DCAF/ATLANTSKAINICIJATIVA

Priručnikzatužiocezaprocesuiranjepredmeta

nasiljauporodici

Sarajevo,2017.

1

Autori/Autorke

mr.sc.VedranAlidžanović,dr.sc.DamirČačković,HajrijaHadžiomerović-Muftić,AdvijaHajdoBalta,ŠeilaHeljić,AzraIbrahimpašić,DijanaKukobat,SinišaMarković,ŽarkoMilić,Mr.SuadaSalkić,mr.sc.

EdinŠaćirović

UredniciNenadGalić,CallumWatson

LekturaSandraZlotrg

Dizajnipriprema

ISBN:

Štampa

_______________

Izdavač©DCAF/AI,2017

Svapravasačuvana

2

Sadržaj:INFORMACIJEOPROCESUIZRADEPRIRUČNIKAIZAHVALNICE..............................................................4

UVOD......................................................................................................................................................6

I TEORIJSKIOKVIRONASILJUUPORODICI:INFORMISANOPOSTUPANJETUŽILACA.......................9

1.1. Tipologijanasiljauporodici.....................................................................................................9

1.2. Točakmoćiikontrole............................................................................................................11

1.3. Krugnasiljauporodici...........................................................................................................13

1.4. Uticajrodnihpredrasudaistereotipanaprocesuiranjeslučajevanasiljauporodici............14

II SPECIFIČNERADNJEIZVRŠENJANASILJAUPORODICI..................................................................16

2.1.Davljenje:prepoznavanjeradnjeiznačajzaprocesuiranjenasiljauporodici...........................16

2.2.Uhođenje:prepoznavanjeradnjeiznačajzaprocesuiranjenasiljauporodici..........................17

2.3.Seksualninapad:prepoznavanjeradnjeukontekstunasiljauporodici....................................19

III UNAPRJEĐENJEPOLOŽAJAOŠTEĆENE(ŽRTVENASILJAUPORODICI)UKRIVIČNOMPOSTUPKU.22

3.1.Razumijevanjeoštećene:zaštooštećeneupredmetunasiljauporodiciodbijajudasvjedoče?..........................................................................................................................................................22

3.2.Intervjuisanjeoštećeneupredmetunasiljauporodici..............................................................23

3.3.Korištenjeuslugapsihologa,odnosnoOdjeljenjazapodrškusvjedocimautužilaštvuprilikomsaslušanjažrtvenasiljauporodicikaosvjedoka...............................................................................24

3.4.Dodjelaoštećenoj-svjedokustatusaugroženogsvjedokailisvjedokapodprijetnjom:donošenjeodlukeoprocesnimmjeramazaštitezasvjedoka.............................................................................25

3.5.Informisanjeoštećeneoorganizacijamacivilnogdruštva,odnosnoustanovamasocijalnezaštitekojepružajuspecijalizovaneuslugepodrškežrtvamanasiljauporodici...............................26

IV POSTUPANJETUŽILACAUPREDMETUNASILJAUPORODICI:OPŠTERADNJE..............................28

4.1.Standardpostupanjaupredmetunasiljauporodici:bezneopravdanogodgađanja................28

4.2.Organizacijaradautužilaštvunazastupanjuoptužnicazanasiljeuporodici............................29

4.3.Podnošenjeimovinskopravnogzahtjevazanaknadušteteoštećenoj:prikupljanjedokazaonanesenojšteti..................................................................................................................................30

4.4.Uvezivanjeprethodnihtužilačkihodlukavezanihzaistogosumnjičenogikorištenjeranijepribavljenihdokaza...........................................................................................................................31

4.5.Dostavljanjeizvodaizevidencijezaosumnjičenog:kaznena,prekršajnaioperativnaevidencija..........................................................................................................................................................31

4.6.a.ProvjeraizricanjazaštitnemjerezanasiljeuporodiciuskladusaZakonomozaštitiodnasiljauporodiciFBiH:uvrštenjeuspispredmetakaodokaz.....................................................................32

4.6.b.ProvjeraizricanjaprekršajnesankcijeuskladusaZakonomozaštitiodnasiljauporodiciRS:uvrštenjeuspispredmetakaodokaz................................................................................................32

4.7.Ažuriranjeizvodaizkazneneiprekršajneevidencijeoptuženogkodprotekadužegvremenskogperiodaizmeđupojedinihfazakrivičnogpostupka..........................................................................33

3

V POSTUPANJETUŽILACAUPREDMETUNASILJAUPORODICI:FAZEKRIVIČNOGPOSTUPKA.........35

5.1.ISTRAGA.........................................................................................................................................35

5.1.1.Pripremneradnjeiprocedureprijepodizanjaoptužnice:prikupljanjedokaznogmaterijala.35

5.1.2.Uzimanjeizjavaodsvjedoka...................................................................................................37

5.1.3.Razmatranjesvihraspoloživihdokazaipratećegmaterijala...................................................38

5.1.4.Proučavanjezakonskihiblanketnihpropisa(uključujućimeđunarodno-pravnestandarde).39

5.1.5.Pritvorimjerezabrane–opravdanostpredlaganja................................................................39

5.2. OPTUŽIVANJE............................................................................................................................40

5.2.1.Pravnakvalifikacijadjela:podizanjeoptužnicazakvalifikovanioblikdjelanasiljauporodici40

5.2.2.Procesuiranjedjelanasiljauporodiciusticajusdrugimkrivičnimdjelima............................41

5.2.2.a)Podizanjeoptužnicezadjelonasiljauporodiciusticajusadjelom„seksualnognasilja“....41

5.2.3.Podizanjeoptužnicesazahtjevomzaizdavanjekaznenognaloga..........................................42

5.2.3.a)Predlaganjekaznenognalogasaizricanjemuslovneosudesamjerombezbjednosti/sigurnosnommjerompropisanomzakonom....................................................................................43

5.2.4.Izvršenjedjelanasiljauporodiciunužnojodbrani/prekoračenjunužneodbrane...............44

5.3.GLAVNIPRETRES–SUĐENJE..........................................................................................................45

5.3.1.Uvodnariječ............................................................................................................................45

5.3.2.Dokaznipostupak.....................................................................................................................46

5.3.2.a) Saslušanjesvjedokaivještaka(svjedočenjeivještačenje)............................................46

Unakrsnoispitivanjesvjedoka.......................................................................................................46

Okolnostkadatzv.privilegovanisvjedocikojisuuistrazidaliizjavunaglavnompretresuiskoristesvojezakonskopravoiodbijusvjedočenje...................................................................................47

Ispitivanjevještaka........................................................................................................................47

5.3.2.b) Iznošenjematerijalnih(objektivnih)dokaza.................................................................48

5.3.2.c) Dokaziupogledukrivičnopravnesankcije....................................................................48

5.4. ZAVRŠNARIJEČ..........................................................................................................................49

5.4.1.Argumentacija:kontekstpredmeta........................................................................................49

5.4.2.Obrazloženiprijedlogoolakšavajućimiotežavajućimokolnostima.......................................50

5.4.3.Predlaganjekazne...................................................................................................................52

5.5. POSTUPAKPOŽALBI:ULAGANJEŽALBE....................................................................................52

VI POSTUPANJETUŽILACAUPREDMETUNASILJAUPORODICI:EDUKACIJA,SPECIJALIZACIJAIPREVENCIJA...........................................................................................................................................54

6.1.Edukacijatužilacaonasiljuuporodici........................................................................................54

6.2.Specijalizacijatužilacazapostupanjeupredmetimanasiljauporodici.....................................54

6.3.Prevencijanasiljauporodici.......................................................................................................55

4

INFORMACIJEOPROCESUIZRADEPRIRUČNIKAIZAHVALNICE

DCAF (Ženevski centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga) i Atlantska inicijativa - u sklopuprojekta„RodipravosuđeuBosniiHercegovini“1,kojijepodržanodŠvedskeiAmbasadeKraljevineNorveškeuBosniiHercegovini-upartnerstvusaUredomzarazvoj,podrškuiedukacijutužilaštavauinostranstvu (OPDAT) Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država, u prvoj polovini 2017.godineoformili su i podržali aktivnosti radne grupe tužilaca i tužiteljica zaprocesuiranjepredmetanasiljauporodici.

Radna grupa je formirana radi identifikacije ključnih kritičnih elemenata i postojećih dobrih praksivezanihzapostupanjetužilacauprocesuiranjupredmetanasiljauporodiciuBosniiHercegovini(BiH).TokompolugodišnjegperiodanaredovnimmjesečnimsastancimaradnagrupajeprimjenommetodakritičkeanalizerazmatralapraksepostupanjatužilacauBiHnapredmetimanasiljauporodici,sciljemiznalaženjaštokvalitetnijihiefikasnijihrješenjaupristupu.Preduzetinaporiradnegrupeukonačnicisu rezultirali izradom resursnog materijala koji se nalazi pred Vama: Priručnika za tužioce zaprocesuiranje predmeta nasilja u porodici. Namjena ovog inovativnogmaterijala, koji je izrađen zatužioce-odtužilacajedapružiinformacijeobitnimpitanjimakojamogubitiodpomoćitužiocimauradunaovimpredmetima,kaoidaponudipreporukezaunaprjeđenjepostupanja.

UaktivnostimaradnegrupeučestvovalojeukupnojedanaesttužilacaiztužilaštavauFederacijiBiHitužilaštavauRepubliciSrpskoj,savelikimprofesionalnimiskustvomuradunapredmetimanasiljauporodici. Oni su sopstveno znanje i iskustvo, uz obezbjeđenu stručnu i tehničku podršku DCAF-a,AtlantskeinicijativeiOPDAT-a,nanajboljinačinpretočiliusadržajovogpriručnika.

Na ovom mjestu odajemo priznanje radnoj grupi tužilaca i tužiteljica koja je zaslužna za izraduPriručnikazaprocesuiranjepredmetanasiljauporodici:

• TužilacVedranAlidžanović,KantonalnotužilaštvoTuzlanskogkantona• TužilacDamirČačković,KantonalnotužilaštvoTuzlanskogkantona• TužiteljicaHajrijaHadžiomerović-Muftić,FederalnotužilaštvoFederacijeBosneiHercegovine• TužiteljicaAdvijaHajdoBalta,KantonalnotužilaštvoKantonaSarajevo• TužiteljicaŠeilaHeljić,KantonalnotužilaštvoKantonaSarajevo• TužiteljicaAzraIbrahimpašić,KantonalnotužilaštvoUnsko-sanskogkantona• TužiteljicaDijanaKukobat,OkružnotužilaštvouBanjaLuci

1Napomena: u sklopu projekta provodile su se raznorazne višegodišnje aktivnosti u saradnji sa nosiocimapravosudnihfunkcijauBosniiHercegovininaunaprjeđenjuodgovorapravosuđananasiljeuporodici.Izmeđuostaloga, u prethodnom periodu u saradnji sa sudijama u BiH, izrađeni su resursni materijali o sudskomrazmatranjupredmetanasiljauporodici:„PriručnikzasudskarazmatranjaslučajevanasiljauporodiciuBosniiHercegovini“i„Vodičupostupanju:nasiljeuporodici–DodatakPriručnikuzasudskarazmatranjaslučajevanasilja u porodici u Bosni i Hercegovini“.Ovimaterijalimogusepreuzetiputem internet straniceCentra zasudsku dokumentaciju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (Centar za sudskudokumentaciju/Biblioteka/Publikacije/Ostalepublikacije/SudskarazmatranjaslučajevanasiljauporodiciuBiH).

5

• TužilacSinišaMarković,OkružnotužilaštvouBanjaLuci• TužilacŽarkoMilić,OkružnotužilaštvouTrebinju• TužiteljicaSuadaSalkić,FederalnotužilaštvoFederacijeBosneiHercegovine• TužilacEdinŠaćirović,KantonalnotužilaštvoKantonaSarajevo.

ZahvaljujemoseLauriNeubauer,rezidentnojpravnojsavjetniciuMinistarstvupravdeSAD/OPDAT,naomogućavanjutehničkeilogističkepodrškeaktivnostimaradnegrupe,sudjelovanjunasastancimaradnegrupe,kaoinaprenošenjumodeladobrihpraksipostupanjaupredmetimanasiljauporodiciTužilačkoguredauBrooklynu,SAD,ukojemjeobavljalaposlovetužiteljice.

Takođe, zahvaljujemo se sutkinji u penziji/prethodnoj tužiteljici Mel Flanagan (SAD), gostujućojpredavačicinaPravnomfakultetuUniverzitetauSarajevuipravnojekspertkinjionasiljuuporodici–naučešćunapojedinačnim sastancima radne grupe, prezentiranju specifičnih tema vezanih za radtužilaca na predmetima nasilja u porodici i pripremimaterijala koji je radna grupa razmatrala i uprilagođenomoblikuuključilausadržajpriručnika.

Konačno, upućujemo zahvalnicu Udruženju tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine i UdruženjutužilacauRepubliciSrpskoj,načelusapredsjednicamaudruženja:federalnomtužiteljicomHajrijomHadžiomerović-MuftićirepubličkomtužiteljicomŽivanomBajić,napruženojpomoćiukontaktiranjutužilacaitužiteljicazapotrebuformiranjaradnegrupe.

6

UVOD

Uvođenjem nasilja u porodici kao delikta u odgovarajuće krivične zakone2u BiH, od 2003. godinezapočinju napori krivičnopravnih aktera, posebno nosilaca pravosudnih funkcija, na iznalaženjukvalitetnog i usklađenog pristupa i odgovora na nasilje u porodici; pristupa koji u konačnici trebadovesti do efikasnog kažnjavanja počinilaca i pružanja zaštite žrtvama nasilja u porodici. Policija,tužilaštvo i sudovi kao odgovorni za istraživanje, inkriminiranje i presuđivanje predmeta nasilja uporodici suočavaju se sa brojnim izazovima u radu. Kada je u pitanju postupanje tužilaca, izmeđuostaloga, a prema svjedočanstvima praktičara: po pravilu nema specijalizacije u postupanju;predmetima se u većini slučajeva ne pristupa ažurno; postoji nerazumijevanje različitih elemenataovog krivičnog djela i nedostatak optuživanja za sve prisutne oblike izvršenog nasilja, drskog ilibezobzirnog ponašanja u porodici; dolazi do čestih obustava istraga ili odustajanja od optužniceuslijed odbijanja oštećene-svjedoka da svjedoči; nedovoljne koordinacije tužilaštva i policije uprovođenju istražnihradnji idr.Postojiprepoznatapotrebazaunaprjeđenjemodgovorapravosuđana nasilje u porodici. U kojoj mjeri će institucionalni represivni aparat na različitim nivoimaorganizacije vlasti u BiH biti spreman ponuditi efikasan pristup u rješavanju predmeta nasilja uporodicizavisićeodbrojnihfaktora.

Uloga tužioca u izvršenju ovog zadatka od presudne je važnosti; obzirom da upravo tužiocipredstavljajuosnovnusponuizmeđuaktivnostipolicijenaotkrivanjuosumnjičenihzaizvršenjedjelanasilja u porodici i konačnog zaključka sudova o njihovoj krivici. Ipak, kada je u pitanju nasilje uporodici valjan odgovor nosilaca pravosudnih funkcija može biti sputan faktorima kao što suneadekvatno razumijevanje prirode nasilja u porodici i svih različitih oblika u kojima se ovo djelomože ispoljiti u praksi, nepoznavanje obavezujućihmeđunarodnopravnih standarda u postupanju,prisutnost stereotipa i predrasuda vezanih za razumijevanje činjenica, ocjenu dokaza ili donošenjeodlukaupredmetu.

Ova vrsta problematike ne predstavlja kuriozitet krivičnopravnog konteksta i tužilačkih i sudijskihpraksi u BiH, nego je univerzalno prisutna i predstavlja u većoj ili manjoj mjeri izazov za svekrivičnopravne sisteme u svijetu. Čak štaviše, oblast nasilja u porodici je predmet regulae naglobalnom nivou kroz normativne djelatnosti posebnih tijela Ujedinjenih nacija i na regionalnomnivoukrozaktivnostiVijećaEvrope.Kaonajznačajnijimeđunarodno-pravni instrumentpojavljujeseKonvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici – tzv.Istanbulska konvencija; koju je BiH ratifikovala čime su organi vlasti preuzeli na sebe obavezuispunjena obavezujućih pravnih standarda. Stoga je poznavanje relevantnih međunarodnihstandarda,primjenakritičkepravneanalize,komparativnepravneanalize,identifikacijaipropitivanjepozitivnihinegativnihaspekatapraksiradatužilacaodogromnevrijednostizacjelovitounaprjeđenjepostupanjaupredmetimanasiljauporodici.MaterijalpredVama,uzprimjenunavedenihmetoda,identifikuje pitanja od značaja za procesuiranje predmeta nasilja u porodici, nudi obrazloženjepostojećihprednostiinedostatakauvođenjupostupka,navodiprimjeredobrihpraksiradatužilacauBiHnaovimpredmetima,tekonačnosadržipreporukezaunaprjeđenjepostupanjatužilaca.

2KrivičnizakonFederacijeBosneiHercegovine,KrivičnizakonRepublikeSrpske,KrivičnizakonBrčkoDistriktaBosneiHercegovine.

7

Priručnikzatužiocezaprocesuiranjepredmetanasiljauporodicisastojiseodteorijskogipraktičnogdijela.Prvopoglavljesadržiteorijskiokvironasiljuuporodicikojijeprilagođenpotrebamatužilacaipruža osnovu za informisano postupanje u predmetima nasilja u porodici. U okviru ovog poglavljapredstavljenesusljedećeteme,kojesumeđusobnopovezane:

− tipologijanasiljauporodici;− točakmoćiikontrole;− krugtj.ciklusnasiljauporodici;− uticajrodnihpredrasudaistereotipanaprocesuiranjeslučajevanasiljauporodici.

Polazećiodpostojećihpraksiupodizanju ipotvrđivanjuoptužnicaupredmetimanasiljauporodiciprema kojima se u većini slučajeva fizičko nasilje identifikuje kao isključivi oblik nasilja u porodicipovodomkojegsevodikrivičnipostupak;poglavljebr.dvaobrađujespecifičneradnjefizičkognasiljakojimasemožeizvršitidjelonasiljauporodici,akojenisuudovoljnojmjeriprepoznateizastupljeneuoptužnicamazaovodjelo.Tosu:davljenje,uhođenjeiseksualninapad.

Obzirom na načelno težak položaj oštećene u krivičnom postupku, te obavezu tužioca da zastupainterese oštećene u postupku, treće poglavlje bavi se pitanjima na koje sve načine tužioci mogupoboljšatipoložajoštećene,odnosnožrtvenasiljauporodiciukrivičnompostupku.Stimuvidu,radipotpunijeg informisanja tužilaca posebno je uključen sadržaj vezan za objašnjenje razloga iz kojihoštećene odbijaju da svjedoče protiv drugog člana porodice u ovim predmetima. Pored ovoga,prikazana je metodologija intervjuisanja oštećene u skladu sa međunarodnim standardima dobrihpraksi;važnostdasevodiračunaopredlaganjuprocesnihmjerazaštitezasvjedoka-oštećenuinačinipružanjapomoćiiinformacijaoštećenojkaožrtvinasilja.

Opšte radnjevezanezapostupanje tužilacaupredmetunasiljauporodici - relevantnezauspješnoprocesuiranje slučaja, nalaze se u fokusu četvrtog poglavlja. Obrađene su sljedeće teme: značajažurnog postupanja na ovim predmetima; modeli unutrašnje organizacije rada u tužilaštvu napredmetima nasilja u porodici; preduzimanje radnji vezanih za podnošenje imovinskopravnogzahtjeva za naknadu štete; uvezivanje ranijih tužilačkih odluka i korištenje dokaza; te prikupljanjeizvodazaosumnjičenogizodgovarajućihevidencijaiprovjerapodataka.

Peto poglavlje detaljno obrađuje standarde postupanja tužilaca u predmetu nasilja u porodici uskladu sa različitim fazama krivičnog postupka. Počev s fazom istrage, preko podizanja optužnice isuđenja, svedo žalbenogpostupkaovopoglavlje sadrži presjeknajboljihmeđunarodnih i domaćihpraksirada,teobiljekorisnihinformacijazaefikasnopostupanjetužilacanaovimpredmetima.

Posljednjepoglavljedotičeseznačajapohađanjaedukacijeonasiljuuporodicizapotrebukvalitetnogprocesuiranja predmeta nasilja u porodici, njegovanju senzibilisanog pristupa u radu na ovimpredmetima i važnosti prevencije nasilja u porodici – kao opšteg okvira za postupanje tužilaca napredmetimavezanimzanasiljeuporodici.

Nakraju,važnojenapomenuti,uskladusarezultatimaistraživanjaizvaničnomstatistikomuvezisanasiljemuporodici,kakonaglobalnomnivou3,takoinanivouBiH4–dasuvećinapočinilacanasiljau

3Claudia García-Moreno et al, ‘Summary Report Multi-country Study on Women’s Health and DomesticViolence againstWomen: Initial Results onPrevalence,HealthOutcomes andWomen’s Responses’ (Ženeva:Svjetska zdravstvena organizacija 2005), str. 20, www.who.int/gender/violence/who_multicountry_study/

8

porodici muškarci, dok većinu žrtava čine žene; te da termini koji se koriste u ovom materijaluodražavajutakvustvarnost.Prematome,imenicemuškogrodakoristesezaoznačavanjepočinioca,dok se imenice ženskog roda uglavnom koriste za označavanje žrtve. Ovakav pristup ne negira damuškarcimogubitižrtvenasiljauporodici,dokženemogubitipočiniocinasilja.

summary_report/summary_report_English2.pdf. UN Generalna skupština, ‘In-Depth Study on All Forms ofViolenceagainstWomen’,IzvještajGeeneralnogsekretaraUN,Dokumentbr.A/61/122/Add.1,6.jul2006,str.28-30.4MarijaBabović et al, ‘Rasprostranjenost i karakteristikenasilja prema ženamauBiH’ (Sarajevo:Agencija zaravnopravnostspolovaBosneiHercegovine,2013),str.19,81.

9

I TEORIJSKIOKVIRONASILJUUPORODICI:INFORMISANOPOSTUPANJETUŽILACA

1.1. Tipologija nasilja u porodici Tipologija nasilja u porodici obrađena na ovommjestu ne odnosi se na svemanifestacije nasilja uporodicivećisključivonanasiljekojesedešavameđučlanovimaporodicekojisubračnisupružniciilipartneri u vanbračnoj zajednici – a koje je prema svim relevantnim istraživanjima prepoznato kaonajčešći oblik ispoljavanja nasilja u porodici. Prema tome, svi ostali oblici ispoljavanja nasilja uporodici,kaoštosunasiljenaddjecom,nasiljedjecenadroditeljima,nasiljenadstarijimosobamauporodicipotpadajuvanokviraovetipologije.

Istraživanjima je utvrđeno nekoliko tipova nasilnih veza između partnera u bračnoj ili vanbračnojzajednici (odnosno partnera koji su članovi porodice u smislu odgovarajuće zakonske definicijeporodice).Utabeliunastavkusuprikazanetrivrstenasiljauporodicikojesedešavaizmeđubračnihsupružnika i osoba koje žive u vanbračnoj zajednici. Isto tako, tabela sadrži kratke opise glavnihkarakteristikaovetrivrstenasilja,naosnovukojihseuočavarazlikaizmeđutrivrstenasilja:

− kojijeciljilimotivnasiljameđubračnimilivanbračnimpartnerima;− kojajenajvažnijakarakteristikanasiljakojubračniilivanbračnipartnerikoriste(odnosnodali

postojimehanizamkontrolirajućegponašanja);− tkojepočiniteljnasilja;− kakvajeučestalostnasilja;i− kolikojenasiljeozbiljno.

Ono što mi podrazumijevamo pod nasiljem u porodici, koje se dešavameđu članovima porodice,obično spada u prvu kategoriju: zlostavljanje. Ovaj oblik nasilja u porodici karakteriziraju moć ikontrola koju jedna osoba imanad drugom (vidi potpoglavlje o točkumoći i kontrole u nastavku).Zlostavljanje je izuzetno ozbiljno, ali je važno znati da ga umnogim slučajevima ne karakterizira ivisok nivo fizičkog nasilja. Umjesto toga, počinitelj može koristiti prijetnje i prisilu da bi žrtvuzlostavljaoiograničionjenuilinjegovuslobodu.

Žrtve zlostavljanja ponekad vrše izolirana ali izuzetno nasilna djela kako bi pobjegle svojimzlostavljačimailizaštitilesebeilidrugečlanoveporodiceusituacijamaopasnimpoživot.Tojenasilniotpor, drugiobliknasiljau tipologiji.Uovimslučajevima, žrtva jemoždapočinila krivičnodjelo, aličinjenicadajesvakodnevnozlostavljanai/ilisenalazilausituacijikojajepotencijalnoopasnapoživottrebasecijenitikaoznačajnaolakšavajućaokolnost.Važnojeprepoznatidasupočinitelji/cenasilnogotporaiosobekojeodnjihzaviseisamipodrizikomoddaljegnasilja.

Treća vrsta nasilja je situacijsko nasilje među partnerima. Ono uključuje svakodnevne svađe kojepostanunasilne,alinijednaosobanedominirauvezi.Povremenodođedoozbiljnihpovreda,alinepostoji obrazacmoći i kontrole. Advokati odbrane su općenito skloni omalovažavanju zlostavljanjatakoštoganazivajusituacijskimnasiljemmeđupartnerima.

10

Tabela 1: Johnsonova tipologija kontrole u nasilnim partnerskim (bračnim i vanbračnim)odnosima5Vrstanasilja Zlostavljanje

(sistematskonasiljeuporodici)

Nasilniotpor

Situacijskonasiljemeđupartnerima

Cilj Kontrolanadvezom Izbjećizlostavljanje Dase“pobijedi”,dasezadobijepažnjailidase“poravnajuračuni”

Najvažnijakarakteristika

Ponovljenonasiljeilijednokratninasilničinkoristisekaotrajnaprijetnjauciljuodržavanjakontrole

Žrtvareagujeuodbraniilikaoodgovor(odmazda)nazlostavljanje

Do nasilja dolazi kadakonfliktna situacijaeskalira – završava sekadsesukobriješi

Počinilac Samojedan;dominantnaulogauvezi

Samojedan;žrtvazlostavljanja

Potencijalnoobjestrane

Učestalostnasilja Nasiljeječestoredovno

Veomarijetko,običnojednokratno

Običnoniječestoilisedešavaukratkimperiodima

Ozbiljnost Žrtvesečestobojezavlastitiživot,alistvarnonasiljejemoždaograničeno

Možebitiizuzetnonasilno

Rijetkojeponašanjeopasnopoživot;alimožebiti

Bitnojenaglasitidasvetrivrstenasiljameđusupružnicimaivanbračnimpartnerima(kaoobliknasiljauporodici)izovetipologijepodležukrivičnomgonjenju.Poredovoga,uslučajevimakadajeutvrđenodajedošlodonasilnogotporažrtvepremapočiniocu,postupajućitužilacbiusvakomslučajutrebaoutvrditidalipostojeokolnostikojeisključujuprotivpravnostdjela,odnosnokrivicužrtve(slučajnužneodbrane).

Ovatipologijajenaročitovažnazatužitelje,zatoštoizoliraniincidentnasiljamožeizgledatirelativnobeznačajno, kada se posmatra zasebno. Međutim, ako tužitelji rutinski razmatraju da li se datiincidentuklapauširiobrazacmoćiikontrole,moćećeboljedapokažudalijeoptuženinarušio"mir,fizički integritet ilimentalno zdravlje člana svojeporodice"6.Drugim riječima,u takvim slučajevimatužilacmože osporiti tvrdnje odbrane da je ono što je optuženi uradio bio "samo jedan šamar" ukontekstusvađe(situacijskonasiljemeđupartnerima).Osimtoga,akotužilacmožepokazatidajeupitanju sistematsko nasilje (zlostavljanje), time će dodatno potkrijepiti upućeni prijedlog ili zahtjevkojimseštitižrtvaidrugeosobekojesumoždapodrizikom;npr.prijedlogzaizricanjemjerezabranepremaoptuženom.Ovatipologijatakođermožepredstavljatikoristanalatkojitužilacmožekoristitiu

5Hines,D.A.,iDouglas,E.M.,“Intimateterrorismbywomentowardsmen:Doesitexist?”JournalofAggression,ConflictandPeaceResearch,2,br.3(jul2010)36-56;Johnson,M.P.,ATypologyofDomesticViolence.Boston,MA:Northeastern(2008);iJohnson,M.P.,“Typesofdomesticviolence:Researchevidence,presentations,Crif-Viff,Montreal(mart2013).6KrivičnizakonRepublikeSrpske,"Nasiljeuporodiciiliporodičnojzajednici",član208.stav(1),SlužbeniglasnikRepublikeSrpske49/03,108/04,37/06,70/06;KrivičnizakonFederacijeBiH,"Nasiljeuporodici",član222.stav1.,SlužbenenovineFederacijeBiH36/03;iKrivičnizakonBrčkoDistriktaBiH,Nasiljeuporodici,član218.,stav1.,SlužbeniglasnikBrčkoDistriktaBiH9/13.

11

tokupostupkau situacijamakadaposumnjadapostoji nerazumijevanje i teškoćeuprepoznavanjunasiljauporodicikaoobrascanasilja.

1.2. Točak moći i kontrole7 Točakmoći i kontrole se odnosi na slučajeve nasilja u porodici koji predstavljaju rodno zasnovanonasilje, odnosno nasilje u porodici koje muškarac vrši nad ženom sa kojom se nalazi u intimnompartnerskomodnosu,tj.bračnomilivanbračnomodnosu.Iakojetočakmoćiikontrolenamjenjendaprikažemanifestacijerodnozasnovanognasiljanadženama,možeseistotakokoristitikaopomoćuopisivanjupojedinačnihradnjiizvršenjanasiljauporodiciuslučajevimakadajemuškaracžrtvanasiljauporodici.8Ipak,kadasepogledajudostupnipodaci izraznihzemaljainidikativnojedasupočiniocinasiljauporodicinadmuškarcimaunajvećembrojuupravodrugimuškarci.9Bitnojenaglasitidasenasilje u porodici ne dešava isključivo između muškarca i žene. Postoje slučajevi npr. u kojimaroditeljizlostavljajusvojudjecuiliobrnutodjecavršenasiljenadroditeljima.

Policijski izvještaji i iskazi svjedokanasiljauporodici najčešće se fokusirajuna fizičkonasilje, jer seonolakšepoimakaokrivičnodjelo.Uovimslučajevima,točakmoćiikontrolemožepomoćitužiocimai drugim članovima pravosudne zajednice da utvrde da li se incident koji je prvobitno prijavljenuklapa u širi obrazac nasilja, što onda predstavlja zlostavljanje (sistematsko nasilje). Iz perspektivežrtve, psihološkeposljedice fizičkognasilja često su većeod samihpovreda. Točakmoći i kontrolemože biti koristan resurs za tužioce za potrebu opisivanja svih prisutnih radnji izvršenja nasilja uporodici u konkretnom slučaju. Osim toga, točak se može koristiti kao vizuelna pomoć u ciljudokazivanja krivičnog djela nasilja u porodici i ozbiljnosti radnji izvršenja optuženog, u slučajevimakadaježrtvanasiljauporodiciosobaženskogspola.

7RazličiteverzijeTočkamoćiikontroledostupnesuna:www.theduluthmodel.org/training/wheels.html8Iztočkamoćiikontrolevidljivojedajefizičkonasiljesamojedanodoblikanasilja.Npr.prijetnje,zastrašivanje,emocionalnozlostavljanjenemorajubitipraćenifizičkimnasiljempočinjenimnadmuškarcemdabiseradiloonasiljuuporodici.9Vidi, npr. Watson, Callum, Preventing and Responding to Sexual and Domestic Violence against Men: aGuidanceNoteforSecuritySectorInstitutions(Geneva:DCAF,2014),str.22.

12

Slika1:Točakmoćiikontrole10

10IzradioDomesticAbuseInterventionProject,Duluth,MN,USA.

13

1.3. Krug nasilja u porodici11 Nisusvipočiniocinasiljauporodicikontinuiranonasilni.Postojemnogislučajevigdjetenzijepolakorastu,rezultirajućikratkimperiodomteškognasilja.Nakontogaslijediperiodtokomkojegsenasinikizvinjava,nastojećiodgovoritižrtvuododlaska.Međutim,tenzijeuskoropočinjuponovorasti,tesekrugponavlja.Za tužioce jevažnoda imajunaumuovajkrug, jer žrtvemogubitiu fazi "medenogmjeseca"uvrijemekadadođedosuđenjaupredmetu.Ona(ilion)ćemoždabitiuvjerenadanasiljepripadaprošlosti,imoždanećeželjetidasvjedoči.Međutim,žrtvakojajeufazi"medenogmjeseca"idalje jepod rizikom–počinitelj ćemožda iskoristitiupravosudskipredmetkao izgovorda sevratikontrolirajućemponašanju.

Intervencija krivičnopravnog sistema, uz radnje policije na predlaganju izricanja zaštitnihmjera poosnovuZakonaozaštitiodnasiljauporodici,predstavljaosnovninačindaseprekinekrugnasilja.Iztog razloga u interesu žrtve je - kako bi žrtva dobila satisfakciju kroz krivični postupak - da tužiociistraju u predmetima nasilja u porodici čak i kada žrtva ne sarađuje ili traži odbacivanje optužbi iuložemaksimalannaporuprikupljanjusvihdokaza.Udijagramu jeobjašnjeno i zaštosekajanje iliperiod dobrog ponašanja optuženog ne treba cijeniti kao olakšavajuća okolnost. To nikako nijepokazateljdajekrugnasiljaprekinut.

Slika2:Krugnasiljauporodici

11Prilagodila Mel Flanagan iz Walker, Leonore, The Battered Woman, (New York: Harper and Row, 1979);Oakland County Coordinating Council Against Domestic Violence, The Divorce Handbook [Online verzija],http://domesticviolence.org/cycle-of-violence/

RASTUĆANAPETOSTManjauznemirenost,povećananapetost,bijes,izolacija,kontrola

ponašanja

EKSPLOZIJA-NASILNIDOGAĐAJPonovnopočinjezlostavljanje:fizičko,seksualno,psihičko,

verbalno,finansijsko.

POMIRENJEPočiniocuježao,izvinjavase,

obećavanikadviše.

MEDENIMJESECPočinilacseponašaroman}čno,nudipoklone.Obojeseponašajukaodaseništanijedogodilo.Poricanjedaseciklusponavlja.

14

1.4. Uticaj rodnih predrasuda i stereotipa na procesuiranje slučajeva nasilja u porodici Rodne predrasude se mogu definirati kao "stereotipno razmišljanje o prirodi i ulogama žena imuškaraca […], temitovi i zabludeoekonomskoj idruštvenojstvarnosti ženskih imuškihživota".12Iako čanovi profesionalne pravne zajednice nastoje postupati jednako i pravično prema ženama imuškarcima,neizbježno jeda implicitni13oblici rodnihpredrasuda igrajuodređenuuloguu sudskojpraksi.Datonijeslučaj,sudskeodlukebijednostavnoslijedileobrazac:

Činjenice+zakon=pravnaodluka

Znamodatonijetako,prvozatoštodvatužiocanikadanećenapisati identičnuoptužnicu, idrugo,kad bi to bio slučaj, sve sudije bi donosile identične odluke i skoro da ne bi bilo potrebe zapostojanjem žalbenih sudova. Stoga, subjektivno odlučivanje uvijek igra određenu, ma kolikoneznatnuulogu.

Predrasude i stereotipi se nekako prirodno i "bez razmišljanja"" javljaju u našemmozgu, što namomogućavadadonosimobrzeodlukenaosnovuranijihiskustava.Oblikujuihfaktorikaoštosuranijaiskustva,kulturaimediji.Naprimjer,akovidimolonacnapeći,pretpostavljamodajevreoipazimodaseneopečemo.Problemise javljajukadaovepretpostavkepretvorimounegativneprosudbeodrugima.Naprimjer,moždamislimodaženenemogu(idastoganebitrebale)upravljatiavionom,zatoštonikadanismovidjelijednupilotkinju.

Stogajevažnodasetužiocizapitajukakverodnepredrasudeoniimaju,anedaliihuopćeimaju.Istovažiizasvjedoke,vještake,sudijeiadvokatesakojimatužiocirade.Polazećiodpretpostavkedasvimiimamopredrasude,možemopočetidaaktivnoidentificiramo,dovodimoupitanjeiublažavamotepredrasude,kakobismoosiguralidasezakonprimjenjujepravično iobjektivnounajvećojmogućojmjeri.

RodnepredrasudeirodnistereotipiupredmetimanasiljauporodiciMnogiimajusnažnomišljenjeoulogamakojebimuškarciiženetrebaliigratiuporodici,ponekadnaosnovukulture,aponekadzbogličnihuvjerenja.Stoganeiznenađuječinjenicadarodnepredrasudečestoutičunaslučajevenasijauporodici.Takvepredrasudejasnodemonstriračinjenicadajevećinadržavakriminaliziralanasiljeuporodici tekudvadesetomstoljeću.Umnogimslučajevima,onose idaljenetretirasa jednakomozbiljnošćukaodrugakrivičnadjelasasličnimzaprijećenimzakonskimkaznama.14

Osimtoga,irodnistereotipimoguuticatinaprovođenjepravdeupredmetimanasiljauporodici.Naprimjer,čitavnizprividniholakšavajućihokolnostikojeadvokatiodbraneobičnonavodezasnovanje

12Schafran, LynnHecht, “Planning for Evaluation:Guidelines for Task Forces onGender Bias in the Courts”,WomenJudges’FundForJustice,1989,p.1.13“Implicitnepredrasudesupodsvjesnepretpostavkeilistereotipioodređenimdruštvenimgrupama(rod,rasa,nacionalnost,vjeroispovijestitd.),kojeserazvijuodmalihnoguisvremenomsesvevišeukorjenjuju.Dovodedoformiranjapodsvjesnihstavova,pretpostavkiistereotipakojiutječunadonošenjeodlukausvimpodručjimaživota.” Definicija preuzeta iz: Halilović, Majda et al., Rodne predrasude u primjeni prava:bosanskohercegovačkiimeđunarodnipravniokviriipraksa,Atlantskainicijativa/DCAF,2017.,str.34-35.14Kelly,KristinA.,DomesticViolenceandthePoliticsofPrivacy(Ithaca,NY:CornellUniversityPress,2003).

15

narodnimstereotiupima.Oneuključujuidejudasumuškarcipoprirodiagresivni,tedajestogadonasiljadošlotokomperiodaprivremeneneuračunljivosti.Navodiseičinjenicadaoptuženiodgovarastereotipu o cijenjenoj ličnosti muškarca u društvu na osnovu njegovog položaja društvene moći,statusaporodičnogčovjekaioca,društveno-ekonomskogstatusahraniteljaporodiceili"primjerenogponašanja" predu sudom. 15 Mnoge od navedenih okolnosti bi se u stvari trebale cijeniti kaootežavajućeokolnostizatoštojepočiniteljzloupotrijebiosvojupozicijumoćiunamjeridanekažnjenovršinasiljenadčlanovimasvojeporodice.

Nasličannačin,rodnepredrasudemogupotkopatiiskazesvjedokinja.Odsamogpočetka,kredibilitetsvjedokinja se često dovodi u pitanje zbog stereotipa da su žene sklonemanipuliranju i da čestoiznose lažne optužbe. Tomože biti naročito probematično kod nasilja u porodici, zato što se zbogposljedica traume osobe ne prisjećaju događaja na linearan način, te se određenih detalja mogusjetitinaknadno.Ovosemožepogrešnoshvatitikaoznakdajeiskazlažan.

Osim toga, mnogi imaju stereotipnu predodžbu o tome kako izgleda žrtva nasilja u porodici.Svjedokinjekojeseneukapajuuovupredodžbuizloženesustrožemispitivanjutokomsvjedočenja.16Iztograzloga,muškarcimakojisužrtvenasiljauporodicimožebitivrloteškodaseizboredaihdrugishvateozbiljno,naročitoakoizgledajufizičkijačeodsvojihsupruga.17

Stogajevažnodatužiociidrugestručneosobeukrivičnopravnomsistemuprepoznajudaioni,kaoisviostali,imajuimplicitnepredrasude.Usvakojfazikrivičnopravnogprocesa,onitrebajupoduzimatiaktivnekorakekakobiosiguralidanjihovaanalizabudezasnovananaobjektivnojanalizičinjenica,anenanjihovimimplicitnimpredrasudama.Osimtoga,tužiocisuudobrojpozicijidapreispitujudalisu na dokaze koje su im iznijeli svjedoci (uključujući vještake), eksperti, advokati i policija uticalepristranepretpostavkeirodnistereotipi.

U narednoj tabeli prikazani su primjeri kako rodne predrasude i stereotipi mogu predstavljatiprepreke u izvršenju pravde u slučajevima nasilja u porodici u razičitim fazama krivičnopravnogpostupka.18

Tabela2:Primjeriuticajarodnihpredrasudaistereotipanapreduzimanjeradnjiukrivičnompostupku

Prijavljivanje Žrtveneprijavljujunasiljeuporodicizatoštoneznajudajetokrivičnodjeloiliseplašedaimnikonećevjerovati.

OdgovorPolicijaneevidentiradjelanasiljauporodicikaokrivična(npr.neposrednoihprocesuirakaoprekršaj)–jernasiljeuporodicinesmatradovoljnoozbiljnimdjelom.

Istraga Iskazsvjedokajedovedenupitanjeiliistražiteljismatrajudajepredmetniskonalistiprioriteta.Policijaneprovodiupotpunostisveistražneradnje.

Tužilaštvo Tužilacnepristupaprocesuiranjuslučajasasvomdužnompažnjomuslijedranijih

15Nenad Galić i Heather Huhtanen, ed., Priručnik: Sudska razmatranja slučajeva nasilja u porodici u Bosni iHercegovini(Sarajevo,DCAF,2014),str.25-26.16 Schafran, Lynn Hecht, “Barriers to Credibility: Understanding and Countering Rape Myths”,http://www.nationalguard.mil/Portals/31/Documents/J1/SAPR/SARCVATraining/Barriers_to_Credibility.pdf.17Watson,Callum.PreventingandRespondingtoSexualandDomesticViolenceagainstMen:aGuidanceNoteforSecuritySectorInstitutions(Geneva:DCAF,2014),str.27.18Prilagođeno iz:EileenSkinnider,“Handbookoneffectiveprosecutionresponsestoviolenceagainstwomenandgirls”,CriminalJusticeHandbookSeries,(Beč:Uredujedinjenihnacijazadroguikriminal,2014),str.29-30.

16

negativnihiskustavasaoštećenimauslučajevimanasiljauporodicikojeodbijajusvjedočenje.

Suđenje Vještačenjejepoduticajemrodnihpredrasuda.Optuženijeoslobođenoptužbijerjekredibilitetsvjedokadovedenupitanje.

Izricanjekazne

Osuđenomjeizrečenaneadekvatnakrivičnopravnasankcija(npr.neadekvatnaocjenaprisutnihotežavajućihiolakšavajućihokolnostiupredmetukojeutičunaodmjeravanjesankcije).

II SPECIFIČNERADNJEIZVRŠENJANASILJAUPORODICI

2.1. Davljenje: prepoznavanje radnje i značaj za procesuiranje nasilja u porodici Ukontekstunasiljauporodicidavljenjepredstavljaekstremnivid fizičkogoblikanasiljauporodici ikrajnjividispoljavanjamoćiikontrolepočinocanasiljanadžrtvom.Prilikomdavljenjapočinilacsvojimrukamakontrolišežrtvineudisaje, tenatajnačindirektnoodlučujeoživotu i smrtižrtve.Davljenjeproizvodi razornepsihološkeposljedicepožrtvu,apotencijalnomožedovestidosmrtnog ishoda.19Problemupristupukrivičnopravnihakterakoddavljenjejavljasekadapolicijaitužiocineprepoznajuda je u određenoj krivičnopravnoj situaciji došlo do davljenja, što je dodatno praćeno sklonošćužrtavadaumanjujuobimnasiljakojemsuizloženeineprikazujunasiljekaodavljenje.

Shodno tome, naročito je važno da policija i tužilaštvo kod provođenja istražnih radnji prepoznajuprisustvodavljenjaupredmetunasiljauporodici,kakobiseslučajevidavljenjamoglinaodgovarajućinačin dokumentovati, istražiti i procesuirati. Isto tako, potrebno je voditi računa da se slučajevidavljenja ispravno pravno kvalifikuju i da se u praksi razgraniče krivičnopravne situacije kada npr.davljenje predstavlja jednu od kontinuiranih radnji izvršenja fizičkog nasilja nad bračnim ilivanbračnim partnerom, odnosno element bića djela nasilja u porodici od krivičnopravnih situacijakadanpr.davljenjepredstavljapokušajubistvakojićesekaotakvodjeloikvalifikovati.

Zapotrebuefikasnogvođenja istrageu slučajevimanasiljauporodiciukojima jeprisutanelementdavljenja (ili slučajevimadavljenjakojiseprocesuirajupodnekomdrugompravnomkvalifikacijom),tokom provođenja istražnih radnji potrebno je dokumentirati šta se desilo i preduzeti narednekorake:20

19Napomena:Zaviše informacijaodavljenjukaoekstremnomoblikunasiljauporodicividi:NenadGalić,ed.„Vodičupostupanju:nasiljeuporodici–DodatakPriručnikuzasudskarazmatranjaslučajevanasiljauporodiciuBosniiHercegovini“,Sarajevo,AI/DCAF,2016,str.21-23.20Sadržajmodifikovaniprilagođeniz:AlbertaJusticeandSolicitorGeneral/AlbertaCrownProsecutionService,Domestic Violence Handbook for Police and Crown Prosecutors in Alberta, Alberta Justice Communications,2014, str. 111; i National District Attorneys Association, Women Prosecutors Section, National Domestic

17

• Uzetiizjavuodoštećene:o Pitatioštećenudaopiše,umjeriukojojsemožesjetiti,svihdetaljaslučaja:kolikoje

davljenjepercipirano trajalo,kakav jebionačindavljenja -dobitiopismehanizma iintenzitetasileilipritiskakojijekorištenzadavljenje,pitatidalijedošlodogubitkasvijesti, pitati šta je oštećena uradila da se odbrani, dokumentirati sve vanjskepovrede.

• Potražitisvjedoke;• Dati uputstvo da se izvrši detaljan ljekarski pregled (vanjski i unutrašnji21– vrata i grla)

povredaoštećene:o Utvrditidaliimapromjenaugutanju,promjenaudisanju,promjenauglasu,dalije

došlodopromuklosti ilipotpunoggubitkaglasa,da li imavidljivihpovredanavratu(modrice jemoguće da će se pojaviti tek sutradan i mijenjati će boju), povreda uustima.

• Prikupitifizičkedokaze(izuzetieventualnepredmetekojisukorišteniuizvršenjudavljenja);• Sačinitikvalitetnufotodokumentaciju:

o Napraviti fotografije čitavog tijela žrtve, kao i fotografije lica i vrata iz blizine,uključujućiprednjiizadnjidioiobjestranevrata,tegrudnidio;

o Ukoliko jemoguće,ponovonapraviti fotografije24 ili 48 sati kasnije (ili svedok suprisutnevidljivepovrede).

Poredovihradnji,ukrivičnopravnimsituacijamakadapostojidavljenjepoželjnoikorisnobibiloufaziistrage da tužilaštvo podnese prijedlog sudu za donošenje naredbe za izvršenje tjelesnog pregledaosumnjičenog.Popravilukoddavljenjažrtvapružaotpor,tejetomprilikomlakomogućedadođedopovređivanjapočinioca. Isto tako,pregledosumnjičenogbiuključivao iDNKanalizu,obziromdaseispodnoktijuosumnjičenogmogunaćitragoviDNKkožeilikrvižrtve.

Preduzimanje ovih radnji u konačnici će omogućiti kvalitetno vještačenje na okolnost povredaoštećeneiutvrđivanjaposljedicaoddavljenja.

Bitnojenaglasitidajesvegorenavedeneradnjepotrebnopreduzetiumjeriukojojjetomogućeuskladusaokolnostimasvakogpojedinačnogslučaja,obziromdausituacijamadavljenjaprioritettrebabitipružanjehitnemedicinskepomoćižrtvi.

2.2. Uhođenje: prepoznavanje radnje i značaj za procesuiranje nasilja u porodici Ukontekstupostojanjamnogobrojnihradnji izvršenjadjelanasiljauporodici itekakojeznačajnodaistražitelji i tužioci prepoznaju radnju uhođenja, a za potrebu sveobuhvatnog i kvalitetnogprocesuiranjapredmetanasiljauporodici.

Violence Prosecution Best Practices Guide: White Paper, National District Attorneys Association, WomenProsecutorsSection,2017,str.21-22.21Unutrašnjipregledgrla jepoželjno i korisnoobaviti, jermožeukazatina svuopasnostpovreda i intenzitetdavljenja.

18

Prema trenutnimzakonskimrješenjima,uhođenječlanaporodice jedefinisanokao radnjanasiljauporodicipremaZakonuozaštitiodnasiljauporodiciFederacijeBosneiHercegovineiZakonuozaštitiodnasiljauporodiciRepublikeSrpske.UsmislunavedenogzakonauRSuhođenjekaopojedinačnaradnja nasilja u porodici predstavlja prekršaj koji se procesuira u prekršajnom postupku u okvirukojeg se mogu izricati odgovarajuće prekršajne sankcije, dok u FBiH predstavlja posebnu radnjunasiljauporodiciusmislunavedenogzakonanaosnovukojegsemožetražitiizricanjezaštitnihmjeraodstranesudauposebnompostupkuzaizricanjezaštitnihmjerazanasiljeuporodici.

Dalje,premapostojećemKrivičnomzakonuFBiH(čl.183.st.3)iKrivičnomzakonuBrčkodistriktaBiH(čl. 180. st. 3)uhođenjekao radnja izvršenjamožepredstavljati elementbića kvalifikovanogoblikadjela „ugrožavanje sigurnosti“koje se isključivomožeučinitipremasadašnjem ilibivšem intimnompartneru(kaopasivnomsubjektuinkriminacije).22

Konačno,moguće jedaseradnjekoje imajuelementeuhođenjapojavekaodiopredmetanasiljauporodicikojiserješavauokvirukrivičnogpostupka:

− npr. uhođenje kao jedna od više radnji izvršenja nasilja u porodici koje se ponavlja duživremenskiperiod,tečinidiočinjeničnogopisadjela(dispozitivoptužnice);ili

− uhođenjekojenepredstavljaradnju izvršenjanasiljauporodici (elementbićadjela)koje jepredmetkrivičnogpostupka,alipredstavljadioutvrđenogširegkontekstanasiljauporodici(otežavajućaokolnost).

Tužioci bi trebali razgraničiti između svih krivičnopravnih i prekršajnopravnih oblika koje radnjeuhođenjamogu imati (u smislu gore navedenih krivičnih djela i radnji prekršaja) i voditi računa oovim razlikama za potrebu procesuiranja djela sa elementima uhođenja, a posebno vezano zaprocesuiranjepredmetanasiljauporodiciukojimajeprisutnouhođenječlanaporodice.

Zapotrebuinformisanogiefikasnogprocesuiranjaslučajevanasiljauporodiciilidrugihodgovarajućihkrivičnih djela u kojima je prisutan element uhođenja, ovdje navodimo primjere postupaka iponašanjakojasepodrazumijevajudapostojekoduhođenjailisepodvodepoduhođenje:23

• Praćenježrtveipojavljivanjenaistimmjestimakaoižrtva;• Slanjeneželjenihpoklona,pisama,čestitkiilielektronskihporuka;• Nadziranježrtvinihtelefonskihpoziva,korištenjaračunarailidrugihnačinakomunikacije;• Korištenje tehnologije, poput skrivenih kamera ili sistema za globalnopozicioniranje (GPS),

kakobisepratilokretanježrtve;• Vožnjaporedilidruženjeublizinikuće,školeiliposlažrtve;

22Zakonskadefinicijakrivičnogdjela„ugrožavanjesigurnosti“glasi:„Koprikradanjem,učestalimpraćenjemiliuznemiravanjem na drugi način ugrožava sigurnost bračnog partnera, osobe s kojom živi u izvanbračnojzajednici,roditeljasvogdjetetailidrugeosobeskojomodržavailijeodržavaobliskevezekaznićese[..].“Izvor:čl. 183. st. 3. Krivični zakon Federacije BiH („Službeni glasnik Federacije BiH“, br. 36/03 i dr.); čl. 180. st. 3.Krivični zakonBrčkoDistriktaBiH–Prečišćeni tekst („SlužbeniglasnikBrčkoDistriktaBiH“,br.33/13).KrivičnizakonRepublikeSrpskenepoznajeovajkvalifikovanioblikusmislunavedenogdelikta.23 Sadržaj preuzet i prilagođen iz Resursnog centra za uhođenje (Stalking Resource Center), programaNacionalnogcentrazažrtvekriminala(NationalCenterforVictimsofCrime),webstranica:„WhatisStalking“.<https://victimsofcrime.org/our-programs/stalking-resource-center/stalking-information#what>, pristupljeno25.05.2017.godine.

19

• Istraživanje o žrtvi pomoću informacija dobivenih iz javnih arhiva ili internetskih pretraga,pretraživanjeposmećužrtve ili stupanjeukontaktsaprijateljima,porodicom,susjedima ilisaradnicimakakobisedošlodoinformacija;

• Drugipostupcisnamjeromdapronađu,prate,zastrašenekoga.

2.3. Seksualni napad: prepoznavanje radnje u kontekstu nasilja u porodici Krivičnodjelosilovanjaubrakuseizuzetnorijetkoprocesuiraupraksi,odnosnooptužbezaseksualninapadsečestoisključujuizpredmetanasiljauporodici.24Jedanodmogućihrazlogazaovoještojenaročito teško prikupiti uvjerljive dokaze o silovanju u braku, jer to podrazumijeva dokazivanje danijebilopristankanaspolniodnos.Izazoviuprocesuiranjumoguseširokopodijelitinasljedećečetiriteme.

ProblemisakredibilitetomČlanovipravosudnezajednice iostalikoji svjedočepredsudom(npr.vještak)mogu imatiunaprijeddefinirane i rodnopristrane idejeo tomekako se trebaponašati "prava" žrtva seksualnognapada.Kao rezultat, često su svjedoci izloženi intenzivnom preispitivanju vlastitog ponašanja od straneodbraneoptuženog(npr."Dalistepili?","Zaštosenistefizičkiopirali?"),sciljemuništenjanihovogkredibiliteta.25To je naročito problematično u slučajevima zlostavljanja kao nasilja u porodici u kojima jesistematičnovršenonasiljeikadačestonedostajudrugidokazidaspolniodnosnijebiodobrovoljan.U tom svjetlu, naročito u slučajevima u kojima je tužilaštvo dokazalo ponašanje optuženog kojepodrazumijevakontroluiprisilu,tvrdnjeodbranedajespolniodnosbiodobrovoljannetrebaolakoprihvatati,jertonebibilouskladusadrugimčinjenicamaupredmetu.Potrebnoje"tražitidokazeopostojanjubarnekogoblikaafirmativnogobraćanja ilidjelovanjanastranižrtve,umjesto izvođenjazaključakanaosnovunjenepasivnostiilimirenjasasudbinom."26Isto tako,ponekad sedešavada svjedokinjane spomene seksualni napadkadaprijavljujenasiljeuporodici,iliganesmatrakrivičnimdjelom.Naprimjer,moždasmatradaakojeuprošlostipristajalana spolni odnos, taj pristanak ne može povući. Kao odgovor na to, bilo bi korisno da tužilacprimjenjuje"četirikoraka"27:

1. PITAJTE:"Dalivasjepartnerikadaprisilionaseksualniodnoskadatonisteželjeli?"2. IMENUJTE:Onoštomiopisujetejesilovanje/seksualninapad,atojekrivičnodjelo.3. ODGOVORITE:Ponuditekontaktinformacijeorganizacijekojapružapomoćženamažrtvama

nasiljauporodici.

24OSCE,Krivičnaodgovornostisankcioniranjepočinilacanasiljauporodici,OSCE,2011,str.63-64.25HalilovićiHuhtanen,RodipravosuđeuBosniHercegovini(Sarajevo:AI/DCAF,2014),str.8026Ibid,str.81.27ParkinsonD.iCowanS.(2008)RapedbyaPartner:NowheretoGo,No-onetoTell.Victoria:Women’sHealthGoulburnNorthEast.);JenniferGentileLong,“ProsecutingIntimatePartnerSexualAssault”,TheVoice,VolII,br.2,AmericanProsecutorsResearchInstitute,2008.

20

4. PROVEDITEPOPRATNEAKTIVNOSTI:Provjeritesigurnosnostanjeosobeinapraviteprocjenusigurnosti.

UtvrđivanjenepostojanjapristankaSeksualni napad ne znači samo da je "seks krenuo u pogrešnom pravcu"; karakterizira ganepostojanjeuzajamnesaglasnosti ibrigezažrtvu.Međutim,onoštoponekadzbunjujeječinjenicadajenekiparranijeuprošlostiimaoseksualnekontakteuokviruzdravogseksualnogodnosa.28Dokse u istragama i forenzičkom radu u slučaju kada je optuženi neznanac nastoji utvrditi gdje seidentitet počinitelja poklapa sa optuženim, a potom da li je došlo do napada, seksualni napad ukontekstunasiljauporodicipodrazumijevautvrđivanjeda li su seksualniodnosibilikonsenzualniudatomtrenutku.

Zatužilaštvomožebititeškodaizvansvakesumnjedokažedaspolniodnosnijebiodobrovoljan,čakiurijetkimslučajevimakadapostojeforenzičkiilimedicinskidokazi.Međutim,postojinekolikodrugihvrsta dokaza koji se mogu koristiti za potvrđivanje kredibiliteta svjedoka i kontekstualiziranjepostojećihmedicinskihdokazakojiukazujunatodajedošlodonedobrovoljnogseksualnogkontakta.Na primjer,možda postoje dokazi da je optuženi prijetio svjedokinji ako ne pristane na određenestvari,iliakoneprekineilinezadržitrudnoću.

ForenzičkiimedicinskidokaziForenzičkidokazio seksualnomnapadu tradicionalno su fokusiraninautvrđivanjeda li jedošlodoseksualnog kontakta i, ako jeste, ko je počinitelj. Kako je spomenuto, to obično nije korisno uslučajevimaseksualnognasiljaod stranebračnog ili vanbračnogpartnera.Nedostatakdokazaninakoji način ne ukazuje na nepostojanje seksualnog kontakta – naprotiv, seksualno nasilje često neostavljanikakvevidljivetragoveilipovrede.29

U idealnom slučaju, prikupljanje dokaza u predmetima seksualnog napada radi se uz istovremenumedicinskuobradužrtve,kakobiseizbjeglapotrebazaljekarskimpregledomizasebimforenzičkimpregledom,jerobamogubitiizuzetnoagresivnaineprijatna.Nekioddokazakojisemogukoristitizadokazivanjenasilnogseksualnogkontaktasu30:

Vrsta SvrhaKrv(zaanalizuprisustvadrogeialkohola) Možeukazivatinanemogućnostdavanja

pristankaUrin(zaanalizuprisustvadrogeialkohola) Možeukazivatinanemogućnostdavanja

pristankaPovredevanjskihgenitalnihorgana(modrice,razderotine,abrazije,otekline,ugrizi,ogrebotine)

Moguukazivatinaupotrebusile

Ostacikožeispodnoktiju Moguukazivatinapružanjeotporaidovestidoidentifikacijepočinitelja

Povredeupodručjuanusaigenitalija(otekline,crvenilo,osjetljivost,razderotine,kontuzije,abrazije,puknuća,modrice,krvarenjevulve,ulazauvaginu,himena,vagine,grlićamatericeilianusa)

Moguukazivatinaupotrebusile,penetraciju

28Huhtanen, Heather, “Sexual assault dynamics”, u Attorney General’s Sexual Assault Task Force,AdvocacyManual(Salem,OR:OregonDepartmentofJustice,2007),str.4-5.29Eileen Skinnider, “Handbook on effective prosecution responses to violence against women and girls”,CriminalJusticeHandbookSeries,(Beč:Uredujedinjenihnacijazadroguikriminal,2014),str.105,107.30Ibid,str.105.

21

Također jevažnodamedicinska i forenzičkaevidencija sadrži informacijeopsihičkomstanju žrtve,kaoimišljenjastručnjakakojisuizvršilipregledeovjerovatnomuzrokupovreda(npr.oštripredmet,tkaninailiuže).31

Psihološkovještačenje

Obziromna težinudokazivanja nasilnog seksualnogodnosa u kontekstu bračne ili vanbračne veze,korisnojenareditiprovođenjepsihološkogvještačenjažrtveseksualnognasilja,kojemožeukazatinadoživljajtraume.Istotako,nalazvještakamožeponuditimišljenjeogeneziodnosaizmeđubračnihilivanbračnihpartneraudužemvremenskomperioduikakojedošlodoeskalacije intimnogodnosauseksualnonasilje.

PrevazilaženjestigmeizaštitasvjedokaProcesuiranje seksualnog napada u slučajevima nasilja u porodici bez iskaza svjedoka je naročitoteško.Međutim,mnogežrtveodbijajudasvjedočejerimjeprevišeneprijatnodanasudugovoreosvom seksualnom ponašanju. Osim toga, stvari kao što su sodomija, gubitak djevičanstva (npr. uvanbračnoj zajednici), upotreba alkohola/droge ili trudnoća/abortus može pratiti i određenadruštvenastigma.32Stogajebitnovoditiračunadaprisutnostseksualnognasiljakodnasiljauporodicipredstavljapotencijalniindikatorzatužiocazapredlaganjemjerepritvorailiposebnihmjerazabraneilimjerabezbjednostizasvjedoka.

Mnogi svjedoci se plaše da će im počinilac nasilja nauditi ako iznesu dokaze – taj strahmože bitiutemeljennaprethodnom iskustvu. Stoga je važnoda krivičnopravni sistempruži potrebnu zaštitusvjedocimakakobimoglisvjedočiti.Konačno,bitnojenapomenutidajeseksualninapadpovezansapovećanimrizikomodsmrtnogishodausučajevimanasiljauporodici.33

31Ibid.32TheCrownProsecutionServices(UK),“DomesticAbuseProsecutionGuidelinesforProsecutors”,2014,str.9.33Napomena:Zavišeinformacijaoseksualnomnasiljukaonasiljuuporodicividi:NenadGalić,ed.„Vodičupostupanju:nasiljeuporodici–DodatakPriručnikuzasudskarazmatranjaslučajevanasiljauporodiciuBosniiHercegovini“,Sarajevo,AI/DCAF,2016,str.16-18.

22

III UNAPRJEĐENJEPOLOŽAJAOŠTEĆENE(ŽRTVENASILJAUPORODICI)UKRIVIČNOMPOSTUPKU

3.1. Razumijevanje oštećene: zašto oštećene u predmetu nasilja u porodici odbijaju da svjedoče? Odbijanje oštećene da svjedoči u predmetu nasilja u porodici protiv optuženog je zakonsko pravooštećenekaoprivilegovanogsvjedoka,kojeoštećeneuvelikojmjerikoristenasuđenju(čakikadasuprethodno u fazi istrage dale iskaz u tužilaštvu i podržale krivično gonjenje optuženog). Ovim seonemogućava iliznačajnougrožavamogućnosttužiocazadokazivanjemkriviceoptuženog,obziromna čest nedostatak drugih neposrednih dokaza u predmetu koji mogu da stoje samostalno nasuđenju mimo iskaza oštećene. S druge strane, odbijanje svjedočenja oštećene ne bi se trebalosmatrati znakomnjihovemanjevjerodostojnosti ili znakomda jenasiljekojemsubile izloženebilomanje teško. Postupajući u skladu sa načelom legaliteta tužilac je još uvijek dužan nastaviti slučajukolikopostojedrugi dokazi da jeučinjeno krivičnodjelo; posebno jer tomožebiti jedini način zaokončanjeciklusanasiljakojemjeoštećenaizložena.

Postavljasepitanjeukolikojmjerisutužiociupoznatisarazlozimakojistojeizaodlukeoštećene,kaoprivilegovanogsvjedoka,daodbijesvjedočenjeupredmetunasiljauporodici.Istotako,čestotužiocinećeimatidovoljnovremenanaraspolaganjuilirazvijenogosjećajadaseposveteoštećenojkakobiuvidjelizbogčegaoštećenaodbija,odnosnoodustajeodsvjedočenja.Poredovoga,postojesituacijeu praksi kada dođe do promjene sudije u predmetu nasilja u porodici tokom suđenja što iziskujeponavljanje izvođenjadokaznogpostupka,odnosnopotrebezaponovnimsvjedočenjemoštećeneujednom dužem vremenskom periodu; te je tada posebno moguće da oštećena odustane odsvjedočenja.

Radi informisanijegpostupanja tužilaca, unastavku tekstadati suosnovni razlozi zaštooštećeneupredmetunasiljauporodici odbijajuda svjedoče i koji su touobičajeni efekti nasiljauporodici nažrtvu(kadajeupitanjunasiljemeđubračnim/vanbračnimpartnerima).34

Zaštožrtveodbijajudasvjedoče/poreknuoptužbe/povukuse:

• Izstrahadaćedoćidododatnognasiljaukolikobudusvjedočile;• Prijećenojenjimailičlanovimanjihoveporodiceukolikosvjedoče;zastrašenesuiboje

se;• Izsuosjećanjaitraumatskepovezanostisanasilnicima;• Žrtveimajuintenzivanosjećajlojalnostipremanasilniku;• Sramesenasiljakojemsuizložene;• Preuzimajuodgovornostzanasiljenadnjima;• Misledamogukontroliratiupotrebunasilja;• Misledamogupomoćinasilnikudaseizliječiodvlastitetraumekojaseprenosinanjih;

34SadržajpreuzetodJerryJ.Bowles,PPT:“Postupanjesažrtvom:zaštožrtveporeknuoptužbeipovukuse?”,decembar2015.PredstavljenonakonferencijiNoveprakseusudskomrazmatranjuslučajevanasiljauporodici,Sarajevo,BiH,decembar2015.SadržajjenadopunjenpreporukamasutkinjeMelFlanagan.

23

• Analizatroškovaikoristi;koristipretežuuodnosunarizike;• Nasilniciihuvjeravajudaimnikonećevjerovati.

Uobičajeniefektinasiljauporodicinažrtve:

• Strahodnasilja;• Poricanje,otuđenje,nedostatakosjećaja;• Bijes;• Samookrivljavanje;• Nepoznavanjepravnihidruštvenihopcija;• Izolacijaodprijateljaiporodice;• Izlaženjenakrajuzpomoćalkoholailidroga;• Depresija,anksioznost,suicidalnemisli;• Post-traumatskistresniporemećaj(PTSP);• Upotrebanasiljaradiodbrane/odgovora;• Teškoćeuizvršavanjusvakodnevnihposlova/zadataka.

Napomena:

Zapotpuno razumijevanje zaštožrtvenasiljaodbijajudasvjedočeupredmetimanasiljauporodici,između ostaloga, potrebno je konsultovati krug nasilja u porodici koji ukazuje da nasilje nijekonstantno prisutno između dvoje ljudi koji su u partnerskom odnosu, već da se periodi nasiljasmjenjuju sa periodima pomirenja u odnosu. Za više informacija vidi poglavlje: „Krug nasilja uporodici“.

3.2. Intervjuisanje oštećene u predmetu nasilja u porodici S ciljem uspostavljanja odnosa povjerenja sa oštećenom i uzimanja što kvalitetnijeg iskaza upredmetu nasilja u porodici tužioci se trebaju u što ranijoj fazi postupka sastati sa oštećenom ilinjenim advokatom. U slučajevima nasilja u porodici (a posebno vezano za zlostavljanje) oštećenamože biti pod uticajem traume koju je doživjela, te je nužno da tužioci postupaju sa posebnimobziromprilikomintervjuisanjaoštećene.„Uputstvozapripremuzarazgovorsažrtvom:• Budite spremni da pružite informacije ili da žrtvu uputite na službe za podršku.Napravite popislokalnihresursazažrtvu[npr.lokalneorganizacijecivilnogdruštvakojepružajuspecijaliziraneuslugeženamaidjecižrtvamanasiljauporodici].• Organizirajte prethodni razgovor sa psihologom i upoznajte ga sa predmetnim spisom. Ako jemoguće, psiholog bi trebao prisustvovati razgovoru sa žrtvom, [kako bi pružio podršku žrtvi] dokprolazikroztraumupričanjaopretrpljenomnasilju.• Pripremite žrtvu za razgovor tako što ćete joj objasniti njenu ulogu u pravnom postupku. Žrtvanajvjerovatnije nije upoznata sa pravnim sistemom. Do trenutka kada se vi sastanete sa [žrtvom],on/aćemoždavećbiti frustrirana jer joj jemnogoosobapostavljalopitanja ličneprirode.Stoga jevažnoda jojstrpljivoobjasnitezbogčega jepozvan/anarazgovor.Žrtvunikadanemojtekriviti,nitiosuđivati.•Objasnitemu/jojkrivičnopravnipostupak.Dajtemu/jojdoznanjadaćeodtrenutnogdavanjaizjave

24

dopojavljivanjapredsudommoždaprotećiznačajanvremenskiperiod.Objasnitenakojinačinćesenjegov/njeniskazkoristitiusudskompostupku,kaoidaoptuženimožedobitijedanprimjerakiskaza.• Objasnite proces odbrane i ulogu advokata odbrane. Na taj način se žrtva priprema za teškaunakrsnaispitivanja.Odvojitevrijemedažrtviunaprijedobjasnitedazakonskipostupakoptuženomomogućavada izneseodbranu idatajprocesznabitineugodanzažrtvu.Objasnitežrtvidaon/onamožepomoćitužilaštvudasepripremizanastupodbranetakoštoćetokomtograzgovoraispričatidetaljekrivičnogdjela.•Odaberiteodgovarajućemjesto za razgovor.U idealnomslučaju, razgovorbi se trebaoodvijatiuneutralnomokruženju,gdjesežrtvaosjećasigurnoiugodno,igdjeimaprivatnost.Razgovorsenebitrebaovoditiuprostorijizaispitivanjaupolicijskojstaniciilitamogdjepočiniteljimapristupžrtvi.•Kadrazgovaratesažrtvom,slušajteje iostavitejojvremenadavamispričaštasedogodilo.Žrtvemožda treba podsjetiti da one nisu krive za nasilje. Uvijek pitajte žrtvu da li je zabrinuta za svojusigurnost.“Izvor: Eileen Skinnider, “Handbook on effective prosecution responses to violence against womenandgirls”,CriminalJusticeHandbookSeries,(Beč:Uredujedinjenihnacijazadroguikriminal,2014),str.50–51.

3.3. Korištenje usluga psihologa, odnosno Odjeljenja za podršku svjedocima u tužilaštvu prilikom saslušanja žrtve nasilja u porodici kao svjedoka Obrazloženje:

Unajvećembrojupredmetanasiljauporodici,presudanfaktorzauspješnoprocesuiranjeoptužniceidokazivanje krivice optuženog predstavljat će svjedočenje oštećene kao svjedoka. Važno je datužilaštvo oštećenoj od momenta uspostavljanja prvog kontakta pruži sve bitne informacije okrivičnompostupkukakobioštećena imalapotpunije razumijevanje svojeulogeupostupku, toka imogućih ishoda postupka. Značajan broj tužilaštava u Bosni i Hercegovini ima uspostavljenaodjeljenja za podršku svjedocima u kojima rade psiholozi posvećeni radu sa svjedocima i pružanjupsihološkepodrškesvjedocima.Ukolikoovaodjeljenjanisuformiranautužilaštvu–kaoalternativanpristup-tužiocimoguzatražitiuslugepsihologaizdrugihinstitucija(npr.sud,centarzasocijalnirad)koji suposvećeni svomposlu i voljnipružiti stručnupodršku svjedocimau slučajupotrebe.Ovakvapsihološkapodrškajeposebnoznačajnazasvjedoka-oštećenuupredmetunasiljauporodici.

Preporuke:

Prilikomsaslušanjaoštećene-žrtvenasiljauporodicikaosvjedokauprostorijamatužilaštva,potrebnoje osigurati prisustvo psihologa (odnosno koristiti resurse Odjeljenja za podršku svjedocima) radipružanja psihološke podrške oštećenoj, ali i dobijanja kvalitetnijeg iskaza svjedoka i pripremesvjedokazasvjedočenjenaglavnompretresu.

25

Uslučajevimazlostavljanjakaonasiljauporodicipostupajućitužilacbisamoinicijativno,auskladusasopstvenom procjenom, trebao angažovati psihologa kada je oštećena nesigurna, zastrašena ilizbunjena. Prije saslušanja oštećene potrebno je omogućiti psihologu da se adekvatno pripremi zasaslušanjeuvidomukonkretantužilačkispisidokaze,kaoizaprethodnipsihološkiintervjukakobiseutvrdilopsihološkostanjetogsvjedoka.

Tužilaštva koja nemaju uspostavljeno odjeljenje za podršku svjedocima, trebaju preduzeti korakekako bi koristili usluge psihologa koji djeluju u sudu ili centru za socijalni rad; u skladu samogućnostima i ostvarenom institucionalnom saradnjom između tužilaštva i drugih pravosudnihinstitucijailijavnihustanovakojedjelujunapodručjukojepotpadapodnadležnosttužilaštva.

Dobra praksa:Uzpoziv koji se upućuje oštećenoj-svjedoku za saslušanje u prostorijama tužilaštva,oštećenuinformišiteopravunakorištenjeuslugaOdjeljenjazapodrškusvjedocima,odnosnouslugapsihologa u tužilaštvu. Uz poziv dostavite kontakt telefon psihologa, uz uputstvo oštećenoj da popotrebimožekoristitiuslugepsihologaradipripremezasaslušanjeutužilaštvu.

3.4. Dodjela oštećenoj-svjedoku statusa ugroženog svjedoka ili svjedoka pod prijetnjom: donošenje odluke o procesnim mjerama zaštite za svjedoka Obrazloženje:

Dodjelaoštećenoj(žrtvinasiljauporodici),kaosvjedoku,statusaugroženogsvjedokailisvjedokapodprijetnjom i donošenje odluke o procesnim mjerama zaštite za svjedoka doprinosi jačanjupretpostavkedaoštećenakaolicekojeimastatusprivilegovanogsvjedokanećeodbitidasvjedočinasuđenjuprotivoptuženogupredmetunasiljauporodici. Isto tako,preduzimanjemsvihpotrebnih iraspoloživihradnjikojestojenaraspolaganjutužilaštvu,akojezaciljimajupružanjezaštiteipomoćižrtvinasiljauporodici,tužilaštvopostupauskladusastandardomdužnepažnjeusprječavanjudjelanasiljauporodiciipružanjuzaštitežrtvi(obavezujućimeđunarodnopravnistandard).35

Preporuke:

Fazaistrage:Tužilaštvakojaimajupsihologatrebajukoristitiuslugepsihologakaopomoćniresursuradusasvjedokom-oštećenomkojisutraumatiziraniizvršenjemkrivičnogdjelaikojetrebapripremitiza glavni pretres; posebno da im se pažljivo objasni da imaju pravo odbiti svjedočenje, ali da je uinteresu pravde da svjedoče u predmetu nasilja u porodici. Pretpostavka je da će svjedočenje bitikvalitetnijeukoliko se izvršepripremeu istrazi, odnosnoukolikopsiholog razgovara sa svjedokom-oštećenom.

Kadapsihologufaziistrageobavirazgovorsasvjedokom-oštećenompotrebnojenapravitiprocjenupsihološkogstanjaoštećene,avezanozasvjedočenjeoštećene.Nakonštojepsihologizvršiouvidu

35VijećeEvrope–Konvencijaosprečavanjuiborbiprotivnasiljanadženamainasiljauporodici/ Istanbulskakonvencija (CETS 210; 2011. god.) Obaveze država i dužna pažnja: Član 5, Stav 2. Članice će preduzetineophodne zakonodavne odnosno druge mjere da s dužnom pažnjom spriječe, istraže, kazne i osigurajureparacijuzadjelanasiljaobuhvaćenaovomkonvencijomkojaučineakterikojineistupajuuimedržave.

26

spispredmeta i obavio razgovor sa svjedokomnapraviće se službena zabilješka,u skladu sa kojomtužilac raspolaže stručnom procjenom po kojoj može dalje postupati, odnosno predložiti dodjelustatusaugroženogsvjedokailisvjedokapodprijetnjomoštećenoj.

Faza podizanja optužnice: u opravdanim slučajevima, u optužnici treba predložiti da se svjedoku-oštećenoj dodjeli status ugroženog svjedoka ili svjedoka pod prijetnjom. Prethodno je potrebnoizvršititimskovještačenje(vještakneuropsihijataripsiholog)kakobisenapravilaprocjenapsihičkogstanja oštećene, s ciljem utvrđivanja da li je oštećena traumatizirana izvršenim djelom nasilja uporodici.

Dobra praksa: U optužnici, u opravdanim slučajevima, takođe predložite da psiholog iz Odjela zapodršku svjedocima bude prisutan na suđenju vezanom za nasilje u porodici. Na ovaj načinupozoravatesudnapotrebuprisustvapsihologanaglavnompretresu.

Faza glavnog pretresa: U opravdanim slučajevima, kada se radi o teškim krivičnim djelima (npr.zlostavljanjekaonasiljeuporodici)tužilactrebadauputizahtjevsududaseoštećenojkaosvjedokuupredmetunasiljauporodicidodjelistatusugroženogsvjedokailisvjedokapodprijetnjom.

Primjerinekihodprocesnihmjerazaštitezasvjedokakojebibileprimjerenedasetražeurazličitimfazamapostupkavezanogzanasilljeuporodiciuskladusaokolnostimapojedinačnogslučajasu:

o Mjerekojimasesmanjujestrahsvjedokakrozizbjegavanjekontaktasoptuženim:§ Naglavnompretresu-udaljenjeoptuženogizsudnicedoksvjedoksvjedoči;

svjedočenjeputemtehničkihuređajazaprijenosslikeizvuka.o Mjerekojimaseograničavaizloženostsvjedokapsihološkomstresu:

§ Istraga: psihološka podrška za davanje iskaza u tužilaštvu, odnosnopsihološka priprema svjedoka u prostorijama tužilaštva neposredno prijedavanjaiskaza;

§ Glavnipretres:prisustvopsihologakaopodrškasvjedoku;§ Podrška nakon svjedočenja: razgovor psihologa sa svjedokom i psihološka

pomoć.

3.5. Informisanje oštećene o organizacijama civilnog društva, odnosno ustanovama socijalne zaštite koje pružaju specijalizovane usluge podrške žrtvama nasilja u porodici Obrazloženje:

Radipružanjakorisnihinformacijažrtvamanasiljauporodiciopostojećimspecijalizovanimuslugamapodrškekojeimstojenaraspolaganjuuodređenojlokalnojzajednici–poželjnobibilodatužilackojipostupaupredmetunasiljauporodiciraspolažeinformacijamaouslugamapodrškevezanezanasiljeuporodicikojepružajuodgovarajućeorganizacijecivilnogdruštvailijavneustanovesocijalnezaštite(centrizasocijalnirad)ulokalnojzajednici.Uslugepodrškesemoguodnositina:smještajusigurnu

27

kuću za žene i djecu žrtve nasilja u porodici, psihosocijalnu podršku, besplatnu pravnu pomoć ilipravnosavjetovanje.

Preporuka:

U predmetu nasilja u porodici u kojem je oštećena osoba ženskog pola, tužioci će prema potrebiinformisati oštećenu o djelovanju odgovarajuće organizacije civilnog društva ili javne ustanove ulokalnojsredinikojapružaspecijalizovaneuslugepodrškeženamažrtvamanasiljauporodici.

ListaorganizacijacivilnogdruštvauBosniiHercegovinikojepružajuspecijalizovaneuslugepodrškezažene(idjecu)žrtvenasiljauporodici:

1. Banja Luka:FondacijaUdruženeženeBanja Luka,usluga–smještajusigurnukuću,pravnosavjetovanje, psihosocijalno savjetovanje; kontakt podaci - tel: 051 462 146, e-mail:office@unitedwomenbl.org

2. Bihać: Žene sa Une, usluga –smještaj u sigurnu kuću, pravno savjetovanje, psihosocijalnosavjetovanje;kontaktpodaci-tel:037220855,e-mail:zena-una@bih.net.ba

3. Bijeljina: Fondacija Lara Bijeljina, usluga –smještaj u sigurnu kuću, pravno savjetovanje,psihosocijalnosavjetovanje;kontaktpodaci-tel:055290570,e-mail:ngo.lara@teol.net

4. Modriča: Budućnost, usluga –smještaj u sigurnu kuću, pravno savjetovanje, psihosocijalnosavjetovanje;kontaktpodaci-tel:053820700,e-mail:gocalg@gmail.com

5. Mostar: Žena BiH, usluga –smještaj u sigurnu kuću, pravno savjetovanje, psihosocijalnosavjetovanje;kontaktpodaci-tel:036550339,e-mail:zenabih@bih.net.ba

6. Sarajevo:Fondacijalokalnedemokratije,usluga–smještajusigurnukuću,besplatnapravnapomoć,psihosocijalnosavjetovanje;kontaktpodaci-tel:033237240(sigurnakuća),033570560(pravnapomoć),e-mail:shelters.1@bih.net.ba

7. Tuzla: Vive žene, usluga –smještaj u sigurnu kuću, pravno savjetovanje, psihosocijalnosavjetovanje;kontaktpodaci-tel:035224310,e-mail:vivezene@bih.net.ba

8. Zenica:Centarzapravnupomoćženama,usluga-besplatnapravnapomoć;kontaktpodaci-tel:032402049,e-mail:czppzz@gmail.com

9. Zenica: Medica, usluga –smještaj u sigurnu kuću, pravno savjetovanje, psihosocijalnosavjetovanje;kontaktpodaci - tel:032463920 (psihološko ipravnosavjetovalište),e-mail:medica1@bih.net.ba

Centarzasocijalniradkojipružauslugusigurnogsmještajaženamaidjecižrtvamanasiljauporodici:

1. Jajce: Centar za socijalni rad Jajce, kontakt podaci - tel: 030 654 105 , e-mail:czsrjajce@yahoo.com

Napomena:

Kaoštojeranijenavedeno,ženenisujedinekojemogubitioštećeneizvršenjemovogdjela,tesamimtim biti u potrebi za uslugama koje su dostupne u njihovoj lokalnoj zajednici. Na primjer, moždapostojepsiholozikojisuspecijaliziranizapružanjepodrškemuškarcimažrtvamatraume;organizacijekoje pružaju podršku djeci u ranjivim situacijama ili omladinske organizacije koje mogu podržatistarijemaloljetnikekojisuizloženinasilju.Osimtoga,mogupostojatiudruženjakojapružajuuslugežrtvama koje se identifikuju sa nekom manjinskom grupom. Dok ženske nevladine organizacije

28

obično ne pružaju podršku muškarcima (ili djeci), često imaju informacije o pojedincima iliorganizacijamakojetočine.

Iako tužioci nisu obavezni preduzimati ove radnje, ovakav pristup može dramatično poboljšatiiskustvooštećenih licasaodgovoromkrivičnopravnogsistemananasiljeuporodici,kao ipoboljšatišansezabudućomsaradnjomžrtavanasiljauporodicispolicijomitužilaštvom.

IV POSTUPANJETUŽILACAUPREDMETUNASILJAUPORODICI:OPŠTERADNJE

4.1. Standard postupanja u predmetu nasilja u porodici: bez neopravdanog odgađanja Obrazloženje: Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici -Istanbulska konvencija36, koja je obavezujuća za Bosnu i Hercegovinu, kao obavezujući standardpostupanja tužilaštava u predmetima nasilja u porodici nalaže postupanje bez neopravdanogodgađanja.Primjenaovogstandardadovodidobržeprogresijepredmetakrozkrivičnopravnisistem,te shodno tome i bržeg ishoda krivičnog postupka - čime se neposredno doprinosi poboljšanjupoložajaoštećeneupostupku jer seutičenamogućnostbržegpostizanjazaštite i satisfakcije žrtve(kao svrhe kažnjavanja). S druge strane, neažurno postupanje krivičnopravnih subjekata upredmetima nasilja u porodici koje dovodi do brojnih odlaganja i odugovlačenja postupka možeproizvesti efekte daljnje viktimizacije žrtava nasilja u porodici, obzirom na njihovu uzastopnuizloženost kompleksnostimakrivičnogpostupka i jačanje sumnje i nesigurnosti udobijanje zaštite isatisfakcije.Preporuka:Uokviruorganizacijeradautužilaštvima,potrebnojeuvestiopštepovećanjeažurnostiupostupanjutužilacanapredmetimanasiljauporodici.Shodnotome,tužiocitrebajuvoditiračunadaupredmetunasilja u porodici postupaju bez neopravdanog odgađanja. Ovo se posebno odnosi na podizanjeoptužnicenakonprovedenihistražnihradnjipodnadzoromtužilaštvaizastupanjeoptužnicenasudu.

Dobra praksa: Postoje različite prakse postupanja sudova u BiH u vezi sa održavanjem glavnogpretresa:određeni sudoviprvo zakazivanje glavnogpretresanazivajuuvodnim izlaganjem, teondaidusazakazivanjemročištanakojimase izvodedokazi;dokdrugisudoviprilikomprvogzakazivanja36Vijeće Evrope: Istanbulska konvencija (CETS 210, 2011. godina); član 49. „Članice će preduzeti neophodnezakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da se istrage i sudski postupci za sve vidove nasiljaobuhvaćeneKonvencijomprovodebezneopravdanogodgađanja.“

29

glavnog pretresa otvaraju dokazni postupak. U predmetima nasilja u porodici, zaštita i satisfakcijažrtvetrebalabibitiodposebnoginteresaupostupku,tejestogaglavnipretrespotrebnoprovestištoefikasnije.Sciljemažurnijegpostupanjaupredmetimanasiljauporodici,uokvirunadležnostitužioca,ukažitesudunapotrebugrupisanjadokazaikoncentracijuizvođenjadokazanaglavnompretresu.

Sistemskepreporuke:

Potrebno jeda rukovodstva tužilaštavapodrže standardhitnogpostupanjaupredmetimanasiljauporodicikakobiistizaživioupraksi.Korisnobibilodonošenjeobaveznihinstrukcijaupogleduhitnogpostupanja (odnosno postupanja bez neopravdanog odgađanja) u predmetima nasilja u porodiciglavnog federalnog tužioca, odnosno glavnog republičkog tužioca prema glavnim kantonalnimtužiocima,odnosnoglavnimokružnimtužiocima;tedaljeglavnihkantonalnih/glavnihokružnihpremakantonalnim/okružnimtužiocimaupojedinačnimtužilaštvima.

Korisno bi bilo uvođenje odgovarajućeg rješenja (npr. izmjena zakona, prijedlog Visokog sudskog itužilačkogvijećaBiHnadležnimministarstvima)koje seogledau skraćivanju rokovaobavještavanjatužioca od ovlaštenih službenih lica o činjenju krivičnih djela nasilja u porodici: da se u svimpredmetimanasilja u porodici (ne samo zadjela sa zaprećenomkaznom zatvoraprekopet godinazatvora)uvededužnosthitnogobavještavanja(„obavijestitiodmah“).

4.2. Organizacija rada u tužilaštvu na zastupanju optužnica za nasilje u porodiciObrazloženje:

UtužilaštvimauBiH–posebnokadaseradiovećimtužilaštvima–rijetkesusituacijedajedanteistitužilacprovodipostupakupredmetunasiljauporodiciodvremenapočinjenjadjeladopresuđenja(odpočetkadokrajapostupka);odnosnorijetkojeprisustvotzv.„vertikalnog“zastupanjaoptužniceupredmetunasiljauporodici.Kaoposljedicaovoga,mogućejedatužiocikojipostupajuurazličitimfazama postupka (npr. dežurni tužilac koji nadgleda provođenje istražnih radnji, tužilac koji pišeoptužnicu i zastupa je na glavnom pretresu, tužilac koji učestvuje na ročištu na kojem se izvodepojedinačne radnje dokazivanja, tužilac koji preduzima radnje u postupku po žalbi) preduzimajuneujednačeneradnjeidonoserazličiteodluke,npr.uvezisatumačenjemčinjenicaiocjenomdokaza.Sdrugestrane,obziromdauvećinislučajevanepostojispecijalizacijatužilacazaradnapredmetimanasiljauporodici,istotakojemogućedarazličititužiocikojipostupajuuistompredmetuispoljavajurazličito razumijevanjeprirodenasiljauporodici kada se isto ispoljavakaooblik rodno zasnovanognasiljaiuopšterazličitopoznavanjepravnihstandardauoblastizaštiteodnasiljauporodiciizaštiteljudskihpravažena.Upraksi,ovakvostanjemožedovestiiproblemsejavljakadadođedonejednakeprimjenezakonskihpropisaiuopštepropustaukrivičnomgonjenjupočinilacakrivičnogdjelanasiljauporodici.

Preporuke:

30

Praksa rada u „manjim“ tužilaštvima: u mjeri u kojoj je to moguće potrebno je osigurati„vertikalno“ krivično gonjenje u predmetima nasilja u porodici, odnosno zastupanje optužnice upredmetunasiljauporodiciusvimfazamakrivičnogpostupkaodstraneistogtužioca.

Praksa rada u „većim“ tužilaštvima: u mjeri u kojoj je to moguće potrebno je unutar tužilaštvaosiguratiefikasnuinternukoordinaciju irazmjenuinformacijaopredmetunasiljauporodici izmeđutužioca čiji je predmet i tužioca (tužilaca) koji postupa u predmetu u različitim fazama krivičnogpostupka.Ovopodrazumijevadatužilacčijijepredmetnasiljauporodiciufazisuđenjapratipredmetkojizadužujenekidrugitužilacuodržavanjuzakazanogpretresa,uzimazapisniksaglavnihpretresaidajeinstrukcijeopostupanju.

4.3. Podnošenje imovinskopravnog zahtjeva za naknadu štete oštećenoj: prikupljanje dokaza o nanesenoj šteti Obrazloženje:

Popraviluoštećenekaožrtvenasiljauporodiciupućujuseda imovinskopravni zahtjevzanaknaduštete ostvaruju u parničnom postupku.37 Ali, obzirom na stručnu pomoć tužioca koji treba daprikuplja dokaze o nanesenoj šteti, žrtvama nasilja u porodici bi trebalo biti lakše ostvaritiimovinskopravni zahtjev u okviru krivičnog postupka. U parnici žrtve se nalaze u težoj poziciji uodnosunakrivičnipostupakjerpopravilunemajustručnupomoćiprepuštenesusamesebi;temogutrpitidodatnutraumu,viktimizaciju iekonomsketroškove.Nijezapravopoznatoukojojmjerižrtvenasiljauporodicipokrećuparničnipostupak zanaknaduštetenakonzavršetkakrivičnogpostupka.Pretpostavkajedažrtveizuzetnorijetkopokrećuparničnipostupakzanadoknaduštete.Ovodovodidoposljedicedažrtvamanasiljauporodicinijeobezbjeđenakompenzacijazaštetukojusupretrpili.

S druge strane, tužiocima je stavljeno u obavezu da se staraju o imovinskopravnom zahtjevuoštećene i da sudužniprikupljati dokazeo imovinskopravnomzahtjevu. S timuvezi, ispunjavajućisvojuobavezutužilacprilikomsaslušanjaoštećenekaosvjedokaupostupkudužanjeoštećenupitatioimovinskopravnomzahtjevu,odnosnoukojempravcućeistibitipostavljen38.Postavljasepitanjeukojoj mjeri tužioci ispunjavaju svoju obavezu; odnosno prikupljaju dokaze o nanesenoj šteti i udovoljnoj mjeri konkretizuju iste, a kako bi potkrijepili postavljeni imovinskopravni zahtjevoštećene.39

Preporuke:

37Naosnovusaznanjakojaproizilazeizmonitoringasudskihpostupakaupredmetimanasiljauporodici(zavišeinformacija vidiOSCE, Krivična odgovornost i sankcioniranje počinilaca nasilja u porodici), kao i neposrednihrazgovora sa brojnim sudijama i tužiocima u okviru projekta „Rod i pravosuđe“ na ovu temu, nameće sezaključak o nepostojanju sudske prakse u bh. pravosuđu o odlučivanju o postavljenom imovinskopravnomzahtjevuoštećeneupredmetunasiljauporodiciukrivičnompostupku.38Upredmetunasiljauporodiciuvećinislučajevaradiseonaknadinematerijalneštete.39Sljedeći razlozi u praksi pretežnopreovlađuju za nepodizanje optužnica sa postavljenim imovinskopravnimzahtjevom u predmetima nasilja u porodici (prema mišljenju tužilaca koji su izradili priručnik): prilikomutvrđivanja nematerijalne štete dolazi do bitnog odugovlačenja krivičnog postupka; prilikom utvrđivanjanematerijalne štete primjenjuju se pravila parničnog postupka prema kojima tužioci imaju kritički otklon;nadoknada nematerijalne štete je rijetko ostvariva u praksi obzirom na pretpostavljenu nesolventnostoptuženog.

31

U fazi istrage, prije nego oštećena postavi imovinskopravni zahtjev, tužioci bi se trebali uključiti iprocjenitidalijekonkretnaštetanastranioštećenematerijalnailinematerijalna.

U fazi istrage, s ciljemdokazivanjanastanka štete iutvrđivanjavisine štete, tužiocimogunarediti iprovestivještačenje:

• Kada jeupitanjumaterijalna štetapovještaku finansijske struke, kakobi seutvrdila visinaštete;

• Napomena: Postoji mogućnost, a u skladu sa procjenom tužioca u zavisnosti od okolnostikonkretnog slučaja, da se nematerijalna šteta utvrđuje u fazi istrage. U ovom slučaju,dokazivanje nastanka štete i utvrđivanje visine nematerijalne štete može se provesti povještakuneuropsihijatru.40

Po utvrđenoj šteti i postavljenom imovinskopravnom zahtjevu oštećene, tužioci trebaju podićioptužnicusapodnesenimimovinskopravnimzahtjevomzanaknadušteteoštećenoj.

4.4. Uvezivanje prethodnih tužilačkih odluka vezanih za istog osumnjičenog i korištenje ranije pribavljenih dokaza Preporuke:

U slučajevima kada u tužilaštvu postoje prijave/izvještaji o počinjenom krivičnom djelu nasilja uporodicipokojimajeranijepostupanopreporučujesedapostupajućitužilacstekneuviduprethodnodonesene„negativne“tužilačkeodlukevezanezaistogosumnjičenog.Odnosno,preporučujesedaseprethodnodonesenanaredbaoneprovođenju istrage ilinaredbaoobustavi istragekojeseodnosenanasiljeuporodiciuvezujesanaknadno(novo)otvorenomistragompovodomnasiljauporodicizaistogosumnjičenogioštećenu.

Isto tako, tužioci trebaju voditi računaomogućnosti korištenja ranije pribavljenih dokaza u sklopuistrage koja je obustavljena u novo otvorenoj istrazi protiv istog osumnjičenog za djelo nasilja uporodici. Kada tužilac donese naredbu o obustavi istrage, postoji mogućnost ponovnog otvaranjaistrageukolikotužilacdobijenoveinformacijeidokazeopočinjenomkrivičnomdjelu.Istotako,nemapreprekadasekorisneinformacije,odnosnoeventualnidokaziizpredmetaokončanogdonošenjemnaredbeoneprovođenju istragezanasiljeuporodicikoristeunovootvorenompredmetu,odnosnoistrazizanasiljeuporodiciprotivistogosumnjičenog.

4.5. Dostavljanje izvoda iz evidencije za osumnjičenog: kaznena, prekršajna i operativna evidencija 40 Zakoni o krivičnom postupku (FBiH, RS, BD BiH) propisuju da je tužilac dužan prikupiti dokaze oimovinskopravnom zahtjevu u vezi sa krivičnim djelom. Ipak, važno je napomenuti da trenutno ne postojipraksautvrđivanjanematerijalnešteteuvezisakrivičnimdjelomnasiljauporodici.

32

Obrazloženje:

Tužilaštva u Bosni i Hercegovini primjenjuju različite pristupe kod uvezivanja predmeta i imajudrugačije prakse kod zaprimanja svih relevantnih evidencije vezanih za istog osumnjičenog.Npr. unekimtužilaštvimapostojipraksadasepredmetipokojimasepostupaobaveznouvezuju,teutompravcu postoje i obavezne instrukcije glavnih tužilaca, dok u drugim tužilaštvima takva praksa nepostoji.Dalje, unekim tužilaštvimapraksa jedapolicijauz kaznenuevidenciju zaosumnjičeno liceobavezno dostavlja i prekršajnu, kao i operativnu evidenciju za isto lice. U drugim tužilaštvima nepostojiovaobaveza.Važnojezapotencijalnosveobuhvatnosagledavanjekontekstapredmetanasiljauporodiciiprikupljanješirokedokaznegrađedatužilaštvoraspolažesarelevantniminformacijamaizraspoloživihevidencijazaosumnjičenog.

Preporuke-dobrapraksa:

• Postupajući tužilac treba obavezno od policije da zatraži dostavljanje izvoda iz prekršajneevidencijezaosumnjičenog.Ovojeodposebnogznačajajerse,prematrenutnimzakonskimrješenjima,uRepublici Srpskojnasiljeuporodiciprocesuira i kaoprekršaj,dokuFederacijiBosneiHercegovinepostojimogućnostdasenasiljeuporodiciprocesuirakaoprekršajprotivjavnogredaimira.

• Postupajućitužilactrebaodpolicijedazatražiizvodizoperativneevidencijezaosumnjičenog;odnosnopodatakda li jebilo joškakvih izvještajanadležnestanicepolicije (ili centra javnebezbjednosti)prematužilaštvuprotivistogosumnjičenog.

• Postupajući tužilac, u skladu sa mogućnostima, treba od policije da zatraži dostavljanjeizvještajadalijeosumnjičeniranijeprijavljivanzaistailisličnakrivičnadjela.

• Postupajućitužilactrebaodpisarnicetužilaštvazatražitispisaksvihpostupakakojisuvođeniprotivosumnjičenog lica(uključujućiobustave istrage);ukolikonepostojipraksauvezivanjapredmetautužilaštvuprekopisarnice.

• Oštećenamožebitiglavniizvorsaznanjatužiocudalijeranijebilažrtvanasiljauporodici,teukoliko jeste tužilac može od oštećene saznati kojim institucijama/organima je ranijeprijavljivala nasilje kako bi tužilac preduzeo potrebne službene radnje kontaktiranja ovihinstitucija s ciljemprikupljanja traženihpodataka (ovo je posebno značajnoukoliko stanicapolicije ne vodi ažuriranu evidenciju ili ne omogućava davanje izvoda iz operativneevidencije).

4.6.a. Provjera izricanja zaštitne mjere za nasilje u porodici u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici FBiH: uvrštenje u spis predmeta kao dokaz

4.6.b. Provjera izricanja prekršajne sankcije u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici RS: uvrštenje u spis predmeta kao dokaz

33

Obrazloženje:

Upojedinim tužilaštvimau BiH uspostavljena je praksa zaprimanja podataka od policijskih uprava:gdjepolicijauz izvještajopočinjenomkrivičnomdjelunasiljauporodici redovnodostavlja rješenja(prekršajnih odjeljenja) sudova o izrečenim zaštitnim mjerama (FBiH), odnosno prekršajnimsankcijama(RS)protivprijavljenoglica,uskladusaZakonomozaštitiodnasiljauporodici.

Ukolikouodređenomtužilaštvunijeuspostavljenaovakvapraksatužiocikojiformirajuspispredmetanasiljauporodicimoguizvršitiprovjeruunadležnomsudupremamjestuprebivalištaoptuženogdalije sud prema optuženom izrekao trenutno važeću ili raniju zaštitnu mjeru, odnosno prekršajnusankcijuzanasiljeuporodici,uskladusaZakonomozaštitiodnasiljauporodici.

Ovakva sudska odluka može se uvrstiti kao dokaz koji potkrepljuje navode optužnice. Naime,postojanje ove pravne činjenice značajno je za informisanje suda o postojanju historijata vršenjanasiljaodstraneoptuženog(posebnokadajenasiljevršenopremaistojoštećenoj)ipotvrdunasilnogkarakteraoptuženog.Ukonačnici,ovainformacijamožebitiodkoristizasudprilikomodmjeravanjakrivičnopravnesankcijeoptuženomupredmetunasiljauporodici.

Preporuke:

TužiocikojipostupajuupredmetunasiljauporodiciuFederacijiBosne iHercegovinevrše redovneprovjere (u nadležnom sudu prema mjestu prebivališta optuženog) da li postoji sudska odluka upostupku za izricanje zaštitnemjere za nasilje u porodici, a kojom je optuženom izrečena zaštitnamjerazanasiljeuporodiciuskladusaodredbamaZakonaozaštitiodnasiljauporodiciuFBiH.

Tužioci koji postupaju u predmetu nasilja u porodici u Republici Srpskoj vrše redovne provjere (unadležnom sudu premamjestu prebivališta optuženog) da li postoji sudska odluka u prekršajnompostupku kojom je optuženom izrečena prekršajna sankcija za nasilje u porodici, a u skladu saodredbamaZakonaozaštitiodnasiljauporodiciuRS.

Tužiocitrebajuvoditiračunadaovesudskeodlukeuvrsteuspispredmetakaodokazkojipotkrepljujenavodeoptužnice.

Dobra praksa: Od policijske uprave koja je zadužena za nadzor provođenja zaštitnemjere koja jeizrečenaoptuženomzanasiljeuporodicizatražiteslužbenuzabilješkuoprovođenjuzaštitnemjere,tepopotrebikoristitekaopotkrepljujućidokaz.

4.7. Ažuriranje izvoda iz kaznene i prekršajne evidencije optuženog kod proteka dužeg vremenskog perioda između pojedinih faza krivičnog postupka

Obrazloženje:

Praksa pokazuje da u pravilu tužioci pribavljaju izvod iz kaznene evidencije optuženogumomentuvođenja istrage protiv osumnjičenog. Ipak, postojimogućnost da od vremena završetka istrage do

34

vremenapodizanjaoptužnice,tezatimdovremenaodržavanjaglavnogpretresa,dođedopromjenekazneneevidencijeoptuženog;naosnovučegaprozilaziposljedicadaprvobitnopriloženaevidencijanepokazujeobjektivnostanjestvaripopitanjuprethodnekažnjivosti.Sdrugestrane,tužiociizuzetnorijetko pribavljaju izvod iz prekršajne evidencije optuženog u predmetu nasilja u porodici, koja jeitekako značajna u kontekstu ovog delikta jer može otkriti prethodno prekršajno kažnjavanjeoptuženog (RS) ili izricanje zaštitnih mjera za nasilje u porodici prema optuženom (FBiH). Ovo jenaročitoznačajnoupredmetimanasiljauporodici,kadapostojimogućnostdaseradiospecijalnompovratniku sa prethodno izrečenom krivičnopravnom sankcijom ili mjerom upozorenja, odnosnoosobipremakojojsu izrečeneprekršajnesankcije/zaštitnemjerekojenisuregistrovaneuzvaničnojevidencijiumomentuprovođenjaistragezadjelonasiljauporodici.Ovopredstavljabitandokazkojiukazujena ličnostoptuženog iomogućava izvođenjezaključkaopostojanjusklonostioptuženogkačinjenjunasiljauporodici,štojeodznačajazasudprilikomodmjeravanjakrivičnopravnesankcije.

Preporuke:

Tužioci trebaju voditi računa, u slučajevima kada je duži vremenski period protekao od završetkaistrage, da prilikom podizanja optužnice u dokazni materijal predmeta uvrste ažuriran izvod izkazneneevidencijeoptuženogiažuriranizvodizprekršajneevidencijeoptuženogvezanuzanasiljeuporodici(poosnovuZakonaozaštitiodnasiljauporodici).

Ukoliko je protekao duži vremenski period od potvrđivanja optužnice u prethodnom postupku doodržavanjasuđenja,tužiocitrebajuiznovaprovjeritistanjekazneneevidencijeiprekršajneevidencijeoptuženogipopotrebipriložitiažuriranuevidencijuzaoptuženogudokaznimaterijalpredmeta.

35

V POSTUPANJETUŽILACAUPREDMETUNASILJAUPORODICI:FAZEKRIVIČNOGPOSTUPKA

5.1.ISTRAGA

5.1.1. Pripremne radnje i procedure prije podizanja optužnice: prikupljanje dokaznog materijala Obrazloženje:

U predmetima nasilja u porodici u značajnoj mjeri dolazi do odbijanja oštećene-svjedoka (statusprivilegovanogsvjedoka)dasvjedočinasuduilidoizmjeneiskazaoštećenenaglavnompretresu.Iakoje iskazoštećeneuovimpredmetimanajčešćeodprimarnevažnostizadokazivanje izvršenjadjela ipredstavljaključnidokaz,tužiocitrebajubitispremnidaćeoštećenakaoprivilegovanisvjedokodbitisvjedočenje, te trebaju preduzeti sve neophodne korake kako bi prikupili sve druge relevantnedokaze.Iztograzlogaodpresudnogjeznačaja–zapotrebukvalitetnogvođenjadokaznogpostupkavezanog za nasilje u porodici (prvenstveno u slučajevima fizičkog nasilja) - da policija i tužilaštvoprimjenjuju efikasne metode u prikupljanju tzv. materijalnih (objektivnih i subjektivnih) dokaza.Shodno tome, istragabi trebalabitiproaktivna i trebalibi seprikupiti svimaterijalnidokazi koji sezateknu na licumjesta. Umjeri u kojoj je tomoguće, trebao bi se obaviti uviđaj na licumjesta iizuzetisvisumnjivi tragoviradivještačenja.Uslučajevimafizičkognasiljažrtvatrebadaseuputinafizički pregled s ciljempribavljanjamedicinskedokumentacijeo zadobijenimpovredama. Isto tako,potrebnojefotografisatizadobijenepovredeoštećene(kojeporedmedicinskedokumentacijemogubiti od pomoći vještaku za vještačenje mehanizma nanošenja povreda). Posebno je bitno sačinitikvalitetan zapisnik o uviđaju i fotodokumentaciju sa svim zabilježenim činjenicama sa mjestadogađaja;identifikovatipredmetekojisedovodeuvezusizvršenjemkrivičnogdjela(npr.pištolj,nožidr.),teobezbjeditibiološketragovenađenenamjestudogađaja(tragovikrvi,koseisl.)41.

U nastavku su prikazane detaljne pripremne radnje i procedure koje je potrebno preduzeti prijepodizanjaoptužnicezakrivičnodjelonasiljauporodici,auvezisaprikupljanjemdokazaiprocjenomrizikapožrtvu.

PrethodnapripremaPrimjer dobre međunarodne prakse: Tužilaštva trebaju sarađivati sa agencijama za provođenjezakonanaizradiprotokolaotomekojidokazisupotrebniuslučajevimanasiljauporodici.Istražiteljiće biti efikasniji, a predmeti uspješniji ako postoji jasno razumijevanje i očekivanja. Najefikasnijimetod je da se u svakom slučaju nasilja u porodici koristi standardizirani obrazac u kojem suzastupljenasvapitanjakojasetičudokazaiprocjenerizika.

41 Šaćirović, Edin, „Krivičnopravni i kriminološki aspekti nasilja u porodici“, Pravni fakultet Univerziteta u

Sarajevu,2012.godina,str.100.

36

Procedureprijepodizanjaoptužnice42

A.DOKUMENTOVANJEDOKAZA(radnjepreduzimapolicija/tužilaštvousmjeravainadzire):

1. Dokumentujteprisustvosvakeosobenamjestupočinjenjanavodnogkrivičnogdjela.

2. Zabilježiti ime, odnos, dob, veličinu (žrtve i navodnog počinitelja), držanje, povrede (uzsaglasnost žrtve), pritužbe na bolove ili psihičke probleme, izgled (trudnoća, pocijepanaodjeća, droge ili alkohol). Navedite gdje se nalazilo svako od prisutne djece u vrijemeincidenta.

3. Fotografirajte svaku žrtvu/svjedoka/osumnjičenog, fotografirajte povrede nastale tokom

napadailiodbrane:zabilježiteipovredeskriveneispododjećeilikoseisimptomegušenjailidavljenja. Fotografirajte i sav nered namjestu počinjenja djela, te polomljenu ili oštećenuimovinu.

4. Uzmitepotpunuizjavuodžrtvenaprivatnomisigurnommjestu.Iskažitepoštovanje,pažnju,smirenostistrpljenje-nepožurujtežrtvuineokrivljujtejezaincident.

5. Pitajtezasveranijenasilneincidente,prijetnje,zastrašivanje,izolacijuiliseksualnekontaktebez pristanka žrtve. Budite spremni da pružite informacije o krivičnopravnom postupku,zaštitnimmjeramai/ilizaštitnimnalozima,dostupnimslužbamapodrške(centruzasocijalnirad ili organizacijamacivilnogdruštva kojepružaju specijalizovaneuslugepomoći ženama idjeci žrtvamanasiljauporodici), te žrtvi ostavite kontakt informacije zadodatnapitanja ilibojazni.Posavjetujtežrtvudakontaktira(policijuilitužioca)akopočiniteljopetpokušastupitiukontaktsnjom,teakoopetkoristinasilje,prijetnjeilizastrašivanje.

6. Pribaviterelevantnemedicinskepodatke,odnosnomedicinskudokumentacijuožrtvi.

7. Uzmiteizjavuodosumnjičenog,akojeponudiilipristanenato.Upotpunostizabilježitesvespontanekomentare,priznanja,optužbe,odbraneilialibije.

a. Napomena:iakoseovakvaizjavaosumnjičenognemožekoristitikaodokaznasudu(izuzev ukoliko je izjavu osumnjičeni potpisao u prisustvu branioca), ona svakakopredstavlja bitnu informaciju kojamože biti od pomoći tužiocu u planiranju radnjidokazivanja i dodatnog rasvjetljavanja cjelokupnog konteksta slučaja nasilja uporodici,teprocjenerizikapožrtvu.

8. Uzmite izjaveod svihdrugih svjedokakoji subiliprisutni iliublizini tokom incidenta, kao i

izjavesusjeda.Raspitajtesezaranijeincidenteirelevantneinformacijeoprošlosti.

9. Prikupitematerijalnedokazenalicumjesta,odnosnosredstvakojasukorištenapriizvršenjukrivičnogdjela,biološketragovekojićebitidaljipredmetvještačenja.Izuzmitesvurazderanu,potrganu, krvavu odjeću ili predmete koji su korišteni ili oštećeni tokom incidenta i svepredmetekojisukorištenikaooružjeilizaupućivanjeprijetnje.

10. U cilju poboljšanja intervencije i procesuiranja slučajeva nasilja u porodici, kad god je to

moguće, tužioci trebaju preduzimati uviđaj radi neposrednog opažanja činjenica43na licumjesta.

42MaterijalizradilasutkinjaMelFlanaganzapotrebepriručnika.SadržajjenaknadnorevidiranodstraneradnegrupetužilacaiprilagođenkontekstuBiH.

37

Dodatneradnje(preduzimatužilaštvo):

11. Razmotriteishodsvihranijihprijava.

12. Obavijestitežrtvuodatumusudskihročištainjihovojsvrsi.

13. Procesuirajteslučajštojebržemoguće,odnosnobeznepotrebnogodlaganja.

B.PROCJENARIZIKA(vršipolicijaitužilaštvo):

1. Provjerite imalioružja iliopasnogoruđaukući,da liosumnjičeni imapristuporužju/oruđuna drugom mjestu, i/ili da li je prijetio da će upotrijebiti oružje/oruđe. Pronađite svooružje/oruđekojejekorištenoilizakojejeosumnjičeniprijetiodaćegaupotrijebiti.

2. Pitajtedalisustraneodnedavnorastavljeneilisusenamjeravalirastatiipažljivorazmotritenjennivostrahaodbudućihnapadailiincidenata.

3. Utvrditedalijeosumnjičeni:a. ranijebionasilani/iliprijetiožrtviilidrugima?b. ikadaprijetiodaćeubitižrtvu,sebeilinekogdrugog?c. ikadadavioiligušiožrtvuilinekogdrugog?Prijetiodaćetouraditi?d. ikadažrtvuilinekogdrugogprisilionaseksualnikontakt?e. imaproblemesamentalnimzdravljemiliemocionalneprobleme?f. ranijeosuđivanilisevodikrivični,odnosnoprekršajnipostupakprotivnjega/nje?g. zloupotrebljavadrogeilialkohol?

4. Procijeniteopcijepredlaganjapritvora(dosuđenja)iliproduženjaizrečenemjere.Razmotrite

svenavedenefaktorerizika,prirodudjelaiopasnostpožrtvuizajednicu.

5. Kada je rizik značajan zatražite pritvor za osumnjičenog - kada su ispunjeni zakonompredviđeniuslovi.

6. Kada osumnjičeni bude pušten na slobodu, potrebno je razmotriti mogućnost predlaganjaodgovarajućemjerezabrane.

C.PRIKUPITEDODATNEDOKAZE:1. Pribavite svu relevantnukomunikaciju izmeđuosumnjičenog i žrtve i eventualno trećih lica

(npr.SMSporuke,email,društvenemreže).2. Provjerite da li postoje zaštitnemjere, ranija evidencija o žrtvi, svjedocima ili izvršiocu, ili

uslovneosudekojesujošnasnazi.

5.1.2. Uzimanje izjava od svjedoka

43Npr. prisustvo djece, razbacani predmeti, razbijeni predmeti, prisustvo povreda kod oštećene, ponašanjeosumnjičenog.

38

a.Vođenjerazgovoraiuzimanjeizjaveodoštećene-svjedokaTužilactrebauzetidetaljnuizjavuodoštećene;kojauključujeispitivanjenaokolnostiranijegnasilja,kakobiseispitaoobimnasiljaodstraneosumnjičenogikakobisenavodioštećenemogliprovjeritikrozprikupljenematerijalnedokaze.Imajtenaumudamnogežrtvefizičkognasiljatakođermogubitiseksualnozlostavljane,alitoneprijavljuju,osimukolikonisuposebnoupitane;dijelomzatoštonisusvjesnedajebračnosilovanjezločin(vidipoglavlje2.3.oseksualnomnapadu).

Napomena:zavišeinformacijaouzimanjuizjaveodoštećenevidipoglavlje3.2.

b.VođenjerazgovorasaosumnjičenimUskladusapravomnaodbranukojeosumnjičeniima,tužilactrebaosumnjičenompružitimogućnostdaiznesesopstvenuverzijudogađajaituverzijutrebaprovjeritikrozprikupljenedrugedokaze.

c.VođenjerazgovorasadjetetomProcedure vođenja razgovora sa djetetom su jasno definisane Zakonom o zaštiti i postupanju sadjecom i maloljetnicima u krivičnom postupku. Ipak, u vezi sa ovom temom bitno je naglasiti –obziromdaserazgovorsadjetetommožeobavitimaksimalnodvaputa- da jenužnodasetužilacdobropripremizaobavljanjeintervjuasadjetetomijasnodefinišekojiciljželipostići.

d.Uzimanjeizjaveodkomšija,kaotzv.svjedoka„počuvenju“„Neophodno je da se u kriminalističko-operativnom radu od strane policije, ispitaju sve mogućelokacijeipoložajidaliseiodakleneštomogločuti,jersenerijetkouvelikimstambenimzgradamasaslabomzvučnomizolacijommožečutivriska,galamaiudaranje.“44Potrebnojedapolicijanamjestudogađaja utvrdi sve komšije koji su čuli galamu i udarce u vezi sa konkretnim slučajem nasilja uporodici,kojetužilaštvozatimmožekoristitikaotzv.svjedoke„počuvenju“.

e.UzimanjeizjaveodpolicijskihslužbenikakojisudošlinaintervencijuzanasiljeuporodiciNeophodnojekaosvjedokesaslušati ipolicijskeslužbenikekojisuprvidošlina intervencijukakobipodijelili sva relevantna zapažanja; npr. u kakvom je stanju bila oštećena, kako se ponašaoosumnjičeni,dali jeosumnjičeniupućivaoprijetnjeoštećenoj,kakvajebilareakcijaprisutnedjeceidr.

5.1.3. Razmatranje svih raspoloživih dokaza i pratećeg materijala Prilikomrazmatranjadokaznogmaterijalaizuzetnojebitnodasesagledacjelokupankontekst(tj.širaslika) slučaja nasilja u porodici: za valjanu ocjenu dokaza i u konačnici pripremu najbolje mogućeoptužnice u vezi sa nasiljem u porodici. Isto tako, posmatranjem cjelokupne slike predmeta, a nepojedinačnihčinjenicaodvojenojednihoddrugih,izbjegavasemogućnostdovođenjauzabludu;štoje posebno značajno kod razlikovanja radnje nasilja koja predstavlja čin nasilnog otpora od

44EdinŠaćirović,„Krivičnopravniikriminološkiaspektinasiljauporodici“,PravnifakultetUniverzitetauSarajevu,mag.teza,2012.godina,str.101.

39

zlostavljanja 45 , odnosno prepoznavanja i odgovarajućeg kvalifikovanja radnje nužne odbrane ukontekstuobostraneprijavezanasiljeuporodici.

Za potrebu razmatranja, odnosno ocjenu dokaznog materijala tužiocima od pomoći mogu bititeorijskekonstrukcijevezanezanasiljeuporodicikojesuobrađeneuuvodnomdijelupriručnika(npr.točakmoćiikontrole,tipologijanasiljauporodiciiciklusnasiljauporodici-akadajeupitanjunasiljemeđusupružnicimailivanbračnimpartnerima).Npr.upredmetimanasiljauporodiciznačajnojedatužilacutvrdiobimsamognasilja,kontinuitetradnjiizvršenjaosumnjičenog,dalijeoštećenairanijebila žrtvanasiljauporodici.U tompravcusemogukoristiti i gorenavedene teorijskekonstrukcije.Npr.bitno je razgraničitida li jeukonkretnomslučajuupitanjunasiljeuporodicikaozlostavljanjekoje traje duži vremenski period ili je u pitanju tzv. incidentna radnja koja ima karakteristikesituacijskog nasilja između članova porodice – u čemu tipologija nasilja u porodici može biti odpomoći.Istotako,točakmoćiiikontrolemožebitiodpomoćidasesveradnjenasiljauporodicikojesu prisutne u konkretnom slučaju u skladu sa dokazima posebno imenuju, obrazlože i dodatnokontekstualizirajunanačindasedoveduumeđusobnuvezujednesdrugima.

5.1.4. Proučavanje zakonskih i blanketnih propisa (uključujući međunarodno-pravne standarde) Poredproučavanjarelevantnihodredbiizodgovarajućegkrivičnogzakona(FBiH,RS,BDBiH)korisnojedatužiociprilikompripremekonsultujusadržajobavezujućihmeđunarodno-pravnihstandarda;aprijesvegaodgovarajućeodredbeKonvencijeosprečavanjuiborbiprotivnasiljanadženamainasiljauporodiciVijećaEvrope46–tzv.Istanbulskekonvencije,kojujeBosnaiHercegovinaratifikovala2013.godineikojajestupilanasnagu.

NemapreprekadatužiocikoristeIstanbulskukonvencijuuradunapredmetimanasiljauporodicikaododatnu argumentaciju za potkrepljivanje svojih navoda prilikom npr. pisanja optužnice, prilikomdavanja završne riječi ili za potrebu pisanja žalbe na presudu; odnosno da se pozivaju naodgovarajuća pravna načela i standarde iz konvencije. Ovdje napominjemo da su odgovarajućistandardiizkonvencijenavedeniudijelovimapriručnikakojisedotičukorespondentnihtemakojeovistandardi pokrivaju; a koji mogu informirati praksu tužilaca u radu na predmetima nasilja uporodici.47

5.1.5. Pritvor i mjere zabrane – opravdanost predlaganja Preporuke:

U slučajevima kada su ispunjeni zakonski predviđeni razlozi za određivanje pritvora koje tužilaštvomože dokazati potrebno je uputiti prijedlog sudu za određivanje pritvora za osumnjičenog u

45Viditipologijunasiljauporodiciuuvodnomdijelupriručnika.46VijećeEvrope,Konvencijaosprečavanjuiborbiprotivnasiljanadženamainasiljauporodici(CETS210,2011.godina),(„SlužbeniglasnikBosneiHercegovine–Međunarodniugovori“,br.19/2013).47 Napomena: priručnikom se ne zagovara direktna primjena odredbi iz Istanbulske konvencije u radutužilaštavanapredmetimanasiljauporodici.

40

predmetu nasilja u porodici. Opravdano je predložiti određivanje pritvora kada je osumnjičenispecijalnipovratnikuizvršenjudjelanasiljauporodici,odnosnopovratnikuizvršenjudjelanasilnogkaraktera.

Obziromdajepritvormjerakojaseprimjenjujesubsidijarno,odnosnoisključivousituacijamakadasene mogu primijeniti neke blaže mjere za obezbjeđenje prisustva osumnjičenog/optuženog,opravdanobibilodaseprijedlogzaodređivanjepritvorasudupostavialternativnosaodređivanjemmjerazabrane.

Dobrapraksa:Prijedlogzaodređivanjepritvorapostavitealternativnosaodređivanjemodgovarajućemjerezabraneosumnjičenom/optuženom;odnosnouprijedlogunaveditedaukolikosudneprihvatiprijedlogzaodređivanjepritvoradaodredijednuodmjerazabrane:zabranaposjećivanjaodređenihmjestailipodručja,odnosnozabranasastajanjasaodređenimosobama.

5.2. OPTUŽIVANJE

5.2.1. Pravna kvalifikacija djela: podizanje optužnica za kvalifikovani oblik djela nasilja u porodici Obrazloženje:

Provedenimonitorinzisuđenja48iizvršeneanalizepresudaupredmetimanasiljauporodiciodsudovauBiH49upućujunapostojanjepraksepodizanjaoptužnicazaosnovnioblikdjelanasiljauporodiciuslučajevima kada postoje elementi nasilja u porodici koji omogućavaju podizanje optužnice zakvalifikovani oblik djela. Dakle, u situacijama kada bi teža kvalifikacija bila opravdana na osnovuutvrđenih činjenica u predmetu ili prikupljenih dokazapodnošene su optužnice za lakši oblik djelakojesupotvrđivane.

Preporuke:

Učinjeničnomopisuoptužnicepotrebnojeopisatisvečinjeniceizkojihmožedaseizvedeoptuženjezakvalifikovanioblikdjelanasiljauporodici(npr.upotrebaoružjailiopasnogoruđa;prisustvodjecepoKZRS).

Uslučajudilemetužiocaokopostojanjakvalifikatorneokolnosti,tužilactrebapodićioptužnicuzatežioblikdjelanasiljauporodici;a sud imamogućnostdakvalifikacijupromijeninaosnovnioblikdjelaukolikosmatradatežakvalifikacijanijeopravdana.

48VidiOSCE,„Krivičnaodgovornostisankcioniranjepočinilacanasiljauporodici“,OSCE,2011godina.49VidiNenadGalić,ed.,„Vodičupostupanju:nasiljeuporodici“,Sarajevo,AI/DCAF,2016.godina,str.49.-52.

41

5.2.2. Procesuiranje djela nasilja u porodici u sticaju s drugim krivičnim djelima

Preporuke:Uslučajevimakadajenasiljeuporodicikombiniranosanekimdrugimkrivičnimdjelom(djelima),tejemogućeprocesuiratidjelonasiljauporodiciusticajusadrugimkrivičnimdjelom,optužnicatrebaobuhvatitisvakrivičnadjelakojasupočinjenausticajuodistogoptuženog.

5.2.2.a) Podizanje optužnice za djelo nasilja u porodici u sticaju sa djelom „seksualnog nasilja“50

Obrazloženje: Monitoring suđenja u predmetima nasilja u porodici otkrio je da uprkos činjenici postojanjaseksualnognasiljaupredmetimanasiljauporodici,počiniociseuoptužnicamanisuteretilizaprisilniseksualniodnosnadoštećenom.51Nisu spornekrivičnopravne situacijekada je jedančlanporodicežrtva nasilja u porodici, dok je drugi član porodice žrtva silovanja – u kojima je jasna mogućnostpostojanja sticaja.Naosnovuanalize, ispadada jeupraksi spornaodgovarajuća činjenično-pravnaidentifikacija,pravnakvalifikacija ioptuženjekrivičnopravnihsituacijakada jenad istomoštećenomučinjenodjelonasiljauporodiciidjelosilovanja,odnosnodrugoodgovarajućedjeloizglavekrivičnihdjela protiv spolne slobode imorala (KZ FBiH i KZ BD BiH), odnosno iz glave krivičnih djela protivpolnog integriteta (KZ RS). U ovakvim situacijama potrebno bi bilo razgraničiti radnje silovanja odradnjinasiljauporodici,kaokrivičnihdjelakojimaseštiterazličitapravnadobra.Prematome,nebiseradiloosituacijidasesajednomradnjomizvršenjaostvareobilježjaobakrivičnadjela,odnosnooidealnom sticaju ovih djela; nego omogućnosti postojanja realnog sticaja djela nasilja u porodici idjelasilovanja.Preporuka:Usloženimpredmetimatužiocitrebajuvoditiračunaopodizanjuoptužnicezadjelonasiljauporodiciu (realnom) sticaju sa djelom silovanja; u situacijama kada su sa više različitih radnji izvršenjaoptuženog koje su počinjene sa umišljajem prema istoj oštećenoj ispunjena obilježja oba krivičnadjela.52

50Odnosno odgovarajućim djelima iz glave krivičnih djela protiv spolne slobode i morala, odnosno polnogintegriteta(silovanje;prinudanaspolniodnošaj;ibludneradnjepoosnovuKZFBiHiKZBDBiH).51OSCE,“Krivičnaodgovornostisankcioniranjepočinilacanasiljauporodici”,OSCE,2011.godina,str.63-68.52Npr.počinilacdjelazapočnesačinjenjemdjelanasiljauporodiciiliduživremenskiperiodčinidjelonasiljauporodici,paunekomtrenutkustekneumišljajzadjelosilovanja.

42

Ukoliko u predmetu nasilja u porodici postoje radnje seksualnog nasilja počinioca (npr. seksualnouznemiravanje53)kojesenemogupodvestipodobilježjadjelasilovanjailinekogdrugogdjelaizglavekrivičnihdjelaprotivpolneslobodeanemogusenizanemariti,ondabi teradnjetrebalocijenitiusklopuradnjinasiljauporodiciiopisatiihudispozitivuoptužnice.Dobrapraksa:Važno je imati u vidu mogućnost da oštećene u predmetu nasilja u porodici ne razumiju načinfunkcionisanja krivičnopravnog sistema i samo odgovaraju na pitanja koja im se postave; te daukoliko ih se ne pita za određene pojedinosti one same neće prepoznati važnost navođenja svihokolnosti nasilja. Prilikom intervjuisanja oštećene (uzimanja izjave prije svjedočenja) u predmetunasiljauporodicipostavitepitanjakakobidobilipovratnuinformacijuodoštećenedaliihjepartnerikadanatjeraonaseksualniodnosprotivnjihovevolje.Postupajtesapoštovanjemipažnjompremaoštećenojinadelikatannačinpostavitepitanje(indirektanpristup/direktanpristup).Istovremenopočinjenonasiljeuporodiciiseksualnonasiljeupućujunavisokrizikoddaljegnasiljailiubistva. Kad postoje dokazi o počinjenju nasilja u porodici i seksualnog nasilja: pažljivo procijeniterizikpooštećenuiporodicuipoduzmiteadekvatnemjeredapovećatesigurnostoštećene;razmisliteo predlaganju pritvora za optuženog ili alternativno predlaganju odgovarajućih mjera zabrane,odnosnobezbjednosnihmjera/mjerasigurnosti.

Napomena:zavišeinformacijaoveziizmeđunasiljauporodiciiseksualnognapadavidipoglavlje2.3.

5.2.3. Podizanje optužnice sa zahtjevom za izdavanje kaznenog nalogaObrazloženje:

Zahtjev za izdavanje kaznenog naloga jedan je od skraćenih krivičnih postupaka i generalnoposmatrano sa aspekta efikasnosti postupka njegova upotreba u predmetu nasilja u porodici jeopravdana.Uzimajućiuobzirdaovdjenedolazidosuđenja,predlaganjemkaznenognalogaizbjegavasemogućnost da oštećena, koristeći se blagodetima zakona, na suđenju odbija da svjedoči protivoptuženog člana porodice; već se osigurava izricanje određene krivičnopravne sankcije ili mjereoptuženombezprovođenjaglavnerasprave.Posebnostovogpostupka,izmeđuostalog,ogledaseuvrsti krivičnopravne sankcije koja se kaznenim nalogom može zatražiti/izreći: novčana kazna iliuslovnaosuda za krivičnodjelo s propisanomkaznomzatvoradopet godina ili novčanomkaznomkaoglavnomkaznom.

Kada je u pitanju upotreba instituta kaznenog naloga u predmetima nasilja u porodici, rezultatiprovedenog monitoringa suđenja u BiH u predmetima nasilja u porodici otkrivaju da polovinapredmeta rezultira uslovnom osudom usljed korištenja kaznenog naloga kao forme skraćenog

53Npr. kada jedan supružnik u sklopu šireg konteksta izvršenih radnji nasilja u porodici primorava drugogsupružnika da zajedno gledaju pornografske filmove, pa onda na nju/njega vrši pritisak da rade seksualneradnjeizfilmovakojimasesupruga/suprugprotivi.

43

postupka.54Onoštojeprepoznatokaoposebnozabrinjavajućejesteštosekazneninalogkoristiozaprocesuiranje djela u kojima je došlo do: teškog fizičkog nasilja prema supružniku, teškog nasiljapremadjeci,korišćenjaoružja,pokušajaubistvadavljenjem,prijetnjiubistvom,itd.55

S obzirom na vrstu krivičnopravne sankcije koja se kaznenim nalogom može izreći i potrebuzadovoljavanjazahtjevaspecijalneprevencije,posebno jebitnoupredmetimanasiljauporodicidatužioci pristupe predlaganju kaznenog naloga sa dužnom pažnjom i da pri tome vode računa ointeresu zaštite i satisfakcije oštećene. Oštećena nema formalno učešće u postupku povodomkaznenognaloga,apostojipotrebadaseointeresimaoštećenevodiračunaiuokvirimaprovođenjaovog postupka.Ukoliko jemoguće, prije donošenja odluke o podizanju optužnice sa zahtjevom zaizdavanje kaznenog naloga poželjno bi bilo saslušati oštećenu o tome kakav je njen stav o djelu ikakva su očekivanja od krivičnog postupka, uključujući imovinskopravni zahtjev, u kom slučaju bispramstavaoštećenetužiocimogliodreditiopravdanostpredlaganjakaznenognaloga.

Dobrapraksa: U predmetu vezanom za nasilje u porodici vodite računa o sljedećim okolnostima kao pomoćnimkriterijumima kojima se možete rukovoditi kod donošenja odluke o predlaganju optužnice sazahtjevomzaizdavanjekaznenognaloga:

a) Neosuđivanostosumnjičenog:o Kod nasilja u porodici, bez obzira na činjenicu da osumnjičeni nije prethodno

osuđivan,u svakomkonkretnomslučaju trebalobi napraviti procjenuopravdanostipredlaganja kaznenog naloga. S druge strane, u slučaju ranije osuđivanostiosumnjičenogobavezujućipristupi tužilaštava seupraksimogu razlikovati:od togada se kazneni nalog ne može predlagati protiv onih osumnjičenih koji su ranijeosuđivanizabilokojekrivičnodjelodotogadasekazneninalognemožepredlagatiprotiv onih osumnjičenih koji su ranije osuđivani za isto krivično djelo ili istovrsnakrivičnadjela.

b) Priznanjeosumnjičenogopočinjenomdjelu:o Priznanje osumnjičenog, koje nije praćeno naročito teškim okolnostima izvršenja

djelanasiljauporodici,opravdatićepredlaganjekaznenognalogasaodgovarajućomodvraćajućom(odčinjenjadaljegnasilja)krivičnopravnomsankcijom.Usuprotnom,kadaosumnjičeninegiraizvršenjedjelaideseuredovnuproceduru.

c) Stavoštećene:o Iakotužiocinisuuobavezidatražestavoštećenedalipodržavaodlukuopredlaganju

kaznenog naloga, radi ostvarenja svrhe izricanja krivičnopravne sankcije (posebnozaštiteisatisfakcijeoštećene)svrsishodnobibilokonsultovatioštećenuicijenitinjenstav i zainteresovanost za krivično gonjenje optuženog, naknadu štete i sve drugeelementekojimoguuticatinatužilačkuodluku.

5.2.3.a) Predlaganje kaznenog naloga sa izricanjem uslovne osude sa mjerom bezbjednosti / sigurnosnom mjerom propisanom zakonom 54 OSCE, „Krivična odgovornost i sankcioniranje počinilaca nasilja u porodici: Analiza i preporuke okrivičnopravnimsankcijamaupredmetimanasiljauporodiciuBosniiHercegovini“,OSCE,2011,str.57.55Ibid,str.58.

44

Obrazloženje:Kaznenim nalogom tužioci su u mogućnosti da bez suđenja predlože najprikladniju vrstukrivičnopravne sankcije za konkretan slučaj nasilja u porodici – čime direktno utiču na kaznenupolitiku za ovo djelo. U opravdanim slučajevima nasilja u porodici kaznenim nalogom se možepredložiti uz uslovnu osudu izricanje i odgovarajućemjere bezbjednosti. U predlaganju ovihmjeratrebalobiseprevashodnorukovoditisvrhomkažnjavanja,odnosnosatisfakcijomoštećene.56

Preporuka:

Upredmetunasiljauporodicikoji jeokončan izricanjemuslovneosudesaodgovarajućommjerombezbjednosti,korisnobibilodatužiociumjeriukojojjetomogućeprimjenjujuproaktivanpristupuprovjeravanju da li se optuženi pridržava obaveza iz mjere bezbjednosti, te predlože obligatoranopozivuslovneosudezbogneispunjenjaobaveza.

5.2.4. Izvršenje djela nasilja u porodici u nužnoj odbrani / prekoračenju nužne odbrane Obrazloženje:

U praksi je prisutna pojava podizanja obostranih optužnica (protiv oba supružnika ili vanbračnapartnera) za izvršenje djela nasilja u porodici. U slučajevima zlostavljanja (kao nasilja u porodici),nerijetko osoba koja je žrtva nasilja može pribjeći individualnom činu nasilja: 1) reagujući usamoodbraninaistovremeniilidirektnopredstojećinapad,ili2)reagujućinaprethodnozlostavljanjevršenjem pojedinačne radnje nasilja različitog intenziteta.57Za potrebu kvalitetnog procesuiranjapredmeta nasilja u porodici potrebno je sagledati cjelokupan kontekst odnosa između dvoje lica inapravitirazlikuizmeđutzv.primarnogpočiniocanasilja,odnosnozlostavljačaiosobekojapribjegavanasiljukao reakcijananasiljekoje jevršenonadnjom.58Uvezi s tim, tužioci tokom istrage trebaju

56 Prema trenutnim rješenjima krivičnog zakonodavstva, tužioci u Republici Srpskoj imaju mogućnostpredlaganjamjera bezbjednosti koje su itekako relevantneu predmetunasilja u porodici; a to su: obaveznopsihijatrijsko liječenje, obavezno liječenje od zavisnosti, zabrana približavanja i komunikacije sa određenimlicem,obavezanpsihosocijalnitretman,udaljenjeizzajedničkogdomaćinstva.57Zavišeinformacijavidipoglavlje„Tipologijanasiljauporodici“idioonasilnomotporu.58UBiHpostojeprimjerisudskihpresudazanasiljeuporodici(vidi„Vodičupostupanju:nasiljeuporodici“,str.53)ukojimasuobjestraneoptuženeiosuđenezadjelonasiljauporodici-alikadasegledačinjeničniopisdjelapodaciukazujudaseujednojkrivičnopravnojsituacijidjelomožekvalifikovatikaodjelonasiljauporodicikojejeizvršiotzv.„primarnipočinilacnasilja“,dokseudrugojsituacijimožeraditionužnojodbrani(iliprekoračenjunužneodbrane)optuženeosobekojasamapribjegavaizvršenjunasiljukakobiseodbranilaodistovremenogilidirektnopredstojećegprotivpravnognapadaizvršenogodprimarnogpočiniocanasiljauporodici.Ovakvavrstaobostranog optuženja za izvršenje djela nasilja u porodici, koje se dešava u praksi, može biti posljedicanedovoljnograzumijevanjaprirodepartnerskognasiljaispecifičnostirazličitihoblikaukojimasenasiljeizmeđusupružnikaivanbračnihpartneraispoljava(vidipoglavlje„Tipologijanasiljauporodici“).Npr.policijakojaizlaziu intervenciju, a zatim i tužilac koji ocjenjuje dokaze i formira dispozitiv optužnice, se mogu suočiti sasuprotstavljenim tvrdnjama šta se desilo, kada oba partnera tvrde da su pretrpila nasilje i oba partneraispoljavajuvidljivefizičkepovrede.

45

utvrditidalijekonkretnaradnjapočinjenaunužnojodbrani,uciljurazjašnjenjapostojanjaokolnostikojeisključujuprotivpravnostkrivičnogdjela;samimtiminjegovopostojanje.

Faktori koji mogu biti od pomoći za potrebu utvrđivanja primarnog počinioca nasilja, odnosnorazlikovanja primarnog nasilnika/zlostavljača i osobe koja je počinila nasilje u samoodbrani ili kojareaguje na prethodno nasilje (ali koja ne pribjegava nasilju s ciljem vršenja moći i kontrole) uslučajevimanasiljaizmeđubračnih/vanbračnihpartnera:

• Osumnjičenijeranijeosuđivanzanasiljeuporodici;• Osumnjičenomjeranijeizrečenazaštitnamjerazanasiljeuporodici;• Radnje izvršenjaosumnjičenogotkrivajuprisutnost obrasca koji ukazujeda senasilje vrši s

ciljem ispoljavanjamoći i kontrole nad žrtvom (npr. prisutnost emocionalnog zlostavljanja,ekonomskognasilja,izolacije)59.

Isto tako, razlikovanje primarnog nasilnika i žrtve koja postupa u samoodbrani može se utvrditiputem vještačenja fizičkih povreda, odnosno prirode nanesenih povreda: da li se radi o tzv.primarnimpovredamakojesupočinjeneunapadu(npr.šakeumodricama,podlivima)ilipovredamakojesuzadobijenetakoštosedrugaosobabranila(npr.ogrebotineporukama,ugriziporukama)–tesenatajnačinmožeutvrditidalijepovredananesenausamoodbraniiline.

Preporuke:

Uslučajevimakadasudvačlanaporodice(npr.supružnici,odnosnovanbračnipartneri)osumnjičenaza izvršenje djela nasilja u porodici, tužioci trebaju voditi računa da li su se u vezi sa radnjamapovodom kojih se vodi istraga za nasilje u porodici stekli svi zakonski nužni elementi za primjenuinstitutanužneodbrane.

U situacijamakada tužilac sa sigurnošćunemožeutvrditida se radionužnojodbrani,potrebno jepodići optužnicu za djelo nasilja u porodici; te prepustiti sudu da odluči da li se u konkretnojkrivičnopravnojsituacijiradionužnojodbraniilioprekoračenjunužneodbrane.

5.3.GLAVNIPRETRES–SUĐENJE

5.3.1. Uvodna riječ

Uuvodnojriječipraksajedasenaveduosnovnepojedinostikrivičnestvarikojajepredmetkrivičnogpostupka (naziv i zakonskaobilježjadjela idr.).Obziromdasepopraviluneulaziudetaljeslučaja,nijepotrebnoponuditisuduobrazloženjeprirodeioblikaizvršenogdjelanasiljauporodici;azaštaseeventualnomogukoristititeorijskekonstrukcijeonasiljuuporodiciizpočetnogpoglavlja.Eventualno

59Viditočakmoćiikontrolezadetaljanprikazradnjikojeupućujunaobrazaczlostavljanja.

46

izlaganje koje bi se pozivalo na teorijske konstrukcije, s ciljem pojašnjenja svih detalja prisutnih ukrivičnojstvari,primjerenijejenapravitiuokviruzavršneriječi.

5.3.2.Dokazni postupak Na glavnom pretresu pred sudom odvija se proces dokazivanja. Kod predmeta povodom nasilja uporodici, popravilu, dokazivanjeuključuje saslušanje lica prema kojem je vršenonasilje u svojstvusvjedoka(svjedok-oštećena/oštećeni).

5.3.2.a) Saslušanje svjedoka i vještaka (svjedočenje i vještačenje) UnakrsnoispitivanjesvjedokaUlogatužiocatokomovogdjeladokaznogpostupkavrlojeaktivna,obziromdajetužilaštvoobaveznomomentarno reagovati na postavljena pitanja i tvrdnje odbrane. S druge strane, zbog objektivnihograničenja posla i broja predmeta na kojima tužioci rade, postavlja se pitanje u kolikojmjeri sutužiociumogućnostidaseadekvatnopripremezaovajdiopostupkaupredmetimanasiljauporodicikoji nemaju prioritet u postupanju; te da li imaju dovoljno mogućnosti za pripremu svjedoka zasuđenje.Ovaograničenjaposebnodolazedoizražajatokomunakrsnogispitivanjasvjedoka,tejetimbitnijedauovomsegmentupostupkatužiocidobrobaratajusvimčinjenicamaupredmetu,sciljemefikasnogpostupanja.

Tokomunakrsnogispitivanjasvjedokatužilaštva(prevashodnosvjedoka-oštećene)odstraneodbrane,tužilaštvobisetrebaloposebnopripremitinanačindaseunaprijedidentifikujupotencijalnapitanjakoja odbrana može postaviti svjedoku-oštećenoj vezano za nasilje u porodici kako bi tužilaštvoponudiloadekvatnukontratezuiliodgovor.Saunaprijedpripremljenomstrategijomzaovesituacijeipripremljenimsvjedokom,tužilaštvobibilouprilicidanasuđenjupravovremenoiefikasnoreagujenapitanjekojeodbranapostavljasvjedoku,asciljemosporavanjaodređenihtvrdnjiodbrane.

Upredmetu vezanom zanasilje uporodici odbrana se često trudi da zamijeni teze iz optužnice tepredstavi činjenice tako kao da je oštećena ta koja je kriva za predmetni događaj. Odbrana čestopostavljaodređenetvrdnjeiliizjavekojesuukonačnicinebitnezakrajnjiciljtraganjazaistinom,tejenatužilaštvuobavezadanaisteponudiadekvatnekontraargumente.

Uobičajenetvrdnjeodbraneupredmetimanasiljauporodici:

− opravdavanje izvršenognasilja optuženognadoštećenom ranijim ’nedoličnim’ ponašanjemoštećeneiliizazivanjemoštećene(odnosnodajeoštećenatakojajeprouzrokovalanasilje);

− stavljanjejednakostiizmeđufizičkognasiljaoptuženognanesenogunapaduifizičkognasiljakojemjeoštećenapribjeglausamoodbrani;

− naglašavanjeprivatnogkarakteradogađaja;− minimiziranjenasiljaiumanjenjedruštveneopasnostidjelanasiljauporodici;− opravdavanje nasilja spoljnim faktorima (na strani optuženog): nezaposlenost, stres,

alkoholizamidr.

47

Isto tako, u predmetu nasilja u porodici moguće je da odbrana pokuša karakterno diskreditovatisvjedoka-oštećenunavođenjemdetalja iznjeneprošlosti koji iduka tomeda seprikažeprethodnoseksualno ponašanje oštećene. Obzirom da je postavljanje ovakvih pitanja zakonski zabranjeno,tužiocibitrebaliodredbuozabranjenimpitanjimaizzakonaokrivičnompostupkukoristitikakonebidozvolilipostavljanjeovakvihpitanjaikakobiupućivanjemprigovoraodbilinaporeodbranekaovojvrstidiskreditacijeoštećene.

Okolnostkadatzv.privilegovanisvjedocikojisuuistrazidaliizjavunaglavnompretresuiskoristesvojezakonskopravoiodbijusvjedočenjeU slučaju kada tužioci raspolažu saznanjem da je do odbijanja svjedočenja na glavnom pretresuoštećene-svjedoka ili drugih članova porodice optuženog koji imaju status tzv. privilegovanihsvjedoka,došloizrazlogaupućivanjaprijetnjisvjedokuilinjihovojdjeci,strahasvjedokazaživotzboguticaja optuženog ili zbog nekih drugih protivzakonitih radnji koje se mogu pripisati optuženom,potrebnoje,uskladusanačelomoficijelnostikrivičnoggonjenja,datužiociprovjereirasvjetleovakvenavodeiliindicije,teprikuperaspoloživedokaze.Tužilacmožeufazisuđenjapribavljatinovedokaze,predlagatiihutokusuđenja,anasudujedauizvođenjutihdokazacijenidalisubitnizapredmet.

U vezi sa tim, u predmetima nasilja u porodici u kojima cjelokupna optužnica ne počiva na iskazuoštećene kao jedinom dokazu, već postoje i drugi neposredni ili posredni dokazi (npr. svjedocipolicijski službenici koji su prisustvovali nasilju prilikom intervencije, komšije svjedoci koji su čuliprijetnjeifizičkonasilje),akadajeoštećenaodustalaodsvjedočenjazbogprijetnji–preporučujesedatužilaštvopreduzmepotrebneradnjesciljemdokazivanjaokolnostiupućivanjaprijetnjioptuženogprema osumnjičenoj kako bi sud bio upoznat sa ovom činjenicom, te je uzeo u obzir prilikomodlučivanja. Ukoliko se upućivanje ovakve prijetnje optuženog prema oštećenoj koja je rezultiralaodustankom oštećene od svjedočenja može bez nepotrebnog odugovlačenja postupka dokazati –tužilacovuokolnostmožepredstavitikaodokazsvjesnostikriviceoptuženogipokušajaoptuženogdaodustankom oštećene od svjedočenja izbjegne osudu i kaznu za djelo kojemu se stavlja na teret.Postupakdokazivanjadajeovakvaprijetnjaupućenaneiziskujenužnokomplikovanuprocedurunitinovuistragu,obziromdaprijetnjamožebitiupućenauneposrednomprisustvudrugihlicakojamogusvjedočiti na ovu okolnost ili putem sms poruka ili drugih vidova elektronske komunikacije (npr.putem e-maila, Facebooka) koja ostavlja elektronski trag. Tužilac bi mogao uvesti ovu tvrdnju,odnosno dokaz među dodatnim dokazima, u fazi postupka nakon što je odbrana završila saizvođenjemsvojihdokaza.Ipak,upraksisepostavljapitanjenesamokolikojeovakoneštosvrsishodnozapotrebudokazivanjadjelaufazipretresa,negoimogućnostiprikupljanjanovihdokazaobziromnaobjektivnaograničenjaikapacitetekojetužiociimajuuradunapojedinačnompredmetuipopravilukratkotrajanjesuđenjau predmetu nasilja u porodici; te je ovo nešto što je potrebno cijeniti u skladu sa okolnostima itežinomsvakogkonkretnogslučaja.

IspitivanjevještakaU predmetima nasilja u porodici, kada je u pitanju fizičko nasilje, po pravilu se provodi sudskomedicinsko vještačenje, u okviru kojeg se vještak izjašnjavaonačinu zadavanjapovrede, lokalitetu

48

povrede, težini povrede, položaju napadača i žrtve, itd. Isto tako, u predmetima nasilja u porodicičesto je provođenje neuropsihijatrijskog vještačenja ili timskog vještačenja neuropsihijatra ipsihologa na raznorazne okolnosti koje se dokazuju u konkretnom predmetu (npr. dokazivanjepsihološkihposljedicapooštećenu,dokazivanjeposljedicanasiljauporodicipodjecu).Upredmetimanasiljauporodiciprimjenjujusestandardneprocedurevezanezakorištenjevještakakaodokaznogsredstvaiuopšteispitivanjavještakanasuđenju.

5.3.2. b) Iznošenje materijalnih (objektivnih) dokaza Iznošenje materijalnih dokaza u predmetu vezanom za nasilje u porodici vrši se po standardnimpraksamaprezentacijedokaznogmaterijala, tenemaposebnihspecifičnostikodpredmetanasiljauporodici u odnosu na druga krivična djela (npr. čitanje zapisnika o uviđaju na licu mjesta, opretresanjustana,ooduzimanjustvari(oružja),razgledanjufotografija).

Ipak, korisno je napomenuti, vezano za razgledanje fotografija oštećene sa ozljedama, da se utužilačkoj praksi u raduna predmetimanasilja u porodici dešava da oštećenau okviru svog iskazasama ponudi tužiocu fotografiju (fotografije) sa ozljedama.Obzirom da ovakva fotografija ozljedaoštećene ne čini dio službene fotodokumentacije koja je prikupljena od strane ovlaštenih lica,postavljasepitanjemogućnostikorištenjaovefotografijekaodokazanasudu.

Dobra praksa: U slučaju kada oštećena u okviru svog iskaza sama ponudi tužiocu fotografiju saozljedama,ukoliko jemoguće, tražitedopunskovještačenje radiprovjereautentičnosti fotografije ipoređenjasamedicinskimnalazimaoštećenekakobisepotvrdilaidentičnostpovredasafotografijeipovredaizmedicinskedokumentacijeoštećene.

5.3.2. c) Dokazi u pogledu krivičnopravne sankcije IzvođenjepravosnažnepresudezaranijedjelonasiljauporodicizaoptuženogkojijespecijalnipovratnikKaznenaevidencijaoptuženogčinisastavnidiodokaznogmaterijalausvakojkrivičnojstvari,nesamoupredmetunasiljauporodici.Ipak,kadajeupitanjukaznenaevidencijavezanazanasiljeuporodici,specifičnostistesesastojiutomeštoonaotkrivadalijeoptuženiranijeosuđivanzanasiljeuporodicii koja je krivičnopravna sankcija donesena. Iako kaznena evidencija može otkriti da li se radi ospecijalnompovratnikuuizvršenjuistogkrivičnogdjela,bitnojenaglasitidaseizistenevidipremakojojosobijeoptuženipočinioranijedjelonasiljauporodicitedalijeupitanjuistaoštećena.

Preporuka:

Kada iz kaznene evidencije proizilazi da je optuženi specijalni povratnik u izvršenju djela nasilja uporodici,svrsishodnojedasekaodokazizvedekompletnaprethodnapravosnažnapresudazanasiljeuporodici,akakobiseutvrdilodalijeranijedjelopočinjenopremaistojoštećenojkaoidjelozakojeseoptuženomsudi.Ukolikoseutvrdidajedjelopočinjenoiznovapremaistojoštećenojovaokolnostse treba predstaviti kao dokaz da ranija presuda nije postigla svrhu kažnjavanja. Isto tako na ovu

49

okolnostsetužilactrebapozvatikaonaotežavajućuokolnostpridavanjuzavršneriječinasuđenjuipopotrebiupisanjužalbenapresudu.

SocijalnaanamnezaSocijalnaanamnezaoptuženogčijeprovođenjetužilaštvomožetražitiuistraziodnadležnogcentrazasocijalni rad može biti korisna kao dokaz u pogledu krivičnopravne sankcije. Dakle, socijalnaanamneza može biti od koristiti sudu za odabir adekvatne krivičnopravne sankcije. Iako ovo nijeneophodandokazkoji seneizostavno trebaprovestiupredmetunasiljauporodici, ipak svjedočionamjeri tužioca da objektivno provede istragu i utvrdi sve relevantne okolnosti vezane za ličnostoptuženog koje će zatim sud biti u priilici odgovarajuće cijeniti prilikom izricanja krivičnopravnesankcije.Ovosesvakakoodnosiinasveprisutneokolnostiizsocijalneanamnezekojimasemožedatiznačaj olakšavajućih okolnosti i koje se kao takve mogu predstaviti sudu u skladu sa obavezomtužiocadauzimauobzirkakookolnostikojeidunaštetu,takoionekojeiduukoristoptuženog.

5.4. ZAVRŠNARIJEČ

5.4.1. Argumentacija: kontekst predmeta Obrazloženje:

Prilikomdavanjazavršneriječiupredmetuvezanomzanasiljeuporodicitužiocisuuidealnojprilicida sumiraju sve sporne situacije i otvorena pitanja tokom suđenja sa ciljem da sudu pružesveobuhvatnuslikuooptuženomiizvršenomdjelu.

Koristeći dodatnu argumentaciju u završnoj riječi tužioci naglašavaju obavezu da se optuženi držikrivičnopravnoodgovornimzaučinjenonasiljeuporodiciidasežrtvinasiljapružizaštitaisatisfakcijauokvirukrivičnogpostupka.Konačno,tužiocidodatnomargumentacijommoguskrenutipažnjusudunapostojanješiregkontekstaslučajanasiljauporodici,kojimožeuticatinasudskuodluku,posebnoudomenuodmjeravanjakazne.

Preporuke:

Poreduobičajenihnavodakojesvakazavršnariječsadrži(npr.zakonskeodredbeuvezisakrivičnimdjelom koje trebaju biti primjenjene, elementi krivičnog djela), tužioci bi trebali voditi računa osljedećimargumentimakojemogukoristitiuskladusakontekstompredmeta:

− Tužioci trebaju ponuditi sopstveno viđenje situacije u vezi sa ispoljenim ponašanjemoptuženogtokomsudskogpostupka,ukolikojetakvoponašanjeusudniciudirektnojvezisapredmetomsudijskogodlučivanja.Nasljedećaponašanja/okolnostisetrebaobratitiposebnapažnja:

o ispoljenaagresijaoptuženogpremaoštećenoj,o usmeneprijetnjepremaoštećenoj,prijetećipogledi,o vrijeđanjeoštećene,arogantanstavpremaoštećenoj,o odnosoptuženogpremadrugimprisutnimčlanovimaporodice,o neopravdanoodsustvovanjesaročištakojejedovelodoodlaganjasuđenja.

50

− U predmetu u kojem se radi o nasilju među bračnim/vanbračnim partnerima, za potrebuobrazloženjaprirodeizvršenogdjelanasilja,mogusekoristititeorijskekonstrukcijeobrađeneuuvodnomdijelupriručnika (npr. točakmoći i kontrole, tipologijanasiljauporodici, ciklusnasiljauporodici).

o Npr.upredmetunasiljauporodiciukojemje,naosnovučinjeničnogstanjaidokaza,zastupana teza da je optuženi počinio nasilje u porodici s ciljem vršenja moći ikontrole nad oštećenom, treba se posebno naglasiti i obrazložiti ovaj aspektpredmeta.

− Kadaseupredmetunasiljauporodiciradionasiljunadženama(rodnozasnovanomnasilju),korisno je da tužilac naglasi značaj primjene obavezujućihmeđunarodnopravnih standardakoji su relevantni za konkretan slučaj (npr. Istanbulska konvencija Vijeća Evrope, UNKonvencijaoukidanjusvihoblikadiskriminaciježena-CEDAW)

o Primjerstandarda:Izrečenakrivičnopravnasankcijaupredmetunasiljanadženamainasilja u porodicu treba da bude efikasna, odvraćajuća od daljeg vršenja nasilja uporodici i u konačnici srazmjerna izvršenom krivičnom djelu i težini istog (čl. 45Istanbulskekonvencije).

5.4.2. Obrazloženi prijedlog o olakšavajućim i otežavajućim okolnostima Tužilaštvo treba voditi računa o svim prisutnim otežavajućim i olakšavajućim okolnostima upredmetu nasilja u porodici, te istaknuti iste u obrazloženomprijedlogu kako bi sud ove okolnostimogaouzetiuobzirprilikomodmjeravanjakazne.

PrimjerinavođenjaolakšavajućihokolnostiupredmetuvezanomzanasiljeuporodiciIndikativno je da u predmetu nasilja u porodici u BiH, po pravilu, odbrana predlaže određeneokolnosti/faktore na strani optuženog kao olakšavajuće okolnosti za sud. Isto tako, značajno jenapomenuti da su, po pravilu, ovo okolnosti kojima se ne bi trebao pridavati značaj olakšavajućihokolnostiukontekstudjelanasiljauporodiciobziromnaspecifičnostovogdelikta.Uskladusatim,tužilaštvobiusvakompredmetunasiljauporodicitrebaloprejudiciratistavodbraneiizvršitikritičkuanalizupotencijalniholakšavajućihokolnosti zakoje smatradabiodbranamoglapredložiti sudu,akojepremamišljenju tužilaštvasudnebi trebaocijeniti kaoolakšavajućeokolnostivezanezadjelonasiljauporodici.Prematome,tužilaštvobibiloupozicijidasnagomkontraargumenataopovrgneznačajodređenihokolnostikojejeodbrananavelakaoolakšavajućeupredmetunasiljauporodici,auskladusaokolnostimasvakogpojedinačnogslučaja.Naredne okolnosti na strani optuženog odbrana po pravilu navodi kao olakšavajuće u predmetunasiljauporodici:60

o Porodičnistatusoptuženog;

60Nenad Galić, Heather Huhtanen, ed. „Priručnik: sudska razmatranja slučajeva nasilja u porodici u BiH“,Sarajevo,DCAF/Atlantskainicijativa,2013.godina,str.26-29.

51

§ Kontra-argument: Nasilje u porodici je krivično djelo počinjeno upravo naštetuporodice,koja jezaštićenodobrokojeseštiti.Pogrešno jeoptuženogkaopočiniocanasiljakvalifikovatikaoporodičnogčovjeka,aistovremenovršinasiljeprotivdrugogčlanailičlanovaporodice;.

o Optuženijehraniteljporodice/lošaekonomsko-socijalnasituacijaporodice;§ Kontra-argument: S izuzetkom izricanja novčane kazne, ovo ne treba biti

relevantanargumentzasud.Optuženikaoprimarnihranilacmoženastavitida iskorištavasituacijuda jeoštećenaekonomskizavisnaodnjega,temoženastavitisaovimobrascemkontrolirajućegponašanja.

o Pozitivankarakteroptuženogilicijenjenostuzajednici;§ Kontra-argument:Optuženi je izvršionasiljenaddrugimčlanomporodice–

karakterna crta je nasilnička, ne pozitivna. Sud ne treba izgledu i utisku ooptuženom u javnoj sferi života dati prevagu nad njegovim dijelima uprivatnojsferiživota;

o Kajanjeoptuženog;§ Kontra-argument: Treba staviti akcenat na radnju izvršenja djela sa svim

okolnostima slučaja (npr. kako je moguće da se optuženi kaje kada je upitanju djelo kontinuiranog - teškog nasilja) i težinu utvrđivanja iskrenostiizraženogkajanjazasud.

o Uzornoponašanjeoptuženogpredsudom;§ Kontra-argument: Ovo predstavlja uobičajen standard ponašanja koji se

očekuje od svih optuženih pred sudom, a ne nešto što se treba posebnocijenitikaoolakšavajućaokolnost.

Primjerinavođenjaotežavajućihokolnostiupredmetuvezanomzanasiljeuporodici

Dobrapraksa:Ukoliko izvod iz kaznene evidencije, odnosno izvod iz prekršajne evidencije optuženog sadržepodatkeokažnjavanjuoptuženogzanasiljeuporodici,odnosno izricanjuzaštitnemjerezanasiljeuporodici navedite ovu činjenicu kao otežavajuću okolnost na strani optuženog (npr. sklonostoptuženogkavršenjunasiljauporodici,nasilničko/zlostavljačkoponašanjeoptuženog)kojusudmožecijenitiprilikomodmjeravanjakrivičnopravnesankcije.

Kada su radnjom izvršenja ostvarena obilježja dva kvalifikovana oblika djela nasilja u porodici, ainkriminiše se jednodjelonasilja u porodici61, u završnoj riječi prilikom iznošenja argumentacije zaodmjeravanje krivičnopravne sankcije, navedite drugu kvalifikovanu okolnost kao otežavajućuokolnost (npr. korišćenjeoružja ili opasnogoruđaprilikom izvršenjadjelanasiljauporodici koje jeučinjenopremadjetetu).

U predmetu nasilja u porodici, u završnoj riječi kada se govori o posljedicama djela po oštećenuokolnostnastupanjabudućeštete(posebnoukolikoseradiodjetetukojejeoštećenolice)naveditekao otežavajuću okolnost prilikom iznošenja argumenata sudu za odmjeravanje krivičnopravne

61Oblikalternativitetaprividnogidealnogsticaja.

52

sankcije, kada je primjenjivo (npr. kada vještačenje utvrdi da određena povreda dovodi do trajnihživotnihposljedicailidovećeduševneboliubudućnosti).

Ukoliko je optuženi ranije prijavljivan za nasilje u porodici, te je po prethodnoj prijavi tužilaštvopreduzimaloistražneradnje(iakonijerezultiralopodignutomoptužnicom),nasuđenjuovuokolnostiskoristite kao argument pred sudom za stvaranje cjelovite slike o kontekstu predmeta nasilja uporodici i jačanjupojedinačnih tvrdnji, kaonaprimjer tvrdnji onasilnomkarakteruoptuženog ili oprethodnimpokušajimaoštećenedaprijavioptuženoginjenimodustajanjemodsvjedočenja(ukolikojeprimjenjivouslučaju);štoupostupkusudmožecijenitikaootežavajućuokolnost.

Napomena:zadodatneinformacijeoprimjerimaotežavajućihiolakšavajućihokolnostiukontekstudjelanasiljau porodici i sudskom tretmanu ovih okolnosti vidi: Nenad Galić, Heather Huhtanen, ed. „Priručnik: sudskarazmatranjaslučajevanasiljauporodiciuBosniiHercegovini“,DCAF,2013.,str.17-29.

5.4.3. Predlaganje kazne Obrazloženje:

Tužiocisudupredlažuizricanjekrivičnopravnesankcijenaosnovuanalizesvihprisutnihotežavajućihiolakšavajućihokolnostiupredmetunasiljauporodici,samogućnostidauzavisnostiodkonteksta iokolnostisvakogpojedinačnogslučajapredložedasankcijaukonkretnompredmetubudestrožijailiblaža.

Preporuke:

Uteškimslučajevimanasiljauporodicisvrsishodnobibilo,asciljempooštravanjakaznenepolitikezakrivično djelo nasilja u porodici, da tužioci u okviru zavšne riječi traže izricanje stroge kazne za tokrivičnodjelo.

Unaročitoteškimslučajevimanasiljauporodicisvrsishodnobibilo,asciljemzadovoljavanjazahtjevaspecijalne igeneralneprevencije,datužiociuokviruzavšneriječi traže izricanjenajstrožijemogućekaznezatokrivičnodjelo.

5.5. POSTUPAKPOŽALBI:ULAGANJEŽALBE

Preporuke:

53

U predmetu nasilja u porodici u kojem je sud izrekao neadekvatnu, odnosno neopravdano blagukrivičnopravnu sankciju62u odnosu na ozbiljnost i posljedice izvršenog krivičnog djela, kojom seprema mišljenu tužioca ne postiže svrha kažnjavanja (odnosno specijalna i generalna prevencija izaštitaisatisfakcijažrtve),tužiocibitrebalivoditiračunaoopravdanostiulaganjažalbezbogodlukeokrivičnopravnojsankcijisudaprvogstepena ipopotrebipredlagati izricanjestrožijekazne. Naovajnačintužiocidoprinoseuspostavljanjuodgovarajućekaznenepolitikezadjelonasiljauporodici.

Usvakomslučajukadaseulažežalbanakrivičnopravnusankcijubitno jenaglasitiporedspecijalneprevencijeiobavezugeneralneprevencijekojasepostižekrozizricanjeodgovarajućekrivičnopravnesankcije;avezanozačinjenicudajenasiljeuporodicisveprisutnokrivičnodjelouBosniiHercegoviniiznačajnesistemskenaporekojeinstitucionalniakteriudruštvupreduzimajunaprevencijiizaštitiodnasiljauporodici(npr.donošenjeiprimjenaposebnihzakonaozaštitiodnasiljauporodici,državneientitetskestrategijezasuzbijanjenasiljauporodici,lokalnihprotokolaosaradnjisubjekatazaštiteodnasiljauporodici,postojanjespecijalizovanihpružalacauslugaiservisapomoćizaženeidjecužrtvenasiljauporodici).

Tužioci trebaju imati dobro poznavanje činjeničnog stanja u predmetu (posebno svih prisutniholakšavajućihiotežavajućihokolnosti)zapotrebupisanjažalbe.

U obrazlaganju navoda žalbe koja se odnosi na krivičnopravnu sankciju - u mjeri u kojoj je toprimjenjivo u skladu sa okolnostima svakog pojedinačnog slučaja - potrebno je istaknuti sljedećečinjenice(kakobiihsudmogaocijenitikaopotencijalnuotežavajućuokolnost):

− svekvantitativneikvalitativneradnjeizvršenjaoptuženog(saposebnimisticanjemkojesutoradnje);

− činjenicekojeukazujudalisuradnjeizvršenjabiledugotrajnepointenzitetu;− činjenicekojeukazujunaispoljavanjeposebneupornostiibezobzirnostioptuženogprilikom

izvršenjaradnje(i)ovogkrivičnogdjela− opisukojojmjerisuradnjeizvršenjabilenasilnesaposljedicamapooštećenu;− oblik i stepen krivice koji je od značaja za odmjeravanje sankcije (npr. u velikom broju

slučajevakoddjelanasiljauporodiciradićeseodirektnomumišljaju);− postojanje radnji optuženog koje upućuju na zaključak da je postupano sa predumišljajem

(npr.zaključavanjevrata,navlačenjezavjesailizastoraneposrednoprijeizvršenjadjela);− prisutne otežavajuće okolnosti koje sud nije cijenio; posebno činjenicu da je optuženi

specijalnipovratnikkojijedjelonasiljauporodiciponovopočiniopremaistojoštećenoj;− argument vezan za izjavu oštećene datu na glavnom pretresu, prema kojoj oštećena traži

krivičnogonjenjeikažnjavanjeoptuženog.

Dobra praksa: Prilikom ulaganja žalbe na krivičnopravnu sankciju tužioci se mogu pozvati nameđunarodnopravnistandardizIstanbulskekonvencije,kojijeobavezujućizaBiH,dakrivičnopravna

62 Npr. u sudskoj praksi se kažnjavanje na granici ili ispod granice propisane zakonom primjenjuje zakvalifikovane oblike djela nasilja u por odici, uključujući nasilje prema djeci, za teške tjelesne povrede, zaupotrebu oružja. Vidi OSCE, „Krivična odgovornost i sankcioniranje počinilaca nasilja u porodici: Analiza ipreporukeokrivičnopravnimsankcijamaupredmetimanasiljauporodiciuBosni iHercegovini“,OSCE,2011,str.66.

54

sankcijazanasiljeuporodici,uzimajućiuobzirozbiljnostdjela,trebabitiefikasna,srazmjernatežiniiposljedicamaizvršenogdjelaiodvraćajućaoddaljegčinjenjanasilja.

Istanbulskakonvencija(čl.45.„Sankcijeimjere“):„[osiguranje]dakrivičnadjelaizovekonvencije[nasiljeuporodici]budukažnjivasankcijamakojesudjelotvorne,srazmjerneikojeodvraćajuodvršenjakrivičnihdjela,uzimajućiuobzirnjihovuozbiljnost“.

VI POSTUPANJETUŽILACAUPREDMETUNASILJAUPORODICI:EDUKACIJA,SPECIJALIZACIJAIPREVENCIJA

6.1. Edukacija tužilaca o nasilju u porodici Pohađanje specijalizovanih obuka policije, tužilaca i sudija o nasilju u porodici, doprinijelo bipovećanjuznanjairazumijevanjakompleksneprirodenasiljauporodicimeđuovimsubjektima,čimebisestvorilipreduslovizarodnoodgovoranpristupuprocesuiranjupredmetanasiljauporodici, tekvalitetnije,odgovornijeiefikasnijepostupanjepolicijeinosilacapravosudnihfunkcija.

6.2. Specijalizacija tužilaca za postupanje u predmetima nasilja u porodici Omogućavanje specijalizacije nosilaca pravosudnih funkcija (tužilaca i sudija) za poseban rad napredmetimanasiljauporodiciomogućilobidanaovimpredmetimaradetužioci i sudijekoji imajuposebnaznanjaonasiljuuporodici;akojasutaznanjastekliprethodnimedukacijamaiobukamaoovojtemi.Opravdanojepretpostavitidabiovakvaspecijalizacijadoprinijelapovećanjuusklađenosti,kvaliteta i efikasnosti rada tužilaca i cjelokupnog krivičnopravnog sistemana predmetima nasilja uporodici.

Tužiocikojibiposebnoradilinaovimpredmetimarazumjelibipoložajoštećeneiprirodunasiljakojesedešavaizmeđubračnih/vanbračnihpartnerakaooblikarodnozasnovanognasilja.Istotako,bilibiuprilicijednoobraznoiharmonizovanopostupatiuodređenimkrivičnopravnimsituacijamavezanimzanasiljeuporodici,štobidovelodoefikasnijegpreduzimanjaradnjiupostupku,teukonačnicidounaprjeđenjaodgovorakrivičnopravnogsistemananasiljeuporodici.

Obziromnaznačajanbrojpovratnikaupredmetimanasiljauporodici,tužiocikojibiposebnoradilinanasilju u porodici imali bi saznanja o predmetima koji im se vraćaju, čime bi se obezbjedioinformisaniji i efikasniji pristup u zaštiti oštećene i ostvarivanju ciljeva specijalne i generalneprevencije.

55

Prijedlogsistemskogrješenja:Uskladusagorenavedenim,naovommjestunaglašavasepotrebadase zakonskim rješenjem (odnosno pojedinačnim zakonskim rješenjima uzimajući u obzir različitenivoenadležnostiuBiH)propišeobavezadanakrivičnimpredmetimanasiljauporodiciradetužiocikojiimajuposebnaznanja,vještineisenzibilitetzaradnaovakvimpredmetima;pouzorunarješenjekoje jenormiranoZakonomozaštiti ipostupanjusadjecom imaloljetnicimaukrivičnompostupku(FBiH, RS i BD BiH), a vezano za specijalizaciju nosilaca pravosudne funkcije koji postupaju u ovimpredmetima. Prije svega, zakonski normiran sistem organizacije rada na ovim predmetima utužilaštvimaomogućiobipostupajućimtužiocimadasedetaljnoposveteradunapredmetimanasiljauporodiciuzprimjenuusklađenogpristupatokomsvihfazakrivičnogpostupka.

6.3. Prevencija nasilja u porodici Tužilac je prvenstveno represivni organ krivičnog gonjenja počinilaca krivičnih djela, koji postupanakonnastupanjaprotivpravneposljedice.Ipak,tužilacimaprostoraizaznačajnodjelovanjenapoljuprevencijenasiljauporodici.

Tužiocimogupreventivnodjelovativezanozanasiljeuporodicitakoštoće:

− uticatinakaznenupolitikusudovaigeneralnuprevenciju–ulaganjemžalbenaneadekvatnukrivičnopravnu sankciju koju je sud odredio. Obzirom da je svrha kazne pored specijalneprevencije,odnosnosprečavanjapočiniocadaponovoneučininekokrivičnodjelo,postizanjei generalne prevencije kroz djelovanje na druga lica u zajednici da se uzdrže od vršenjakrivičnihdjela–ovajciljsemožepostićiuticanjemnakaznenupolitikusudovaupredmetimanasiljauporodicikrozulaganježalbenakrivičnusankciju.

− preduzimatiodgovarajućeedukativneaktivnostiudruštvenojzajednici–krozširenjesvijestioštetnostičinjenjanasiljauporodiciipogubnimefektimakojeistoproizvodinažrtve,djecuiporodicuucjelini.

56

ZAKLJUČAK

Priručnik za procesuiranje predmeta nasilja u porodici prilagođen je sadržinski postojećemkrivičnopravnomkontekstu,odnosnoaktuelnimpravnimstandardimakrivičnogpostupkaFederacijeBosneiHercegovine,RepublikeSrpskeiBrčkoDistriktaBosneiHercegovine.Pritome,naslanjasenanajboljedomaćeimeđunarodnepraksezavođenjepostupkazanasiljeuporodici,tenudikonkretnarješenja,odnosnopreporukezakvalitetnijepostupanjetužilaca.Uzpočetnipregledteorijeonasiljuuporodicikojaimapraktičneimplikacijezaradtužilaca,nudiširokpresjekrelevantnihtemavezanihzapostupanjetužilaca:kakouvezisaopštimradnjamakojetužiocipoduzimaju,akojeimajuspecifičnoznačenjeupredmetimanasiljauporodici;takoiuvezisaposebnimradnjamakojesepreduzimajuuokvirurazličitihfazakrivičnogpostupka.

Autori i autorke ovog priručnika nadaju se da će sadržaj ovog materijala naći svoju praktičnuprimjenu u pravosuđu i biti od pomoći tužiocima u radu na predmetima nasilja u porodici. Ukonačnici,želja jesvihonihkojisuradilinaovommaterijaludaseunaprijediodgovorpravosudnogsistema na nasilje u porodici, te da ovaj priručnik posluži kao put ka osiguranju informisanog,odgovornogiefikasnogkrivičnoggonjenjapočinilacanasiljauporodici.