Primjena pravila o državnim potpora u okviru provedbeinvesticija iz podkomponente C1.6 Razvoj održivog,inovativnog i otpornog turizma Nacionalnog planaoporavka i otpornosti Republike Hrvatske (NPOO)

mr. sc. Olgica Spevec

Informacije i primjeri sadržani u ovim materijalima imaju isključivo opću informativnu i edukativnu svrhu. Detaljneupute i informacije o uvjetima prihvatljivosti u okviru pojedinih natječaja bit će precizno definirane u Uputama zaprijavitelje za svaki konkretan natječaj. Ministarstvo turizma i sporta ni u kojem slučaju ne preuzima odgovornostza bilo kakvu štetu, gubitke ili troškove koji mogu nastati kao rezultat uporabe ili nemogućnosti uporabepodataka dostupnih u ovim materijalima. Umnožavanje i distribucija ovih materijala ili njezinih dijelova u bilokojem obliku nisu dopušteni bez prethodnog pisanog odobrenja izdavača.

Primjena pravila o

državnim potporama i

NPOO

• Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, uvodna odredba (8):

• „Privatna ulaganja mogla bi se poticati i programima javnih ulaganja, među ostalim i financijskim instrumentima, subvencijama i drugim instrumentima, pod uvjetom da se poštuju pravila o državnim potporama“.

Pojam/definicija državne potpore

Članak 107. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju EU (UFEU):

«Osim ako nije ovim Ugovorom drugačije utvrđeno, svaka državna potpora koju daje država članica, ili

koja je dana putem državnih sredstava u bilo kojem obliku, koja narušava ili prijeti narušavanjem

tržišnog natjecanja davanjem prednosti određenim poduzetnicima

ili određenim proizvodima, nije u skladu sa zajedničkim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu

između država članica».

Na koga se odnose pravila o državnim potporama?

Pravila o državnim potporama primjenjuju se isključivo na poduzetnike

Poduzetnik je svaka osoba koja obavlja

gospodarsku djelatnost

(Presuda Suda C-41/90 Klaus Höfner)

Gospodarska djelatnost

Nuđenje proizvoda i usluga na tržištu - bez obzira na pravni status, motiv osnivanja inačin na koji se financira subjekt/poduzetnik koji obavlja gospodarsku djelatnost(Presuda Suda C-118/85 COM v. Italija)

Na koga se ne odnose pravila održavnim potporama?

“Pravila o državnim potporama se neprimjenjuju na aktivnosti koje, po svojoj prirodi,svojim ciljevima i pravilima kojima podliježu nespadaju u područje gospodarske djelatnosti”

(Presuda Suda: Congregacion de Escuelas PiasProvincia Betanida v. Ayuutamiento de Getafe, Španjolska)

Tko ne o obavlja gospodarsku djelatnost

Državna i druga javna tijela prilikom izvršavanja javnih ovlasti odnosno temeljnih funkcija države (tijela državne uprave, oružane snage, inspekcijska tijela, tijela regionalne i lokalne samouprave), pravne osobe koje obavljaju javne ovlasti, sigurnost i kontrola zračne plovidbe, kontrola i sigurnost pomorskog prometa, poslovi financiranja i izvršavanja zatvorskih kazni, provedba poslova revitalizacije zemljišta u javnom vlasništvu, itd.

Djelatnosti koje se temelje na sustavu solidarnosti i na načelu univerzalnog pokrića - svi su korisnici izjednačeni u pravima u okviru nacionalnog zakonodavstva, a država provodi i nadzire obavljanje tih djelatnosti

Ako se radi o infrastrukturi koja se gradi/obnavlja javnim sredstvima, a njena uporaba se ne naplaćuje ili je naplata simbolična, infrastruktura je otvorena za sve stvarne i potencijalne korisnike na nediskriminatoran i transparentan način

Usluge zdravstvene zaštite koje

pružaju bolnice i ostale

zdravstvene ustanove

Model I.

• Javne bolnice i druge zdravstvene ustanove čine sastavni dionacionalnog zdravstva – njihovu djelatnost regulira i nadziredržava

• Financiraju se iz doprinosa, državnog proračuna ili drugihjavnih izvora

• Besplatno pružaju usluge na temelju univerzalnog pokrića,eventualno plaćanje usluga simbolično i ne pokriva stvarnucijenu pružene usluge

Model II.

• Javne bolnice i ostali pružatelji zdravstvenih pružaju usluge uznaknadu, koju plaća pacijent izravno ili osiguranje

• Između pružatelja usluga postoji tržišno natjecanje

Usluge zdravstvene zaštite – aspekt državnih potpora

• MODEL I. NE PRIMJENJUJU SE PRAVILA O POTPORAMA

• prema presudama sudova Unije u modelu pružanja i naplate zdravstvenih usluga koji se temelji na načelima solidarnosti i univerzalnog pokrića –pružatelji tih usluga nisu poduzetnici u smislu članka 107. stavka 1. UFEU – javno financiranje ne predstavlja državnu potporu/ne primjenjuju se pravila o potporama

• kupnja opreme/robe na tržištu ne kvalificira javne zdravstvene ustanove kao poduzetnike

• MODEL II. PRIMJENA PRAVILA O POTPORAMA

• prema presudama sudova Unije radi se o modelu koji uključuje tržišno natjecanje između zdravstvenih ustanova s ciljem privlačenja pacijenata, čak i u slučaju kada se radi o usluzi koju pružaju javne zdravstvene ustanove – poduzetnici na koje se primjenjuju pravila o potporama

Zdravstvene usluge privatnog sektora

gospodarska djelatnost, a pružatelji tih usluga su poduzetnici u smislu članka 107. stavka 1. UFEU pa se na javno financiranje

(osim ako nije ugovorno) primjenjuju pravila o državnim potporama

Zdravstvene usluge koje pružaju privatni liječnici i privatne bolnice/poliklinike/stomatološke ordinacije/lječilišta/ljekarne uz:

naknadu koja se određuje prema uvjetima tržišta,

na vlastiti rizik i privatno financiranje

Primjena pravila o

državnim potporama

• Europska komisija (EK): Javno financiranje određenih kulturnihaktivnosti koje su dostupne javnosti bez plaćanja ulaznice (cost free) iliuz cijenu koja pokriva samo dio stvarnih troškova pružanja usluga(ulaznice za muzeje, kazališta, izložbe, pristup povijesnoj, prirodnoj ikulturnoj baštini) ne predstavlja gospodarsku djelatnosti

• Stav EK - „..dio stvarnih troškova” („fraction of real costs”):

• prihod od posjetitelja koji plaćaju ulaznicu, a koji predstavlja manje od50% stvarnih troškova pružanja usluge

• Javno financiranje obnove objekata kulturne baštine koji se ne koristiu gospodarske svrhe ne predstavlja državnu potporu

Javno financiranje aktivnosti u turizmu koje ne sadrži elemente državne potpore

osnivanje i poslovanja informativnih centara i sličnih objekata (turistički uredi), signalizacije, javnih parkova/parkova prirode; vidikovaca, uređenih “piknik” područja koja se koriste bez naplate, kupališta, šetnica, biciklističkih staza, kupališta i ostalih objekata koje turisti koriste besplatno i bez ograničenja

tiskanje i distribucija turističkih materijala ili objava na internetu, koji se ne naplaćuju, turističkih karti i vodiča, voznih redova vlakova, autobusa, brodova i sl.

promocija turističkih destinacija i regija (TV, internet, i sl.) koja ne uključuju reklamu ili booking, bez isticanja i navođenja ponude konkretnih poduzetnika –ugostitelja, hotelijera, prijevoznika, trgovaca

Financiranje infrastrukture javnim sredstvima – aspekt državnih potpora

• Pravila o državnim potporama (čl. 107. UFEU) primjenjuju se nafinanciranje izgradnje/obnove infrastruktura : zračne luke,autoceste, energetska, istraživačka, lokalna i ostalainfrastruktura, itd.

• Na javno financiranje infrastrukture koja se ne koristi ugospodarske svrhe ne primjenjuju se pravila o potporama(korištenje se ne naplaćuje):

• infrastruktura se koristi radi izvršavanja javnih ovlasti ifunkcija države

• infrastruktura se koristi za pružanje usluga javnog sektorakoji se temelji na načelu solidarnosti i univerzalnog pokrića:zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja znanosti i istraživanjakoje financira i nadzire država

• infrastruktura čija se izgradnja financira kroz javno-privatnopartnerstvo na načelu pari passu,

• infrastruktura čije se korištenje ne naplaćuje, objektinamijenjeni lokalnom stanovništvu (sportski objekti, malezračne, morske i riječne luke, žičare, itd.

Infrastruktura koja se koristi za negospodarske igospodarske namjene

• Ako se radi o infrastrukturi koja se koristi za mješovite namjene, pri čemu se ona koristi gotovo isključivo za negospodarsku djelatnost, moguće da se na njezino financiranje, u cijelosti ne primjenjuju pravila o državnim potporama, pod sljedećim uvjetima:

• gospodarska namjena te infrastrukture mora ostati isključivo sporedna, odnosno mora se raditi o djelatnosti koja je izravno povezana s upravljanjem infrastrukturom i potrebna za obavljanje za njega, ili neodvojivo povezana s njezinom glavnom negospodarskom namjenom,

• gospodarska djelatnost upotrebljava iste unose (inpute) kao i primarne negospodarske djelatnosti, npr. materijal, oprema, radna snaga, fiksni kapital, itd.,

• područje primjene sporednih gospodarskih djelatnosti mora ostati ograničeno u pogledu kapaciteta infrastrukture:

• gospodarska namjena infrastrukture može smatrati sporednom ako kapacitet koji se dodjeljuje toj namjeni infrastrukture ne premašuje 20% njezinog ukupnog godišnjeg kapaciteta (mjerila za određivanje kapaciteta ovise o djelatnosti koja se tamo obavlja – broj radnih sati zaposlenih, broj kreveta u zdravstvenim ustanovama, itd. ali se ne može mjeriti ostvarenim prihodom)

Investicija C1.6.R1 Regionalna

diverzifikacija ispecijalizacija

hrvatskog turizmakroz ulaganja u

razvoj turističkogproizvoda

visoke dodanevrijednosti

Ulaganja u projekte javne turističke infrastrukture: posjetiteljski centri,

interpretacijski centri prirodne i kulturne baštine, kupališta i terme,

kongresni centri uključujući smještajne kapacitete, wellness

centri, sportsko-rekreacijski centri i zone aktivnog turizma

Korisnici: JLP(R )S, trgovačka društva u vlasništvu JLP(R )S, pravne osobe u konzorciju JPP, korisnici koncesija, turističke zajednice i druge pravne osobe koje upravljaju turističkom

infrastrukturom ili sportsko –rekreacijskim centrima i zonama

aktivnog turizma

Pravila o potporama se NE primjenjuju ako se radi o financiranju infrastrukture

(objekata) čija se uporaba neće naplaćivati, naplata je simbolična

(pokriva samo dio troškova održavanja određenog objekta) ili se radi o

objektima s područja javnog zdravstva (zdravstveni turizam) koji se nalaze u sustavu javnog zdravstva pa za većina

korisnika tih objekata zdravstvene usluge plaća javno zdravstvo

Oprez! kongresni centri i smještajni kapaciteti, wellness centri ako se koriste prema tržišnim uvjetima i namijenjeni su tržištu – radi se o

gospodarskoj djelatnosti i primjenjuju se pravila o potporama

Izuzetak: objekti pretežito namijenjenima lokalnom

stanovništvu, posjetiteljima iz regije, a ne privlačenju turista

Projekti koji uključuju državnu potporu

Javno financiranje projekata

gospodarske prirode – može i

ne mora uključivati državnu potporu

ovisno o ispunjenju kriterija

koji definiraju pojam državne

potpore

Javno financiranje gospodarske djelatnost: potpora ili ne?

U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU, da bi seodređena mjera prijenosa javnih sredstava premaodređenom poduzetniku koju poduzima državačlanica smatrala državnom potporom, morajukumulativno biti ispunjeni sljedeći kriteriji:

mjera je pripisiva državi

ili se radi o državnim

sredstvima

mjerom se dodjeljuje

prednost na tržištu

određenom proizvodu/usluzi

ili proizvodnji određene robe

mjera je selektivna jer se odnosi samo na

određene poduzetnike

mjera utječe ili bi mogla narušiti

tržišno natjecanja

mjera ima učinak na

trgovinu između država članica

Državna sredstva i pripisivost državi

Državna sredstva:• sredstva središnjih, lokalnih ili regionalnih proračuna,

sredstva međunarodnih financijskih institucija i EU fondovaako kontrolu nad njihovim korištenjem (selekciju korisnika)imaju nacionalna tijela

• sredstva iz mehanizma oporavka i otpornosti u NPOO sudržavna sredstva

Mjera je pripisiva državi (“...putem državnih sredstava..”):• ako tijelo javne vlasti izravno dodijeli potporu određenom

korisniku ili ako država odredi drugi subjekt da dodijelipotporu

• ako se prednost dodjeljuje putem javnih poduzetnika u čijeposlovanje su uključena javna tijela (državna kontrola nadjavnim sredstvima)

Prednost na tržištuprednost je svaka gospodarska korist koju poduzetnik stječedodjelom potpore, a koju ne bi mogao steći u uobičajenimtržišnim uvjetima bez intervencije država

postojanje prednosti - poboljšanje financijskog stanjapoduzetnika na tržištu zbog intervencije države se ocjenjujeusporedbom njegove financijske situacije nakon te intervencijesa financijskom situacijom u kojoj bi bio da nije bilo teintervencije

za utvrđenje prednosti nije bitan oblik mjere kojim sedodjeljuje povoljniji tržišni tretman određenomproizvodu/usluzi ili poduzetniku: izravnom dodjelomsredstava, umanjenjem poreza/naknada državi ili izuzećima odplaćanja regulatornih ili sličnih obveza

Kada se ne radi o dodjeli

prednosti na tržištu

Ako se država ponaša prema tzv. načelu subjekta u tržišnom gospodarstvu (Market Economy Operator -MEO test) tj. kao svaki drugi gospodarski subjekt na tržištu bez obzira da li je investitor ili vjerovnik

• MEO test - državna tijela/javna poduzeća financiraju i/ilisufinanciraju aktivnosti određenih poduzetnika ili se odričupotraživanja od određenih poduzetnika polazeći isključivo odtržišnih, a ne političkih, socijalnih ili srodnih ciljeva javnih politika(regionalna politika, politika zapošljavanja, itd.)

• da bi se utvrdilo da je intervencija države u skladu s tržišnimuvjetima treba uzeti u obzir informacije dostupne u trenutkudonošenja odluke (ex ante)

ako država dodjeljuje naknadu za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa u skladu s kriterijima iz presude Altmark (C-280/00 od 24.07.2003.)

Primjena MEO testa - Pari passu transakcije

• Ako su javna tijela i privatni subjekti u usporedivoj situaciji (transakcija pari passu) pod jednakim uvjetima i uz istu razinu rizika i dobiti – kao što je to slučaj u javno-privatnim partnerstvima = MEO transakcija po tržišnim uvjetima

• Kod pari passu transakcija potrebno je voditi računa o sljedećem:

je li o intervenciji javnih tijela i privatnih subjekta odlučeno u isto vrijeme i jesu li one izvršene u isto vrijeme ili je proteklo određeno vrijeme

jesu li uvjeti transakcije jednaki za javna tijela i sve privatne subjekte uzimajući u obzir rizik

Je li intervencija privatnih subjekata ekonomski značajna ili je samo simbolična

je li početni položaj tijela i uključenih privatnih subjekata usporediv u odnosu na transakciju – uzima se u obzir ranija izloženost države u odnosu na iste poduzetnike

• U javno-privatnom partnerstvo provedenom u skladu s pari passu kriterijima poduzetniku koji je primatelja javnih sredstava ne dodjeljuje se prednost na tržištu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU pa se ne radi ni o državnoj potpori

Selektivnost

• Korisnik državne potpore stavlja se u povoljniji položaj natržištu u odnosu na konkurenciju:

• na određenoj lokaciji – regionalna (geografska)selektivnost

• u određenom sektoru (npr. turizam, brodogradnja)• u odnosu na veličinu (MSP) ili aktivnost/djelatnost

(offshore...)• diskrecijskim pravom odlučivanja javne vlasti

• Selektivnost = odstupanje od općih mjera koje na isti načintretiraju sve poduzetnike na tržištu:

• Materijalna selektivnost: de jure (pravni kriteriji) i de factoselektivnost proizlazi iz strukture određene mjere – opća mjerakoja u primjeni daje prednost nekom poduzetniku dobivaobilježja selektivnosti

• SVI PROJEKTI KOJI SE FINANCIRAJU IZ NPOO ISPUNJAVAJUKRITERIJ SELEKTIVNOSTI

Svakom mjerom koju država dodjeljuje nekom poduzetniku narušava se ili prijeti narušavanjemtržišnog natjecanja ako se njome poboljšava konkurentski položaj primatelja u odnosu na drugepoduzetnike s kojima se taj poduzetnik natječe na tržištu

Ako tržište nije otvoreno za tržišno natjecanje jer postoji zakonski monopol), ili dupliciranjeodređenih (javnih) mrežnih infrastruktura nije ekonomski isplativo (prirodni monopol) pa nepostoji interes privatnih poduzetnika za ulazak na ta tržišta: Nema narušavanja tržišnog natjecanja

Tržišta (djelatnosti) obuhvaćene NPOO u podkomponenti C1.6. Razvoj održivog, inovativnog iotpornog turizma nisu predmet ni zakonskog, a ni prirodnog monopola

Narušavanje tržišnog natjecanja

Učinak na trgovinuPrema odlukama EK, javna mjera ne utječe na trgovinu između državačlanica:

• ako ne dovodi do povećanja potražnje ili interesa za ulaganjima uodređenoj regiji i ako su proizvodi ili usluge koje proizvodi/pružakorisnik te mjere izrazito lokalnog značaja ili imaju geografskiograničen domet

• ako se radi o marginalnom učinku na tržišta i potrošače iz susjednihdržava članica - ne privlači posjetitelje iz drugih država članica

Mjere kojima se javna sredstava ulažu u:

• muzeje i kulturnu infrastrukturu koja nije izrazito komercijalneprirode

• bazene i druge rekreacijske objekte koji su namijenjeni građanimaodređene lokalne sredine ili regije

• male zračne ili ribarske luke koje pretežito koristi lokalnostanovništvo

• lokalne medije, žičare i vučnice, biciklističke staze, sportske terene

u pravilu ne utječu na trgovinu između država članica

Kako se dokazuje da

javna mjera ne utječe na trgovinu

Ocjena o tome utječe li javno financiranje određene aktivnosti ili objekta na trgovinu između država članica ovisi o:

• Lokaciji objekta koji se financira javnim sredstvima ili značajudogađaja (veća udaljenost od granice s drugom državom značimanju atraktivnost)

• Korisnicima: lokalno stanovništvo ili inozemni posjetitelji(podaci)

• Broj i veličina – kapacitet objekta ili aktivnosti u odnosu nabroj rezidenata

• Postojanju sličnih objekata na istom ili susjednom području

• Postoje li planovi budućeg širenja i aktivnosti usmjerene naprivlačenje stranih posjetitelja

• Postoji li interes – istovrsni objekti na dotičnom području uvlasništvu stranih ulagatelja

Primjer 1. Odluka EK– Dorsten (N258/00)

EK zaključila da financiranje bazena u Dorstenu ne predstavlja državnu potporu jer nije ispunjen element utjecaja na trgovinu

• Potencijalni korisnik državne potpore ne može svoju uslugu pružati u inozemstvu

• Bazen nema karakter prekograničnosti (objekt bi mogao imati utjecaj na područje od cca 50 km)

• Koristit će ga škola plivanja, kao i lokalno stanovništvo po razumnoj cijeni te će biti otvoreno za posjetitelje iz okolnih naselja i mjesta

• Kompleks ima i povezane rekreativne objekte kao što su sauna i restoran

• Iz izjava davatelja javnih sredstava ne proizlazi da bi objekt imao utjecaj izvan lokalnog tržišta grada Dorstena i okolnih mjesta

• Taj bazen nije ni po čemu jedinstven, ni u dotičnoj saveznoj državi (regiji), a još manje na području cijele Njemačke

Zbog navedenog kako ne bi imala učinak na trgovinu, dodjela javnih sredstava za rekreacijski objekt na određenom području, mora se razlikovati od financiranja objekata (zabavni parkovi, rekreacijski centri) koji su namijenjeni privlačenju posjetitelja općenito, osobito stranih turista (ako se takvi objekti reklamiraju na međunarodnoj razini, to znači da utječu na trgovinu)

Primjer 2.

Specijalizirana rehabilitacijska bolnica za ortopedsku medicinu i traumatološku kirurgiju (SA. 38035)

Predmetne usluge su isključivo lokalnogkaraktera (usluge su područno iinteresno ograničene na lokalnostanovništvo)

• 2013. - 3080 pacijenata (2932 stacioniranihpacijenata i 148 ambulantnih pacijenata) –nijedan pacijent nije imao prebivalište u drugojdržavi članici, niti je došao iz druge države članice

• 90% pacijenata su iz jedne/iste savezne države

Gradić u kojem se nalazi bolnica je u2013. imao svega 249 106 turističkihnoćenja – zaključuje se da imaograničeni učinak privlačenja stranihgostiju (gradić se ne nalazi na listi 69najposjećenijih gradova u Njemačkoj)

Bolnica nudi osnovnu rehabilitacijskunjegu – pacijenti nisu spremni tražititakvu uslugu izvan svog mjestastanovanja; osim toga izadministrativnih se razloga (jezik,zdravstveni sustav) ne može očekivatida bi bolnica privukla pacijente iz drugedržave članice

Nuđenje standardne uslugezdravstvene njege, koja se u pravilunudi na malom geografskom području,ne može se smatrati ponudom koja bimogla imati utjecaj na trgovinu izmeđudržava članica jer se tržišno natjecanjeodvija tek na lokalnoj razini

Primjeri prakse Europske komisije

Dodjela javnih sredstava nema učinka na trgovinuizmeđu država članica

• N 258/2000 Rekreacijski bazen Dorsten (SL C 172, 16.6.2001)

• C 10/2003 Nizozemska – Neprofitne luke za rekreacijska plovila (SL34, 6.2.2004)

• SA. 3828 Ujedinjeno Kraljevstvo – Navodna potpora golf klubovima izUK u vlasništvu članova (SL C 277, 21.8.2015)

• SA. 38035 Njemačka – Navodna državna potpora specijaliziranojrehabilitacijskoj bolnici za ortopedsku medicinu i traumatološkukirurgiju (SL C 188, 5.6.2015.)

• SA. 38441 Ujedinjeno kraljevstvo – Zračne veze s otočjem Scilly (SL C5, 9.1.215)

• SA. 35909 (2012/N) Češka - Infrastruktura za turizam (NUTS II regijajugoistok) (SL C 306, 22.10.2013.)

• SA. 34576 Portugal – jedinica za socijalnu skrb instituta Jean Piaget

• Presuda Suda – Komunala Isola Slovenija potvrdila pristup EK

• Ulaganja su namijenjena poduzetnicima: MSP i velika poduzeća u turističkom sektoru (smještaj, djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića, putničke agencije, turoperatori, kreativne i zabavne djelatnosti, kulturne djelatnosti, sportske i zabavno rekreacijske djelatnosti)

• Financijski se potiču ulaganja u: objekte radi poboljšanja energetske učinkovitosti i prelazak na korištenje energije iz obnovljivih izvora, „zelenu” gradnju, postojeće smještajne objekte radi povećanja kvalitete, nabavu opreme za digitalizaciju, razvoj inovativnih turističkih proizvoda, usavršavanje i edukaciju, itd.

• Namjeravana ulaganja ispunjavaju kriterije koje definiraju pojam državne potpore iz članka 107. stavka 1. UFEU i mogu se financirati ali uz primjenu pravila o dodjeli državnih i/ili de minimis potpora

Investicija C1.6.R1-I2 Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma

Program državnih potpora za provedbu investicija u okviru mjere C1.6.R1-I1

• Realizacija investicije u okviru mjere C1.6.R1-I2 zahtijeva donošenje programa državnih potpora sukladno Uredbi Komisije 651/2014

• Vrste potpora koje će se dodjeljivati sukladno Programu:

• Regionalne potpore za početna ulaganja (čl. 14. Uredbe)

• Potpore za MSP-ove (čl. 18., čl. 27., čl. 28, čl. 29.)

• Potpore za energetsku učinkovitost (čl. 38. Uredbe)

• Potpore za promicanje energije iz obnovljivih izvora (čl. 41. Uredbe)

• Program dodjele potpora i poziv(i) za prijavitelje sadržavat će detaljne upute o uvjetima dodjele potpora: opća pravila (učinak poticaja, kumulacija, itd.), način izračuna prihvatljivih troškova i intenziteti potpora za svaku vrstu potpore, itd.

Investicija C1.6.R1-I3

Jačanje kapaciteta sustava zaotporan i

održiv turizam

• Ulaganja usmjerena na dionike u provedbi reformi te jačanju ljudskih kapaciteta u javnoj upravi, sektoru obrazovanja i turističkom sektoru

• Korisnici sredstava: Hrvatski zavod za zapošljavanje, obrazovne ustanove, poslodavci, instituti, nezaposlene osobe

• Financiranje edukacija državnih službenika ili ostalih dionika u javnom sektoru, ulaganja u aktivnosti sektora javnog obrazovanja i u programe namijenjene fizičkim osobama (nezaposleni, tržište rada) NE predstavlja državnu potporu iz članak 107. stavka 1. UFEU

• Financiranje aktivnosti koje su namijenjene usavršavanju zaposlenika (edukacije za specifične poslove u turizmu, upravljačke vještine i sl.) ili pružanju savjetodavnih usluga poduzetnicima u sektoru turizma predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU

• Državne potpore se mogu dodijeliti kao potpore za usavršavanje (čl. 31.), za MSP-ove i kao potpore za savjetodavne usluge (čl. 18. Uredbe Komisije br. 651/2014)

Hvala na pozornosti !