prirucnik za program porat - marjan.fesb.hrmarjan.fesb.hr/~sikora/files/prirucnik.pdf · priruČnik...

PRIRUČNIK ZA PROGRAM PORAT


SADRŽAJ: 1. Uvod ...................................................... 1 2. Sučelje programa PORAT .................................... 2 2.1 Izbornici programa PORAT ............................... 2 2.2 Traka s alatima programa PORAT ......................... 3 2.3 Statusna traka programa PORAT .......................... 3

3. Naredbe programa PORAT .................................... 4 3.1 Izbornik DATOTEKA ...................................... 4 3.1.1 Naredba OTVORI...................................... 4 3.1.2 Naredba IZAĐI....................................... 4 3.1.3 Naredba SNIMI....................................... 5 3.1.4 Naredba SNIMI KAO................................... 5 3.1.5 Naredba UVEZI....................................... 5 3.1.6 Naredba UVEZI POČETNU FRONTU VALA................... 6 3.1.7 Naredba UVEZI LUKOBRAN.............................. 7 3.1.8 Naredba IZVEZI...................................... 8 3.1.9 Naredba IZAĐI....................................... 9

3.2 Izbornik PRORAČUN ..................................... 10 3.2.1 Naredba PARAMETRI.................................. 10 3.2.2 Naredba IZBRIŠI.................................... 15 3.2.3 Naredba IZRAČUNAJ REFRAKCIJU....................... 15 3.2.4 Naredba IZRAČUNAJ SVE.............................. 15 3.2.5 Naredba IZABERI TROKUT DNA......................... 16 3.2.6 Naredba IZABERI ČVOR DNA........................... 16 3.2.7 Naredba IZABERI ČVOR VALA.......................... 17

3.3 Izbornik PRIKAZ ....................................... 19 3.3.1 Naredba TRAKA S ALATIMA............................ 19 3.3.2 Naredba STATUSNA TRAKA............................. 19 3.3.3 Naredba MREŽA TRIANGULACIJE DNA.................... 19 3.3.4 Naredba TOČKE DEFINIRANE DUBINE DNA................ 19 3.3.5 Naredba NIJANSE DUBINA DNA......................... 20 3.3.6 Naredba FRONTE VALA................................ 20 3.3.7 Naredba ORTOGONALE VALA............................ 20 3.3.8 Naredba NIJANSE VISINA VALA........................ 21 3.3.9 Naredba KOORDINATE................................. 21

3.4 Izbornik PROZOR ....................................... 22 3.4.1 Naredba POVEĆAJ DVAPUT............................. 22 3.4.2 Naredba SMANJI DVAPUT.............................. 22 3.4.3 Naredba POVEĆAJ IZABRANO........................... 22 3.4.4 Naredba SMANJI DO RUBA............................. 23 3.4.5 Naredba POMAKNI.................................... 23 3.4.6 Naredba KASKADIRAJ................................. 23 3.4.7 Naredba SLOŽI VODORAVNO............................ 23 3.4.8 Naredba SLOŽI HORIZONTALNO......................... 24 3.4.9 Naredba GRAFIČKI PRIKAZ............................ 24 3.4.10 Naredba TABLIČNI PRIKAZ........................... 24

3.5 Izbornik POMOĆ ........................................ 25 3.5.1 Naredba SADRŽAJ.................................... 25 3.5.2 Naredba O SIMULACIJI PORAT......................... 27


4. Udžbenik za rad u programu PORAT ......................... 28 4.1 1. Dan – Priprema podloge za program Porat ........... 28 4.1.1 Skeniranje......................................... 28 4.1.2 Ubacivanje rasterske karte u AutoCAD, podešavanje mjerila i orijentacija karte............................. 29 4.1.3 ucrtavanje (vektorizacija) obalne linije, fronte vala i točaka iste dubine (na izobatama)...................... 32

4.2 2. Dan – Priprema podloge za program Porat i početak rada u programu Porat ..................................... 36 4.2.1 spajanje točaka dna u trokute – kreiranje nepravilne mreže trokuta............................................ 36 4.2.2 snimanje vektorizirane karte u DXF formatu......... 39 4.2.3 Rad u programu Porat............................... 40 4.2.4 Autorizacija programa Porat........................ 42 4.2.5 Uvoz situacije u DXF formatu....................... 43 4.2.6 Podešavanje parametara simulacije.................. 45

4.3 3. Dan – Proračun vala i očitavanje vrijednosti dobivenih proračunom ...................................... 47 4.3.1 Proračun vala i prilagođavanje grafičkog prikaza nakon proračuna.......................................... 47 4.3.2 Očitavanje točnih vrijednosti dobivenih proračunom. 49

4.4 4. Dan – Korištenje tabličnog prikaza i izvoz podataka52 4.4.1 Korištenje tabličnog prikaza....................... 52 4.4.2 Izvoz podataka..................................... 54

4.5 5 Dan – Primjer proračuna difrakcije i sekundarne refrakcije ................................................ 59 4.5.1 Priprema trokutaste mreže dna, obale i početne fronte vala za projekt Makarska................................. 59 4.5.2 Konstrukcija virtualnog lukobrana - Slučaj lukobrana s pokosom................................................ 60 4.5.3 Priprema početne fronte vala i izvoz početne fronte vala i lukobrana......................................... 63 4.5.4 Uvoz lukobrana i početne fronte vala, te proračun difrakcije............................................... 64

5. O programu, autoru i vlasniku ... ........................ 67 O programu............................................... 67 O autoru................................................. 67 O vlasniku............................................... 68


Uvod 1

1. Uvod Program PORAT je simulacija širenja valova u uvalama i lukama. Program računa uticaj difrakcije i refrakcije na širenje valova. Ulazni parametar programa su nepravilna trokutasta mreža dna (TIN - triangulated irregular network), konture obale i otoka, te početna fronta vala. Izlazni podaci su putanja i visine valova. Izlazne podatke program prezentira grafički i numerički. Kako bi lakše mogli koristiti program PORAT na raspolaganju vam osim priručnika stoji i elektronska pomoć, koja je organizirana u tri poglavlja: Sučelje programa PORAT Naredbe programa PORAT Program PORAT u praksi: Projekt Resnik U prvom poglavlju prikazano je sučelje programa PORAT, te je objašnjena njegova funkcionalnost, kao i način korištenja. U drugom poglavlju detaljno su opisane sve naredbe programa PORAT, te njihovi ekvivalenti u izbornicima, ikonama i na tastaturi. U trećem poglavlju u vidu udžbenika, prikazan je Projekt Resnik. Ovaj projekt je prikazan po lekcijama, od skeniranja, preko proračuna, do izvoza podataka. Nadam se da će vam ova elektronska pomoć, uz priručnik biti dovoljna za savladavanje rada u programu PORAT. Ukoliko neka pitanja ostanu nerazjašnjena, slobodno me kontaktirajte (podaci se nalaze u poglavlju O programu, autoru i vlasniku ...). Ukoliko naiđete na neispravnosti (bugove) u programu, molim vas da ih pažljivo i iscrpno zabilježite, te me nakon toga kontaktirate. Autor


Sučelje programa PORAT 2

2. Sučelje programa PORAT

Sučelje programa PORAT nalik je ostalim Windows aplikacijama. Na vrhu ekrana nalaze se izbornici, ispod njih je traka s alatima, dok se na dnu ekrana nalazi statusna traka. U središnjem dijelu, nakon što se učita konkretna situacija, prikazati će se grafički ili tablični prozor.

2.1 Izbornici programa PORAT

Na vrhu ekrana nalazi se traka sa izbornicima. Unutar izbornika nalaze se sve naredbe i mogućnosti programa PORAT. U izborniku Datoteka nalaze se naredbe za ulaz i izlaz podataka, te izlazak iz programa. U izborniku Podaci nalaze se naredbe za definiranje proračuna, pokretanje proračuna i očitavanje vrijednosti. Izbornik Prikaz sadrži naredbe za podešavanje prikaza programa PORAT. U izborniku Prozor nalaze se alati za manipulaciju grafičkim prozorom. Izbornik Pomoć sadrži interaktivnu pomoć, te osnovne podatke o programu PORAT.


Sučelje programa PORAT 3

2.2 Traka s alatima programa PORAT

U traci s alatima nalaze se ikone koje omogućavaju brže pokretanje najčešće korištenih alata programa PORAT. Ostali alati mogu se koristiti putem izbornika.

2.3 Statusna traka programa PORAT

U statusnoj traci programa PORAT prikazuju se najvažniji parametri simulacije poput: - L0: početna valna duljina - H0: početna visina vala - T: period vala - deltaT: vremenski inkrement (vremenski razmak dvaju susjednih točaka na ortogonali vala) - minZ: najmanja dubina za koju se računa širenje vala Ukoliko se to izabere putem ikona ili izbornika, na statusnoj traci prikazuju se još: - položaj kursora na ekranu (u metrima) Tijekom proračuna ili neke druge radnje koja zahtjeva više vremena, na statusnoj traci prikazat će se napredak dotične akcije. Nakon završetka na statusnu traku se vraća prikaz parametara.


Udžbenik za rad u programu PORAT 4

3. Naredbe programa PORAT U ovom poglavlju opisane su sve naredbe programa PORAT. Za svaku naredbu na početku opisa navedeni su načini njenog pozivanja: putem izbornika, tastature i ikone. U nastavku je ukratko opisana funkcionalnost naredbe, uz podroban opis dijaloških okvira, koji se pojavljuju tijekom izvršavanja naredbe. Također, ukoliko je to bilo potrebno, na kraju opisa istaknute su važnije napomene.

3.1 Izbornik DATOTEKA

3.1.1 Naredba OTVORI Izbornik: Datoteka/Otvori Tastatura: Ctrl+O

Ikona: Ova naredba služi za učitavanje nove situacije. Ako je prije učitavanja nove situacije već otvorena situacija, program će postaviti upit za snimanje postojeće situacije. Za otvaranje nove situacije program će ponuditi okvir za izbor datoteke, u kojem korisnik treba na disku pronaći i otvoriti željenu situaciju. NAPOMENA: Tijekom otvaranja situacije na statusnoj traci prikazati će se napredak akcije učitavanja. Nakon učitavanja na ekranu će se prikazati grafički prozor. Za prelazak u tablični prozor treba upotrebiti odgovarajuću naredbu.

3.1.2 Naredba IZAĐI Izbornik: Datoteka/Izađi Tastatura: Alt+D, Đ Pomoću ove naredbe možete zatvoriti postojeću datoteku. Prije zatvaranja program će postaviti upit za snimanje datoteke. NAPOMENA: Nakon zatvaranja datoteke svi podaci iz situacije se brišu iz memorije. Stoga, ukoliko situaciju niste snimili, podaci će biti izgubljeni nepovratno.



3.1.3 Naredba SNIMI Izbornik: Datoteka/Snimi Tastatura: Ctrl+S

Ikona: Naredba služi za snimanje situacije na disk. Ukoliko je naredba već prije snimana na disk, pa je ime datoteke poznato, program neće postaviti upit za ime datoteke. Ukoliko je ime datoteke nepoznato, odnosno situacija još nikad nije snimana na disk, program će otvoriti okvir za izbor datoteke. Korisnik tada treba na disku pronaći mjesto za datoteku i upisati njeno ime. NAPOMENA: Ukoliko je u situaciji izvršen proračun vala, postoji mogućnost snimanja podataka dobivenih proračunom zajedno sa situacijom. Ova opcija može se uključiti naredbom Podaci/Parametri. Tijek snimanja može se pratiti na statusnoj traci.

3.1.4 Naredba SNIMI KAO... Izbornik: Datoteka/Snimi kao... Tastatura: Alt+D, K Ova naredba djeluje isto kao i naredba Datoteka/Snimi, s razlikom što ona prije snimanja uvijek postavi okvir za izbor datoteke. Dakle, datoteka se ne snima na već predodređeno mjesto, nego program uvijek korisnika pita na koje mjesto treba snimiti datoteku.

3.1.5 Naredba UVEZI Izbornik: Datoteka/Uvezi Tastatura: Crtl+U Ova naredba služi za učitavanje DXF datoteke pripremljene u programu AutoCAD. Nakon što u programu AutoCAD na odgovarajući digitalizirate vašu situaciju, snimite je u DXF obliku i učitajte pomoću ove naredbe. Nakon što je uvoz datoteke završen program će vas obavijestiti ako je došlo do grešaka tijekom uvoza.



Ukoliko u uvezenoj datoteci ima trokuta koji imaju površinu nula oni će biti prikazani crvenom bojom. Ukoliko ima trokuta sa samo jednom točkom ti trokuti (točke) biti će označeni crvenim markerom u obliku jednakostranog trokutića (vidi sliku).

Ove greške potrebno je uočiti, vratiti se u program AutoCAD i ispraviti ih. Nakon toga ponoviti postupak uvoza. Nakon uvoza snimite datoteku naredbom Datoteka/Snimi. Nakon toga se situacija više ne učitava naredbom Datoteka/Uvezi nego Datoteka/Otvori. NAPOMENA: Tijekom uvoza datoteke na statusnoj traci prikazan je napredak uvoza. Pošto program prilikom uvoza vrši proračune potrebne za ispravan rad simulacije, potrebno je imati malo strpljenja dok se akcija ne završi. Ovaj postupak se vrši samo jednom, dok se kasnija učitavanja odvijaju puno brže, bez vršenja naknadnih proračuna.

3.1.6 Naredba UVEZI POČETNU FRONTU VALA Izbornik: Datoteka/Uvezi početnu frontu vala Tastatura: Alt+D, F Naredbom Datoteka/Uvezi u program PORAT ubaciti ćete cijelu situaciju, tj. dno, obalu, otoke i početnu frontu vala. Pošto se analiza vališta radi obično za više vjetrova, pomoću ove naredbe možete učitati samo početnu frontu vala za drugi vjetar. Dakle, da bi izbjegli dugotrajno učitavanje cijele situacije, u programu AutoCAD izvezite u DXF formatu samo promjenjenu frontu vala, te je onda pomoću ove naredbe učitajte u program PORAT. NAPOMENA: Prilikom izvoza iz programa AutoCAD polilinija sa početnom frontom vala treba biti u odgovarajućem layeru.



3.1.7 Naredba UVEZI LUKOBRAN Izbornik: Datoteka/Uvezi lukobran Tastatura: Alt+D, L Naredbom Datoteka/Uvezi u program PORAT ubaciti ćete cijelu situaciju, tj. dno, obalu, otoke i početnu frontu vala. Ukoliko želite u situaciju ubaciti samo položaj lukobrana ili promjeniti postojeći položaj lukobrana, upotrebite ovu naredbu. Dakle, da bi izbjegli dugotrajno učitavanje cijele situacije, u programu AutoCAD izvezite u DXF formatu samo lukobran, te ga onda pomoću ove naredbe učitajte u program PORAT. NAPOMENA: Prilikom izvoza iz programa AutoCAD polilinija sa lukobranom treba biti u odgovarajućem layeru.



3.1.8 Naredba IZVEZI Izbornik: Datoteka/Izvezi Tastatura: Ctrl+I Ova naredba služi za izvoz podataka iz programa PORAT. Nakon izbora ove datoteke na ekranu će vam se pojaviti ovakav okvir:

- Putanja vala u DXF formatu: Kliknite na kućicu pored ove opcije da biste uključili snimanje datoteke u DXF formatu (u kućici se pojavi znak “viđeno”). Da biste isključili snimanje ponovo kliknite na kućicu (opcija će “posivjeti”). - Izaberi... Ako kliknete na ovu tipku, na ekranu će vam se otvoriti okvir za izbor datoteke, pomoću kojeg možete odrediti u koju datoteku će se snimiti putanja vala. - Tablica sa numeričkim vrijednostima u TXT formatu: Kliknite na kućicu pored ove opcije da biste uključili snimanje tablice u TXT formatu (u kućici se pojavi znak “viđeno”). Da biste isključili snimanje ponovo kliknite na kućicu (opcija će “posivjeti”). - Izaberi... Ako kliknete na ovu tipku, na ekranu će vam se otvoriti okvir za izbor datoteke, pomoću kojeg možete odrediti u koju datoteku će se snimiti tablica. Nakon što ste podesili opcije izvoza podataka kliknite na tipku OK. Za detalje u vezi korištenja izvezenih podataka pogledajte poglavlje 4.4.2 Izvoz podataka. NAPOMENA: Ovu naredbu možete koristiti samo nakon izvršenog proračuna.



3.1.9 Naredba IZAĐI Izbornik: Datoteka/Izađi Tastatura: Ctrl+Đ Ova naredba služi za prestanak rada u programu. NAPOMENA: Prije izlaska rada poželjno je snimiti podatke na disk. Nakon izlaska iz programa svi podaci iz otvorene situacije se brišu iz memorije.



3.2 Izbornik PRORAČUN

3.2.1 Naredba PARAMETRI Izbornik: Proračun/Parametri Tastatura: F2

Ikona: Ova naredba služi za podešavanje parametara programa PORAT. Nakon što je zadate pred vama će se pojaviti slijedeći okvir:

Okvir parametri ima tri nivoa: Proračun, Prikaz i Datoteka. PRORAČUN Na nivou Proračun možete podešavati parametre proračuna: - Period vala: Ovaj parametar označava vremenski period vala.

Unosi se u sekundama. - Početna valna duljina: Iznos valne duljine na početku

razvoja vala. Unosi se u metrima.



- Početna visina vala: Amplituda vala na početku. Unosi se u metrima.

- Minimalna dubina proračuna: Ukoliko program za vrijeme

proračuna ne naiđe na lom vala (što bi se u pravilu trebalo uvijek događati) na ovoj dubini će zaustaviti proračun vala. Unosi se u metrima, kao negativan broj. NAPOMENA: Dobro je unjeti broj po iznosu veći od nule, recimo –0,1.

- Faktor korekcije: Ovaj faktor uzima se u obzir u postupku

mješovite integracije. Promjenom faktora dobijaju se male varijacije putanje vala. Faktor može iznositi od 0 do 1. NAPOMENA: Najbolji rezultati postižu se za faktor integracije oko 0,5.

- Vremenski inkrement: Vremenski inkrement određuje razmak između dvije susjedne izračunate fronte vala. Ukoliko je on manji, fronte će biti crtane (i izračunate) gušće, proračun će biti precizniji, ali će zahtjevati više vremena. Unosi se u sekundama.

NAPOMENA: Vremenski inkrement dobro je podesiti na višekratnik perioda vala.

Vremenski inkrement: lijevo - 1s, desno – 2s.



- Red susjednih trokuta: Ovaj parametar određuje koliko će susjednih trokuta program uzeti u obzir prilikom proračuna putanje. Ukoliko prilikom proračuna dođe do prekida ortogonale vala na mjestu gdje to nije logično, povećajte vrijednost parametra.

Parametar mora biti veći od nule. Uobičajene vrijednosti su od 1 do 5.

NAPOMENA: Povećavanjem iznosa ovog parametra usporavate proračun.

- Tolerancija: Kod proračuna difrakcije, da bi se

u vrhu lukobrana mogao precizno odrediti kut i visina vala, potrebno je naći zraku koja prolazi kroz vrh lukobrana. Ovaj parametar određuje najveću grešku koja će se tolerirati prilikom traženja zrake vala koja prolazi kroz vrh lukobrana. Parametar mora biti veći od nule, a izražen je u centimetrima. NAPOMENA: Smanjenjem ovog iznosa usporavate proračun.

- Podjela područja difrakcije: Kod proračuna difrakcije,

širenje vala u području difrakcije računa se u točkama koje leže na sjecištu kružnih fronti i zraka međusobno razmaknutih za određeni kut. Ovaj prarametar određuje taj kut, a izražen je u stupnjevima. Parametar mora biti veći od nule. NAPOMENA: Smanjenjem ovog iznosa usporavate proračun.

Podjela područja difrakcije: lijevo - 15°, desno – 3°.



PRIKAZ - Ishodište: Služi za ručno podešavanje ishodišta grafičkog

prikaza. Ishodištem se smatra donji lijevi kut prozora. Unosi se u metrima.

- Dimenzije: Služi za ručno podešavanje dimenzija (mjerila)

grafičkog prikaza. Unosi se u metrima. - Veličina točke: Služi za podešavanje veličine točke

(kvadrata) kojim se prikazuju vrijednosti u sjecištima fronta i ortogonala vala. Unosi se u metrima.

Veličina točke: lijevo – 1m, desno – 2m.



- Debljina linije: Ovaj parametar određuje debljinu linije u točkama po metru. Što je iznos veći, linija je tanja.

NAPOMENA: Iznos mora biti veći od 0. Ukoliko se upiše preveliki iznos, crtež će nestati s ekrana (tada upisujte manje vrijednosti sve dok se crtež ne pojavi).

Debljina linije: lijevo – 1, desno – 5. DATOTEKA - Ime datoteke: Ime datoteke na disku sa putanjom. - Ime situacije: Točno ime situacije. Pojavljuje se na

vrhu prozora sa situacijom. Ovdje možete upisati i neke dodatne podatke koje zelite zabilježiti.

- Snimi proračun u

.SIT datoteku: Ukoliko je ova opcija isključena, sa situacijom će biti snimljeni samo ulazni podaci i parametri. Ukoliko se ova opcija uključi, sa situacijom će se snimiti i izračunata putanja i vrijednosti vala.

NAPOMENA: Ukoliko uključite ovu opciju, zamjetno će se povećati veličina datoteke na disku. Također primjetno će se usporiti učitavanje i snimanje situacije.



3.2.2 Naredba IZBRIŠI Izbornik: Podaci/Izbriši Tastatura: F3 Nakon završenog proračuna, na ekranu će se iscrtati putanja vala. Ukoliko želite izbrisati putanju vala s ekrana, te sve podatke o fizikalnim vrijednostima vala u čvorovima, zadajte ovu naredbu.

3.2.3 Naredba IZRAČUNAJ REFRAKCIJU Izbornik: Podaci/Izračunaj refrakciju Tastatura: F4 Ova naredba služi za pokretanje proračuna putanje i vrijednosti refrakcije vala. Nakon pokretanja, na ekranu će se početi iscrtavati ortogonale vala. Nakon iscrtavanja putanja svih ortogonala, program još neko vrijeme provodi u proračunu vrijednosti vala i ostalih parametara. Napredak proračuna prikazan je na statusnoj traci. Ukoliko je u situaciji definiran lukobran, ova naredba ga neće uzeti u obzi. Da biste izračunali primarnu refrakciju do lukobrana, te difrakciju i sekundarnu refrakciju iza lukobrana, zadajte naredbu Izračunaj sve.

3.2.4 Naredba IZRAČUNAJ SVE Izbornik: Podaci/Izračunaj refrakciju Tastatura: F5

Ikona: Ova naredba služi za pokretanje proračuna refrakcije i difrakcije vala. Proračun se može podijeliti u tri faze: - proračun primarne refrakcije, za vrijeme kojeg program

računa refrakciju bez obzira na uticaj lukobrana - proračun difrakcije. Za vrijeme ovog proračuna program prvo

traži zraku koja prolazi vrhom lukobrana (uz zadanu toleranciju). Nakon toga izračunava vrijednosti kuta zrake vala i visine vala na vrhu lukobrana. Sukladno tome računa područje unutar četiri valne duljine iza lukobrana (prema parametru podjele područja difrakcije).

- na kraju program računa područje sekundarne difrakcije, koja nastupa nakon udaljenosti od četiri valne duljine od vrha lukobrana.

Nakon iscrtavanja putanja svih ortogonala, program još neko vrijeme provodi u proračunu vrijednosti vala i ostalih



parametara. Napredak proračuna prikazan je na statusnoj traci. Ukoliko želite provesti proračun samo primarnu refrakciju, zadajte naredbu Izračunaj refrakciju.

3.2.5 Naredba IZABERI TROKUT DNA Izbornik: Podaci/Izaberi trokut dna Tastatura: Alt+P, T

Ikona: Ova naredba služi kako bi se grafički izabrao trokut dna. Kada zadate ovu naredbu, kliknite na željeni trokut dna i on će se ukoliko je pravilno označen ispuniti žutom bojom. Ako je u tabličnom prikazu uključen ulazni sloj podataka Trokuti dna, kursor će se automatski namjestiti na redak sa trokutom koji ste izabrali u grafičkom prozoru.

Izabrani trokut: lijevo – grafički prozor, desno – tablični

prozor

3.2.6 Naredba IZABERI ČVOR DNA Izbornik: Podaci/Izaberi čvor dna Tastatura: Alt+P, D

Ikona: Ova naredba djeluje slično kao i prethodna. U grafičkom prozoru kliknite na čvor dna koji želite izabrati. Nakon toga on će se obojiti žutom bojom. Ukoliko je u tabličnom prikazu otvoren sloj podataka Čvorovi dna, kursor će se automatski pozicionirati na označeni čvor.



3.2.7 Naredba IZABERI ČVOR VALA Izbornik: Podaci/Izaberi čvor vala Tastatura: Alt+P, V

Ikona: Pomoću ove naredbe možete očitati točne vrijednosti vala. Vrijednosti za točke između fronta i ortogonala vala program dobija interpolacijom, dok su vrijednosti u čvorovima (presjecištima) ortogonala i fronta vala dobivene točnim proračunom. Nakon što ste zadali ovu naredbu na ekranu će se pojaviti slijedeći okvir:

Ako sada kliknete negdje na površinu razvoja vala, pokrivenu ortogonalama i frontama vala, program će unutar okvira prikazati točne vrijednosti fizikalnih parametara vala. Ukoliko sada želite očitati vrijednosti za drugu točku, potrebno je samo ponovo klinuti na željenu točku na ekranu.



Ako želite očitati vrijednosti za točku sa poznatim koordinatama, upišite koordinate točke u okvire X (m): i Y (m): te nakon toga kliknite na tipku Izračunaj. Kada završite sa očitavanjem vrijednosti za nastavak rada u programu potrebno je ponovo zadati ovu naredbu (ili kliknuti na ikonu). NAPOMENA: Ako kliknete na područje koje nije pokriveno mrežom ortogonala i fronta, program neće napisati fizikalne vrijednosti. Ukoliko ste kliknuli na područje pokriveno mrežom trokuta dna, program će ispisati koordinate i dubinu, u suprotnom samo koordinate točke.



3.3 Izbornik PRIKAZ

3.3.1 Naredba TRAKA S ALATIMA Izbornik: Prikaz/Traka s alatima Tastatura: F11 Ova naredba služi za uklanjanje s ekrana trake s alatima. Da biste je ponovo vratili na ekran, ponovo zadajte naredbu. NAPOMENA: Ova naredba može biti posebno korisna ukoliko radite na nižim rezolucijama ekrana, te želite povećati radnu površinu ekrana.

3.3.2 Naredba STATUSNA TRAKA Izbornik: Prikaz/Statusna traka Tastatura: F12 Pomoću ove naredbe možete ukloniti statusnu traku s ekrana. Da biste je ponovo vratili na ekran, ponovo zadajte naredbu. NAPOMENA: Ova naredba može biti posebno korisna ukoliko radite na nižim rezolucijama ekrana, te želite povećati radnu površinu ekrana.

3.3.3 Naredba MREŽA TRIANGULACIJE DNA Izbornik: Prikaz/Mreža triangulacije dna Tastatura: Ctrl+F1 Pomoću ove naredbe možete uključiti/isključiti prikaz rubova dna koji čine mrežu triangulacije dna. Linije rubova trokuta prikazane su sivom bojom.

3.3.4 Naredba TOČKE DEFINIRANE DUBINE DNA Izbornik: Prikaz/Točke definirane dubine dna Tastatura: Ctrl+F2 Pomoću ove naredbe možete uključiti/isključiti prikaz točaka u kojoj je tično definirana dubina dna (točke na izobatama). Točke su prikazane crnim križićem, a uz njih je ispisana dubina dna u metrima. Veličina križića, a ujedno i brojke kojom je ispisana dubina dna definirana je parametrom Veličina točke.



3.3.5 Naredba NIJANSE DUBINA DNA Izbornik: Prikaz/Nijanse dubina dna Tastatura: Ctrl+F3 Ukoliko zadate ovu naredbu, na ekranu će se dubine trokuta dna prikazati nijansama plave boje. Na taj način moguće je vizualno steći dojam o nagibu i dubini morskog dna. Da biste prikaz vratili na prvobitno stanje (samo rubovi trokuta) ponovo zadajte naredbu. Veza između nijansi boje i prave dubine prikazana je u legendi. NAPOMENA: Ukoliko preko ovakve podloge prikazujete ortogonale i fronte vala, prikaz može postati nečitak. Ako je prije izdavanja ove narebe bio uključen prikaz nijansi visina vala, isti će biti automatski isključen.

3.3.6 Naredba FRONTE VALA Izbornik: Prikaz/Fronte vala Tastatura: Ctrl+F4

Ikona: Kada je ova opcija uključena, na ekranu se prikazuju fronte vala. Fronte vala područja primarne refrakcije prikazane su linijama plave boje, fronte vala područja difrakcije prikazane su linijama zelene boje, a fronte vala područja sekundarne refrakcije prikazane su linijama ljubičaste boje. Svaka fronta vala na mjestu pune valne duljine (brijega vala) prikazana je žutom bojom. NAPOMENA: Ukoliko prije proračuna isključite ovu opciju ekran će biti prazan, tj. neće se vidjeti početna fronta vala.

3.3.7 Naredba ORTOGONALE VALA Izbornik: Prikaz/Ortogonale vala Tastatura: Ctrl+F5

Ikona: Kada je ova opcija uključena na ekranu se prikazuju ortogonale vala. Ortogonale vala prikazane su linijama crvene boje.



3.3.8 Naredba NIJANSE VISINA VALA Izbornik: Prikaz/Nijanse visina vala Tastatura: Ctrl+F6

Ikona: Ukoliko zadate ovu naredbu, na ekranu će se izračunate visine vala prikazati pomoću nijansi plave boje. Bojom će biti pokriveno samo područje za koje postoji proračun. Na taj način moguće je vizualno steći dojam o promjeni visine vala. Da biste prikaz vratili na prvobitno stanje ponovo zadajte naredbu. Veza između nijansi boje i visine vala dubine prikazana je u legendi. Točnu vrijednost fizikalne veličine možete očitati u tabličnom prikazu ili naredbom Podaci/Izaberi čvor vala. NAPOMENA: Ukoliko preko ovakve podloge prikazujete ortogonale i fronte vala, prikaz može postati nečitak. Ako je prije izdavanja ove narebe bio uključen prikaz nijansi dubina dna, isti će biti automatski isključen.

3.3.9 Naredba KOORDINATE Izbornik: Prikaz/Koordinate Tastatura: Shift+F11

Ikona: Kada je ova opcija uključena, na statusnoj traci se prikazuju koordinate položaja kursora na ekranu. Koordinate su u metrima. NAPOMENA: Ukoliko se kursorom ne možete pozicionirati na točno određenu koordinatu, povećajte prikaz naredbom Prozor/Povećaj izabrano. Prikaz se isključuje ponovnim zadavanjem naredbe.



3.4 Izbornik PROZOR

3.4.1 Naredba POVEĆAJ DVAPUT Izbornik: Prozor/Povećaj dvaput Tastatura: SHIFT+F1

Ikona: Kliknite na ono mjesto na ekranu koje želite povećati. Mjerilo prikaza na ekranu povećati će se dvostruko. NAPOMENA: Prilikom povećanja mjerila prikaza debljina linija i veličina točaka ostaje fiksna u metrima. Stoga će se i njihova veličina na ekranu povećati dvaput.

3.4.2 Naredba SMANJI DVAPUT Izbornik: Prozor/Smanji dvaput Tastatura: SHIFT+F2

Ikona: Nakon što kliknete na željeno mjesto na ekranu, prikaz će se smanjiti dvostruko. Centar prikaza će se pomaknuti tako da je sada na mjestu na kojem ste prvobitno kliknuli. NAPOMENA: Prilikom smanjenja prikaza debljina linija i veličina točaka ostaje fiksna u metrima. Stoga će se i njihova veličina na ekranu dvaput smanjiti.

3.4.3 Naredba POVEĆAJ IZABRANO Izbornik: Prozor/Povećaj izabrano Tastatura: SHIFT+F3

Ikona: Kada zadate ovu naredbu, kursor će se pretvoriti u strelicu. Sada trebate označiti prozor koji želite povećati. Kliknite na gornji lijevi rub prozora i držeći pritisnutu lijevu tipku miša pomaknite kursor do donjeg desnog kuta prozora. Tu otpustite tipku miša, pa će se na ekranu povećati označeni prozor.



3.4.4 Naredba SMANJI DO RUBA Izbornik: Prozor/Smanji do ruba Tastatura: SHIFT+F4

Ikona: Ova naredba služi da na ekran dovedete kompletan sadržaj situacije. Mjerilo prikaza podesit će se tako da unutar grafičkog prozora stane sve što se nalazi u situaciji.

3.4.5 Naredba POMAKNI Izbornik: Prozor/Pomakni Tastatura: SHIFT+F5

Ikona: Ako želite pomaknuti prikaz na ekranu, kako biste vidjeli dio situacije, koji je trenutno izvan ruba grafičkog prozora, upotrebite ovu naredbu. Kada zadate ovu naredbu, kursor će se pretvoriti u ruku. Kliknite na mjesto koje želite pomaknuti, pritisnite lijevu tipku miša i držite je pritisnutu. Dok pomičete kursor, pomiče se i prikaz situacije na ekranu (ako želite vidjeti što se nalazi desno od trenutnog ruba prozora, pomaknite kursor ulijevo). Kada pustite lijevu tipku miša, na ekranu će se prikazati novi prikaz. Ovu radnju možete ponavljati sve dok ponovo ne zadate naredbu. NAPOMENA: Za nastavak rada u programu morate ponovo zadati ovu naredbu.

3.4.6 Naredba KASKADIRAJ Izbornik: Prozor/Kaskadiraj Tastatura: CTRL+K Kada izdate ovu naredbu, grafički i tablični prozor na ekranu prikazati će se kaskadirano, jedan ispod drugog.

3.4.7 Naredba SLOŽI VODORAVNO Izbornik: Prozor/Složi vodoravno Tastatura: CTRL+V Ova naredba služi da program na ekranu posloži grafički i tablični prozor jedan ispod drugog. Prozori će se posložiti tako da oba budu u potpunosti vidljiva. Da biste povećali jedan od prozora preko cijelog ekrana koristite standardne ikone od Windowsa (gornji desni rub prozora).



3.4.8 Naredba SLOŽI HORIZONTALNO Izbornik: Prozor/Složi horizontalno Tastatura: CTRL+H Ova naredba služi da program na ekranu posloži grafički i tablični prozor jedan pored drugog. Prozori će se posložiti tako da oba budu u potpunosti vidljivi. Da biste povećali jedan od prozora preko cijelog ekrana koristite standardne ikone od Windowsa (gornji desni rub prozora).

3.4.9 Naredba GRAFIČKI PRIKAZ Tastatura: Alt+O, 1

Ikona: Kada zadate ovu naredbu, fokus prikaza će se prebaciti na grafički prozor.

3.4.10 Naredba TABLIČNI PRIKAZ Tastatura: Alt+O, 2

Ikona: Kada zadate ovu naredbu, fokus prikaza će se prebaciti na tablični prozor.



3.5 Izbornik POMOĆ

3.5.1 Naredba SADRŽAJ Izbornik: Pomoć/Sadržaj Tastatura: F1

Ova naredba pružit će vam na korištenje sustav pomoći. Kada je pokrenete na ekranu će se otvoriti slijedeći okvir:

U ovom okviru pod opcijom Contents sadržane su sve teme iz sustava pomoći. Organizirane su sistematski po poglavljima. Kliknite na simbol knjižice pored poglavlja koje želite koristiti i ispod njega će se otvoriti sadržaj tog poglavlja. Nakon toga kliknite na temu koju želite pročitati i ona će se otvoriti pred vama. Ukoliko pomoć želite pregledati po indeksu, kliknite na opciju Index na vrhu okvira Pomoć za program PORAT i pred vama će se pojaviti slijedeći okvir.



Ovdje su teme indeksirane po ključnim riječima i sortirane po abecedi. Kliknite na ključnu riječ koju želite i otvorit će se teme koje je sadrže. Ukoliko vam ovaj način pretraživanja nije dovoljno dobar, kliknite na opciju Find pri vrhu okvira Pomoć za program PORAT i pred vama će se otvoriti slijedeći okvir:



Pod opcijom 1 upišite riječi koje želite tražiti i u okviru 3 pojaviti će se teme koje sadržavaju tražene riječi. Kliknite na željenu temu i ona će se otvoriti. Ovo nije jedini način korištenja pomoći. U bilo kojem trenutku, ako zatrebate pomoć, pritisnite F1 i ukoliko o toj temi postoji nešto unutar sustava pomoći, to će vam se prikazati na ekranu. Također, unutar svih dijaloških okvira postoji tipka pomoć, koju možete upotrebili da dobijete pomoć o opcijama tog dijaloškog okvira.

3.5.2 Naredba O SIMULACIJI PORAT... Izbornik: Pomoć/O simulaciji PORAT... Tastatura: Alt+M,O Ova naredba prikazati će na ekranu okvir sa osnovnim podacima o simulaciji.



4. Udžbenik za rad u programu PORAT

4.1 1. Dan – Priprema podloge za program Porat

Priprema podloge za program Porat vrši se u programu AutoCAD R14 ili sličnom CAD programu koji ima mogućnost rada sa rasterskim slikama, te može snimati podatke u DXF formatu. Postupak pripreme može se podjeliti u nekoliko koraka: 1) skeniranje papirnate karte sa situacijom koju želimo pripremiti 2) ubacivanje skenirane (rasterske) karte u AutoCAD, te podešavanje mjerila i orijentacije 3) ucrtavanje (vektorizacija) obalne linije, fronte vala i točaka iste dubine (na izobatama) 4) spajanje točaka dna u trokute – kreiranje nepravilne mreže trokuta 5) snimanje vektorizirane karte u DXF formatu

4.1.1 Skeniranje Postupak skeniranja ovisi o vrsti i modelu skenera koji se koristi, pa ga je stoga nemoguće generalizirati. No, ipak je potrebno navesti nekoliko stvari o kojima treba voditi računa. Rezolucija – Rezolucija je parametar koji nam govori kolikom će gustoćom uređaj skenirati željenu sliku. Veća rezolucija znači da ćemo po jedinici površine (dužine) imati više točkica odnosno finiju (precizniju) sliku. Prilikom skeniranja obično je dovoljna rezolucija od 150 točaka po inču, no ukoliko se na računalu nakon skeniranja nemogu razabrati detalji koji su inače čitki na papiru, rezoluciju je potrebno povećati na 300 točaka po inču (kratica dpi). Format – Format slike nam govori na koji način će slika biti skenirana (crno/bijelo, nijanse sivog, boja). Uobičajeni format za ovakvu vrstu nacrta je 256 nijansi sivog. Slike skenirane na taj način biti će monokromatske, ali će imati fine prelaze između crne i bijele. Ukoliko je na karti (na papiru) bilo detalja u boji, koji su bitni za sadržaj i kasniju obradu, tada je potrebno skenirati u boji. Za karte dovoljno je izvršiti skeniranje u 256 boja. Na taj način sva informacija o boji je sačuvana za daljnju obradu. Osim gore navedenog potrebno je voditi računa o još par detalja. Na papiru je dobro ucrtati smjer sjevera, kako bi se nakon skeniranja izvršilo lakše orjentiranje karte u AutoCAD-u. Također dobro je ucrtati i mjerilo, kako bi se kasnije



karta u AutoCAD-u dovela u ispravno mjerilo. Također, ukoliko imate program poput Adobe Photoshopa ili Corel Photopainta, korisno je napraviti inverziju boja u karti, kako biste dobili bijele linije na crnoj podlozi. Ovo je korisno, zato jer se u AutoCAD-u obično crta na crnoj podlozi.

4.1.2 Ubacivanje rasterske karte u AutoCAD, podešavanje mjerila i orijentacija karte Nakon skeniranja, slijedeći korak je ubacivanje te karte u AutoCAD. U direktoriju u kojem je instaliran program nalazi se predložak, u kojem su definirani layeri za pojedine djelove crteža. - pomoću naredbe File/New, Use a template izaberite opciju More files... - na disku nađite direktorij sa programom Porat i u njemu otvorite predložak predložak.dwt Nakon otvaranja ovog predloška u vašem crtežu već su definirani layeri u kojem ćete ucrtati pojedine djelove situacije, kao i layer u koji ćete smjestiti skeniranu podlogu. Prvo ćemo taj layer izabrati za trenutni, a nakon toga ćemo ubaciti skeniranu podlogu u crtež. - pomoću naredbe Format/Layer izaberite layer Skenirana_podloga za trenutni - izaberite naredbu Insert/Raster image - pomoću naredbe Browse izaberite sliku resnik.tif - sve tri opcije pod okvirom Image parameters isključite - nakon učitavanja slike izaberite naredbu View/Zoom/Extents



Vaš crtež sada izgleda ovako. - pomoću naredbe File/Save as... snimite crtež Sada ste skeniranu kartu ubacili u odgovarajući layer crteža. No za ispravan rad potrebno je dovesti kartu u mjerilo i podesiti njenu orijentaciju. Mjerilo možete podesiti ukoliko na karti imate ucrtano mjerilo, ili ako poznajete točan iznos duljine nekog od objekata na karti. Orijentaciju možete podesiti ako na karti imate ucrtan sjever, ili ako znate točnu orjentaciju nekog od objekata.

- da bi izmjerili duljinu objekta u crtežu izaberite naredbu Tools/Inquire/Distance - na prvi upit kliknite na početak objekta, a na drugi kliknite na kraj objekta



Na komandnoj liniji vidimo da je duljina 11 AutoCAD jedinica (metara). Duljina objekta istaknutog na gornjoj slici u stvarnosti iznosi 55 metara. Stoga je sliku potrebno povećati pet puta da bi je doveli u mjerilo 1:1. - izaberite naredbu Modify/Scale - kliknite na rub slike kako biste je označili - pritisnite (ENTER) - na upit Base point: upišite 0,0 (ENTER) - na slijedeći upit upišite faktor skaliranja, u našem slučaju 5 (ENTER) - izaberite naredbu View/Zoom/Extents Ako sada provjerite duljinu objekta vidjet ćete da ona iznosi 55 metara. Sada ćemo podesiti orjentaciju karte.

Za to će nam poslužiti fronte valova već ucrtane na crtežu. U donjem desnom dijelu crteža pronađite prvu cijelu frontu vala, te ju povećajte na cijeli ekran. Pomoću naredbe Tools/Inquire/Distance izmjerite kut prve cijele fronte vala. Na komandnoj liniji biste trebali dobiti kut od 56.3 stupnjeva. Levanat, koji dolazi iz smjera istoka, ima smjer ortogonale 90 stupnjeva, a smjer fronte vala 0 stupnjeva. Stoga sliku treba zarotirati za -56.3 stupnjeva (negativno, jer je suprotno od smjera kazaljke na satu). - izaberite naredbu Modify/Rotate - na upit Select objects: kliknite na rub slike, kako bi je označili, te zatim pritisnite ENTER za kraj selekcije - na upit Base point: upišite 0,0 (ENTER) - na slijedeći upit trebate upisati kut rotacije – u našem slučaju je to 56.3 stupnjeva suprotno od kazaljke na satu – upišite –56.3 (ENTER) Ako sada provjerite kut prve fronte vala vidjet ćete da on iznosi 0 stupnjeva.



4.1.3 ucrtavanje (vektorizacija) obalne linije, fronte vala i točaka iste dubine (na izobatama) Slijedeći korak u pripremi podloge je ucrtavanje tj. vektorizacija obalne linije. Obalna linija u podlozi ima samo vizualnu ulogu, ona ne sudjeluje u proračunu. Stoga prilikom njenog ucrtavanja treba voditi računa o vizualnom izgledu, nije potrebno toliko paziti na preciznost ucrtavanja. Obala će se ucrtavati pomoću zatvorene polilinije. Prvo ćemo izabrati odgovarajući layer za crtanje. - pomoću naredbe Format/Layer prebacite se u layer Obala - pomoću naredbe View/Zoom/Windows povećajte zapadni kut slike

- izaberite naredbu Draw/Polyline, te kliknite na točku gdje se obala spaja sa rubom crteža - kliknite na točku obale, nedaleko od početne točke, te ponavljajte taj postupak dok ne dođete do suprotnog ruba slike. Za pomicanje po slici možete koristiti naredbe View/Pan/Realtime, View/Zoom/Window i View/Zoom/Previous. - prateći rub slike zatvarajte konturu obale - na kraju nemojte kliknuti na početnu točku, nego na komandnoj liniji upišite Close (ENTER) kako biste zatvorili konturu Vaš crtež bi sada trebao izgledati ovako (linija obale će na vašem ekranu biti istaknuta tankom plavom linijom).



Sada ćemo ucrtati početnu frontu vala. Kao i obalnu liniju frontu vala ucrtavati ćemo pomoću polilinije. Naravno, ovdje treba voditi puno više računa o točnosti ucrtavanja. Za razliku od obalne linije gdje ste duljinu i broj segmenata polilinije određivali proizvoljno, ovdje segmente trebate crtati između dvije ortogonale, odnosno od mjesta gdje se ortogonala siječe sa početnom frontom vala. Ako postoji n ortogonala, početna fronta vala imati će n-1 segmenata. Također potrebno je voditi računa da se fronta ucrtava, gledano u smjeru širenja vala, s lijeva na desno. - pomoću naredbe View/Zoom/Window povećajte na ekranu dio situacije oko početne fronte vala - pomoću naredbe Format/Layer odaberite layer Val kao trenutni - izaberite naredbu Draw/Polyline i prema gore navedenim uputstvima ucrtajte početnu frontu vala Vaš crtež bi sada trebao izgledati ovako.

Nakon što ste ucrtali konturu obale i početnu frontu vala, na redu je ucrtavanje točaka dna. Kod crtanja kontura obale nije trebalo voditi previše računa o točnosti, zato jer se obala ne upotrebljava za proračun vala. Kod ucrtavanja točaka dna je upravo obrnuto. Točke dna su od presudne važnosti za rad simulacije. Što su one preciznije i gušće ucrtane, točnost proračuna će biti veća. Naravno, kako se povećava broj točaka povećava se i složenost simulacije, te se usporava proračun. Stoga ćete vi u skladu sa snagom računala i vremenom koje imate na raspolaganju napraviti nekakav kompromis između ovih dvaju krajnosti. Točke dna osim dvije koordinate koje se vide na papiru, moraju imati i treću koordinatu, svoju dubinu. Dubine točaka dna se unose u negativnim brojevima. Najbolje je točke ucrtavati po izobatama, tako da se prvo podesi Z koordinata na dubinu dotične izobate, te da se nakon toga ucrtaju sve točke na toj izobati.



Što se tiče razmaka između susjednih dvaju točaka dna, dobro je uzeti nekakav maksimalni razmak, kojim se crta na djelovima gdje su izobate približno ravne. Taj razmak neka bude otprilike prosječni razmak dvaju izobata u cijeloj situaciji. Tako se na segmentima gdje su izobate relativno ispravne, točke dna ucrtavaju sa takvim razmakom, a kako se zakrivljenost izobata povećava potrebno je smanjivati razmak dvaju susjednih točaka dna. Još jednom želim istaknuti važnost preciznog crtanja točaka dna. Greška koja se unese u ovom koraku, više se ne može ispraviti, te je za njeno ispravljanje potrebno ponoviti sve korake koji slijede iza ovoga.

Crtanje točaka dna prikazati ćemo na gore označenom pješčanom sprudu. - pomoću naredbe View/Zoom/Windows povećajte gore prikazani pješčani sprud na ekranu - izaberite naredbu Format/Layer i odredite layer Dno kao trenutni - na komandnoj liniji upišite naredbu ELEV (ENTER) - na upit upišite –10 (ENTER) – prvo ćemo upisati izobatu dubine 10 metara - na drugi upit samo odgovorite sa ENTER - izaberite naredbu Draw/Point/Multiple - prema gore navedenim uputstvima pomoću točaka definirajte izobatu dubine 10 metara – kada završite za kraj pritisnite Esc - ponovite gornji postupak za izobate dubina 9, 8 i 7 metara - za vrh spruda upišite točku sa elevacijom –6.5 metara



Vaš crtež bi sada trebao izgledati ovako.

Isti postupak ponovite za cijelo dno.



4.2 2. Dan – Priprema podloge za program Porat i početak rada u programu Porat

4.2.1 spajanje točaka dna u trokute – kreiranje nepravilne mreže trokuta Nakon što ste ucrtali točke za sve izobate u situaciji još ostaje samo jedan korak u pripremi dna – spajanje točaka u trokute. Točke je potrebno spojiti u trokute koji će pokriti cijelu površinu dna, te će tako omogućiti proračun refrakcije vala. Trokute možete ucrtavati na dva načina: ručno i poluautomatski. Prvo ću objasniti ručno ucrtavanje trokuta. Prilikom ručnog ucrtavanja trokuta potrebno je paziti na nekoliko činjenica. Trokute treba crtati tako da njima bude pokrivena cijela površina dna, kako nebi ostalo nedefiniranih područja. Također trokute treba crtati tako da se međusobno ne preklapaju. Ovo neće uslijediti greškom u proračunu, nego će ga samo usporiti jer se neka područja nepotrebno definiraju dva puta. Također prilikom ucrtavanja trokuta potrebno ih je zatvoriti (naredba close kod crtanja polylinije). - pomoću naredbe View/Zoom/Window povećajte na ekran sprud s kojim smo počeli ucrtavanje točaka dna. - izaberite naredbu Format/Layer i postavite layer trokuti kao trenutni - zadajte naredbu Draw/Polyline - kliknite na vrh spruda (označili ste prvu točku trokuta) - zaredom kliknite na dvije susjedne točke na izobati dubine 7 metara (tako ste odabrali drugu i treću točku trokuta - na komandnoj liniji upišite close (ENTER) ili c (ENTER) kako biste zatvorili trokut Ovaj postupak ponovite za susjedni trokut na način da od prethodnog odaberete dvije zajedničke točke, a treća da bude nova. Na taj način potrebno je definirati cijelo dno situacije.



Drugi način ucrtavanja trokuta je poluautomatski. On se realizira pomoću skripte pisane u VBA jeziku, te je stoga za takav rad potrebno instalirati VBA dodatak za AutoCAD. Ovaj dodatak nalazi se na instalacijskom CD-u simulacije PORAT. Ova skripta omogućava poluautomatsko ucrtavanje trokuta između dvije slojnice. Pomoću ove skripte samo je prvi trokut potrebno definirati sa sve tri točke, ostali trokuti se definiraju samo sa jednom točkom. Druge dvije točke novog trokuta preuzeti će se od starog trokuta. Ova skripta također omogućava ucrtavanje pojedinačnih trokuta, ukoliko se poluautomatskim crtanjem nemogu određeni slučajevi ucrtati. Ova opcija radi isto kao i crtanje sa naredbom Polyline, ali nije potrebno upisivati opciju Close – skripta automatski zatvara trokut. Također u skripti se nalazi opcija za brisanje trokuta, kako za brisanje nepravilno ucrtanih trokuta nebiste morali prekidati rad skripte. - nakon instaliranja VBA dodatka izaberite naredbu VBA/Load Project i na disku u direktoriju sa instalacijom programa PORAT izaberite datoteku PORAT.DVB - nakon toga naredbom File/Close zatvorite projekt - naredbom View/Zoom/Window na ekranu povećajte pješćani sprud iz prethodne vježbe - naredbom Format/Layer podesite da je trenutni layer Trokuti - izaberite naredbu VBA/Run Macro - izaberite macro mcrPorat i modul CrtanjeTrokuta, te kliknite na tipku Run



- na ekranu će se pojaviti okvir Porat – Crtanje dna, kliknite na tipku Ucrtavanje trokuta između dvije slojnice - kliknite na prvu točku trokuta, te zatim na ostale dvije - na ekranu se iscrta trokut, te se ispiše upit sa opcijama Nastavak i Izlazak – za nastavak pritisnite samo ENTER - na ekranu se pojavi upit za slijedeći trokut – potrebno je označiti samo treću točku, prve dvije će se preuzeti od prošlog trokuta - ovaj postupak ponovite za sve trokute između dvije slojnice - kada zaželite izići iz petlje crtanja trokuta na komandnoj liniji upišite Izaći (ENTER) ili i (ENTER) - za izlazak iz skripte kliknite na tipku sa oznakom x u gornjem desnom kutu okvira skripte



4.2.2 snimanje vektorizirane karte u DXF formatu Nakon što ste završili prethodne korake, sve je spremno za snimanje datoteke u DXF formatu. Prije snimanja datoteke u DXF format snimite naredbom File/Save u originalnom formatu pod imenom resnik-levanat-sivi.dwg, kako biste je mogli kasnije koristiti. - pomoću naredbe Format/Layer isključite layer Skenirana_podloga i provjerite jesu li uključeni ostali layeri - izaberite naredbu File/Export

- u okviru Export Data pod opcijom Save as type: podesite format AutoCAD R14 dxf (*.dxf) – kao što je prikazano na gornjoj slici - na disku odaberite direktorij i datoteku u koju želite snimiti situaciju i nakon toga kliknite na tipku Save Kako biste mogli nastaviti sa vježbama, nakon što završite vektorizaciju dna snimite situaciju u DXF formatu, pod imenom resnik–levanat-sivi.dxf.



4.2.3 Rad u programu Porat U ovom dijelu obuke naučiti ćete kako napraviti kompletan proračun vaše situacije. Od uvoza DXF datoteke, preko podešavanja svih parametara, proračuna, grafičke i numeričke interpretacije rezultata, do izvoza podataka za naknadnu uporabu. Ovaj dio obuke podijeljen je po slijedećim temama: 1) Autorizacija programa Porat 2) Uvoz situacije u DXF formatu 3) Podešavanje parametara simulacije 4) Proračun vala i prilagođavanje grafičkog prikaza nakon proračuna 5) Očitavanje točnih vrijednosti dobivenih proračunom 6) Korištenje tabličnog prikaza 7) Izvoz podataka Prije svega par riječi o sučelju programa Porat.

Ovako izgleda ekran sa grafičkim prikazom simulacije porat. Na vrhu ekrana nalazi se traka sa naslovom programa i imenom datoteke. Ispod nje se nalaze izbornici, pomoću kojih se mogu izvršiti sve radnje u programu. Ispod izbornika se nalazi prvi red ikona, pomoću kojih se mogu vršiti najčešće radnje. Ispod prvog reda ikona počinje grafički prozor (umjesto kojeg može biti i tablični prozor) odnosno drugi red grafičkih ikona, pomoću kojih možemo vršiti najčešće radnje u grafičkom prozoru.



Desni dio grafikog prozora zauzima prikaz situacije. U prikazu je kopno prikazano žutom bojom, točke dna crnim križićima, trokuti dna sivom bojom, a početna fronta vala modrom. Lijevi dio prikaza zauzima legenda, u kojoj će se ovisno o izboru prikazane vrijednosti ispisati vrijednosti i pripadajuće boje. Na dnu ekrana nalazi se statusna traka na kojoj su prikazane vrijednosti najvažnijih parametara simulacije. Tijekom proračuna i drugih radnji ovdje se prikazuje tijek, odnosno napredak proračuna.



4.2.4 Autorizacija programa Porat Zbog zaštite od nelegalnog presnimavanja program Porat zaštićen je sistemom autorizacije. Kada prvi put pokrenete program Porat na određenom računalu, na vašem ekranu će se pojaviti slijedeći okvir:

Zapišite serijski broj vašeg programa, te nazovite autora, kako bi vam dao ključ za autorizaciju. Kada dobijete ključ za autorizaciju, upisati ćete ga u predviđeno mjesto, te kliknuti na tipku OK. Ovaj postupak potrebno je provesti svaki puta kada program instalirate na novo računalo. Također postoje slučajevi kada je autorizaciju potrebno provesti i na računalu koje je već autorizirano, npr: prilikom nadogradnje računala, dogradnje operativnog sistema, grešaka u radu računala. Tada je potrebno ponoviti gore navedeni postupak za autorizaciju. NAPOMENA: Ukoliko primjetite rad programa Porat na računalu na kojem to nije dopušteno (nelegalna kopija) postoji mogućnost zaključavanja programa na slijedeći način: - izaberite naredbu Pomoć/O simulaciji Porat... - nakon što se na ekranu pojavi okvir pritisnite tipku Zaključaj Sada je za ponovni rad potrebna autorizacija programa.



4.2.5 Uvoz situacije u DXF formatu Nakon što ste situaciju pripremili u programu AutoCAD, te je snimili u DXF formatu, prvi korak je uvoz situacije u program PORAT. - izaberite naredbu Datoteka/Uvezi (ili pritisnite CTRL+U)

- na ekranu se pojavi okvir za izbor datoteke – izaberite datoteku resnik-levanat-sivi.dxf i pritisnite OK Tijekom uvoza datoteke na statusnoj traci prikazivati će se kako napreduje operacija uvoza datoteke. Nakon što završi uvozna obrada datoteke, ukoliko tijekom uvoza dođe do kakvih grešaka, na ekranu će se prikazati okvir sa svim greškama (poput okvira dolje).

Ukoliko u uvezenoj datoteci ima trokuta koji imaju površinu nula oni će biti prikazani crvenom bojom. Ukoliko ima trokuta sa samo jednom točkom ti trokuti (točke) biti će označeni crvenim markerom u obliku jednakostranog trokutića (vidi sliku).



Ove greške potrebno je uočiti, vratiti se u program AutoCAD i ispraviti ih. Nakon toga ponoviti postupak uvoza. Nakon uvoza datoteke datoteke potrebno ju je snimiti u originalnom formatu programa PORAT. Nakon snimanja u tom formatu, više nije potrebno uvoziti datoteku, te je njeno učitavanje puno brže.

- za snimanje datoteke u originalnom formatu programa PORAT potrebno je izabrati naredbu Datoteka/Snimi kao... – datoteku snimite pod imenom resnik-levanat-sivi.sit



4.2.6 Podešavanje parametara simulacije Prije početka proračuna, nužno je potrebno podesiti parametre simulacije. Program PORAT će sam podesiti neke podrazumjevane parametre, no vrlo vjerojatno oni neće odgovarati stvarnom stanju stvari. U programu PORAT moguće je podesiti tri vrste parametara: parametri proračuna, parametri prikaza i parametri datoteke.

Najvažnije je točno podesiti parametre proračuna. U parametre vala spadaju slijedeći parametri: period vala – T, početna valna duljina - L0 i početna visina vala - H0. Ovi parametri su ulazni fizikalni parametri simulacije i potrebno ih je točno definirati. Ostali parametri proračuna su faktor korekcije υ - koristi se prilikom finog podešavanja mješovitog postupka integracije, vremenski inkrement ∆T – određuje vremenski period koji protekne između dvije susjedne točke proračuna, te minimalna dubina proračuna – određuje limit kod kojeg prestaje proračun ukoliko prije nije došlo do loma vala. U ovom okviru također se može podesiti i parametar reda susjednih trokuta. Njegova podrazumjevana vrijednost je 3, a najmanja dopuštena vrijednost je 1. Ukoliko prilikom proračuna dođe do prekida ortogonale vala prije nego dođe do loma vala i ako je dubina veća od minimalne dopuštene, probajte povećati ovaj parametar kako bi se proračun ortogonale nastavio.



- pomoću naredbe Podaci/Parametri (ili na tastaturi - F2) podesite vrijednosti svih parametara kao što je prikazano na slici



4.3 3. Dan – Proračun vala i očitavanje vrijednosti dobivenih proračunom

4.3.1 Proračun vala i prilagođavanje grafičkog prikaza nakon proračuna Nakon podešavanja parametara vala sve je spremno za proračun. - pokrenite proračun pomoću naredbe Podaci/Izračunaj refrakciju ( ili na tastaturi F4) Na ekranu će se početi iscrtavati ortogonale valova crvenom bojom. Kada završi iscrtavanje posljednje ortogonale proračun je završen. Na ekranu bi trebali vidjeti sliku poput ove:

Fronte vala nacrtane su plavom bojom, a ortogonale crvenom bojom. Zbog jasnoće prikaza moguće je isključiti fronte i/ili ortogonale vala.

- pomoću naredbe Prikaz/Fronte vala (ili preko tastature Ctrl+F4) isključite fronte vala (nakon toga ih ponovo uključite)



- pomoću naredbe Prikaz/Ortogonale vala (ili preko tastature Ctrl+F5) isključite ortogonale vala (nakon toga ih ponovo uključite)

- kako bi vizalno mogli percipirati promjenu dubine dna, pomoću naredbe Prikaz/Podjela na trokute (ili preko tastature Ctrl+F3) uključite prikaz trokuta dna (nakon toga ponovo isključite) Kako bi se bolje razlučili detalje situacije, te kako bi se preciznije očitao proračun moguće je slikom na ekranu manipulirati pomoću alata za povećavanje, smanjivanje i pomicanje.

- pomoću naredbe Prozor/Povećaj izabrano (na tastaturi SHIFT+F3) povećajte dio situacije uz obalu. Kliknite na gornji lijevi kut prozora koji želite povećati i zatim držeći pritisnutu lijevu tipku na mišu povucite okvir oko željenog područja. Nakon što ste uokvirili željeno područje pustite lijevu tipku miša.

- pomoću naredbe Prozor/Povećaj dvaput (na tastaturi SHIFT+F1) povećajte dio situacije uz obalu. Lijevom tipkom miša kliknite jednom unutar područja koje želite povećati.

- pomoću naredbe Prozor/Smanji dvaput (na tastaturi SHIFT+F2) smanjite dvostruko prikaz situacije na ekranu. Lijevom tipkom miša kliknite jednom u sredini područja čiji prikaz želite smanjiti.

- pomoću naredbe Prozor/Pomakni (na tastaturi SHIFT+F5) po volji pomaknite prikaz situacije u željenom smjeru. Nakon što izaberete naredbu uključili ste pomicanje situacije. Zatim lijevom tipkom miša kliknite na mjesto odakle želite pomaknuti crtež. Držeći pritisnutu lijevu tipku miša odvucite crtež na ciljno mjesto gdje želite pomaknuti crtež, te zatim pustite tipku miša. Radnju možete ponavljati proizvoljan broj puta, a kada ste gotovi ponovo izaberite naredbu, kako biste isključili pomicanje.



- pomoću naredbe Prozor/Smanji do ruba (SHIFT+F4) smanjiti ćete crtež do ruba. Izborom ove naredbe stupanj povećanja podesit će se tako da se na ekranu prikaze cijela situacija.

4.3.2 Očitavanje točnih vrijednosti dobivenih proračunom U prošlom poglavlju smo pokazali kako se vrši proračun vala, te kako se može prikaz situacije podesiti za najbolje očitanje. U ovom poglavlju usredotočiti ćemo se na razne mogućnosti očitanja vrijednosti dobivenih proračunom. Vrijedi napomenuti da ćemo se za sada usredotočiti na mogućnosti koje pruža grafički prozor – mogućnosti tabličnog prozora upoznati ćete u idućem poglavlju. Sada bi vaš ekran trebao izgledati ovako:

Nakon proračuna na ekranu je moguće prikazati vrijednost visine vala pomoću trokuta punjenih različitim nijansama plave boje. To postižemo pomoću naredbe Prikaz/Nijanse visine vala. Manje visine vala prikazane su sa tamnijim nijansama plave boje, dok su veće visine vala prikazane sa svijetlijim nijansama. Točna vrijednost visine vala za pojedine nijanse može se očitati u legendi, koja se nalazi sa lijeve strane ekrana.



Kako biste imali informaciju o točnom položaju kursora na ekranu, možete uključiti prikaz koordinata na statusnoj traci. Također za točno očitavanje vrijednosti pod kursorom možete uključiti prikaz izabrane fizikalne vrijednosti na statusnoj traci.

- pomoću naredbe Prikaz/Koordinate (na tastaturi SHIFT+F11) uključite prikaz koordinata kursora na statusnoj traci

- izaberite naredbu Podaci/Izaberi čvor vala - kliknite jednom lijevom tipkom miša na željenu točku (unutar područja razvoja valova) - na ekranu se pokaže okvir sa točnim vrijednostima fizikalnih parametara vala



Ovaj postupak možete ponoviti proizvoljno mnogo puta (sve dok je prikazan okvir Parametri vala:). Ukoliko želite očitati vrijednosti za točno određenu koordinatu postupak je slijedeći: - u okviru Parametri vala: pod opcijom X i Y upišite točne koordinate vala npr. –1700 i 2100. - kliknite na tipku Izračunaj – na ekranu se prikaže okvir sa vrijednostima za upravo tu točku vala Kako biste nastavili rad u programu trebate izaći iz petlje očitavanja vrijednosti vala.

- da biste zatvorili okvir Parametri vala: ponovo izaberite naredbu Podaci/Izaberi čvor vala (ovaj korak je nužan za nastavak rada u programu)



4.4 4. Dan – Korištenje tabličnog prikaza i izvoz podataka

4.4.1 Korištenje tabličnog prikaza Gore navedenim alatima možete očitavati vrijednosti dobivene proračunom unutar grafičkog prozora. U grafičkom prozoru moguće je ne samo okvirno očitavanje, već i točno očitavanje pomoću određenih alata. Međutim, da biste dobivene rezultate mogli numerički očitavati, pretraživati i uspoređivati, najpogodniji je tablični prikaz. U tabličnom prikazu osim toga možete raditi ne samo sa podacima dobivenim proračunom već i sa ulaznim podacima tj. parametrima čvorova i trokuta dna i obale.

- da biste otvorili tablični prozor izaberite naredbu Prozor/Tablični prozor – na ekranu će nestati grafički prozor, a pojaviti će se tablični prozor poput slijedećeg:

Neposredno nakon otvaranja na raspolaganju su vam podaci o elementima situacije dna poput obale, čvorova dna, trokuta dna i slično. Izbor željenog podatka za prikaz birate pomoću padajućeg izbornika.



- pomoću padajućeg izbornika izaberite tablicu Čvorovi dna – sada je na ekranu prikazana tablica sa podacima o čvorovima dna

- pomoću ove ikone izaberite tablice s podacima iz proračuna – nakon toga pomoću padajućeg izbornika izaberite željenu zraku vala

Čvorovi zrake vala numerirani su počev od početnog čvora prema krajnjem. Zrake vala numerirane su slijeva na desno, gledajući u smjeru širenja vala. Unutar tablice zacrnjenu ćeliju možete pomicati pomoću strelica na tastaturi. Ukoliko cijela tablica nemože stati na ekran, možete je pomicati pomoću traka za pomicanje u donjem i desnom rubu tablice. Ukoliko proračun izvezete u TXT formatu, svi podaci koje vidite u tablici biti će izvezeni zajedno sa tablicom.



4.4.2 Izvoz podataka Nakon završenog proračuna grafički i numerički podaci mogu se iz programa Porat izvesti u standardnom formatu, kako bi bila moguća njihova daljnja obrada. Grafički podaci izvoze se u DXF formatu, koji omogućava njihovo daljnje manipuliranje u programu AutoCAD ili u srodnim programima. Numerički podaci biti će izvezeni u tabličnom obliku, pripremljeni za korištenje u programima za obradu teksta (poput Microsoft Worda) i tablične proračune (poput Microsoft Excela).

U ovom okviru možete podesiti sve parametre izvoza podataka. Ako želite isključiti/uključiti jednu od opcija izvoza podataka kliknite na znak “viđeno” lijevo od opcije. - kliknite na gornju tipku Izaberi. Na ekranu se otvorio okvir za izbor datoteka. Pod okvirom File name: upišite ime resnik-levanat-sivi – Izvoz.dxf i kliknite na tipku Save. - ponovite gornji postupak za donju tipku Izaberi, te upišite ime resnik-levanat-sivi – Izvoz.txt - kliknite na tipku OK Sada se na disku nalaze dvije datoteke: jedna u kojoj je u DXF formatu snimljena putanja vala, te druga u kojoj su u TXT formatu snimljeni numerički podaci dobiveni proračunom.



Korištenje DXF formata Putanja vala snimljenog u DXF formatu može se iskoristiti u nekoliko programa, a ovdje ćemo pokazati kako se može u programu AutoCAD spojiti s izvornom situacijom, na kojoj se može onda točno pratiti putanja vala. Kako biste DXF datoteku sa putanjom proračunatog vala položili na već postojeću situaciju postupite na slijedeći način: - otvorite program AutoCAD - pomoću naredbe File/Open učitajte izvezenu putanju valova - resnik-levanat-sivi – Izvoz.dxf Vaš ekran sada bi trebao izgledati ovako:

- izaberite naredbu Insert/Block



- kliknite na tipku File i izaberite datoteku resnik.dwg i kliknite na tipku OK - sada ste se našli ponovo u okviru Insert – isključite opciju Specify Parameters on Screen i uključite opciju Explode - kliknite na tipku OK Sada biste na ekranu trebali vidjeti slijedeće:

Sada je situacija objedinjena sa podacima o proračunatoj putanji vala, te je spremna za daljnju obradu, tiskanje, uporabu u drugim programima i slično.



Korištenje TXT formata Podaci izvezeni u TXT formatu snimljeni su u ASCII formatu i mogu se koristiti u bilo kojem programu za obradu teksta. No, ovi podaci su snimljeni u tabličnom obliku, pa se stoga najbolje mogu upotrebiti u tabličnim kalkulatorima. U nastavku slijedi postupak za uvoz ovakvih podataka u program EXCEL: - otvorite program EXCEL - izaberite naredbu File/Open

- pod opcijom Files of type: izaberite Text Files - na disku nađite datoteku resnik-levanat-sivi – Izvoz.txt i otvorite je tipkom Open - na ekranu će se otvoriti okvir Text Import Wizard – Step 1 of 3. Izaberite opciju Fixed with i pritisnite tipku Next



- na ekranu će se otvoriti drugi korak. U donjem dijelu ekrana, desno od tablice, pomoću trake za pomicanje pomaknite tablicu na njen donji dio - u tablici ubacite liniju podjele između svake kolone tablice. Linija podjele se ubacuje tako da lijevom tipkom miša kliknete na željeno mjesto u tablici. Da biste vidjeli cijelu tablicu, pomoću trake za pomicanje se možete micati lijevo-desno. - kada ste sigurni da ste izmedju svake kolone tablice ubacili liniju podjele, kliknite na tipku Finish Sada će se u programu Excel otvoriti tablica sa izvezenim podacima, u kojoj je svaki podatak nalazi u svojoj ćeliji. Ovim podacima možete sada manipulirati sa svim alatima programa Excel (možete je podjeliti u zasebne tablice, raditi grafikone, primjenjivati statističke funkcije, tiskati i.t.d.)



4.5 5 Dan – Primjer proračuna difrakcije i sekundarne refrakcije

4.5.1 Priprema trokutaste mreže dna, obale i početne fronte vala za projekt Makarska Kada val na svojem putu ne nalazi na lukobran, ponaša se sukladno zakonima refrakcije. Ukoliko se u situaciji nalazi lukobran, na val utiče i difrakcija. Kao pripremu za proračun difrakcije u programu Porat potrebno je digitalizirati dno, obalu, početnu frontu vala, te ucrtati položaj lukobrana. Za pripremu digitalne trokutaske mreže dna, obale i početne fronte vala primjenite postupak opisan u poglavljima 4.1.2, 4.1.3, 4.2.1 i 4.2.2. Kao skeniranu kartu situacije Makarska upotrebite datoteku Makarska.tif. Prilikom ucrtavanja početne fronte vala, zbog proračuna difrakcije, poliliniju koja predstavlja početnu frontu vala potrebno je napraviti od više segmenata nego što je to uobičajeno za proračun same refrakcije. To znači da duljina svakog segmenta treba biti najviše 2 m. Osim ovih pripremnih radnji, kada se računa difrakcija potrebno je ucrtati i lukobran. Ukoliko dno ispred lukobrana prirodno strmo pada, bez pokosa, tada se lukobran ucrtava na slijedeći način: - ucrta se polilinija koja prati rub lukobrana sa strane

okrenute prema luci - poliliniju je potrebno ucrtati na layeru LUKOBRANI - broj segmenata polilinije je potrebno reducirati na najmanji

broj segmenata kojim se može vjerno ocrtati rub lukobrana - poliliniju obavezno početi crtati od korjena lukobrana

(dijela spojenog s kopnom), prema vrhu lukobrana



4.5.2 Konstrukcija virtualnog lukobrana - Slučaj lukobrana s pokosom Ukoliko lukobran ima pokos, što je uglavnom slučaj, zbog uticaja pokosa događa se slijedeći efekt. Točka od koje se računa difrakcije, pomiče se sa mjesta stvarnog vrha lukobrana (gdje se nalazi u slučaju da nema pokosa). Tu točku nazivamo vrhom virtualnog lukobrana. U nastavku poglavlja opisano je kako se konstruira virtualni lukobran. Nakon što ste završili ucrtavanje dna, obale i početne fronte vala potrebno je slijedeći uputstva iz poglavlja 4.2.5, 4.2.6 i 4.3.1 ucrtanu situaciju putem DXF datoteke prevesti u program Porat, te izvršiti proračun refrakcije. Nakon završenog proračuna na ekranu programa Porat trebala bi se nalaziti slika poput slijedeće:

Nakon proračuna potrebno je izvesti putanju vala u DXF datoteku. Ovaj postupak opisan je u poglavlju 4.4.2. Nakon izvoza putanje vala istu je potrebno uvesti u program AutoCAD te je spojiti sa crtežom u kojem je snimljena digiralizirna situacija Makarske. Ovaj postupak opisan je u poglavlju 4.4.2, odjeljku Korištenje DXF formata. Vaš crtež u AutoCAD-u bi sada trebao izgledati ovako:



Povećajte sada područje oko lukobrana. Na ekranu bi se trebalo nalaziti slijedeće:



Primjetite da su na ekranu debelim linijama zelene boje istaknuti segmenti triju fronti vala. To su tri posljednje kontinuirane fronte prije lukobrana. Nakon tih triju fronti pokos lukobrana uzrokuje prekid fronti vala. Pomoću naredbe programa AutoCAD Draw/Circle/3 Points potrebno je nacrtati tri kružnice koje tangiraju segmente fronti označene debelom zelenom linijom. Nakon što nacrtate kružnice vaš crtež bi trebao izgledati ovako:

Sada je potrebno konstruirati dva pravca, pomoću naredbe Draw/Polyline, čije presjecište će nam dati vrh virtualnog lukobrana. Prvi pravac prolazi lukobranom, ali ne prestaje na vrhu lukobrana već ga treba produžiti unutar valnog polja. Drugi pravac je potrebno konstruirati tako da prolazi kroz centre gore nacrtanih kružnica (na donjem crtežu označeni kao ljubičasti kružići). Za lakše crtanje ovih pravaca, upotrebite Snap. Nakon što nacrtate opisane pravce, vaš crtež bi trebao izgledati ovako (prvi pravac označen je debelom crvenom linijom, a drugi debelom plavom linijom):



Vrh našeg virtualnog lukobrana nalazi se upravo u presjecištu crvene i plave linije. Sada je potrebno nacrtati liniju lukobrana, držeći se slijedećih pravila: - ucrta se polilinija koja prati rub lukobrana s strane

okrenute prema luci - poliliniju je potrebno ucrtati na layeru LUKOBRANI - broj segmenata polilinije je potrebno reducirati na najmanji

broj segmenata kojim se može vjerno ocrtati rub lukobrana - poliliniju obavezno početi crtati od korjena lukobrana

(dijela spojenog s kopnom), prema vrhu lukobrana - kraj polilinije ne smije biti na vrhu lukobrana, već ga

treba produžiti do presjecišta crvene i plave pomoćne linije

4.5.3 Priprema početne fronte vala i izvoz početne fronte vala i lukobrana Da bi konstruirali virtualni lukobran, početnu frontu vala podjelili smo u veliki broj segmenata. Nakon konstrukcije virtualnog lukobrana, takva početna fronta vala nam je nepoželjna, jer će zbog velikog broja segmenata usporavati proračun. Stoga naredbom Modify/Erase izbrišite takvu početnu frontu vala, te nacrtajta novu, sastavljenu od onoliko segmenata koliko vam je potrebno za proračun. Tom prilikom potrebno je voditi računa od dvije stvari. Početna fronta treba biti gušća na području koje će proći uz vrh lukobrana,



te na mjestu koje će proći uz liniju koeficijenta difrakcije KD=1. Kako bi novu frontu vala i konsturirani virtualni lukobran ubacili u program Porat, podatke je potrebno izvesti. U program Porat dno i obala već su uvezeni u prethodnim koracima. Stoga do ubrzamo rad, iz programa AutoCAD izvesti ćemo samo novu početnu frontu vala i virtualni lukobran. U programu AutoCAD izaberite naredbu File/Save As. Nakon što se na ekranu otvori dijaloški okvir Save As, pod opcijom Files of Type: izaberite AutoCAD 2000 DXF (*.dxf). Ukoliko želite izvesti samo početnu frontu, bez ostatka crteža (što nije nužno, ali može bitno ubrzati postupak uvoza u Porat), primjenite slijedeći postupak. Izaberite opciju Edit/Copy with Base Point. Na upit Specify base point: upišite 0,0. Nakon toga selektirajte početnu frontu vala. Sada opcijom File/New otvorite novi crtež i zadajte naredbu Edit/Paste to Original Coordinates. Opcijom View/Zoom/Extents dovest ćete početnu frontu na ekran. Sada možete primjeniti gore spomenuti postupak o izvozu.

4.5.4 Uvoz lukobrana i početne fronte vala, te proračun difrakcije Otvorite program Porat, te izaberite naredbu Datoteka/Otvori. Učitajte datoteku sa situacijom Makarske, koju ste snimili prije konstruiranja virtualnog lukobrana. Izaberite naredbu Datoteka/Uvezi lukobran. U dijaloškom okviru nađite na disku DXF datoteku u koju ste snimili virtualni lukobran i novu početnu frontu vala i otvorite je. Na ekranu će se prikazati virtualni lukobran. Zatim izaberite naredbu Datoteka/Uvezi početnu frontu vala. U dijaloškom okviru nađite na disku DXF datoteku u koju ste snimili virtualni lukobran i novu početnu frontu vala i otvorite je. Na ekranu će se prikazati nova početna fronta vala. Kako biste snimili promjene u situaciji izaberite naredbu Datoteka/Snimi (ako želite sačuvati staru situaciju, pomoću naredbe Datoteka/Snimi kao snimite situaciju pod novim imenom). Da biste pokrenuli proračun izaberite naredbu Podaci/Izračunaj sve. Proračun refrakcije i difrakcije može se podjeliti na slijedeće faze, koje slijede jedna za drugom: 1) PRORAČUN PRIMARNE REFRAKCIJE: U ovom dijelu program računa

refrakciju, bez obzira na lukobran. Ovaj dio proračuna služi da se izračuna primarna refrakcije, odnosno onaj dio refrakcije koji se odvija prije nailaska na lukobran. Fronte koje tvore primarnu refrakciju iscrtavaju se u modroj boji.

2) PRORAČUN DIFRAKCIJE: U ovom dijelu program prvo traži zraku koja prolazi vrhom lukobrana. Isprva je moguće, čak i vrlo vjerojatno da se neće dovoljno progustiti (segmentima početne fronte) područje širenja vala koje prolazi preko lukobrana. Ukoliko je to slučaj program će upozoriti da treba progustiti početnu frontu vala. Također



zbog što preciznijeg iscrtavanja potrebno je progustiti ortogonale koje prolaze uz liniju koeficijenta difrakcije KD=1. Ovaj postupak opisan je u poglavlju 4.5.5. Nakon toga slijedi sam proračun difrakcije. Područje iza lukobrana, unutar četiri valne duljine od vrha lukobrana dijeli se na kružne fronte. Te kružne fronte su podjeljene na segmente u intervalima kuta koji je definiran parametrom Podjela područja difrakcije. Ukoliko želite gušću podjelu smanjite iznos tog kuta. Fronte vala unutar područja difrakcije iscrtavaju se zelenom bojom.

3) PRORAČUN SEKUNDARNE REFRAKCIJE: Difrakcija se računa u područuju udaljenom manje od četiri valne duljine od vrha lukobrana. Nakon tog područja ponovo se računa refrakcija. To područje zove se područje sekundarne refrakcije. Fronte vala unutar ovog područja označene su ljubičastom bojom.

Fronte vala koje se nalaze na mjestu brijega vala (višekratnika valne duljine) iscrtavaju se žutom bojom (ovo vrijedi za cijelo područje širenja vala).

Nakon proračuna iscrtati će se crnom bojom linije jednakog koeficijenta difrakcije. Te linije spajaju točke unutar područja difrakcije, koje imaju jednak koeficijent difrakcije. Za očitavanje fizikalnih vrijednosti vala, nakon proračuna difrakcije stoje vam na raspolaganju sve metode, kao i za proračun refrakcije. Te metode opisane su u poglavljima 4.3.2 i 4.4.1. Također, postupkom opisanim u poglavlju 4.4.2 moguće je izvesti vrijednosti dobivene proračunom u tabličnom i u DXF formatu.



4.5.5 Postupak progušćavanja ortogonala Ukoliko početna fronta vala nije crtana tako da daje dovoljno guste ortogonale na području vrha lukobrana i na području tangiranja linije KD=1 potrebno je napraviti slijedeći postupak. Nakon proračuna u programu Porat naredbom Datoteka/Izvezi, treba izvesti proračun u DXF datoteku (poglavlje 3.1.8), te ga otvoriti u programu AutoCAD. Zatim treba u programu Porat locirati od koje do koje ortogonale treba dodati nove segmente (progustiti) na početnu frontu. Potom se u AutoCAD-u preko postojeće početne fronte nacrta nova (obavezno u direktoriju “VAL”) s time da se na potrebnom mjestu dodaju novi segmenti. Zatim se nova fronta izveze iz AutoCAD-a i uveze u Porat, te se pusti proračun. U slučaju potrebe ovaj postupak se ponovi više puta, dok se ne postignu zadovoljavajući rezultati.



5. O programu, autoru i vlasniku ...

O programu Program PORAT napisan je u programskom jeziku Visual Basic. Fizikalni model zasniva se na valnoj jednadžbi, a sam proračun koristi metodu konačnih elemenata (FEM - finite element method). Zaštičena imena: Microsoft, Windows 95, Windows 98, Windows NT, Word, Excel i Visual Basic zaštićena su imena tvrtke tvrtke Microsoft Corporation. AutoCAD i DXF su zaštićena imena tvrtke Autodesk, Inc.

O autoru Autor fizikalnog modela simulacije: Neno Marasović, dipl. ing. građ. Autor programskog dijela simulacije: mr.sc. Marjan Sikora, dipl. ing. elek.



Realizacija projekta: mr.sc. Marjan Sikora, dipl. ing. elek. Osoba za kontakt: Marjan Sikora Sv. Klare 14 21000 Split tel: 021 488-760, 091 511-0131 email: [email protected]

O vlasniku Temeljem UGOVORA O PRODAJI AUTORSKOG DJELA sklopljenog dana 2. prosinca 1998., između tvrtke OBALA d.o.o. Split, Gat Sv. Duje 1, zastupane po gosp. Ivica Galasso, dipl. ing. građ. i gosp. Marjana Sikore, dipl. ing. elek. iz Splita, isključivi vlasnik prava korištenja i prodaje simulacije je tvrtka: OBALA d.o.o. Gat Sv. Duje 1 Split

prirucnik za program porat - marjan.fesb.hrmarjan.fesb.hr/~sikora/files/prirucnik.pdf · priruČnik...

Documents