učitelja nije

bila dovoljno dobra (neki od njih nikad nisu ni razgovarali). Komunikacija

između odgajatelja i mentora bila je češća, ali samo polovica odgajatelja

smatra da je bila dobra.


126/134

5.13. Zadovoljstvo mentorskim programom

Mentorskim iskustvom najviše su zadovoljni mladi (prosjek ocjena je 8).

Zatim slijede odgajatelji i mentori (prosječna ocjena više od 7). Najmanje

su zadovoljni učitelji, koji su ujedno bili najmanje uključeni.

Mentori su uglavnom vrlo zadovoljni (7.7) potporom dobivenom od

organizacija.

Većina sudionika želi nastaviti s programom do kraja školske godine, ali i

u sljedećoj godini. Najsretniji su odgajatelji, a zatim mladi. Najmanje

zadovoljstva su pokazali mentori, s time da petina želi da program završi

sada.

Općenito, žele nastaviti s istim aktivnostima na istim mjestima, a polovica

ih je izjavila da se žele susretati češće.

Gotovo svi mladi bi preporučili drugim mladim ljudima iz centara za

socijalnu skrb da imaju mentora. Mentori bi isto tako preporučili drugim

ljudima da se iskušaju u ovoj ulozi.

5.14. Različite provedene aktivnosti

Većina mentora (75%) započela je u rujnu (neki i prije), a 25% njih

započelo je kada je školska godina već počela, između listopada i

studenog.

Što se tiče prvog sastanka, neki mentori održali su formalni sastanak s

odgajateljem i djetetom, neki su to učinili neformalno, ostali su se

pridružili nekim mentorima i mladima zajedno u istom centru. Mnogi su

iskoristili taj prvi sastanak kako bi pokazali centar mentoru.

Aktivnosti su se većinom odvijale u institucionalnom domu, neki puta u

knjižnici, socijalnom centru, na otvorenom ili u različitim komercijalnim ili

kulturološkim prostorima.

Slijede provadene aktivnosti, poredane od najčešćih do najrjeđih:

o Pisanje domaće zadaće i pomoć u učenju.

o Susreti i razgovori o prijateljima, obitelji, osjećajima, školi, hobijima,

budućim planovima, sportu, politici, vijestima, primjedbama na

institucionalni dom, centar i promjene kod odgajatelja, itd.


127/134

o Odlazak na jelo ili piće.

o Igranje sportskih igara ili treniranje.

o Šetanje.

o Upoznavanje drugih ljudi: drugih mentora i mladih, prijatelja i

obitelji.

o Kulturološke aktivnosti i razgledavanja.

o Odlazak u kupovinu.

o Odlazak na festival ili sajam.

o Formalni sastanak s drugim stručnjacima, kao što je odgajatelj.

o Pratnja mlade osobe do mjesta slobodne aktivnosti ili kod liječnika.

o Surfanje internetom, korištenje društvenih mreža ili igranje video

igrica.

o Druženje u prirodi ili sa životinjama (konji i psi).

o Darivanje.

o Kuhanje.

o Umjetničke aktivnosti.

o Proslava rođendana.

o Slušanje glazbe.

o Fotografiranje.

o Bavljenje nečim što se odnosi na ljepotu.


128/134

5.15. Procjena mentorskih aktivnosti

Polovica procjena odnosila se na mišljenje da je aktivnost bila jako dobra,

lijepo su se proveli, vrijeme je provedeno na kvalitetan način, bilo je

ugodno i opušteno, dobro su se družili i smijali, bilo je motivirajuće i

zanimljivo - izjavili su mentori.

Manje od 10% procjena bilo je negativno i naglasilo poteškoće i frustracije,

navodeći da se radilo o stvarno lošem danu ili nije bilo vremena da se išta

napravi.

12% bilo je neutralno, a 27% mentora nije ispunilo ovaj odjeljak.

Područja koja su češće ocijenjena bila su sljedeća:

o Ponašanje i stav djeteta.

o Odnos između djeteta i mentora.

o Izbor aktivnosti i rezultat.

o Okolnosti sastanka.

o Učenja iz mentorstva.

o Vještine i osobnosti djeteta.

o Različiti aspekti koji se odnose na karakteristike samog projekta.


129/134

5.16. Glavne poteškoće u mentorskom procesu

Glavne poteškoće koje mentori otkrivaju su sljedeće:

One koje su vezane za proces učenja i pisanje domaće zadaće.

Teškoće u centrima za socijalnu skrb: učestale promjene odgajatelja,

nedostatak ključne osobe za dijete, nedostatak koordinacije u centru ili s

mentorom, problemi oko odnosa djece i odgajatelja ili s drugom djecom

iz centra.

Uspostavljanje kontakta između mentora i djeteta njegovo održavanje.

Ponašanje i stavovi mladih te osobni i obiteljski problemi.

Prisutnost ili uplitanje druge djece u proces mentorstva.

Nesigurnost koju mentor vidi u svojoj ulozi, nedostatak informacija o

djetetu, ne zna kako odgovoriti na specifične zahtjeve, nedostatak

podrške centra.

Dogovori i aktivnosti planirane u isto vrijeme kao i mentorstvo.

Gubitak zainteresiranosti mlade osobe za projekt.


130/134

6. ZAKLJUČAK I PREPORUKE

Za procjenu pilot projekta razvijenog u sustavima zaštite i obrazovanja u različitim

zemljama i različitim organizacijama, korištenje različitih jezika i uključivanje različitih

osoba i stručnjaka predstavlja veliki izazov. Možemo reći da je to bio proces koji

obogaćuje, ali je i težak.

Prvo, rad u okviru sustava zaštite, koji uključuje mlade i stručnjake, obično je

nestabilan. To je ponekad zbog složenih osobnih i obiteljskih situacija tih mladih, ili u

drugim slučajevima, zbog promjena koje su donijeli odgajatelji koji se redovito

mijenjaju u nekim centrima ili čak i iznenada prekinutih programa, što se dogodilo s

jednom od organizacija.

Drugo, nisu svi bili uključeni na isti način, a u ovom slučaju neki učitelji su se osjećali

manje uključeni. Svakodnevni zadaci učitelja nemaju u fokusu sustav zaštite, a većina

njihovih učenika nisu djeca iz institucionalne skrbi, pa su prema tome oni na više

načina bili odvojeni od programa.

Treće, razlike između ustanova socijalne skrbi u različitim zemljama su od početka bile

dosta značajne: u nekim ustanovama su dečki i djevojčice stanovali zajedno, dok su u

drugima bili odvojeni; u nekima nije bilo djece stranaca, a u drugima je; neki su po

veličini bili mali, a drugi ogromni; neki su imali stabilne odgajatelje, dok drugi nisu

imali stabilnost.

Stoga, ni u kojem trenutku cilj nije bio usporediti dobivene rezultate među zemljama,

već analizirati podatke kao cjelinu, uzimajući u obzir raznolikost tih centara. To je

razlog zašto smo u prethodnim poglavljima prikazali samo one podatke koji razlikuju

društvene uloge sudionika: mlade, odgajatelje, učitelje i mentore.

Ono što je prije objašnjeno rezultat je sam po sebi: ogromna složenost pri provođenju

evaluacijskog istraživanja sustava zaštite, slabe uključenosti škola u ovu temu i velikih

razlika između ustanova socijalne skrbi u Europi. Sve zajedno predstavlja poteškoće u

provođenju strogog ocjenjivanja ovih vrsta programa.

Konačno, važno je istaknuti metodološku točku: dizajni testova napravljenih za

evaluaciju prije i poslije provođenja programa imaju jasno ograničenje, a to je

dodjeljivanje dobivenih rezultata samo razvoju programa. Važno je uzeti u obzir da su

u spomenute promjene tijekom jedne godine mogli biti uključeni i drugi čimbenici koje

ocjenjivači možda nisu opazili. Dakle, čak uz pretpostavku odstupanja, ograničenja

upotrebe kontrolnih grupa vrlo su kontroverzne na etičkoj razini u ovom društvenom

području.

Uostalom, mentorski program i njegova evaluacija omogućili su nam prepoznavanje

prednosti i nedostataka projekta, kao i druge čimbenike koji bi se trebali uzeti u obzir

za sljedeći put, ako bude sljedećeg puta.


131/134

Želimo naglasiti da je većina djece i mladih voljela imati mentora, da će nastaviti iduće

godine i da će preporučiti ovo iskustvo drugima. Isti je slučaj i s mentorima. Mladi,

odgajatelji i mentori slažu se da su se mentori i mladi dobro zabavljali, međusobno su

se razumjeli, sviđale su im se aktivnosti i mladi su se dobro osjećali u društvu svoga

mentora. Mladi su izjavili da im se svidjelo imati osobu za sebe, kojoj vjeruju, koja im

pomaže steći samopouzdanje, s kojom pričaju o mnogim stvarima i mogu je pitati za

savjet. Stoga možemo reći da je rezultat zaista pozitivan i ne bi bilo loše razmisliti o

ponavljanju programa.

Dakle, je li mentorski program poboljšao školski uspjeh tih mladih osoba? Odgovori na

ovo pitanje su vrlo raznoliki. S jedne strane, svi sudionici složili su se da imaju bolje

rezultate u svim predmetima općenito, a mladi, nastavnici i odgajatelji misle da su se

povećala buduća očekivanja mladih oko nastavka obrazovanja. Zadovoljstvo njihovim

ocjenama također se povećalo. S druge strane, zadovoljstvo mladih s ukupnim

školskim aspektima niže je nego godinu dana prije i izjavili su da im se ne sviđa ići u

školu. Zapravo, ono što im se najviše sviđa vezano za školu je njihov odnos s

prijateljima iz razreda.

Mladi vjeruju da su im mentori pomogli s domaćim zadaćama i organizacijom i da

mogu razgovarati s njima o svojoj akademskoj budućnosti. Mogli bismo shvatiti da je

to ono što je poboljšalo njihov proces učenja i njihova buduća očekivanja. Zapravo,

činjenica da imaju nekoga tko brine o njima i pokušava im pomoći, uzimajući u obzir

kako se osjećaju i prilike u kojima odrastaju, znači puno toj djeci i mladima. Možda je

to bila ključna točka i razlog zašto mentorski procesi koji su se provodili u skupinama

između mentora i mladih nisu bili zadovoljavajući. Aspekt povezanosti s drugim ljudima

je najvažnija stvar za ove mlade.

Također možemo skrenuti pozornost na mnoge poteškoće; neke od njih smo istaknuli

na početku ovog odlomka. Postoje koordinacijski problemi između škola i ustanova

socijalne skrbi, kao i između škola i mentora. Taj problem dovodi do nedostatka

povjerenja između sudionika programa, javljaju se rivalstvo i poteškoće s dijeljenjem

informacija te promicanjem rada drugih. Svi oni bi trebali biti uključeni u ovaj zadatak.

Teško je raditi s mladima ako stručnjaci ne vjeruju jedni drugima, a još teže kada se

odgajatelji stalno mijenjaju. Bilo bi važno riješiti nestabilnosti, raspadanja i

neusklađene odnose koji postoje u radu s ranjivom djecom i mladima.

Paralelno s tim, mentori su uvelike cijenili ulogu koju su organizacije imale u davanju

podrške. Važno je razlikovati odnos između mentora i organizacije, koja je odabrala,

obučila i podržavala mentora i odnos između mentora i ustanova, koji su u nekim

prilikama mogli biti bolji.

U ovom smislu želimo biti jasni o tome, kao volonteri, nikad nije odgovornost ili

dužnost mentora da koordinira s nastavnicima ili odgajateljima, organizacije su te u

kojima bi se trebala raditi ova veza i koordinacija, a mentori i mladi su ti koji bi trebali

imati koristi od toga.


132/134

Čak i priznavanje da je dobar suradnički odnos između mentora i struktura nužan,

poželjan i koristan za cijeli proces, institucije se često mogu smatrati onima koji se

upliću u mentorsku podršku i zato se ta figura i njegova uloga nikad ne smiju shvaćati

kao zamjena službene radnje ili skrb nad maloljetnikom.

Kako koordinatori pokazuju ovu viziju svima uključenima (odgajatelji, nastavnici,

mentori, mladi i službene institucije), naša je odgovornost i ne treba se olako shvaćati

jer su od samog početka uloge za koje je korisno razviti takve inicijative veću

učinkovitost i suradnju iz svih dijelova.

Slijedevši ovu liniju, ako u početku uključimo odgajatelje i nastavnike, dodavanjem

njihovih preporuka i korištenjem najoptimalnijih kanala za njih kako bi se olakšala

suradnja početni je korak koji će pomoći u razvoju projekta.

Uzimajući u obzir sve što je već pokazano, najvažniji dio, ključ ovog cijelog procesa,

koji jamči njegov pravilan razvoj, jest raditi na odnosu i vezi između mentora i djeteta.

Kao organizacije koje smo provodili ovaj proces kao tim, bez obzira na razlikovne

karakteristike svake zemlje, svi smo uspjeli potvrditi važnost razvoja preciznog

odabira mentora, njegovog treninga i praćenja.

Iz ove osnove moguće je izgraditi snažne odnose između mentora i mlade osobe koji,

kako su rezultati pokazali, daju koristi u kratko, srednje, i dugoročno, jer iz određene

veze između mentora i djeteta, koja je drugačija od ostalih odnosa koje imaju s

ostatkom svoje okoline, razvijaju svoj potencijal i njihove interese na drugačiji način.

U tom smislu, glavna briga mentora bila je motivirati djecu i mlade i usredotočiti se na

njegovo ili njezino obrazovanje. To je bio fokus programa jer je poznato da je to

problem. Neki mentori i mladi su se mnogo poboljšali na ovoj temi kroz osobni odnos,

uzajamno povjerenje i personaliziranu podršku, ali drugi su imali nevoljkost i

poteškoće. Za sve njih, vrijeme provedeno zajedno bilo je prekratko i prerano je vidjeti

rezultate, srednjoročne ili dugoročne. Dobiveni rezultati motivirali su sudionike da

nastave, ako je moguće, s istim mentorima. Ta bi stabilnost mogla pojačati

emocionalnu podršku i pomoć u školi koja je potrebna mladima.

Također, svi članovi AUDE organizacija pokazali su svoju namjeru nastaviti s ovom

inicijativom socijalnog mentorstva. Svaki će partner napraviti neke prilagodbe prema

navedenim poteškoćama, pa čak i razlikama među zemljama, ali priznavajući

vrijednost rezultata, kao i traženje vrijednosti održavanja ove inicijative dugoročno za

djecu i mlade.

Čitatelj bi mogao zaključiti i preporučiti više aspekata nakon što detaljnije pročita

prikazane rezultate. Međutim, ako bi se mentorski programi s ovom populacijom i istim

ciljem nastavili, trebali bismo uzeti u obzir sljedeće aspekte:

Poboljšati koordinaciju između odgajatelja, nastavnika i mentora, odgovornost


133/134

je organizacije kao koordinatora. Bez dogovora institucija o općem planu rada,

nije moguće razviti takve inicijative.

Pouzdati se u mentore kada je u pitanju njihova uloga i povjeriti im informacije

koje bi oni trebali imati da bi bolje razumjeli osobu pod mentorstvom.

Razviti kao organizacije našu ulogu voditelja i koordinatora akcija među

različitim sudionicima koji pružaju podršku djetetu.

Poboljšati osobni odnos, uzajamno povjerenje i personaliziranu podršku između

djeteta i mentora.

Produljiti program ako se dijete i mentor slažu.

Osigurati da su aktivnosti i rasporedi fleksibilni i prilagođeni djetetu i mentoru,

a ne samo ustanovi. Štoviše, aktivnosti izvan ustanova trebaju biti bolje

vrednovane.

Izmijeniti aktivnosti usmjerene na učenje za školu s kulturnim, društvenim i

potpornim aktivnostima.

Usredotočiti socijalno mentorstvo na školu, koje imaju dodatne pogodnosti koje

olakšavaju slaganje mentora, obitelji i odgajatelja.

Uključiti, koliko je to moguće, obitelji. Bez njihovog sudjelovanja u projektu,

puno je teže postići srednjoročno i dugoročne koristi za dijete.

Tražiti stabilne mentore koji bi mogli nastaviti mentorstvo sa istim osobama čak

i kada oni promjene ustanovu u kojoj žive. Uloga organizacija u odabiru, obuci

i praćenju bi trebala ostati vrlo značajna.

Biti jasan s ulogom mentora, pokazujući obiteljima, nastavnicima,

odgajateljima, ustanovama (pa čak i samom mentoru) povezanu s djetetom da

je mentor samo podrška mladoj osobi koji nadopunjuje već dostupnu službenu

podršku.

Uzeti u obzir razlike svake zemlje kao priliku da bi se prilagodili procesu tim

realnostima koje uključuju institucije u onoj mjeri u kojoj žele, ali uvijek u

potrazi za zajedničkim društvenim razvojem.

Usredotočiti se na dugoročnu vrijednost odnosa između mentora i djeteta.

Zahvale

Kao članovi Sapere Aude tima čast je i privilegija biti dio ovog procesa i moći vam

pokazati rezultat našeg iskustva u ovom dokumentu.

Zahvaljujemo svim mentorima, odgajateljima, nastavnicima, organizacijama i djeci i

mladima za sudjelovanje u ovom procesu…

… a posebno zahvaljujemo vama na čitanju ovog dokumenta, nadamo se da ste

pronašli zanimljivo i korisno iskustvo.


134/134

Za više informacija slobodno nam se obratite putem internet stranice

http://sapereaude-project.com/the-project/ gdje ćete naći novosti i obavijesti

(newsletter) za razvoj projekta ili na mail [email protected]

Također,

Pohvale Diane Harper i Gemma Crous za uređivanje engleskog jezika, te Ani Škeljo,

Eriki Franz, Ines Pejić, Karlu Žeželj, Lani Lučić, Sandri Latković Prugovečki, Teni Erceg

i Zdravku Medak za prijevod s engleskog na hrvatski jezik.


135/134



priruČnik socijalnog mentorstva s primjerima iz...

Documents