prirucnik za uporabu ovlasti vp - 2007

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO OBRANE GLAVNI STOŽER OS RH

Zagreb, 2007.

PRIRUČNIK O UPORABI OVLASTI VOJNE POLICIJE

ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE

Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

http://www.novapdf.com


REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO OBRANE GLAVNI STOŽER OSRH

Klasa: Urudžbeni broj: Zagreb,

Na temelju točke VIII. Odluke o vojnoj izdavačkoj djelatnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske (MORH, klasa: 023-03/04-03/01, urudžbeni broj: 512-01-04-132, od 11. veljače 2004.) odobravam za upotrebu u Oružanim snagama Republike Hrvatske

PRIRUČNIK O UPORABI OVLASTI VOJNE POLICIJE

ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE NAČELNIK GS OS RH general zbora Josip Lucić




IZDAVAČ:

MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE GLAVNI STOŽER OS RH

ZA IZDAVAČA:

general zbora Josip Lucić

RECENZET: brigadir Ivan Jurić

AUTORI:

bojnica Vesna Tadić satnik Josip Čalić

nadnarednica Vanda Dunđer

SURADNICI: natporučnik Miro Kos

časnički namjesnik Damir Berislavić nadnarednik Zvonko Lucić

IZVRŠNI UREDNIK:

satnik Josip Čalić

LEKTURA: Gordana Jelavić, prof.

GRAFIČKO OBLIKOVANJE:

satnik Josip Čalić

TISAK:

ZZIO „Petar Zrinski“

NAKLADA:

300 primjeraka




VESNA TADIĆ JOSIP ČALIĆ

VANDA DUNĐER

PRIRUČNIK O UPORABI OVLASTI VOJNE POLICIJE ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE

Zagreb 2007.




MORH-GSOSRH-NL-01/2007.




SADRŽAJ

PREDGOVOR……………………………………………………....... 8 ETIČKI KODEKS DJELATNIKA VOJNE POLICIJE OS RH…..... 11 I. TEMELJNE ODREDBE PRAVILNIKA O DJELOKRUGU RADA, DUŽNOSTIMA I OVLASTIMA PRIPADNIKA VOJNE POLICIJE……………………………………………………………… 13 II. DJELOKRUG RADA VOJNE POLICIJE …………………......... 17 III. VOJNOPOLICIJSKE OVLASTI ………………………………… 21

1. Provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta ………. 2. Fotografiranje i snimanje osoba ili predmeta…………….. 3. Pozivanje …………………………………………………….. 4. Dovođenje ……………………………………………………. 5. Traganje za osobama i predmetima ………………………. 6. Privremeno ograničenje slobode kretanja ………………... 7. Davanje upozorenja i zapovijedi …………………………… 8. Privremeno oduzimanje predmeta ………………………… 9. Poligrafsko testiranje i analiziranje glasa ………………….

10. Pregled prostorija, prostora, objekata i dokumentacije …. 11. Pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava ………… 12. Osiguranje i pregled mjesta događaja …………………….. 13. Zaprimanje prijava …………………………………………... 14. Uporaba sredstava prisile …………………………………..

Uporaba tjelesne snage ……………………………… Uporaba palice ………………………………………… Uporaba sredstava za vezivanje …………………….. Uporaba uređaja za prisilno zaustavljanje vozila ….. Uporaba kemijskih sredstava ………………………… Uporaba službenog psa ………………………………. Uporaba vatrenog oružja ……………………………... Izvješćivanje o uporabi sredstava prisile …………….

15. Zaštite žrtava kaznenih djela i drugih osoba ……………... 16. Zadržavanje ………………………………………………….. 17. Prikupljanje, obrada i korištenje osobnih podataka.……… 18. Posebne obveze OSO u obavljanju službe........................ 19. Literatura 20. Prilozi

22 35 36 38 45 47 48 50 51 53 56 61 63 64 66 67 68 73 75 77 79 83 83 84 86 87




9

PREDGOVOR

Priručnik je namijenjen svim pripadnicima Vojne policije OS RH kako bi se standardizirali radnje i postupci u primjeni vojnopolicijskih ovlasti i predstavlja temeljni vodič za profesionalan, zakonit i etički korektan rad pripadnika, a osobito ovlaštenih službenih osoba Vojne policije.

Poznavanje zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju pitanje

obrane, kao i zakona i propisa koji reguliraju pitanje kaznene i prekršajne odgovornosti vrlo su važni za pravilan i učinkovit rad Vojne policije OS RH, a njihova pravilna i dosljedna primjena je od iznimnog značaja za postizanje zadovoljavajuće razine učinkovitosti i odgovornosti u radu te za podizanje i učvršćenje zakonitosti rada Vojne policije OS RH.

U vojnom smislu pravni propisi prvenstveno znače red u postupanju i stegu u obavljanju svakodnevnih zadaća i poslova. Dosljedna i stroga primjena kodeksa vojnoga prava Republike Hrvatske čine Oružane snage Republike Hrvatske profesionalnijima, časnijima i vjerodostojnima, što ima za posljedicu njihovo primjereno poštovanje od svih društvenih subjekata.1

Pripadnici Vojne policije su dužni pratiti i dobro upoznati sve propise koji se odnose na njihove dužnosti:

- svaki pripadnik dužan je pratiti izmjene i dopune pravnih propisa, - nepoznavanje propisa ne može imati za posljedicu oslobađanje od

odgovornosti za povrede službene dužnosti, - pripadnik koji se vraća na dužnost (poslije bolovanja, školovanja, dužeg

izbivanja iz postrojbe i sl.) dužan je upoznati se sa svim izmjenama i dopunama propisa koji se odnose na njegovu dužnost.

Priručnik ne može predvidjeti sve situacije i sve čimbenike rada Vojne

policije te se ovlaštene službene osobe Vojne policije moraju osloniti i na osobnu prosudbu koja se temelji na znanju, iskustvu i obuci, a postupanje temelji na zakonima i provedbenim propisima, te zapovijedima nadređenih osoba. NAČELNIK UPRAVE VP

brigadir

Ivan Jurić

1 Zbirka propisa i strateških dokumenata iz područja obrane, drugo izdanje, str. 9., MORH, Zagreb 2004.




10




11

ETIČKI KODEKS PRIPADNIKA VOJNE POLICIJE ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE

Moja temeljna dužnost vojnog policajca je da ću braniti svoju domovinu Republiku Hrvatsku, njezin suverenitet, teritorijalnu

cjelovitost i sve njezine građane, te poštovati prava sviju na slobodu, jednakost i pravdu.

Zakon ću provoditi na uljudan i odgovarajući način, bez straha, protekcije i zle namjere, nikada ne koristeći nepotrebno silu ili nasilje i ne dopuštajući da me se potkupi.

Nikada neću nastupati nametljivo ili dopustiti

osobnim osjećajima, predrasudama, političkim

uvjerenjima, mržnji ili prijateljstvu da utječu na donošenje mojih odluka.

Svjestan sam da sam samo ja odgovoran za standarde profesionalnog obavljanja posla i iskoristit ću svaku razumnu prigodu da bi poboljšao i povećao razinu svog znanja i stručnosti.

Svoju službenu značku shvaćam simbolom povjerenja koje mi

ukazuje društvo i koje će trajati sve dok se budem pridržavao etičkih načela

vojnopolicijske službe. Neću sudjelovati u mitu

ili korupciji, niti ću trpjeti takva djela kod drugih

pripadnika Vojne policije.

Osobni život vodit ću neokaljano, kao primjer svima i ponašat ću se na način koji neće diskreditirati ni mene ni moju postrojbu. Suočen s opasnošću, omalovažavanjem ili podsmijehom, zadržat ću mir, razviti osjećaj samokontrole i stalno ću imati na umu dobrobit drugih. Pošten u misli i djelu, kako u osobnom, tako i u službenom životu, na primjeran ću način poštovati zakon i postojeće propise. Vidim li ili čujem štogod povjerljivo ili ono što mi je povjereno u mojoj službenoj funkciji, zadržat ću u potpunoj tajnosti i nakon završetka službe u Vojnoj policiji.




12




13

I. TEMELJNE ODREDBE PRAVILNIKA O DJELOKRUGU RADA, DUŽNOSTIMA I OVLASTIMA PRIPADNIKA

VOJNE POLICIJE

Pravilnikom o djelokrugu rada, dužnostima i ovlastima pripadnika Vojne policije (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuje se: djelokrug rada, dužnosti i ovlasti pripadnika Vojne policije Oružanih snaga Republike Hrvatske. Pravilnik je donio ministar obrane 28. travnja 2003. uz suglasnost Predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH. Objavljen je u Narodnim novinama broj 74/03 od 07. svibnja 2003., te stupio na snagu 15. svibnja 2003. Njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti Pravilnik o ustroju i radu VP OS RH od 19. veljače1994., a provedbeni propisi, naputci i zapovijedi doneseni na temelju Pravilnika o ustroju i radu VP ostali su na snazi do donošenja novih, u dijelovima koji su u skladu s odredbama novog Pravilnika.

Pravilnik je donesen u skladu s člankom 128. Zakona o obrani (Narodne novine broj 33/02 i 58/02) gdje je regulirano:

„U Ministarstvu obrane i Oružanim snagama ustrojava se Vojna policija sa zadaćom obavljanja vojnoredarstvenih i kriminalističkih poslova u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama.

Vojnoredarstvene poslove pripadnici Vojne policije obavljaju u skladu s vojnim propisima, odnosno propisima kojima se uređuje kazneni i prekršajni postupak.

Ministar obrane uz suglasnost vrhovnog zapovjednika donijet će poseban propis o djelokrugu rada, dužnostima i ovlastima pripadnika Vojne policije u obavljanju vojnoredarstvenih i kriminalističkih poslova.“

Člankom 53. Zakona o službi u OS RH (Narodne novine broj 33/02, 58/02, 175/03 i 136/04) regulirano je :

„Ovlaštene službene osobe Vojne policije provode operativnu i kriminalističku obradu nad pripadnicima Oružanih snaga za koje postoje osnove sumnje da su u službi ili u vezi sa službom izvršili kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.

Pri obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka ovlaštene službene osobe Vojne policije u postupanju prema pripadnicima Oružanih snaga imaju obveze i ovlasti prema Zakonu o kaznenom postupku.“




14

Člankom 170. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02 i 143/02, i pročišćeni tekst 62/03 i 115/06) regulirano je :

„Redarstvene vlasti u smislu ovoga Zakona jesu ovlaštene službene osobe Ministarstva unutarnjih poslova (policijski službenici) i ovlaštene službene osobe Ministarstva obrane (vojna policija) u okviru njihovog djelokruga na vojnim objektima koji služe potrebama obrane...“

U članku 132. stavak 2. Zakona o prekršajima (Narodne novine broj 88/02, 122/02, 187/03,105/04 i 127/04) navedeno je:

„Ako je tijelu prekršajnog postupka poznato da je osoba protiv koje se prema ovom Zakonu može donijeti nalog o dovođenju vojna osoba, vojni službenik ili vojni namještenik, dovedbeni nalog izvršava Vojna policija.“

Ovlast za postupanje Vojne policije u prometu regulirana je člankom 4. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 105/04)

“Na području gdje se nalaze vojni objekti, pri kretanju vojnih postrojbi i vozila prometom vozila na cestama mogu upravljati pripadnici Vojne policije. Pripadnici Vojne policije u prometu na cestama mogu obavljati nadzor vojnih vozila.“

Također, člankom 23. Zakona o policiji („Narodne novine“ broj 129/00) regulirano je:

„Ovlasti iz ovoga Zakona policijski službenik primjenjuje i prema vojnim osobama ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

O postupanju iz stavka 1. ovoga članka policijski službenik dužan je odmah izvijestiti Vojnu policiju.“

Odlukom ministra obrane o rodovima, službama, strukama i njihovim specijalnostima Klasa: 023-03/04-03/1, Ur.broj: 512-01-04-1142 od 22. listopada 2004. (Narodne novine broj 151/04), koja se primjenjuje od 01.siječnja 2005., Vojna policija je rod borbene potpore sa specijalnostima:

- opća, - kriminalistička, - antiteroristička, - prometna.




15

Vojna policija (u daljnjem tekstu VP) pruža potporu Ministarstvu obrane (u daljnjem tekstu MO) i Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu OS) obavljanjem namjenskih vojnopolicijskih poslova u miru i ratu te borbenih zadaća u ratu.

VP obavlja poslove redarstvene vlasti Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku (u daljnjem tekstu ZKP).

VP u obavljanju vojnopolicijskih poslova ovlaštena je postupati prema: - vojnim osobama na službi u MO-u i OS-u, - državnim službenicima i namještenicima na službi u OS-u, - državnim službenicima i namještenicima na službi u MO-u u

svezi s poslovima iz djelokruga MO-a i OS-a, - civilnim osobama koje se nalaze u vojnim objektima koji služe

potrebama obrane.

O postupanju prema civilnim osobama VP je dužan odmah izvijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: MUP).

Dužnosti Vojne policije su:

- zaštita života, slobode, prava, sigurnosti i nepovredivosti vojnih osoba, državnih službenika i namještenika na službi u MO-u i OS-u u svezi s obavljanjem službe,

- zaštita imovine kojom upravlja MO i OS, - sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela (u daljnjem tekstu: KD) i

prekršaja u MO-u i OS-u i prema MO-u i OS-u te podnošenje kaznenih prijava,

- traganje za pripadnicima OS-a, državnim službenicima i namještenicima na službi u MO-u koji su počinili KD i prekršaje te njihovo dovođenje nadležnim tijelima,

- potpora vojno-stegovnim tužiteljstvima i vojno-stegovnim sudovima,

- upravljanje prometom vojnih vozila na cestama te nadzor vojnih vozila, vozača i drugih vojnih sudionika u prometu,

- osiguranje osoba, objekata i prostora od posebnog sigurnosnog interesa za MO i OS,

- sudjelovanje, po potrebi, u sigurnosnoj potpori MUP-u, stranim vojnim organizacijama i tijelima, te drugim tijelima državne vlasti,




16

- sudjelovanje u otklanjanju posljedica izazvanih prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkim nesrećama te prometnim nezgodama većih razmjera,

- ostali poslovi određeni zakonom i drugim propisima.

U ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti VP sudjeluje:

- u provedbi mjera sigurnosti za vrijeme mobilizacije, - u upravljanju cestovnim prometom u području borbenih djelovanja i na pravcima kretanja postrojbi OS-a,

- u ograničavanju slobode kretanja u području borbenih djelovanja.




17

II. DJELOKRUG RADA VOJNE POLICIJE

Područje djelovanja postrojbi VP-a određuje načelnik Glavnog stožera OS RH (u daljnjem tekstu N GS OS).

Pripadnici VP mogu biti djelatne vojne osobe, državni službenici i namještenici, ročnici i pričuvnici. Pripadnici VP-a, osim ročnika, mogu u obavljanju vojnopolicijskih poslova primjenjivati vojnopolicijske ovlasti u skladu s odredbama Pravilnika.

Pravo primjene vojnopolicijskih ovlasti pripada samo ovlaštenim službenim osobama VP-a (u daljnjem tekstu: ovlaštena službena osoba - OSO).

Pričuvnici VP mogu imati vojnopolicijske ovlasti u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti te za vrijeme sudjelovanja na vojnim vježbama i tijekom mobilizacije.

OSO su pripadnici VP-a raspoređeni na ustrojbeno mjesto s vojnopolicijskim ovlastima koji su položili stručni ispit u Središtu za obuku Vojne policije “bojnik Alfred Hill” ili u MUP-u, ili im je taj ispit priznat po članku 73. Pravilnika.

Plan i program stručnog ispita koji se polaže za dobivanje statusa OSO donosi GS OS.

OSO-i se izdaje službena iskaznica i službena značka VP-a.

Službena iskaznica VP-a predstavlja službeni izvor osobnih podataka OSO-a koja ju posjeduje u svrhu identifikacije i dokazivanja pripadnosti VP te svih prava u primjeni vojnopolicijskih ovlasti u skladu sa zakonom i Pravilnikom. (slike 1 i 2)

Slika 1. Prednja strana službene iskaznice VP-a




18

Slika 2. Stražnja strana službene iskaznice VP-a

Službena značka VP-a je izvedena u tri dijela koji su spojeni u jednu cjelinu.

OSO u obavljanju vojnopolicijskih poslova nosi službenu iskaznicu i službenu značku u kožnom povezu ili pričvršćenu na kožnu podlogu u obliku trokuta (etui). (slika 3)

Slika 3. Službena značka Vojne policije u etuiju i kožnom povezu




19

Službenu iskaznicu i službenu značku izdaje Uprava VP-a.

O izdanim službenim iskaznicama i službenim značkama vodi se evidencija u Upravi VP-a koja sadrži: ime, prezime, jedinstveni matični broj građana, čin, dužnost OSO kojoj je izdana službena iskaznica i službena značka, serijski broj službene iskaznice i službene značke, evidencijski broj službene iskaznice i službene značke, datum izdavanja te odjeljak za napomene.

OSO koji izgubi službenu iskaznicu ili službenu značku ili na drugi

način ostane bez njih dužan je o tome odmah izvijestiti nadređenu osobu, a najkasnije u roku od 24 sata. Nova službena iskaznica ili službena značka izdat će se nakon što je izgubljena proglašena nevažećom u Narodnim novinama. Troškove oglašavanja u Narodnim novinama snosi OSO koji je službenu značku ili službenu iskaznicu izgubio ili na drugi način ostao bez njih.

OSO koji je razriješen dužnosti u skladu s odredbama Zakona o

službi u OS RH, komu prestane služba na ustrojbenom mjestu s vojnopolicijskim ovlastima, dužan je prilikom primitka rješenja o razrješenju od dužnosti, odnosno rješenja o prestanku službe na ustrojbenom mjestu s vojnopolicijskim ovlastima, službenu iskaznicu i službenu značku vratiti nadređenoj osobi.

OSO-u koji je udaljena s dužnosti u skladu s odredbama Zakona o

službi u OS RH nadređena osoba dužna je prilikom uručenja rješenja o udaljenju s dužnosti privremeno oduzeti službenu iskaznicu i službenu značku do okončanja postupka.

Kad je u službi, OSO koji ima status djelatne vojne osobe nosi odoru, opremu i ostala sredstva VP u skladu s Pravilnikom.

OSO-u koji ima status državnog službenika obavlja vojnopolicijske poslove u civilnoj odjeći.

Vojne osobe mogu obavljati određene poslove i u civilnoj odjeći, o čemu odlučuje zapovjednik razine bojne i više razine (u civilnoj odjeći većinom rade pripadnici skupine za osiguranje).




20




21

III. VOJNOPOLICIJSKE OVLASTI

Vojnopolicijske ovlasti su određene člankom 18. Pravilnika: 1. PROVJERA I UTVRĐIVANJE IDENTITETA OSOBA I

PREDMETA 2. FOTOGRAFIRANJE I SNIMANJE OSOBA ILI PREDMETA 3. POZIVANJE 4. DOVOĐENJE 5. TRAGANJE ZA OSOBAMA I PREDMETIMA 6. PRIVREMENO OGRANIČENJE SLOBODE KRETANJA 7. DAVANJE UPOZORENJA I ZAPOVIJEDI 8. PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA 9. POLIGRAFSKO TESTIRANJE I ANALIZIRANJE GLASA 10. PREGLED PROSTORIJA, PROSTORA, OBJEKATA I

DOKUMENTACIJE 11. PREGLED OSOBA, PREDMETA I PROMETNIH SREDSTAVA 12. OSIGURANJE I PREGLED MJESTA DOGAĐAJA 13. ZAPRIMANJE PRIJAVA 14. UPORABA SREDSTAVA PRISILE 15. ZAŠTITA ŽRTAVA KAZNENIH DJELA I DRUGIH OSOBA 16. ZADRŽAVANJE 17. PRIKUPLJANJE, OBRADA I KORIŠTENJE OSOBNIH

PODATAKA OVLAŠTENA SLUŽBENA OSOBA OBVEZNA JE

POSTUPATI ČOVJEČNO I POŠTIVATI DOSTOJANSTVO, UGLED I ČAST SVAKE OSOBE, TE DRUGA TEMELJNA PRAVA I SLOBODE ČOVJEKA.

Prije primjene vojnopolicijskih ovlasti OSO je dužna predstaviti se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice VP.

Iznimno, OSO se neće odmah predstaviti na prethodno opisani način ako stvarne okolnosti ukazuju na to da bi takvo predstavljanje moglo ugroziti postizanje cilja, nego će se prvo usmeno predstaviti riječima ”Vojna policija”, a tek onda na način kako je prethodno opisano.

Primjena vojnopolicijske ovlasti mora biti razmjerna potrebi zbog

koje se poduzima. Između više vojnopolicijskih ovlasti primijenit će se ona kojom se s najmanje štetnih posljedica i u najkraćem vremenu postiže cilj.




22

OSO: - primjenjuje vojnopolicijske ovlasti prema vlastitoj odluci i

prosudbi, po zapovijedi nadređene osobe i po nalogu nadležnog tijela,

- nije dužan izvršiti zapovijed nadređene osobe i nalog nadležnog tijela ako bi time počinio kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti,

- o primjerni vojnopolicijske ovlasti podnosi odgovarajuće izvješće nadređenom zapovjedniku.

1. PROVJERA I UTVRĐIVANJE IDENTITETA OSOBA I PREDMETA

1.1. Pojam i cilj provjere i utvrđivanja identiteta osoba

OSO u obavljanju poslova iz svog djelokruga ima pravo, provjeriti i utvrditi identitet osobe, te u slučajevima određenim zakonom i dovesti u službene prostorije VP-a ili nekom drugom nadležnom tijelu, po zahtjevu tog tijela.

Ovlast provjere i utvrđivanja identiteta osoba je temeljna vojnopolicijska ovlast koja u pravilu prethodi svim drugim vojnopolicijskim ovlastima.

Provjera identiteta osobe provodi se uvidom u njezinu osobnu ili vojnu iskaznicu odnosno drugu javnu ispravu s fotografijom. Iznimno, provjera identiteta osobe koja nema kod sebe javnu ispravu, može se provesti na temelju vjerodostojnog iskaza osobe čiji je identitet poznat.

Prilikom provjere identiteta OSO se mora postaviti tako da se spriječi možebitni napad ili bijeg provjeravane osobe.

OSO: - dužan je usmeno se obratiti osobi čiji identitet treba provjeriti,

prvo joj se predstaviti, upoznati osobu s razlogom provjere njezina identiteta i zatražiti ispravu na temelju koje provjerava identitet,

- ne treba provjeravati identitet osobe koja joj je poznata. Iznimno provjerit će identitet i poznate osobe kada je potrebno utvrditi određene podatke radi podnošenja određene prijave.

- dužan je o provedenom postupku provjere identiteta osobe sačiniti izvješće u kojem mora naznačiti: način na koji je provjeren identitet kao i podatke o OSO-u koji je provjerio identitet.




23

Utvrđivanjem identiteta osobe provjeravaju se odnosno

utvrđuju pravna, stvarna i tjelesna svojstva po kojima se osoba razlikuje od drugih osoba.

Pravna svojstva:

- ime i prezime, - ime oca i majke, - djevojačko prezime.

Stvarna svojstva:

- datum, mjesec i godina rođenja, - mjesto, općina, županija i država rođenja, - Postrojba, - Čin.

Tjelesna svojstva:

- osobni opis s osobnim znacima(npr. madež, ožiljak)

Utvrđivanje identiteta je složeniji postupak od provjere te se provodi kada se ne zna identitet neke osobe ili postoji sumnja u utvrđeni identitet ili to zahtijeva sud ili drugo nadležno tijelo. OSO je obvezan osobi nad kojom provodi radnju utvrđivanja identiteta objasniti svrhu i način poduzimanja radnje.

Utvrđivanje identiteta osobe u predmetu kriminalističkoj obradi provodi se metodama i sredstava kriminalističke tehnike i taktike te primjenom medicinskih i drugih odgovarajućih postupaka, i to:

- provjerom podataka o građanskom statusu osobe (uvidom u

javne isprave, matice rođenih, vjenčanih i umrlih i druge službene evidencije),

- uzimanjem otisaka papilarnih crta i usporedbom s postojećim otiscima,

- fotografiranjem i usporedbom fotografija s postojećim, - iskazom osoba koje je mogu prepoznati izravno ili

predočenjem fotografija, odjeće, obuće i drugih predmeta koji mogu poslužiti za utvrđivanje istovjetnosti,

- pomoću osobnog opisa, - pomoću utvrđivanja strukture DNK, - drugim raspoloživim metodama (grafološko vještačenje,

analiza glasa, zubna formula i dr.)




24

Metode koje se rabe za utvrđivanje istovjetnosti mogu se podijeliti na opće kriminalističke metode i metode vještačenja. Opće kriminalističke metode su opis, prepoznavanje, uvid u javne isprave, uvid u evidencije, fotografiranje itd. Posebne metode koje zahtijevaju vještačenje su daktiloskopiranje, DNK analiza i dr.

Zakon o kaznenom postupku (ZKP) posebno ističe identifikaciju osumnjičenika daktiloskopiranjem, fotografiranjem i objavom fotografije u sredstvima javnog priopćenja, prepoznavanje te uzimanje tjelesnih uzoraka kada OSO može poduzeti potrebne mjere radi utvrđivanja identiteta. OSO može fotografirati i uzimati otiske prstiju te obaviti prepoznavanje po odobrenju istražnog suca. Ako je potrebno utvrditi od koga potječu otisci na pojedinim predmetima, mogu se uzeti otisci prstiju osoba za koje postoji vjerojatnost da su mogle doći u dodir s tim predmetima. OSO procjenjuju koje su to osobe za koje postoji vjerojatnost da su mogle doći u dodir s predmetima pa radi eliminacije mogu i takve osobe daktiloskopirati.

ZKP određuje da se i bez pristanka osobe za koju postoji vjerojatnost da je mogla doći u dodir s pojedinim predmetima mogu uzimati otisci prstiju ili drugih dijelova tijela sa svrhom utvrđivanja osobe od koje potječu otisci

Provjera i utvrđivanje identiteta osoba ima i preventivni učinak koji pridonosi općem sigurnosnom stanju određenog ophodnog područja. Preventivni učinak pretpostavlja smanjenje broja kaznenih djela, prekršaja ili drugih štetnih pojava na mjestima gdje je koncentriran veći broj osoba.

1.2. Provjera i utvrđivanje identiteta pripadnika OS-a, državnih

službenika i namještenika na službi u MO

OSO provjerava identitet pripadnika OS-a, državnog službenika i namještenika na službi u MO:

- kojeg treba uhititi, dovesti, zadržati ili uputiti nadležnim

tijelima državne vlasti ili zapovjedništvima i drugim tijelima MO-a i OS-a,

- od kojeg prijeti opasnost koja zahtijeva primjenu vojnopolicijskih ovlasti,

- nad kojim se obavlja pregled ili pretraga, odnosno poduzimaju druge zakonom propisane mjere i radnje,

- kojeg zatekne u prostoru, u objektu ili prijevoznom sredstvu nad kojim se obavlja pregled ili pretraga, ako je to potrebno,

- kojeg zatekne na prostoru ili u objektu u kojem je




25

privremeno ograničena sloboda kretanja, ako je to potrebno,

- koji prijavljuje izvršenje KD-a, prekršaj, stegovni prijestup ili počinitelja tih djela, odnosno priopćava obavijest od interesa za rad VP,

- ako svojim ponašanjem izaziva sumnju da je počinitelj stegovnog prijestupa, KD-a ili prekršaja, odnosno da ga namjerava počiniti ili nalikuje na osobu za kojom se traga,

- zatekne ga na mjestu izvršenja stegovnog prijestupa, KD ili prekršaja,

- ako se nalazi na mjestu na kojem je iz sigurnosnih razloga nužno utvrditi njegov identitet.

1.3. Dokumenti za provjeru i utvrđivanje identiteta

Podaci o identitetu neke osobe sadržani su u nizu dokumenata koji imaju karakter javnih isprava i služe kao dokaz podataka koji su u njima navedeni. Najčešći dokument s kojim će se prilikom provjere i utvrđivanja identiteta vojnih osoba susretati OSO-e su vojne iskaznice, kao i isprave navedene kod provjere identiteta osobe (osobna iskaznica, putna isprava, vozačka dozvola...).

Ostale javne isprave koje mogu poslužiti u svrhu provjere i utvrđivanja identiteta su:

- pomorska knjižica (matrikula), - iskaznica obveznika civilne službe, - osobna karta za strance. U praksi se provjerava identitet i drugim ispravama koje sadrže

fotografiju osobe s podacima o imenu i prezimenu te adresi stanovanja, a izvorno služe za dokazivanje određenih statusa (npr. indeks ).

Za provjeru i utvrđivanje identiteta neke osobe može poslužiti svaka javna isprava u kojoj su, od nadležnog tijela potvrđeni u njoj navedeni osobni podaci i koja sadrži fotografiju osobe kojoj se provjerava ili utvrđuje identitet.

1.4. Provjera i utvrđivanje identiteta civilnih osoba

OSO provjerava identitet civilne osobe u skladu sa člankom 23. Pravilnika ako je:

- zatekne na mjestu izvršenja KD ili prekršaja - u vojnim objektima koji služe potrebama obrane.




26

Ako civilna osoba odbije dati na uvid dokument kojim dokazuje svoj identitet, OSO će obavijestiti djelatnike MUP-a. Ako to nije moguće, civilnu osobu će dovesti u najbližu policijsku postaju, a ako je nema u mjestu ili je udaljena, civilna osoba se može dovesti u službene prostorije VP-a i o tome se odmah izvješćuje najbliža policijska postaja radi preuzimanja civilne osobe.

1.5. Provjera i utvrđivanje identiteta stranih državljana

Najčešći slučajevi provjere i utvrđivanja identiteta stranih državljana:

- kada je prilikom izvršenja poslova i ovlaštenja propisanih zakonom kojim se uređuje kazneni postupak potrebno utvrditi identitet neke osobe,

- kada OSO pruža pomoć djelatnicima MUP-a, - kada se netko od tih osoba nađe u vojnom objektu i kad

izražava posebno zanimanje za vojne podatke, po prosudbi OSO-a

- kada dolaze u posjet vojnim postrojbama ili ustanovama. OSO neće provjeravati i utvrđivati identitet osobe sa

diplomatskim statusom, ako se ona na njega pozove, ali je dužna izvijestiti tijelo koje je zapovjedilo provjeru i utvrđivanje identiteta.

1.6. Provjera i utvrđivanje identiteta vojnih osoba od strane

djelatnika MUP-a

Vojne osobe mogu biti podvrgnute provjeri i utvrđivanju identiteta od strane djelatnika MUP-a (to će biti najčešće u onim slučajevima kada se vojna osoba nalazi u civilnoj odjeći). Djelatnik MUP-a postupit će kod provjere i utvrđivanja identiteta vojne osobe kao i prema civilnoj osobi i o tome će po ukazanoj potrebi izvijestiti VP (članak 23. Zakona o policiji). 1.7. Taktika postupanja prilikom provjere i utvrđivanja identiteta

osoba

Praktični postupak prilikom provjere i utvrđivanja identiteta ovisi o mnogim okolnostima. Stoga je dosta teško preporučiti strogo određena pravila postupanja. Slučajevi koji su opisani u ovom naputku samo jednim dijelom pokazuje na različite situacije, a praktični




27

postupak ovisi o osobnoj sposobnosti i samoinicijativi OSO-a, da u svakoj od tih situacija postupi na najbolji način. Na određena pravila postupanja u nekim slučajevima uputno je prihvatiti i o njima treba voditi računa prilikom provjere i utvrđivanja identiteta.

Postupak prilikom provjere i utvrđivanja identiteta ovisi o:

- broju OSO-a koje utvrđuju identitet - osobama kojima utvrđujemo identitet (broj osoba, njihovo

ponašanje, jesu li poznate, sumnjive, naoružane itd.) - Mjestu utvrđivanja identiteta (otvoren prostor, zatvoren

prostor, prijevozno sredstvo itd.) - vremenu utvrđivanja identiteta (noću ili danju)

Da bi provjera i utvrđivanje identiteta osoba bila učinkovita,

potrebno je dosljedno poštivati način i cjelovitost postupaka provjere i utvrđivanja identiteta koji se sastoji od sljedećih koraka:

1. KORAK - obavljanje preliminarnog razgovora, 2. KORAK - utvrđivanje pravovaljanosti isprava, 3. KORAK - uzimanje osobnih podataka, opisa i pregled

osobe 4. KORAK - provjera podataka u vojnopolicijskim

operativnim evidencijama, 5. KORAK - postupanje nakon dobivene provjere

1. KORAK

Potrebno je pozdraviti i zaustaviti osobu kojoj treba utvrditi identitet, inicirati kratki razgovor, te na uljudan način uspostaviti prvi kontakt.

Obratiti pozornost na psihičke reakcije osobe kojoj se provjerava i utvrđuje identitet (uznemirenost, zbunjenost, iznenađenje).

2. KORAK

Ako ne postoji opasnost od napada ili bijega, ispravu koju je

osoba predočila u svrhu dokazivanja identiteta, potrebno je pozorno provjeriti i utvrditi njenu pravovaljanost.




28

Osobitu pozornost treba obratiti na: - fotografiju, jer izvorna fotografija može biti odlijepljena, a lažna

zalijepljena, - pečat koji na podlozi iskaznice i fotografiji mora činiti jednu cjelinu, - tekst pečata koji treba pročitati jer može biti lažan i krivotvoren, - tekst isprave treba pozorno pročitati jer on može biti prepravljan ili

mogu biti dodani novi podaci, dakle krivotvoren, - izgled lica, odnosno utvrditi da izgled lica odgovara licu s

fotografije. Ako su zamijećeni tragovi krivotvorenja, osoba se dovodi u

službene prostorije radi provjere i utvrđivanja identiteta i poduzimanja daljnjih radnji i postupaka.

3. KORAK

U trećem koraku se uzimaju osobni podatci. Moraju se utvrditi sljedeća obilježja osobe kojoj se provjerava ili utvrđuje identitet: a) pravna, b) stvarna i c) tjelesna. (pogledaj Utvrđivanje identiteta osobe)

4. KORAK

U ovom koraku obavlja se provjera prikupljenih podataka putem vojnopolicijskih operativnih evidencija (za osobe, predmete i vozila). Posebno se mora naglasiti obveza neposrednog provjeravanja prikupljenih podataka iz vojnopolicijskih operativnih evidencija.

Provjera osoba, predmeta i vozila najučinkovitije se obavlja sredstvom veze ili telefonom preko operativnog dežurstva postrojbe VP.

Ako operativno dežurstvo nema podataka kojima bi se mogle obaviti određene provjere, s nadređenim operativnim dežurstvom ili operativno dežurstvo podatke traži od nekih drugih ustrojstvenih cjelina MORH-a (Personalna uprava, Služba za prijam i potporu) ili MUP-a.

Provjerene podatke djelatnik operativnog dežurstva javlja najprikladnijim načinom OSO- i koja je tražila provjeru.

5. KORAK

Provjereni podaci iz vojnopolicijskih operativnih evidencija, odnosno rezultati provjere, uvjetuju buduće postupke, mjere i radnje




29

prema osobi kojoj se utvrđuje identitet. Ako se utvrdi da je za osobom kojoj se provjerava i utvrđuje identitet raspisana potraga, obvezno se poduzimaju određene radnje i postupci.

Obično se provodi 5 osnovnih mjera za postupanje s osobama za kojima je raspisana potraga:

1. u slučaju pronalaska osobe lišiti je slobode, dovesti u službene prostorije i o tome izvijestiti tijelo koji je raspisalo tjeralicu radi dogovora oko njezine primopredaje.

2. postupak je isti kao i pod 1. osim što je potrebito da OSO kod lišavanja slobode i dovođenja te drugih mjera postupa maksimalno oprezno, vodeći računa o osobnoj sigurnosti i sigurnosti možebitnih ostalih sudionika ili nazočnih osoba.

3. u slučaju pronalaska osobe potrebito ju je dovesti u službene prostorije, obaviti s njom službeni razgovor radi dobivanja obavijesti o tome gdje osoba trenutačno prebiva ili boravi.

4. predati nadležnom tijelu - sam naziv mjere postupka objašnjava koju je radnju potrebito poduzeti u slučaju pronalaska osobe.

5. zadržati i obavijestiti - osobu za kojom je raspisana potraga s ovom mjerom postupka, potrebito je dovesti u službene prostorije, zadržati je i u međuvremenu obavijestiti tijelo koje takvu osobu potražuje radi dogovora oko postupanja. Nakon obavljenih radnji oko pronađene osobe za kojom je

raspisana potraga, potrebno je sačiniti pisani zahtjev za obustavu potrage.

Kada se nađe u najboljem položaju, OSO pozdravlja i zaustavlja osobu kojoj treba provjeriti identitet, inicira kratki razgovor s njom, na uljudan način uspostavlja prvi kontakt, uzima dokument o dokazivanju identiteta, te provjerava i utvrđuje njezin identitet. (slike 4, 5 i 6)




30

Slika 4. Zaustavljanje i pozdravljanje

Slika 5. Uzimanje dokumenta o dokazivanju identiteta




31

Slika 6. Usporedba podataka na dokumentu i onih koje daje osoba

1.8. Taktika postupanja prilikom provjere i utvrđivanja identiteta

osoba na otvorenom prostoru

Provjera i utvrđivanje identiteta osoba na otvorenom prostoru najčešće se provodi u suradnji s djelatnicima MUP-a kada su u pitanju javni skupovi ili veće skupine vojnih osoba. Prednosti ove provjere u odnosu na druge slučajeve su:

- mogućnost da se osoba ili osobe uoče na većem odstojanju, radi njihovog promatranja i pravodobnog poduzimanja mjera opreznosti,

- mogućnost uočavanja sumnjivih predmeta koje posjeduje osoba (oružje, opasna oruđa itd.),

- je li osoba sama ili u društvu, - karakteristična ponašanja (uznemirenost, iznenađenje,

pokušaj odbacivanja predmeta i slično).

Kada je ophodnja VP-e donijela odluku provjeriti i utvrditi identitet, ona se mora postaviti u položaj koji je za nju najpovoljniji. Ovisno o situaciji i mjestu provjere i utvrđivanja identiteta (terena), odstojanje od osoba na otvorenom prostoru će biti različito (najčešće 3-4 koraka).




32

1.9. Taktika postupanja prilikom provjere i utvrđivanja identiteta osoba u zatvorenom prostoru

Kada se provjera i utvrđivanje identiteta obavlja u zatvorenom

prostoru, u pravilu se provodi u suradnji s djelatnicima MUP-a ili na njihov zahtjev (kada oni utvrde da se radi o pripadnicima OSRH) i to u ugostiteljskim objektima, čekaonicama željezničkih i autobusnih kolodvora, stanovima i sl. 1.9.1. Provjera i utvrđivanje identiteta osoba u ugostiteljskom objektu

Prije nego OSO započne ovu radnju, mora pozorno procijeniti situaciju na osnovu koje će odlučiti može li to učiniti samostalno ili će potražiti pomoć. U takvoj situaciji poželjno je izvesti osobu izvan ugostiteljskog objekta. Ako okolnosti ne dopuštaju, provjera i utvrđivanje identiteta obavlja se u ugostiteljskom objektu ili nekoj pomoćnoj prostoriji. 1.9.2. Provjera i utvrđivanje identiteta osoba u stanu

Provjera i utvrđivanje identiteta osoba u stanu provodi se samo kad se steknu zakonski uvjeti za provođenje neke istražne radnje kao što je pregled ili pretraga stana, osoba, očevid ili kad se treba obaviti neka operativno - taktička radnja (dovođenje i sl.)

U takvim slučajevima poželjno je osobu pozvati izvan stana i tek onda joj provjeriti i utvrditi identitet. Ako to nije moguće, onda će se provjera i utvrđivanje identiteta obaviti u stanu, a OSO se mora postaviti u takav položaj da izbjegne bilo kakav napad i spriječi mogući bijeg (kroz prozor, vrata i sl.) 2.0. Taktika postupanja prilikom provjere i utvrđivanja identiteta

sumnjivih, agresivnih i naoružanih osoba

OSO-u može sumnju izazvati osoba svojim ponašanjem, odijevanjem, nametljivošću i sl.

Provjera i utvrđivanje identiteta je složena, osjetljiva i ponekad opasna operativno-taktička radnja, pa se zbog toga mora obavljati uz najveću pozornost. Provjeri i utvrđivanju identiteta treba pristupiti promišljeno, odlučno, taktično, pribrano i hladnokrvno, a istodobno svakog trenutka biti spreman na brzu i učinkovitu intervenciju kako bi se izbjegao napad ili bijeg osobe kojoj je potrebno utvrditi identitet.




33

Hoće li provjera i utvrđivanje identiteta biti više ili manje uspješno, ovisi i o procjeni situacije. Kod procjene situacije mora se voditi računa o sljedećem:

- broju osoba kojima treba provjeriti i utvrditi identitet, - njihovom ponašanju (mirno, agresivno), - osobnim mogućnostima, - mogućnosti osoba kojima se vrši utvrđuje identitet (njihova

snaga, vještina i sl.), - sredstvima koja nose ili imaju kod sebe (nož, vatreno oružje i

sl.) - ponašanju drugih nazočnih osoba (jesu li na strani osoba

kojima se utvrđuje identitet, OSO-a ili su pasivni promatrači), - mjestu obavljanja utvrđivanja identiteta (zatvoreni ili otvoreni

prostor), - vrijeme utvrđivanja identiteta (dan ili noć).

OSO će poduzeti one mjere i radnje opreza koje su prijeko

potrebne da se ova radnja uspješno provede.

Pri tome je potrebno brinuti o sljedećem:

- zaustaviti sumnjivu osobu na potrebnoj udaljenosti, - postaviti je u takav položaj da ne može napasti (klečeći ili

ležeći), - pretražiti osobu i oduzeti joj predmete koji su prikladni za

napad ili pokušaj bijega, - vezati osobu ako postoji sumnja da bi mogla pružiti otpor, - ne okretati osobi leđa, niti se od nje puno udaljavati, - ne dopustiti da sumnjiva osoba stavlja ruku u džep i sl., - pratiti tko se nalazi iza leđa, sprijeda ili s bočne strane.

Kod provjere i utvrđivanja identiteta sumnjivih osoba,

ponašanje OSO-e mora biti primjereno i uljudno, jer svako neprimjereno ponašanje može izazvati osobe, a time ova služba gubi u cijelosti na ugledu u javnosti.

Prilikom provjere i utvrđivanja identiteta sumnjivih naoružanih osoba, OSO mora biti krajnje oprezna, jer u protivnom može biti ugrožen njegov život. Ukoliko vojnopolicijska ophodnja zaustavlja određene osobe, mora se unaprijed znati tko izdaje zapovijedi, tko obavlja provjeru i utvrđivanje identiteta, tko obavlja pregled osobe i sl.




34

Kad očekivana osoba naiđe, jedan od članova ophodnje zaustavlja osobu jasnom i glasnom zapovijeđu, npr. "Stoj, vojna policija, ne miči se!", ili "Stoj, vojna policija, ruke uvis!". Osim ovih zapovijedi izdaju se i druge, kao što su npr. "Odloži oružje!", “Klekni!“, "Ruke na zatiljak!“ i sl.

Nakon tih zapovijedi, osobi se oprezno prilazi, priopćavaju joj se razlozi provjere i utvrđivanja identiteta, kao i operativno - taktičke mjere i radnje koje će se obaviti. (slika 7)

Odloženo oružje zaustavljene osobe stavlja se na dostatnu udaljenost da ne bi bilo na dohvat ruke zaustavljenoj osobi. Nakon toga obavlja se pregled osobe i provjera i utvrđivanje identiteta osobe.

Slika 7. Utvrđivanje identiteta sumnjive, agresivne i naoružane osobe

2.1. Provjera i utvrđivanje identiteta predmeta

Provjera i utvrđivanje identiteta predmeta obavlja se kada postoji sumnja o identitetu predmeta. Provjerom i utvrđivanjem identiteta predmeta utvrđuju se obilježja i svojstva predmeta po kojima se on razlikuje od drugih istovrsnih predmeta (oblik, veličina, boja, težina, kvaliteta, tvorničke oznake i sl.) te utvrđuje odnos između osobe ili događaja i predmeta.




35

2. FOTOGRAFIRANJE I SNIMANJE OSOBA ILI PREDMETA

OSO može fotografirati i snimati osobe, predmete, građevine i prostore kada je to važno za obavljanje vojnopolicijskih poslova.

Načini snimanja određuju se prema konkretnoj situaciji i cilju fotografiranja. Kriminalistička fotografija se primjenjuje u sustavu registracije i identifikacije osoba, predmeta i događaja, zatim u operativnom radu i u postupku kriminalističkih vještačenja. (slika 8)

Metodama kriminalističke fotografije u osnovi razumijevaju se sva pravila i upute glede izbora tehničkih sredstava i načina njihove uporabe s obzirom na cilj snimanja i svojstva objekata snimanja. Radi se o izboru aparata, materijala, pomoćnog pribora, osvjetljenja, izbora parametara snimanja, načina razvijanja i fiksiranja i negativnog i pozitivnog materijala.

Kriminalistička fotografija dijeli se na: a) registracijsku, b) operativnu (očevidna fotografija, tajna fotografija) i c) istražnu fotografiju (za kriminalistička vještačenja), ovisno o

konkretnoj kriminalističkoj obradi. Fotografiranje i obradu fotografija za potrebe kriminalističke

VP obavljaju za to posebno obučeni pripadnici kriminalističke Vojne policije. Fotografiranje se obavlja i tijekom očevida prometnih nezgoda gdje postupaju OSO Vojne policije.

Slika 8. Primjer očevidne fotografije




36

3. POZIVANJE

OSO može pozvati na obavijesni razgovor pripadnika OS-a, državnog službenika i namještenika na službi u MO-u za kojega osnovano može pretpostaviti da raspolaže s obavijestima važnim za obavljanje vojnopolicijskih poslova.

Poziv se upućuje u pisanom obliku, a iznimno osoba se može pozvati usmeno ili putem odgovarajućih telekomunikacijskih sredstava.

U pozivu se mora navesti : 1. naziv i adresa ustrojstvene cjeline VP-a, 2. razlog pozivanja, 3. mjesto pozivanja i 4. vrijeme pozivanja.

Osim navedenih podataka pisani poziv mora sadržavati:

- broj i datum poziva, - ime i prezime, datum rođenja, ime oca i adresu osobe koja se

poziva, - službeni pečat i potpis ovlaštene osobe.

Razlog pozivanja je osobito važan u predmetima kriminalističke VP jer prema ZKP-u, OSO smije pozvati osobe samo radi davanja obavijesti o počinjenom kaznenom djelu, te se kao razlog pozivanja mora navesti kazneno djelo zbog kojeg se osoba poziva.

3.1. Taktika postupanja prilikom pozivanja

Poziv se dostavlja poštom, teklićem uz dostavnicu koja služi kao potvrda o urednom uručenju poziva ili poziv s dostavnicom dostavlja osobno OSO.

Kada OSO uručuje poziv osobi može to učiniti na adresi stanovanja ili na drugom mjestu gdje osobu zatekne s tim da će provjeriti istovjetnost osobe kojoj se poziv uručuje.

Kada se poziv uručuje na adresi stanovanja, OSO neće ulaziti u stan/kuću već će pozvati osobu da na vratima stana/kuće preuzme poziv i potpiše potvrdu o prijemu (dostavnicu).




37

Nakon uručenog poziva OSO će: - sastaviti potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu), - zatražiti potpisivanje potvrde o prijemu poziva ili sastaviti službenu

bilješku s naznačenim danom i satom njenog sastavljanja i to ako primatelj:

- ne zna potpisati, - nije u stanju potpisati, - očito izbjegava primiti poziv, - odbija primiti poziv.

Ako je očito da osoba izbjegava primiti poziv, OSO će:

- to naznačiti uz svoj potpis na dostavnici zajedno s danom i satom

odbijanja dostave, - ostaviti poziv:

- ispred osobe, - zalijepiti na ulazna vrata na adresi stanovanja, - vratiti dostavnicu ustrojstvenoj jedinici koja je uputila poziv.

Ako osoba kojoj se treba uručiti poziv nije nazočna na adresi

stanovanja, a nazočan je netko od punoljetnih ukućana, OSO može uručiti poziv punoljetnom ukućanu o čemu će sačiniti bilješku.

Pripadnika OS, državnog službenika i namještenika na službi u MO koji se nalaze u svom domu može se pozvati od 06.00 do 22.00 sata.

Iznimno, ako postoji opasnost od odgode, pripadnika OS-a,

državnog službenika i namještenika na službi u MO-u od kojega se traži obavijest ovlaštena službena osoba može u svako doba dana i noći pozvati izvan navedenog vremena, usmeno ili odgovarajućim telekomunikacijskim sredstvom pri čemu mu je dužna priopćiti razlog pozivanja, a uz njegovu suglasnost može ga se prevesti do službenih prostorija.

Ako je osoba pozvana usmeno ili odgovarajućim

telekomunikacijskim sredstvom, kada postoji opasnost od odgode za obavljanje vojnopolicijskih poslova, OSO sastavlja službenu zabilješku, a osobi koja se odazvala pozivu, na njeno traženje, izdaje o tome pisanu potvrdu. Usmeno pozivanje obavlja se izravnim upućivanjem zahtjeva određenoj osobi da pristupi u određeno vrijeme na određeno mjesto radi davanja obavijesti.




38

4. DOVOĐENJE OSO može dovoditi pripadnike OS-a, državne službenike i

namještenike na službi u MO-u na temelju pisanog naloga koji je izdao sud ili MO i OS, te zbog obavljanja vojnopolicijskih poslova.

Pripadnici OS-a, državni službenici i namještenici na službi u MO-u mogu se dovoditi u prostorije VP, ustrojstvene cjeline OS-a ili MO-u, odnosno do mjesta određenog u nalogu.

Prisilno će se dovesti osoba koja odbije postupiti po zahtjevu za dovođenje. Prisilno dovođenje znači dovođenje protiv volje vojne osobe, a kada postoje zakonom predviđeni uvjeti.

OSO je dužna pripadniku OS-a, državnom službeniku i namješteniku na službi u MO-u predati nalog koji je izdao sud ili MO i OS, osim u slučaju kada se opravdano sumnja da će pripadnik OS, državni službenik i namještenik na službi u MO-u pružiti otpor.

Pripadnika OS-a, državnog službenika i namještenika na službi u MO-u može se dovesti od 06.00 do 22.00 sata, a izvan toga vremena samo iznimno kada je dovođenje nužno radi obavljanja vojnopolicijskih poslova koji ne trpe odgodu.

4.1. Dovođenje na temelju pisanog naloga

OSO nema pravo ocjenjivati zakonitost naloga za dovođenje.

Prije provedbe dovođenja, na temelju pisanog naloga o dovođenju, OSO će: - provjeriti u evidencijama postoje li podaci koji bi mogli ukazivati na

eventualni bijeg, pružanje otpora ili napada na OSO od osobe koju treba dovesti,

- ako postoje takvi podaci potrebno je tražiti plan dovođenja od strane svojih nadređenih.

OSO je obavezan prije dovođenja osobe utvrditi njezin identitet, upoznati je sa razlogom dovođenja te privremeno izuzeti isprave o identitetu te sve druge predmete s kojima bi mogla pokušati bijeg ili napad na OSO ili druge osobe, ili samoozljeđivanje. Oduzete predmete OSO mora predati tijelu kojem se osoba dovodi.

Dovođenje smije biti poduzeto najranije šest sati prije roka određenog za dovođenje koje se obavlja unutar županije zatjecanja, a




39

kada se dovođenje mora obaviti izvan županije zatjecanja ukupno može trajati 24 sata.

4.2. Dovođenje na temelju zakonskih ovlasti

OSO će dovest bez pisanog naloga pripadnika OS-a, državnog službenika i namještenika na službi u MO:

a) kojemu treba utvrditi identitet, b) za kojim je raspisana potraga.

Nepravilna primjena propisa za dovođenje, može biti razlog za

kaznenu i stegovnu odgovornost OSO-a, posebice što prilikom dovođenja može doći i do primjene drugih ovlasti kao npr. uporaba tjelesne snage i palice, a uslijed toga može doći do tjelesnih ozljeda kao i drugih posljedica. Prilikom dovođenja osobe, na putu do predaje osobe nadležnom tijelu može se očekivati napad ili pokušaj bijega. Da do toga ne bi došlo, potrebno je poduzeti potrebite mjere osiguranja.

OSO je dužan zbog pripadnika OS-a, državnog službenika i namještenika na službi u MO prije dovođenja upoznati s razlozima dovođenja, pravu na obavještavanje obitelji ili drugih osoba, te je upozoriti da pravo ne obvezuje OSO-a na odgodu dovođenja.

Nakon dovođenja pripadnika OS-a, državnog službenika i namještenika na službi u MO, OSO je dužna o tome obavijestiti njegova nadređenoga.

4.3. Taktika postupanja prilikom dovođenja

Sa svakom osobom koja se dovodi mora se postupati čovječno uz maksimalno poštivanje njezinog dostojanstva.

Nalog o dovođenju izvršavaju najmanje dvije OSO VP-a. OSO je obvezan je prilikom dovođenja postupati tako da uz što manje štete osobi ili osobama koje dovodi, izvrši zadaću. Dovođenje se može realizirati pješice (na kraćim relacijama) ili prijevoznim sredstvom, a uz pridržavanje svih mjera sigurnosti za dovedenu osobu i OSO-u.

Dovođenje se obavlja, u pravilu, službenim vozilom. Ako je osoba koju se dovodi vezana, dovođenje se obavlja isključivo službenim vozilom. Dovođenje službenim vozilom obavljaju najmanje dvije OSO-e, vodeći računa da osoba koja se dovodi sjedi isključivo na zadnjem sjedalu iza suvozača.




40

Ako osoba pruža otpor dovođenju, odnosno pokuša bijeg ili napad na OSO-a ili se na temelju operativnih saznanja ili saznanja na licu mjesta opravdano pretpostavlja da će to učiniti, OSO može uporabiti sredstva za vezivanje.

4.4. Dovođenje pješice

Dovođenje pješice je u iznimnim slučajevima, i to kada se trenutačno ne raspolaže prijevoznim sredstvom ili je potrebno do njega doći pješice.

Ako se radi o opasnim osobama, taj način dovođenja pruža osobi povoljnu priliku za pružanje otpora i pokušaj bijega. Ako se radi o počiniteljima lakših kaznenih djela, prekršaja ili povredi vojne stege i slično, sam čin dovođenja pješice izaziva pozornost znatiželjnika, pa čak i vrijeđanje, dobacivanje ili upletanje sa strane itd. Međutim, dovođenje pješice nije moguće potpuno izbjeći. Štoviše, na svim kraćim razdaljinama (npr. iz jedne ulice u drugu, iz jedne zgrade u drugu, iz zgrade do motornog vozila i sl.) često se pojavljuje.

Prilikom dovođenja osoba od kojih se može očekivati pružanje otpora ili pokušaj bijega, primjenjuju se sve mjere sigurnosti, u skladu s procijenjenim stupnjem opasnosti od napada ili bijega prilikom kretanja pješice. Pored svega toga potrebno je osigurati dovoljan broj OSO kako bi se onemogućio svaki pokušaj napada i bijega. Uvijek se treba kretati mirnim, prometno neopterećenim ili sporednim ulicama, odnosno putevima, stazama, pločnicima i sl. Ne treba nikada zaboraviti da su OSO-e odgovorne i za osobnu sigurnost osobe koju dovode. One takvu osobu moraju odlučno zaštititi od svih eventualnih pokušaja napada, ozljeđivanja ili zlostavljanja. (slike 9, 10, 11 i 12)




41

Slika 9. Način dovođenja osobe pješice





42


Slika 12. Način dovođenja više osoba pješice

4.5. Dovođenje motornim vozilom

Ovakav način dovođenja najbolje je obavljati u službenim vozilima VP-a, zato što takva vozila pružaju najviše mogućnosti za siguran prijevoz, a osobama koje se dovode pružaju najmanje mogućnosti za pružanje otpora, napad ili bijeg. U nedostatku tih vozila mogu se koristiti i sredstvima javnog prometa, što je rijedak slučaj.




43

Svako prijevozno sredstvo zbog svoje konstrukcije zahtijeva drukčiji raspored osoba koje se dovode i OSO-a koji obavljaju dovođenja.

U svakom slučaju osobe koje se dovode smještaju se tako da im se onemogući pokušaj bijega ili napada.

Brzinu i pravac kretanja vozila kojim se obavlja dovođenje određuje vođa ophodnje kome je vozač podređen.

Prilikom dovođenja motornim vozilom treba se pridržavati

upozorenja i uputa:

- dovođenje obavljaju najmanje dva OSO-a,

- od mjesta polaska do vozila treba se kretati oprezno zbog mogućeg iznenadnog napada ili pokušaja bijega,

- obvezno pregledati osobe, a u skladu s prosudbom i uporabiti sredstva za vezivanje,

- vrata službenog vozila u pravilu trebaju otvarati druge OSO-e, a ne one koje neposredno sudjeluju u dovođenju (kako bi se mogle potpuno koncentrirati i pod stalnim nadzorom držati osobu nad kojom se primjenjuje ovlast),

- osoba koja se dovodi ne smije sjediti na prednjem sjedalu pored vozača, a ni na zadnjem neposredno iza vozača, već iza suvozača ili u sredini između dva OSO-a,

- u jednom vozilu svakako treba izbjegavati prijevoz više osoba, pogotovo kada se radi o opasnim osobama ili o dužim relacijama vožnji (ako se to mora učiniti potreban je krajnji oprez),

- za vrijeme vožnje vrata vozila trebaju biti zaključana u onom djelu gdje se nalazi osoba nad kojom se primjenjuje ovlast,

- na putu, ako to osobiti razlozi ne nalažu, ne treba se zaustavljati niti zadržavati. Ako je put dug ili se iz drugih razloga to mora učiniti, zaustavljati se treba prema prethodno načinjenom ili zamišljenom planu na najpogodnijim mjestima,

- ako se treba zaustaviti zbog fizioloških potreba osobe nad kojom se primjenjuje ovlast, potreban je krajnji oprez. Ne treba stati baš tamo gdje to osoba traži, već produžiti koji kilometar, jer se može raditi o triku i pokušaju bijega na mjestu koje odabere kao najpovoljnije, ili gdje možda očekuje pomoć sa strane,




44

- dovođenje treba izbjegavati noću, a ako se to mora činiti, treba voziti krajnje oprezno i još više pojačati budnost,

- za pravac vožnje treba birati manje opterećene prometnice, a posebno izbjegavati vožnju u vrijeme i na mjestima prometnih špica i gužvi.

4.6. Dovođenje vlakom, plovilom, zrakoplovom i sredstvima

javnog prometa

Kada se dovođenje obavlja vlakom, rezervira se poseban prostor- kupe, osobito kada se dovode osobe koje je potrebno izolirati od ostalih putnika. Iznimno se koriste i drugi dijelovi vagona i to oni u kojima ima najmanje putnika. Prozori na kupeu gdje su smještene osobe koje se dovode moraju biti zatvoreni, a vrata zaključana. Osobama koje se dovode zabranjeno je dirati vrata i prozore.

Prilikom puštanja osobe nad kojom se primjenjuje ovlast u WC treba biti naročito oprezan jer bi moglo doći do pokušaja bijega. Uvijek je potrebito provjeriti je li prozor na WC-u zatvoren, a vrata WC-a trebaju biti napola otvorena.

Odredbe za dovođenje vlakom primjenjuju se i za dovođenje osoba plovnim prijevoznim sredstvima, s tim što se osoba nad kojom se primjenjuje ovlast ne smije vezati kako bi joj se omogućilo samostalno spašavanje u slučaju nezgode plovila.

Dovođenje autobusima javnog prometa obavlja se iznimno, u nedostatku druge vrste prijevoznih sredstava i kada su u pitanju bezopasne osobe.

Način smještaja OSO-a i osobe koja se dovodi u zrakoplovu ili plovilu određuje se u suradnji sa zapovjednikom zrakoplova ili plovila.

4.7. Pravne zaprjeke za provedbu dovođenja

Ograničenje za dovođenje postoji u odnosu na određene kategorije osoba.

OSO neće dovesti pripadnika OS-a, državnog službenika i namještenika na službi u MO-u:

1. čije je kretanje znatno otežano zbog bolesti, iznemoglosti ili vidljive trudnoće,

2. kojem bi se zbog toga bitno pogoršalo zdravlje i o tome mora izvijestiti tijelo koje je izdalo nalog za dovođenje.

3. koji obavlja poslove koje ne smije prekidati sve dok mu se ne osigura odgovarajuća zamjena. Odluku o prekidu poslova donosi




45

osoba neposredno nadređena pripadniku OS-a, državnom službeniku i namješteniku na službi u MO-u kojeg treba dovesti.

5. TRAGANJE ZA OSOBAMA I PREDMETIMA OSO provodi mjere traganja za pripadnicima OS-a, državnim službenicima i namještenicima na službi u MO-u i predmetima.

OSO zaprima prijavu o nestanku osobe ili predmeta na zapisnik, te je dužna odmah poduzeti potrebne mjere u svrhu pronalaska osobe ili predmeta za kojima se traga. O raspisanoj potrazi i objavi za osobama i predmetima vodi se posebna evidencija. OSO se prilikom preuzimanja službe upoznaje s objavljenim potragama i objavama, a po potrebi, prije upućivanja na zadaću, dat će joj se na uvid fotografije osoba za kojima se traga i identifikacijski podaci o predmetima za kojima se traga. Prema zahtjevu VP-a, MUP RH prema članku 36. Zakona o policiji raspisuje potragu i objavu za osobama i predmetima: na informacijskom sustavu, objavljivanjem u registru podataka.

Mjere traganja su:

a) potraga,

b) objava.

Potraga je oblik aktivnosti VP-a u sklopu izvida KD, ali i obavljanja drugih poslova određenih Pravilnikom radi pronalaženja osoba osumnjičenih za izvršenje KD-a, predmeta KD-a i nestalih osoba. Potraga se raspisuje za pripadnikom OS-a, državnim službenikom i namještenikom na službi u MO-u:

- koji je nedostupan, a za kojeg postoje osnove sumnje da je počinio KD ili prekršaj, odnosno koji može dati obavijesti o KD, prekršaju ili počinitelju,

- za nestalim,

- za kojim je izdana tjeralica zbog samovoljnog napuštanja postrojbe,

- za kojim je tijelo sudbene vlasti izdalo tjeralicu.




46

Potraga se raspisuje na šest mjeseci, a prije isteka roka VP je dužan provjeriti postoje li razlozi za njeno produljenje. Kada su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su vezani s KD ili te predmete treba pronaći, a osobito ako je to potrebno radi ustanovljavanja istovjetnosti pronađenog nepoznatog tijela, sud može naložiti izdavanje objave kojom traži da se ti podaci prikupe i dostave tijelu koje vodi postupak (ZKP). Objava se raspisuje i radi utvrđivanja istovjetnosti nepoznatog tijela. VP može iz tog razloga objaviti fotografiju tijela i nestalih osoba ako postoji osnovana sumnja da je do nestanka osobe ili do smrti došlo zbog KD-a. Odluku o objavljivanju donosi sud na zahtjev VP-a. Objava se raspisuje radi:

- pronalaska predmeta u vezi s KD-om ili prekršajem, u skladu s posebnim propisima, ili predmeta koji su pronađeni ili nestali,

- oduzimanja predmeta ili isprava na temelju odluke suda ili tijela uprave.

Osim navedenih slučajeva objava se raspisuje i radi: 1. utvrđivanja prebivališta ili boravišta osoba, u skladu s posebnim

zakonom, 2. utvrđivanja identiteta osobe koja nije u stanju dati osobne

podatke ili mrtvog tijela osobe za kojeg se ne mogu utvrditi osobni podaci.

Potraga i objava raspisana u skladu s posebnim zakonom

ostaje na snazi dok tijelo koje je tražilo njeno raspisivanje ne povuče nalog.

OSO-i pružaju pomoć djelatnicima MUP-a na njihov zahtjev i kada je riječ o raspisanoj tjeralici. Tjeralicu raspisuje MUP na zahtjev suda za osobom protiv koje je pokrenut kazneni postupak, zbog KD za koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od jedne godine ili teža kazna, a nalazi se u bijegu i postoji nalog za dovođenje ili rješenje o određivanju pritvora. Nadležan sud za izdavanje tjeralice je sud pred kojim se vodi postupak.




47

Tjeralica se raspisuje i na zahtjev upravnika kazneno-popravne ustanove ako osuđena osoba pobjegne s izdržavanja kazne, odnosno pritvora bez obzira na visinu izrečene kazne.

Pri raspisivanju tjeralice važno je upozoriti OSO-a koji pruža pomoć djelatnicima MUP-a, na osobine tražene osobe, način ponašanja, KD zbog kojeg se protiv nje vodi postupak ili zbog kojeg se nalazi na izdržavanju kazne, te način počinjenja KD-a. Iz navedenih podataka treba doći do zaključka o postupku privođenja tražene osobe kako bi se OSO-u koji sudjeluje u izvršenju zadaće dalo upozorenje i naputak o možebitnoj uporabi sredstava prisile.

Mjere traganja obustavljaju se: - kada je ostvarena svrha zbog koje je mjera bila raspisana, - kada sud, državno tijelo ili ustanova, roditelj ili staratelj povuku

nalog, odnosno zahtjev, - kada je nastupila zastara kaznenog progona, - radi nastupanja drugih okolnosti zbog kojih potraga i objava više

nemaju svrhu, - protekom 50 godina od dana raspisivanja potrage za nestalom

osobom - objavom za pronađenim neidentificiranim mrtvim tijelom osobe.

6. PRIVREMENO OGRANIČENJE SLOBODE KRETANJA

OSO može u skladu sa zakonom privremeno ograničiti slobodu kretanja u vojnim objektima koji služe potrebama obrane radi:

- sprječavanja KD-a i prekršaja, - pronalaženja i hvatanja počinitelja KD-a i prekršaja, - pronalaženja i hvatanja osoba za kojima se traga, - pronalaženja tragova i predmeta koji mogu poslužiti kao

dokaz da je počinjeno KD ili prekršaj, - sprječavanja ometanja vojnih vježbi.

OSO može privremeno ograničiti slobodu kretanja radi obavljanja vojnopolicijskih poslova u civilnom objektu ili na prostoru, ali samo u suradnji s MUP-om.




48

Privremeno ograničenje slobode kretanja ne smije trajati dulje od ostvarenja cilja radi kojega je primijenjena ovlast. Primjenu ovlasti privremenog ograničenja slobode kretanja odobrava nadređeni zapovjednik postrojbe VP-a ili viši nadređeni.

OSO može privremeno ograničiti slobodu kretanja i zadržavanja u vojnim objektima koji služe potrebama obrane ako je ugrožena sigurnost izazvana elementarnim nepogodama ili epidemijama odnosno u drugim slučajevima kada je ugrožena sigurnost osoba i imovine (sigurnosni pregled), dok ugroženost traje. U navedenim slučajevima OSO može i udaljiti osobe iz vojnog objekta (evakuacija).

Provodeći mjere traganja i privremenog ograničenja slobode kretanja, OSO može poduzeti potjeru, pregled vojnih objekata koji služe potrebama obrane, zasjedu i blokadu prometnih i drugih površina.

Zasjeda je radnja tajnog nadziranja na određenom prostoru ili objektu radi hvatanja počinitelja KD-a ili njegovog sprječavanja. Od zasjede se razlikuje tajno praćenje ili opservacija koja je usmjerena na promatranje osoba, a može se poduzimati kao preventivna ili represivna radnja. Da bi se poduzimala kao represivna radnja mora postojati nalog suda, te se u tom slučaju radi o jednoj od posebnih mjera – mjera kojima se privremeno ograničavaju ustavna prava i slobode građana radi pribavljanja dokaza za kazneni postupak.

Blokada je jedna od radnji kojom se privremeno ograničava sloboda kretanja, a sastoji se u blokiranju određenog prostora ili objekta radi hvatanja počinitelja KD.

Racija je iznenadna radnja koja se provodi na određenom prostoru ili objektu radi hvatanja počinitelja KD ili njegovog sprječavanja i može se provesti samo u ratu i stanju neposredne ugroženosti.

7. DAVANJE UPOZORENJA I ZAPOVIJEDI

OSO će upozorit pripadnika OS-a, državnog službenika i namještenika na službi u MO-u:




49

a) koji svojim ponašanjem, djelovanjem ili propustom može dovesti u opasnost svoju sigurnost, sigurnost druge osobe ili sigurnost imovine kojom upravlja MO i OS,

b) koji svojim ponašanjem, djelovanjem ili propustom može prekršiti vojnu stegu ili ugroziti sigurnost prometa na cestama,

c) kada se opravdano očekuje da bi mogao počiniti KD ili prekršaj ili izazvati drugu osobu da počini KD ili prekršaj.

Svrha davanja upozorenja i zapovijedi je da se prekine

započeta radnja, ili spriječiti da dođe do radnje kojom se postupa protivno pravilima i propisima o ponašanju pripadnika OS-a. Davanjem upozorenja OSO će upozoriti i na postojanje drugih izvora opasnosti.

Upozorenja moraju biti zakonita, razumljiva i kratka, a daju se:

- Usmeno, - Pisano, - na drugi primjeren način (svjetlosnim i zvučnim signalima,

rukom i sl.)

Usmeno upozorenje treba biti uljudno s odlučnim tonom.

Prilikom davanja upozorenja OSO mora biti jasan i precizan, tako da osoba vidi i čuje na što je upozorena.

Upozorenje se može davati i na drugi način kao što je to prilikom nadzora prometa vojnih m/v, u tom slučaju moguće su kombinacije davanja upozorenja rukom i usmeno.

OSO može davati zapovijedi pripadnicima OS-a, državnim

službenicima i namještenicima na službi u MO-u radi:

- otklanjanja opasnosti za život i osobnu sigurnost pripadnika OS-a, državnih službenika i namještenika na službi u MO-u,

- otklanjanja opasnosti za imovinu kojom upravlja MO i OS, - Sprječavanja KD i prekršaja, hvatanja njihovih počinitelja te

pronalaženja i osiguranja tragova tih djela koji mogu poslužiti kao dokaz,

- održavanja vojne stege ili uspostavljanja narušene vojne stege, - sigurnosti prometa vojnih vozila na cestama,




50

- zaprječivanja pristupa ili zadržavanja u vojnom objektu koji služi potrebama obrane, ondje gdje to nije dopušteno,

- sprječavanja i otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzrokovane elementarnim nepogodama i epidemijama ili sprječavanja drugih oblika ugrožavanja opće sigurnosti.

Primjenom ovlasti davanja zapovijedi OSO obvezuje pripadnike OS-a, državne službenike i namještenike na službi u MO-u na određeno ponašanje, djelovanje ili propuštanje određene radnje.

Zapovijedi se daju usmeno ili pisano.

8. PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA

OSO može privremeno oduzeti predmet od pripadnika OS-a državnog službenika i namještenika na službi u MO ili civilne osobe koja se nalazi u vojnom objektu koji služe potrebama obrane:

- kad okolnosti upućuju na to da je određeni predmet korišten, nastao ili pribavljen počinjenjem KD ili prekršaja,

- kad je radi opće sigurnosti oduzimanje predmeta prijeko potrebno,

- kad pripadnik OS, državnik službenik i namještenik na službi u MO-u kojem je oduzeta sloboda ima uz sebe i može ga uporabiti za samoozljeđivanje, napad ili bijeg.

Pravne osnove za privremeno oduzimanje predmeta u radu

kriminalističke VP sadržane su u ZKP-u.

Samo sud može kazniti osobu koja drži predmete, a ne želi ih predati.

O privremenom oduzimanju predmeta OSO dužan je izdati potvrdu koja mora sadržavati značajke privremeno oduzetog predmeta po kojima se on razlikuje od drugih predmeta.

Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta je jedinstvenog formata i izgleda, te sadrži sve relevantne činjenice o oduzetom predmetu, OSO-a koja je oduzela predmet i osobi od koje je predmet oduzet.

U potvrdu o oduzetim predmetima obvezno se mora upisati:




51

- naziv postrojbe VP-a, - klasa i urudžbeni broj potvrde, - nadnevak i mjesto oduzimanja predmeta, - ime i prezime OSO-e koji je oduzeo predmet, - točno vrijeme oduzimanja predmeta, - ime, prezime i MBG osobe kojoj je predmet oduzet, - naziv mjesta, ulice i broj gdje je predmet oduzet, - redni broj, točan opis, količina i opis mjesta gdje su predmeti

pronađeni, - zaključni redni broj predmeta, - potpis osobe kojoj je predmet oduzet, - potpis OSO-e koji je privremeno oduzeo predmet.

Jedan komplet potvrda sadrži 3 primjerka i to:

1. Prvi primjerak predaje se osobi kojoj se predmet oduzima. On

je original i mora imati otisnut pečat postrojbe VP-e. 2. Drugi primjerak ulaže se u spis. To je prva kopija i ne sadrži

otisnut pečat. 3. Treći primjerak ostaje u bloku. To je druga kopija i ne sadrži

otisnut pečat postrojbe VP.

Kada zbog svojstva predmeta čuvanje u prostorijama VP nije moguće, privremeno oduzeti predmeti mogu se pohraniti ili osigurati na odgovarajući način u prostorima MO-a i OS-a, o čemu odluku donosi najviši nadređeni u postrojbi.

Kada prestanu razlozi zbog kojih je predmet privremeno

oduzet, ako drugim zakonom ili odlukom nadležnog tijela nije drukčije određeno, privremeno oduzeti predmet vratit će se postrojbi ili osobi kojoj je oduzet.

Kad se osobi vraćaju privremeno oduzeti predmeti, sastavlja se zapisnik u kojem će se upisati vrijeme i mjesto vraćanja, podaci o osobi kojoj se predmeti vraćaju i opis predmeta. Navedeni zapisnik potpisuje OSO koji predmet vraća i osoba kojoj se vraća predmet.

9. POLIGRAFSKO TESTIRANJE I ANALIZIRANJE GLASA

OSO koji je za to posebno osposobljen može nad

pripadnikom OS-a, državnim službenikom i namještenikom na službi u MO-u od kojeg traži obavijesti primijeniti poligrafsko




52

testiranje i analizirati mu glas nakon što ga upozna s radom uređaja i nakon što on potpiše suglasnost.

Radi sužavanja broja osumnjičenih osoba, otkrivanja počinitelja KD-a, pronalaženja tragova, predmeta ili drugih dokaza o KD ili počinitelju, OSO mogu uporabiti poligraf.

Osobu koja se podvrgne poligrafskom testiranju potrebno je upozoriti da nije dužna pristati na takvo testiranje. OSO je dužan prekinuti poligrafsko testiranje i analiziranje glasa ako pripadnik OS-a, državni službenik i namještenik na službi u MO-u izjavi da povlači suglasnost.

Poligrafskom testiranju i analiziranju glasa ne smije se podvrgnuti pripadnika OS-a, državnog službenika i namještenika na službi u MO-u: - koji je po utjecajem alkohola, droga i drugih psihoaktivnih tvari, - koji ima ozbiljna srčana oboljenja, - koji je u stresnom stanju, - koji uzima lijekove za smirenje, - koji pokazuje vidljive znakove duševne bolesti ili poremećenosti, - koji osjeća intenzivnu fizičku bol, - trudnicu i rodilju.

O poligrafskom testiranju sastavlja se zapisnik koji sadrži:

- vrijeme i mjesto testiranja, - podatke o osobi koju se testira, - razlog testiranja, - upozorenja da je osoba upoznata da nije obvezna pristati na takvo

testiranje, odnosno pristanak osobe, - izjavu osobe o konzumiranju alkoholnih pića, ili drugih omamljujućih

sredstava neposredno prije testiranja, - metodu testiranja, - postavljena pitanja i dobivene reakcije o čemu poligrafski ispitivač

nakon izvršenog testiranja sastavlja nalaz i mišljenje o provedenom testiranju.

U zapisnik se ne unose podaci testiranja (poligrami). Nalaz i mišljenje poligrafskog ispitivača dostavlja se nadležnom

državnom odvjetniku ili istražnom sucu, a na njihovo traženje dostavlja se i poligram.




53

Slika 13. Prikaz rada na poligrafu

10. PREGLED PROSTORIJA, PROSTORA, OBJEKATA I DOKUMENTACIJE

OSO može ući u objekte i prostorije MO-a i OS-a te obaviti

njihov pregled i pregled dokumentacije radi:

1. pronalaska počinitelja KD ili prekršaja, 2. otkrivanja i osiguranja tragova KD ili predmeta koji mogu

poslužiti pri utvrđivanju činjenica, 3. postupanja po dojavi o eksplozivnoj napravi ili drugoj

opasnosti te poduzimanja preventivnih protudiverzijskih pregleda. (slike 14 i 15)

Zaključane prostorije, ili objekte otvaraju se silom, samo ako

njihov vlasnik- korisnik nije nazočan ili ih neće dragovoljno otvoriti. Prilikom otvaranja izbjegavati nepotrebna oštećenja.

O svakom pregledu prostorija, prostora, objekata i dokumenata mora se sastaviti zapisnik. U zapisnik obvezno unijeti i točno naznačiti predmete i dokumente koji se privremeno oduzimaju.

Po saznanju ili zaprimljenoj dojavi o prisutnosti eksplozivne naprave ili druge opasnosti, OSO posebno obučeni za rad s eksplozivnim napravama ovlaštena je ući u prostor i obaviti njegov pregled i pregled dokumentacije radi provjere i otklanjanja opasnosti. Radi otklanjanja opasnosti OSO upozoriti će nazočne osobe ili




54

zapovjediti njihovo udaljenje te za prijeko potrebno vrijeme privremeno ograničiti kretanje na određenom prostoru.

Slike 14 i 15. Prikaz preventivnog protudiverzijskog pregleda sa službenim

psom za detekciju eksploziva

10.1. Priprema za pregled prostorija, prostora, objekata i dokumenata

U pripremu pregleda ulaze sljedeće radnje i postupci:

- prikupljanje informacija o mjestu gdje će biti pregled, - prikupljanje informacija o vremenu kada izvršiti pregled. Ne

smije se s pregledom započeti prerano jer se time daje signal da se vrši vojnopolicijski posao, ali ni prekasno, jer do tada mogu biti uništeni tragovi i predmeti, ili uklonjeni i skriveni, a osobe mogu pobjeći ili se skriti na drugom mjestu,

- prikupljanje informacija o osobnim svojstvima osoba kod kojih će se ili nad kojima će se obaviti pregled. Prema tim svojstvima, s obzirom na moguća vladanja (tjelesni ili oružani otpor, primjena trikova, navika, način života i sl.), treba prilagoditi taktiku i vrijeme pregleda,

- treba izvršiti pravilan izbor OSO-a koja će obaviti pregled s obzirom na iskustvo, sposobnosti, poznavanje predmeta itd.,

- treba predvidjeti i osigurati dovoljan broj OSO-a, - treba osigurati potrebitu opremu (od izvora svjetlosti, metal

detektora i drugih tehničkih pomagala, alata za nasilno otvaranje, sve do ambalaže i sredstva za pakiranje, sredstava za pronalaženje leševa, infracrveni uređaji, kao i pribor za tehničko registriranje pronađenih tragova, predmeta i osoba). Često sama pojava instrumenata ima jak psihološki utjecaj na vlasnika ili držaoca stvari, te ga navodi da sam preda predmet




55

traženja, - ako je ikako moguće treba napraviti operativni plan pregleda.

Izraditi operativni plan pregleda znači odgovoriti na određena pitanja:

1) Što ili koga treba pregledati (objekti pregleda)? 2) Kod koga treba pregledati? 3) Kada treba pregledati? 4) Kako treba pregledati? 5) Gdje treba pregledati? 6) S kakvom opremom i s koliko OSO-a treba obaviti pregled?

10.2. Taktika postupanja prilikom pregleda prostorija, prostora,

objekata i dokumenata

Poželjno je pregled započeti u rano jutro, kako bi smo imali dovoljno vremena pri dnevnom svijetlu detaljno pregledati određene prostorije, prostore, objekte ili dokumente. Pregled vodi najiskusnija OSO, a po potrebi pomaže joj potreban broj suradnika. Svaki od njih dobiva određenu zadaću. Prilikom opsežnijih pregleda potrebno je izraditi nacrt prostorija i sve one koji sudjeluju upoznati s tim nacrtom, radi što bolje orijentacije u tom prostoru ili objektu.

Svi sudionici moraju znati što i gdje pregledaju, te biti osobito pažljivi. OSO u pravilu prije početka pregleda upozorava osobu kod koje će biti pregled neka izruči predmete, dokumente ili osobu koja se traži radi pregleda.

10.3. Postupak s pronađenim i oduzetim predmetima i/ili dokumentima

O svakom privremenom oduzimanju predmeta i/ili dokumenata,

dragovoljnoj predaji ili prisilnom oduzimanju, mora se sastaviti zapisnik, osim ako se podaci o oduzimanju predmeta ne unose u zapisnik o drugoj procesnoj radnji u sklopu koje je došlo do privremenog oduzimanja predmeta i /ili dokumenta.

U zapisnik se unose opći podaci koje mora sadržavati svaki zapisnik o poduzetoj procesnoj radnji. Osim tih podataka zapisnik mora sadržavati podatke osobe koja je, kada i kakve predmete i/ili dokumente predala, odnosno kada je predmet i/ili dokument oduzet, gdje su predmeti i/ili dokumenti pronađeni, u kom cilju se oduzimaju,




56

uz detaljan i točan opis predmeta i/ili dokumenata. Opis predmeta ulazi i u potvrdu o oduzetim predmetima. Osim opisa mogu se navesti i drugi podaci kojima se osigurava istovjetnost oduzetih predmeta (npr. tvornički brojevi).

Osiguranje istovjetnosti može se provesti i posebnim obilježavanjem predmeta, posebnim pakiranjem, fotografiranjem i sl. Sve navedeno služi za potrebe kasnije identifikacije i sprječavanje zamjene predmeta ili dokumenata. Unošenjem u zapisnik točnog opisa i popisa oduzetih predmeta i/ili dokumenata osigurava se njihova istovjetnost, a odgovarajućim čuvanjem njihov integritet. Time se osigurava i veza koja postoji između KD i predmeta i/ili dokumenta.

Ako se predmeti i/ili dokumenti ne dostavljaju uz kaznenu prijavu ili posebno izvješće, treba navesti gdje se nalaze na čuvanju. Kad je riječ o poslovnoj dokumentaciji i drugim spisima kada je zbog njihove mnogobrojnosti opisivanje složeno, a popisivanje gotovo nemoguće ili vrlo otežano i dugotrajno, tada se spisi i ostala dokumentacija stavljaju u omot koji se pečati. Time se onemogućava zamjena spisa (slučajna ili namjerna), promjena njihovog sadržaja i/ili nestanak. Osoba od koje su spisi i dokumenti oduzeti poziva se da naoči otvaranju omota.

11. PREGLED OSOBA, PREDMETA I PROMETNIH SREDSTAVA

OSO može obaviti pregled pripadnika OS, državnog službenika i namještenika na službi u MO, predmeta koji on nosi sa sobom i vojnog prometnog sredstva kada je to nužno radi pronalaska predmeta podobnih za napad ili samoozljeđivanje i zaštite tajnosti podataka.

OSO može obaviti pregled civilne osobe, predmeta koje ona nosi sa sobom i prometnog sredstva koji se nalaze u vojnim objektima koji služe potrebama obrane kada je to nužno radi pronalaska predmeta podobnih za napad ili samoozljeđivanje.

Pregledom osoba smatra se uvid u sadržaj odjeće i obuće. Pregled se obavlja od glave prema dolje. ( neki od primjera: slike 16,17 i 18)




57

Slika 16. Pregled osobe (ručno) s rukama podignutim u zrak uz uporabu tjelesne snage (poluga na ruci i nozi)

Slika 17. Pregled osobe (ručno) s rukama naslonjenim na zid




58

Slika 18. Pregled osobe (ručno) koja se nalazi u ležećem položaju uz uporabu tjelesne snage (poluga na nozi i ruci)

Pregledom prometnog sredstva smatra se pregled svih

otvorenih i zatvorenih dijelova prometnog sredstva i predmeta koji se prevoze.

Pregled predmeta koji osoba nosi sa sobom obuhvaća pregled predmeta koji su kod nje ili u njezinoj izravnoj blizini i predmeta koje ona prenosi po nečijem nalogu.

Pregled osoba obavlja osoba istoga spola, osim kada je prijeko potreban žuran pregled osobe radi oduzimanja oružja ili predmeta podobnih za napad ili samoozljeđivanje.

11.1. Taktika postupanja prilikom pregleda osoba, predmeta i prometnih sredstava

OSO će, u pravilu, osobu nad kojom obavlja pregled izdvojiti od

drugih osoba i prije započinjanja pregleda upoznati je s razlozima pregleda, a neće postupiti kako je navedeno ako bi takvim postupkom dovela u pitanje obavljanje službene zadaće.

Pregled se može obaviti: - vizualno, - dodirom, - uvidom u sadržaj, - uporabom tehničkih sredstava i pomagala (ogledala, detektora

metala, RTG aparata i sl.)- (slike 19, 20, 21 i 22) - službenim psom.




59

Prije obavljanja pregleda predmeta, odnosno prometnog sredstva OSO će pozvati osobu da omogući uvid u sadržaj predmeta odnosno prometnog sredstva kojega će pregledavati. Ako osoba odbije omogućiti uvid u sadržaj predmeta i/ili prometnog sredstva OSO će sam provjeriti sadržaj predmeta odnosno prometnog sredstva kojeg pregledava. Pri poduzimanju mjera pregleda OSO može nasilno otvoriti prometno sredstvo ili predmet koji osoba nosi sa sobom.

OSO će pri nasilnom otvaranju zatvorenog predmeta odnosno prometnog sredstva nastojati prouzročiti što manju štetu, a nakon otvaranja, u slučaju nastanka štete, dužna je poduzeti mjere da se nastala oštećenja zabilježe fotografijom ili na drugi pogodan način.

Ako postoje osnove sumnje da pregledavana osoba kod sebe, u prometnom sredstvu ili u predmetu koji nosi sa sobom ima predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku, OSO je može zadržati do pribavljanja naloga za pretragu, a najduže šest sati ( čl. 188. ZKP).

OSO osposobljena za PDZ pregled izvršit će protudiverzijske preglede svih paketa, poštanskih i drugih vrsta pošiljki upućenih MO-u i OS-u i na adrese štićenih osoba, objekata i prostore nad kojima se provode mjere osiguranja.

Slike 19 i 20 Pregled osobe ručnim detektorom metala pri ulasku u vojni

objekt




60

Slike 21 i 22. Pregled vozila protudiverzijskim ogledalom (set ogledalo) pri

ulasku u vojni objekt 11.2. Postupak s pronađenim predmetima i sredstvima koji mogu

poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku

Prilikom pregleda osoba svi pronađeni predmeti i sredstva koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku privremeno se oduzimaju i osiguravaju od propadanja ili uništenja tragova KD-a na njima. Za oduzete predmete i dokumente vlasniku se izdaje potvrda o privremeno oduzetim predmetima. Poslije toga OSO sastavlja zapisnik o pretrazi osobe u koji unosi sve okolnosti pod kojima je pretraga provedena i detaljno opisuje oduzete predmete i dokumente tako da se poslije mogu lako identificirati. Uz zapisnik o pretrazi osobe prilaže se jedan primjerak potvrde o privremeno oduzetim predmetima i dokumentima.

11.3. Pregled osoba prije stavljanja u prostorije za zadržavanje

Cilj ovog pregleda je pronaći skriveno oružje, razna sredstva i pomagala za bijeg, te pronalaženje i oduzimanje sredstava koja bi mogla poslužiti za samoozljeđivanje. Cilj je također pronalaženje i oduzimanje onih stvari čije držanje u konkretnom slučaju i s obzirom na osnovu upućivanja u prostorije za zadržavanje nije dopuštena. Ovaj pregled provode OSO-e djelatnici prostorija za zadržavanje. Isti odgovaraju za možebitne propuste tijekom pregleda.




61

12. OSIGURANJE I PREGLED MJESTA DOGAĐAJA

Kad OSO sazna za izvršenje KD-a, prekršaja ili drugog događaja iz djelokruga rada VP zbog kojega je potrebno izravnim opažanjem utvrditi ili razjasniti činjenice, dužna je osigurati mjesto događaja do dolaska službene osobe odgovarajućeg tijela, pregledati mjesto događaja radi pronalaženja ili osiguranja tragova i predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz, pronalaska počinitelja te prikupljanja obavijesti u vezi s KD-om, prekršajem ili događajem, pomoći ozlijeđenim ukoliko ih ima, te otkloniti ili organizirati otklanjanje prijeteće opasnosti. (slike 23 i 24)

Slika 23. Mjesto događaja

Slika 24. Osiguranje mjesta događaja




62

12.1. Taktika postupanja prilikom osiguranja mjesta događaja

Radi zaštite interesa postupka, OSO može zabraniti snimanje mjesta događaja. VP - OSO koji je prvi stigao na mjesto događaja: - Zaštititi će mjesto događaja, te kada smatra nužnim zatražiti

dodatni broj OSO-a za zaštitu mjesta događaja i prikupljanje dokaznog materijala

- podatke o događaju i dostupne podatke koji identificiraju žrtvu i osumnjičenika dužan je odmah dati Operativnom dežurstvu VP-a,

- dužan je o svim obavijestima, poduzetim mjerama te izmjenama na mjestu događaja usmeno izvijestiti voditelja očevidne ekipe

- u slučaju bijega osumnjičene osobe, sustavom veze izvijestit će Operativno dežurstvo VP-e u svrhu davanja obavijesti drugim OSO-ma o dostupnim identifikacijskim podacima osumnjičene osobe, pravcu i načinu kretanja osumnjičene osobe ali i svjedoka koji je primijećen kako napušta mjesto događaja, a mogao bi dati važne podatke za razrješenje događaja.

- kada je na mjestu događaja zatečeno mrtvo tijelo, potrebno je pozvati liječnika koji će pregledati tijela i utvrditi smrt, a ozlijeđenim će pružiti pomoć,

- dužan je po dolasku na mjesto događaja poduzeti mjere i radnje radi otklanjanja opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu te pružanja pomoći ozlijeđenim osobama ako ih ima.

- pri pregledu mjesta događaja, obvezna je postupiti na način kojim onemogućava uništavanje tragova i promjenu zatečenog stanja, te će prikupiti obavijesti o događaju od osoba zatečenih na mjestu događaja.

Radi osiguranja mjesta događaja OSO je ovlaštena:

- na mjestu događaja, privremeno ograničiti slobodu kretanja i vidno ga obilježiti,

- davati upozorenja i zapovijedi, - obaviti pregled prostorija, prostora, objekata i dokumentacije, - obaviti pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava, - obaviti provjeru i utvrditi identitet zatečenih osoba i predmeta, - privremeno oduzeti predmete te zaštititi tragove i predmete od

značaja za razrješavanje događaja, - poduzeti mjere u svezi zaštite žrtava kaznenih djela i drugih osoba,




63

- zadržati osobe za koje se procijeni da mogu dati korisne podatke o djelu, a najduže 6 sati. Osiguranje mjesta događaja okončat će se kada se u potpunosti

završi očevid, te kada se s mjesta događaja uklone tragovi događaja i poduzetih radnji.

13. ZAPRIMANJE PRIJAVA

OSO je dužan zaprimiti prijavu o počinjenom kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti.

OSO će zaprimiti prijavu:

1. u pisanom obliku, 2. izjavljenu usmeno u službenim prostorijama VP-a ili izvan službenih prostorija VP-a.

Po zaprimanju kaznene prijave OSO je dužan odmah sastaviti: - zapisnik o zaprimanju kaznene prijave, kada je ona zaprimljena u

prostorijama VP-a, - službenu bilješku kada je ona zaprimljena izvan prostorija VP-a ili

u prostorijama VP-a, ali je priopćena telefonom.

Zapisnik o zaprimanju kaznene prijave treba sadržavati: - naziv postrojbe koja je primila prijavu, - ime, prezime i čin OSO-a koji je zaprimio prijavu, - ime i prezime zapisničara, - mjesto i vrijeme zaprimanja prijave, - osobne podatke prijavitelja, - opis događaja.

Kad se sastavi zapisnik o zaprimanju kaznene prijave, isti se mora pročitati prijavitelju te ga potpisuju prijavitelj, OSO koja je zaprimila prijavu i zapisničar. Službena bilješka o prijavama koje se zaprime telefonskim putem ili je riječ o neposrednim saznanjima sastavlja se tako da sadrži iste podatke kao i zapisnik o zaprimanju kaznene prijave.

Po zaprimanju kaznene prijave OSO procjenjuje njezine navode iz kojih se može zaključiti postoje li osnove sumnje da je počinjeno KD koje se progoni po službenoj dužnosti ili je počinjeno KD koje se progoni po privatnoj tužbi ili se pak radi o događaju koji nema obilježja KD. Kada se na osnovu sadržaja prijave utvrdi da se radi o KD koje se progoni privatnom tužbom ili se radi o događaju koji nema obilježja KD, o tome će obavijestiti oštećenog.




64

OSO je dužan zaprimiti prijavu za stegovni prijestup u skladu s člankom 69. stavkom 3. Zakona o službi u Oružanim snagama RH („Stegovnu prijavu za stegovni prijestup mogu podnijeti i osobe koje nisu navedene u stavku 2. ovoga članka preko Vojne policije.“). U tom slučaju VP će preispitati stegovnu prijavu. Kada je iz stegovne prijave razvidno postojanje osnove sumnje da je počinjeno kršenje vojne stege OSO će pristupiti utvrđivanju činjenica prikupljanju dokaza i postupiti u skladu s Pravilnikom o vojnoj stezi.

VP će proslijediti uz izvješće stegovnu prijavu s raspoloživim dokazima nadležnom Vojno stegovnom tužiteljstvu kada je:

- iz stegovne prijave razvidno postojanje osnove sumnje da je osoba počinila stegovni prijestup,

- na temelju utvrđenih činjenica i prikupljenih dokaza utvrdila postojanje osnove sumnje da je osoba počinila stegovni prijestup,

- utvrdila nakon utvrđivanja činjenica i prikupljenih podataka da ne postoji osnova sumnje da je učinjen stegovni prijestup.

Prije nego što se stegovna prijava proslijedi nadležnom Vojno-

stegovnom tužiteljstvu, o tome će se pisano obavijestiti zapovjednik postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva u koju je prijavljena osoba raspoređena na dužnost.

14. UPORABA SREDSTAVA PRISILE

Sredstva prisile u smislu Pravilnika o djelokrugu rada,

dužnostima i ovlastima pripadnika VP-e su: - tjelesna snaga, - palica, - sredstva za vezivanje osobe, - uređaj za prisilno zaustavljanje motornog vozila, - kemijska sredstva, - službeni psi, - vatreno oružje.




65

Sredstva prisile mogu biti uporabljena radi zaštite života osoba, svladavanja otpora, sprječavanja bijega ili odbijanja napada, ako mjere upozorenja i zapovijedi ne jamče uspjeh.

Sredstva prisile smiju primijeniti samo OSO-e. OSO će uvijek uporabiti najblaže sredstvo prisile koje jamči

uspjeh. Prije uporabe prisile OSO nije dužan upozoriti osobu protiv koje su

ispunjeni uvjeti za uporabu sredstava prisile ako bi isticanje upozorenja dovelo u pitanje obavljanje službene zadaće.

Sredstva prisile nije dopušteno primijeniti prema trudnicama, osobama s vidljivom tjelesnom manom ili bolešću, djeci osim kada napad tih osoba ugrožava život, odnosno zdravlje OSO-a ili druge osobe, odnosno ako prijeti veća šteta imovini kojom upravlja Ministarstvo obrane, a opasnost nije moguće spriječiti na drugi način.

O svakoj primjeni sredstava prisile OSO je obvezan u roku od 24 sata podnijeti pisano izvješće nadređenom zapovjedniku, koji je obvezan dati ocjenu opravdanosti uporabe sredstava prisile. Kada su sredstva prisile uporabljena u granicama ovlasti isključena je odgovornost OSO-a.

Ako je prilikom primjene sredstava prisile došlo do vidljivog ozljeđivanja osobe nad kojom su primijenjena sredstva prisile, OSO je, kada to okolnosti dopuste, dužan ozlijeđenomu pružiti prvu pomoć i zatražiti liječničku pomoć.

Osoba kojoj su prilikom uporabe sredstava prisile nanesene ozljede upućuje se u najbližu zdravstvenu ustanovu, a troškove liječenja, ako OSO nije prekoračio ovlasti, snosi sama osoba odnosno njezin osiguravatelj, a u protivnom troškove snosi MORH.

Ako se utvrdi da je OSO prilikom uporabe sredstava prisile prekoračilo ovlasti protiv njega zapovjednik postrojbe pokreće stegovni postupak.

OSO se mora psihički, osjetilno i fizički pripremiti kako bi mogla uporabiti sredstvo prisile:

- Psihička spremnost znači da OSO ima svoje osjećaje pod kontrolom, te da je u stanju točno ocjenjivati svoja ograničenja u konkretnoj situaciji.

- Osjetilna spremnost znači da je OSO spreman pažljivo promatrati i slušati sudionike situacije, te na temelju tako dobivenih saznanja predviđati njihove postupke i reakcije.




66

- Fizička spremnost znači teorijsko poznavanje i praktičnu izvježbanost OSO-a u tehnikama samoobrane i fizičkog svladavanja nasilnika. Fizička spremnost obuhvaća i poznavanje zone opasnosti i sigurnosti, znanje kakav stojeći stav zauzeti i kako ga zadržati (položaj tijela), položaj ruku i nogu, kontakt očima te voditi brigu o zaštiti glave i vrata.

14.1. UPORABA TJELESNE SNAGE

Uporabom tjelesne snage smatra se uporaba različitih zahvata borilačkih vještina ili njima sličnih postupaka na tijelu druge osobe kojima je cilj odbijanje napada ili svladavanje otpora osobe uz nanošenje najmanjih štetnih posljedica.

OSO može primijeniti tjelesnu snagu ako službenu zadaću nije mogla obaviti na drugi način, a radi:

- odbijanja napada na sebe ili druge osobe, - sprječavanja napada i nanošenja ozljeda drugim osobama, - svladavanja aktivnog ili pasivnog otpora osoba koje se

protive provođenju službene radnje.

Aktivnim otporom smatra se pružanje otpora uz uporabu oružja, oruđa, drugih predmeta ili tjelesne snage, a sve u svrhu sprječavanja obavljanja vojnopolicijskih zadaća. Aktivnim se otporom smatra i poticanje na otpor.

Pasivnim otporom smatra se kada osoba ne postupa po zapovijedi, ne odaziva se na pozive ili se stavlja u takvo stanje koje onemogućava izvršenje službene radnje (legne, klekne, uhvati se za neki predmet, pravi se nemoćna i sl.).

Napad mora biti neposredan, ozbiljan u smislu opasnosti po napadnutog, mora postojati u trenutku primjene sredstava prisile, a po intenzitetu i korištenim sredstvima takav da se na drugi način ne može otkloniti.

Uporaba tjelesne snage kao sredstva prisile traje do onog trenutka kada osoba prestane s pružanjem otpora (stavljanjem osobe pod nadzor i njezinim prestankom pružanja otpora prestaje se s uporabom tjelesne snage kao sredstva prisile). Svako daljnje




67

postupanje u smislu uporabe tjelesne snage i nakon prestanka pružanja otpora smatra se prekoračenjem ovlasti za što OSO odgovara stegovno, materijalno ili kazneno.

14. 2. UPORABA PALICE

Uporaba palice je teži oblik uporabe tjelesne snage. Uporaba palice dopuštena je na tijelu napadača ako blaži načini

uporabe tjelesne snage nisu uspješni ili ne jamče uspjeh.

OSO-u je dopuštena uporaba palice: - ako na drugi način ne može odbiti napad na sebe ili druge osobe, - ako na drugi način ne može svladati otpor osobe koju dovodi ili u

dodiru s njom obavlja drugu službenu radnju, - pri svladavanju otpora osoba koje u većoj skupini narušavaju

vojnu stegu.

Palica se ne smije primijeniti prema djeci, starim i bolesnim osobama, vidljivo teškim invalidnim osobama, ženama u vidljivoj trudnoći, osim u slučaju kada je oružjem izravno ugrožen život OSO-e ili drugih osoba.

OSO u pravilu neće uporabiti palicu prema osobi koja pruža pasivni otpor, osim ako se takav otpor ne može svladati na drugi način.

Vrste palica su:

1. gumena palica – sastavni je dio standardne vojnopolicijske opreme i nosi se na lijevoj strani vojnopolicijskog remena (slika 25)

2. intervencijska palica (drvena palica s gumenom oblogom) – koristi se kao dio opreme intervencijskih snaga prilikom narušavanja vojnog reda i stege u većoj mjeri (slika 26)

3. električna palica – koristi se kao dio specijalističke opreme prilikom narušavanja vojnog reda i stege u većoj mjeri




68

Slika 25. Gumena palica

Slika 26. Intervencijska palica

14.3. UPORABA SREDSTAVA ZA VEZIVANJE

Uporaba sredstava za vezivanje je ograničavanje

pokretljivosti tijela, osobito ruku i/ili nogu, u pravilu lisicama, a iznimno drugim prikladnim sredstvom (remen, uže i sl.), osobi koja pruža otpor, pokušava napasti, pobjeći ili se samoozlijediti.

OSO može uporabiti sredstva za vezivanje radi: -sprječavanja otpora osobe ili odbijanja napada usmjerenog na OSO-u,

-sprječavanja bijega osobe, -onemogućavanja samoozljeđivanja dovedene osobe ili ozljeđivanja druge osobe.




69

Za vezivanje se koristi metalnim lisicama, a po potrebi i drugim namjenskim (lisice za jednokratnu uporabu) ili priručnim sredstvima za vezivanje (samo u situacijama kada nije dostupna dovoljna količina metalnih lisica).

Metalne lisice za vezivanje napravljene su od čelika i sastoje se od dvije narukvice spojene lancem i dva ključa. Na narukvici jedan dio je pokretan, a jedan statičan. Pokretni dio je na jednom kraju nazubljen radi zaključavanja. Na statičnom dijelu narukvice nalazi se bravica za zaključavanje. (slika 27)

Slika 27. Metalne lisice

Lisice za jednokratnu uporabu su specijalno sredstvo za vezivanje. Omogućavaju jednostavno i sigurno vezivanje do maksimalnog promjera 110 mm, te se jednako mogu koristiti za vezivanje ruku, nogu ili grupno vezivanje. Lisice za jednokratnu uporabu izrađene su od plastične mase, te su profilirane u traku dimenzije 860x14 mm. Osobitost materijala daje potpunu sigurnost prilikom uporabe, čvrstoću, pouzdanost, te otpornost na rastezanje. (slika 28)

Sastavni dijelovi lisica za jednokratnu uporabu:

- glava sredstva za vezivanje, - elastični krakovi sa žljebovima, - elastični žljebovni osigurači.

Oslobađanje osoba nad kojima je primijenjeno sredstvo za

vezivanje vrši se tako da se elastični krakovi neposredno do užljebljenja presijeku kliještama.




70

Slika 28. Lisice za jednokratnu uporabu

Od priručnih sredstava iznimno mogu se upotrijebiti razni remeni, konopci, ljepljiva traka, marama i sl. Ne smiju se uporabiti tanka ili bodljikava žica ili slični predmeti kojima se osobi koja je vezana mogu nanijeti tjelesne ozljede što predstavlja prekoračenje ovlasti.

14.3.1. Taktika postupanja prilikom uporabe sredstava za vezivanje

Vezivanje obavlja OSO pod neposrednim osiguranjem i

nadzorom ostalih članova ophodnje (ukoliko su nazočni). Ruke se u pravilu vežu sprijeda, osim u slučaju kada postoje operativna saznanja ili osoba na licu mjesta izražava agresivno ponašanje.

Prilikom vezivanja mora se voditi računa da vezovi budu sigurni i da omoguće vezanoj osobi normalnu cirkulaciju krvi. Prilikom vezivanja ne smije biti samovolje i nepromišljenosti, jer ta mjera može predstavljati teško vrijeđanje dostojanstva pa čak i zlostavljanje, što kao posljedicu povlači stegovnu i kaznenu odgovornost OSO-a. Ovisno o situacije i broja osoba, vezivanje se može provesti pojedinačno ili skupno. Jednim sredstvom za vezivanje ne smiju se istodobno vezati dvije osobe različitog spola. Pravilna uporaba sredstava za vezivanje nad osobama postiže se prije svega osobnom praksom i dobrom procjenom stupnja opasnosti kod takvih osoba. OSO mora biti dobro obučen za njihovu uporabu, tako da ta sredstva u potpunosti posluže svojoj namjeni. (slike 29, 30, 31,32, 33, 34 i 35 )




71

Slike 29.i 30. Školski prikaz pravilno postavljenih metalnih lisica (načelno bravice za zaključavanje trebaju biti okrenute prema gore)

Slike 31. i 32. Školski prikaz pravilno postavljenih lisica za jednokratnu uporabu(načelno elastični krakovi trebaju biti okrenuti prema dolje)




72

Slika 33. Vezivanje osobe metalnim lisicama – korak 1 (vađenje lisica iz futrole i stavljanje jedne narukvice na ruku)

Slika34. Vezivanje osobe metalnim lisicama – korak 2 (prirodno dovođenje ruke sa narukvicom u položaj na leđa i fiksiranje iste)




73

Slika 35. Vezivanje osobe metalnim lisicama – korak 3 (prirodno dovođenje ruke bez narukvice u položaj na leđa, stavljanje narukvice na nju, provjera čvrstoće vezova i zaključavanje bravica)

14.4. UPORABA UREĐAJA ZA PRISILNO ZAUSTAVLJANJE VOZILA

Uređaj za prisilno zaustavljanje vozila postavlja se uz poduzimanje

mjera upozorenja. OSO može uporabiti uređaj za prisilno zaustavljanje vozila radi:

- sprječavanja bijega osobe koja je zatečena u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti,

- sprječavanja nedopuštenog pristupa vozilom do objekta ili područja koje osigurava.

Uređaj se postavlja uz signalizaciju (upozorenje) na udaljenosti

240 - 300 m u pravcu nailaska vozila i to sljedećim redoslijedom: (slika 36)

- opasnost na cesti, - ograničenje brzine, - obvezno zaustavljanje-„Stop, vojna

policija!“




74

Slika 36. Znakovi upozorenja

Prilikom uporabe uređaja, OSO ne smije ugrožavati život i sigurnost ostalih sudionika u prometu.

Uređaj za prisilno zaustavljanje motornih vozila sastoji se od više malih metalnih traka poredanih u obliku slova X na kojima su postavljeni specijalni oštri klinovi (šiljci), visoki do 10 cm, a široki 1 cm..(slike 37 i 38)

Slika 37 i 38 Uređaj za prisilno zaustavljanje vozila

Osobitost uređaja za prisilno zaustavljanje motornih vozila je u

tome što nema neposrednog kontakta između OSO-a i osobe koja se nalazi u motornom vozilu.




75

Za prisilno zaustavljanje motornih vozila rabe se i druga sredstva kao što su razni ježevi i betonski blokovi za pregrađivanje prometnica, prilaza, te sprječavanje ulaska u objekte.

14.5. UPORABA KEMIJSKIH SREDSTAVA

Kemijska sredstva mogu se rabiti radi rješavanja talačkih situacija ili istjerivanja osobe iz zatvorenog prostora.

Kemijsko sredstvo može se uporabiti samo nakon odobrenja zapovjednika postrojbe VP-a razine bojne. Od kemijskih sredstava za sada su opisana tri primjera koja ne isključuju mogućnost i uporabe drugih sredstava po posebnom odobrenju i uputama za primjenu.

14.5.1. Bombe ručne specijalne

Postrojbe Vojne policije koriste BRS M-94 CS. Kemijsko sredstvo sa oznakom "CS" je praškasta ili tekuća

tvar, koja spada u porodicu bojnih otrova nadražljivaca. Kod upotrebe ovog sredstva nastaje suzenje, kihanje, otežano disanje i gušenje.

Najpovoljniji uvjeti za uporabu BRS-a na otvorenom prostoru su: nepostojanje okomitih zračnih strujanja i atmosferskih padalina i vjetar u pravcu cilja brzine 1 do 3 m/s. Nakon obavljene zadaće potrebno je izolirati područje ili prostoriju gdje je sredstvo uporabljeno, te provesti njihovu dekontaminaciju. Prilikom uporabe navedenog sredstva obvezno je nošenje zaštitnih maski.

Dekontaminacija se provodi na sljedeći način: - potrebno je izaći s kontaminiranog prostora u stranu s koje

vjetar puše, ne trljajući rukama oči, sačekati da nadražaj u očima i nosu prestane, a zatim dobro oprati ruke i lice vodom i sapunom i stati još neko vrijeme na čistom zraku radi provjetravanja,

- oči isprati s 0,2% rastvorom natrij - hidrokarbonata u vodi, - odjeću uporabiti nakon stresanja.

14.5.2. Kemijski sprej

Namijenjen je za privremeno i trenutačno onesposobljavanje

špricanjem u lice protivnika. Koristi se za odbijanje napada prilikom osiguranja štićenih osoba. Prilikom uporabe treba dobro proučiti uputu na bočici. Jača koncentracija plina na odstojanjima od 1 m i manjim




76

mogu prouzročiti trajna oštećenja očiju i dišnih putova osobe prema kojoj se navedeni sprej uporabljuje.

14.5.3. Višenamjenska puška "SCHERMULY" i "PUH-38" Višenamjenska puška "Schermuly" i "Puh-38" (slike 39 i 40)

napravljene su od visoko elastične aluminijske legure koja pruža malu težinu i veliku izdržljivost. Domet projektila ispaljenog iz navedenih puška je do 120 m. Najbolje rezultate postižu na daljinama 50 - 80 m. Vrlo su neprecizne pri puhanju jakog vjetra. Sastoje se od cijevi, rukohvata s okidačem i kundaka.

Rabe sve vrste projektila kalibra 37,38 mm. Najčešće su to projektili punjeni CS-om, projektili s jednodijelnim gumenim ili drvenim čepom, s trodijelnim gumenim ili drvenim čepom, projektili s gumenim čepom punjenim CS-om i sl. Navedeni projektili rabe se u suzbijanja nereda i brzog onesposobljavanja osoba.

Slika 39. Puška "Schermuly"

Slika 40. Puška "Puh 38"




77

14.6. UPORABA SLUŽBENOG PSA

Službenim psom se kao sredstvom prisile može koristiti samo pod nadzorom stručno osposobljenog OSO-a–vodiča službenog psa, na način kojim se neće izazvati uznemirenost drugih osoba. (slike 41, 42, 43 i 44)

OSO – vodič službenog psa, dužan je prije uporabe upozoriti osobu da će prema njoj uporabiti službenog psa kao sredstvo prisile ukoliko ta osoba ne postupi po izdanoj zapovijedi. Isto se ne odnosi kada bi okolnosti konkretnog slučaja onemogućilo izvršenje službene zadaće.

Službeni pas može se uporabiti kao sredstvo prisile kada su ispunjeni uvjeti:

1. za uporabu tjelesne snage ili palice, 2. za uporabu vatrenog oružja. U slučajevima kada su ispunjeni uvjeti za uporabu vatrenog

oružja službenim psom može se koristiti i bez zaštitne košare, a u slučajevima kada su ispunjeni uvjeti za uporabu tjelesne snage ili palice samo s zaštitnom košarom.

Službenim psima se osim u navedenim slučajevima koriste i za pronalazak opojnih i eksplozivnih sredstava, pronalazak i spašavanje unesrećenih i nestalih te za čuvanje vojnih objekata.

Ako u obavljanju vojnopolicijskih poslova službeni pas ostane bez nadzora vodiča, druga OSO dužna je poduzeti potrebne mjere radi sprječavanja daljnje uporabe službenog psa kao sredstva prisile.

Odabir pasa, uzgoj, dresura i preddresura, kao i školovanje vodiča službenih pasa provodi se po zasebnom planu i programu, a u daljnjem tekstu navodi se nekoliko osnovnih pojmova radi stjecanja opće predodžbe i o ovoj aktivnosti Vojne policije.

14.6.1. Odabir pasa i odgoj (preddresura)

Psi sposobni za obavljanje vojno-policijskih zadaća odabiru se među 17 službenih rasa, ali i šire u dobi starosti od 5 do 10 mjeseci.

Preduvjet za uspješno svladavanje budućeg programa školovanja je dobro tjelesno i mentalno zdravlje mladog psa (npr. pravilna građa, jak i razvijen kostur, pravilno razvijeno zubalo, razigranost, samouvjerenost, pas ne smije biti zaplašen i sl.).

Razdoblje intenzivnog odgoja i provjere karaktera počinje s otprilike 6 mjeseci starosti šteneta, a za to vrijeme pas se privikava na ljude i okolinu (tzv. socijalizacija pasa). Privikava se na povodnik, ogrlicu, brnjicu, promet, vodu i sl. Osnovni rekviziti ovog djela




78

školovanja pasa u tom razdoblju su loptica, krpa, drvo ili gumena kost. Za trajanja tog razdoblja 3-5 mjeseci pas nauči najosnovnije zapovjedi "NE!", "DOĐI!" i sl. Ovim načinom školovanja mladih pasa uočavamo sve vrline ili mane određenih jedinki, tjelesnu kondiciju i mentalne sposobnosti, a za daljnje školovanje, sustavom eliminacije odabiru se najbolji (najjači) karakteri.

Školovanje navedenih grupa pasa potrebito je zbog iskorištavanja njihovih urođenih osobina (snaga, brzina, njuh, vid, sluh, izdržljivost).

14.6.2. Školovanje pasa

Školovanje pasa počinje u starosti od 10 mjeseci, kada je pas gotovo fizički sazrio, a njegovoj mladoj psihičkoj dobi beskonačno ponavljanje određenih vježbi ne čini napor već to prihvaća kao igru i zabavu. Školovati se mogu i stariji psi, ali to iziskuje više truda i psa i vodiča. Kako bi pas što lakše svladao zadani program poželjno je da se vodiči ne izmjenjuju.

Školovanje se izvodi:

1. Vježbama poslušnosti (bez dobro svladanog programa poslušnosti daljnje školovanje je bespredmetno)

2. Rad na tragu (traženje osoba i predmeta) 3. Vježbe obrane i napada - poticanje na ugriz - napad na markiranta - traženje i oblajavanje markiranta - pretres terena - pretres i upad u objekte i vozila - zaustavljanje bjegunca - privođenje markiranta - obrana vodiča - čuvanje markiranta i predmeta - postupci prilikom provjere i utvrđivanja identiteta osoba - privikavanje na pucanj, eksploziv, vodu, vatru, i slične

neprirodne zvukove i pojave.




79

Slika 41. i 42. Prikaz rada službenog psa za detekciju opojnih sredstava

Slika 43. i 44. Prikaz rada službenog psa prilikom provjere i utvrđivanja

identiteta osobe

14.7. UPORABA VATRENOG ORUŽJA

OSO je ovlašten uporabiti vatreno oružje ako primjena drugih sredstava prisile nije uspješna ili ne jamči uspjeh.

Uporaba vatrenog oružja nije dopuštena kada dovodi u

opasnost život drugih osoba, osim ako je uporaba vatrenog oružja jedino sredstvo za obranu od izravnog napada ili opasnosti. Zabranjena je uporaba vatrenog oružja kao sredstva za udaranje bilo koga.




80

Temeljno naoružanje pripadnika VP-a su poluautomatski samokres, automatska puška i strojnica.

OSO zadužuje osobno oružje i streljivo s odgovarajućim priborom u matičnoj postrojbi, te moraju biti stručno osposobljeni za rukovanje oružjem kao i podvrgnuti provjerama osposobljenosti u rukovanju oružjem.

Tijekom službe, OSO-i su dužni s oružjem i streljivom postupati u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima. OSO zadužuje službeno oružje i nosi ga samo za vrijeme obavljanja službe, a nakon toga ostavlja ga u zasebnoj prostoriji određenoj za čuvanje oružja.

OSO-i su odgovorni za rutinsko održavanje i čišćenje vatrenog oružja kojima se koriste u službi. Sve vatreno oružje mora biti u svako doba očišćeno i u ispravnom stanju.

14.7.1. Uporaba vatrenog oružja prema osobama

OSO je ovlašten uporabiti vatreno oružje kada na drugi način ne može:

-zaštititi svoj život i život drugih osoba, -spriječiti kazneno djelo za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od pet godina i više,

-spriječiti bijeg osobe zatečene u izvršenju kaznenog djela za koje se može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža ili osobe za kojom je raspisana potraga zbog takvog kaznenog djela,

-spriječiti bijeg osobe koja je uhićena zbog kaznenog djela navedene u prethodnoj točki ili osobe za kojom je raspisana potraga zbog bijega s izdržavanja kazne zatvora,

-spriječiti napad na osobu ili objekt koji štiti. POPIS KAZNENIH DJELA ZA KOJA SE NA TEMELJU ODREDBI ČLANKA 52. PRAVILNIKA O DJELOKRUGU RADA, DUŽNOSTIMA I OVLASTIMA PRIPADNIKA VOJNE POLICIJE, VATRENO ORUŽJE MOŽE UPORABITI KAO SREDSTVO PRISILE SADRŽAN JE U KAZNENOM ZAKONU RH.




81

Uočljive su dvije osnovne skupine uvjeta uporabe vatrenog oružja kao sredstva prisile:

1. sprječavanje bijega, 2. odbijanje napada.

Ako je riječ o uporabi vatrenog oružja prilikom odbijanja napada potrebno je naglasiti da napad mora biti takve vrste i intenziteta da je njime ugrožen život napadnute osobe i da se na drugi način (osim uporabom vatrenog oružja) ne može otkloniti.

Neposrednim napadom kojim se ugrožava život OSO-a smatra se:

-napad vatrenim oružjem, opasnim oruđem ili drugim predmetima kojima se može ugroziti život,

-napad dviju ili više osoba, -napad fizički snažnije osobe, -napad osobe koja se služi posebnim vještinama, napad na mjestu i u vrijeme kada OSO ne može dobiti pomoć.

Smatra se da je napad vatrenim oružjem izvršen i samim

potezanjem vatrenog oružja ili pokušajem da se vatreno oružje potegne.

U slučaju napada vatreno oružje se smije uporabiti samo prema neposrednom napadaču i to u vrijeme trajanja napada.

Napadom na štićeni objekt smatra se radnja poduzeta s namjerom da se on uništi ili teško ošteti ili da se unište ili teško oštete uređaji u objektu.

Napad s namjerom oslobađanja osobe lišene slobode smatra se napadom vatrenim oružjem.

OSO neće i ne smije uporabiti vatreno oružje:

-ako osoba bježi kroz naseljeno mjesto ili prema okupljenim građanima,

-ako osoba neposredno prijeti, a nije u mogućnosti ostvariti svoju prijetnju,

-ako se osoba odnosno napadač počeo povlačiti, -ako je osoba odnosno napadač ostao bez sredstava za napad.

Uporabom vatrenog oružja ne smatra se: -pucanje u zrak radi zastrašivanja, -pucanje u zrak radi signalizacije i traženja pomoći.




82

OSO može uporabiti vatreno oružje: -samo po zapovijedi nadležnog zapovjednika -iznimno i prije izdane zapovijedi, ako je uporaba vatrenog oružja jedino sredstvo za obranu od izravnog napada ili opasnosti

Ako okolnosti upućuju na postojanje uvjeta za zakonitu uporabu vatrenog oružja, OSO će:

-pripremiti vatreno oružje za uporabu umetanjem streljiva u cijev -postaviti se u položaj koji mu pruža optimalnu sigurnost i sigurnu uporabu vatrenog oružja

-usmjeriti vatreno oružje prema osobi prema kojoj ga namjerava upotrijebiti,

-uputiti usmeno upozorenje:“Stoj, Vojna policija!“, a nakon toga:“Stoj, pucat ću!“ osim u slučaju ako bi se time dovelo u pitanje izvršenje službene zadaće,

-pucanjem u zrak, ako okolnosti to dopuštaju (napomena: OSO ne smije ispaliti hitac upozorenja ako bi time ugrozila sigurnost drugih osoba. Prije ispaljivanja hica upozorenja mora biti svjesna da tako nekontrolirano ispaljeno zrno gotovo uvijek može ugroziti nečiji život, a da će biti odgovorna u slučaju nastupanja neželjene posljedice koja može nastupiti ako tako ispaljeno zrno ozlijedi ili smrtno ozlijedi osobu prema kojoj nisu ostvareni uvjeti za uporabu oružja kao smrtonosne sile, ugrozi sigurnost drugih osoba ili ošteti nečiju imovinu.)

-tijekom pripravnosti za uporabu vatrenog oružja, OSO ne smije vatreno oružje usmjeravati prema drugim osobama

-odmah nakon prestanka okolnosti za pripravnost za uporabu vatrenog oružja, OSO je dužan izvaditi streljivo iz cijevi.

Ukoliko je prilikom primjene sredstva prisile došlo do vidljivog ozljeđivanja osobe nad kojom su primijenjena sredstva prisile, OSO je, kada to okolnosti dopuste, dužan je ozlijeđenomu pružiti prvu pomoć i zatražiti liječničku pomoć.

14.7.2. Uporaba vatrenog oružja prema životinjama

Vatreno oružje može se uporabiti prema životinjama, ako na

drugi način nije moguće odbiti izravni napad, kada od njih prijeti izravna opasnost od napada na život i tijelo pripadnika OS, državnog službenika i namještenika na službi u MO-u ili opasnost od ugrožavanja života i zdravlja pripadnika OS-a, državnog službenika i namještenika na službi u MO-u (zarazne bolesti i sl.).




83

14. 8. IZVJEŠĆIVANJE O UPORABI SREDSTAVA PRISILE

OSO koja je uporabila, kao i nadređena osoba koja je zapovjedila uporabu sredstava prisile dužna je o tome izvijestiti Operativno dežurstvo VP-a i podnijeti pisano izvješće nadležnom zapovjedniku u roku od 12 sati od primijenjenog sredstva prisile.

Pisano izvješće o uporabi sredstava prisile mora sadržavati: - vrijeme i mjesto uporabe i vrsta uporabljenog sredstva prisile, - čin, ime, prezime i osobne podatke osobe (uz naziv postrojbe,

ustanove, zapovjedništva čiji je pripadnik) protiv koje je pojedino sredstvo prisile uporabljeno,

- opće i posebne uvjete pod kojim je sredstvo prisile uporabljeno (opis događaja),

- možebitno nastale posljedice, i podatak o očevicima ako ih ima, - čin, ime i prezime OSO-a koja je sredstvo prisile uporabila, - čin, ime i prezime osobe koja je zapovjedila uporabu sredstva

prisile. Nadležni zapovjednik OSO-a dužan je odmah po zaprimanju pisanog izvješća o uporabi sredstva prisile prikupiti potrebite obavijesti o okolnostima uporabe sredstava prisile te ih zajedno s pisanim izvješćem i mišljenjem dostaviti na ocjenu zapovjedniku bojne VP, odnosno najviše nadređenoj osobi u VP.

Zapovjednik bojne VP, odnosno najviše nadređena osoba u VP-u dužna je u roku od 24 sata od prijema pisanog izvješća donijeti ocjenu zakonitosti uporabe sredstava prisile.

OSO-e će ponuditi razgovor s vojnim psihologom, u slučaju

kada je uporabljeno vatreno oružje pri čemu je osoba ranjena ili smrtno stradala, kao i ponuditi godišnji odmor, radi što učinkovitijeg i boljeg oporavka.

15. ZAŠTITA ŽRTAVA KAZNENIH DJELA I DRUGIH OSOBA

Dok za to postoje opravdani razlozi, VP će uspostavom privremenih mjera zaštititi žrtvu ili drugu osobu pripadnika OS-a, državnog službenika i namještenika na službi u MO-u, koja je dala ili može dati podatke važne za kazneni postupak ili osobu koja je s navedenim u vezi, ako im prijeti opasnost od počinitelja ili drugih osoba.




84

Zaštita se provodi po pisanoj zapovijedi najviše nadređenog u VP-u uz upoznavanje načelnika GS OS RH, odnosno upoznavanje ministra obrane, uz pripremu zasebnog elaborata konkretnog osiguranja.

Podaci o identitetu osobe nad kojom se provode mjere zaštite i podaci o identitetu osobe koja je dala obavijest važnu za kazneni postupak su službena tajna.

16. ZADRŽAVANJE

Službujući časnik postrojbe VP-a može zadržati pripadnika OS-a koji teže narušava javni red i mir ili remeti red u postrojbi, ustanovi odnosno zapovjedništvu, ali ne dulje od 24 sata. (članak 9. Pravilnika o vojnoj stezi).

O zadržavanju pripadnika OS-a službujući časnik VP-a dužan je odmah o zadržavanju izvijestiti osobu ovlaštenu za odlučivanje o pokretanju stegovnog postupka.

Imajući u vidu učinjeno djelo službujući časnik VP-a upoznaje zadržanu osobu da će biti zadržana u prostorijama za zadržavanje VP-a i upoznaje ju s razlogom zbog čega će biti zadržana, te joj priopćava njezina prava.

Dovedena osoba se upoznaje da će o njenom zadržavanju biti obaviještena njena ustrojstvena cjelina, te ona može izraziti želju želi li da se još netko upozna da će biti zadržana (npr. uža obitelj). Iza toga se pristupa detaljnom pregledu zadržane osobe (ženske osobe pregledavaju OSO-a ženskog spola) gdje se oduzimaju svi predmeti, novac i stvari od vrijednosti (lančići, narukvice, sat, prstenje i dr.), te sve čime bi zadržana osoba mogla nanijeti ozljede sebi, drugim zadržanim osobama u prostoriji za zadržavanje ili pripadnicima VP-a.

Sve privremeno oduzete stvari se popisuju komisijski (službujući časnik i OSO koji je dovelo osobu za zadržavanje) te se pohranjuju u metalni ormar, odnosno prostor predviđen za te namjene.

Tijekom pregleda ujedno se konstatira i tjelesno stanje

dovedene osobe, te eventualne ozljede koje se i posebno kategoriziraju: - stare ozljede,

- ozljede nastale od trećih osoba pri remećenju reda i stege ili




85

činjenju kaznenog djela ili prekršaja,

- ozljede nastale pri postupanju djelatnika VP-a.

Ako dovedena osoba zahtijeva liječnički pregled, ili časnik koji odlučuje o zadržavanju prosudi da je osobi potrebna liječnička pomoć (npr. jaka alkoholiziranost, ozljeda i sl.), dovedenoj osobi se to mora osigurati.

Obvezno se upućuju na liječnički pregled i djelatnici VP-a ako su zadobili ozljede pri primjeni ovlasti.

Po prijemu u prostorije za zadržavanje, ukoliko je dovedena osoba u vidljivo alkoholiziranom stanju obvezno se provodi alkotestiranje te se sastavlja Zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti. Alkotestiranje se provodi alkometrom ili drugim sličnim sredstvom na zaduženju VP-a.

O zadržavanju se popunjava Zapisnik o zadržavanju. Ako je dovedena osoba u alkoholiziranom stanju Zapisnik o zadržavanju se uručuje nakon otrežnjenja. Osoba se presvlači u odgovarajuću odjeću, te se smješta u prostoriju za zadržavanje.

Muške se osobe zadržavaju odvojeno od ženskih.

Smještajem dovedene osobe u prostoriju za zadržavanje prestaje angažiranje OSO-a koja je dovela zadržanu osobu, te se ona upućuje na daljnje zadaće.

Daljnji nadzor nad zadržanom osobom u prostoriji za zadržavanje provodi službujući časnik sa svojim pomoćnikom, ili osoba koju on ovlasti. Zabranjen je drugim osobama ulazak u krug prostorija za zadržavanje s bilo kojom vrstom oružja ili oruđa, osim u slučajevima kada su ispunjeni uvjeti za uporabu vatrenog oružja (članak 52. Pravilnika ).

Kada je potrebno zadržanu osobu dovesti u prostorije kriminalističke VP, tu zadaću obavljaju djelatnici opće VP uz poštovanje svih mjera sigurnosti.

Po proteku roka za zadržavanja, zadržana osoba se mora otpustiti, te joj se vraćaju privremeno oduzeti predmeti i stvari, osim službenog vatrenog oružja.




86

Službeno vatreno oružje izuzima odgovorna osoba koju ovlasti zapovjednik postrojbe zadržane osobe uz predočenje dokumentacije da je ono vlasništvo postrojbe.

O zadržavanju svake osobe vodi se evidencija (članak 58. Pravilnika ).

17. PRIKUPLJANJE, OBRADA I KORIŠTENJE OSOBNIH PODATAKA

VP prikuplja, obrađuje i koristi se osobnim podacima te

vodi evidencije o osobnim i drugim podacima radi sprječavanja i otkrivanja kaznenih djela i prekršaja te pronalaska počinitelja kaznenih djela i prekršaja.

VP vodi evidenciju: - pripadnika OS-a, državnih službenika i namještenika na službi u

MO kojima je po bilo kojoj osnovi oduzeta sloboda (uhićenje, zadržavanje, dovođenje i dr.),

- pripadnika OS-a, državnih službenika i namještenika na službi u MO-u i civilnih osoba protiv kojih su ovlaštene službene osobe podnijele kaznenu prijavu,

- počinjenih kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti, - traženih pripadnika OS-a, državnih službenika i namještenika na

službi u MO-u i nestalih predmeta kojima raspolaže MO-a i OS-a, - provjere identiteta pripadnika OS-a, državnih službenika i

namještenika na službi u MO, - događaja u kojima su sudjelovali pripadnici OS-a, državni

službenici i namještenici na službi u MO-u, - uporabljenih sredstava prisile, - osoba nad kojima je provedeno utvrđivanje identiteta,

daktiloskopiranih osoba, fotografiranih osoba i DNK pretraga, - prometnih nezgoda u kojima su sudjelovala vojna vozila odnosno

pripadnici OS-a, državni službenici i namještenici na službi u M-uO.

Brojčani pokazatelji o KD-u, osobama protiv kojih je podnesena

kaznena prijava i oštećenim osobama, te ostali brojčani pokazatelji smiju se rabiti u statističke i analitičke svrhe u MO-u i OS-u.




87

Osobnim podacima ne smije se koristiti protivno svrsi propisanoj Pravilnikom i drugim propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

Prikupljeni i u evidenciju uneseni osobni podaci moraju se

odmah brisati kada se utvrdi da nisu točni ili su prestali razlozi odnosno uvjeti radi kojih je osobni podatak unesen u evidencije.

Prikupljanje podataka, evidenciju i analitičku obradu provode ustrojstvene cjeline i osobe iz Vojne policije određene po zapovijedi načelnika Uprave VP-a.

18. POSEBNE OBVEZE OSO-a U OBAVLJANJU SLUŽBE

OSO je dužan službu obavljati odjeven i opremljen u skladu s vojnim propisima.

OSO ne smije obavljati vojnopolicijske poslove ako je pod utjecajem alkohola, omamljujućih sredstva koja utječu na njegovo tjelesno i duševno stanje.

Prije početka obavljanja službe, nadređeni je dužan OSO-a upoznati sa zadaćom i provjeriti je li OSO: - tjelesno i duševno sposoban za obavljanje službe, - opremljena ispravnim oružjem i drugom propisanom opremom i sredstvima.

Nadređeni zapovjednik dužan je zabraniti prijam službe, odnosno onemogućiti daljnje obavljanje službe OSO-u koji nije ispravno odjeven ili opremljen odgovarajućim sredstvima i opremom, ako alkometrom ili drugim pogodnim sredstvom utvrdi prisutnost alkohola ili drugih narkotičnih sredstava, kao i OSO-u koji se odbije podvrći provjeri. U tom slučaju, nadređeni je obvezan u najkraćem roku izvijestiti nadležnog zapovjednika i o tome sačiniti zapisnik.

Neki simptomi koji bi mogli navoditi na prisutnost alkohola i droga:

- nejasno izgovaranje, - miris alkohola u zadahu, - osoba ne hoda ravno ili primjetno krivuda, - neuobičajeno ponašanje koje iziskuje istragu. - verbalni ili fizički konflikt,




88

- neovlašteno ili nezakonito posjedovanje alkoholnih pića za vrijeme dužnosti,

- podaci dobiveni iz povjerljivih izvora koji navode da je zaposlenik pod utjecajem alkohola ili droga,

- svako drugo ponašanje koje izazove sumnju da je osoba opasna za sebe ili za druge.

ZA USPJEŠAN RAD PRIPADNIK VOJNE POLICIJE MORA:

poznavati propise, razviti vještine za provođenje postupaka, dobro znati procijeniti za koju situaciju i za

koje osobe je prikladna koja mjera, odnosno postupanje.

ČIME PRIDONOSI:

pozitivnom imidžu Vojne policije OS RH u javnosti,

vlastitom osjećaju kompetencije i profesionalizma.




89

Literatura:

1. Zakon o obrani (Narodne novine br. 33/02, 58/02) 2. Zakon o službi u OS RH (Narodne novine br. 33/02, 58/02,

175/03, 136/04) 3. Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine br. 110/97,

27/98, 58/99, 112/99, 58/02 i 143/02 pročišćeni tekst 62/03 i 115/06)

4. Zakon o prekršajima (Narodne novine br. 88/02, 122/02, 187/03, 105/04 i 127/04)

5. Zakon o policiji (Narodne novine br. 129/00) 6. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br.

105/04) 7. Pravilnik o djelokrugu rada, dužnostima i ovlastima pripadnika

Vojne policije (Narodne novine br. 74/03) 8. Pravilnik o načinu policijskog postupanja (Narodne novine br.

81/03) 9. Pravilnik o vojnoj stezi (Narodne novine br. 95/03) 10. Priručnik Ovlasti Vojne policije, 1998.godina 11. Priručnik za obuku policajaca MUP-a, 1993. godina 12. Odluka ministra obrane o rodovima, službama, strukama i

njihovim specijalnostima (Narodne novine br. 151/04) 13. Stipe Ivanda, Pregled policijskog prava 14. Policijski priručnik, Temeljne ovlasti policije, 2003. godina 15. Policijski priručnik MUP RH, 2003. godina




Prilozi:

- A – Radni nalog - B – Poziv - C – Potraga za osobom - D – Zahtjev za obustavu potrage za osobom - E – Zahtjev za raspisivanje objave za predmetom - F – Zahtjev za obustavu, obnovu, dopunu, promjenu i

reaktiviranje objave za predmetom - G – Potvrda o privremeno oduzetim predmetima - H – Obavijest o povredi vojne stege - I – Zapisnik o zadržavanju - J – Zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti / utjecaju opojnih

droga ili lijekova - K – Potvrda o prijemu pozvane i/ili dovedene osobe - L – Uputnica za ulazak u vojni objekt - M – Knjiga evidencije ulaska i izlaska osoba i motornih

vozila - N – Knjiga evidencije zadržanih osoba - O – Izvješće o počinjenom prekršaju u prometu - P – Potvrda o premještaju nepropisno parkiranog i/ili

zaustavljenog vozila - R – Potvrda o oduzimanju / zadržavanju vozačke dozvole i

registarskih pločica




prirucnik za uporabu ovlasti vp - 2007

Documents