1

MINISTARSTVO SPOLJNE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA

UPRAVA BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZATITU ZDRAVLJA BILJA

Doc. dr Sinia Mitri

PPRRIIRRUUNNIIKK ZZAA PPRRIIMMJJEENNUU FFIITTOOFFAARRMMAACCEEUUTTSSKKIIHH SSRREEDDSSTTAAVVAA ssaa pprreegglleeddoomm oobbaavveezzaa kkoorriissnniikkaa ii

pprreeppoorruukkaammaa ddoobbrree ppoolljjoopprriivvrreeddnnee pprraakkssee

Sarajevo, 2012. god.

2

Autor: Doc.dr Sinia Mitri Grafika priprema i DTP: Sinia Mitri tampa:

Tira: 1000 primjeraka Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Uprava Bosne i Hercegovina za zatitu zdravlja bilja Radieva 8/3, 71 000 Sarajevo e-mail: upravabihzzb@bih.net.ba tel.: + 387 33 212 387 www.uzzb.gov.ba Projekat " Podrska Upravi BiH za zastitu zdravlja bilja" Projekat finansira Evropska unija Agriconsulting Europe SA Trampina 4/II, 71000 Sarajevo e-mail: eufitobh@gmail.com tel: + 387 33 263 375 web: www.eufitobh.com

3

UVOD

Fitofarmaceutska sredstva ili sredstva za zatitu bilja su organska i neorganska hemijska jedinjenja, kao i produkti ivih organizama koje se koriste u poljoprivredi i umarstvu za prevenciju pojave, kontrolu i unitavanje prouzrokovaa biljnih bolesti, tetoina i korova, kao i zatitu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Osnovni uslov koji su fitofarmaceutska sredstva (u daljem tekstu FFS), u poetku razvoja hemijske zatite bilja, da bi bili registrovani morali da zadovolje je da budu efikasni. Naravno da je to i dalje potreban, ali ne i dovoljan uslov. Naime, razvojem fitofarmacije spoznalo se o sporednim efektima koja FFS mogu da izazovu kod ljudi, neciljanih organizama i uopte u ivotnoj sredini, a to proistie iz toga da su to jedinjenja koja imaju odreenu toksinost, te mogu da izazovu odreene toksine efekte na ljude i domae ivotinje, kao i neprihvatljive efekte na organizme u prirodi i ekosistem uopte. Razumljivo je da ti negativni efekti FFS nisu prihvatljivi. Ovi negativni efekti e biti izraeniji ukoliko se FFS nepravilno primjenjuju. Najvee greke nastaju prilikom neposrednog tretiranja kojeg provode poljoprivredni proizvoai, tj. korisnici FFS. Da bi se smanjio rizik po zdravlje ljudi i ivotnu sredinu koji nastaje prilikom upotrebe FFS neophodna je stalna obuka korisnika FFS, a to je i razumljivo, jer se smatra da centralno mjesto u integralnoj zatiti bilja zauzima obrazovani poljoprivredni proizvoa koji je sposoban da djelimino sam odluuje. Savremni pristup u primjeni FFS je utemeljen na odrivoj upotrebi FFS, pri tome ukljuujui predostronost i preventivni pristup. U tom cilju Evropska unija je dala niz zakonskih rjeenja koje imaju za cilj smanjnje rizika i uticaja FFS na zdravlje ljudi i ivotnu sredinu. To smanjnje rizika i negativnog uticaja FFS na zdravlje ljudi i ivotnu sredinu je utemeljeno na podravanju uvoenja i razvoja integralne zatite bilja, kao i podravanje alternativnih pristupa i tehnika u cilju smanjenja upotrebe FFS. Ta podrka je namijenjena prije svega poljoprivrednim proizvoaima, predstavnicima strunih slubi, te naunih, strunih i strukovnih institucija, a ona se oekuje i od strane drave. Upravo ovaj prirunik je namijenjen neposrednim korisnicima FFS, tj. proizvoaima koji kao profesionalni korisnici primjenjuju FFS.

Prirunik ima za cilj da pomogne korisnicima FFS da prilikom primjene FFS zatite sebe, svoje imanje, svoju ivotnu sredinu i obezbijede sigurniju budunost i odrivu poljoprivredu svojoj djeci. Da bi se sve ovo postiglo neophodno je stalno struno usavravanje korisnika FFS, redovna saradnja sa strunom slubom u poljoprivredi i potovanje niza obaveza od strane korisnika FFS. Te obaveze su regulisane PRAVILNIKOM O DUNOSTIMA KORISNIKA FITOFARMACEUTSKIH SREDSTAVA. Skraeni pregled dunosti korisnika FFS je dat u sljedeoj tabeli.

4

PREGLED OBAVEZA KORISNIKA FITOFARMACEUTSKIH SREDSTAVA KKOORRSSNNIIKK JJEE DDUUAANN PPOOZZNNAAVVAATTII OOSSNNOOVVNNEE PPOOJJMMOOVVEE IIZZ ZZAATTIITTEE BBIILLJJAA II FFIITTOOFFAARRMMAACCIIJJEE

OOPPTTEE DDUUNNOOSSTTII UU PPOOGGLLEEDDUU PPRRAAVVIILLNNEE UUPPOOTTRREEBBEE FFFFSS:: Korisnik je duan da pravilno upotrebljava FFS, pri emu se mogu koristi samo

registrovana sredstva; Korisnik je obavezan da proita ETIKETU i UPUSTVO ZA UPOTREBU i da se

pridrava propisanih upustava; Korisnik mora da rukuje FFS tako da pri tretiranju sprijei izloenost ljudi,

ivotinja, ptica i vodenih organizama FFS i upotrijebi najbolju metodu tretiranja u smislu dobre prakse za zatitu bilja i zatite ivotne sredine;

Korisnik je duan da potuje KARENCU i RADNU KARENCU; Korisnik je obavezan nanositi FFS odgovarajuim ureajima za aplikaciju; Korisnik je obavezan da pripremu rastvora prije tretiranja, zbrinjavanje ostataka

rastvora nakon tretiranja i pranje ureaja za aplikaciju FFS uradi na nain koji ne ugroava zdravlje ljudi i ivotne sredine;

Korisnik je obavezan nositi odgovarajuu zatitnu odjeu prilikom mijeanja, punjenja, primjene i pranja ureaja za aplikaciju;

Za FFS za koja je rjeenjem o registraciji propisana obaveza obavjetavanja, korisnik je duan prije primjene FFS obavjestiti susjede koji mogu biti izloeni zanoenju FFS. Ukoliko obaveza obavjetavanja nije propisana rjeenjem o registraciji, na zahtjev susjeda korisnik je duan dati informacije o trgovakom nazivu primijenjenog FFS, nainu i datumu tretiranja;

U sluaju nesree u kojoj je ugroeno zdravlje ljudi, ivotinja ili ivotna sredina, korisnik je obavezan postupiti u skladu s uputstvom na etiketi, odnosno uputstvu za upotrebu, te o nesrei odmah obavijestiti nadlenu zdravstvenu ustanovu;

Ako korisnik tokom ili nakon tretiranja uoi opasnost ili neeljeno djelovanje FFS ili ostataka FFS na zdravlje ljudi, ivotinja, ivotnu sredinu, tretirane gajene biljke ili gajene biljke koja slijede u plodoredu, obavezan je o tome odmah obavijestiti nadleni organ jedinice lokalne samouprave.

PPOOSSEEBBNNEE DDUUNNOOSSTTII UU PPOOGGLLEEDDUU PPRRAAVVIILLNNEE UUPPOOTTRREEBBEE FFFFSS Korisnik je duan da prilikom tretiranja sprijei zanoenje FFS; Korisnik FFS je duan da se pridrava mjera maksimalne zatite pela; Korisnik je duan da posebnu panju posveti prilikom primjene FFS u blizini voda,

te da potuje vodozatiene zone i norme dobre poljoprivrene prakse u vezi sa zatitom voda;

Korisnik je duan da u biljnoj proizvodnji primjenjuje OSNOVNE PRINCIPE INTEGRALNE ZATITE BILJA, kao i DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE;

Korisnik FFS je obavezan da se pri tretiranju sjemena i upotrebi sjemena pridrava DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE;

Korisnik FFS je obavezan da praznu ambalau, u kojoj je bilo FFS, bezbjedno zbrine u skladu sa upustvom za upotrebu;

Korisnik FFS je duan da bezbjedno uva i skladiti FFS i to u originalnoj ambalai, odvojeno od hrane i hrane za ivotinje, te drugih predmeta opte upotrebe, izvan domaaja djece, uz odreene uslove u pogledu temperature, vlage i svjetlosti i u skladu s drugim uslovima navedenim na etiketi.

KKOORRIISSNNKK JJEE OOBBAAVVEEZZAANN VVOODDIITTII EEVVIIDDEENNCCIIJJUU OO UUPPOOTTRREEBBII FFFFSS NNAA OOTTVVOORREENNOOMM PPOOLLJJUU,, ZZAATTIIEENNOOMM PPRROOSSTTOORRUU II ZZAATTVVOORREENNIIMM OOBBJJEEKKTTIIMMAA KKOORRIISSNNIIKK JJEE OOBBAAVVEEZZAANN PPOOHHAAAATTII PPRROOGGRRAAMM OOBBUUKKEE ZZAA KKOORRIISSNNIIKKEE,, KKOOJJII OOBBUUHHVVAATTAA OOSSNNOOVVNNUU II NNAAPPRREEDDNNUU OOBBUUKKUU KKOORRIISSNNIIKK FFFFSS JJEE DDUUAANN PPRRIISSTTUUPPIITTII SSTTRRUUNNOOMM IISSPPIITTUU ZZAA KKOORRIISSNNIIKKEE FFFFSS

5

Zemlje Evropske unije su prihvatile niz zakonskih rjeenja u oblasti primjene pesticida, zatite zdravlja biljaka i uopte u fitosanitarnom sektoru.

DIREKTIVA 91/414 EEZ VIJEA o stavljanju sredstava za zatitu bilja na trite od 15. jula 1991.

Ova Direktiva 91/414 regulie odobrenje, plasiranje na trite, upotrebu i

kontrolu unutar Zajednice proizvoda za zatitu bilja u komercijalnom obliku i plasiranje na trite i kontrolu unutar Zajednice aktivnih materija namijenjenih za upotrebu kao "PROIZVODI ZA ZATITU BILJA", a to su aktivne materije i preparati koji sadre jednu ili vie aktivnim materija pakovanih u obliku u kojem se dostavljaju korisniku, namijenjeni za:

zatitu bilja ili biljnih proizvoda od svih tetnih organizama ili spreavanje djelovanja takvih organizama;

uticaj na ivotne procese bilja, osim kao hranjive materije (npr. regulatori rasta);

ouvanje biljnih proizvoda u mjeri u kojoj takve tvari ili proizvodi ne podlijeu posebnim odredbama Vijea Komisije o konzervansima;

unitenje nepoeljnih biljaka ili unitenje dijelova bilja, provjera ili spreavanje nepoeljnog rasta bilja.

UREDBA (EC) BR. 1107/2009 EVROPSKOG PARLAMENTA I SAVETA od 21. oktobra 2009. godine, koja se odnosi na stavljanje u promet sredstava za zatitu

bilja i kojom se ukidaju Uputstva Evropskog saveta 79/117/EEC i 91/414/EEC

Cilj ove Uredbe je da se obezbijedi visok nivo zatite, kako zdravlja ljudi, tako i zdravlje ivotinja i ivotne sredine i istovremeno da se obezbijedi konkurentnost poljoprivredne proizvodnje u zajednici. Pri tome posebnu panju treba posvetiti zatiti osjetljivih grupa stanovnitva, ukljuujui trudnice, novoroenad i djecu, kao i primjeniti princip predostronosti. Ova Uredba treba da osigura da industrija pokae da supstance ili proizvedena sredstva za zatitu bilja stavljena u promet nemaju tetan uticaj na zdravlje ljudi ili ivotinja ili bilo kakav neprihvatljiv uticaj na ivotnu sredinu. Namjera je takoe da se, koliko god je to mogue, uklone postojee potekoe u trgovini sredstvima za zatitu bilja zbog postojanja razliitih nivoa zatite u dravama lanicama. Ovom Uredbom se propisuju harmonizovana pravila za odobravanje aktivnih supstanci i stavljanje u promet sredstava za zatitu bilja, ukljuujui i pravila o meusobnom priznavanju izdatih odobrenja, kao i paralelni uvoz, a njena svrha je takoe i da se povea slobodan promet i dostupnost takvih sredstava u Dravama lanicama. Supstance mogu biti ukljuene u sastav sredstava za zatitu bilja samo ako je pokazano da predstavljaju korist za biljnu proizvodnju i za koje se ne oekuje da e imati tetan uticaj na zdravlje ljudi ili ivotinja ili neprihvatljive efekte na ivotnu sredinu.

6

DIREKTIVA 2009/128/EZ EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od 21. oktobra 2009.

Direktivom 2009/128 se uspostavlja okvir za djelovanja Zajednice u cilju postizanja odrive upotrebe pesticida i proizvoda za zatitu bilja. Meutim, predvieno je proirenje oblasti primjene ove Direktive tako da e obuhvatati i proizvode biocida, tj. biocide. Direktiva je, izmeu ostalog, predvidjela:

Izradu NACIONALNIH AKCIONIH PLANOVA; Obuku korisnika pesticida; Zatiti vodenih sredina i organizama u vodi, a u vezi sa Direktivama o vodama

(Water Framework Directive- WFD, 2000/60/EC); Uvoenje u poljoprivrednu praksu naela i metoda INTEGRALNE ZATITE

BILJAKA (Integrated Pest Management- IPM)

Nacionalnim akcionim planovima su postavljeni kvantitativni ciljevi, mjere, vremenski raspored, kao i indikatori, koji imaju za cilj smanjenje rizika i uticaja usljed upotrebe pesticida na zdravlje ljudi i ivotnu sredinu. Takoe je predvieno da se podri uvoenje, predstavljanje i razvoj integralne zatite bilja kao i alternativni pristupi ili tehnike u cilju smanjenja zavisnosti oslanjanja na upotrebu pesticida. Upotreba proizvoda za zatitu bilja koji sadre aktivnu supstancu od posebne vanosti je pod nadzorom, monitoringom Drave lanice i Drave lanice uspostavljaju vremenske rasporede i ciljeve vezano za smanjenje njihove primjene, naroito kad je smanjenje rizika od posebnog znaaja. Nacionalni akcioni planovi treba da budu koordinisani sa primjenom planova koji su obuhvaeni drugim zakonskim propisima. Kljuni zadatak ove Direktive je SMANJENJE IZLOENOSTI LJUDI I OKOLINE FITOFARMACEUTSKIM SREDTSVIMA.

UREDBA (EZ) 1185/2009 EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA

od 25. novembra 2009. o statistikama o pesticidima

Ova Uredba uspostavlja zajedniki okvir za sistematsku obradu statistikih podataka Zajednice o stavljanju u promet i primjenu sredstava za zatitu bilja. Statistika obrada se odnosi na:

Godinju koliinu pesticida u prometu; Godinju koliinu pesticida koji se primjeni.

DIREKTIVA 2009/127/EZ EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od 21. oktobra 2009. kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2006/42/EZ, a Direktiva

2009/127 se odnosi na maine koje se koriste za primjenu pesticida

Drave lanice u skladu sa ovom Direktivom preduzimaju odgovarajue mjere kako bi osigurale da se maine za primjenu fitofarmaceutskih sredstava mogu stavljati na trite i/ili u upotrebu samo ako zadovoljavaju odgovarajue odredbe ove Direktive i ne ugrpavaju zdravlje i sigurnost korisnika pesticida.

UREDBA (EZ) BR. 396/2005 EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od 23. februara 2005. o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za ivotinje

biljnog i ivotinjskog porijekla se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva Vijea 91/414/EEC

Uredba 396/2005 utvruje maksimalne nivoe ostataka (MDK) pesticida u hrani i hrani za ivotinje u Evropskoj uniji, kako bi se osigurala visok nivo zatite potroaa, slobodne trgovine usklaenosti odredbama EU. Ona takoe omoguuje kontrolu nad pravilnom upotrebom sredstava za zatitu bilja kroz MDK.

7

FFS I ZATITA BILJAKA

Zatita gajenih biljaka od TETOINA, PROUZROKOVAA BOLESTI i KOROVA predstavlja posebnu disciplinu u poljoprivredi iji je zadatak da sprijei smanjenje gubitka prinosa, da sprijei pogoranje kvaliteta poljoprivrednih proizvoda, da odstrani uzroke koji ograniavaju promet poljoprivrednih proizvoda i da omogui njihovo due ili krae uvanje u skladitima.

Zatita biljaka podrazumijeva aktivnosti kojima se obezbjeuje zatita zdravlja biljaka, a naroito:

1. Zatita bilja i biljnih proizvoda od tetnih organizama;

2. Sprijeavanje unoenja i irenja, kao i borba protiv tetnih organizama uvoenjem mjera za zatitu bilja i biljnih proizvoda;

3. Otkrivanje i odreivanje tetnih organizama;

4. Omoguavanje optimalne proizvodnje poljoprivrednog bilja i trgovina njime;

5. Zatita okoline kontrolom nad tetoinama, uvoenjem bioloke zatite bilja, te aktivnostima praenja i predvianja;

6. Voenje i praenje razvoja zatite bilja i

7. Obezbjeenje obrazovanja i informisanja javnosti o zdravlju biljaka.

Aktivnosti u sklopu zatite bilja se sprovode kroz elemente zatite biljka, koje sprovode obrazovani poljoprivredni proizvoai, strune slube i ostale institucije ukljuene u zatitu bilja. U tom smislu uspjenost u zatiti bilja je uslovljena stalnim usavravanjem i obukom poljoprivrednih proizvoaa, ali i stalnoj institucionalnoj izgradnji integralnog sistema zatite bilja. Najvea odgovornost za obuku poljoprivrednih proizvoaa je upravo na samim proizvoaima, dok i lokalna zajednica moe da znaajno doprinese usavravanju kroz organizaciju razliitih vidova zimskih kola. Odgovornost za organizaciju strunih slubi, kao i institucionalnu izgradnju sistema zatite bilja je na iroj drutvenoj zajednici, kao i lokalnoj zajednici. Nesumljivo je da se neki vidovi strune slube ve organizuju u privatnom vlasnitvu, ali je ta struna sluba manje-vie naslonjena na maloprodaju FFS. Elementi zatite biljaka su: dijagnoza, prognoza, praenje i signalizacija, higijena, te terapija (shema 1).

Shema 1: Elementi zatite biljaka

8

OSNOVNI POJMOVI

sa objanjenjem najzaajnijih izraza

FITOFARMACEUTSKA SREDSTVA (FFS) su organska i neorganska hemijska jedinjenja, kao i produkti ivih organizama koje se koriste u poljoprivredi i umarstvu za prevenciju pojave, kontrolu i unitavanje prouzrokovaa biljnih bolesti, tetoina i korova, kao i zatitu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Osnovna podjela FFS je prema njihovoj namjeni, tj. prema grupi ivih organizama koje kontroliu i suzbijaju. Tako da FFS prema namjeni moemo da podijelimo na sljedei nain:

1. HERBICIDI su jedinjenja za unitavanje korova i drugih biljaka koje se pojavljuju, za ovjeka, na neeljenom mjestu;

2. ZOOCIDI su jedinjenja koja slue za kontrolu i suzbijanje tetnih organizama iz carstva IVOTINJA (ANIMALIA), dijelimo ih, s obzirom na grupu ivotinja koje suzbijaju na: Insekticide- sredstva za suzbijanje insekata, Akaricide- sredstva za suzbijanje grinja, Nematocide- sredstva za suzbijanje nematoda, Moluskocide (limacide)- sredstva za suzbijanje pueva, Rodenticide (muricide)- sredstva za suzbijanje glodara, Avicidi- sredstva za suzbijanje ptica;

3. FUNGICIDI su jedinjenja koja slue za suzbijanje i prevenciju pojave fitopatogenih gljiva;

4. BAKTERICIDI su jedinjenja koja slue za suzbijanje fitopatogenih bakterija;

5. ANTIBIOTICI su proizvodi metabolizma ivih organizama ili sintetizovane supstance, koje dejstvuju antagonistiki na neke mikroorganizme prouzrokovae biljnih bolesti;

6. REPELENTI i ATRAKTANTI- repelenti su sredstva za odbijanje insekata, grinja, ptica i glodara, a atraktanti su sredstva za primamivljanje insekata, grinja, ptica i glodara, kako bi se oni koncentrisano skupljali i tako uspjenije suzbijali;

7. HEMOSTERILIZANTI su sredstva za izazivanje sterilnosti mukih ili enskih individua tetnih organizama, kako bi se smanjila njihova populacija;

8. FIZIOTROPI su jedinjenja koja u malim dozama usporavaju ili modifikuju pojedine fizioloke procese kod biljaka.

AKTIVNE MATERIJE (DJELATNE TVARI) su hemijski elementi i njihova jedinjenja, koji se pojavljuju prirodno ili se proizvode, ukljuujui i sve neistoe koje neminovno nastaju u toku proizvodnog postupka. Sadraj aktivne materije se obavezno navodi uz svaki preparat, jer upravo na osnovu ovog podatka se zakljuuje o karakteristikama odreenog praparata i omoguava eventualno pronalaenje zamjene za preparat koji se eli primijeniti. Poznavanje aktivne materije u preparatu je bitno i sa stanovita primjene preparata i rotiranja preparata, a u cilju efikasnijeg suzbijanja tetnih organizama i prevenciju pojave rezistentnosti. Sadraj aktivne matrije, zavisno od formulacije, moe da se iskae u dva oblika, kao:

9

maseni udio aktivne matrije u preparatu vrstih formulacija, kada se izraava u g/kg ili %;

masena koncentracija aktivne materije u preparatu tenih formulacija, kada se izraava u (g/l).

PREPARATI (PRIPRAVCI) su smjese ili rastvori (pravi rastvori, emulzije, suspenzije) koje se sastoje od jedne ili vie aktivnih materija i koje su namijenjene upotrebi kao FFS ili kao POMONA SUPSTANCA. Dakle, osnovu svakog fitofarmaceutskog preparata ini aktivna materija. FFS se koriste iskljuivo u obliku pretarata. Razlog za formulisanje odreene aktivne materije je da se omugui da se prilikom tretiranja male koliine aktivne materije, rasporede na velike povrine. Takoe se u procesu formulisanja poboljavaju odreene fizike i hemijske osobine FFS, a time i fitofarmakoloke vrijednosti FFS, tj. njegova hemoterapeutska efikasnost.

FORMULACIJA ili oblik proizvodnje FFS predstavlja nain na koji je odreena aktivna materija u toku proizvodnje konfekcionirana i pripremljena za prodaju u obliku preparata. Postoje tri osnovne grupe formulacija, a to su VRSTE FORMULACIJE, TENE FORMULACIJE i FORMULACIJE ZA POSEBNE NAMJENE. Pregled formulacija je dat u prilogu ovog prirunika.

SIGURNOSNE SUPSTANCE ili PROTEKTANTI (engl. safeners) su supstance ili preparati koji se dodaju FFS kako bi se uklonili ili umanjili fitotoksini efekti FFS na odreenom bilju.

SINERGISTI (engl. synergists) su supstance ili preparati koji ispoljavaju slabo ili nikakvo djelovanje na tetne organizme, ali mogu da pojaaju djelovanje aktivne materije u FFS.

KOFORMULANTI (engl. co-formulants) su supstance ili preparati koji se koriste ili su namijenjeni upotrebi u FFS kao pomono sredstvo, ali nisu ni aktivne materije, ni sigurnosne supstance ili sinergisti.

POMONE SUPSTANCE su supstance ili preparati koji sadre jedan ili vie koformulanata u obliku u kojem se dostavljaju do korisnika i stavljaju na trite, gdje ih korisnici mijeaju sa FFS kako bi izmijenili njihova svojstva. Ovdje se na primjer ubrajaju: EKSTENDERI- produivai dejstva, OKVAIVAI- poboljivai prijemivosti, STIKERI- ljepljive supstance, SURFAKTANTI- poboljivai djelovanja.

KORISNIK je svaki profesionalni korisnik koji upotrebljava FFS, ukljuujui operatere, tehniare, zaposlena i samozaposlena lica, kako u poljoprivredi, tako i u drugim sektorima. Korisnik FFS je u velikom broju i poljoprivredni proizvoa (dralac bilja), pa mu je u viestrukom interesu da pravilno koristi pesticide. Korisnik FFS je lino najugroeniji ako nepravilno koriste FFS, sa druge strane on je velikom broju sluajeva vlasnik biljaka koje gaji i titi, pa i vlasnik zemljita na kojem se biljke gaje, pa mu je u viestrukom interesu da pravilno koristi FFS, jer time titi svoje zdravlje, zdravlje svojih najbliih, zdravlje kupaca, zdravlje domaih ivotinja i najzad, i u kratkoronom i u dugoronom pogledu, odrivost agroekosistema. Korisnik primjenjuje FFS tretiranjem pomou ureaja za aplikaciju.

10

TRETIRANJE je svaka primjena FFS na bilju, biljnim proizvodima, na zemljitu i unoenjem u zemljite ili objekte radi zaitite bilja ili biljnih proizvoda od tetnih organizama, radi unitenja neeljenog bilja i biljnih dijelova te zadravanja ili sprjeavanja neeljenog rasta bilja ukljuujui i primjenu na nepoljoprivrednim povrinama. FFS se primjenjuju na sljedee naine:

1. Primjena vrstih i tenih preparata FFS, koje se prethodno rastvore u vodi (shema 2), a to se vri: PRSKANJEM pomou prskalica (dimenzija kapljica vea od 150 m), OROAVANJEM pomou oroivaa ili atomizera (dimenzija kapljica

od 50 do 150 m), ZAMAGLJIVANJEM pomou zamagljivaa (kapljice manje od 50 m) i ZALIJEVANJEM ZEMLJITA sa vodom u kojoj su rastvoreni FFS ili pak

putanje tog rastvora kroz sistem za navodnjavanje; 2. Direktna primjena preparata u vrstom agregatnom stanju, bez

prethodnog rastvaranja u vodi, kao to su zapraivanje, rasipanje granula, postavljanje gotovih mamaca i

3. Tretiranje sjemena.

FFS se u tekuem stanju, primjenjuju u obliku rastvora FFS u vodi (kropivo), a apliciraju se prskanjem, oroavanjem i zamagljivanjem, pomou ureaja za aplikaciju koji se zovu: prskalice, oroivai ili zamagljivai. U poljoprivrednoj praksi FFS se najee primjenjuju prskanjem pomou prskalica ili oroavanjem pomou oroivaa (atomizera).

Shema 2: Uporedba veliine estica dispergovanog rastvora FFS i nekih

prirodnih pojava (prema Maceljski i sar. 2002)

Prskanje je najei nain primjene FFS od prouzrokovaa bolesti, tetoina i korova u ratarstvu i povrtarstvu. Prskanje se izvodi tako to se preparat rastvori u odreenoj koliini vode u rezervoaru prskalice, a zatim se prskalicama ravnomjerno rasporedi na tretiranu povrinu. Veliine estica radnog ratsvora pesticida prilikom prskanja su vee od 150m . Prskalice najveu primjenu imaju u ratarstvu i povrtarstvu, a rjee se primjenjuju u voarstvu i vinogardarstvu, tj. primjenjuju se u manjim vonajcima i vinogradima kao lene prskalice ili motorne prenosive prskalice.

Oroavanje se vri oroivaima. Rastvor FFS se pomou oroivaa primjenjuje u vidu sitnih kapljica, iji promjer varira od 50 do 150 m .

11

Zamagljivanje se vri najee lenim zamagljivaima koje formiraju kapljice manje od 50 m , a najee su promjera od 1 do 20 m . Ovi ureaju se rjee koriste za primjenu FFS, a ee za primjenu biocida.

Zapraivanjem se primjenjuju preparati koji su formulisani u obliku praiva. Danas se znatno rjee koriste, a proizvode se kao runi zapraivai (na mijeh ili ventilator), leni (na mijeh) ili leni motorni.

Rasipanje granula obavlja se prilikom primjene FFS formulisanih kao granule ili mikrogranule, a najee se vri prilikom primjene zemljinih insekticida i to runo ili pomou runih ili lenih rasipaa.

NEHEMIJSKE METODE zatite bilja predstavljaju alternativne metode u odnosu na primjenu FFS. Upravo u nehemijskim metodama zatite biljaka lei veliki potencijal u smanjnju upotrebe FFS i smanjenju optereenja ekosistema agrohemikalijama. U nehemijske mjere zatite biljaka spada grupa agrotehniko-higijenskih mjera, kao i fizike, mehanike i bioloke mjere borbe.

Agrotehniko-higijenske mjere u zatiti biljaka su preventivne (profilaktike) mjere zatite biljaka koje omoguavaju stvaranje to povoljnijih ekolokih uslova za gajenje biljaka, otklanjanje nepovoljnih ekolokih faktora, spreavanje unosa tetnih organizama u parcelu (njivu) i stvaranje nepovoljnih uslova za razvoj prouzrokovaa bolesti. Ovaj vid zatite treba sprovoditi redovno i uporno, pri tome ne zapostavljajui i ne potcjenjujui ni jedan njegov dio. Higijenske mjere su:

1. Gajenje otpornih i tolerantnih sorti;

2. Korienje zdravog, deklarisanog i bezvirusnog sadnog i sjemenskog materijala;

3. Plodored;

4. Dezinfekcija i dezinsekcija sjemena;

5. Pravilan izbor parcele, pravilna priprema parcele za sjetvu i sadnju;

6. Pravilno spremanje stajnjaka i

7. Optimalno ubrenje.

Proizvoa mora da preduzme sve mjere kako bi predipoziciju za nastanak bolesti i napad tetoina sveo na minumum. U tu svrhu je neophodno, uz konsultacije sa strunom slubom, obezbijediti ekoloki optimum za gajenje biljaka, a to ustvari predstavlja i osnovu za uspjenu zatitu gajenih usjeva. Zatita bilja se stoga ne moe izdvojiti kao poseban dio mjera u toku gajenja, ve je on u integrisanom jedinstvu sa ostalim mjerama. Pri tome, kao i u humanoj medicini, vai pravilo BOLJE SPRIJEITI NEGO LIJEITI.

Mehaniko-fizike mjere zatiti biljaka su relativno ogranienih mogunosti, moda ne toliko u pogledu efikasnosti tih mjera, koliko u pogledu radnog uinka, jer za sprovoenje nekih od ovih mjera treba veliki broj radnika tj. veliki broj radnih sati na jedinici povrine. U mehaniko-fizike mjere borbe bi mogli ubrojiti:

12

Sakupljanje i direktno unitavanje tetoina; Unitavanje biljnih ostataka i zaraenih organa biljke; Mehaniko hvatanje insekata pomou lovki, ljepljivih ploa i lovnih

pojaseva; Upotreba mehanikih prepreka; Spaljivanje korova plamenom; Sterilizacija zemljita; Regulisanje mikroklime zatienog prostora.

Bioloke mjere zatite biljaka predstavljaju direktno ili indirektno koritenje razliitih organizama i njihovih proizvoda za suzbijanje tetnih organizama u biljnoj proizvodnji. Bioloko suzbijanje tetnih organizama se provodi na tri osnovna naina (Igrc Bari, Jasminka i Maceljski, 2001):

KONZERVATIVNI NAIN podrazumijeva ouvanje i (ili) stvaranje povoljnih uslova autohtonim (domaim) prirodnim neprijateljima,

AUGMENTATIVNI NAIN podrazumijeva uzgoj, razmnoavanje i isputanje autohtonih prirodnih neprijatelja i

KLASINI NAIN koji podrazumijeva unos (introdukciju) prirodnih neprijatelja iz njihove postojbine.

DOBRA POLJOPRIVREDNA PRAKSA je nastala kao posljedica sve vee potranje za zdravstveno bezbjednom hranom, a to je dovelo do uvoenja sistema kontrole poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane koji e omoguiti praenje hrane od njive do trpeze. Evropska unija je stoga uvela niz zakona i standarda koji su poli od injenice da svaki graanin (potroa) ima pravo na kvalitetnu i bezbjednu hranu.

Dobra poljoprivredna praksa predstavlja primjenu optimalnih agrotehnikih mjera koje osiguravaju stabilne prinose bez tetnog djelovanja na prirodu i okolinu. Ova praksa obuhvata mjere u zatiti zemljita, vode, vazduha i prirode, kao i mjere kojima se osigurava zdravlje i dobrobit domaih ivotinja. Mjere dobre poljoprivredne prakse obuhvataju racionalno ubrenje i primjenu FFS, ouvanje plodnosti zemljita, potovanje prirodnih potreba ivotinja koje se gaje, upravljanje hranivima, pravilnu upotrebu mehanizacije i slino. Tri su glavna razloga zbog kojih svaki poljoprivredni proizvoa treba u svojoj svakodnevnoj praksi primjenjivati mjere dobre poljoprivredne prakse:

1. Zatita zdravlja, prirode i okoline; 2. Potovanje zakonskih obaveza i 3. Ekonomino poslovanje.

Pregled naela i preporuka dobre poljoprivredne prakse, a u vezi sa zatitom i ouvanjem zemljita i zatitom vode je prikazani na shemi 3 i 4. Naela dobre poljoprivredne prakse u vezi sa primjenom FFS u ovoj shemi nisu posebno izdvojena, ve e se proimati kroz cijeli tekst prirunika.

Zemljite se moe praktino razmotriti kao heterogen sistem koji se sastoji iz etiri faze: vrste (skelet), tene (zemljini rastvor), gasovite faze (zemljini vazduh) i ivih materija (zemljini organizmi). Osnovni potencijalni zagaivai zemljita, i agroekosistema uopte, su: pesticidi, mineralna ubriva i emisije industrije i saobraajnih sredstava (Janji, 2005).

13

Korisnik FFS, odnosno poljoprivredni proizvoa, pravilnom upotrebom agrohemikalija i pravilnim gospodarenjem zemljitem moe ouvati zemljite od kontaminacije i degradacije, te sauvati njegovu plodnost buduim generacijama, a to se moe postii prihvatanjem i potovanjem naela DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE.

Shema 3. Naela dobre poljoprivredne prakse u zatiti ZEMLJITA (prema Katalini i sur., 2009)

14

Shema 4. Naela dobre poljoprivredne prakse u zatiti VODA (prema Katalini i sur., 2009)

OPTE DUNOSTI

KORISNIKA FITOFARMACEUTSKIH SREDSTAVA

REGISTARCIJA FFS, ETKIKETA I UPUSTVO ZA UPOTREBU

Korisnik FFS moe da koristi samo REGISTROVANA FFS, tj. preparate koji su registrovani od strane nadlenog organa i koji su kupljeni u za to namijenjenim prodajnim objektima (poljoprivredne apoteke). Prije upotrebe FFS korisnik je OBAVEZAN da proita ETIKETU i UPUSTVO ZA UPOTREBU, a poeljno je i da se konsultuje sa STRUNJAKOM ZA ZATITU BILJAKA, te da FFS koristiti u skladu sa upustvom za upotrebu i preporukama strune slube. Takoe korisnik mora potovati i propise koji ureuju zatitu voda, zatitu ivotne sredine, sigurnosti na radu, zbrinjavanje otpada i javnog reda.

15

Shema 5: Opti podaci sa etikete FFS

16

Shema 6: Upustvo za upotrebu preparata se nalazi ispod etikete

ili se dobija uz preparat

EETTIIKKEETTAA II UUPPUUSSTTVVOO ZZAA UUPPOOTTRREEBBUU --osnovne obaveze i preporuke --

Korisnik FFS je OBAVEZAN proitati UPUSTVO ZA UPOTREBU. Korisnik mora primejnjivati FFS u skladu sa UPUTSTVOM ZA UPOTREBU, uzimajui

u obzir navedena UPOZORENJA, OBAVETENJA i OGRANIENJA ili ZABRANE. FFS se mogu koristiti na gajenim biljkama samo u propisanoj

DOZI i KARENCI u skladu sa uputstvom za upotrebu.

RUKOVANJE FITOFARMACEUTSKIM SREDSTVIMA

FFS, kako je ve reeno, mogu da izazovu neeljene efekte, kako na ljude, domae ivotinje, tako i na ivotnu sredinu u najirem shvatanju te rijei. Da bi se taj tetni efekat izbjegao ili sveo na minimum, potrebno je da korisnik FFS posjeduje potrebna znanja o pravilnom korienju FFS i da ih se pridrava prilikom korienja. Rizik od neeljenog djelovanja se smanjuje racionalnom upotrebom FFS, a odluka o tome da li uopte treba koristiti FFS, koje FFS treba koristiti, u kojoj dozi i kada ih treba primijeniti se donosi u saradnji sa strunom slubom, poljoprivrednim apotekarom i drugim strunjacima iz oblasti zatite biljaka. Kada je donesena odluka da je tretman FFS neophodan, onda korisnik, a to je u velikom broju sluajeva sam poljoprivedni proizvoa , mora to FFS primijeniti u skladu sa naelima DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE.

17

DOZIRANJE FFS

Pojam doze i koncentracije. Osnovni uslov za ispoljavanje efikasnosti FFS je da odreena (normirana) masa aktivne materije dospije na jedinicu povrine, tj. da se na datu povrinu nanese odreena masa ili zapremina preparata, koja sadri normiranu masu aktivne materije. Normirana doza preparata e se nanijeti u obliku radnog rastvora preparata ili direktnim apliciranjem preparata, to je rjei sluaj u praksi. FFS se primjenjuju gotovo iskljuivo u obliku FFS preparata. U najveem broju sluajeva preparat prije upotrebe treba pripremiti za upotrebu, a samo kod manjeg broja formulacija (mamci, granule za direktnu primjenu, praivo za zapraivanje) preparat se direktno aplicira bez prethodne pripreme.

Radni rastvor FFS predstavlja vodeni rastvor preprata u kome se preparat nalazi u odgovarajuoj koncentraciji. Ta koncentracija zavisi od normirane doze i utroka radnog rastvora po jedinici povrine. Koncentracija (K) preparata u radnom rastvoru treba da bude takva da se nanoenjem odreene zapremene radnog rastvora na odreenu povrinu postigne potrebna doza preparata. Osnov za primjenu FFS je doza, koja je navedena u upustvu za upotrebu. Doza (D) predstavlja masu ili zapreminu preparata koja se mora ravnomjereno rasporediti na jedinicu povrine. Preparat u datoj dozi moemo da rasporedimo upotrebom razliitih koliina radnog rastvora po hektaru, tj. u razliitim koncentracijama. Dakle, DOZA je STALNA, a KONCENTRACIJA je PROMJENLJIVA veliina. Koncentracija zavisi od norme utroka maine, tj. od karakteristika maine, vrste rasprskivaa, bujnosti zasada, vrste FFS i svrhe tretiranja. Doza se navodi u upustvu za upotrebu i izraava se u kg/ha, g/ha ili l/ha, zavisno od formulacije. Za insekticide i fungicide se esto, umjesto jasno navedene doze, navodi koncentracija u kojoj bi trebalo primjeniti preparat, a to esto zbunjuje i same agronome. Ukoliko je u upustvu za upotrebu navedena koncentracija, to podrazumjeva da se preparat u toj koncentraciji nalazi u 1000 l radnog rastvora, tj. da ga treba primjeniti uz utroak 1000 litara radnog rastvora po hektaru. To na primjer znai, ako se preparat koristi u koncentraciji od 0,1% (K=0,1%), onda ga treba nanijeti u dozi od 1 l (kg) po hektaru (Mitri, 2010). Obrazac za preraun koncentracije u dozu je:

D= K 10 [l/ha ili kg/ha]

Doziranje preparata u povrtarstvu. Doza u povrtarstvu se izraava u masi ili zapremini preparata po jedinici povrini, najee l/ha ili kg/ha. Doza preparata u paradajzu, krastavcu i paprici moe da zavisi i od porasta navedenih biljaka. Tako je najmanja doza kada su biljke visine do 50 cm i izraava u kg/ha ili l/ha do 50 cm visine biljaka, sljedea doza se odnosi na biljke visine izmeu 50-125 cm i najvea doza je kada su biljke vie od 125 cm.

18

Doziranje preparata u voarstvu. Doziranje preparata u voarstvu kod nas se u velikom broju sluajeva izraava koncentracijom (%). To je u biti pogreno. Kao to je reeno prilikom primjene treba razmiljati o masi ili zapremini preparata kojeg treba ravnomjerno rasporediti na povrinu od 1 hektara. Stoga se u voarstvu takoe treba dozirati l/ha ili kg/ha. Logino se namee zakljuak da bi doza preparata trebala da zavisi od veliine i bujnosti voke. Zbog toga se doza preparata u Njemakoj izraava u litrima ili kilogramima preparata na 1 metar visine kronje (krune) po hektaru, dakle kao:

litara (l) preparata/ha na 1 m visine kronje (VK) ili

kilograma (kg) preparata/ha na 1 m visine kronje (VK)

Doziranje preparata u vinogradarstvu. Doziranje preparata u zatiti vinove loze se do sada najee izraavao u vidu koncentracije (%) preparata u radnom rastvoru. Takoe, i u vinogradarstvu koliinu primjene preparata treba izraavati u masi ili zapremini preparata kojeg treba ravnomjerno rasporediti na povrinu vinograda, dakle u l/ha ili kg/ha. Zelena masa vinove loze, nakon formiranja uzgojnog oblika, dakle ve od tree godine pa na dalje, je manje vie slina, bez obzira na starost okota, s tim da se ona poveava kako napreduje vegetacija. Da bi precizirali dozu, a s obzirom na lisnu masu i bujnost vinove loze, koja se kroz vegetaciju poveava, Nijemci su dozu vezali za 3 karakteristine fenofaze i to:

Fenofaza 61- poetak cvjetanja, kada je 10% cvjetnih kapa opalo; Fenofaza 71- formiranje ploda, kada mladi plodovi poinju da rastu, a

ostaci od cvjetova opadaju; Fenofaza 75- kada su bobice veliine graka, a grozdovi objeeni.

Doziranje u vinogradarstvu se dakle vri u tri razliite doze, zavisno od njene fenofaze. Tako je prva doza od poetka cvjetanja do formiranja ploda (FF61-FF71), druga doza je od formiranja ploda do njihovog porasta veliine graka (FF71-FF75) i najzad, trea doza je ona od fenofaze 75 pa na dalje, sve do kada se pesticidi, ogranieni karencom, mogu primjenjivati.

Shema 7: Fenofaze vinove loze

19

KARENCA- najmanje vremensko razdoblje

Korisnik je obavezan da potuje najmanje vremensko razdoblje koje treba da proe od primjene FFS pa do ostalih radnji koje slijede na parceli na kojoj smo ih prethodno primjenili. Ovo vremensko razdoblje je neophodno STROGO POTOVATI.

KARENCA je najmanje vremensko razdoblje koje je neophodno da proe od poslednje primjene FFS pa do berbe, etve, koenja, vaenja iz zemljita i prerade uskladitenih poljoprivrednih proizvoda ili putanja domaih ivotinja na ispau, odnosno do stavljanja u promet (upotreba ili konzumacija proizvoda), uljuujui FFS koji se koriste nakon berbe (etve).

RADNA KARENCA je najmanje vremensko razdoblje koje je neophodno da proe od primjene FFS , pa do putanja ulaska ljudi ili ivotinja na tretiranu povrinu i ona obino traje 1-3 dana.

VRIJEME SIGURNE SJETVE (SADNJE) je vrijeme koje potrebno da proe od poslednje primjene nekog herbicida na odreenoj parceli, pa do sjetve (sadnje) gajene biljke na toj istoj parceli, koja je posebno osjetljiva na prethodno primijenjeni herbicid.

Vrijeme nakon kojeg moemo sigurno sijati (saditi) sljedeu gajenu biljku u plodosmjeni nekada moe da bude 6, 9, pa ak i 12 mjeseci. Stoga je prije izbora herbicida neophodno imati plan proizvodnje i znati koja biljka e se gajiti u budunostu na toj parceli. Osnovni podaci o duini zaostajanja ostataka herbicida u zemljitu (perzistentnosti) i njihovom uticaju na osjetljive gajene biljke, se nalaze u upustvu za upotrebu, te ga je i zbog toga neophodno dobro prouiti i imati plan proizvodnje.

KKAARREENNCCAA --osnovne obaveze i preporuke

KKoorriissnniikk FFFFSS mmoorraa SSTTRROOGGOO PPOOTTOOVVAATTII pprrooppiissaannoo vvrriijjeemmee kkaarreennccee,, aa vvrriijjeemmee kkaarreennccee jjee nnaavveeddeennoo uu UUPPUUSSTTVVUU ZZAA UUPPOOTTRREEBBUU

Ureaji za aplikaciju fitofarmaceutskih sredstava

Korisnik mora rastvor FFS nanositi odgovarajuim ureajima za aplikaciju. Ti ureaju moraju da budu redovno odravani, remontovani i trebali bi redovno redovno (najee svake dvije godine) idu na zvanino ispitivanje i kalibriranje. To ispitivanje se sprovodi od zvanine laboratorije i vlasnik ureaja za aplikaciju dobija potvrdu da je ureaj za aplikaciju pesticida ispravan i da se moe koristiti, slino tehnikom pregledu koji se za automobile radi svake godine.

Ureaji za aplikaciju FFS, kao i sama primjena FFS, moraju da budu u skladu sa normama o integralnoj aplikaciji FFS, a one su po navodima Bonjakovia (1994) sljedee:

Na tretiranu povrinu treba da doe odgovarajua koliina FFS i da se na njoj zadri odreeno vrijeme;

20

FFS treba da bude ravnomjerno rasporeeno po svim biljnim dijelovima, a listovi pokriveni, kako sa lica tako i nalija;

Ureaj za aplikaciju mora da izvi oblikovanje mlaza sa odgovarajuom strukturom kapljica, otpornih na odnoenje vjetrom;

Odravanje ujednaene koncentracije od poetka do kraja tretiranja, uz tano doziranje FFS u jedinici vremena i na jedinicu povrine;

Ujednaena raspodjela ukupne koliine pripremljenog sredstva bez ostatka;

Pri kraju tretiranja svi dijelovi prskalice se moraju isprati istom vodom, a zatim izvriti rasprskivanje ovog ostatka po ve tretiranoj povrini;

Sprjeavanje kapanja radnog rastvora prilikom transporta, okretanja i prekida rada;

Priprema radnog rastvora treba da bude, koliko je mogue, bez neposrednog dodira korisnika sa hemijskim sredstvom i

Potpuna obuka i osposobljenost rukovodioca i rukovaoca mainama za zatitu bilja (korisnik FFS).

Vremenske prilike mogu da onemogue pravilnu primjenu FFS, zato je neophodno prilikom odreevinja vremena tretiranja pogledati kratkoronu vremensku prognozu i bolje je odloiti tretman za 24 sata ili ga napraviti neto ranije, nego kada je signalizirano, da bi aplikacija bila bolja i da bi se rastvor FFS bolje rasporedio po tretiranom objektu (stablo, list, plod) i tu zadrao.

VJETAR moe prouzrokovati zanoenje (drift) FFS sa povrine koju elimo zatiti na susjedne povrine, puteve ili vodene povrine. FFS treba primijeniti po mirnom vremenu bez vjetra (Katalini i sur., 2009).

Tabela 1. Uticaj vjetra na primjenu FFS (Katalini i sur., 2009).

Brzina vjetra Ogranienja Osjeaj

0,8-1,8 m/sekundi

Brzina pri kojoj se FFS mogu koristiti baz ogranienja.

Osjea se kao blagi povjetarc na licu

2,6 m/sekundi Najvea brzina za primjenu herbicida

Vjetar pri kome treperi lie

4 m/sekundi Najvea brzina za primejnu insekticida i fungicida

Brzina pri koj se die praina i granje niu

TEMPERATURA- FFS se obino ne primjenju kada je temperatura nia od 5C ili via od 25C, jer se van ovog temperaturnog intervala smanjuje efikasnost ili poveava mogunost fitotoksinosti.

SVJETLOST- neka FFS su fotodegradibilna, tj. razgrauju se na svjetlosti, te ih je neophodno neposredno nakon primjene unijeti (inkorporirati) u zemljite.

KIA je ee ograniavajui faktor u primjeni pesticida, jer kia koja padne neposredno nakon primjene pesticida moe da ih spere sa biljke. Kod primjene zemljinih herbicida kia je poeljna, poto je neophodno da je zemljite vlano da bi zemljini herbicidi uopte djelovali.

21

Osnovna dva radna elementa koja moramo poznavati je norma utroka radnog rastvora maine (N) i kapacitet maine (Q). Norma utroka ili norma tretiranja predstavlja koliinu tenosti (radnog rastvora) koju dati ureaj za aplikaciju troi po jedinici povrine i mjeri se u litrima po hektaru (l/ha). Kapacitet ureaja (Q) predstavlja zapreminu tenosti koja u jedinici vremena protee kroz aktivirane rasprskivae ureaja za aplikaciju i mjeri se u litrima u minuti (l/min). Uslov da se normirana koliina FFS ravnomjerno rasporedi po tretiranoj povrini je da se poznaju norma utroka (N) i kapacitet ureaja za aplikaciju (Q) i da se ti parametri mogu prilagoditi naim zahtijevima. Normu utroka je najbolje odrediti i podestiti kalibriranjem (badarenjem) ureaja za aplikaciju, ali i redovnim ispitivanjem ureaja za aplikaciju kod terenske laboratorije. To je u interesu samog korisnika, jer i najbolji FFS nee biti efikasan ako se nanese loe podeenim ureajima za aplikaciju.

Kalibriranje ureaja za aplikaciju se sprovodi tako to se rezervoar maine napuni do crte vodom i zatim se istretira jedna probna povrina (ppr.). Ta probna povrina e biti irine radnog zahvata (B) i duine probnog puta (spr.), tj. ppr.=B spr. (m2). Duina probnog puta treba da je stotinjak metara. U toku kalibriranja mjeri se duina preenog probnog puta- spr. (m), vrijeme za koje je taj put preen, tj. vrijeme probe- tpr. (min.) i koliina vode koja je utroena za tretiranje probne povrine, tj. probna norma- q (l). Kada poznajemo sve praene i mjerene parametre norma utroka se izraunava po formuli:

hal

p

.qN

.pr

00010

Slika 1. Izgled ureaja za ispitivanje ureaja za aplikaciju FFS (Malievi, 2011)

22

Slika 2. Izgled indikatorskih papiria kojim se ispituje distribucija pesticida na i

u kronji i ispituje podeenost ureaja za aplikaciju (Malievi, 2011)

Slika 3. Izgled nepravilno podeenog ureaja za aplikaciju , koji je vie nanosio fungicid na zemlju, nego na kronju (Malievi, 2011).

Slike 1, 2, 3 je u okviru svojih istraivanja uradio Mr Zoran Malievi sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci

23

UREAJU ZA APLIKACIJU FITOFARMACEUTSKIH SREDSTAVA --osnovne obaveze i preporuke

Redovno odravajte i remontujte ureaje za aplikaciju FFS; Pravilno podesite ureaj za aplikaciju FFS; Prije upotrebe provjerite da li su crijeva i veze u dobrom stanju, da li su

filteri isti, da li su rasprskivai podeeni i isti; Odaberite odgovarajui rasprskiva (diznu), kao i udaljenost rasprskivaa

od objekta tretirannje (biljke, zemljite); Pravovremeno i precizno ukljuujte i iskljuujte ureaj za aplikaciju, pri

ulasku u prohod (red), odnosno izlasku iz prohoda (reda);

Pravilno veite i preklapajte prohode; Ureaj za aplikaciju pesticida poslije upotrebe treba temeljito oprati i

pregledati;

Rasprskivae rasklopiti i oistiti mekom etkom i nikako ih ne produvavati ustima;

Opran i pregledan ureaj za aplikaciju spremiti u natkriveni prostor i Voditi evidenciju korienja ureaja za aplikaciju u smislu vremena koliko je

radio (sati) i povrine koju je istretirao (hektara).

Pravilna priprema rastvora za tretiranje

Rastvor preparata mora da bude pravilno pripremljen. FFS u vodi mora da bude rastvoreno u odreenoj koncentraciji. Koncentracija treba da bude tolika da, kada rastvor FFS nanese ureajem za aplikaciju kojim se raspolae, na tretiranoj parceli ostane NORMIRANA DOZA PREPARATA. Dakle, doza je ta stalna veliina, masa ili zapremenina preparata koju ravnomjerno treba da rasporedimo na odreenoj povrini pomou ureaja za aplikaciju kojim se raspolae. Koncentracija je promjenljiva veliina i zavisi od norme utroka maine, tj. koliine rastvora FFS (vode) koja e biti nanesena na parcelu.

FFS se u najveem broju sluajeva primjenjuju u obliku rastvora, emulzije ili suspenzije FFS u vodi, pri emu je jako bitno da odreena koliina tenosti za tretitranje (radnog rastvora) dospije na povrinu koju tretiramo. Radni rastvor FFS se pravi tako to izraunatu masu (mprep.) ili zapreminu (Vprep.) preparata rastvorimo u rezervoaru ureaja za aplikaciju, koji je u potpunosti ili djelimino napunjen vodom. Koncentracija preparata u radnom rastvoru mora da bude takva da se uz datu normu utroka ureaja za aplikaciju obezbijedi normirana doza. Radni rastvor u naprednih ureaja za aplikaciju se pravi u skladu sa normama o integralnoj aplikaciji FFS, a to podrazumjeva pripremu radnog rastvora za prskanje bez neposrednog dodira korisnika sa hemijskim sredstvom. Prskalica koje posjeduju dodatnu opremu koja obezbjeuje primjenu FFS u skaldu sa savremnim normama ima veoma malo na naem podruju, pa se postupak pravljena radnog rastvora mora prilagoditi klasinim ureajima za aplikaciju koje su kod nas zastupljene u velikom broju. Pri ovakvom nainu pravljenja radnog rastvora postoji realna opasnost od znaajnije izloenosti radnika FFS, pa se prilikom pripreme rastvora treba pridravati svih bezbjedonosnih mjera pri upotrebi FFS.

24

Pri otvaranju ambalae, pravljenju radnog rastvora, mijeanju i pretakanju FFS korisnik dolazi u neposredan kontakt sa preparatom. To moe izazvati neeljene efekte na korisnika , naroito kada se radi o FFS druge grupe otrova i insekticidima. Stoga je potrebno, pri obavljanju ovih poslova, koristiti gumene rukavice, gumene izme, kombinezon, gumenu kecelju, te masku za nos i usta i naoare.

Radni rastvor preparata tenih formulacija pravimo tako da rezervoar ureaja za aplikaciju naspemo do polovine potrebne zapremine vodom. U odmjernom sudu odmjerimo potrebnu zapreminu preparata (Vprep.) i sadraj iz odmjernog suda saspemo u rezervoar. Odmjernu posudu nekoliko puta isperemo vodom, a isprani sadraj saspemo u rezorvoar ureaja za aplikaciju. Potom rezervoar dopunimo istom vodom do potrebne zapremine. Praznu ambalau u kojoj je bio preparat tene formulacije potrebno je odmah po pranjenju dobro isprati vodom, a isprani sadraj presuti u rezervoar, jer kod viskoznih sredstava u njoj moe da ostane i do 5% neto mase. Preparate vrstih formulacija pravimo tako da nakon to u rezervoar naspemo vode do polovine potrebne zapremine, vrimo vaganje preparata. Odvaganu masu preparata (mprep.) saspemo u posudu za mijeanje. U posudu za mijeanje u kojoj se nalazi odvagana masa preparata postepeno sipamo vodu, uz neprestano mijeanje, sve do formiranja itke masa preparata, bez grudvica. Sadraj FFS iz posude za mijeanje saspemo u rezervoar, a ostatak smjese u posudi za mijeanje jo 2-3 puta isperemo vodom i isprani sadraj saspemo u rezervoar. Na kraju dopunimo rezervoar vodom do eljene zapremine.

PRAVILNA PRIPREMA RASTVORA ZA TRETIRANJE --osnovne obaveze i preporuke

FFS se mijeaju u posudama koja se koriste samo za tu namjenu;

Preparate vrstih formulacija, tj. praiva (WP, WG) obavezno vagajte sa vagom namijenjenom samo za FFS;

Preparate tenih formulacija (EC, SC, EW, SL) odmjeravajte iskljuivo graduisanom odmjernom posudom- menzurom;

Prilikom rada sa FFS nije doputeno jesti, piti i puiti, a sa njima se nesmije rukovati nakon konzumacije alkohola;

Prilikom pripreme rastvora koristite odgovarajuu zatitnu opremu.

FFS se u praksi esto mijeaju, tj. u jednom rezervoaru ("tank-miks") se rastvara 2, 3, pa i vie razliitih FFS i folijarnih ubriva. Pri mijeanju FFS bitno je obratiti panju na dva elementa:

koji se preparati mogu mijeati i koji je redoslijed rastvaranja preparata, koji se inae mogu mijeati, s

obzirom na njihovu formulaciju?

25

Osnovni izvor informacija za mogunost mijeanja preparata je naveden u upustvu za upotrebu, te ga prije upotrebe FFS treba detaljno prouiti. Takoe se mogu konsultovati i katalozi hemijske kue ija se sredstva koriste, a veliki broj informacija o mijeanju nalazi se na adresi www.tankmix.com. Preparati se mijeaju tako da se svaki preparat koji ide u zajedniki radni rastvor rastvara posebno. Nikada se preparati ne odmjeravaju i ne mijeaju direktno, ve se prvo u rezevoaru prskalice u vodi rastvori jedan, nakon ega se rastvara drugi i eventualno ostali preparati. Prema obliku formulacije pravilan redoslijed rastvaranja je sljedei:

1. Koncentrovani rastvor (SL), 2. Koncentrovana suspenzija (SC), 3. Kvaljivi praak (WP), 4. Vodosperzibilne granule (WG), 5. Suspoemulzija (SE), 6. Koncentrat za emulziju (EC) i 7. Emulzija ulja u vodi (EW).

Unitavanje prazne ambalae i bezbjedno

unititavanje neiskoritenih FFS

Osnovne preporuke u vezi sa unitavanjem prazne ambalae i bezbjednog unititavanja neiskoritenih FFS su sljedee:

Nabavljanje FFS u potrebnoj koliini za tekuu sezonu, tako da ostane malo ili nimalo neiskoritenih koliina;

Neiskoritene koliine FFS u jednoj sezoni potroiti u sljedeoj s tim da se tokom zime FFS moraju adekvatno uskladititi u suvoj prostoriji na temperaturi veoj od 5, pri emu se ambalaa mora dobro zatvoriri;

Odmah po utroku preparata, ambalau dobro isprati istom vodom, a ispranu tenost nasuti u radni rastvor u rezervoar ureaja za aplikaciju;

Nakon tretiranja u rezervoar ureaja za aplikaciju treba dosuti vode i trostruko isprati, tako razrijeeni rastvor potroiti na ve tretiranu povrinu;

Ureaje za aplikaciju je zabranjeno prati pored rijeka i ostalih povrinskih voda, a preostali sadraj rastvora FFS prosipati u rijeke, pored puta, mea i naseljenih mjesta.

Praznu ambalau, nakon trostrukog ispiranja, zajedno sa epom probuiti na 3 mjesta, staviti u plastinu kesu i ponijeti nazad u ekonomsko dvorite, a kasnije vratiti na odgovarajue SABIRNO MJESTO za to podruje, odnosno nakon upotrebe FFS, s praznom se ambalaom mora postupati u skladu s uputstvom na etiketi i upustvom za upotrebu;

S praznom ambalaom i ostacima FFS, te otpadom koji je oneien FFS a nastane pri sanaciji nezgoda, te FFS kojima je prestala vanost registracije ili je istekao rok upotrebe na deklaraciji mora se postupati u skladu s propisima koji ureuju opasni otpad.

26

Zatitna oprema i FFS

Korisnik je obavezan nositi odgovarajuu zatitnu odjeu, posebno rukavice, kombinezon, gumene izme i zatitu za lice ili sigurnosne naoale prilikom mijeanja, punjenja, primjene i pranja ureaja za aplikaciju, osim u sluaju kada je izloenost FFS kojim se tretira na odgovarajui nain rijeena dizajnom i izradom samog ureaja za aplikacije ili dodavanjem posebnih zatitnih dijelova na takve ureaje.

Radnici koji rukuju sa pesticidima su duni da se pridravaju svih preporuenih mjera zatite, da koriste odgovarajuu opremu, da prije upotrebe proitaju UPUTSTVO ZA UPOTREBU, da FFS koriste iskljuivo u dozi navedenoj u uputstvu za upotrebu, da redovno sprovode mjere line higijene, da prilikom rada ne uzimaju hranu, ne pue i ne konzumiraju alkohol.

Direktne mjere zatite podrazumijevaju upotrebu sredstava za linu zatitu koja sprijeavaju ili svode na minimum direktan kontakt FFS sa organizmom radnika. Spreavanjem kontakta FFS sa koom, sluzokoom, pluima i digestivnim traktom praktino se sprijeava i resorpcija pesticida kroz ove organe i kasniji neeljeni efekti. Opremu za linu zatitu radnika moemo da podijelimo na opremu za zatitu tijela, oiju, lica, ruku i organa za disanje. Osnovna zatitna odjea i oprema bi bila sljedea: zatitno odijelo sa dugim rukavima ili gumena kecelja, gumene izme, gumene rukavice, eir sa irokim obodom ili zatitna kapuljaa, zatitne naoare ili titnik za oi i lice, polumaska i maska. Odabir odjee i opreme koja e se koristiti pri radu sa FFS zavisi od vrste operacije koju obavljamo i od otrovnosti FFS. Moe se rei da radni kombinezon, gumene izme i gumene rukavice predstavljaju opremu koju je neophodno nositi bez obzira ta radili sa FFS. Ostala oprema se ukljuuje zavisno od otrovnosti FFS i vrste operacije koju radimo. U uputstvu za upotrebu, kao i na deklaraciji, navode se piktogrami koji upuuju koju bi opremu trebalo koristiti pri radu sa FFS.

Shema 8. Pregled radne odjee i sredstava line zatitne opreme

27

Izbor filtera i drugih sredstava zatite treba da vri struno lice na

osnovu poslova koje obavljaju poljoprivrednici i na osnovu podataka iz UPUSTVA ZA UPOTREBU (vidi tabelu 2). Postoje tri vrste filtera:

1. Filteri za prainu i protivarosolni filter; 2. Filter za pare i gasove 3. Filter za pare, gasove, aerosol i prainu.

Zatitne maske ovog tipa tite samo od praine i dima i stoga se mogu koristiti samo u sluaju rasipanja FFS u obliku GRANULA ili preparata za ZAPRAIVANJE, kao i prilikom tretiranja sjemena sa praivom za zapraivanje sjemena. Ovi filtri su prema normativima EN 149:2001 pojavljuju se u 3 klase i imaju oznaku FFP, a broj uz slovo P, zavisno od efikasnosti filtriranja estica, varira od 1 do 3 (1=mala; 2=srednja; 3=visoka efikasnost).

Filteri se oznaavaju slovima i brojevima prema EN normativima. Za primjenu FFS naee se mogu primjeniti oni sa oznakom A2P2 ili A2P3, koji na sebi imaju traku smee i bijele boje ili samo smeu traku. Vidi donju tabelu.

Slika 4. Izgled filtera za zatitu disajnih organa od FFS Tabela 2. Vrste filtera, koji se koriste pri zatiti disajnih organa od FFS (Mievi, 2007).

Vrsta FFS, formulacija preparata ili nain

aplikacije

Tip i oznaka filtera ili uloka respiratora

Oznaka filtera

Normativ

FFS koje se primjenjuje u granulama (GR)

Uloak za zatitu od estica

P2 EN 149:2001

FFS koje se primjenjuje u prahu (PW, DP)

Uloak za zatitu od estica

P3 EN 149:2001

FFS koje se primjenjuje kao aerosol (dim ili magla)

Kombinovani uloak za pare, gasove i estice

A-P3 EN 14387:2004

Organska tena FFS Kombinovani filter za organske pare i estice

A-P2 ili

A-P3 EN 14387:2004

Preparati koji proizvode fosfin (PH3)*

Kombinovani filter za gasove i pare

B EN 14387:2004

*Napomena: Rad sa prepratima koji proizvode fosfin ili uopte fumigantima dozvoljen je samo profesionalnim korisnicima.

28

ZATITNA OPREMA I FFS --osnovne obaveze i preporuke

Korisnik je duan da koristi zatitnu odjeu i lina zatitna sredstva u skladu sa preporukama iz uputstva za upotrebu;

Vrsta i nivo zatite zavise od radnje koju obavlja sa FFS, otrovnosti samih FFS i dodatne opreme na ureajima za aplikaciju;

Nakon rada sa FFS neophodno je da se radnik istuira i obue istu odjeu;

Odjea koja se koristila pri radu sa FFS mora se oprati; Traktor koji vue prskalicu ili oroiva mora da ima kabinu; Korisnik se mora pridravati ovih mjera, ma koliko je neugodno raditi

sa ovom zatitnom opremom, jer time direktno titi svoje zdravlje i zdravlje svog potomstva;

Djeca, maloljetnici, trudnice i starije osobe ne smiju da rade sa FFS, niti da borave u objektu gdje se trenutno radi sa FFS.

Korienje FFS i informisanje javnosti

Javno mnijenje u pesticidima vidi lou stranu poljoprivrede i esto optuuju poljoprivrednike i korisnike pesticida za prekomjernu upotrebu pesticida, kontaminaciju poljoprivrednih proizvoda i ugroavanje ivotne sredine. Stoga su korisnici fitofarmaceutskih sredstava duni da se pridravaju sljedeeg:

Voditi evidenciju o korienju FFS;

Na zahtjev susjeda koji mogu biti izloeni pesticidima (FFS), korisnici su obavezni dati informaciju o trgovakom nazivu primijenjenog FFS, nainu i datumu tretiranja;

Blagovremeni obavijestiti pelare o tretiranju;

Upotreba FFS u vrlo osetljivim oblastima moe biti posebno opasna, te u drugim javnim mjestima kao to su: javni parkovi, vrtovi, sportski i rekreativni tereni, kole i tereni za djecu, igralita, i u neposrednoj blizini zdravstvenih objekata, gdje je rizik izloenosti usljed primjene FFS visok. U pomenutim oblastima, upotrebu FFS treba svesti na minimum ili je zabraniti. Prilikom primjene FFS potrebno je uvesti i propisati odgovarajue mjere kontrole rizika kao i primjenu FFS male rizinosti, te bioloke mjere kontrole i

Pri tretiranju u nonim satima u blizini naselja korisnici su obavezni potovati odredbe propisa koji ureuju javni red i mir.

29

Slika 5. Izgled upozorenja da je izvreno tretiranje

Pomo unesreenom od FFS

Opte pravilo bi glasilo da je bolja bilo kakva prva pomo, pruena na vrijeme, nego najstrunija pomo, pruena kasno. U sluaju nesree u kojoj je ugroeno zdravlje ljudi, ivotinja ili ivotna sredina, korisnik je obavezan postupiti u skladu s upustvom na etiketi, odnosno upustvu za upotrebu, te o nesrei odmah obavijestiti nadlenu zdravstvenu ustanovu. Od presudne je vanosti unesreenom pruiti prvu pomo na vrijeme i to prije ga odvesti u najbliu medicinsku ustanovu. Trovanja u poljoprivredi se obino deavaju na terenu, dakle daleko od bolnica. Zbog toga je neophodno sve ljude ukljuene u primjenu i promet FFS obuiti za prvu pomo unesreenom (Janji i Mitri, 2004).

Osnovni princip opte prve pomoi je da se prekine kontakt otrova i organizma, a to se postie mjerama koje imaju za cilj:

spreavanje resorpcije i forsiranje eliminacije.

Redukcija procesa resorpcije se postie uklanjanjem neresorbovanog otrova, bilo mehanikim putem, bilo davanjem antidonata. Forsiranje eliminacije se postie poveanjem ekskrecije, to se na nivou opte prve pomoi svodi na davanje vode i diuretika. Opta prva pomo ako je otrov djelovao preko ORGANA ZA DISANJE (perinhalaciono) se sastoji u sljedeem:

iznijeti otrovanog iz kontaminirane sredine na svje vazduh, raskopati odjeu, ukloniti FFS zaprljanu odjeu.

Opta prva pomo ako je otrov djelovao PREKO KOE (perkutano) se sastoji u sljedeem:

skinuti zatrovanom odjeu, oprati kou mlakom vodom, po mogunosti pod mlazom vode uz

upotrebu sapuna ili detrdenta ili kou oprati blagim rastvorom sode bikarbone.

30

Opta prva pomo ako je otrov djelovao PREKO USTA (peroralno) sastoji se u sljedeem:

izazivanje povraanja viekratnim davanjem tenosti, najbolje iste vode u kojoj je rastvoren natrijum hidrokarbonat (1-2 supene kaike na pola litra vode), sem ako je u upustvu za upotrebu navedeno da se ne smije izazivati povraanje;

ako je potrebno i ako je dozvoljeno moe se mehaniki podraavati na povraanje;

odravati unesreenog u svjesnom stanju i okrenuti ga u boni poloaj, osobama u besvjesnom stanju ZABRANJENO je bilo ta davati preko

usta i unesreenom dati da popije 3-6 decilitara vode u kojoj je rastvoreno

15-30 grama medicinskog uglja ili opteg antidota.

Opta prva pomo ako je otrov djelovao PREKO OIJU vri se ispiranjem oiju blagim rastvorom sode bikarbone (pola supene kaike u litru vode) ili istom vodom. Ispirati treba od 5-10 minuta.

Opte mjere koje se takoe mogu primijeniti su davanje tableta za smirivanje, utopljavanje unesreenog, davanje crne kafe radi podsticanja krvotoka. Rukovodilac primjene FFS duan je da prije upotrebe FFS proita UPUTSTVO ZA UPOTREBU u vezi sa prvom pomoi, kao i da obezbijedi zatitna sredstva za radnike, ali i neophodne opte antidote. Takoe mora da ima odgovarajue brojeve telefona, kako bi mogao nazvati najbliu HITNU MEDICINSKU POMO.

Opta antidotska sredstva koja su univerzalnog karaktera i koja se daju odmah po nesrei su natrijumsulfat, magnezijumsulfat, natrijumhidrokarbonat, opti antidot i medicinski ugalj.

NATRIJUMSULFAT ili MAGNEZIJUMSULFAT je sredstvo za ienje koje se daje u koliini od 1-2 supene kaike na pola litra mlake vode.

NATRIJUMHIDROKARBONAT (soda bikarbona) je sredstvo za ispiranje. Primjenjuje se u koliini od 1-2 supene kaike na pola litra mlake vode. Koristi se za ispiranje eluca, a u manjoj koncentraciji i oiju.

OPTI ANTIDOT se sastoji od 2 dijela aktivnog uglja (Carbo medicinalis ili Carbo activatus), 1 dijela tanina (Acidium tannicum) i 1 dijela magnezijumoksida (Magnesii oxydum). On se uva u dobro zaepljenoj boci. Moe se primjeniti kod svih trovanja. Daje se u koliini od 1 pune supene kaike na pola litre vode.

MEDICINSKI UGALJ (Carbo medicinalis) u obliku praha ili tableta. Slui za resorpciju neresorbovanog dijela unesenog otrova. Obino se koristi u koliini od 3-5 supenih kaika na pola litre mlake vode. Poslije ovoga se daje sredstvo za ienje.

31

POMO UNESREENOM OD PESTICIDA --osnovne obaveze i preporuke

Unesreenom ukazati PRVU POMO prema preporukama navedenim u UPUTSTVU ZA UPOTREBU;

Obavijestiti najbliu medicinsku ustanovu da je dolo do nesree i o kojem se pesticidu radi;

Odmah organizovati prevoz unesreenog do najblie medicinske ustanove, a u toku puta mu pruati prvu pomo, odravati ga u svjesnom stanju i utopliti ga;

Jedinstven telefonski broj SLUBE HITNE MEDICINSKE POMOI na teritoriji Bosne i Hercegovine je 124;

Ako korisnik tokom ili nakon tretiranja uoi opasnost ili neeljeno djelovanje FFS ili ostataka FFS na zdravlje ljudi, ivotinja, ivotnu sredinu, tretirane gajene biljke ili gajene biljke koja slijede u plodoredu, obavezan je o tome odmah obavijestiti nadleni organ jedinice lokalne samouprave koji o tome obavjetava nadlene organe entiteta i Brko distikta Bosne i Hercegovine. Nadleni organi entiteta i Brko distrikta obavjetavaju Upravu Bosne i Hercegovine za zatitu zdravlja bilja.

POSEBNE DUNOSTI KORISNIKA FITOFARMACEUTSKIH SREDSTAVA

Sprjeavanje zanoenja fitofarmaceutskih sredstava- drifta

Zanoenje rastvora pesticida (FFS) sa ciljanog objekta tretiranja moe da dovede do:

Smanjenja efikasnosti FFS;

Zanoenje rastvora FFS na druge gajene biljke u susjedstvu koje mogu da budu osjetljive na FFS koja koristimo, te da doe do pojave fitotoksinosti na tim biljkama;

Zanoenje rastvora FFS na druge gajene biljke u susjedstvu, koje nisu cilj zatite, a nalaze se pred berbom (etvom), tako da moe doi do kontaminacije poljoprivrednih proizvoda;

Zanoenje rastvora FFS na susjedne povrine (ume, livade, povrinske vode i sl.) ime mogu da budu ugroeni neciljani organizmi u prirodi i ivotna sredina uopte;

Zanoenje rastvora FFS na javne objekte (npr. vrtii, kole, sportski objekti, medicinski centri, staraki domovi i sl.), to moe da dovede do kontaminacije ljudi, uznemirenja graana i straha od trovanja.

Korisnik mora da primijeni FFS na nain koji sprjeava zanoenje na susjedna zemljita ili gajene biljke uzimajui u obzir smjer i brzinu vjetra. To je naroito bitno kod FFS u visokim zasadima, kao to su neki vonjaci i vinogradi.

32

FFS je esto neophodno primjeniti i kada nisu optimalni vremenski uslovi za rad, kao to je vjetrovito vrijeme koje traje nekoliko dana, a tokom kojih je neophodno izvriti zatitu biljaka. U tom sluaju korisnik FFS mora da podesi ureaj za aplikaciju tako da zanoenje svede na minimum. To podeavanje maine polazi od injenice da kapi veih dimenzija imaju veu energiju, a time i veu otpornost na zanoenje . Osnovne preporuke u vezi sa smanjnjem zanoenja su date u tabeli 3.

Tabela 3. Radnje koje treba preduzeti da bi se smanjilo zanoenje FFS (izvor www.findri.hr)

Radnje i preporuke za smanjnje drifta, prilikom pripreme za tretiranje

Prskanje izvriti rano jutro

esto tada nema vjetra ili je veoma slab. Pazite da u takvim vremenskim uslovima moe doi do toga da sredstvo za prskanje ostaje lebdjeti u vazduhu. Prskanje rano ujutro kod malih brzina vjetra uglavnom e omoguiti dobru efikasnost sa manjom normom utroka i kapima manjih dimenzija.

Izborom tipa rasprskivaa (dizni)

Koritenjem lowdrift ili injektorskih rasprskivaa (oznaka ID). Izbor zavisi o brzini vjetra i zadatku prskanja.

Veliinom rasprskivaa

Izborom rasprskivaa veeg kapaciteta. To e poveati dozu aplikacije i dati vee i bre kapi, koje imaju veu energiju. Smanjeno prekrivanje velikim kapima se kompezuje poveanom normom utroka.

Radnim pritiskom Koristite manji pritisak, jer on stvara vee kapi.

Brzinom kretanja traktorskog agregata

Smanjite brzinu kretanja traktorskog agregata, jer se pri manjoj brzini stvara manje turbulencije oko grana i istodobno manji drift.

Visinom grana Ako su grane dovoljno stabilne mogu se spustiti na visinu od 40 cm (dozvoljava 5 cm okomitih kretnji na kraju grana).

Radnje koje korisnik FFS treba da preduzme ako je poeo sa tretiranjem, a u meuvremenu se poveala jaina vjetra, a tretman se ne moe prekinuti ili izostaviti, su prikazani u tabeli 4.

Tabela 4. Radnje koje treba preduzeti u podeavanju ureaja za aplikaciju kada nas je vjetar zatekao na polju u trenutku tretiranja (izvor www.findri.hr).

Radnje i preporuke za smanjnje drifta, ako je tretiranje zapoelo Tip rasprskivaa

(dizni) Poeti koristiti lowdrift ili injektorske (INJET) rasprskivae (oznaka ID), s tim da je minimalni pritisak INJET dizni 3 bara.

Pritisak prskanja Koriste manji pritisak, jer vei pritisak stvara manje kapi

Brzina kretanja

Ako pritisak prskanja dozvoljava daljnje smanjenje tada jednostavno smanjite pritisak i brzinu. Traktorista moe izabrati prskanje samo u smjeru niz vjetar gdje vektor brzine kretanja ima bolji utjecaj na vjetar koji dolazi odostraga.

Visina grana Ako su grane dovoljno stabilne mogu se spustiti na visinu od 40 cm (odstupanje 5 cm okomitih kretnji na kraju grana).

Dodati vie vode Ovo omoguava da izaberete vee dizne koje stvaraju vee kapi i osiguravaju odgovarajue pokrivanje.

Zaustaviti prskanje Isperite pumpu i crijeva s istom vodom, iskljuite mijeanje i priekajte bolje vremenske uslove.

33

ZATITA PELA

FFS su hemijska sredstva koja su toksina za pele. Toksinost FFS za pele varira od VRLO VISOKE TOKSINOSTI do VRLO NISKE TOKSINOSTI. Za FFS sa vrlo niskom toksinosti bi mogli rei i da su PRAKTINO NEOTROVNI. FFS se prema otrovnosti za pele dijele na:

Prva grupa (B1): FFS VRLO VISOKE TOKSINOSTI ZA PELE se ne bi smjeli upotrebljavati tokom cvjetanja, a za pele su opasni ak i 10 sati nakon primjene.

Druga grupa (B2): FFS VISOKE TOKSINOST ZA PELE su opasni za pele i osam sati nakon primjene.

Trea grupa (B3): FFS SA NISKIM STEPENOM OTROVNOSTI ZA PELE su opasni za pele 3 sata od primjene.

etvrta grupa (B4): FFS VRLO NISKE TOKSINOSTI ZA PELE nisu opasni za pele, ak i ako pela doe u kontakt sa FFS.

Toksinost za pele je naroito izraena kod insekticida. Mogunost da pela doe u kontakt sa FFS zavisi najveim dijelom od ljudi, tj. od onih koji nalau primjenu FFS i onih koji ih primjenjuju. Dakle, pravilnom primjenom FFS i potovanjem normativa DOBRE AGRONOMSKE PRAKSE smanjujemo ili potpuno iskljuujemo mogunost da FFS doe u kontakt sa pelom, ime znatno smanjujemo i rizik po pele, bez obzira na odreenu toksinost FFS. Trovanje pela u sluaju upotrebe hemijskih sredstava, moe biti na dva naina:

1. DIREKTNO- kontaktom hemijskih sredstava sa pelom izletnicom (na cvijetu i u letu),

2. INDIREKTNO- prilikom preleta pela preko tretirane povrine, na kojoj se ne nalazi medonosno bilje, ako je ista izmeu pelinjaka i medonosnih biljaka.

Kontrolisanom i smanjenom upotrebom FFS umanjilo bi se trovanje medonosne pele, te se u tom pravcu korisnicima FFS mogu predloiti dole navedena pravila pri upotrebi FFS, a u cilju zatite pela.

1. Gajene biljke tokom cvjetanja ne bi trebalo tretirati FFS. Vonjake odravati u trava mal sistemu, tj. sjetvom trava u prostor meureda, kako bi sprijeili cvjetanje spontane flore u vonjaku (slika 6).

2. Kada je tretiranje FFS gajenih biljaka u fazi cvjetanja neophodno, radi suzbijanja tetnih organizama, onda ga treba obaviti u periodu od 2 sata nakon zalaska Sunca, pa do dva sata prije izlaska Sunca, tj. tretman vriti u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim asovima (do 9.00 i poslije 16.00), kada je let pela smanjen.

3. Korisnik u saradnji sa strunom slubom mora izabere FFS VRLO NISKE TOKSINOSTI ZA PELE (grupa B4), koji nisu opasni za pele, ak i ako pela doe u kontakt sa FFS.

34

4. U vrijeme cvjetanja poljoprivrednih kultura, korisnik je obavezan najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim FFS opasnim za pele obavijestiti pelare. Obavijest mora sadravati datum i tano vrijeme tretiranja, trgovaki naziv FFS, naziv korisnika FFS, te podatke o mjestu tretiranja. Ako korisniku FFS pelar nije poznat, obavezan je obavijestiti najblie udruenje pelara.

5. Razgovor sa lokalnim pelarima prije poetka sezone upotrebe FFS, kao i zajedniko uee poljoprivrednika i pelara na savjetovanjima i okruglim stolovima, u vezi sprjeavanja mogueg trovanja pela.

6. Prije upotrebe opasnih FFS neophodno je ukloniti iz zasada korove koji trenutno cvjetaju.

7. FFS primjenjivati po tihom vremenu i sprijeiti drift FFS, tj. zanoenje na susjedne parcele.

8. FFS ne primjenjivati na temperaturi iznad 25C. 9. Ne treba poveavati doze.

Slika 6. Zemljite u vonjacima odravajte sjetvom trava u meured, jer korovi u meuredu cvjetaju tokom cijele godine, a to je dodatan rizik od trovanja pela

UPOTREBA FFS U BLIZINI VODA

FFS po dospijeu na biljke mogu da dou i do povrinskih i podzemnih voda. Tim dospijevanjem mogu da budu ugroeni neciljani vodeni organizmi, ali i da doe do kontaminacije vode. Veliki dio poljoprivredne proizvodnje kod nas obavlja u dolinama rijeka (Sava, Drina, Bosna, Vrbas, Trebinjica, Neretva, Una , Sana i Pliva), gdje se biljke gaje u neposrednoj blizini povrinskih voda, pa je mogunost od kontaminacije vode tim vea. Ovo tim prije to se kod nas na tim zemljitima dosta gaji kukuruz, pri emu se primjenjuju zemljini herbicidi, koji realno mogu da dovedu do kontaminacije voda, kako povrinskih, tako i podzemnih. Pri emu su POVRINSKE VODE kopnene vode, izuzev podzemne vode, boate (prelazne vode) i obalno more koje u pogledu hemijskog sastava ukljuuju i teritorijalno more. Podzemna voda je voda ispod zemljine povrine u zasienoj zoni u direktnom kontaktu sa zemljitem ili dubljim slojevima zemljita.

35

Slika 7. Plavljena povrina pod kukuruzom, koji je prethodno tretiran

herbicidom, a nalazi se u neposrednoj blizini rijeke

FFS u povrinske vode mogu da dospiju zanoenjem (driftom), ali najvei rizik od kontaminacije povrinskih voda nastaje oticanjem FFS u povrinske vode i podzemne vode, kao i erozijem zemljita prethodno tretiranim FFS (shema 9). Kao posljedica toga moe da doe kontaminacije povrinskih voda i ugroavanja vodenih organizama i ekosistema uopte.

Shema 9. Mogui pravci kretanja FFS (pesticida) nakon aplikacije

Korisnici FFS su duni da preduzmu odreene mjere za ublaavanje

rizika od kontaminacije povrinskih voda prilikom primjene FFS u blizini povrinskih voda (rijeke, jezera, potoci). Te mjere su:

36

Strogo pridravanje VODOZATITNOG POJASA, tj. tampon zone koje predstavlja najmanju udaljenost od povrinske vode na kojoj se FFS ne smiju primijenjivati;

Korienje rasprskivaa kojima se sprijeava zanoenje rastvora za tretiranje;

Sadnja (sjetva) vegetacije u vodozatitnoj zoni, tj. formiranje zatitnog pojasa od vegetacije koji bi sprijeio ili smanjio dospijevanje FFS do povrinskih voda (shema 10);

Podizanje umskog pojasa u priobalju; Podizanje vjetrozatitnog pojasa ili ouvanje prirodnih vjetrozatitnih

pojaseva; Sjetva zatitinih usjeva na nagnutim terenima, po izohipsama u

pojaseve, kako i sprijeili eroziju zemljita, pa i odnoenje FFS prethodno primijenjenih na to zemljite.

Shema 10: Mogui nain izgradnje tampon zona oko povrinskih voda (prema

Bentrup, G., 2008)

Shema 11: Mogua visina vegetacijskog pojasa u tampon zoni u odnosu na

visinu gajene biljke, npr. kukuruz, jabuka (prema Bentrup, G., 2008)

37

Tabela 5. Maksimalno dozvoljena tampon zona do povrinske vode zavisno od drave lanice EU (Manousos Foudoulakis, 2012)

Drava lanica

Maksimalna dozvoljena tampon zona do POVRINSKE VODE za registraciju u dravi

Rasprivai za smanjenje zanoenja?

Grka 2040 m (vonjaci i loze) i 20 m (drugo) Jo uvijek NE Francuska 50/100 m Jo uvijek NE

UK

50 m za irokopojasne pneumatske prskalice sa vertikalnom zavjesom (npr. vonjak) 5m za hidrauline prskalice instalirane na traktore

DA

Njemaka 20 m DA Holandija 5 m DA

Belgija 30m (usjevi vonjaka) i 20m (obradivi usjevi) DA vicarska 50 m, a u izuzetnim sluajevima do 100 m. DA

vedska

Fiksne tampon zone se ne koriste. Svaki profesionalni korisnik rauna odgovarajue tampon zone u zavisnosti od zanoenja uzrokovanog vjetrom. Izraen je sistem pod nazivom Helper.

DA

Maarska 50 m DA

Latvija 40 m (vonjaci) 20 m (poljski usjevi)

Jo uvijek NE

Slovaka 50 m u nekim sluajevima

Slovenija 15 m (veliko vodeno tijeklo); 5m (malo vodeno tijelo) i do 50m maksimalno u izuzetnim sluajevima.

Jo uvijek NE

UPOTREBA FFS U BLIZINI VODA --osnovne obaveze i preporuke --

Korisnik FFS je duan da titi ivotnu sredinu i sprijei kontaminaciju voda, pa se mora pridravati sljedeeg:

1. Korisnik je obavezan potovati ogranienja primjene FFS na odreenim zemljitima radi zatite podzemnih voda u skladu sa uputstvima, upozorenjima i obavijestima na etiketi, te potovati zabrane i ogranienja upotrebe FFS u odreenim podrujima u skladu s propisima koji ureuju zatitu voda.

2. Zabranjeno je tretiranje, priprema FFS i pranje ureaja za aplikaciju FFS u blizini izvora voda, vodotoka, bunara, jezera, mora, drugih povrinskih i podzemnih voda, te objekata za snabdijevanje pitkom vodom.

3. Zabranjeno je izlijevati ostatke FFS u: izvore voda, vodotoke, kanale, bunare, jezera, mora i druge povrinske i podzemne vode.

4. Prilikom tretiranja povrina koje su u blizini povrinskih i podzemnih voda mora se potovati ZATITNI POJAS u skladu s propisima koji ureuju zatitu voda, UPUTSTVOM ZA UPOTREBU i oznakama na ETIKETI i najee iznosi 20 metara.

38

Pravila upotrebe FFS oko vodoopskrbnih objekata (bunari i vodozahvati) su drugaija, pogotovo ako se ti objekti nalaze unutar poljoprivrednih povrina. Prostor oko tih objekata se obino proglaava SANITARNOM ZONOM, unutar kojeg se propisuju sanitarno-tehnike mjere, zabrane ili ogranienja graenja, nain obavljanja poljoprivredne djelatnosti, privrednih i svih drugih djelatnosti koje mogu uticati na kvalitet vode. Tako se obino definiu tri zone sanitarne zatite:

1. Zona neposredne zatite- zona najstroijeg reima zatite 2. Zona ue zatite- zona ogranienog reima i 3. Zona ire zatite- zona blagog reima zatite.

Zona neposredne zatite oko bunara koji slue za snadbijevanje graana vodom predstavlja jednu cjelinu ije su granice odreene geodetskim koordinatama, a iste su precizno odreene u program sanitarne zatite. Povrina zona neposredne zatite je razliita, a uglavnom ne prelazi dimenzije od 100100 metara. To je zona najstroijeg reima zatite. Lokalne zajednice moraju da definiu ove sanitarne zone, ako se vodoopskrbni objekti za snabdijevanje stanovnita vodom nalaze na poljoprivrednim povrinama.

INTEGRALNA ZATITA BILJA -pojam i osnovni principi-

Integralna zatita bilja (IZB) je optimalna kombinacija biolokih, biotehnolokih, hemijskih, agrotehnikih mjera ili mjera uzgoja biljaka, pri emu se upotreba hemijskih sredstava za zatitu bilja ograniava na najnuniju koliinu dozvoljenih FFS, koja su potrebna za zadravanje populacije tetnih organizama ispod granice koja prouzrokuje privredno neprihvatljivu tetu ili gubitak-prag tetnosti (Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima BiH, Slubeni glasnik BiH, br. 49/04).

Integralna zatita bilja, kao dio integralne proizvodnje, podrazumijeva dinamiki koncept u zatiti bilja, gdje se maksimalno koriste sve agrotehnike, higijenske, bioloke i druge nepesticidne mjere u cilju zatite usjeva i zasada, a tretiranje FFS se sprovodi tek nakon to napad tetnih organizama pree prag tetnosti za dati organizam. Dinaminost podrazumijeva stalno praenje usjeva i zasada, po propisanoj proceduri, te donoenje odluke tek nakon uvida u konkretno stanje.

Koncept integralne zatite bilja, u praktinom smislu, ini niz radnji i mjera povezanih u jednu cjelinu koje imaju za cilj da obezbijede stabilnu prizvodnju kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda. Koncept integralne proizvodnje je naveden u donjem tekstu.

1. Dobar plodored.

2. Racionalno odravanje zemljita.

3. Izbalansirano ubrenje i navodnjavanje.

4. Pogodan izbor vrsta i sorti sjemenskog i sadnog materijala, kako u agroekolokom, tako i u markentikom smislu.

5. Uzgoj otpornih sorti i hibrida.

39

6. Upotreba iskljuivo zdravog, deklarisanog i sertifikovanog sjemenskog i sadnog materijala, garantovane sortne istoe i odnosa sorata/podloga.

7. Detaljna i pravovremena priprema parcele za sjetvu ili sadnju.

8. Redovno, sistematsko i struno praenje pojave tetoina, prouzrokovaa bolesti i korova. Takav odgovarajui program ukljuuje posmatranje na terenu, kao i primjenu dostupnih slubenih stunih upozorenja, sistema prognoze i ranog dijagnostikovanja, gdje je primjenjivo, kao i koritenje strunih savjeta od strane profesionalno kvalifikovane savjetodavne slube.

9. Tretiranju, dakle, treba da prethodi dinamiko praenje prisustva i utvrivanje stanja brojnosti u odnosu na prag tetnosti, za odreeni tetni organizam u odreenoj fenofazi gajene biljke.

10. Pri odabiru terapije obavezno treba dati prednost odrivim biolokim, fizikim i drugim nehemijskim metodama u odnosu na hemijske metode, ukoliko daju zadovoljavajue rezultate u suzbijanju tetnih organizama.

11. Neophodno je odravati upotrebu FFS i drugih oblika zatite na na najmanjem potrebnom nivou, npr. smanjenjem doze, smanjenom uestalou primjene ili djeliminom primjenom, pri tom vodei rauna da je nivo rizika u vegetaciji prihvatljiv i ne poveava rizik za razvoj otpornosti na populacije tetnih organizama.

12. Obavezno praenje efikasnosti primijenjenih mjera zatite bilja na osnovu evidencije o upotrebi FFS i praenja tetnih organizama.

13. Primjena selektivnih FFS manje otrovnih za ljude, domae ivotinje, korisnu entomofaunu i divlja.

14. Primjenu FFS vriti iskljuivo atestiranim, ispravnim, podeenim prskalicama u normiranoj dozi, strogo pazei na karencu i maksimalan broj tretiranja godinje.

15. Izbor i rotaciju FFS vriti na bazi preporuka za borbu protiv rezistentnosti. Osnovne postavke za sprjeavanje ili odlaganje pojave rezistetnosti tetnih organizama na FFS su:

Sistemina ili lokalsistemina FFS se koriste uvijek prije pojave bolesti;

Sisteminim FFS se OBAVEZNO moraju dodati druga FFS sa VIEPOZICIONIM (multi-site) mehanizmom djelovanja;

Preporuuje se izbor FFS koji imaju, od strane proizvoaa, ve kombinovanu aktivnu materiju;

Sistemici se koriste samo u fazi intenzivnog rasta gajenih biljaka;

Sistemici se mogu koristiti najvie 2-4 puta u sezoni; Strogo potovati maksimalni broj tretiranja propisan upustvom

za upotrebu; FFS u programu zatite treba mijenjati, ali uvijek sa drugim

mehanizmom djelovanja i

40

Sistemini fungicidi i insekticidi koji se koriste u proizvodnji rasada za zalijevanje biljaka, ne mogu se ponovo koristiti u toku vegetacije, ako bi tim tretmanom preli maksimalan broj tretiranja u toku godine.

16. Korienje savremenih tehnolokih dostignua u aplikaciji FFS, to za cilj ima da smanji zanoenje (drift) radnog rastvora FFS i da obezbijedi ravnomjernu raspodjelu sredstva i da minimilizira izloenost radnika FFS.

17. Redovna, pouzdana i nepristrasna kontrola cjelokupne proizvodnje.

Integralna zatita bilja, kao takva, predstavlja jedan sloen sistem koji ne moe da se radi parcijalno i statino. Nju kao takvu teko sprovode izdvojeni pojedinci, ve se moe sprovoditi u jednom organizovanom sistemu (shema 12). Stoga sama integralna proizvodnja, a posebno integralna zatita, kao najbitniji dio integralne proizvodnje, podrazumijevaju i odreena institucionalna rjeenja.

Shema 12. Organizaciono-strukturna shema integralne proizvodnje

Osnovni princip integralne zatite bilja je da se ona prihvati i primjenjuje u cjelini, dakle da se prihvati u integrisanom jedinstvu svih njenih inilaca. Ipak u naim uslovima je nemogue odmah primijeniti sve elemente integralne proizvodnje i zatite, jer imamo materijalno-tehnika, a djelimino i kadrovska ogranienja. Stoga se kod nas mogu segmentirano i parcijalno uvoditi elementi inetegralne zatite bilja, da bi kroz jednu prelaznu fazu, doli do momenta kada e se upotpunosti ovladati ovim konceptom zatite, tj. proizvodnje.

41

Hemijske mjere suzbijanja tetnih organizama u poljoprivredi jo uvijek predstavljaju najznaajniji nain zatite biljaka. FFS treba primjenjivati u integrisanom jedinstvu sa ostalim terapijskim i preventivnim mjerama, kao to su fizike, agrotehnike, administrativne i bioloke mjere borbe. Pri tome treba napomenuti da PROGNOZA i DIJAGNOZA pojave tetoina, prouzrokovaa bolesti i preovlaujuih korovskih vrsta, kao i HIGIJENA usjeva i zasada imaju ogroman znaaj u zatiti bilja. Izbor FFS zavisi od mnogih faktora, te ga je neophodno vriti uz konsultacije sa poljoprivrednim strunjacima, strunjacima iz poljoprivrednih apoteka i uz praenje prognozno-izvjetajne slube. Izbor FFS zavisi od:

vrste tetnog organizma, te ivotnog stadija u kojem se nalazi; vrste gajene biljke i njene fenofaze, te starosti zasada voaka; efikasnosti FFS i spektra djelovanja FFS; mehanizma djelovanja FFS; naina eksploatacije gajene biljke (sjemenski i merkantilni usjev); vremena berbe ili etve gajene biljke s obzirom na karencu FFS; trenutnog stanja klimatolokih elemenata, a prije svega koliine

padavina i temperature; karakteristika zemljita (struktura, pH, sadraj humusa); stanja ponude FFS na tritu; pojeve rezistentnosti odreenih tetnih organizama na FFS; strukture biljaka u plodoredu, tj. kulture koja slijedi i prethodno

korienih FFS; mogunosti mijeanja sa drugim FFS koje bi u istom trenutku trebalo

primjeniti; mogunosti ulaska u parcelu zbog vlanosti zemljita, kada tretman

planiranim FFS moe izostati; trenutne raspoloivosti ureaja za aplikaciju i blizine vodenih povrina.

Izbor FFS je sa strunog stanovita veoma zahtijevan, stoga je uslov za adekvatan izbor FFS stalno praenje strune i naune literature od strane poljoprivrednog strunjaka, a prije svega radova vezanih za ispitivanje efikasnosti pesticida.

DOBRA POLJOPRIVREDNA PRAKSA PRI TRETIRANJU I UPOTREBI SJEMENA

Sjeme gajenih biljaka se obavezno prije stavljanja u promet tretira FFS za tretiranje sjemena. Razlog tome je to se veliki broj prouzrokovaa biljnih bolesti moe prenijeti sjemenom i to zemljini insekti mogu da otete sjeme, klicu ili klijanac neposredno po sjetvi, odnosno nicanju i klijanju. Zatita sjemena i mlade biljke je ekoloki najprihvatljivija, jer je strogo ciljana, to znai da suzbijamo tetoine, a ne korisne insekte. Naime, za ovakvu zatitu sjemena i mlade biljke se potroi relativno mala koliina aktivne materije, pa je zatita tretiranjem sjemena ekonomina i najjeftinija (shema 13). Zemljine insekticide moemo da primjenimo irom, primjenimo u trake, ali i ciljano tretiramo sjemenski materijal. Poreenje ukazuje da tretiranje sjemena ima najmanji ekoloki rizik.

42

Primjenom FFS irom (prskanjem), moramo pokriti cijeli hektar, to znai da u kontakt sa FFS dolazi 10.000 m zemljita, kod dodavanja FFS u redove u kontakt s FFS dolazi otprilike 500 m zemljita, a kod zatite tretiranjem sjemena u kontakt s FFS dolazi samo 58 m zemljita. Tretiranje sjemena postaje sve vaniji nain suzbijanja tetoina sjemena i mladih biljaka. Da bi postigli zadovoljavajue rezultate suzbijanja tetoina, sjeme mora biti tretirano kvalitetno.

Shema 13. Odnos izloenosti zemljita FFS pri razliitim metodama primjene

Proizvoai i doraivai sjemena moraju da obezbijede kvalitetan tretman sjemena. Naime, zbog nedovoljno kvalitetnog tretiranja sjemena, nedovoljno kvalitetnog FFS za zapraivanje sjemena i neadekvatno podeene sijaice moe doi do raznoenja estica praine FFS u okolinu. Usljed toga moe doi do visoke koncentracije praiva FFS u vazduhu u neposrednoj okolini njive koja se sije, naroito kada se sjetva obavlja po suvom i vjetrovitim vremenu. Zbog toga moe da doe do kontaminacije susjednih parcela, pa i susjednog medonosnog bilja, bilo da se radi o gajenim biljkama koje cvjetaju (npr. uljana repica) ili o biljkama iz spontane flore koje su procvjetale u vrijeme sjetve jarih kultura. Zbog ovoga mogu da budu posebno ugroene pele. Da bi se ovo raznoenje smanjilo moraju se usvojiti savremene norme tretiranje sjemna i podesiti pneumatske sijaice. Stoga je u zemljama EU obavezna modifikacija pnematskih sijaica sa potpritiskom, kao i testiranje tretiranog sjemena FFS u skladu sa Direktivom 2010/21/EU. Kvalitet tretiranja zavisi od mnogih faktora, a osnovni su:

1. Prihvatanje normativa o zatiti sjemena od doraivaa sjemena, kao korisnika FFS za zatitu sjemena: Kvalitet sjemena, Kvalitet preparata za tretiranje sjemena, Kvalitet i tehnike karakteristike opreme za tretiranje sjemena, Preciznije doziranje preparata na 100 kg sjemena, Provoenje Heubach-ovog testa, Izrada naljepnice sa upozorenjem

2. Nadogradnja sijaice sa podpritiskom.

43

Obaveze koji korisnici FFS za tretiranje sjemena se prije svega odnose na doraivae sjemena, dakle profesionalne korisnike, a manje na farmere koji u vlastitoj radinosti zatiuju sjeme. Da bi se ove mjere poele primjenjivati mora se poeti izgraivati sistem kvaliteta i standard u tretiranju sjemena u skladu sa evropskim principima.

Obaveze centara za doradu sjemena

Centri za doradu sjemena su ve upoznati da su propisani standardi koji se odnose se na kvalitet opreme za doradu, kvalitetu sjemena za tretiranje, maksimalno praenje za vrijeme i nakon tretiranja sjemena (Heubach test), broj uzorka tretiranog sjemena koji moraju biti testirani na praenje i izradu naljepnice sa upozorenjima na ambalai u kojoj je upakovano sjeme. Standardi su propisani od strane komisije za voenje aktivnosti praenja tretiranja sjemena (Seed treatment industry stewardship steering committe). Cilj komisije je postii visoke standarde efikasnosti tretiranog sjemena i ouvanje okoline na podruju tretiranja sjemena u svim zemljama Evrope. Uvoenje tih standarda postignuto je i aktivnom saradnjom sa preduzeima iz dorade sjemenskog materijala. Kvalitet tretiranja o dole navedenim faktorima.

SJEMENSKI MATERIJAL. Sjemnski material mora biti ist, bez primjesa sjemena drugih biljnih vrsta, sorata ili hibrida, izjednaen (kalibriran), bez praine i polomljenih zrna. Naime, praina uzrokuje najvee gubitke preparata, jer se preparat vee na estice praine umjesto na sjeme. Za vrijeme rukovanja tretiranim sjemenom dolazi do kontaminacije okoline i puno veeg gubitka aktivne materije prainom.

PREPARAT, odnosno mjeavina preparata, koji se nanosi na sjeme, mora se primjeniti u propisanoj koncentraciji, pri emu preparat mora biti jednostavan za nanoenje na sjeme, sa stabilno nanesenim slojem i dobrim adhezivnim svojstvima i bez negativnih utjecaja na sjeme.

OPREME ZA TRETIRANJE SJEMENA. Kvalitet tretiranja sjemena kod arnih i protonih ureaja za tretiranje skoro je jednak. Kod arnih imamo vie mogunosti odreivanja koliine tretiranog sjemena sa razliitim recepturama i izjednaen kvalitet tretiranja od poetka do kraja, dok je kod protonih ureaja za tretiranje tee kvalitetno istretirati manje koliine sjemena, pa su poetne i krajnje koliine sjemena loije istretirane. Sklop maina za dorad