1

PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA

11. SJEDNICE GRADSKOGA VIJE ĆA

GRADA SPLITA

Održana 15. travnja 2014. godine

2

S A D R Ž A J

DNEVNI RED: stranica

1.) TEMATSKA RASPRAVA O SPALADIUM ARENI ……………………………………… 4

2.) TEMATSKA RASPRAVA O STANJU U T.D. „PROMET“ d.o.o. SPLIT ………………..46

3

PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA

11. SJEDNICE GRADSKOGA VIJE ĆA GRADA SPLITA

TEMATSKA RASPRAVA O SPALADIUM ARENI I O STANJU U TD „PROMET“ D.O.O. SPLIT

održana 15. Travnja 2014. godine u zgradi Grada Splita

Obala kneza Branimira 17/II Predsjedatelj: mr.sc. Boris Ćurkovi ć, dipl.iur., predsjedatelj Gradskoga vije ća

Grada Splita

Početak sjednice u 9,00 sati. PREDSJEDATELJ Pozdravljam štovane vijećnice i vijećnike, gradonačelnika, njegove zamjenike,

sredstva informiranja i naše goste koji su danas pozvani vezano za prvu točku dnevnoga reda. Dakle, Petar Šokić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, gospođu Suzanu Audić Vuletić, predsjednicu Nadzornog odbora Sportski grad TPN d.o.o. i gospodina Ivana Bakulu, člana Uprave Sportski grad TPN d.o.o. Dakle, najavili su dolazak ali još nisu došli Cristoph Schoefboeck, član Uprave Erste banke – neće doć, Mario Majstorović, voditelj Službe restrukturiranja u Erste banci – neće doć i Milivoj Goldstein, član Uprave Zagrebačke banke – neće doć. Dakle, ispričali su zbog svojih obveza, a ispriku su uputili gradonačelniku Grada Splita. Poziv je također upućen predsjedniku Vlade i ministru regionalnog razvoja i fonda Europske unije prof.dr.Branku Grčiću, gospođi Gorenki Bulj, pomoćnici ministra regionalnog razvoja, gospodinu Željku Jovanoviću, ministru znanosti, obrazovanja i sporta, zatim predstojniku Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Alenku Čičku, koji su se opravdali poslovnim razlozima diljem Hrvatske odnosno Europe.

Konstatiram da je na sjednici u ovom trenutku prisutno 29 od 35 vijećnika, te utvrđujem da je prisutna potrebna većina vijećnika da bi današnje Gradsko vijeće moglo pravovaljano odlučivati. Budući imamo i određene promjene u vijećničkom sastavu, pozivam predsjednika Mandatne komisije Ivana Banovića da pročita Izvješće sa 4. sjednice Mandatne komisije od 15. travnja 2014. godine. Izvolite gospodine Banović.

IVAN BANOVIĆ Hvala predsjedniče. Evo ja pozdravljam gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika,

sve vijećnike, predstavnike medija i drage građane. Izvješće o utvrđivanju prestanka mandata vijećnika Ranka Milića i početka mandata zamjenika vijećnika Alena Harapina, te prestanka mandata Alena Harapina i početku mandata zamjenika vijećnika Jakova Prkića.

Vijećnik u Gradskome vijeću Grada Splita Ranko Mili ć je dana 10. travnja 2014. godine podnio pisanu ostavku sukladno članku 80. stavku 2. Zakona o lokalnim izborima.

Sukladno članku 81. stavku 4. Zakona o lokalnim izborima Ranka Milića zamjenjuje prvi slijedeći neizabrani kandidat sa Kandidacijske liste grupe birača Marijane Puljak, Alen Harapin. Vijećnik Alen Harapin je dana 10. travnja 2014. godine podnio pisanu ostavku sukladno članku 80. stavku 2. Zakona o lokalnim izborima te ga sukladno članku 81. stavku 4. istog Zakona zamjenjuje prvi slijedeći neizabrani kandidat sa kandidacijske liste grupe birača Marijane Puljak, gospodin Jakov Prkić. Na temelju članka 7. podstavka 2. Poslovnika Gradskoga vijeća Grada Splita (''Službeni glasnik Grada Splita'', broj 17/09, 18/13, 39/13 i 46/13 – pročišćeni tekst), Mandatna komisija Gradskoga vijeća Grada Splita je na 4. sjednici, održanoj 15. travnja 2014. godine utvridla sljedeće: vijećnik u Gradskome vijeću Grada Splita Ranko Milić je dana 10. travnja 2014. godine podnio pisanu ostavku sukladno članku 80. stavku 2. Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine“ broj 144/12). Ranko Milić je u

4

trenutku izbora pripadao Kandidacijskoj listi grupe birača nositelja liste Marijane Puljak. Dana 10. travnja 2014. podnio je pisanu ostavku ovjerenu kod javnoga bilježnika. Ranka Milića zamjenjuje prvi neizabrani kandidat sa Kandidacijske liste grupe birača Marijane Puljak, Alen Harapin. Vijećnik Alen Harapin je dana 10. travnja 2014. godine podnio pisanu ostavku sukladno članku 80. stavku 2. Zakona o lokalnim izborima te ga sukladno članku 81. stavku 4. istog Zakona zamjenjuje prvi slijedeći neizabrani kandidat sa kandidacijske liste grupe birača Marijane Puljak, Jakov Prkić. Jakov Prkić je vijećnik u Gradskome vijeću od 10. travnja 2014. godine. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Banoviću. Čestitam našem novom vijećniku gospodinu

Jakovu Prkiću i želim mu puno uspjeha u radu ovoga Gradskoga vijeća. nadalje, molim vas da potpišete prisegu koju ste dobili.

JAKOV PRKIĆ Hvala vam. Ja bi vas zamolio ako je moguće da se prisega pročita, ne samo radi

mene nego i ostalih vijećnika i javnosti. PREDSJEDATELJ Ukoliko vi to želite, nema nikakvih problema. Oćete mi molim vas prisegu dati.

„Prisežem da ću prava i obveze člana Vijeća obavljati savjesno i odgovorno radi gospodarskog i socijalnog probitka grada Splita i Republike Hrvatske, da ću se u obavljanju dužnosti člana pridržavati Ustava, zakona i Statuta Grada i da ću štititi ustavni poredak Republike Hrvatske“. Zahvaljujem. Još jednom čestitke našem novom vijećniku. U međuvremenu obavještavam Gradsko vijeće da su pristigla dva vijećnika tako da nas je sada ukupno 31. Nadalje, ističem sljedeće: vijećnik Damir Ćosić Roda izvjestio me je da je sa danom 7. travnja 2014. godine postavo nezavisni vijećnik budući je dao ostavku u stranci dr. Ante Starčević HSP. Zahvaljujem. Gospon Čepo! U nastavku sjednice predlažem dnevni red koji vam je dostavljem u pozivu za 11. sjednicu Gradskog vijeća tematske rasprave o Spaladium areni i o stanju u Trgovačkom društvu „Promet“ d.o.o. Split. Obzirom da je kratak ja ću ga i pročitati.

Dakle, dnevni red: 1. Tematska rasprava o Spaladium areni 1.1. Informacija o stanju projekta javno privatnog partnerstva Spaladium centar u

Split 1.2. Prijedlog zaključka Gradskog vijeća o postupku predstečajne nagodbe Sportski

grad TPN d.o.o. Split 2. Tematska rasprava o stanju u Trgovačkom društvu „Promet“ d.o.o. Split 2.1. Prijedlog zaključka o usvajanju informacije o poslovanju Trgovačkog društva

„Promet“ d.o.o. Split s prijedlogom mjera konsolidacije i 2.2. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o prijevozu putnika u javno

cestovnom prometu Predloženi dnevni red stavljam na glasovanje. Tko je „za“? Protiv? Suzdržan? Dakle, utvrđujem da je za prijedlog dnevnog reda

glasovao 31 vijećnik i vijećnica. Ad 1. Tematska rasprava o Spaladium areni – Informa cija o stanju projekta

javno privatnog partnerstva Spaladim centar u Split u. Obzirom da sam pozdravio sve ove prisutne, dakle, usput ističem da Odbor za

proračun i financije na 5. sjednici održanoj 15. travnja 2014. godine jednoglasno sa 5 glasova „za“ od 5 prisutnih donio sljedeći zaključak: prihvaća se informacija o stanju projekta javno privatnog partnerstva Spaladium centar u Splitu. Prva točka dnevnog reda je pročitana i sada

5

pozivam izvjestitelja gospodina Ivu Baldasara da dade uvodno obrazloženje ove točke dnevnog reda. Izvolite.

GRADONAČELNIK Hvala lipa predsjedniče. Dobro jutro svima. Ova sjednica sazvana je za današnji

dan zbog toga što je krajnji rok predstečajne nagodbe sa dana 24.4. prebačen na 20. 4., a zatim pomaknut još dva dana naprijed dakle na 18. travnja odnosno u petak. To je prekluzivni, zadnji rok za predstečajnu nagodbu vezano za TPN Sportski grad i mi smo i zamoljeni, a i obavezni da temeljem toga donesemo na ovom Vijeću određeni tip odluke. Na samom početku bih vam naglasio, tu su izvjestitelji gospodin Petar Šokić iz resornog ministarstva nadležnog za Spaladium arenu, odnosno predstavnik u ovom slučaju države, kao drugog partnera pored Grada Splita u cijeloj ovoj priči jer je više partnera bilo, dakle, Grad, država, konzorcij, tri trgovačka društva koja su formirali zajednički TPN, dakle, športsko društvo, odnosno trgovačko društvo posebne namjene i kreditori, odnosno dvije banke, to Zaba i Erste banka. Dakle, višestruki je odnos sa više faktora u toj cijeloj priči od samoga početka. Također, tu je gospođa Suzana Audić koja će ispred konzorcija odnosno IGH isto vam odgovorit ukoliko ili vam dati kratko izvješće vezano za to, zato što je ona pozvana da u predstačajnog nagodbi zastupa interese konzorcija odnosno TPN-a. Dakle, odluka današanja vezano za ponuđeni prijedlog predstečajne nagodbe danas je ispred nas, ali bih ipak ja razdvojio razgovor na današnjoj sjednici na dva načina. Ne mogu ih razdvojiti na dva dijela, ali ga mogu razdvojiti na dva načina. Jedan je sami razgovor o predstečajnoj nagodbi u kojoj je Grad pozvan da da svoje mišljenje odnosno svoju odluku, a drugo i nezavisno od toga, premda je dio predstečajne nagodbe ovdje kako ste ga dobili, to je odnos vezano za kredit, odnosno za financiranje odnosa prema kreditorima. Te dvije stvari ću vam u toku razgovora još dodatno objasniti radi toga što ovaj drugi odnos je daleko, daleko kompliciraniji nego prvi odnos. Prvi odnos u krajnjem slučaju će završit kako će završit ne prejudicirajući odluku niti ovoga Vijeća niti Nagodbenog vijeća u predstečajnom postupku, međutim ovaj drugi odnos je daleko teži, daleko važniji i daleko nas više obvezuje nego prvi. Ja ću se vratit na sami početak kao izvjestitelj, pa ću poslije prepustit riječ ostalima, a osim toga rasprava je, pa ću vam davati odgovore one koje ja budem znao. Dakle, u mandatu koji je bio na početku pokojni gradonačelnik gospodin Puljić, a kasnije gospodin Kuret, jednoglasnom odlukom tadašnjega Gradskoga vijeća donesena je odluka o gradnji Spaladium arene. Sam postupak donošenja takve odluke je više puta u medijima označavan kao u najmanju ruku sporan da ne kažemo nešto teže, problematičan, međutim, jednoglasna je odluka, pristupilo se gradnji, dvorana je sagrađena, novci su potrošeni, kreditori su dali kredite, konzorcija tri velika trgovačka društva je radio tu, određeni novci su se potrošili i onda je došlo, prošao je taj mandat, za vrijeme gradonačelnika gospodina Keruma je došlo do obustave plaćanja kredita kako od strane grada, a nedugo nakon toga i od strane države radi toga što je i tadašnje Gradsko vijeće koje je isto tako donijelo jednoglasnu odluku ako se ne varam, je smatralo da ugovor nije u potpunosti ispunjen, odnosno ugovor, prvobitni ugovor je bio napravljen tako da se konzorcij obvezuje sagraditi dvoranu, ali isto tako ga se obvezuje sagradit toranj do dvorane koji bi donio određenu količinu novca procjenjenu na negdje oko 10 milijona eura koji bi se ulio u gradski proračun temeljem gradnje, odnosno komunalnoga doprinosa. Obzirom na to da taj drugi dio početnoga ugovora nikad nije izvršen, tadašnje mišljenje i gradske uprave i Gradskog vijeća je bilo da treba obustaviti plaćanje kredita jer je ugovor nije ispunjen. To ima već danas, ja mislim da ima više od 3 godine, ja mislim oko 4 godine od tada. Od toga je napravljen ja ne znam koliko, nebrojeni broj sastanaka, razgovora, pregovora sa Vladom, također je bilo više sjednica na kojima se govorilo. Nikada nisu doneseni konkretni zaključci. Sve je bilo komplicirano, teško, tražilo se i od DORH-a mišljenje i od dva, tri ministarstva, od pravnih stručnjaka, od onih koji su napravili fizibiliti studiju i sačinili ugovor. Usput da vam kažem, ugovor vam nismo dali radi toga što jedan od onih koji su radili ugovor zaprijetio da to nije javni dokument, jer da on to smatra da je to njegovo pravo da on to nama ospori. Zato smo vam danas dali ovo što smo dali da možete pročitati, ali vam ne smijemo dat. U svakom slučaju jedna situacija koja je zaista do sada i po mišljenju DORH-a rijetko viđena, dakle, nitko nema pravu sliku šta to sve skupa

6

znači, na koji način to treba voditi i tako dalje. Pravnici se razlikuju u svojim razmišljanjima, jedni tvrde jedno, drugi tvrde drugo, mislim, zaista jedna komplicirana situacija sa višestrukim faktorima tako da. E sad da se vratim na ključnu temu. Dakle,

PREDSJEDATELJ Gospodine gradonačelniče, samo malo pojasnite pošto nismo podijelili ovaj Ugovor,

samo pojasnite da ga nismo podijelili zbog zaštite tajnosti ugovora, da se tako izrazim. Izvolite. Samo da ovo razriješimo.

LUKA PODRUG Ja vas molim, svi vijećnici iz prošlog saziva imaju ugovor. Pa mislim stvarno ne

možemo od sebe ovo radit. Oprostite, raspravljamo o milijardama. Na prošlom sazivu svi vijećnici su dobili ugovor, imali dvije tematske rasprave, ja ga imam, do u detalje smo ga ovdje raspravljali o članku, aneksu 1, aneksu 2, i stvarno mislim, ako ne možemo dobit ugovor, ja predlažem svim kolegama vijećnicima da ovog časa napustimo vijećnicu, a da vi gradonačelniče sa ovim vašim partnerima nastavljate razgovarat. Pa ne može predstavničko tijelo ovoga grada raspravljat o 53 milijuna eura, a ne imat ugovor, nego na časna rič to je tako.

PREDSJEDATELJ Gospodine Podrug zahvaljujem. Evo samo trenutak. Gospođa Blaženka koja je,

molim vas, ja vas puštam lipo da govorite, da sve kažete, sad dopustite da ja kažem svoje. Dat ću riječ gospođi Blaženki da objasni situaciju. Mislim da će nakon njene intervencije sve biti jasnije. Izvolite.

BLAŽENKA TOLIĆ Poštovani vijećnici. U prošlom mandatu vijećnici ovog Gradskog vijeća dobili su

ugovor. Nakon što je ugovor dobiven, naša predstojnica tada Ureda gospođa Marina Protić je dobila prijetnju od gospodina Marenjaka da se radi o zaštićenom autorskom djelu. Da smo mi dobili 5 kopija ugovora, da smo mogli dat te ugovore na uvid, a ne ih kopirati i dostavljati vijećnicima i vezano za takovo njegovo upozorenje mi smo za današnju sjednicu, ukoliko vijećnici novog saziva traže, mi će mo ugovore dostaviti uz izjavu vijećnika potpisanu da će nakon uvida u kopiju vratit te kopije. Eto.

PREDSJEDATELJ Izvolite gospođo Maja. MAJA DVORNIK Postoji nešto što se zove Zakon o javnom informiranju. Ne samo mi kao gradski

vijećnici, nego građani grada Splita imaju pravo u uvid toga ugovora. Zbog toga jer se radi o našim novcima i neću apsolutno nikakve gluposti takvog tipa potpisivat jer postoji jedan zakonski temelj, a zove se Zakon o javnom informiranju. I to bi i gradske službe trebale znat, a taj gospodin što se prijeti, neka nas slobodno svih tuži. To je ono što mu ja poručujem. Jer to je jedan krajnji bezobrazluk. Mi odlučujemo o ogromnim novcima, a on nas ucjenjuje sa nekakvim glupostima gdje će mo mi malo pogledat ugovor, a poslije toga ga njemu moramo vratit. Pa to je sramotno ljudi moji. To je sramotno. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Gospođo Daša Dragnić izvolite. DAŠA DRAGNIĆ Dakle ja se potpuno slažem sa kolegicom Majom i ne samo to, nego sve da nas i

tuži, mislim, sud odlučuje da li je to tako ili ne, a ovo je u zaštiti javnog interesa. I ja molim ako je ovo što je sad ušlo u salu su zapravo kopije ugovora, da kada se podijele da se odredi stanka tako da mogu vijećnici se upoznati sa materijalom. Hvala.

7

PREDSJEDATELJ U redu je. Zahvaljujem na primjedbama. Bili smo dužni postupiti upravo ovako jer su

stručne službe tako zahtjevale. Jasno, molim vas, jasno da mi kao gradski vijećnici možemo odlučiti nešto sasvim suprotno i da je ovo sasvim u redu. Gospodine gradonačelniče izvolite.

GRADONAČELNIK Obzirom da nije ni na stručnim službama ni na meni da to napravimo, ja vam se

zahvaljujem na ovim opaskama, ja bi volio predsjedniče onda da svi se vijećnici glasanjem izglasaju da žele da im se podijele kopije ugovora koje smo mi već pripremili. Ne trebate ništa potpisivat, nego će mo, ali molim vas, vi ste rekli da vi želite da vam se ugovori dodijele. Prema tome, mi smo vam to već pripremili, samo bi ja molio da vi kažete kao Gradsko vijeće – da, mi želimo da se nama kopije podijele. Ništa više, ništa manje, mislim. Može. Vi zahtjevate. U redu. Formulirajte to kako želite, ali ja vas molim da se izjasnite da li vi inzistirate na tome da vam se kopije ugovora podijele. Ja bi molio da se stavi na glasanje.

PREDSJEDATELJ Molim vas, molim vas, dakle, imamo, molim vas. Dozvolite. Dobit ćete riječ gospođo

Puljak, samo trenutak. Dakle, imamo predlagatelja koji je nešto predložio, mislim da je red slagali se ili ne slagali se, bili uviđavni ili ne, da podignemo ruke to nas ništa neće koštati. Izvolite gospođo Puljak.

MARIJANA PULJAK Ne znam šta bi vam ovo rekla, ovo je sad slobodno mogu reć nekakav cirkus.

Jesmo li do sad dobivali isto nekakve ugovore na preglede raznorazne, a sada od 53 milijuna kuna, eura, ovdje razgovaramo i ne možemo, i sad ovdje izvodimo cirkus želite li vi svjesno dobit ugovor, to nije kontra i zakona i tako dalje. Prvo da kažem, sad je i kasno i da dobijemo sad ugovor, šta će mo mi sad s njime. Hoćemo ga sad proučavat ovdje 15 minuta u pauzi. To smo trebali dobit u materijalima. U materijalima smo trebali dobit ugovor i sve anekse na taj ugovor, sve dokumente dakle da ih pogledamo. Bez obzira na neka autorska djela, neautorska djela, rekla je gospođa Maja, dakle, Zakon o pristupu informacija. Po Zakonu o pristupu informacija, bilo koji građanin koji vam je uputio zahtjev da mu se taj ugovor da na uvid, je trebao dobit taj ugovor. Znači 53 milijuna eura, a mi bi morali odlučivat o tome „majke mi mile u ugovoru piše to i to“.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo imamo još dvi poslovničke primjedbe. Gospodin Čepo i gospodin

Marušić. GOJKO ČEPO Hvala predsjedniče. Nije poslovnička primjedba, replika je. Naime, svaka sjednica

Gradskog vijeća, mislim da bespotrebno gubimo vrijeme zbog nepripremljenih vijećnika koji mogu uoči sjednice doć u gradsku upravu. Ja sam kao oporbeni vijećnik dolazio uoči svake sjednice kod gradskih službi se informirao, zatražio razne dokumente, uvijek dobivao na uvid. Na isti način da i vijećnica Marijana Puljak došla u Gradsko vijeće bilo prije ove ili bilo koje druge sjednice, dobila bi na uvid ovaj ugovor kao što bi dobio i bilo koji drugi vijećnik. Mi svaki put ovdje imamo ponovno školu za pačiće male, objašnjavanje kako funkcionira Poslovnik Gradskog vijeća, uvijek im nešto nedostaje od materijala, zapravo, posao gradskog vijećnika je ozbiljan posao i ne možemo već, ovo je 11. sjednica, ako brojimo i tematske i radne, ne možemo na svakoj sjednici slušati kako ste vi zbunjeni, kako nedostaje materijal, kako nešto vama nije jasno. Dođite ranije, evo ja vam se stavljam kao iskusniji kolega vijećnik na raspolaganje, ako vam treba objasnit poslovnički kako funkcionira Gradsko vijeće i kako da dobijete informaciju. Nazivate se pametnima, a kažem, zaista meni ovo što vi radite već 10 sjednica najmanje izgleda tako.

8

PREDSJEDATELJ Evo ovako će mo. Kako ja već vidim da će cirkus tek početi, onda će mo mi cirkus

spriječiti. Dakle, ja bi vas molio. Sad ćete podijeliti ove ugovore bez ikakvog glasovanja i određujem stanku od pola sata. Izvolite u 10 sati nastavljamo. Hvala.

GOJKO ČEPO Predsjedniče oprostite. Te ugovore svak …… PREDSJEDATELJ Molim vas, molim vas ne dozvoljavam upadanje mi u riječ. Rekao sam bez potpisa.

Vi ćete doć na red kad krenemo. Ja znam točno tko se javio, svi ćete lipo doći na svoje i tako dalje. Dakle, bez ikakvog potpisa dobit ćete ugovor na stol jer je to vaše pravo. Imamo stanku od pola sata da se možete upoznati sa osnovnim odredbama toga ugovora, a onda će mo u nastavku saslušati vaše primjedbe. Hvala.

P a u z a

PREDSJEDATELJ Nastavljamo sa sjednicom. Evo ukupno je prisutno sa gospodinom

Ivaniševićem 23 vijećnika. Dakle, imamo kvorum. Izvršio sam neophodne konzultacije, svi govornici koji su se prijavili za replike odustaju, s tim šta bi ja zamolio vijećnika gospodina Čepu da se u buduće suzdrži od onakoga nastupa, te da ono što ima da kaže da ipak kaže to sa jednim primjerenijim riječnikom jer ako nam ikad treba mudrosti i zrelosti mislim da nam treba upravo na današnjoj sjednici s obzirom na financijski značaj i težinu problema koji se nalaze pred nama. Ja se zaista nadam da će mo mi u nastavku sjednice biti na razini onoga što se od nas očekuje, a ja ću sa svoje strane se potruditi da svako od vas, u svakom trenutku dobije riječ i da kaže ono što misli. Jer ako išto želim i zašto se zalažem to je upravo pravo vijećnika da postavlja pitanja, da raspravlja, da daje prijedloge, i suglestije. To je ono temeljno i osnovno pravo nas članova Gradskoga vijeća. Pa se ja nadam da će mo u jednoj smirenijoj situaciji uspjeti doći do određenih zaključaka. Zahvaljujem na ovom uvodu i gospođo Majo izvolite pitanje.

MAJA DVORNIK Pitanje, to je više jedna obavijest nego pitanje, ali mogu naravno gradonačelniku koji

je tu, ali nekako da to znamo u buduće. Dakle, ovaj dodatak broj 2 kojega istina i Bog u, pazite, pola sata, pročitat ovoliko materijala, to ne bi mogao ni nekakav jako dobar odvjetnik, a kamoli mi koji smo ovdje. To ne ide baš tako, u pola sata se ne može neke stvari vidjet. Međutim, dodatak broj 2 mi je bio vrlo jasan u nekim stvarima, a to je, gospodin Ivan Kuret, je u ime Grada potpisao anex Ugovora koji se odnosi na kompletan ovaj ugovoreni iznos na šta on nije imao pravo bez Gradskog vijeća. dakle, ni Gradsko poglavarstvo to nije moglo donijet zbog toga jer se svaki put ograničavala količina novca kada su takve obveze u pitanju. Ovaj ugovor je ništavan i mi to moramo znat. Radi se o ništavnom ugovoru po meni. Dodatku. Pardon. Možda ja u cijeloj ovoj priči nisam u pravu, neka me onda demantiraju službe, ali u ovom trenutku da mi raspravljamo o nečemu gdje imamo elemente ništavnosti, smatramo da sebe stavljamo u jednu poziciju gdje sutra možemo mi odgovarat. Zaista i pred odvjetništvom, a u krajnjoj liniji pred građanima ovoga grada koje će mo staviti u jednu vrlo nezavidnu situaciju. Po meni ovaj dodatak je ništavan i gospodin Kuret bi ako ne ništa trebao doć ovdje i odgovarat ispred ovog Vijeća da ne govorim da bi trebao odgovarat ispred i puno jačih organa nego što je ovo Vijeće. Hvala lijepo.

PREDSJEDATELJ Dobro. Zahvaljujem. Evo u svakom slučaju će mo u tijeku daljnje rasprave raspraviti

i između ostalog, ili se barem dotaknuti i ovog pitanja što ste ga vi postavili. Ja bi sada dao riječ gospodinu gradonačelniku pa da nastavimo dalje. Ujedno pozdravljam i vijećnika gospodina Keruma, znači sad nas je sve skupa 32. Izvolite gospodine gradonačelniče.

9

GRADONAČELNIK Hvala lipa. Malo ispočetka kao i na svakom Vijeću ovako malo nervoze, ali ja se

nadam da smo se svi skupa i porazgovarali. Ja bi vas molio samo da strpljivo saslušate nekoliko stvari. Dakle, izvjestitelje, prvenstveno izvjestitelje koji su imali i namjeru da vam objasne cijelu ovu situaciju i koju smo imali namjeru objasnit elemente ugovora, predložene stvari i tako dalje. Dakle, nemojte se čudit, ne može se pročitat ovo – ovo što je ispred vas, ovi ugovori, pravnici ga čitaju već tri godine i nemaju zaključka. Dakle, niste vi ti koji kažete – mi ovo ne možemo razumit. Pa naravno da ne možemo razumit, pa naravno da ne možete razumit, jer pravnici i stručnjaci profesionalci čitaju ovo već tri godine i nema zajedničkog mišljenja. Ovo vam je potvrđeno i od strane DORH-a, neformalno, da je zaista komplicirano i da se zaista nisu sreli sa ovakvim problemom. Prema tome, ovdje poslušajmo svih, poslušajmo izvjestitelje, raspravljajmo, pa će mo vidjet na kraju. Nemojmo sada ulazit u više nekakve i vezano za gospodina Kureta i vezano za prije, mislim, pričekajmo malo. Ja bi molio predsjedniče ako možemo prvo saslušat izvještaj. Dakle, izvještaj ovdje gostiju koji su nam došli i koji jesu mjerodavni da nam kažu svoje razmišljanje. Prije nego oni, ja bi vam samo završio nekoliko napomena. Dakle, na nama je da odlučimo danas obzirom da je prekluzivni rok predstečajne nagodbe u petak, mi smo ključni vjerovnik, glasanje Grada Splita je ključ da li će Sportski grad TPN otić u stečaj ili neće otić u stečaj. Dakle, ukoliko mi ovdje dogovorimo se da nećemo glasat pozitivno za predstečajnu nagodbu, TPN Sportski grad ide u stečaj i nakon toga stečajni sudac i stečajni upravitelj i stečajno vijeće će odlučivat o daljnjem tijeku događanja i onoga što predstoji. Izvjestitelji će vam reći svoje mišljenje, pravna služba gospođa Slavica naše će vam reći svoje mišljenje. Vrlo teško je odlučiti, međutim morate bit svjesni toga, mi imamo rok kojega moramo poštovat. To je ono što sam vam rekao na početku, to je jedna priča, a druga priča koju bi ja ipak najvećim dijelom odvojio od ovoga je naš odnos prema kreditorima. Dakle, grad i država u ovom slučaju imaju dvojni odnos, jedan je prema TPN-u, vezano za predstečajnu nagodbu, može biti ovako, može biti onako, čak i ako se dođe do stečaja, opet nije tragedija, ali onda nakon toga mi moramo se definirat što će mo sa kreditom, na koji način će mo tretirat kredit. Činjenično stanje vam je sljedeće – neko je naručio dvoranu, neko je odlučio dat kredit, dvorana je sagrađena i dvorana dole postoji. Ona je za grad Split bila nepotrebna kad je naručena, nepotrebna je na neki način i danas, ali je tamo i od nje ne možemo pobjeć. Ona je u gradu Splitu. Moje vam je mišljenje sljedeće – grad Split je dobio jednu prekrasnu dvoranu, multifunkcionalnu, koja ima svoju svrhu, koja ima svoju funkciju, koja je u zadnje vrijeme, u zadnjih 6 mjeseci pokazala da može poslovati, da ima interesa za njenu upotrebu, da je ona financijsko stanje te dvorane je jasno svima da ona samostalno ne može poslovati radi toga šta je bazična ideja kad se dvorana trebala odlučit za gradnju bila bazirana na krivim pretpostavkama i to vrlo jednostavno i jasno ću vam reć – prepostavke su bile te da grad Split ima puno više stanovnika i da je financijski potencijal grada Splita i regije veći nego šta je. Onaj koji je radio to je moga biti svjestan, ali vrlo teško je moga predviđat šta će se desit u roku od 5 godina, da će nas recesija toliko pojest, da svi skupa nećemo moć imat takvi financijski potencijal da možemo jedanput tjedno otić prosječna obitelj u tu dvoranu. Prema tome, i tu je pitanje krivde i pravde da li je to neko mogao predvidit da će nas recesija toliko načet, da jednostavno grad od 200.000 stanovnika i regija od 450.000 stanovnika neće moć financijski podnijet visoke cijene predstava i to treba uzet u obzir. Međutim, dvorana postoji. Postoji ta dvorana kao što postoji cijeli niz dvorana u gradu Splitu. Grad Split godišnje, mislim da evo kolega mi je rekao, u proračunu smo predvidjeli, 17.500.000 kuna za održavanje sportskih objekata u vlasništvu Grada Splita. Ovo može biti još jedan sportski objekat i to kapitalni u vlasništvu Grada Splita. Grad Split nije trgovačko društvo koje treba sad razmišljat o tome da imamo dvoranu koja je neprofitabilna. U tom slučaju zatvorit će mo sve i točka 2. vam je isto slična priča. Ako će mo razmišljat na taj način da su to sve trgovačka društva i da trebaju svi donit profit, ukoliko ne donose profit onda kao dobar poduzetnik bi trebali sve pozatvarat. Ostat će mo znate na čemu – na ovoj Banovini. Sve ostalo će mo zatvorit. Međutim, mi smo grad koji pruža servis svojim građanima i koji ima obavezu da od ubranog poreza, prireza i svega ostaloga poboljša život i kvalitetu života građana grada Splita, koliko

10

god to izgledalo čudno. I pri tome onda moramo voditi računa da pravilno rasporedimo sredstva. I dvorana vam spada isto tako u to. Nemojte mi reći da nekoliko koncerata koji su održani u dvorani nisu donijeli dobro gradu Splitu ili ugledu grada Splita, ili marketinškom ugledu grada Splita vezano za turizam. Prema tome, dvorana je sagrađena na način koji ja isto smatram kao i većina ovdje vijećnika koji su bili u prijašnjem sastavu, na način koji je bio nepotreban. Usudio bi se čak reć pod lažnim pretpostavkama. Međutim, ona je tu, postoji. Ne možemo je negirat, i sad se treba iz toga izvući na najbezbolniji mogući način. Ako stavite sa strane predstečajnu nagodbu koja će ići svojim tijekom, a mi će mo bitno učestvovat u rješavanju predstečajne nagodbe, onda imate drugu stvar. Da li mi smatramo da mi moramo vraćat kredit ili ne smatramo. I to vam je u biti, to su vam dva ključna pitanja. Dakle, da li mi smatramo da smo obavezni vraćat kredit pod bilo kakvim uvjetima, ili mi smatramo da nismo obavezni vraćat kredit i u tom slučaju naša odluka je jednostavno, nemamo obavezu financijske prirode prema kreditorima, što znači naravno da će mo ići na sud. Evo, jer kreditori naravno smatraju da mi imamo, mi i država. To su vam dva ključna pitanja na koje i trebalo dati odgovore. Formalno pravnih odgovora na ovo nema. Nakon četiri godine razmišljanja i razmatranja, niko nam nije dao stvarni odgovor. Stvarnoga odgovora nema, banke imaju svoj stav, šta je prirodno, a mi na neki način i nemamo svoj stav. Nismo ga imali ni u prethodnom periodu. Nismo znali. Tako da evo ovo su vam nekakve smjernice za razmišljanje i za raspravu. Dakle, TPN Sportski grad je u predstečajnoj nagodbi. Grad Split svojim glasanjem odlučuje da li ide u stečaj ili ne ide u stečaj. Ukoliko ide u stečaj – mi tu nećemo previše moć utjecat na daljnji tijek i pitanje je šta će biti dalje. Međutim, to nas ne mora eskulpirat i ne mora nas spasit od ove druge priče, a to je da li moramo vraćat kredit ili ne moramo vraćat kredit. A ja bi sad molio gospodina Šokića iz Ministarstva obrazovanja, resornog ministarstva, samo kratko, kratki osvrt na ovo sve skupa. Evo izvolite.

PREDSJEDATELJ Slažem se. Jedna mala digresija. U skladu sa Poslovnikom gospodin gradonačelnik

ima pravo pozvati bilo kojega stručnjaka i u svojstvu izvjestitelja u njegovo ime da mu dade riječ.

PETAR ŠOKIĆ PREDSJEDATELJ Oprostite, samo da popišem ko se javio molim te, sa redoslijedom. Ćosić, Daša ….

Zahvaljujem, popisani ste, pa ćete dobivati riječ redom koji ste se prijavili. Izvolite gospodine Šokić.

PETAR ŠOKIĆ, predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Moje ime je Petar Šokić, ja sam zaposlen u Ministarstvu znanosti,obrazovanja i

sporta i poslan sam od strane ministra radi sudjelovanja u radu ove sjednice, s tim da vas molim unaprijed da ja, da ovo shvatite samo kao informaciju. Ja ne želim ni u kom dijelu utjecat na stavove i mišljenje i autonomne ovlasti Gradskog vijeća Grada Splita. U Vladi Republike Hrvatske je bilo dva stručna sastanka vezano za ovu temu i smatram potrebnim navesti sljedeće: prvo bi podsjetio na sastanak od 23. svibnja 2012.godine koji je razmatrao ovaj odnos prema javnom privatnom partnerstvu i ugovor o javno privatnom partnerstvu za Spaladium arenu. Tada je Radna skupina u kojoj su bili predstavnici Vlade, predstavnici konzorcija, predstavnici banaka, predstavnici Grada Splita, gotovo nije bilo strane koja nije bila zastupljena na tom sastanku, ocijenila i donijela 4 zaključka koji su u tom trenutku zabilježeni i oni se mogu gledati u sljedećem – prvo, nikad nije bilo sporno da bi Vlada Republike Hrvatske nastavila s ovim projektom na način da to zemljište dodijeli, ali u skladu s onim da projekt bude realiziran. A projekt podrazumijeva 4 faze tamo. Prvu koja je završena, to je Spaladium arenu, javnu garažu, odnosno garažu, shoping centar i poslovni toranj. Od svega toga je naznačiti da je završen samo prvi dio. A u ugovoru o javnom privatnom partnerstvu podrazumijeva svih 4 stvari. Znači, Vlada nikad nije sporila da će dat zemljište, samo pod kojim uvjetima, po kojem ugovoru. Drugo – nije sporno, i mi smo potpisali

11

dokumente koji kažu da će ako ugovor se kao ugovor o javno privatnom partnerstvu se održi u životu, da mi ne bježimo od obveza da subvencioniramo polovicu najamnine. Ali i ta subvencija polovica najamnine opet podrazumijeva da cijeli projekt završen, a on nije završen. Treće – mi smatramo da je javni partner, tj. ona strana koja je potpisala ugovor o javnom privatnom partnerstvu Grad Split i da on mora kao takav javni partner rješavati sve moguće odnose sa konzorcijem, sa TPN-om i sa bankama. Četvrto – ocjena je da je trebalo naći s obzirom da su svi rokovi iz Ugovora istekli, mi ne možemo pobjeći od činjenice da kažemo da li je taj Ugovor živ ili nije. Taj ugovor se treba raskinuti, urediti ili raskinuti na ovaj ili onaj način. Rokovi koji su njime predviđeni su istekli. To sam vas samo podsjetio na nešto što je bio stav 2012. godine. Kako je u međuvremenu pokrenut postupak predstečajne nagodbe za TPN, mi smo imali niz sastanaka na tu temu, što parcijalno u okviru Ministarstva, što u okviru Vlade, što u razgovoru u Gradu Splitu, i jučer je Ministarstvo financija izdalo svoje mišljenje o tome. Ja ću vam ga probati samo interpretirati – plan predstečajne nagodbe koji podrazumijeva da mi, a govorimo o Vladi i Gradu na jedan način, kao istoj strani, koji smo u ovom trenutku predstečajne nagodbe vjerovnici, sad još trebamo dati neku zemlju, u tom planu nam se čini malo neodrživa. To stručnjaci tvrde koji se razumiju bolje u te pravne, Zakon o obveznom odnosu i Zakon o stvarnim pravima, koji kažu da je to malo neobična situacija, i koliko ja mogu prevesti i mišljenje Ministarstva financija, mi ne možemo na taj način sudjelovati u predstečajnoj nagodbi. Da mi iz svojstva vjerovnika postanemo još i uplatitelj. Znači u tom pogledu ne možemo podržati, iz tog pisma je jasno, Grad ga je zaprimio jučer popodne, tijekom dana, nek pravne službe prouče,

PREDSJEDATELJ Oprostite gospodine Blaževiću, bez upadica. PETAR ŠOKIĆ Stav je takav da način kako je predviđeno, mi ne možemo kao strana sudjelovati u

toj predstečajnoj nagodbi. Postoji još nekoliko stvari koje je tu bitno za napomenuti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta stoji na stajalištu da postoji javni interes, Spaladium arena je javni interes, i mi smo čitavo vrijeme u svim razgovorima zadnjih godinu, dvije dana pokušavali zaštiti javni interes. Međutim, na koji način ga zaštiti? Na način da i dalje sudjelujemo u ugovoru o javno privatnom partnerstvu jer ga plaćamo. Da idemo u stečaj TPN? Da tražimo novog partnera? To su opcije, to su odluke koje mora donijeti Grad Split. S tim da naglašavam da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i sva tijela Vlade koja o tome odlučuju ne bježe od preuzetih, i stoje na tome, od preuzetih obveza. Da li će mo mi plaćat najamninu ako se kaže – nastavit će mo, plaćat će mo najamninu. Što god Grad Split kao javni partneri i njegova tijela koja za to donesu, nas će to obvezivat. Međutim, mi moramo zaštiti interese Republike Hrvatske, interese Grada Splita, jer ulazimo u jednu transakciju u koju je potrebno ocijeniti šta je najoportunije rješenje za javne partnere. Vi znate, da je, otvoreno govoreći, najjednostavnije taj ugovor raskinuti. Ali to je samo mišljenje. To treba potkrijepiti brojkama. Da li je uopće moguće poslije naći partnera koji bi upravljao tom dvoranom. To je hipoteza. Da li je na postojećim tržišnim uvjetima uopće moguće naći nekoga ko može nastaviti taj projekt koji je u biti izvršen u manjem dijelu? Da li postoje tržišne okolnosti da bi neko u Splitu htio graditi novi shoping mall, garažu i poslovni toranj, ali danas na tržištu toga jednostavno motiva nema. Ovo treba rasčistiti ovako ili onako. Mi smo se jučer sastali ponovno ta Radna skupina i smatramo da je krajnje vrijeme da Grad Split o tome donese odluke, a mi će mo, mi smo svoje stajalište oko samoga vašeg zaključka dali kroz mišljenje Ministarstva financija. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Hoćete li vi gospodine gradonačelniče još nešto pa će mo otvoriti

raspravu. Izvolite. GRADONAČELNIK

12

Hvala gospodinu Šokiću na izvještaju, mislim da je bilo prilično jasno izvješće. Ja se nadam da ste svi razumjeli, dakle, pored svih obaveza da država zaštiti i grad i sve ostalo, ipak je glavni i javni partner u ovome ugovoru je Grad. Država ga je pratila, voljna je i dalje ga pratiti, voljna je i dalje pomagati, voljna je dijelit troškove, ali pod određenim uvjetima. Dakle, nema bezuvjetno, nego je pod određenim uvjetima. Jedan od tih uvjeta je da mi odlučimo se šta mi želimo napraviti, na koji način želimo. Međutim, iznad toga svega vam je ovo da u predstečajnom postupku Ministarstvo financija, Porezna uprava kaže – nema prijenosa vlasništva zemljišta u predstečajnom postupku. To možemo napraviti kasnije, mogli smo napraviti prije, a možemo napraviti i poslije. To nam ne mora na neki način bit završnica. Dakle, ako to stavimo sa strane još uvijek nam ostaje pitanje da li će mo mi kao ključni vjerovnik glasat za stečaj ili ne stečaj TPN-a. cijeli niz posljedica je to. Eto. Ja bi molio sada gospodine Šokić ako vi nemate ništa, predsjedniče ako dozvolite, ja bih pozvao gospođu Suzanu Audic iz IGH da objasni stav konzorcija.

PREDSJEDATELJ U redu. Pa će mo onda otvoriti raspravu. Dobro. SUZANA AUDIC –VULETIĆ, predstavnica IGH …. Što ste nam dozvolili dati riječ. Naime, ja bi se osvrnula na ovo mišljenje

Ministarstva financija. Naime, to mišljenje, mi smo kao konzorcij predložili tri puta izmjene našeg financijskog plana, i u prvom planu financijskog restrukturiranja je doista bila kao prva faza plana bude unos zemljišta u društvo. Međutim, od toga se odustalo. Ovaj zadnji izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja koji je objavljen na stranicama FINE 9. travnja predviđa da će članice konzorcija prodati svoje poslovne udjele Gradu Splitu za 1 kunu i na taj način će Grad Split postati 100% vlasnik Sportskog grada TPN. Nakon toga se kreće prema državi sa zahtjevom za prijenos zemljišta na Grad Split i da se to zemljište onda unese kao dokapitalizacija Sportskog grada TPN. Međutim, ta dokapitalizacija nije uvjet opstojnosti predstečajne nagodbe. Dakle, predstečajna nagodba bez toga može uspjeti. Ona je samo plan. Ona je petogodišnji plan koji mi moramo dati. Dal će se on dogoditi ili se neće dogoditi, to je drugo pitanje. Smisao toga bio je, mi smo imali razgovore sa Državnom agencijom za upravljanje državnom imovinom koja nas je podržala u ……….(- kraj 1A kazete- ..)….zemljište Gradu Splitu je nešto što već dugo traje, zato smo i mi stavili u plan jer je smisao da se od jedne parcele napravi dvije parcele koje će biti Gradu Splitu pripasti, dakle, ući će u Sportski grad TPN parcela koja će sadržavati sportsku dvoranu, a druga parcela bi ostala slobodna s kojom bi Grad Split mogao raspolagati i učinit što bi već htio. Naš plan predstečajne nagodbe sadržava odredbe prema kojima bi se prioritetne tražbine radnika isplatile odmah u prvoj godini, vjerovnici predstečajne nagodbe bi se, otpisale bi im se njihova potraživanja 70%, 30% bi im se isplatilo kroz 4 godine, a članice konzorcija bi otpisale u cijelosti svoja potraživanja u iznosu od 190 milijona kuna. Eto. Ako imate kakvih pitanja izvolite.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Izvolite. GRADONAČELNIK Hvala lipa. Mislim da je bio jasni i jednostavni izvještaj, a ja bi vam sad ako

dozvolite, dobili smo dva maila jutros od strane banaka, pročitat ću vam jedan, ali sad ću vam fotokopirat pa ću vam podijelit mišljenje banaka naravno. I oni su ta treća strana, pošto nisu mogli doć zamolili su mene da ja pročitam njihove stavove. Nije dugo, ja ću vam pročitati jedno ili drugo pismo, ali gotovo identično, ali dobit ćete sve na stol. Dakle, ovo je pismo od Erste banke, ali gotovo je identično i od Zabe pa ću vam kratko pročitat: nastavljeno na vašu korespodenciju, slobodni smo iznijeti svoj sljedeći stav. Izmijenjen je nacrt predstečajne nagodbe društva TPN objavljen na web stranicama, rezultat je dugotrajnih pregovora, te u svojoj biti predviđa način namirenja vjerovnika i budućih poslovnih događaja koji bi trebali osigurati dugoročnu stabilnost i održivost poslovanja

13

društva, zajedno sa upravljanje arenom, ali i mogućnost ispunjenja obaveza prema različitim vjerovnicima odnosno bankama koje su odlučile zadržati pravo na odvojeno namirenje. (ovo je bitno, dakle različiti vjerovnici su banke) U odnosu na ugovor o javno privatnom partnerstvu sklopljen između Grada Splita i društva TPN kako je kasnije izmijenjen, mišljenja smo kako je pozicija grada Splita i društva TPN značajno poboljšala za sklapanje predstečajne nagodbe i sklapanje odgovarajućeg sporazuma s bankama. To ste sve dobili u ovom prijedlogu u informaciji. Isto kao rezultat višegodišnjih pregovora svih uključenih strana. Moramo istaknuti da su banke na koncu pregovora s vama pristali na otpis dijela potraživanja i dugoročni reprogram preostalog dijela potraživanja po izrazito povoljnim uvjetima, daleko povoljnijima od trenutnih tržišnih uvjeta. Ukoliko predstečajna nagodba ne bi bila sklopljena, to bi značilo da nad društvom Sportski grad treba biti pokrenut stečajni postupak. U slučaju stečaja društva TPN prava kreditora prema Gradu Splitu i društvo Sportski grad, u tom slučaju određivala bi se prema odredbama članka 2. točka 14. prvoga ugovora, dakle onoga bazičnoga ugovora, o javnom privatnom partnerstvu što bi u konačnici imalo za posljedicu da bi Grad Split morao na sebe preuzeti obveze društva, Sportski grad, prema kreditorima. Dakle, situacija bi bila puno nepovoljnija Grad jer bi time na Grad jednokratno pale sve obveze Sportskog grada prema kreditorima što bi po našem mišljenju bez dogovora o dugoročnom ispunjenju obaveza za arenu, ostavilo dugotrajne posljedice na sam Grad i gradski proračun. U svakom slučaju, situacija stečaja je za Grad TPN-a je za Grad sigurno nepovoljniji razvoj situacije u odnosu na sklapanje predstečajne nagodbe, te sklapanje odgovarajućeg sporazuma s bankama sve kako je predviđeno dosadašnjim našim razgovorima. Vjerujem da će vam ovo mišljenje bit od koristi od razgovora sa vašim partnerima i Vijećem.“ Ili prevedeno, mišljenje banaka je naravno je ono koje kaže da dogovor koji smo mi načelno postigli, gledajte, dogovor je načelan jer nemamo niti smo ikad u razgovoru rekli da mi smo oni koji su ovlašteni. Ovlašteno je isključivo ovo Vijeće. Međutim, pred vama je ona informacija u kojoj imate financijski slijed događanja onoga što smo sa bankama postigli razgovarajući, gdje oni otpuštaju cijeli niz stvari, daju nam jedan svoj prijedlog. Ja mislim da je dogovor dobar, da su banke zaista izašle u susret, međutim ponovno ću vam se vratiti na ključno pitanje, nesporno je to da su banke ovdje, nesporno je da su banke izašle, da su, da su željele postići jedan dogovor. Sporno je, ja bi vas molio samo male tišine, sporno je dakle to da li mi smatramo da smo mi po prvobitnom ugovoru koji je nesporan, obveznici vraćanja kredita umjesto TPN ili ne. Dakle, to je, ja ću vam se ponovno vratit na ključno pitanje – da li mi, da li ovo Vijeće smatra da smo mi po prvom ugovoru, čak da zanemarimo dodatak 1 i 2, obavezni obveznici vraćanja kredita ili ne. Samo jedna napomena, gledajte, dvorana postoji, neko je platio, neko je napravio, i sad možemo raspravljati o tome da li nam treba. Naravno da nam ne treba. Svima je jasno da ne treba. Ali je tamo. Evo ja ću vam, pa ću se kasnije uključiti u raspravu.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Prvi se za raspravu

prijavio gospodin Ćosić. DAMIR ĆOSIĆ Hvala lijepa predsjedniče. Dobar dan svima. dakle, ove informacije koje smo dobili

do sada smatram od ovih sugovornika, smatram da nisu baš ohrabrujuće. Naime, činjenica je da je Sportski grad TPN d.o.o. predložio plan predstečajne nagodbe, odnosno plan rekonstruiranja koji uključuje sve sudionike u ovom projektu. Znači, banke kao zajmodavce, Grad Split i članove konzorcija. Mene zanima osobno kao građanina ovog grada, a napose i kao vijećnika, koje opcije, odnosno mogućnosti Grad ima za rješavanje ove situacije u kojoj ima poprilično obaveza od kojih je najznačajniji dio onaj koji se zove otplata kredita. U prijedlogu stoji kako bi Grad trebao nastaviti obavezu financiranja izgrađene dvorane, program je kapitalne potpore u visini anuiteta otplate kredita i sanaciju dugova na primjer prema HEP-u. To je vidljivo u materijalima. Iznose, iznos koji bi Grad trebao otplatiti su ogromni, a rezultati minorni jer Spaladium arena ne može vratiti ulaganje. To je činjenica, stoga smatram, da ključno pitanje danas nije je li Spaladium arena isplativ projekt,nego je

14

ključno pitanje – mora li prema ugovoru Grad Split plaćati kredit, odnosno mora li ga kao jedan od jamaca koji su dali suglasnost za podizanje kredita, nastaviti plaćati. To je ključno pitanje. Ukoliko je odgovor pozitivan, smatram kako u suradnji sa Vladom Republike Hrvatske, bankama kao zajmodavcima i članovima konzorcija, treba dogovoriti najoptimalniji način kako Grad ne bi ostao u blokadi. I o tome trebamo razmišljat, i bez ostalih razvojnih projekata koje planiramo. Najvažnije u ovom trenutku je dakle pronaći novac za otplatu kredita. Oko toga se slažemo.

Drugo što me zanima jest što će se dogoditi ukoliko Grad Split ne može odnosno ne će nastaviti plaćanje kredita? Hoće li to označiti potpunu blokadu Grada, to ja sad pitam, i zaustavljanje projekata koje Grad planira? Stoga najljubaznije molim da nama vijećnicima Grada Splita, ali i u Splitsko-dalmatinskoj županiji koju bi ja vrlo rado uključio, što žurnije održi jedna prezentacija možda ovih dana ugovora koje smo sad dobili s nekoliko modela rješenja kako bi odgovorno, savjesno i najoptimalnije moguće za Grad mogli donijeti ispravnu odluku. Volio bih ovdje istaknuti kako na ovom pitanju Spaladium arene ne bi trebali presuditi nikakve stranačke opcije danas, već suradnja i odgovorno postupanje sviju nas za dobrobit grada Splita. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo jedan mali ispravak redoslijeda, obzirom da se gospodin Škorić

javio kao predsjednik Kluba,on ima prednost, izvolite gospodine Škoriću. PETAR ŠKORIĆ Hvala lijepa, evo, poštovani predsjedniče, gradonačelniče, dame i gospodo, sve

skupa vas pozdravljam u ime Kluba HDZ-a i naše koalicije Hrvatskog zajedništva. Evo analizirajući i slušajući osvrt gradonačelnika, gospode iz Ministarstva, iz IGH, i nakon detaljnije analize dostavljenih podataka, dakle koje smo dobili na Gradskom vijeću, pa evo i samog uvoda gdje se raspravlja o samim ugovorima koji su nam evo na naš pritisak praktički dodijeljene na uvid i na pola sata da ih isčitamo, dakle što je bilo nemoguće. Smatramo da je vrlo neozbiljno da na ovako nedorečeni i neargumentiran materijal dođe na samo Gradsko vijeće. Iz dostupne dokumentacije ne možemo procijeniti koji su rizici po proračun Grada Splita i po standard njegovih građana. Bojimo se da bi evo Grad Split u slučaju da ovakav prijedlog bude prihvaćen u ovoj formi, dakle, očekivali smo na ovom Gradskom vijeću puno više sadržajnijih informacija o samom prijedlogu i zbog toga evo nismo ni istupali u medijima prije Gradskog vijeća jer praktički na ovi način, a budući nismo dobili ovdje dodatne argumentacije i materijale, bojimo se da bi ovim praktički Grad na sebe preuzeo obvezu od preko 50 milijuna eura, a ne vidimo na koji način može ta sredstva isplatiti. Nedostatak stručnog kadra i pored brojnih novozaposlenih u novoj gradskoj upravi se upravo očituje na ovom primjeru. Dakle, tu je evo ogroman broj ljudi, predlaže, uvjerava nas kako je dobro za građane grada Splita da isplate preko 50 milijuna eura bankama i oslobode tvrtke „Konstruktor inženjering“, „Dalekovod“, IGH, obveze svakog daljnjeg sudjelovanja u ovom projektu. Očito je u biti iz svega iznesenog da je pozicija Grada Splita uslijed predstečajnih nagodbi od potpisnika ugovora o javno privatnom partnerstvu značajno s ovim pogoršana. Osnovna intencija ovog prijedloga je restrukturirat „Konstruktor inženjering“, „Dalekovod“ i IGH, i popraviti njihovu bilancu i banke nagraditi kamatama, uzimanjem od građana Grada Splita. Postavlja se pitanje u biti tko je ovdje lud. Vidljiva je i intencija smanjenja obveze države kao partnera u ovom projektu, tu je i gospodin Šokić kao predstavnik Ministarstva u ovom svom izlaganju iznio, potvrdio jučerašnji stav Ministarstva financija koji ne žele dakle više kao strana sudjelovati u ovoj predstečajnoj nagodbi. To nas ništa ni iznenađuje budući ova centralna vlast na sve moguće načine izvlači se od bilo kakvog ulaganja u grad Split, od početne obveze države da plaća pola najamnine, razvodnjenim prijedlozima želi se i to zaustaviti, te problem upravljanja i završetka projekta Spaladium arene prepustiti neiskusnoj gradskoj administraciji koja je spremna sve učiniti da zadovolji kratkoročne političke ciljeve, SDP-ove vlade u Zagrebu. Ovo je samo jedan u nizu primjera brutalne centralizacije koja na štetu grada Splita raste iz dana u dan. Neću spominjati od poskupljenja vode, hrane, parkinga, poskupljenja najma poslovnih prostora, i uopće pogoršanje standarda građana

15

grada Splita. Ali nažalost iz dosadašnjeg djelovanja ne možemo reći da nas iznenađuje neukost trenutne vlasti u Splitu. Ali na neke izjave SDP-ovih čelnika, evo uoči ove sjednice moramo reagirati. Na primjer evo gospodin Blaževski, predsjednik SDP-ova kluba izjavljuje da je prihvaćanje ovog prijedloga realna i jedina mogućnost zaštite proračuna Grada i građana. Moramo pojasniti građanima da se predlaže da Grad Split preuzme na sebe otplatu kredita od 46 milijuna eura i još dodatnih 8 milijuna eura kamata, dok se privatni potpisnicima ugovora o javno privatnom partnerstvu poduzećima „Konstruktor inženjering“, Dalekovod“ i IGH osigurava elegantan, besplatan izlaz bez ikakvog novog troška. Za gospodina Blaževskog je vjerojatno to prihvatljiv način rješavanja problema, ali postavljam pitanje ne u ovom slučaju kao predsjednik Kluba HDZ-a, već kao građanin Splita – što će nam 20% porasta troškova življenja u gradu Splitu kao posljedica ovog prijedloga, imati za reći 20.000 nezaposlenih u našem gradu, i još dodatnih 30 u županiji. Gradonačelnik Baldasar kaže da Grad ne pomaže privatnu tvrtku nego spašava sebe. Pitamo se što to spašava položaj grada Splita i što ste poduzeli za zaštitite interese Grada Splita u proteklih 10 mjeseci po ovom pitanju. Kako objašnjavate da ste u predstečajnoj nagodbi „Konstruktora“ d.d. koja je otvorena 28. Siječnja 2013., povjerenica predstečajne nagodbe gospođa Ankica Čenić, osporila Gradu Splitu potraživanje od 46 milijuna eura na ime založnog prava građenja i zakupnine. Znamo da je priznala svega 116 milijuna kuna, te iznos više od 5 milijuna kuna na ime izmakle dobiti od komunalne naknade. Dok s druge strane u predstečajnoj nagodbi rješenje Nagodbenog vijeća od 26. 7. 2013. drugi povjerenik predstečajne nagodbe u IGH, u cijelosti je priznao navedenu tražbinu Grada Splita. Zaključujemo sljedeće, uslijed makinacija u predstečajnim nagodbama, Gradu Splitu je značajno pogoršana pravna pozicija kao vjerovnika što sada rezultira natjerivanjem vijećnika Grada Splita da u tri dana donesu odluku kojom će se garantirati bankama profit, a građanima Splita skuplji život u gradu. Žalosno je gledati da centralna država promatra grad Split kao pečenu turističku kokoš na ražnju koju su je na unaprijed donešene brutalne poreze i prireze, ogoliti do kosti, dok na niti jedan način nije spremna pomoći Gradu Splitu da pronađe izlaz iz ove teške situacije. Zašto vijećnici nemaju nikakve informacije kako su završile predstečajne nagodbe tvrtke „Konstruktor inženjering“, IGH, „Dalekovod“, kao partnerima Grada temeljem javno privatnog partnerstva, koliko je točno poreznog i ostalog duga oprošteno tim tvrtkama, te kakav je njihov jamstveni potencijal kao potpisnika ovog Ugovora. Previše je tu pitanja ostalo bez odgovora da bismo mogli kvalitetno raspravljati o ovoj temi. Ako iz dostupnog materijala vidljivo da je Gradu Splitu u predstečajnom postupku nad IGH iz Zagreba priznato regresno potraživanje preko 500 milijuna kuna, znači li to da je Grad Split sada praktički vlasnik IGH Zagreb. Zanima nas kako to da je predstečajna upraviteljica iz Splita koja vodi usput i stečaj Credo banke i niz drugih velikih postupaka u ovom gradu, našem gradu, odbila priznati potraživanja od preko 400 milijuna kuna, a da pri tome Grad Split ne napravi ništa, da ustraje u dokazivanju svojeg potraživanja. Ove igre sa 50 milijuna eura ovamo, 50 milijuna eura tamo, te lakoća na koju se takve činjenice vode u poslovnim knjigama, kako Grada, tako i privatnih tvrtki iz ugovora o javno privatnom partnerstvu, izazivaju veliki strah kod građana i kod običnog čovjeka. Stoga izražavam duboku zabrinutost zbog načina na koji Grad Split iz jedne sigurne pozicije razno raznim predstečajnim igricama želi gurnuti u stečaj. Uz preuzimanje gubitaka svih strana u postupku i osiguranje 8 milijuna eura za banke kreditora. Ne možemo vjerovati pravnoj službi Grada u kojoj sjede iste osobe koje nisu reagirale na osporavanje potraživanja Grada na iznos od 50 milijuna eura. Iz gore navedenih razloga, zahtijevamo osnivanje stručnog, ekonomsko-pravnog tijela koje će izvršiti super reviziju ove situacije. Pa do tada smo oštro protiv ovog prijedloga. Ne želimo prihvatiti saniranje konzorcija i bilanci banaka na štetu građana Splita. I na koncu, evo budući i među nama vijećnicima, dakle,koji bi trebali glasovati o ovom prijedlogu, evo imamo i vijećnika koji je zaposlenik tvrtke Sportski grad, gospodina Damira Vidoševića, što predstavlja i potencijalni sukob interesa u donošenju odluke o ovom slučaju dakle. Evo ja tražim njegovo izuzeće od glasovanja u ovom prijedlogu. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ

16

Zahvaljujem gospodinu Škoriću. Evo imamo jednu repliku, s tim što bi ja dodao da sam na trenutak u vezi vaših par rečenica imao osjećaj da ste saborski zastupnik jer ste opalili po Vladi, ali dobro je, ja bi samo podsjetio da smo na Gradskom vijeću i da udarimo po ovoj vladi. Zahvaljujem. Izvolite gospodine Čepo. Replika na izlaganje gospodina Škorića.

GOJKO ČEPO Hvala predsjedniče. Evo ja želim kolegi Škoriću da u sljedećem sazivu bude

saborski zastupnik HDZ-a. iako nisam siguran da li idete u tom smjeru s obzirom na vaše izlaganje jer zapravo najviše ovdje ste govorili o svojima, odnosno o prethodnicima koji su ovu situaciju Gradu Splitu ostavili. Pretpostavljam da ste i očekivali repliku s ove strane. Nije nepoznanica da je ovo naslijeđeni problem. Ovaj problem je naslijedio i prethodni gradonačelnik, pa tako i ovaj. Poznato je da priča o Spaladium areni datira iz 2008. godine kada je HDZ bio na vlasti u državi i u gradu Splitu. Priča Spaladium centra jednoglasno je podržala na sjednici ovog Gradskog vijeća od strane vijećnika koji su bili obmanuti, a vaši kolege i prijatelji koji su tad obnašali vlast pod pritiscima nekih vaših sa više razine koji su sada iza rešetaka Remetinca, bili su prisiljeni ovo prihvatit. Da ne govorimo, da najveći problem koji imamo su, evo sad smo dobili ove dodatne anekse ugovorima koje je potpisivao također vaš gradonačelnik. Ja vjerujem gospodine Škoriću da vi kao oporba morate danas na sjednici zbog nečega optužiti ovu gradsku vlast, ali mislim da je u najmanju ruku neprimjereno i neumjesno da onaj koji je Gradu Splitu stvorio najveći problem možda u njegovoj, financijski možda i u njegovoj povijesti

PREDSJEDATELJ Vrijeme GOJKO ČEPO da se javlja i kritizira nekoga ko samo pokušava kontrolirati štetu koju ste nam

ostavili. Hvala. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Čepi. Evo odgovor na repliku. Izvolite. PETAR ŠKORIĆ Hvala lijepa. Evo gospodinu Čepi odgovor, dakle, očito smo se krivo sporazumili.

Nisam ovdje mislio na gospođu Merzel koja leži u zatvoru, i gospodina Sabu, koji podmićuje vijećnike, dakle. Ovdje smo govorili o sasvim drugoj temi koja je danas na dnevnom redu. A što se tiče samog prijedloga, činjenica je da ste vi sjedili u ovom Gradskom vijeću, a ne ja, kad se je jednoglasno donosila odluka i u prethodnim mandatima, dakle, Grad Split je jednoglasno usvojio taj projekat i pod sasvim drugačijim okolnostima koje su vladale u to vrijeme, dakle, ugovora o javno privatnom partnerstvu koji je potpisan sa tri najjače tvrtke u državi. Imamo, grad ima dvoranu u kojoj može se može održavati i evo svjetsko rukometno prvenstvo, može nastupati, svjedočili smo i Mišo Kovač i Severina, mogu igrati košarkaši, međutim, nakon dolaska SDP-a na vlast, situacija u gospodarstvu se toliko pogoršala da su svi partneri iz javno privatnog partnerstva tako i TPN završili u predstečajnom postupku. Kao vrhunac licemjerja, ignoriranje teške gospodarske situacije, predlažete da se raskine o javno privatnom partnerstvu kako bi se privatni partneri oslobodili daljnjih obveza sudjelovanja u projektu, a država izvukla iz svega, a banke naplatili. To sve na štetu građana grada Splita. Dakle, želim kazati da kvalitetan odgovor se na ovo može dati tek nakon detaljnog uvida u sve što se događalo u predstečajnim nagodbama privatnih partnera i što je s njihovom imovinom, a sve drugo je po nama opasno odlučivati u ovom trenutku. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Idemo dalje sa raspravom. Gospođa Daša Dragnić. Izvolite. DAŠA DRAGNIĆ

17

Ovdje bi zapravo se dalo toliko toga reći a pokušat ću ovom dijelu, u prvom ovom javljanju, a poslije mogu kroz replike dodavati razno razna pitanja i komentare. Stvarno ću pokušat bit konstruktivna. A to znači sljedeće – pitanje odgovornosti svih nas, bili mi ovi, oni, lijevi, desni, plavi, crveni, zeleni, koji god, kako sada, tako oduvijek, svi smo, bez obzira tko je, ovo je Vijeće ili gradonačelnik je naš, našeg grada, tako jednako je kod Vlade. Ja ne znam hoću li reći na sreću ili na žalost, ali zapravo sve ovo u ovih 20 godina je naša Vlada, naš grad, odnosno naše Poglavarstvo, i donose se odluke koje naravno zahvaćaju i pogađaju svo građanstvo, a ne mi, vi, oni, koje kako, a vidimo kako nam je. Ono što bi ja zamolila da u buduće, možda je ovo prigoda, jer je ovo stvarno velika stvar, prigoda da postanemo svjesniji da svaki put kad nešto dođe na ovo Vijeće za što moramo glasat, to ima posljedice koje možda sada neko ne sagledava, pa će onda sljedeći saziv ili onaj nakon dva mandata, morat rješavat naše odluke koje smo donijeli ovako ili onako, temeljem čega. Ja stvarno molim da u buduće iz odgovornosti za ono odluke koje donosimo omogućimo da svi budemo pripremljeni maksimalno, da imamo sve materijale koji su nam na raspolaganju, da donesemo najodgovorniju odluku, najbolju za grad i građane. Ne za naše, vaše i one, nego za grad i građane. Ja se sad pitam, ok, sad smo dobili ugovor, aneks, jesmo li dobili sve. Evo sad smo čuli da je Vlada, odnosno Ministarstvo financija, jučer uputilo svoje mišljenje. To nemamo. I ono, rekla sam bit ću konstruktivna, i ono što ja predlažem je da mi danas održimo raspravu, saznamo, otvorimo mnoga pitanja, vidimo različite aspekte, ali danas odluku ne donosimo. Donosit odluku o ovakvoj stvari bez da imamo ljude koji tri godine sudjeluju u rješavanju ovoga, a da nam se niko ne usudi doć reć koje je pravo ili stručno ili njegovo mišljenje, i branit to mišljenje. Da mi donosimo takvu odluku temeljem proučavanja nepotpunog materijala četiri dana, to je neodgovorno. Je, rok za predstečajnu je kad, 20., ili 19., već se odgađalo, to nije problem. Ako se mogla odgodit predstečajni, rok za predstečajnu nagodbu za KK Split zato što su bile takve okolnosti, možemo zatražiti da se i ova rasprava odgodi. Ja vjerujem da to nije mali predmet i da bi sud vjerovatno mogao izać u susret. Dakle, tražimo odgodu roka za predstečajnu nagodbu, a mi ovdje omogućimo sebi da sa svim materijalima ako treba 5 dana sjedimo, raspravljamo i proučavamo i dođemo onda do zajedničkog zaključka i snosimo odgovornost za odluku koju donesemo.

PREDSJEDATELJ Vrijeme. DAŠA DRAGNIĆ Mogu li samo odgovoriti na dva pitanja koja su postavili prethodni? Dakle ovako, PREDSJEDATELJ Gospođo Dragnić, ne odgovarate vi na pitanja, nego vi komentirate …. DAŠA DRAGNIĆ Dobro, dobro, ali postavljeno je bilo kao pitanje, dakle, po osnovnom ugovoru Grad

nije jamac. Iz članka 2.14. piše da može, ali ne mora. E sad ja ne znam ko bi bio lud ako mu daš da može a ne mora, da uzme – mora, jel. A po onome, zašto mu ju suglasnosti, a ono što je tražena suglasnost Grada za zaduženje, to je zbog toga što je pravo na građenje preneseno kao instrument osiguranja i zbog toga je trebala suglasnost Grada. Dakle, time ništa Grad nije ušao u nikakvu dodatnu obvezu. Eto hvala, dalje ću se javljat.

PREDSJEDATELJ Dobro, drugi put iskoristite priliku pa razgovarajte u ime predsjednika. Gospodin

Gojo jednu repliku na izlaganje gospođe Daše. TOMISLAV GOJO Mislim da bi svima nama bilo lakše i da bi rasprava bila kraća kad bi mi dobili

odgovor na jedno ključno pitanje – a to je da li u slučaju stečaja Grad ima obvezu vraćanja kredita? Dakle, mi smo čuli mišljenje banaka po tom pitanju,nismo čuli stav Grada. Znači,

18

gradonačelnik je rekao da je to sporno. Meni je nekako logično da Grad ili pravna služba ukoliko nema izričit odgovor, ali bar nekakvo mišljenje, jer mislim da je to nama svima ključno za donošenje odluke.

PREDSJEDATELJ U redu. Zahvaljujem. Nema gospođo Majo, nema. Samo tri, pa molim vas, nemojte

se prepucavati, dakle, gospođa Daša Dragnić je u pravu kad je rekla da je ovo jako ozbiljno pitanje. Prema tome, sasvim sigurno da ovakvim nemirom nećemo pridonijeti ovoj raspravi. Pitanje je i gospodina Tomislava Goje na svom mjestu. Oćemo li dalje sa raspravom ili izvjestitelj ima potrebu reagirati? Izvolite gospodine gradonačelniče.

GRADONAČELNIK Evo izvjestitelj gospođa Slavica Radić koja je jedna od naših pravnica i koja je

dovoljno učestvovala, pa možda ne od samog početka, ali mislim da ima dovoljno informacije da vam još malo rasvijetli situaciju.

SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada Prvo pitanje je bilo – postupci predstečajnih nagodbi i konzorcija. Tu su izrečene

netočne tvrdnje. Dakle, ne priznaje stečajna, odnosno povjerenica predstečajne nagodbe, niti je priznavala, niti je odbijala. Dužnik je taj koji pokreće postupak i priznaje nečiju tražbinu ili ne priznaje. I o tome se glasa. Također nije istina da ništa Grad nije poduzeo. Dapače. Ne odbijajući dio u ovom predstečajnom postupku „Konstruktora“, Grad je išao u žalbeni postupak i odbijen je po žalbi. Nadalje, sve drugo, pa i sama nagodba je javno objavljena, javno dostupna, na stranicama FINE, jer tako zakon propisuje. Prema tome, svi su mogli biti upoznati, a to što niste, kao da niste pročitali propis i pitate zašto vam ga netko nije objasnio. To sami pročitajte, pa ćete vidjet šta piše. O svakom segmentu nagodbe. I danas vam je na stranicama FINE. I IGH, i „Konstruktor“, i „Dalekovod“. I sve je tamo jasno. I sudska nagodba, i izglasavanje, i dugovi, i šta je odbijeno, i kako su žalbe, i zašto su žalbe odbijene, i one su također objavljeno. To je jedan.

Dalje, šta je ono još bilo pitanje? Članak 2.14. koji je izmjenjen aneksom 1., u kojem je na neki način pooštreno. To zbilja je jedno sporno pitanje. Kada i u kojem trenutku Grad može preuzeti i cijeli članak je baziran na tome da u slučaju zastoja projekta, ispunjenje uvjeta stečaja, šta Grad može ili bi trebao poduzeti. Ali se uvijek govori o cijelom projektu. O tome Grad može donijeti odluku da preuzme, ako banke same ne preuzmu određenu, po rokovima propisanim tamo, upravljanje dvoranom, da je može uzet, i može s bankama dogovorit otplatu kredita uz uvjet traženja novog investitora. U konkretnom slučaju takav novi investitor ne postoji. Također je pitanje je li ugovor prestao ili je ugovor na snazi. Obzirom da su davno ispunjeni uvjeti za prestanak ugovora po samom zakonu, radi neispunjenja, i radi kršenja, to je također jedno pravno pitanje na koje pa u ovom trenutku i na ovaj način vam sigurno nitko neće dati odgovor sa da ili ne. Jer je malo složenije od da i ne.

I šta još imamo? PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gospođa Maja Dvornik jednu repliku. SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada Aha. Osim suglasnosti Grad dao, a to je dao je suglasnost da se zakupnina

koja je određena i glasi kao zakupnina, naravno da traje ugovor o javno privatnom partnerstvu, da je suglasan na zalog koje banke imaju na zakupninu. Dakle, da se zakupnine mogu plijeniti dok traju zakup. Opet moram tu stalno se ograničavati na to je li prestao ugovor, nije prestao i kad je prestao.

MAJA DVORNIK Ako mogu kratko. Mislim 10 mjeseci ove vlasti je bilo dovoljno da dobijemo pitanje,

odgovor na može ili mora. Inače u pravu, ja ne znam tko je pisao ugovore, neko je to pisao

19

sa debelom namjerom. Nitko nije toliko blesav da eto tako se izrazim, kad nešto napiše „može“, mi smo svi, ima nas ovdje pravnika, i znamo da, da to je očito umjetnički reć, što je rekao gospodin Podrug, jer u zakonu postoji „mora“. Dakle, nešto se mora, a nešto se eventualno može davati gradu. Kod ovakvog iznosa, jedno diskreciono pravo, je zaista van mozga. Budimo realni. Mi moramo znati u ovome trenutku, nemojte me krivo shvatit, ali bilo kakve prozivke, trebali ste pročitat, trebali ste napravit. Trebali ste nam dat mišljenje nakon 10 mjeseci kakav je stav u vezi toga, šta kažu pravnici, moglo se do sada ispitati mišljenja, dovedeni smo u jednu vrlo čudnu situaciju. Mi imamo istu želju koju imamo svi ovdje vjerujem, da ovaj grad ide naprijed. Nitko ovdje ne namjerava da ovaj grad ide nazad, nitko od nas ne želi da ta dvorana stoji kao jedan ogroman crni kapsil koji se gleda sa Marjana i jednostavno ne radi.

PREDSJEDATELJ Vrijeme. MAJA DVORNIK To je jedna sramota ovome gradu. Dajte ljudi moji, dajte nam jedan suvisli odgovor

o kojega stalno o njemu govori gradonačelnik – da li mi to moramo, ili ne moramo. Meni se čini da po onome aneksu je u jednome trenutku napisano moramo i da smo mi trenutno u ….

PREDSJEDATELJ Gospođo Dvornik vrijeme vam je isteklo. Gospodine Škariću izvolite. Škoriću. PETAR ŠKORIĆ Hvala lijepa. Evo ja bi dao jedino repliku gospođi Radić vezano za informaciju oko

zahtjeva za dokazivanje potraživanja. Dakle, mi u izvješću nismo dobili tu informaciju. A druga stvar evo zanima me zašto za „Dalekovod“ nemamo informaciju je li tražbina u predstačajnom postupku i sljedeća stvar ne vidim što je tu, u čemu je problem da tražimo od strana u postupku, dakle, to je od ovog konzorcija, informaciju o njihovom jamstvenom potencijalu kao potpisnicima ugovora.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Daša Dragnić. SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada U materijalu koji ste dobili točno stoji šta smo prijavili u postupku predstečajne

nagodbe nad IGH, i koji iznos je IGH ...., kao uvjetnu tražbinu. Dakle, tražili smo po, garancije konzorcija izdanog od svih članova konzorcija, odgovornost za štetu, dugove i ne znam ni ja što sve može proizać ukoliko TPN ne izgradi arenu, odnosno bude Gradu načinjena šteta. Mi smo je u tom trenutku sveli na taj iznos kredita, postojećeg kredita, ne znam, komunalnog doprinosa i naknade. Od prilike to je analiza. I priznati u cijelom iznosu na način da je to uvjetna tražbina koju prema ugovorenim odredbama iz ugovora Grad mora dokazati u postupku mirenja pred gospodarskom komorom ili pred arbitražnim sudom i visinu i …. To je to. I ukoliko dokaže i dobije takvu odluku, da će se isplatiti u rokovima kako takva odluka bude glasila. To piše u materijalu.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Daša Dragnić. DAŠA DRAGNIĆ ….. tako da sam skoro pa ja zaboravila kome sam trebala replicirat, ali, pitanje je

zapravo ne samo da stvarno bi bilo u redu da tražimo mišljenje i stavove šta pregled, šta bi to bilo, šta bi značila jedna varijanta, šta bi značila druga varijanta i da se temeljem toga onda donose odluke, a odgovora stalno nije jednostavno jer ne može se reći ni da ni ne, jer je to složeno, mi ovdje sada danas moramo, bi kao morali odlučiti da ili ne, a sve do sada

20

niko ne može odlučiti jer je složeno. I niko nema mišljenje jer je složeno, a mi bi morali donijeti odluku. Malo mi je to, zapravo, bi volila i čut mišljenje pravne službe da li obaveza preuzeta od strane jel gradonačelnika potpisanog aneksa dodatak 1, koji je izvan njegove ovlasti, da li obvezuje pravnu osobu, odnosno Grad i da li je valjana.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Idemo dalje sa raspravom. Gospodin Boraska Igor. Oćemo li odma da

se odgovori? Dobro. Izvolite gospođo Slavice. Izvolite. SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada Obvezuje. Jer je potpisan po zakonskom zastupniku Grada. Da li on podliježe nekoj

drugoj odgovornosti, ali u odnosu na treće se ne odnosi i njihova prava koja su stečena time. PREDSJEDATELJ Evo i gospodin gradonačelnik se želi pridružit ovoj raspravi. Izvolite. GRADONAČELNIK Raspravljamo, evo, nije baš neka žučna rasprava, ja ću ipak odgovoriti na nekoliko

postavljenih pitanja. Dakle, prethodna administracija gospodina Keruma je potrošila 3 godine sa ja ne znam koliko sastanaka, najmanje 20 sastanaka, 2 tematske sjednice. 5 puta se raspravljalo i tako dalje, i tako dalje. Pa onda dozvolite kad se kaže da je kompleksno pitanje da onda zaista i postoji razlog zašto to kažemo, jer je kompleksno pitanje. I sve pravne službe koje smo mi kontaktirali, niko nam nije dao decidirano mišljenje. Niko. Gospođo Maja možete se ljutiti il ne ljutit, ali ako vam stručnjaci iz DORH-a kažu – ne znamo, jer nemamo ovakvu sudsku praksu. Ponavljam, to sam već rekao i u prethodnim izlaganjima, nemamo sudsku praksu ovakoga tipa. Mi nemamo odgovor na to i ne možemo vam mi odgovoriti umjesto vas. Naime, radi se o političkom pitanju, a ne o pravnom pitanju. Koliko god mi htjeli izbjeć to, jer je politička odluka dovela do gradnje ove dvorane, koliko god gospodin Škorić sada radi nešto drugo, međutim, nemojte uvoditi ove elemente jer će mo se onda rasplivit. Gospodine Škoriću nemojte molim vas nastaviti u tom smislu koji ste počeli, jer nećemo nigdje doć, jer ću vam ja odgovor, pa će mo onda završit na raspravi ko je kriv, ko nije kriv, ko zašto. Ovdje imamo konkretni problem Grada Splita koji se zove Spaladium arena koja je koštala dakle 46 milijuna eura je primarni ugovor o primarnom kreditu. On očito nije bio dovoljan, dodan je drugi ugovor na 8 milijuna eura. Gospođa Suzana vam je odgovorila koliko je konzorcij pored toga još dodatno potrošio da bi dvorana bila završena. Ja mislim da se radi negdje i cifri od blizu 70 milijuna eura. Ukupno. Dakle, dvorana je, vrijednost dvorane je onoga momenta kad je sagrađena, govorim o cifri ako se ne varam tu negdje spomenula ga je Suzana, oko 70 milijuna eura. Dakle, mi danas imamo situaciju, po meni, ja ću reći moje mišljenje, čita sam ovo 30 puta, neki su čitali i više od 30 puta pročitali, pa svi imamo različita mišljenja. Dakle, moje mišljenje je sljedeće – jasno u ugovoru se stoji naručitelj je država i Grad Split. Dakle, naručitelji su država Hrvatska i Grad Split. Legalno izabrana vlast ondašnja, legalni predsjednik, legalni premijer, legalni gradonačelnik su naručitelji. I izvršitelji su bili oni koji su izvršitelji koji su upali u krizu. Ali oni su vam ovdje sekundarnoga značenja. Imate naručitelja i imate kreditora. Kreditori su ove dvije banke. I oni kažu jednostavno – je li vi osporavate da je dvorana sagrađena? – Ne. Mi osporavamo da cijeli ugovor nije ispunjen. I od toga nitko ne bježi. Dakle, ugovor nije do kraja ispunjen. Po članku 2.14. postoji jamstvo naručitelja prema kreditoru. Zanemarite u jednom trenutku, u potpunosti zanemarite izvršitelja. On ovoga momenta, ali vratit ću vam se na njega, kao da ne postoji. Tamo vam stoji ukoliko se ugovor prekine, dakle, banke ga nisu prekinile, premda su mogle. Mogle su banke, mogli smo mi, mogao je gradonačelnik Kerum u to vrijeme. Nitko nije znao posljedice. Nisu ni banke bile sigurne. Jedino što su banke bile sigurne su rekle – mi smo u dobroj vjeri vas kreditirale. Dvoranu ste dobile, vi sad osporavate plaćanje. Ukoliko Grad, država se prije svega uopće ne izvlači iz svojih obaveza. Država kaže – vi ste oni koji ste potpisnici i mi će mo vas pratiti pod određenim uvjetima, a to znači – zemljište će vam prenijet, mi će mo vam plaćat to, a zemljište će mo vam prenijeti onoga momenta kad vi idete u ispunjenje drugoga

21

dijela ugovora, a to znači gradnju tornja. E sad, da bi ja odgovarao gospodinu Škoriću, da li će mo mi sad govoriti o tome da li je to bilo realno ili nije, ja mislim da je u onom momentu, datim okolnostima, ipak to bilo realno. Nije bila recesija. Recesija je došla kasnije. Ja ipak mislim da su ljudi u dobroj vjeri mislili da će to napraviti dobro za Grad Split i sad imamo problem jer u međuvremenu nas je recesija prilično oštetila. Pa ću vam se vratiti ponovno na početak. Dakle, kreditori su to u dobroj vjeri to dali, mi smo u jednom momentu vidjeći da ugovor se ne ispunjava, prethodna administracija prestala plaćat, jer više nije znala da li treba ili ne treba. Međutim ni ugovor se nije prekinio. Naime, neki pravnici govore da, ali samu činjenicu da se ugovor više ne ispunjava, ugovor je prekinut. U tom slučaju, ako je to tako, a po meni je tako, da je ugovor prekinut, obaveza sa izvršitelja prelazi na naručitelja, a to znači na Grad i na državu. I po meni mi ne možemo izbjeć plaćanje nečega šta je kreditor odobrio u dobroj vjeri nama iskreditirao, jer kreditor kaže – ukoliko vi idete dalje, nastavite plaćat, preuzmete dvoranu na ovaj ili onaj način, u tom slučaju će mo i dalje biti voljni kreditirat izgradnju tornja. E sad tu vam dolazi činjenica da taj toranj više ne mora biti mall kako je bilo predviđeno primarnim ugovorom, odnosno u početku. Mi slobodno sa kreditorom možemo se dogovoriti da to bude zgrada banovine, hotel, da bude sve unutra. Da stavimo što god nam padne na pamet unutra. To nam nitko ne brani, jer to će mo dogovoriti kasnije sa kreditorima. Pri tome kreditor kaže, dakle, ako je po ovome što oni kažu, mi smo vam dali 46 milijuna eura, i zato postoji primarno jamstvo, primarnog ugovora i ja mislim, po meni, ja vam govorim moje mišljenje, pravnici i to, je nesporno, do današnjega dana na to se skupilo oko 11 milijuna eura kamata. Dakle, govorimo o 57 milijuna eura obaveza. Postoji sekundarni kredit od 8 milijuna eura na koji ne postoji primarna garancija, dakle, ne postoji prvobitna garancija i to je sporno, i tu se banke slažu da je to stvar koja bi na sudu bila razmotrena, ko zna kako bi završilo. Zaista to, i oni kažu – ne znamo. Pa onda oni kažu, da mi ne bi ulazili u takav tip spora, vi nama priznajte da smo mi kreditori, da smo napravili to da se dvorana sagradi. Dvorana je javni interes. Ja mislim da je i to nesporno. Ako vam je i to sporno, onda je to čudno, mislim, dvorana je javni interes, mi smo je naručili, naručitelji su je naručili. Neću ulazit zašto smo je naručili, koji su motivi bili. Oni kažu – mi će mo vam ovako napraviti, dakle, priznajte 46 milijuna eura, i naplatit će mo od ovih, dakle, ponovit ću vam informaciju onu koju smo postigli u dogovoru s bankama, 46 milijuna eura, okrugla je brojka, 45,5 je stvarna brojka. Od 11 milijuna eura naplatit će mo vam 8, 3 milijuna vam odmah otpuštamo. Ovih 8 stavimo u suspenziju i jednoga dana će mo ga otpisat. Dakle, otpisuje nam 11 milijuna eura. Ukoliko budemo normalno plaćali po ovo što su nam rekli, dakle, 46 + 3. Ovih 46 + 3, 49, su napravili takozvanu relaksaciju na način da vam krivulja otplate ide na početku je niska i ide prema završnici prema 25.-toj godini, dakle, oni 25 godina prihvaćaju. Jedna ide, ispočetka manje plaćamo, na kraju više plaćamo. Dakle, pri tome je dug period i još možemo uć u dodatne razgovore kasnije. Po meni je to, ako prihvaćamo da smo mi obveznici vraćanja kredita, onda su nam oni zaista napravili nešto što mislim da je u redu. Dakle, opet će mo se vratiti na ključno pitanje. Po meni naručitelj je država i Grad, kreditor je oni koji je, a izvršitelj stjecajem okolnosti to koji je. Možda sam vam malo razjasnio sad.

PREDSJEDATELJ Evo imamo tri replike. Gospodin Podrug, gospodin Škorić i gospodin Duje. I Ljubica.

Ljubica. Ispričavam se. Onda idemo tim redom. LJUBICA VRDOLJAK Ja bi pitala zašto banke nisu nastavile kreditirat projekt do kraja? Gdje se to projekt

verificira do pola gdje postoji njihov interes, jer znaju od koga će se naplatiti, što je javni interes, a da ostali dio gdje oni imaju rizik dalje ne kreditiraju. Prema tome, nije točno da je kreditor ispunio svoje obveze jer rizik izgradnje ono što smo rekli poslovnog tornja, garaža, trgovačkog centra, u tom dijelu je postao rizik jer se gradilo za nepoznatog kupca. Prema tome znali su oni kad su ušli u ovaj ugovor da ulaze u izgradnju za nepoznatog kupca. Prema tome nije banka izvršila to do kraja jer kad se radi jedan projekt, on se radi u cjelosti. A mi ovdje prihvaćamo, mi smo naručili dvoranu, pa mi kao, mi nismo naručili dvoranu zato što je nama trebala dvorana, nego mi smo naručili dvoranu zbog ovog drugog poslovnog

22

dijela i ovo se ne zove ovako kako se u točci zove, i projekt se zove športsko poslovnog kompleksa Lora u Splitu. Prema tome, ne športskog. Nisam sigurna baš da bi Grad morao vratiti kredit. I ono što me je iznenadilo, a sad je gradonačelnik demantirao gospodina Šokića, to je da je javni partner, on je rekao kao Grad je javni partner, a Vlada Republike Hrvatske je isto tako javni partner. Znači mi smo tu u zajedničkom partnerstvu i ne može se Vlada Republike Hrvatske u ovom momentu izvući iz ovoga, ali kao Vlada Republike Hrvatske pod određenim uvjetima. Mi kao vijećnici možemo kazati i Grad Split pod određenim …… (-kraj 1B kazete-) ….maloprije odgovorila teško je na to odgovoriti i tako. Meni je vrlo teško razumjet takav način razgovora da ovdje dođete i kažete vijećnicima da je teško odgovoriti je li Grad mora ili ne mora. Da se to ne može tako jednostavno odgovorit. Kod mene se sve može odgovorit vrlo jednostavno. Može, ne može, ako ne može – zašto ne može, ako mora, ili ako je dvojba, u čemu je dvojba. Ili dovedite nekoga ko to nam ovdje može kazat. Je li Grad u obvezi po ugovorima i koje imamo danas, u obvezi vraćat kredit, ili nije? To je pitanje svih pitanja. Ne zanima me mišljenje, nego što je.

PREDSJEDATELJ Samo trenutak. Ići će mo, molim vas, dakle, ići će mo jednim redoslijedom.

Rasprava je, pa će mo ovaj puta malo i odstupati od Poslovnika sve u cilju da pronađemo najoptimalnije viđenje problema. Neću reć rješenje, ali viđenje problema. Evo ja bi sad zamolio izvjestitelje, možete se referirati, ali vrlo kratko, poštujući vrijeme svih ostalih. Ili da svi date repliku, pa ćete onda, jer pretpostavljam da je jedno izlaganje izazvalo sve replike, pa je onda bolje. Izvolite. Ide sada gospodin Podrug.

LUKA PODRUG Gospodine gradonačelniče. Evo nastavljam se na ovo što je rekla vijećnica Vrdoljak,

vi ste rekli kategorično ono što je zaista trebalo reći. Naručitelj su Vlada i Grad Split. Kolega predstavnik Vlade, evo nismo imali prilike do sad s njim polemizirat je kazao, ja sam zabilježio – Vlada neće sudjelovati u predstečajnoj nagodbi, vjerovnici Vlada neće dati zemljište, Vlada neće plaćat 50%, a ja sad kao vijećnik unaprijed govorim bez obzira kako će teć rasprava, ja ću glasat da Grad ne sudjeluje u predstečajnoj nagodbi, da Grad ne traži zemljište, i da Grad ne plaća 50%. Mi smo potpuno u istoj poziciji. A gospodine gradonačelniče, uopće ne želim govoriti o politici, kasnije ću kad budem u svojoj raspravi, ovo je samo mala replika. Iz ovoga je očigledno da vi nemate podršku Vlade. Mene zanima je li ona lijeva, desna, čija, koja, kakva, i tako dalje, kad smo govorili prije o nekoj Vladi čiji je premijer sada u Remetincu, isto tako moramo govorit o ovoj sadašnjoj Vladi čiju vi očito nemate podršku. Pa gospodine gradonačelniče, između ostalog ste i dobili povjerenje i nas ovdje uvjeravali da imate odličnu suradnju. Gdje su danas? Ovdje su ministri od Grčića, Jovanovića i drugih, poštujuć pomoćnika koji je tu, zamjenika, ne želim čovjeka degradirat, ali ovdje se radi o milijunima, a njih to ne interesira. Pa nas interesira isto koliko i njih. Evo ja tvrdim ovo čini mi se interesira neke privatne firme koje su i onako u stečaju i banke. A nas, mene kao vijećnika interesira otprilike onoliko koliko i premijera. Ne interesira me.

PREDSJEDATELJ Vrijeme. Zahvaljujem. Sljedeći je gospodin Duje Sučić. DUJE SUČIĆ Hvala. Još samo par stvari da bude kasnije lakše u raspravi. Ovdje spominjete ako

će Grad preuzest na sebe obvezu i tako dalje prema kreditorima, šta je sa obvezama privatnih partnera prema Gradu? Šta je sa korporativnim jamstvima koja su bila? Što smo tu poduzeli? Šta se tu može napraviti? Znači to su ključna pitanja koja nisu uopće spomenuta u nikakvim sada usmenim stavovima. A to je ključno. Ako mi želimo nešto napraviti, moramo vidjeti što je s njima. Ne mogu se oni tek sa odricanjem od 200 milijuna kuna nekakvih završnih radova iz ove situacije elegantno povuć. Znači odgovor šta je s tim jamstvima i jesmo li ih aktivirali i što mislimo s tim? Ako projekt nije uspio, onda mi jamstvo možemo aktivirati. Hvala.

23

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. GRADONAČELNIK Ja bi molio da mu odgovorim direktno na ovo jer je PREDSJEDATELJ Sad ćemo, sad smo se dogovorili, ne mogu šetati i vlastite stavove opovrgavati kako

vi zahtjevate. Amo sad ovo GOJKO ČEPO Ja bih vas molio da zaštite vijećnike od novinara. Naime, ja vidim u ovome trenutku

da kamere snimaju privatne, nije bitno jesu li privatne, ali da ovo unošenje kamera u monitore vijećnicima 12 sati dnevno u najmanju ruku neprimjereno. Vidim da je sad interesantan sad gospodin Kerum, ali viđao sam to i gospođi Puljak, i više puta. Dakle, da se zaista zaštiti vijećnike. Ja shvaćam da je potreba javnosti da imaju svaku informaciju sa ovog Vijeća, postoje mikrofoni, zvuk i slika, ali mislim da zaista nema potrebe da svaku sjednicu Vijeća se svakom vijećniku snima njegov monitor i u svakom trenutku što se na njemu nalazi.

PREDSJEDATELJ Ovo shvaćam kao primjedbu vezano za vas osobno. I zaista bi zamolio sredstva

informiranja da ne ulaze u toliki aspekt ajmo reć vijećničke intimnosti, mada je to pod navodnicima.

GOJKO ČEPO Zadnji put su izvještavali o tome tko je na facebooku …… PREDSJEDATELJ To nemojte, molim vas, pazite, pazite, molim vas. LUKA PODRUG ..... PREDSJEDATELJ Gospodine Podrug, amo ovako, ma ne možete odgovorit, molim vas. Evo ovako,

sredstva informiranja imaju svoja prava i tako dalje. Oni imaju na koncu konca i svoj moralni kodeks i uzuse koliko sam ja do sad vidio, toga se jako dobro pridržavaju. Žele prikazati sve što smatraju da je interesantno, jer to javnost interesira. Slažem se da u tome treba naći jednu mjeru, ali mjera može samo biti vijećnik koji intervenira i kaže meni to smeta, i ja ću tada intervenirati, a ne na način da se općenito o tome govori. I na kraju, ne možete izbjeći ono što s osobom nosi binarni sustav. 01 10, imamo šta imamo. Za 20 godina svi će mo dobiti u uši i svi će mo znati di smo i šta smo. Nano tehnologija ide dalje. Ne možete to spriječiti ni da hoćete. Idemo dalje. Sada će odgovoriti, ne, ne, gospodin Škorić ima, pa gospođa Daša Dragnić.

PETAR ŠKORIĆ Evo moje kolege su uglavnom sve rekle. Dakle, ne bih dalje replicirao, kazao bih

jedino da je dvorana tu, da je nitko ne može odnijeti. Dakle, svatko tko bude njen vlasnik molit će građane Splita da je koriste.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Daša Dragnić. DAŠA DRAGNIĆ

24

Ja bi volila, zapravo još jedanput istaknuti moj prijedlog na početku. Dakle, da se zaključi da Vijeće glasa o zaključku da mi danas raspravljamo o ovom pitanju a da ne donosimo odluku o ovome zato što nemamo pravna i valjana mišljenja svih stručnih službi, odnosno dio materijala smo dobili tek danas. Ako smo proglasili ključnim pitanjem – je li Grad dužan, jel, dal je jamac, dal je dužan ili ne, i o tome zapravo ovisi naša odluka, a podatak da je možda to dužan to radit, smo dobili jutros i bez mogućnosti konzultiranja i traženja naših stručnih mišljenja i bez stava stručnih mišljenja o tome od strane predlagatelja, mi ne možemo danas donositi nikakvu odluku. Ja stvarno molim da ide na glasanje zaključak da mi raspravljamo o ovoj temi a da ne donosimo danas odluku i da se ide prema sudu sa zahtjevom da odgodi rok za predstečajnu. Hvala.

PREDSJEDATELJ Gospođo Dragnić, to možete predložiti u raspravi. Sad ste replicirali. Molim vas, ne

možete to tako predložiti. Predlaže se u raspravi kad imate, sad ste imali, molim vas, sad ste imali repliku na izlaganje izvjestitelja. Pa ćete to ponoviti kad dobijete riječ za raspravu. Ima li izvjestitelj, izvjestiteljica potrebe reagirati? Izvolite.

SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada Ugovor, ponovno na pitanje, da li Grad u ovom trenutku mora preuzet kredit? Ja

mogu reć samo moje mišljenje. Ja nisam pravna služba. I nisam sud koji donosi konačno mišljenje. A to je onda pravo mišljenje, jer ono je jedino mjerodavno. Po mom mišljenju u ovom trenutku - ne mora. To je odgovor.

Drugi odgovor je bio na pitanje – za korporativna jamstva. Obzirom da govorimo o prihvaćanju ili ne prihvaćanju, predloženi prijedlog predstečajne nagodbe u kojem je na neki način, ne na neki način nego sigurno, u prijedlogu prihvaćanja predstečajne nagodbe, odričemo se prava i vođenja postupka po korporativnim jamstvima.

Rokovi su ako ne prihvatimo, rokovi su odmah, 15 dana, 30. PREDSJEDATELJ Gospodin Tomislav Gojo još jedno pitanje. Raspravljamo. Recite, recite. SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada A što se tiče predstečajne nagodbe i izglasavanja, kako god mi glasali, kako god

odluka donesena na ovom Vijeća, posljedice su jedne ili druge. Ili TPN ide u stečaj ili se prihvaća nagodba. Nema odgode. Ne može. Jer je ovo krajnji rok. 18.-ti je zadnji rok. Dalje nema.

PREDSJEDATELJ Tišina, tišina. Evo gospodine Tomislave izvolite. Duje Sučiću izvolite. DUJE SUČIĆ Ako se ne prihvati plan predstečajne nagodbe, ako se ide u raskidanje ugovora i

traženje po korporativnim jamstvima, ta solucija i taj model evo, da vidimo šta je s tim? SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada Ja sam objasnila, i u materijalu je. Što znači, pokretanje postupka po korporativnim

jamstvima je pokretanje postupka pred arbitražnim sudom, odnosno postupak mirenja pred Hrvatskom gospodarskom komorom prema zagrebačkim pravilima o mirenju. Tako je ugovoreno. I u tom postupku će se utvrđivati postoji li šteta, kolika je i visina štete. I dakle to je krajnja odluka. Što znači da bi u ovom trenutku trebao netko izračunati kao ……

PREDSJEDATELJ U redu, idemo dalje. Gospođa Dragnić, jeste vi imali šta? Niste više. Dobro. HRVOJE MARUŠIĆ

25

………… četiri puta govori, a mi svi po Poslovniku, …., sad stvarno malo …. 64 puta se javila na repliku. Pa daj ljudi moji amo malo poštovat neka ….

PREDSJEDATELJ Gospodine Marušiću, evo sad će mo. Pazite, vidite, HRVOJE MARUŠIĆ ….. slušat stalno isto. Jedna osoba govori non stop. 35 puta zaboga. PREDSJEDATELJ Slažem se. Ako nećemo biti uviđavni, skratit vlastite rasprave, nećemo daleko

dospit. Nije se javila. Ja sam pogriješio. Jer ovdje mi je sve izbucano od pustih replika. Pazite, ovu reakciju shvatite gospodina Marušića u smislu da sami sebe više poštujemo, koncentriramo se, i zaista komprimiramo naša i pitanja i odgovore i sugestije. Zaista. Eto to bi vas ja zamolio. Evo idemo dalje. Gospođa Marijana Puljak se javila. Gospodin Kerum jeste li se vi u ime? Molim vas, molim vas, je li rasprava ili u ime kluba vijećnika?

ŽELJKO KERUM Šta ste rekli? PREDSJEDATELJ Je li u ime kluba vijećnika? ŽELJKO KERUM Ma bitno da rečem, nema veze, ipak sam bio gradonačelnik. PREDSJEDATELJ Molim vas, amo samo za ubuduće molim vas, znate da po Poslovniku ŽELJKO KERUM U ime kluba. PREDSJEDATELJ Da po Poslovniku prednost imaju vijećnici koji govore u ime kluba. Morate mi to na

vrijeme jasno i glasno reći kako bih ja mogao pravilno reagirati. Ovako reagiram nesuvislo i ispadam ja kao predsjedavajući pomalo smiješan što mi nije simpatična situacija. Dakle, gospodine Kerum izvolite, imate pravo 10 minuta u ime kluba vijećnika.

IGOR BORASKA Izvinite predsjedniče, bila je moja rasprava, već ste me prozvali prije 48 minuta. Za

raspravu. PREDSJEDATELJ Točno. Točno. I imamo ovakvu situaciju gospodine Boraska žalosnu, ali ću je ja

nastojati nadalje u tijeku sjednice, a posebno za naredne sjednice dovest u ispravno stanje u skladu sa odredbama Poslovnika. Nemojte se ljutiti i ovo ide, gospodine Čepo nisam vas pitao za mišljenje, i ovo gospodine Boraska ide na moj račun spram vas i zahvaljujem na razumijevanju. Izvolite gospodine Kerum.

ŽELJKO KERUM Hvala. Pozdravljam sve prisutne i gledatelje. Ja ću biti kratak, neću bit 10 minuta.

Znači, ko je šta radio i kako se je napravilo, tako je kako je, vjerovatno je, ne vjerovatno nego sigurno je bila dobra namjera kad se radila Arena, kad se išao raditi shoping mall, i poslovne uredske zgrade i tako dalje, situacija je došla da je došla kriza, banke su počele gledat sumnjičavo prema investitorima, odnosno projektima i tako dalje, i dalje se stalo, nije se išlo

26

dalje. Ostaje projekt nezavršen, jedan dio je završen, znači Arena i tako dalje. Znači, ono što ja želim reć da je gubljenje vremena govorit tko je za što kriv i ko je šta trebao napraviti i šta su stručnjaci, da li su postojali i gdje su falili, i šta je trebalo napraviti drugačije, to je suvišno sad govorit, to je gubljenje vremena. Mi se trebamo skoncentirat na koji način će mo mi riješit situaciju s obzirom da firme koje su osnovale TPN, sigurno je ne mogu riješiti, jer su one praktički u problemu, one su mrtve, a Grad je živ. Znači, Grad će biti vječno živ, i Grad je u situaciji da to može riješit, pogotovo zbog čega Grad to mora riješit je zbog toga što mi ovdje pričamo da li će mo mi imat spor, ili da li mi odgovaramo za sredstva koje je banka plasirala ili ne, mi odgovaramo sigurno. I ne daj Bože da dođe do spora, ja se bojim da će Grad spor izgubit. Jer banke imaju bolje mehanizme nego što imaju lokalne zajednice i Grad. Znači naš interes Grada Splita je da se taj problem riješi, a kako ga riješit - sa što manje novaca. Znači, banke su plasirale sredstva i to je rizičan plasman. Banke se u ovoj situaciji ne mogu naplatit. Oni mogu pisat pisma, znači bankari su ovdje napisali pisma u kojima stoji da u slučaju stečaja i neizglašavanja ove nagodbe, da će Grad Split morat podmirit obveze prema bankama. Znači, oni imaju svoj stav, mi imamo svoj stav. S tim da oni su možda bolje proučili njihovu poziciju kako oni stoje nego što je Grad proučio. Znači šta ja predlažem – prvo, da Grad Split pošalje odma danas zahtjev Nagodbenom vijeću da se odgodi ročište za predstečajnu nagodbu, da tražimo neki dodatni rok. Drugo, da Grad Split angažira odma revizora, ima revizora vrhunski koji baš u Splitu, da ne bi spominja prezime jer možda će se krivo protumačit, i to za male novce,znači, ne treba uopće pisat natječaj za to, jer će napravit to ispod onog iznosa koje može gradonačelnik potpisat, pa na kraju …. pa neka napravi ispod 70.000 kuna. Znači, napravit plan nagodbe, napravit plan nagodbe koji nama paše, ne koji paše Konstruktoru, IGH-u i koji je treći, nego napravit plan koji paše Gradu Splitu, i taj plan poslat Nagodbenom vijeću, odnosno vjerovnicima da ga oni potvrde. A u tom planu treba stajati, iskoristiti maksimalni diskont, maksimalni, znači 70% treba tražiti od svih banaka. I banke će uzet to u razmatranje, oni mogu reć pa to je suludo što vi tražite. Ali nije suludo. Bolje je dobit i 30% nego ništa. Jer u slučaju da to ne prođe, dolazi do stečaja. Znači, kad dođe stečaj, šta se dešava Gradu – dešava se da Grad će ostat u sporu, i kad-tad će Grad morat plaćat dug bankama, a stečajni upravitelj će ići sa prvom dražbom, drugom, trećom i četvrtom, i na petoj, šestoj, sedmoj ili osmoj, će stečajni upravitelj prodat po zakonu. Neće za kunu, prodat će za onoliko koliko kupac hoće kupiti. Znači svaka roba ima kupca. Netko će u tom trenutku čekat prvu, drugu, treću, četvrtu, petu dražbu, i kupit će to otprilike za nekih 15 milijuna eura i on sa 15 milijuna eura će napraviti studiju, fizibiliti studiju da će u roku 7 godina vratit taj novac iz korištenja te dvorane. Znači, interes je jedino rješenje da se Grad Split dogovori s bankama jer postojeće firme IGH, Konstruktor i ostali, ne mogu se dogovorit, nemaju tu snagu ni moć. Znači, sve ovo drugo je, tko je kriv, zašto, kako, kriva je kriza, došla je situacija da nije situacija kako je došla, sigurno bi se izgradila i drugi dio projekta i arene. Znači, ovo što je gospođa Dragnić rekla, ja sam to mojim kolegama vijećnicima jutros reka da će mo mi tražit da se odgodi ročište u petak za nagodbu i da mi napravimo plan prema kojega će ga poslat se vjerovnicima da se tako nagodimo. I tražit maksimalni diskont. I onda će mo vidit šta banke, šta oni hoće, ako oni to prihvate – prihvate, ako ne prihvate ide stečaj i onda bi ako ne daj Bože dođe do stečaja, Grad Split trebao pratit situaciju, ali Grad Split će imat spor. I mislim da Gradu Splitu ta arena bez obzira jel ona radi dobro ili loše, ona je napravljena, ona treba, i bilo bi šteta da ona propadne,odnosno da na kraju to bude, da miši hodaju i da to propadne. Eto to je moj konkretan tehnički prijedlog, pa ako se to može uvrstiti u neku proceduru i bilo bi, ako se to prihvaća, bilo bi zbog vremena, ne znam da li uopće imamo vremena za to, koliko dana treba prija tražit odgodu ročišta. To bi trebalo poslati odma. Ako to vi prihvaćate. Eto. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Dobro, odgovorit će te. Imamo dvije replike, pa onda može

izvjestiteljica. Gospođa Ljubica Vrdoljak i gospođa Dvornik Maja. LJUBICA VRDOLJAK

27

Evo sad kad slušam vijećnika Keruma, u prošlom sazivu gradonačelnika Keruma, onda izgleda sve jednostavno, i da se ovo jednostavno tako može riješit, ja bi odma potpisala ovo, ali mene čudi zašto ovaj plan nismo mi u prošlom sazivu sastavili, predložili, i izborili se da taj plan prođe, a da bude od interesa za Grad Split.

ŽELJKO KERUM Nije bija stečaj. LJUBICA VRDOLJAK Ne predstečaja, bilo stečaja. I tada. Predstečaj je u startu daleko skuplji nego stečaj

i sada sasvim sigurno, ekonomski stručnjaci to znaju, i zna se koliko ide, i po meni je predstečaj nova pljačka u Hrvatskoj, ozakonjena, puno gora od one u privatizaciji na koju se stalno pozivamo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Dvornik. MAJA DVORNIK Vrlo kratko. Ja se u potpunosti slažem šta je gospodin Kerum rekao. Dakle, da se

cijela ova priča odgodi, dakle, da se u stvari taj predstačaj odgodi, ali da nam se u tome roku odgovori na ovo pitanje koje eto ja nekako dosadno postavljam od samog početka – da li mi moramo vratit taj kredit, ili ne moramo vratit taj kredit, i šta je sa tim aneksima, i kada će se zapravo zatražiti odgovornost za one koji su potpisali te anekse? Ja se ponovno vraćam na istu priču zbog toga što nije došlo do nikakve zastare, dajte ljudi moji u ovome gradu više netko mora odgovarat za ono šta radi u prethodnim mandatima. Nego netko je na vlasti 4 godine, nakon toga ode ća i gotovo, ko da se ništa nije desilo. A svi ostali vučemo nekakve repove onih koji su bili prije nas. Jedan put se mora prekinit sa takvim aktivnostima i sa takvom praksom. Dakle, ja tražim ponovno odgovornost za te anekse i da nam se da odgovor. Ali pravi odgovor. Ne može mi nitko reć da u Republici Hrvatskoj zbog toga jer do sada nije bilo ovakvog slučaja, da mi ne možemo dobiti odgovor. To je presmiješno. Jednostavno presmiješno. Onda otpustimo Državno odvjetništvo, sudbena vijeća, sve otpustimo. Onda će mo sami davat odgovore na pitanja sukladno zakonu. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Boraska evo konačno. Izvolite. IGOR BORASKA Hvala gospodine predsjedniče. Evo nakon sat vremena i mislim da je gospodin

Marušić bio u potpunu u pravu kad je rekao da se s ovim replikama mora malo smanjit, jer ovako kako smo krenili nećemo završiti do 10 sati navečer. Evo da počnem svoje izlaganje, prvo bi zahvalio gospodinu gradonačelniku, gospođi Slavici Radić i gospodinu Šokiću na nekim informacijama koje nismo dobili ovdje u pisanom tragu, tako da su te neke informacije bile značajne. Ali želim naglasit da ovaj projekt zapravo samim dodacima ugovora je izgubio karakter javno privatnog partnerstva. Kad je riječ o modelu javnog privatnog partnerstva kakav postoji u svijetu, kakav je već počeo u Velikoj Britaniji prije više od 20 godina, takav model je sasvim izokrenut naopako ovdje kod nas u Hrvatskoj, jer svjetski model javnog privatnog partnerstva podrazumijeva da privatni partner svojim kapitalom garanitra za financiranje, izvedbu i održavanje građevine. Znači, ovdje kod nas su se stvari sasvim okrenule naoplako, ovdje zapravo javni partner garantira za sve po ovome novome i to znači kao da na primjer neko sa ovim dodacima ugovora, kao da ste krenuli igrat nogometnu utakmicu, a onda vam neko nakon 10 minuta kaže sad će mo igrat po košarkaškim pravilima. To po meni zaista nema nigdje u svijetu osim možda kod nas. Ono što je gospođa Ljubica Vrdoljak naglasila također da se ovdje radi o projektu cijeloga športskog poslovnog kompleksa Lora. Znači tu je ugovorena izgradnja 4 objekta, a da pojednostavnim sad, banke ovdje traže nama da platimo cijenu recimo četverosobnog stana za vrijednost zapravo jedne

28

garsonjere. Jer zapravo je tolika vrijednost te Arene i pitanje uopće nemamo nikakvu procjenu ovdje koliko ta Arena sada vrijedi. Znamo da banke kad se naplaćuju od nekretnina da znaju puno, puno veći diskont nego što smo mi dobili ovdje. Tako da bi ja reka da zapravo od početka, od samih skoro početaka ovoga ugovora sa ovim dodacima koje je gradonačelnik neovlašteno potpisao tada, ovo je organizirana pljačka javnog novca, tj. novca splitskih poreznih obveznika, čisto pogodovanje privatnicima i stranim bankarima koji sad žele očistit svoje kontaminirane portfelj. Jer sam uvjeren da će upravo ove tvrtke iz konzorcija za nekoliko godina ponovno biti zdrave tvrtke u vlasništvu istih osoba i poslovat će pozitivno. A sad prebacuju svoje smeće na građane grada Splita, a ne sjećam se tamo 2005., 2006., '07., kad su gradili auto ceste da su tada svoju veliku dobit dijelili sa građanima Splita, ali ovo njihovo smeće bi sigurno istovarili na građane našeg grada. Također, znači rekao sam već da su dodaci ugovora po mom mišljenju koji su potpisani bez suglasnosti Gradskog vijeća, kojim se nove obaveze prebacuju na Grad Split su potpuno ništavni. Još jedna stvar, pošto smo mi kao grad zapravo jedini mogući kupac te Arene, to nas sigurno mora staviti u povoljniji položaj u razgovorima sa kreditorima, od položaja koji se može isčitat iz ovih dokumenata ovdje u predstečajnoj nagodbi, koji imamo ispred sebe. Moje mišljenje je da Grad nema tu obavezu vraćanja kredita pod ovim uvjetima, tu se apsolutno slažem sa gospođom Radić. Ako već moramo uć u tu neku predstečajnu nagodbu, tada je točno što je rekao gospodin Kerum da trebamo tražiti puno, puno veći diskont od banaka, jer smo mi zapravo jedini kupac. Stavite sebe u poziciju da ste jedini kupac neke građevine, sigurno biste tražili povoljnije uvjete od onih što nama banke nude. Tako da ja ću glasat za ovo jedino ako se promijeni i ako se ove stvari što je gospodin Kerum i još neki vijećnici, što su zatražili ovdje, ako se to realizira, onda da na ovakav način sa ovakvom predstečajnom nagodbom definitivno ne. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. GRADONAČELNIK …………. Odgovorit ću na nekoliko pitanja, jer će svi ponavljat isto, a onda ću vam

objasnit o čemu se radi. PREDSJEDATELJ Samo trenutak. Slavice, molim vas, imamo dvije replike. GRADONAČELNIK A mislim. Nema replike na repliku. Oprostite predsjedniče, nemojte se ljutit, ali

gospođa Slavica će vam razriješit cijeli niz dilema koje se stalno vrte. PREDSJEDATELJ Predsjednik se ljuti. I neće mi niko, uključujući ni vas gospodine gradonačelniče

vodit sjednicu. Jer ću je prekinit po drugi put al sada na duže vrijeme. Idu dvije replike. Gospodin Prljević i gospodin Čepo. Izvolite. Vrlo kratko.

TOMISLAV PRLJEVIĆ Pa gospodine Boraska za većinu izlaganja vašeg bi se složio znači da je ovo sve

relativno nepripremljeno, da bi trebalo prolongirati neke stvari, pogotovo današnju odluku. Ali ne možemo se nikako složiti znači oko ničega u ovome nema niti jednoga sudskog procesa. A kamoli nekakve presude da bi vi kao nekakvi sportaš davali nekakve pravne zaključke vezano šta je protuzakonito, šta je ne protuzakonito. Mislim da poprilično niste kompetentni po tom pitanju. Možda ste više za nekakve tjelovježbe, ali sigurno za donošenje nekakvih sudskih presuda niste kompetentni. A kamoli da govorite o nekakvom projektu koji je toliko kompleksan da govorite da li je nešto kriminalno. Hvala.

PREDSJEDATELJ

29

Evo ovo je po meni, nemojte se ljutiti, ali stvari koje treba izbjegavat. IGOR BORASKA Moram odgovoriti gospodinu Prljeviću. PREDSJEDATELJ Imate pravo po Poslovniku. Izvolite. Vrlo kratko.

IGOR BORASKA Gospodine Prljeviću ja sam iznio svoje mišljenje o ovlastima gradonačelnika, tj.

Gradskog vijeća. Ovlasti Gradskog vijeća su bile te budući je ugovor sklopljen tek nakon što je Gradsko vijeće Grada Splita 2007. odobrilo ovaj ugovor, tako da su svi i aneksi trebali bit sklopljeni tek po odobrenju Gradskog vijeća. Inače, uz tjelovježbu, sigurno bi vam malo dobre tjelovježbe dobro došlo, sigurno bi vam malo ta osobna temperatura koja vam je u glavi skočila malo na veću razinu.

PREDSJEDATELJ …. Sad vas zbilja moram upozoriti gospodine Boraska. Pa ne morate dolijevati ulje

na vatru. Mislim, interesantno je, svi se ovdje borite za građane Splita, do jedan koliko vas je, uključujući i mene, a najmanje mislimo na građane Splita kad ovakvim diskusijama odugovlačimo bit i suštinu. Pa dajmo, čujmo, ja sam vam reka, ovo je reprezentativan uzor od Gradskog vijeća. ima puno dobrih, pametnih, šesnih ljudi koji mogu bitno pridonijet ovom, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju. Gradimo mostove, probijajmo tunele, nemojmo kopat jame između nas. I molim vas, neću, to zaista neću dozvolit vrijeđanje na osobnoj razini. To nije dopustivo niti za ulicu vani, a kamoli za Gradsko vijeće. Gospodine Čepo izvolite kratku repliku.

GOJKO ČEPO Evo teško nakon ovoga što su kolege izrekle reć nešto ozbiljno. Neko u nekoliko

navrata ponovljena je ista stvar, mislim da je potrebno naglasiti anekse koje je potpisao gradonačelnik Ivan Kuret, bez obzira što nisu imali odobrenje Gradskog vijeća, on je u tom trenutku bio osoba ovlaštena za zastupanje Grada Splita. Mi možemo kao Grad teretit gospodina Kureta jer je Gradu pričinio štetu, ali za treće osobe. Oni imaju svoje ugovore koje je potpisao neko ko je u tom trenutku ovlašten od Grada i tko je u tom trenutku bio gradonačelnik. Mi možemo reći da su oni ništavni, ali nisu, oni proizvode pravne učinke za svaku treću osobu jer ih je potpisao onaj tko je bio ovlašten za zastupat Grad u tom trenutku.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođo Slavice Radić imate li potrebu s obzirom na ovo što ste čuli

da se uključite kao izvjestiteljica da pojasnite neke aspekte. Izvolite. SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada Ugovor o javnom privatnom partnerstvu zaključenjem aneksa niti je prestao, neki

uvjeti su promijenjeni. A ugovor o javnom privatnom partnerstvu predstavlja ugovor sa svim dodacima i prilozima koji su sastavni dio tih ugovora, a tih priloga ima 18, od projekta do lokacije rizika do svega, zamjene materijala i tako dalje. To je jedan ogroman materijal koji čini ugovor o javnom privatnom partnerstvu. I svaki njegov segment naravno da nešto znači i nosi nekakve posljedice. To bi bilo samo da razjasnimo što je model. Dalje, prijedlog da se kroz diskusiju neki novi plan predloži za to – nema vremena. Zakazano je ročište, 18.-ti je krajnji rok zakona. Ako ga nema ili se ne donese, ono će se održati. Hoće li se usvojiti ili odbiti, to je nebitno. Time završava predstečajni postupak. Može završiti usvajanjem predloženog predstečajnog plana i programa restrukturiranja firme ili obustavom koja onda znači stečaj tvrtke koja se pojavila predstečajnoj nagodbi. A dogovor s bankama možemo i izvan predstečajne nagodbe raditi.

30

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Marijana Puljak se javila za raspravu. MARIJANA PULJAK Evo hvala lijepo. Pa evo htjela sam puno toga reć, ali su neki prije mene o tim

stvarima govorili opet o nedostatku materijala i ozbiljnoj temi i stalno se dakle dolazi na Gradsko vijeće, znači, u tri godine prethodne vlasti, u deset mjeseci ove vlasti, ovaj komplicirani predmet nije se uspio sagledat, nitko nema, razne strane imaju različita mišljenja, dakle, nemamo definitivno mišljenje, i zapravo se stavlja pred Gradsko vijeće odluka dakle da mi odlučimo je li Grad ovdje ima ikakve obveze ili nema i da donesemo nekakvu odluku koja će mo na kraju te obveze staviti na teret. A evo možemo predložit da ovdje evo prihvaćamo mišljenje gospođe Radić koja kaže da Grad nema obveze, pa onda u tom smislu i nećemo prihvatiti ovu predstečajnu, ovi prijedlog predstačjne nagodbe, pa neka tvrtke idu stečaj i na Gradu nema dakle nikakvih obveza. Ono što svakako treba odgovoriti zapravo do kraja, ovdje smo dakle spominjali ove anekse, dakle, treba ih razriješiti je li tadašnji gradonačelnik imao ovlasti to potpisivati, u tom smislu zbog toga što nema ovlasti više od milijun kuna potpisivati anekse, a ovi aneksi na ugovor su utjecali i imali na cijeli iznos, dakle, utjecali su sa više od milijun kuna. Dakle, nije imao ovlasti potpisivati to u ime Grada. Dakle, jesu li podignuti nekakvi postupci koji tu analiziraju, procesuiraju, i kako ti postupci utječu uopće na cijeli ovaj proces, jel.

Sljedeće pitanje, samo da vas napomenem i da podsjetim – za vrijeme proračuna ako se sjećate, tražili smo jedan od prijedloga, jedan od amandmana naših je bio da Grad digne kredit za izgradnju osnovne škole. Rekli ste nam tada dakle – ne možemo, za to je potrebno odobrenje Ministarstva financija, a ovdje ga Grad sad tako vrlo lako traži odobrenje Ministarstva financija za 5 puta veći iznos, ono, treptajem oka. Znači ovdje javnim novcem ulazimo u saniranje nekakvih privatnih tvrtki, znači s nekim novcem kojim možete izgraditi, ne znam, dvije osnovne škole, 5 sportskih dvorana, 2 vrtića. Smije se gospodin Davidović, ali evo, to je usporedba koja treba poslužiti građanima Splita. Znači 53 milijuna kuna, opet kuna, eura, dakle, 53 milijuna eura bi trebali preuzet obavezu ako pristanemo na ovu predstačajnu nagodbu u ovom obliku.

Ono što još ovdje čuli, ovaj prijedlog dakle o odgodi predstačjne nagodbe, dakle odgodi ovog roka, rekli ste da je to zadnji znači 18. 4. sad u petak je zadnji zakonski rok. Ovo je dakle jedinstveni slažu, svi se slažu, i Vlada, evo Vlada čuli smo i ne želi sudjelovat u ovome. To sam zapravo htjela samo komentirat. Stalno govorite da je u ovome, da je naručitelj ovoga Grad Split i Vlada. U svim ugovorima i aneksima piše Grad Split. Vlada se pojavljuje samo u jednom dijelu kad se kaže da sporazumno ulazi u sufinanciranje dijela zakupnine, jel, 50% plaćanja zakupnine, ali svugdje u ugovorima, dakle, Grad Split je naručitelj ovoga projekta, jel. Znači evo pitanje, dakle, iako je ovo zakonski rok, možemo li tražiti izuzeće obzirom je ovo jedinstveni slučaj, nitko ga nije uspio do sada ovako sagledati u cjelini – može li se tražiti odgoda i evo ova nekakva revizija koja će nam konkretno reć konačno nakon tri, četiri godine analiziranja ovoga slučaja, da netko završno kaže ima li Grad obvezu, šta su posljedice stečaja, šta su posljedice predstečaja.

ŽELJKO KERUM (nije uključen mikrofon)… ima milijardu posto, tko god govori da nema, krivo govori. …

sve platit. PREDSJEDATELJ Gospodine Kerum, molim vas. ŽELJKO KERUM Do kune zadnje. A cili dan pričamo kako je Grad u obavezi. Grad ima obavezu. I

banke će se naplatit milijardu posto …. PREDSJEDATELJ

31

Gospodine Kerum nisam vam dao riječ, molim vas, ispričajte se gospođi Puljak, jer ste se, izvolite gospođo Puljak. Dobro. Zahvaljujem. Imamo jednu repliku gospodina Čepe.

GOJKO ČEPO Ma prvo poznate su banke po tome da se ne osiguravaju, da one u pravilu ne

naplate svoja potraživanja. Ma replika nositeljici liste, ili pametne inicijative za pametne ljude, kuće, šta sve ne. Ja sam razočaran poprilično vašim nastupom današnjim. Ja sam s obzirom da ste vi bili i kandidatkinja za gradonačelnicu bio uvjeren da ste vi u ovu problematiku Spaladium arene ušli zapravo potpuno i da s obzirom da mi svi ostali smo malo tupastiji ovdje, da ćete nam vi iz inicijative za pametne ljude, pametne kuće, reć šta trebamo napravit. Evo ja bi volio čut od pametnih ljudi šta predlažete šta da napravimo, koje rješenje za Spaladium arenu. Ja sam reka maloprije, ovo je kontroliranje štete. Ne postoji dobro rješenje Spaladium arene. Prevelik je problem i predug. Ne postoji dobro rješenje, ali treba kontrolirati štetu. Ja sam od vas očekiva iskreno danas puno afirmativniji pristup i očekiva sam da ćete ponudit rješenje.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Malo ublažite retoriku. Ovo je drugo upozorenje. GOJKO ČEPO Ispričavam se zbog pametnih kuća. PREDSJEDATELJ Kratki jedan odgovor na vašu repliku. MARIJANA PULJAK Kratak odgovor, ne znam šta odgovorit na ovakav nastup. Iz nastupa u nastup

uvijek isto, mislim da je ovo već zrelo za opomenu, ne za upozorenje, prvo, drugo, treće. Mislim gospodine Čepo malo se primirite. Ako ste očekivali afirmativniji pristup, i mi smo s vaše strane očekivali dakle potpune materijale i prijedlog sa vaše strane. A ovdje smo čuli tri, četiri godine se analizira, i mi ne znamo u kojoj smo situaciji, pa ajte vi gradski vijećnici onda odredite šta će bit. Znači, imali ste 10 mjeseci vi da analizirate, znači, nismo mi u posjedu ni dokumentacije, niti analiziramo dubinski i tako dalje. Tri godine prethodna vlast nije uspjela ovo izanalizirati ovo i stavit točku na ovo, 10 mjeseci se evo vi trudite i dolazite na Gradsko vijeće sa ovakvim materijalima koji dakle nedostaju. Mi na sjednici Gradskog vijeća dobivam ugovor i nekakve anekse, ključne, iz kojih sad trebamo donijet neku odluku. Pa ovo je da se svi ovdje ustanemo i odemo ća. Vi imate ugovore 5 godina, javnost nema ugovor.

PREDSJEDATELJ Gospođo Marijana vrijeme je isteklo, gospodine Čepo ne upadajte u riječ. To je pod

jedan. Je, postalo je to smiješno jer želite da bude smješno. Imate, imate, molim vas. Čepo! Gospodine Čepo, slažem se, treba se primiriti malo i tako dalje.

GOJKO ČEPO Ja se ispričavam predsjedniku Gradskog vijeća, ali mene ovo frustrira. Dok nismo u

Vijeću imali pametne, svi su sve razumili. Od kad imamo pametne, stalno nešto ne razumimo.

PREDSJEDATELJ Molim vas, amo završiti s ovim,nećemo ovako dalje. MARIJANA PULJAK Jel ja mogu završiti odgovor? Rečenica. Ma mislim, neću više kontrirat gospodinu

Čepi, on sam o sebi govori, ništa više. Dakle, svojim riječima sam sebe dezaurira, ali dakle, opet govorim nakon pusto ovoliko godina, mjeseci, analiza, ne može se sa ovakvim

32

materijalom doći na Gradsko vijeće, ne može se ugovore dijelit koji dakle možda i mijenjaju cijelu sliku, dijelit na samoj sjednici Gradskog vijeća, kazat mi ne znamo što će mo, nemamo jedinstveno mišljenje, dovodit ovdje Vladu koja kaže ona se povlači iz ovoga, i onda od nas tražit – ajde vi odlučite. Mislim, ne može to na takav način.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Dakle, ovo je bila replika gospodinu Čepi. Molim vas, odnosno odgovor

na repliku. Što to nije odgovor na repliku, isto kao što nije ni gospodina Čepe replika, ja nisam kriv za to. Idemo dalje, gospodine Luka Podrug izvolite.

LUKA PODRUG Dosta toga je rečeno, ali je interesantno, donosimo odluku o 50 milijuna eura,

vladajuća opcija šuti, osim što Čepo provocira s namjerom da zamuti vodu, a mi će mo biti odgovorni kad donesemo krivu ili dobru odluku. Ja ću stvarno pokušat branit malo dignitet vijećnika jer me zaista smeta, pa često i u javnosti i ovdje većina govornika je započela i stalno stavlja naglasak i gradonačelnik i svi, na jednoglasnu odluku Gradskog vijeća. pa logično bi da i danas bude jednoglasna. Ovako ozbiljne stvari se moraju donit jednoglasno, ali morate imat sve parametre ili morate vjerovat izvjestitelju, ili vas taj izvjestitelj mora dobro prevarit, ko što je nas nekad neko dobro prevario. Taj dobro prevario nije bio samo tadašnji gradonačelnik, nego je bio taj neki meštar koji nam sad kaže da će nas tužiti ako to remek djelo eventualno negdje objavimo, ali nas je očito dobro prevarila i Vlada. Meni je sasvim svejedno je li to bila ona HDZ-ova, ili ova SDP-ova. Naime, mi se moramo ipak vratiti jednom rečenicom, ako istekne vrijeme, vi prekinite, ali ja mislim da na ovoj tematskoj sjednici, da bi ipak trebali pustit da tako rečemo ono sadržajno što trebamo kazat. Mi se moramo vratit u vrijeme kad je to nastalo. Temeljni ugovor – javni partner preuzima financirat projekt, izgradit sve faze ugovorenim rokovima, dat sve dozvole, održavat 30 godina, predat i Grad nema više nikakvu obvezu. A Grad ima ogromnu obvezu – 30 milijuna svake godine puta 30 godina, prevedeno milijarda. Milijarda – 500 milijuna Grad, 500 milijuna Vlada. Sve druge obveze su konzorcij, privatni partner i nikakve obveze prema bankama ne postoje za Grad. Sad, Vlada se izmiče kao da to nije njen projekt. Pa to je projekt državni bio u koji smo mi uvučeni. Na isti način, sa istom odgovornošću danas trebamo ovom pristupati mi i Vlada. Činjenica da ni jedan ministar se nije udostojio doć, bez obzira na političke packe i ne zanima me opet koje su političke opcije, ali je sramotan odnos prema Gradu Splitu, drugom hrvatskom gradu. Znam, mogu nas pumpati i nagovarati i tjerat gradonačelnika da ide u jednu fantaziju organiziranja, ne znam, Europskog prvenstva u nogometu za koje nemamo nikakve uvjete, mi ne možemo plaćat struju, ali to možemo, naravno, da bi što veći sukob izazvali Zagreba i Splita, da ne daj Bože budu još veće bolje tenzije što nekom odgovara, da sakrije vlastitu nesposobnost. Ja se vraćam na bit stvari. Ja se najviše slažem sa onim što je reka gospodin Kerum, a to su kolegice i kolege iz liste Marijane Puljak govorili, ja bi to isto podržao, da mi tražimo odgodu. Ovdje je rečeno kategorički da odgoda ne može bit. Ja sam pravnik, ali bi svejedno molio gospođu Radić i gradonačelnika da nam jasno i glasno odgovorite zašto odgode ne može bit, jer moram reći jednu zgodu iz Niša, iz vojske, eto ja ću ukrast sad svojih 30 sekundi, kad sam ja kao pravnik pita zastavnika zašto tenk ne može proći neku zapreku, a on kaže pa ne može. A zašto ne može, pa reka je drug kapetan da ne može i ne može.

PREDSJEDATELJ Samo čas gospodine Podrug molim vas. Dajte molim vas. LUKA PODRUG Ja pitam jel ovdje bez obzira na rokove,znamo mi da postoje sudski i obvezni rokovi

i tako dalje, ali mislim da ovdje jedna tako ozbiljna stvar i ako postoji iti minimalna mogućnost za odgodu, da bi zaista mi trebali radi digniteta i nas vijećnika, radi Grada, radi zaštite interesa Grada i građana, ali i radi toga da nam neko za 5 godina ne kaže ili godinu dana, ili 6 mjeseci kao sada nama vijećnicima, zamislite, mi vijećnici bi se skoro trebali stidit što smo

33

tada bili jednoglasni. A ja sam jučer čita fonogram prije nego šta sam doša ovdje, meni predstavnik Grada i stručni konzultant kaže – Grad neće imat štetu. Grad nema nikakvu obvezu. Kad se poslovno sportski objekti izgradi, od prihoda, od doprinosa,od prireza, od zaposlenih, plus jednako je minus, mi će mo imati od toga koristi. I umjesto da mi budemo ponosni kao vijećnici šta radimo jedan odličan projekt za Grad Split, mi se danas moramo stiditi i s pravom nas ljudi na ulicama pitaju ma koji su to ljudi, zašto dižu ruke. A onda nas dovedete u poziciju da na početku sjednice neki od nas koji su bivši vijećnici imaju ugovore, a velika većina novih vijećnika nemaju niti ugovore, nemaju anekse, ne znaju o čemu se očitovala Vlada. U materijalima službenim piše da će Vlada dat zemljište. Ovdje predstavnik Vlade kategorično kaže nećemo dat zemljište. Mi se pitamo i najveća nam je dilema – što će se dogoditi ako idemo u stečaj. Predstavnica Grada gospođa Radić što ja poštujem i stoji iza toga, kaže, po njenom mišljenju – mi nemamo obvezu. Pa gospodo draga, pitat će nas sutra naša djeca,porezni obveznici i glasači, pa možda i Državno odvjetništvo i policija, imali ste situaciju da u slučaju stečaja nemate nikakvu obvezu. I da možete sutra, ono što je Kerum rekao u petom, šestom, sedmom krugu kupit tu dvoranu možda za 15 milijuna kuna. A vi pristali dat 500 milijuna kuna, a već ste potrošili 100 milijuna kuna za pripremu, ko zna koliko za još šta sve, za nešto što građevinski da ga ne znam ko vještači, ne može sad vrijediti 300 milijuna kuna. Ovo je jedna od najvećih prevara, jedna od najvećih pljačka od kad ja sjedim u ovom Vijeću, i sad sjedi 35 novih vijećnika, koji oni nemaju nikakvu odgovornost za nešto ranije i tražu – dajte nam vremena, dajte nam informacije i dajte nam jasne upute. Ja molim sad, bez obzira što sam ovdje sto drugih stvari zapisa, ali mislim ….. (kraj 2A kazete) …i budućeg, ja ne mislim da je ovdje jednostavno rješenje, ali mislim da uvažite odgovornost svih nas vijećnika ili nas preglasate. Ako ova šutljiva većina već donijela odluku, i oni znaju što hoće, bit će ovo naš glas će biti glas vapijućeg u pustinji. Ali ako želite ozbiljnu odgovornu odluku u kojoj će mo svi sudjelovat, učinite sve da zaista ovo bude prvo čitanje, učinite sve da nam date jasne elemente. Ovdje je prijedlog dobro napisan, ovo što je gospođa Slavica napisala, dobro, ali nešto fali. Fali jasan stav kakvi je u slučaju stečaja, ono što je usmeno rekla da ovdje i piše, iako znam da u slučaju stečaja neman štete, pa nisam lud dignit ruku za ovdje di ulazim u ogromnu štetu. Ostavimo mi što mi ovdje govorimo i Kerum, i ja, i svatko od nas, banka se osigurala, ne osigurala, aneks, ne aneks i tako dalje, hoću kazat, i zaključit ću – tražimo odgodu ako je to ikako moguće, napravimo vlastiti plan ako je to ikako moguće, ali se očitujmo jasno vijećnicima. Vi morate stajat iza toga. Nema veze što je ovo prvi slučaj. Iza ovog stoji i Vlada Republike Hrvatske i Grad Split. Drugi hrvatski grad i Vlada koja vodi ovu zemlju. Ona vijećnicima prije nego donesu odluku mora jasno i glasno kazat, stručna služba i predlagatelj točke, stajati iza toga. Gospodo, glasujete za opciju A, ili za opciju B. Opcija A je 53 milijuna eura iz gradske blagajne, a minutu iza ovoga, ili uru iza ovoga će mo umirovljenicima ukidat pokaz, nemamo platit da ne kažem struju, vodu i ostale potrepštine, a opcija B visi u zraku da je nikakva obveza Grada. A možda ja griješim, možda je ta opcija B puno gora za Grad, pa je ova B dobra. Da bi mi odgovorno odlučili,

PREDSJEDATELJ Osma minuta. LUKA PODRUG Zahvaljujem i evo završavam, da bi odgovorno, želio sam na početku reć, želim

branit dignitet vijećnika, ne želim doć u poziciju kao ima onda ono vrijeme da i danas s pravom oni koji nas gledaju zaključe da smo donili i nekome pogodovali. Ovako kad čitam ja imam osjećaj da jednu stranu imam odličnu poziciju za Grad, a da vi koji šutite i ništa ne govorite, mudro nas hoćete uvuć da spašavamo privatne banke. I to je zaista za mene štetno. A koliko god ovo izgleda ružna optužba, ja vas molim, dajte nam vremena, dajte nam pravu informaciju i dajte prijedlog. I mi će mo čiste savjesti, ja prvi kad sam došao ovdje odlučio glasat sigurno protiv, glasat ću za ako me uvjerite argumentima, ali neka onaj tko to predloži iza toga kasnije stoji, a ne se povlače kao oni koji su nam to govorili ima 8 godina.

PREDSJEDATELJ

34

U redu. Jedna replika vašeg susida gospodina Blaževića. TONČI BLAŽEVIĆ Odustajem ja od one svoje rasprave koju čekam 2 ure vrimena. Gradonačelniče,

sve predsjednike klubova vijećnika pokupite, ajte tamo, mrknite dvi orahovice i dogovorite se. Ovo stvarno više nema smisla. Ja isto želim da ovo mi zajedno izglasamo, pa ako na konop neka bude 35 konopa, a ne 17 ili 18. Eto. Znači, lipo se dogovorite, pokažite im to pismo Ministarstva financija. Pokažite šta su napisali. Ono što ste rekli da je došlo popodne, niste nam stavili na stol. I sidite ljudi, zajedno se dogovorite, …

PREDSJEDATELJ Gospodine Tonči Blaževiću, mislite da ste lukav, digli ste za repliku, TONČI BLAŽEVIĆ Nisam ja lukav, dva puta ste mi oduzeli rič. PREDSJEDATELJ na račun gospodina Podruga, a onda se obraćate gradonačelniku. Nemojmo to

radit, dobit, ma u redu, imali ste raspravu, mogli ste fino to iskoristiti. Ne valja ovo ovako šta se radi. Ne valja. Sad će mo ovako, polako, s obzirom na samu diskusiju gospodina Podruga kako je koncipirana, izvjestitelj smatra da bi bilo dobro da odgovori. Izvolite.

SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada Ovako. Odgovor je što se tiče produženja roka. Produženje roka nema, jer je tako

Zakonom o predstečajnoj nagodbi i financijskom poslovanju postavio. Ovo je krajnji rok. Time završava.

Što se tiče kratkoće vremena da se odlučuje o predstečajnom planu – o njemu se, on postaje plan onog trenutka kad ga FINA objavi na svojim stranicama, jer je cijeli zakon tako koncipiran. On je objavljen prije 4 dana. Prema tome, i zato vam i je nacrt, jer je on još uvijek nacrt. I to je plan. Ne mogu ga mijenjati. O drugome ne možemo glasat. A dužnik je taj koji ga predlaže. Ne predlažu ga vjerovnici, niti ga predlaže neko treći. Vjerovnici koji ne usvoje, su mogli da je bilo do sada, glasovanje o predstečajnom planu, može vjerovnik koji glasa protiv, ako su u većini, predložiti svoj. Ovo je krajnji rok i to se nije dogodilo. Prema tome, nema odgode roka u kojem će mo mi sada neki plan stvorit i predložiti ga. Eto.

PREDSJEDATELJ Vrlo kratko gospodine Podrug. LUKA PODRUG Ako vi kažete da nema roka, to će ostat u fonogramu i onda će mo se držat toga da

nema roka. Uopće neću pitat zašto ga nema i zašto ga nije moglo biti i tako dalje. Ali ću iskoristiti ovaj trenutak za još jedno pitanje – u prošlom sazivu bilo je pokušaja koji su imali korak dalje, bio je prijedlog, sad je stečaj, idemo spašavat firme, ali idemo to i gradit. Mislim, ovo što je meni nevjerojatno, mi preuzimamo ogromnu obvezu za nešto što toliko ne vridi, a ni na vidiku ni u prijedlogu, nigdje nema budućnosti izgradnje. Da ovdje postoji cjelovit plan koji kaže, sve ovo prihvaćamo, ali B – sljedeći korak je izgradnja tog poslovnog centra. Bila je priča o, ne znam, sudovima, o zgradi upravnom i tako dalje, o prodaji nekih nekretnina, ulaganju, da to sadržajno u konačnici živi. Ali u ovoj fazi, ovako preuzet, eto ja se neću uopće više javljat jer očekiva sam puno odgovora a neću očito dobit ni jedan i moguće da nisam dovoljno jasno pita. Ja kažem unaprid, ja ću glasat protiv ovog plana predstečajne nagodbe pošto nema roka za odgodu i nadat se da to, ta poduzeće u stečaj, u predstečajnu nagodbu, a vjerovat predstavnici Grada koja ovdje na Gradskom vijeću u fonogramu, stenogramu, zapisnik, kazala da Grad iz toga nema nikakve obveze za vraćanje kredita. I vjerujem da će to biti najkorisnije za Grad Split.

35

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Idemo dalje sa raspravom. Gospodin Prljević Tomislav. (a zašto ja

nemam ovdje Duju) Dobro, može. DUJE SUČIĆ Poštovane kolegice i kolege, dosta je toga rečeno, zato ne bih ponavljao, ali samo

par nekih jasnih stvari i nekakva na kraju dva modela za koja se mi moramo odlučit. Ja ću samo ponovit da po potpisanom JPP-u Grad je trebao dati 500 milijuna, država 500 milijuna. To je milijarda, i da smo mi trebali imat fazu 1, fazu 2, fazu 3 i 4 i da je sve trebalo biti sagrađeno i onda bi sve skupa imalo smisla. Ovim prijedlogom predstečajne nagodbe, Grad Split bi opet do 2037. dao 500 milijuna kuna, a ostala bi mu ova dvorana koja opet ne bi imala smisla jer se druga faza i ostalo ne bi radilo. S obzirom, ovo drugo je rečeno, da puno ne ponavljam, Vlada, sve skupa, nama na kraju ostaju dvije mogućnosti – prva je mogućnost stečaj. Ako ide u stečaj, mi moramo razmišljat šta to znači i imali obveze po Grad i što je sa arbitražom i potraživanjima Grada kao javnog partnera prema privatnim partnerima. To je opcija da se ne usvoji ovaj plan predstečajne i da se ide u to. To se također na određeni način može pripremiti i vidjet šta to znači.

Vezano za privatne partnere, to su tvrtke koje jesu u predstečajnim nagodbama, ali koje su usvojene osim Konstruktora i koje idu dalje i koje imaju neki rok do kada će izać, i opet imaju neke svoje vrijednosti i ostalo. Tako da, u jednom i u drugom slučaju mislim da se privatne partnere ovdje ne može zaobić s obzirom na ono što je potpisano i na rizik koji su se preuzeli. Jer inače, po ovom sada prijedlogu zapravo sve pada na Grad. Vlada kao hoće ali nemamo napismeno, odnosno sad u zadnje vrijeme neće. Privatni partneri se povlače i tako dalje. To mislim da to nije dobar prijedlog u niti jednoj varijanti. Znači imamo prijedlog stečaj i ovo drugo. Ako je stečaj onda je arbitraža po korporativnim jamstvima i sve ostalo što to znači, imamo situaciju o nekakvoj garanciji koja nije naplaćena a mogla je biti naplaćena u prijašnjem mandatu. I druga opcija je predstečajna nagodba, ali promijenjena. Sad koliko je ova ovdje, znači mi ovdje nacrt predstečajne nagodbe. On se neće usvojit, ali on se može i mijenjat ovaj nacrt. Ako imamo pametnih ideja, ili mora ići drugi ili već ne znam sad ni ja.

SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada (nije uključen mikrofon)… moglo bi se mijenjat, …, ali vremena nema. …. DUJE SUČIĆ Tako je, nema vremena. E sad, dobro, ok, do 20. 4. se može i ovaj plan

predstečajne nagodbe promijeniti. 18.-tog, se može i ovaj plan promijenit. Ja mislim da nastavno na neke prijedloge, banke, sigurno da treba razgovarati sa bankama o smanjenju ovoga i druga stvar

SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada Osim banke mora biti ovlaštena firma…..(nije uključen mikrofon) DUJE SUČIĆ Dobro, sad ne znam to. Ali druga stvar su privatni partneri. Oni moraju nama još

jednom ovdje dati jasan odgovor, ili sad kažemo, evo mi prihvaćamo predstečajnu nagodbu, ali da li oni prihvaćaju da će za 5 godina napravit ostale faze, uzest nekakva dodatna jamstva. Znači da ne možemo više razgovarat bez njih. Ovo su neki prijedlozi. Ili stečaj, ili mijenjanje predstečajne nagodbe ako je moguće s obzirom na dan. Ali privatni partneri trebaju reć, oni su to trebali izgradit, u ugovorima piše, jesu bili aneksi, nisu, ali piše da plaćamo nakon što se sve izgradi. Tako oni moraju reć. Ako ne mogu sada izgradit, da li mogu za 10 godina izgradit, da li mogu izgradit fazu 4 do 2037., pa da vidimo kako će mo se postavit. Tako da evo, u ovom smislu, znači ili jedno ili drugo, jel, ali ovakav plan kakav je, on ne može stat i evo, u suradnji s drugim tako i ja mislim.

PREDSJEDATELJ

36

Zahvaljujem. Još malo strpljenja. Dvije replike, gospođa Dvornik i gospođa Marijiana Puljak.

MAJA DVORNIK Meni su u cijeloj ovoj priči koju slušam već od jutros čini da smo dovedeni pred

gotov čin i to je ono što je u cijeloj ovoj priči meni najgore. Dakle, jednostavno smo postrojeni, nemamo dovoljno elemenata, nemamo one nekakve ključne odgovore koji su mi bitni. Ne može me zadovoljiti odgovor da u Republici Hrvatskoj mi nitko ne može dat odgovor. To nije odgovor. I na njega ne pristaje. Jednostavno ne pristaje. Sada se događa to, ja znam šta je zakon i šta su rokovi. Dakle, jasno mi je da se nešto ne može odgodit, ali onda se ova sjednica trebala sazvat puno ranije. Ne možete, mi smo gradski vijećnici, mi smo odgovorni za razvoj ovoga grada, ne možemo biti dovedeni u situaciju da se osjećam ne znam, ko mulica, jednostavno ne znam bolji naziv reć, možda je ružan, možda je grub, i da onda moram dizat ili ne dizat ruku. Sve šta napravim bit će loše. I to je ono što me jednostavno u ovome trenutku se grozim na tu situaciju. Koliko god možda ovo vama izgledalo patetično, ja se na ovo grozim. Jer mi nitko nije dao nikakav suvisli odgovor. Dobili smo papire, jedan dio papira smo dobili naknadno, u pola sata nisam uspila ništa isčitat, osim da mi onaj aneks jednostavno ne ide u glavu, ne možemo odgoditi predstečajnu nagodbu – to mi je jasno, i sada smo dovedeni u situaciju da će mo politički glasat. Mislim da to nije u redu. Država je, ponovno ponavljam, Republika Hrvatska je u prošlom mandatu, ne zanima me tko je bio na vlasti, natjerao Grad Split da se izgradi dvorana. Natjerao je Grad Split. Sve je izgledao, svi su izgledali kao izdajnici koji za to nisu digli ruku, i sad mi moramo vaditi vruće kestenje, a Vlada se, ne znam, glumi Alisu u zemlji čudesa. Ovo je bezobrazluk.

PREDSJEDATELJ Gospođa Marijana Puljak. MARIJANA PULJAK Evo replika na ono što se pitao kolega Sučić Duje, može li se odgoditi. Evo stalno

dobivamo informaciju da se ne može odgoditi predstečajna nagodba. Kako se mogla odgoditi EPH? Savjetodavno vijeće Ministarstva financija odobrilo je produženje postupka predstečajne nagodbe Europa Press Holdingu za još 30 dana, objavljeno je danas na stranicama FINE. Kako je to bilo moguće? Možete li nam objasniti?

SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada Zato što ovdje ipak ona mora biti završena. Može se odgađati, i to dva puta čak, u

toku postupka, od početka do kraja. TPN je to već iskoristio. I ovo je druga odgoda kojemu je dalo Savjetodavno vijeće Ministarstva financija.

MARIJANA PULJAK Glavno da smo mi dva dana prije sazvani, tako da nemamo … ma nema …. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Marušić Hrvoje, strpljen spašen. Gospodine Marušić izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa gospodine predsjedniče, kolegice i kolege, evo nakon tri i po sata dođoh

na red. Strpljivo sam čeka i mogu vam reć, evo od kad smo u ovom sazivu Gradskog vijeća da nikad nisam bio zabrinutiji, tužniji. Slušajući sve ovo, rasprave, način na koju su gradske službe ovo pripremile, odnosno nisu pripremile, jer ako 500 djelatnika Banovine nije u stanju pripremiti materijale za jednu ovako važnu odluku, onda da sam ja kao privatnik vlasnik takve firme, ne znam bi li ko bija više tu. Prema tome, ovo je nedopustivo, ovo nije u redu. Ovdje se nabacujemo podacima, pokušavamo izvuć nekakve činjenice do kojih je jako teško doć jer od cijelog prijedloga ovdje o čemu smo mi trebali odlučivat, mi smo dobili, ne znam, ili možda, govori se o predstečajnoj nagodbi. Kao poduzetnik moram tu reć i odgovorno stat iza

37

toga da su Zakonom o predstečajnoj nagodbi je prevara. Jer nagrađuje loše, a kažnjava dobre. Ja kao poduzetnik Bogu hvala nisam bio ni s jedne, ni s druge strane, nikad u predstečajnoj nagodbi, ali ovo sada o čemu mi danas ovdje raspravljamo upravo to potvrđuje. Dakle, mi bi sad morali amnestirat neke koji su nas doveli u ovu situaciju, kako bi sve prebacili na leđa, ne Grada Splita. Grad Split je zgrada i žiro račun, nego građana Splita. I ovdje je neko spomenio već prije i to je stvarno tako. nama fale škole, nama fale vrtići, nama je problem sat vremena će mo pričat o Prometu, nama je problem "Hajduk", Košarkaški klub „Split“, voda, odvodnja, Sirobuja, svašta nešto, i u takvoj situaciji kad mi dakle apsolutno nemamo novaca u gradu, mi raspravljamo o tome hoćemo li na gradski proračun natovarit još 53 milijuna eura. Za sljedećih 25 godina. Mislim da je to neozbiljno, nekorektno prema našoj hrvatskoj mladeži koja bi trebala 25 godina trebao vraćat, i što jednostavno nema smisla. Ovdje smo čak čuli i mišljenje što je spomenuo kolega Luka, a gospođa Slavica je to rekla kao svoje mišljenje, šta je nama jako bitno, dakle, da u slučaju stečaja, Grad čak obaveza i nema. Dakle, ako je predstečajna nagodba takva nakaradna kakva je, zašto je mi ne bi preskočili. Ako gradske službe i mi vijećnici nismo u stanju donijet odluku jer nemamo materijala, jer taj ugovor koji nam se prijeti čak i sudom, koji je skupo plaćen, je tako napisan da ga niko valda ne može isčitat, pa onda pustimo hrvatskom pravosuđu da radi svoj posao. Nemojmo unaprijed natovarit Gradu teret, pa onda sve druge amnestirat od projekta koji u finalu uopće nije završen. Dakle, ovi privatni partneri koji su taj konzorcij famozni, koji je trebao završit taj projekt, oni ga nisu završili. Dakle, mi nemamo šta preuzet. Grad nema šta preuzet. Dvorana - gradonačelnik kaže ona je tu, ona gradu treba. Naravno da treba i ona je tu

GRADONAČELNIK Reka sam da ne treba. HRVOJE MARUŠIĆ Ok. Dobro, ali pod kojim uvjetima, jel. Ako ti uvjeti nisu prihvatljivi za građane Splita,

onda ta dvorana ako će mo čak dotle ić i ne treba,pa nek banke rade s njom šta hoće. Baš me briga za banke. Zadnji zbog kojih bi ja plaka su banke. One su jedine u ovoj krizi, u ovom cijelom sustavu jako dobro naplatile. Prema tome, mi smo ovdje da spašavamo građane Splita, a ne posrnule tvrtke, a naročito ne banke. I zato u ime tih građana, ja bi stvarno molio, da ne prihvaćamo ovakve stvari, da unaprijed ne preuzimamo 53 milijuna eura obaveza za moje unuke, nego da pustimo hrvatskom pravosuđe u koje se nadam se svi vjerujemo, pa neka oni u stačju odrade i neka protumače ove zakone i ugovore koji mi nismo u stanju, i sve gradske službe i svi ljudi koji su se oko toga bavili. Nemojmo preuzet na sebe nešto zašto će mo sutra, neću reći zakonski odgovarat, ali moralno sigurno, a naša dica nam to oprostit neće. Prema tome, gospodo, stečajnu, predstačajnu nagodbu treba potpuno isključit, treba stvar pustit da ode u stečaj i neka hrvatsko pravosuđe i odvjetništvo fino protumači ovaj ugovor i da vidimo ko je kome davao garancije, za koji posao, za koju izvedbu posla i do koje faze gotovosti posla. Ovdje se ne preuzima ništa konkretno, ovdje se preuzima projekt koji je započet, nije završen, svi rokovi su istekli, i sad bi trebalo na teret građana, ponovno ću ponoviti i s tim zaključit – spašavat posrnule tvrtke i banke. E pa građani Splita sigurno nisu spremni to preuzet na svoja leđa. Fala lipa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Imamo jednu, dvije replike. Prva je od gospođe Daše Dragnić i druga

od gospođe Ljubice Vrdoljak. Gospođo replikant, ili replicant, šalim se, molim vas, replicirate isključivo na gospodina Marušića i ono što je on rekao. Ispravljate netočan navod, otklanjate nesporazum i tako dalje.

DAŠA DRAGNIĆ Dakle, gospodin Marušić je, a i zapravo većina nas spominjemo uglavnom ova 53

milijuna eura. Ali dobro je napomenuti da to nije jedini trošak, jer zapravo mi godišnje moramo još davati, Grad bi trebao preuzeti održavanje te dvorane, nadoknadu onog

38

nedostatka prihoda, plus vraćanje ostalim vjerovnicima zapravo, jel, dok traje otplata tog duga. Dakle, samo sam htjela nadodat da ne govorimo samo o 53 milijuna eura, makar je i to dovoljno, ali čisto istine radi. I dodatno, ono što stalno raspravljamo, isto zapravo javlja se, pa i kolega Marušić to reko, potreba za tom dvoranom. Nažalost, i ako je uzmemo, imamo stadion koji je nekad bio najljepši stadion, zvali smo je Poljudska ljepotica, imamo bazene koji su nekad bili najljepši objekti, Gripe, Koteks i ostalo, zbog situacije u kakvoj je Grad, evo vidimo kakvi su nam ti objekti. Odakle vjerovanje da ako sada uzmemo neka i zašto bi tom objektu dali prednost i njega održavali, jel, pa će mo onda imati za par godina i on će biti derutan ko i ovi ostali. Dakle, gomilanje zgrada, odnosno objekata, a da se ne održavaju, imovina da se ne održava i ne iskorištava, to stvarno nema nikakvog smisla. U Americi su izgradili objekte za olimpijadu sa računicom da ih iza toga sruše jer im je to jeftinije nego održavanje, na primjer, tako da, eto, hvala.

PREDSJEDATELJ Srića što je Amerika daleko. Izvolite gospođo Vrdoljak. LJUBICA VRDOLJAK Evo kratko. Ja želim samo i osnažit ono što kolega vijećnik Hrvoje Marušić rekao, ja

se zaista ne mogu otet dojmu da se predstečajna nagodba radi isključivo da bi se iz projekta bez posljedica izvukli privatni partneri i banke. Prema tome, ono što sigurno znamo da predstečajne nagodbe u početku koštaju puno, odnosno puno više nego stečaj, i da sa poznatim anuitetima vraćanja. A kod stečaja prepustimo pravosuđu da ono možda, ne znam i tako dalje, nama bude jasno, ja vjerujem da oni na sudu koji budu o tome odlučivali će to znat i da neće biti možda, nego će sigurno donijet odluku onu koja svakako ne može biti gora od ovoga da idemo u predstečajnu nagodbu.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Dvornik Maja. Znači odustajete? U redu. Gospodin Restović,

izvolite. ANTE RESTOVIĆ Hvala predsjedniče. Imam pitanje za gospođu Radić. Vi ste iznijeli svoje mišljenje,

rekli da vi osobno mislite da Grad u slučaju da otiđemo u stečaj, firma neće bit, da Grad neće biti u toj poziciji da mora jamči, odnosno vraćat kredit. Molim vas možete li mi reć u kojoj ste funkciji tu i da li možete sa funkcije te koju imate dat isti takav odgovor. Ja shvaćam da će sud na kraju dat, on je jedini mjerodavni da zaključi i da odgovor. Evo, dobili smo vaše mišljenje, a sad pitanje je službe ili odjela u kojem radite, je li možete ispred njega dat mišljenje?

SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada Funkcija nije, nego radno mjesto. Dakle, ja sam djelatnik Grada, na radnom mjestu

zastupnika Grada u postupcima pred sudom. U parničnim postupcima. Dakle, u građanskom dijelu postupaka.

ANTE RESTOVIĆ I odgovor niste da zastupate Grad? SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada Da. ANTE RESTOVIĆ Vaše osobno mišljenje ste izrekli, da li je to mišljenje i …. (nije uključen mikrofon) PREDSJEDATELJ

39

Gospođo Slavice evo ja ću se uključit. Kada se obraćate odvjetniku, a čuli ste da je gospođa Slavica gradski odvjetnik, ni jedan vam odvjetnik u skladu sa zakonom o odvjetništvu ne garantira uspjeh u parnici. Tako ni gospođa Slavica Radić ne može garantirati bilo predstečajni, bilo stečajni postupak koji kad se otvori proizvodi parnične postupke. Prema tome, imamo ovdje relevantno mišljenje moje kolegice koju ja izuzetno uvažavam, ona je izrekla i ogradila se da je to njeno osobno mišljenje i njen osobni stav. Drugačije ona i ne može. I kad sam ja davao mišljenja bivšim gradonačelnicima, izražavao sam svoj osobni stav, potpisao se i to se čvrsto sam stajao iza toga. Ne znam gospodine Restoviću imate li još kakvo pitanje.

ANTE RESTOVIĆ Nisam tražio da se prejudicira presuda ili sudski postupak. Mislim da svi osim svog

osobnog mišljenja imamo mišljenja koja nam funkcija, odnosno položaj u tvrtci, odnosno u Gradu ima. Ako je to stav stručne službe – ima jednu težinu. Ako je to stav isključivo osoban, možda ima drugu težinu. Pa eto želim samo još jednom priupitat ako je moguće.

SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada Mogu vam samo pojasniti što znači stečajni postupak. Dakle, imovina dužnika u

ovom trenutku, imovina dužnika TPN-a je pravo građenja stajanjem 30 godina sa izgrađenom dvoranom. Na cijeloj toj imovini dužnika banke imaju razložno pravo, što znači da mogu samostalno će odlučiti. Kako će odlučiti ja to ne znam. Da će, pokrenuti ili ovršni postupak pa prodavat u ovršnom postupku, ili će u stečaju se prodavati ta imovina, opet u skladu sa ovršnim zakonom i masa koja se dobije pripada stečajnoj masi. Dijeli se da se najprije namiruju banke, do cijelog iznosa. Ako nešto preostane, ostane dio stečajne mase i ostali vjerovnici prema redoslijedu kako su utvrđeni se namiruju. I to je to.

ANTE RESTOVIĆ Moje pitanje nije bilo u tom smjeru. Moje pitanje je bilo vezano uz članak 2.14. i

izmjene ovog članka po kojem ste rekli da je vaše mišljenje da Grad u slučaju stečaja neće biti odgovoran za namirenje kredita, da je to vaše osobno mišljenje. Samo sam htio, da li to mišljenje možete dat iz neke druge pozicije, ili samo te. Odgovor mi je sad jasan i. hvala vam.

PREDSJEDATELJ Dobro. Zahvaljujem. Sa ovim smo iscrpili sve diskusije. Dakle, ja sam pozvao sve

vas da mijenjamo Poslovnik. Nažalost ja ga nešto minjam, radim, ali nije dobro kad jedan čovik mijenja tako važan, pa će vam to doći kao Nacrt prijedloga Poslovnika. Dakle,ovo treba izbjeć. Ne može se saslušat 10 ili 20 govornika i onda naknadno intervenirati sa svojom raspravom. Ma znam da može i to ću ja dozvoliti, normalno jer imamo sada važeći Poslovnik kako ga imamo. Izvolite. Tko je se javio prvi? Gospodin Igor Mladinić.

IGOR MLADINIĆ Ja bi samo postavio pitanje jedno. Imao sam dvije stvari, jedna je stečaj, druga je

predstečaj. U slučaju da ide firma u stečaj, i pokrenit će se sudski postupak i sud će nešto prejudicirati, jel, nešto će odlučit se sudski. Što u slučaju da Grad Split izgubit? Kolika su to potraživanja, koliko će Grad Split u tom slučaju platit, i ko će u tom slučaju biti odgovoran?

PREDSJEDATELJ Pitanje je bilo glasno i jasno. Je, je. Dakle, pitanje je glasno i jasno, i upućeno je

izvjestiteljici. Izvolite. SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada Grad nije u stečaju, pa prema tome sud ne može obvezati Grad da nešto plati.

Banke mogu tužiti Grad da smo im dužni nešto platiti po ovom ugovoru. Hoće li uspjeti, to je pitanje drugo.

40

PREDSJEDATELJ Gospodin Alujević Grgas Tomislav. TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS Ne bi se javio, ali sam dobio jedan mail u međuvremenu, pa me interesira direktno

odgovor. Nije od banke. Banke će se javiti naknadno. Ma interesira me vezano za predstačajnu nagodbu, znači, ako se ne prihvati ovaj plan, da li znači da odma ide stečaj, jel. Dobio sam mail da u više od 90% predstečajnih nagodbi u Republici Hrvatskoj ih je skoro 100% je došlo do probijanja zakonskog roka i nije se išlo odma u stečaj, nego se nastavilo raditi na nagodbi. Je li to istina?

SLAVICA RADIĆ, voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava Grada Ja vam ne znam statistiku, ja vam samo znam pročitat propis i iz njega isčitat

rokove. PREDSJEDATELJ Možemo pokušat. Evo izvolite gospodine gradonačelniče. GRADONAČELNIK Ja ću dat svoje mišljenje, pa bi predložio da idemo na pauzu, da malo svi skupa

razmotrimo i kad se vratimo s pauze da onda ili još dodatne prijedloge damo, pa da glasamo, jer moramo glasat. Dakle, morali bi glasat, pa sad vi odlučite kako hoćete. Ja bi vam samo htio reći nešto, bez obzira sada na sve to kako izgleda, mi smo se pripremili

PREDSJEDATELJ Malo tiše molim vas. Još nismo prekinuli sjednicu. GRADONAČELNIK Dakle, bez obzira kako to izgleda, u konačnici ovdje ste dobili cijeli niz informacija,

cijeli niz rasprava. U raspravi se puno toga rasčistilo. Jedan dio vijećnika je ipak učestvovao u prethodnom postupku i zna je dobro o čemu se radi. Dobro. Pitanje šta je to dobro, pitanje je koliko treba vam puta pročitat to, ja sam siguran, ovdje i kolega Luka i Ljubica koji su bili sa mnom u prošlom Vijeću, i kolega Šundov, gradonačelnik Kerum isto tako. čitali smo ovo bezbroj puta, nismo postali bitno pametniji, jer je činjenica koliko god se vi gospođo Majo ili neko od vas drugih čudio tome, međutim, činjenica je da smo od svih relevantnih institucija ove države dobili odgovor – možda. I onda, koje je to, dozvolite samo da završim, dozvolite da završim, ja ću vam samo iznijet mišljenje koje mi se čini da je i vaše mišljenje. Ko smo mi da mi onda odlučujemo da li je s pravne strane u redu ili nije u redu. Dakle, ja jesam pravnik, ali ne bi se usudio komentirat, ne bi se usudio komentirat to sa pravničke strane, je li to u redu ovako i onako, ma mislim, ima tu cijeli niz pravnika boljih od mene. Pa pitali smo vrhunske pravnike smo pitali. Nismo samo ostali na običnoj konzultaciji. Kod svih smo dobili „možda“. Da vam pravo kažem, mogao sam vam to sve skupa dat. Dobili bi znate šta, gomilu papira u kojima vam piše „možda“ i ne bi bili bitno pametniji ne bi bili. Ja osobno mislim da ova rasprava danas na Vijeću bila kudikamo pametnija nego bilo koja druga koju sam slušao ovih 10 mjeseci, odnosno u protekle tri godine. Ovo će vam potvrditi kolega Jure i gradonačelnik Kerum koji su učestvovali u cijelom nizu rasprava. To vam je jedna stvar.

Drugo, ja vas moram ovdje politički reć, država se ne povlači iz ovoga. Dakle, država se ne povlači, njeni pravnici isto nisu sigurni. Jedini mjerodavna institucija ove države je sud. I ovdje je prijedlog da sud sudi, a da mi čekamo, jer zaista ne znamo šta će mo napraviti, tko je u pravu, tko je u krivu, to je, mislim, nevjerojatna zavrzlama. Prema tome, ja ovdje isto tako smatram neka sud sudi. I to možda će biti najbolje rješenje u krajnjem slučaju, jer znate kako to ide, ako mi odlučimo ovo, pola je „za“, druga polovina je protiv toga. Ja mislim da bi bilo fer radi nas svih vijećnika ovdje da to bude jedan konsenzualni, jedan konsenzus. Dakle, da svi zajednički odlučimo. Ne znamo, nismo u mogućnosti, jednostavno, gledajte, ja vam prihvaćam, ja nemam odluku radi toga šta ne vidim ovdje ni jedan cijeli niz

41

stvari. Jedino što mogu kategorički reć, da sam sa bankama razgovarao, da su bile vrlo konstruktivne, i da imaju volju i želju da pomognu. Pustite vi to, nije zanemarivo to, i ne bi koristio izraze kao što je to strana banka. Sve su to hrvatske banke. Registrirane su u Republici Hrvatskoj, zaposleni su naši ljudi, mi surađujemo s njima, radimo, zaposleni smo u njima, i tako dalje, i tako dalje. Mislim da je uvredljivo govoriti o jednome partneru da je on stranac. Nije stranac. To su domaće naše banke. Kapital je kapital nešto treće. Prema tome, nemojmo ni njih stavljat u tu nemoguću poziciju. Ni one vam sigurne nisu u neke stvari. I one se boje. Dakle, i ove dvije banke imaju cijeli niz problema oko ovoga. Ja predlažem, moj prijedlog bi bio sada nakon svih razgovora da idemo u konsenzus, prvo. Drugo, da idemo zahtjevom prema Nagodbenom vijeću da se produži rok. Ako prihvate – prihvate, ako ne prihvate – ne prihvate. I treće je još uvijek prema bankama da uputimo jedan dopis u kojem smo spremni za daljnje razgovore, bez obzira na odluku Nagodbenog vijeća vezano za predstečajni postupak TPN-a. Mi govorimo o predstečajnom postupku TPN-a, s tim ne prekida se odnos između naručitelja, Grada i države, i banaka – kreditora. Još uvijek postoji cijeli niz mogućnosti, još uvijek postoji cijeli niz i vremena i mogućnosti da ovo se ipak realizira. Nije točno, kolega Luka je pogriješio, ja sam vam reka, nije točno da mi ne želimo ovo završit. I Grad ima interes, i država ima interesa da se projekt završi. Samo što će ga se trebati modificirati jer nije moguće govoriti sada o tome da će mo tamo imati šoping mol. To ja mislim da smo svi svjesni da je to gotovo pa nemoguća misija, ali je moguće tamo da prebacimo nešto drugo i da na taj način završimo cijeli projekt na zajednički uspjeh. Prema tome, samo će mo jedan segmenat maknit sa strane i ostat će mo i dalje u određenim koleracijama sa kreditorima. Pa će mo vidit kako će dalje ić. Ovo je moj prijedlog. Dakle, predlažem da idemo na konsenzus svi skupa, predlažem da idemo sa zahtjevom za produženje rokova, bez obzira, mi možemo zahtjevat, neko će drugi donijet odluku i treće da ipak uputimo jedan dopis bankama da ostajemo s njima u dogovoru, odnosno da će mo nastavit razgovarat. Stečajni postupak TPN-a – neće nas u potpunosti ograničiti da nastavimo razgovarat sa onima koji su bili najveći partneri, a to je kredit. I napominjem, država je još uvijek tu iza nas i rekla je – mi će mo dat zemljište pod određenim uvjetima, iz zakonskih razloga, ne iz njihove dobre volje, ne dobre volje. Dakle, njihovo je to da u predstačajnom postupku ne može biti preneseno vlasništvo zemljištu. Jednostavno ne može. Ali, ne odbijaju da i dalje idu s nama u 50:50 plaćanje kredita i svih drugih obaveza i da nam prenesu zemljište ako se mi dogovorimo tako sa kreditorom. Evo. To vam je moj prijedlog.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo ovako, imamo tri replike sljedećim redoslijedom: gospođa Puljak,

gospođa Maja Dvornik i gospodin Duje Sučić. Izvolite. MARIJANA PULJAK Zapravo samo pitanje ovdje, dakle, htjela sam ponoviti ovo „Vlada ne želi

sudjelovati“. Rekli ste ne želi u predstečajnoj nagodbi, dakle, ne može po zakonu sudjelovati, ali kasnije s ovim zemljištem može. Ali ovaj vaš zaključak, kažete, ić će mo dalje u pregovorima s bankama, zapravo, sad u ovom trenutku, Grad Split nema odnos sa bankama. Jel tako?

GRADONAČELNIK Gledajte, to je donekle u pravu. Ali ne možete zatvorit oči i reći – dvorana ne postoji,

kreditori ne postoje. Dakle, ja mislim da je uvijek mudro razgovarat dalje sa onima koji su nam bili kreditori bez obzira ne prejudicirajući odluku suda.

MARIJANA PULJAK Nisu nama bili kreditori, nego TPN-u, konzorciju, jel. GRADONAČELNIK To je ono što će sud presudit. Kome su bili kreditori.

42

MARIJANA PULJAK Konzorciju. A zašto će mo prejudicirati rješenje koje je lošije za nas, je li. Konzorciju

su bili, mislim, konzorcij je digao kredit od banaka, jel. TPN, pardon, TPN. Znači tvrtka TPN. GRADONAČELNIK Moje mišljenje, ja sam rekao, mislim da je uvijek mudro nastavit razgovarat. Ne

prejudicirajući odluku suda, razgovor ne košta, razgovor i kontakt su normalna stvar po meni. PREDSJEDATELJ Ja se slažem s tim što moramo imati na umu. Svak, razgovori, nisu obični razgovori,

nego mogu biti i pregovori. A pregovori po Zakonu o obveznim odnosima obvezuju, dakle, slažem se, treba biti vrlo, vrlo oprezan kod toga. Idemo sad redoslijedom. Gospođa Maja Dvornik.

MAJA DVORNIK Ja bi prije svega zahvalila gradonačelniku na ovome. Mislim da je ovo vrlo pametno

rješenje, ali ja ne odustajem od onog svog pitanja jer ne želim živit u državi pravne nesigurnosti. Ja se upravo tako osjećam, da mi jednostavno nitko ne može dat jedan običan odgovor. Ja ga tražim i zahtjevam da ga Gradsko vijeće postavi i da Državno odvjetništvo taksativno napiše da oni ne mogu dat odgovor. To hoću, e, inače drugačije je sve ostalo smiješno. Jer je to ono osnovno pitanje da li smo mi dužni ili nismo dužni vratit kredit. Onda možemo o svemu pričat. Hvala lijepa.

GRADONAČELNIK Mogu ja odgovorit? PREDSJEDATELJ Dobro, može, ali nema potrebe. GRADONAČENIK Gospođo Majo, problem je u tome što DORH to ne mora odgovorit. To nije njihova

obaveza, ni zakonska, ni bilo MAJA DVORNIK Tko god treba dat odgovor na pitanje, neka pravne službe Grada, koje su za to

plaćene, neka vide tko može dati odgovor. Ja odgovor zahtjevam kao gradska vijećnica i kao građanka Republike Hrvatske, imam ga pravo dobit. Nitko mi ne može reć da nitko ne zna kakav je odgovor. Da li trebamo ili ne trebamo vraćat kredit.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Duje Sučić i gospodin Marušić. DUJE SUČIĆ Ja sam htio identično što je kolegica Puljak, znači u ovom formulaciji da onda vidimo

kako će mo onda to s bankama iskomunicirati da ne prejudiciramo da mi imamo s njima odnos. Evo isto to sam zapazio u vašem izlaganjem, pa tu treba biti oprezan. I druga stvar, da u ovim sad nekim budućim razgovorima, šta s tim drugim dijelom, da se neko ozbiljno uhvati toga što bi značilo da svi sudovi, sve državne agencije, državne tvrtke, gradske, sve ostale, jednog dana bi išli tamo, pa onda izračunat što znači najam tih svih prostora u odnosu na izgradnju, koji su to novci i ostale isplativosti tako nekog projekta, pa možda u budućnosti to se čini nečim realnim, jel. Ako bi imali sigurni da će mo za 10 ili za 5 godina imat ugovore o najmu za tolike kvadrate svih državnih i gradskih, pa možda i županijskih firmi, svega ostaloga, onda bi imalo smisla nešto tako razmišljat, jel, to je za ovu drugu fazu.

PREDSJEDATELJ

43

Gospodin Marušić. Pa gospodin Kerum, pa gospodin Ivanišević. HRVOJE MARUŠIĆ Ma evo gradonačelniku sugestija kao vijećnik. Dakle, smatram da ne bi bilo dobro

uopće u ovom trenutku da Grad ulazi u bilo kakve rasprave sa bankama. Jer to je prejudiciranje priče. Mi smo,odnosno gradonačelnik je pozvao banke ovdje pa nisu došli. Jer valda i oni smatraju da u ovom trenutku s gradom nemaju o čemu pričat. Dakle, njih nema fizički. Prema tome, radi se o velikim novcima, i smatram da banka ima kakvu namjeru s Gradom i da očekuje šta od Grada da bi se i te kako njihov predstavnik pojavio ovdje. Radi se o velikim novcima. To je moje mišljenje, ok, možda ćete ga vi protumačit na drugi način, e. Nego banka ima odnos sa TPN-om, dakle, sa tvrtkom. Dakle, tvrtka i banka neka rješavaju stvari dok god mogu. Onog trenutka kad ne mogu, a mi daljnju informaciju nemamo, i onda će se uključiti sud u stečaju, a ne u predstečajnoj nagodbi, i onda će sud donijeti odluku i reć to će biti tako, jer očito niko drugi nije u stanju to riješit. Ali ne prejudicirat odnos sa bankama, jer u ovom trenutku Grad sa bankom nema ugovor, nego ima TPN. Prema tome, pustimo ih nek rade oni svoj dio posla. Hvala.

PREDSJEDATELJ Može gospodine gradonačelniče. GRADONAČELNIK Ma moram u ime banaka odgovorit. Dakle, banke su aktivno učestvovale u svim

ovim razgovorima godinama. One nisu bile sa strane, oni su učestvovale i za vrijeme gradonačelnika Keruma i ovih 10 mjeseci su se više puta baš s njima sastajali jer je ključ u financiranju, a sud neka presudi. Međutim, banke su se očitovale s dva maila jutros, sinoć su nas zvali, jučer cijeli dan. Dakle, nije točno da nisu zainteresirani. I te kako su zainteresirani, konačno, radi se o njih, a mi ne prejudiciramo razgovarajući. Nema prejudiciranja razgovarajući. Pa cijelo vrijeme razgovaramo. To znači da je svaki razgovor od prije tri godine smo već odlučili da smo mi, dakle, sud će presuditi da li je obaveza ili nije obaveza. Ali mislim da je mudro razgovarat s bankama. Razgovarat.

HRVOJE MARUŠIĆ Mogu se složit s vama, stvarno, treba raspravljat, treba razgovarat, ne treba tirat

mak na konac, ali ja bi molio, nama su dali građani mandat ovdje. Nemojmo to zaboravit nikad. Nije demagogija. Nego stvarno amo štitit interese građana. Ako stavljamo interese građana i banku na vagu, onda me banka ne zanima. Onda ću stat na stranu građana, jer građani plaćaju sve ovo. Prema tome, banka ima svoj poslovni rizik, banka zna što radi, banka se izgubit neće, ja se za banku ne bojim. Ja znam da će banka bez obzira na štetu eventualno koja i nastane iz cijele ove priče, isplivat zdrava, jer imaju dobit ogromnu. Bogu hvala da je tako. i neka je tako. Ali građani neće. Građani nemaju dobit, građani su u problemu, građani su tu gdje jesu. Ajmo štitit njih, ajmo razgovarat s građanima, pa ćete vidit šta će vam građani reć. Ajmo tako.

PREDSJEDATELJ Samo čas. Preskačemo gospodina Keruma, vidim da je se naljutio dole nešto.

Niste? Dobro. Duje izvolite, ali kratko. DUJE SUČIĆ Ako već razgovaramo o ovim svim modelima, onda treba biti i ovo. Što ako se ide u

stečaj, što onda znači, o arbitraži i sve skupa, šta znači korporativna jamstva, šta znači, mislim, to su neke stvari o kojima moramo razmišljat. Kolika je šteta ovdje nastala? Ovdje je šteta, znači mi smo nešto imali obećano za milijardu,jel tako, za milijardu nečega a šta je vrijedilo, a sad imamo, ne znam koliko imamo. Sad, kolika je to šteta? E ali mi moramo pokrenuti neke stvari u ovom. Ok. Hvala.

44

PREDSJEDATELJ Evo gospodin Kerum i gospodin Ivanišević, pa će onda gradonačelnik odgovoriti.

Izvolite. ŽELJKO KERUM Ja bi spomnija to da mi je krivo što vijećnici imaju u odnosu na banku krivo mišljenje.

Banka bolje stoji od Grada Splita. Na osnovu ugovora koji je potpisan kad je građena Arena i zato vjerovatno oni nisu ni došli. Oni imaju, ne daj Bože spora, mene je strah, ja neću prejudicirat, sud će donit odluku, ali mi, Grad Split, u odnosu na banku ima lošiju poziciju nego što ima banka. I kad je netko potpisao nešto, da stoji iza nečega, znači, tamo stoji da stoji pola država, pola Grad. Država će se izvuć i past će sve na teret Grada i to sve treba uzet u obzir. Meni je žao što gospođa Slavica Radić jasno ne kaže ono kakva je situacija. Ne može se govorit da Grad Split prilikom stečaja TPN-a nema nikakve obaveze, dapače, bojim se da će, ne, da će Grad Split izgubit. Ovo što sad ima obavezu da će izgubit puno puno više sa kamatama.

PREDSJEDATELJ Hvala. Gospodin Ivanišević, pa ćete onda vi gospodine gradonačelniče. ……. (kraj

2B kazete) VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ ……….stravično tim kasnimo jer mislim da se može preprogramirat onaj sadržaj i to

nikako kao Gradska uprava, ali u funkciji športskog turizma, trgovine, i inače onoga što ta zona pretpostavlja da može biti od „Splitovog“ igrališta pa sve do Uvale Bene, ili ako hoćete Instituta. Od pamtivijeka se Poljud tako tretirao, mislim da je to trebalo davno napravit, vidit koje su mogućnosti i kazat da ta nova izgradnja može dosegnit ekonomsku opravdanost bar na toj razini da nam smanji ovaj trošak ili gubitak. Volio bi isto tako znat konačnu površinu dvorane da prije spomenutih 70 milijuna eura pretvorim u eur po kvadratu,jer me stvarno interesira koliko ta dvorana košta po metru kvadratnome. Bruto površine. Ako mi i to može neko odgovorit.

PREDSJEDATELJ Izvolite gospodine gradonačelniče. GRADONAČELNIK O bruto površinama ne znam na pamet, ali će mo ispitat, međutim, činjenica je to da

je dvorana građena za 12.000 sjedaćih mjesta po zahtjevu ondašnje Europske federacije za rukomet, međutim, ona sigurno nema 12.000 sjedaćih mjesta. Naime po svim informacijama ona ima jedva malo iznad 11.000 mjesta. Tako da je tu isto, ali ne bi se vraćao, jer će mo se vratit na sami početak. Dakle, slažem se u potpunosti s vama da je cijeli način na koji je dvorana dovedena do gradnje, dakle, odluka, gradnja, sama gradnja, sve je sporno. A sad će mo se vratit na ovo da preskočim pitanje. Dakle, ja nisam dao, ja u svojim materijalima, mi smo stavili informaciju za razgovor, i nije bilo, ja sam tek sad formulirao prijedloge na temelju svih vaših diskusija, razgovora, dilema i nedoumica. Dakle, nije bila moja, moj prijedlog da to i tako napravimo, nego je bila informacija. Prijedlog je sada ovaj koji sam vam dao. Samo bi još jedan put svih upozorio, dakle, ovo što vam je bilo u informaciji, banke predlažu, ukupna otplata 54 milijuna eura, u slučaju da dođe do toga da sud presudi drukčije, u ovome što smo sad razgovarali, ukupni iznos bi bio minimalno 68 milijuna eura. Vodite računa. Dakle, ja ne prejudiciram ništa, ja samo upozoravam da je to jedan dio naših obaveza. Dakle, banke su ponudile 54, ako mi prođemo dobro, možda nećemo ni to vratit, a ukoliko bude drukčije, onda će to biti 68. Prema tome, o tom po tom, gledajte, zbog toga ja i savjetujem i predlažem, a ja osobnu ću to mislim da je to najnormalnije da nastavimo razgovarat sa bankama, jer konačno, ponavljam vam, banke su naši partneri, htjeli mi to ili ne. Ja ne znam na koji drugčiji način će se svi mi ovdje, i na koji način će mo mi sve projekte financirat koje imamo i koje želimo, koje će neko i poslije mene i neko drugi želit napravit. Na koji način? Pa

45

valda preko banaka. Banke su važni dio sustava. Prema tome, nemojmo govorit, ponovno vam govorim, koje strane banke, mislim. Šta bi se tili odreć njih? Ali da ne idem dalje u dilemu, ja sam samo upozorio, prijedlog njihov je 54, mogućnost u slučaju lošeg spora za grad, ovo što je gradonačelnik Kerum upozorio je 68 milijuna eura. Još jedan put, ja vas sada pozivam da idemo na stanku, da još malo razmišljamo, pa kad se vratimo formuliramo to i glasajmo.

PREDSJEDATELJ Gospodine gradonačelniče evo još samo kratku intervenciju od 20 sekundi od

gospodina Podruga. LUKA PODRUG Ako idemo ne preglasavanju nego dogovaranju, onda mislim da je potrebno evo iza

stanke da nam se još jednom očituje predstavnik Vlade iz razloga što u prijedlogu kojeg ste vi dali službeno, među predloženi plan financijskog rekonstruiranja, među 8 točaka svih 7 je ovisno o stavu Vlade Republike Hrvatske. U točki 1. se kaže raskid ugovora uz suglasnost Vlade, u točki b) prenosi se u vlasništvo čestica zemljišta, u točki c) dokapitalizacija te građevinske s tom građevinskom česticom, u točki c) založno pravo na njoj, i zato molim bez obzira na kritiku i sve, ja sam u startu mislio da će mo se preglasavati, ja bi volio da ovo bude jedan zajednički stav i konsenzus, da još jednom se nama očituje predstavnik Vlade i da kaže pod kojim uvjetima i da li uopće je Vlada i sa tom česticom zemljišta i plaćanje anuiteta i tako dalje, i dalje u igri, jer to je apsolutno po onome što je rečeno, mi će mo ovim ugovorom raskinit ugovor, a predstavnik Vlade, ne,ne, ovo je prijedlog za raskid ugovora, piše u točki 1. javnog privatnog partnerstva, a u tom slučaju Vlada neće sudjelovat. Želja mi je samo da igramo otvorenih karata, pa molim iza pauze, iza konzultacija da nam se i predstavnik Vlade još jednom očituje.

PREDSJEDATELJ Evo ovako. Sad ću ja napravit dopunu. Meni je isto stiga mail, ali piše u koju sam

ladicu stavio meso doma (smijeh), dobro, ovo malo šale, jer sad idemo, znam da nekima ne pristaje uvijek šala, ali sad je ručak. Znači, ovo je jedan dobar uvod za ručak. E sad bi vas zamolio, pauzu bi ja napravio 45 minuta. I molim vas usput predsjednike klubova vijećnika da se malo izkonzultiraju pa onda da dođu do gradonačelnika da se malo još izkonzultiraju da dođemo do dobrog rješenja.

P a u z a

PREDSJEDATELJ Nastavljamo sjednicom. Evo uspjeli smo u skladu sa našim dogovorom prije prekida se usuglasiti i na meni je sada da pročitam usuglašeni zahtjev svih predsjednika klubova vijećnika. On je sljedeći: Gradsko vijeće će putem gradonačelnika od FINE pisanim putem, dobro dva puta je „putem“ pa će mo to ispraviti, zatražiti produženje roka od najmanje 30 dana vezano za predstečajnu nagodbu u predmetu HR 03,klasa ta i ta, urudžbeni broj taj i taj, od toga datuma i toga. Zbog složenosti problematike sa kojom se nadležna državna i lokalna tijela još nisu susrela u svojoj dosadašnjoj praksi. U tom razdoblju bi dakle u tom razdoblju od 30 dana bi dodatno se savjetovali sa institucijama države, financijskim institucijama, i partnerima u ovom projektu. Ja bi vas molio ukoliko nitko nema kakvu primjedbu ili kakav dodatak da podizanjem ruku se, izvolite gospodine Podrug. LUKA PODRUG Jedno pitanje. …(nije uključen mikrofon)… a što ako ne? PREDSJEDATELJ Onda je jasno. Onda je jasno. Ide se u stečajni postupak. Prema tome

……………… (nije uključen mikrofon)

46

Uz ovu ispravku gospodina Blaževskog, dakle Nagodbeno vijeće FINE, da li ste suglasni da ovakav koji sam pročitao stavimo na glasovanje?

Ako jeste, tko je za? – Ima li tko protiv? Suzdržan? Utvrđujem da je Prijedlog koji će se uputiti Nagodbenom vijeću FINE jednoglasno sa

31 glasom „za“ usvojen. Zahvaljujem. Aha. Da, da. U redu. Molim svim prisutnima na sudjelovanju i želim vam sretan put. Živili.

Poštovane vijećnice i vijećnici, sada prelazimo na drugi dio tematske rasprave, a to

je stanje u Trgova čkom društvu „Promet“ d.o.o. Split . Izvjestitelji po ovoj točci dnevnog reda su ispred Grada Splita gospodin Barčot i

ispred Trgovačkog društva „Promet“ direktor gospodin Meštanek. Tko će od vas prvi izvještavati? U svakom slučaju gospodin Meštanek, s tim šta ću ja samo stav Odbora pročitati. Odbor za proračun i financije na svojoj 5. sjednici održanoj 15. travnja 2014. godine jednoglasno je sa 5 glasova „za“ od 5, donio sljedeći zaključak: prihvaća se prijedlog zaključka o usvajanju informacije o poslovanju Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. Split s prijedlogom mjera konsolidacije. Zahvaljujem. Gospodine Meštanek izvolite.

EDO MEŠTANEK, direktor Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. Split Poštovanje damama i gospodi vijećnicima. Ja sam Edo Meštanek, direktor

„Prometa“. Hvala na povjerenju. Imenovan sam prije 4 mjeseca i nekoliko dana. U tvrtci sam 26 godina. Na današnji dan nas ima 787 i kao što ste vidili u materijalima dosta puno problema. Ono što smo pripremili za vas je pripremljeno zajedno sa svim mojim suradnicima, stojimo iza svakog podatka kojega smo iznijeli. Naš stav je bio da zaista nema nikakvog uljepšavanja i da realno znate ono što je. Mi smo formirani kao društvo

PREDSJEDATELJ Gospodin Meštanek samo trenutak. Molim vas malo tišine i pozornosti. Da taj žamor

smanjimo na prihvatljivu mjeru. Hvala. Izvolite. EDO MEŠTANEK, direktor Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. Split Ja ću pokušat kroz ovu dokumentaciju najkraće što je moguće vam kazat koje su

najvažnije stvari s čime smo se sreli. Namjera nam je da pokušamo zajedno svi da ovo društvo stane na nove jer mislimo da nema nikakvih realnih stvari osim onoga što ja zovem avetima prošlosti i da pokušamo riješiti i da stanemo na noge. Ne bi ulazio u to i nije namjera da utvrđujem ja, ma molim i vas, nikakvu krivicu nekog ili nečeg za nešto, jer stanje imamo takvo kakvo je. Normalno da vi imate odriješene ruke da donesete odluke kakve mislite da su najbolje za nas. Dakle, ja ću počet od toga da je vozni park star u prosjeku 12 godina. Ono što je važno, on je siguran u prijevozu, prolazi preventivni tehnički pregled svaki dan, ne puštamo vozila vani da bi ona bila nesigurna. Imamo 158 voznih jedinica na današnji dan. Najstariji od njih je zglobni koji još uvijek vozi i ima 35 godina. Stariji je od nekih naših pripravnika. Imamo jako velikih problema u dnevnom održavanju i radi nabave djelova,jer nekih udjelova za nešto jednostavno više nema. Radionički prostori su zastarjeli, auto lakirnicu nemamo, zimi se radi na otvorenom, uvjeti u kanalima nisu odgovarajući, jer su kratki, niski, i neadekvatni, bočni kvarovi se ne mogu radit. Što se tiče sredstava rada, neki dan sam odobrio nabavu 4 kompleta stupne dizalice. To je 100.000 EUR + PDV. Jer su nam stare preko 35 godina. Ono što je najvrjednije u toj tvrtci to vas uvjeravam, to su ljudi, zahvaljujući njihovom znanju i vještini. Mi izlazimo dnevno sa koeficijentom tehničke ispravnosti od 97%, imamo samo u prošlom mjesecu 1% ispadanja na svim redovima vožnje, na svim polascima. Ono što smo do ovog trenutka već napravili to je, da smo snizili na gradu Splitu trošak kilometara do kraja godine za 217.000 kilometara. Ono što će mo napraviti na županijskim linijama, a da stanovništvo ne pretrpi veliki udar po mogućnosti prijevoza, će do kraja godine rezultirati sa cirka još 300.000 kilometara. Ovoga trenutka već imamo uštedu od 500 litara goriva dnevno, sa multimliciranim efektom, to su sati rada, to su

47

smjene, noćni rad i ostalo, dogodine u ovo doba uz vašu pomoć, mislim da bismo mogli stat na noge. Danas nas je 787. Po mom uvjerenju to je previše. Imamo 58 ljudi koji koristeći propis od 60 godina + 41 godinu staža može otići u mirovinu punu ukoliko to hoće. Kad bi ovog trenutka svih 58 otišlo, to bi nas koštalo bruto oko 4,5 milijuna kuna. Unutra u materijalu vam piše koliki je odgođeni efekat i u prvom odmah, i koliki je odgođeni efekat u toku godine. Na županijskom dijelu prijevoza, gdje Županija ima u stavci proračuna 1,7 milijuna za potporu prijevoza na zagorskom dijelu, mi crpimo ove dvije godine zaradom po 600.000 kuna, a procjena gubitka na županijskom-zagorskom dijelu je 7,5 milijuna kuna na godišnjoj razini. Ja sam upoznao u ime tvrtke gospodina Ževrnju i gospodina Šošića, nedavno je u organizaciji gradonačelnika Baldasara i nas ovdje bio sastanak gdje su bili svi načelnici i dogradonačelnici, gospodin Ževrnja nažalost jer mu je umro otac nije mogao bit, ali je bio gospodin Šošić. Ono što bi vas molio sa ovim podacima u koje vjerujemo i gospodin Barčot i ja, jer smo zajedno radili ova četiri mjeseca, da pokušamo do kraja godine iz raznih izvora priskrbit nekakvih 13-etak milijuna kuna. Jer upozoravam, u zadnje tri godine, subvencija Grada Splita je bila 15.600.000, u periodu prije toga je bila preko 20 milijuna. 2010. je iznosila 27 milijuna, sada je ona tri godine uzastopno manje. A porasla je cijena goriva vidno, to treba kazat, jer to se iz parametara može jako lako vidit i isčitat, i da vam još kažem za jedno pitanje koje je vidim da je kod vas izazvalo, barem iz ovih kuloarskih razgovora – zašto pumpa. Jer u 15 godina tuđe pumpe u našem dvorištu, nikad nismo imali rabat na gorivo. Sad smo potpisali ugovor s „Petrolom“ i rabat iznosi 39 lipa po litri, to na godišnjoj razini daje čistu dobit za „Promet“ od 1.900.000 kuna. Dakle, kad to stavite u 15 godina, 1.900.000 x 15, to je jedna lijepa flota autobusa koju bi „Promet“ danas imao. A nema je. Dakle, još, ne znam, teško vam je reć recimo da ne postoji informatički sustav u skladištu robe, da imamo tri sustava informatička na parkiralištima koji nisu povezani, da imamo ukupno 9 nekakvih sustava raznih vrsta koji djelomično udovoljavaju svrsi kad je informatika u pitanju, da je tehnologija na parkingu stara – neki dan smo odobrili promjenu hardvera, sa ciljem da možemo i neke sofisticiranije stvari instalirati radi praćenja i svega ostaloga. Znate da je bila akcija i sa takozvanim „žutim kontrolorima“ koja je u startu proizvela određene efekte, ali su se ti efekti iscrpili. Ti ljudi su sad na određeno vrijeme. Ja sam prošli, prije mjesec dana produžio ugovor na mjesec dana, ali ne znam da li će moć ostat, a među njima imamo 6 branitelja. Ljudi rade svoj posao. Imamo 99 invalida rada. Od toga 45 deklariranih i 54 koja imaju razna zdravstvena isključenja. Ili ne može raditi to, ili ne može raditi ovo, jer su to mahom bivši mehaničari i bivši vozači autobusa i sasvim je logično da ne može tako dalje. Ono što je bitno za ovo Vijeće Grada Splita još jedan podataka i zamolio bi da ga, nemojte ga naopako shvatit kad vam ga kažem. Split ima 65,04% vlasništva. U isto vrijeme 40% ljudi s domicilom u Splitu radi u „Prometa“, 60% radi iz drugih lokacija, a Grad Split je u nabavu autobusa u zadnjih 20 godina uložio 83,7% , odnosno kupio 116 vozila raznih vrsta novih, a svi ostali samo 23. Primjera radi, Trogir i Omiš koji su veći mali suvlasnici, u zadnjih 10 godina nisu uzeli ni jedan. Ovo vam sve govorim radi disproporcije, gospodin Barčot će kasnije posebno pričat o jednom problemu koji se krivo shvaća, to je pitanje zone komunalnog prijevoza. To nije tarifna zona, ali je vrlo čudno da se linija Starine u Solinu i Teatar u Splitu tretira kao županijska linija i vrlo je čudno da takvih linija koje su županijske na teritoriju Splita ima 52, a na teritoriju Grada onog što je komunalno – 21. A radi se o jednom problemu, a to je neprimjena Zakona o komunalnom gospodarstvu po kojemu mi postojimo. Paralelno sa Zakonom o prijevozu, a posebno dvije odluke Grada Splita koje govore o uređenju prometa na svom teritoriju i uređenju prijevoza na svom teritoriju. Treba primijeniti sve 4. Eto ja toliko. Ne bih vas htio zamorit. Ako ima pitanja, ja ću rado odgovorit. Hvala vam lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Edi Meštaneku na ovom uvodnom izlaganju. Za raspravu su

se javili gospodin Marušić Hrvoje i Dragnić Daša, s tim šta bih ja zapitao - da li se netko javlja u ime kluba vijećnika? Dakle, gospodin Petar Škorić, on ima prednost, zatim Blažević, Prljević, i Igor Mladinić, za sada. Zahvaljujem. Gospodine Škoriću izvolite.

48

PETAR ŠKORIĆ Hvala lijepa. Evo možda bi bilo dobro da smo čuli i izvješće od drugog kolege, dakle,

osvrt na ove druge probleme prije rasprave, tako da možda kroz raspravu, da skratimo raspravu.

PREDSJEDATELJ Ukoliko izvjestitelj smatra da je to uputno, vrlo rado, s tim da … PETAR ŠKORIĆ Jer direktor je spomenio par elemenata koje mislim da je korisno da se predstavi. PREDSJEDATELJ E onda u redu. Onda u redu. Pa vi imate gospodine Škoriću prvi onda riječ. BRANIMIR BARČOT, predsjednik Nadzornog odbora TD „Promet“ d.o.o. Split Današnju raspravu ja shvaćam više kao raspravu odvijanje komunalne djelatnosti

prijevoza putnika na području, reći ću zona, koja su obuhvaćene ne prostor Splita, nego širi prostor od Omiša do Trogira. Uključujući Muća sa sjevera. Dakle, jedan prostor u kojem se odvija prijevoz putnika temeljem Zakona o prijevozu u javnom prometu i Zakona o komunalnoj djelatnosti. Dva Zakona koja su oprečna u smislu organizacije i načina provođenja tehnološkog provođenja prometa, s jedne strane, a s druge strane ću se vratiti na priču direktora da dodam još neke stvari koje su bitne za buduću raspravu. Polazeći u problem subjekta, dakle, Prometa, ulazimo u problem izvršenja djelatnosti. Ukoliko nam stane funkcija subjekta – staje nam i djelatnost. Ovo podcrtavam iz razloga što je subjekt upravo sad u situaciji da u 7. mjesecu ne budu li se odradile neke stvari prestaje njegova djelatnost. Govorim financija, ne tehnološko izvršenje, nego u financijskim obavezama koje se u datom momentu mogu rješavati. Pri tom moram napomenuti određena sidra koja su se, na koja smo naišli, a koja nisu od jučer, niti od dva ili četri mjeseca, nego sidra koja već dugo stoje unutar Prometa i nisu se rješavala, a došla su sad u situaciju ili da zaustave djelatnost, ili da budu pokušana da se riješe. O čemu se radi? – Radi se o 9 autobusa koja su od 90.-te godine nabavljena za potrebe Europskog prvenstva u atletici koja je Promet nabavio na lizing. Za period lizinga od 3 godine, '90.-'93.godina, u kojem periodu je 40% lizinga plaćen, 60% nikad plaćen, te su autobusi registrirani u vlasništvo Prometa a da nikad nisu kupljeni, dakle, lizingom, na kraju lizinga ima ugovorno pravo da ga se kupi, nikad nisu kupljeni. Nastavljeno je dalje korištenje kao da su vlasnici. Dolazi do tužbe protiv „Prometa“.“Promet“ je u jednom momentu dobio sporove da bi i to tužba, želim da to napomenem, da dobro shvatimo tu priču, tužba ne ide na lizing, tužba ide na korištenje vozila koja nisu u vlasništvu Prometa od '93. godine na dalje. Dakle, to vam napominjem radi problema koji se pojavljuju. Dakle, ne na lizing, bez obzira što lizing nije otplaćen, nego na korištenje vozila koja nikad nisu postala vlasništvo vozila Prometa. Promet je u jednom momentu dobio sporove, da bi ti sporovi bili na Vrhovnom sudu poništeni, vraćeni nazad na Trgovački sud. Trgovački sud u prvom momentu u prvom stupnju donosi … ponovno u koju iz Prometa da bi Visoki trgovački sud vratio nazad uz obrazloženje i obavezu da Promet nije vlasnik i da mora plaćati najam korištenja 9 vozila. Ponovno podvlačim, najam korištenja 9 vozila. U tom momentu jer se spor vodi na Trgovačkom sudu u Splitu i izvjesno je sa uputama Vrhovnog suda i Visokog trgovačkog suda da je nesporno da Promet gubi parnicu i da mora platiti. Koliku cifru treba platiti? – to je stvar presude suda. Postoje neka vještačenja koja su vršena na tu temu i nesporno su dan korištenja vozila bilo kojega vještaka da je vještačio, ista cijena. Dakle, nesporno je, samo je period korištenja u vještačenju. Tu postoji granica s jedne i s druge strane, donja granica je na korištenju od 5 godina, dakle 3 godine lizinga i 5 godina ovog, tri godine lizinga ne ulazi, 5 godina ulazi u najam. Cijena se kreće, dakle tog vještačenje se kreće otprilike 38 do 40 milijuna i drugog vještaka koji je išao na pravo korištenja do 2011. godine, odnosno faktički još 9 godina dodatnoga, gdje se penje sa kamatama priča do 110 milijuna kuna. Dakle, raspon koji je vrlo širok. Izvjesno je da će se priča ispričati i da će do presude doći i to …. Promet, odnosno kao obaveza Grada Splita, jer je Grad Split bio nosioc

49

nabave tih 9 autobusa u garanciji. U međuvremenu je došlo do razgovora sa Ac cosmosom koji je nasljednik vlasnosti Artomontaže koja je isporučila 9 autobusa. U međuvremenu osim AC Cosmosa uključuje se još jedan vlasnik jer je '98 godine prodana vlasnost vozila drugome vlasniku i taj vlasnik zajedno sa Cosmosom ulazi u tužbu prema Prometu. Vođeni su razgovori i došlo se do okvirnog dogovora koji stupa na snagu onog momenta i postane pravosnažan po odluci Vijeća. dakle, ono što je pregovarano a bili smo primoreni da pregovaramo sa AC Cosmosom na visinu odprilike dogovora koji opet kažem, podvlačim, postaje okvir za vansudsku nagodbu onog momenta kad Vijeće kaže da je to to. Ako Vijeće kaže da to nije to, onda nema nikakvih obaveza, nastupa sudski parnica, odnosno presuda u 5. mjesecu koje se čeka. Vrijednost te priče je gradonačelnik u par navrata rekao da se kreće oko 55 milijuna, odnosno 7,2 milijuna eura. S mogućnosti eventualnog dogovora u 4 godine sa godišnjim isplatnom vrijednost od 1,8 milijona eura bez klizanja. Ukoliko se postigne takav sporazum po odluci Vijeća tada se troškovi parnice koji nisu mali, snosi svak za sebe. Dakle, nema obavezu plaćanja od strane Prometa. Dakle, to je AC Cosmos.

Drugo sidro na koje se naišlo, to je problem pumpne stanice. Pumpna stanica egzistira od '96. godine, kada se odlukom tadašnje uprave išlo da bude prvo interna, pa je došlo do promjene da bude eksterno interna. Dakle, da služi i za potrebe Prometa i da služi za potrebe trećeg lica. Ona je ugovorom '98. godine, ono 6.-te pa 8.-me kada teče rok prava gradnje, potpisan osnovni ugovor plus sedam aneksa koji je rekao da je rok prava gradnje 15 godina. Ugovor je sklopljen sa Jadranmontom. Na 15 godina, što znači, teče od '98. i završava na 10. mjesecu prošle godine. Tog momenta, a u ugovor je tako i stavljeno, da momentom isteka roka gradnje ugovorene mogućnosti su sljedeće da se produži rok gradnje, dakle rok prava korištenja, dakle a zemljište je Prometovo, na period koji bi se ugovarao. Drugo, da Promet proda Jadranmontu zemljište i da izgubi kompletno i zemljište i pumpu i treće da Promet otkupi pumpu i vrati faktički zemljište i u funkciji tehnički pumpu u svoju korist. Cilj kupnje pumpe i razgovori koji su vođeni sa Jadranmontom je rečeno da Grad Split nema namjeru da dozvoli kao većinski vlasnik Prometu da proda zemljište, nego da će Grad Split koristiti svoje pravo, odnosno Promet koristiti svoje ugovorno pravo da otkupi pumpu. Otkup pumpe je strateško pitanje za koje se mora dat odgovor večeras, a radi se o sljedećemu. Tih 560 kvadrata koliko pumpa ovog momenta zauzima je pitanje kontrole 25 000 kvadrata prostora na koji se sad momentalno nalazi pumpa. Iz prostornog razloga, iz strateškog razloga da bilo tko da uđe na taj prostor, da kupi pumpu i da uđe u taj prostor, tja postaje kontrolor kompletnoga prostora buduće namjene na tom prostoru. Kako je buduća namjera stambeno poslovna, tada je onaj koji kontrolira tu pumpu financijski postaje kontrolor prostora i dobija veći financijski efekt nego što sad kod prodaje pumpe može dobiti. Dakle, to je jedna strana. Druga strana je pitanje snadbijevanja gorivom Prometa. Promet koristi otprilike 4,5 milijuna litara goriva godišnje. Tehnička njegova realizacija u distribuciji i kod javnog nadmetanja je bila takva da onaj tko kontrolira pumpu u datom momentu po vlasnosti kontrolira i distribuciju na tom području. Cilj nam je da mi koristimo u vlasnosti pumpu i time distribuciju goriva kroz pravo korištenja marže kroz natječaj dobijemo povratna sredstva. S sjedne strane. I s druge strane ako idemo u najam dobijamo još dodatna sredstva kroz mogućnost najma u tome dijelu. Dakle, strateška priča je bila s jedne strane korištenje tog prostora, s druge strane, korištenje pumpe i uzimanja pumpe u tehnički najam ovog momenta radi snadbijevanja pumpe. Što se i uradilo u pregovorima sa Jadranmontom, postigla se otprilike nagodba u veličini koliko je priča dana u materijalima, dakle da bi …. 3.800.000, s tim što je pumpa već uzeta u tehnički najam zbog mogućnosti distribucije goriva. Da nije pumpa uzeta u tehnički najam i da nismo uspili ispregovarat takav odnos sa Jadranmontom, vjerujte da bi Promet bio u velikom problemu snadbijevanja gorivom. Te količine goriva koja mu je nužna u tom momentu. Natječajem koji je bio raspisan, onaj koji je dobio natječaj morao je osigurat snadbijevanje, i taj u datom momentu to nije osigurao i da mi nismo uspjeli osigurat tehnički pumpu na raspolaganje, problem bi bio snadbijevanje Prometa. Uz maržu koju imamo i mogućnost najma, sama otplata pumpe, vrijednost otplate pumpe je u periodu koji je otprilike vama tu dato.

Treće sidro koje smo u datom momentu imali i bili u rješavanju to je problem, to je direktor u datom momentu vama rekao, to je pitanje bilo informatičkog sustava unutar

50

Prometa. Danas unutar Prometa otprilike imate, ako neću pogriješit, ispravite, 9 sustava imamo u Prometu. Da ni jedan drugome nije kompatibilan, dakle, svaki za sebe priču priča, ni jednog međusobno ne možete povezati, stanje je takvo kakvo jeste. U međuvremenu je priča sa Pentom iz Pule ispričana na način da je njemu od 11.200.000; 11,5 ugovora uplaćeno 10. Da implementacija sustava nije bila odrađena pa gotovo u ničemu, ili neki mali dio koji mogao biti niti korišten, i tada se smatralo da se vidi šta je razlog zbog čega ta priča nije bila ispričana, gdje je sidro bilo, zašto se nije implementacija vodila, jer je period ugovaranja do perioda sada već dana je prošlo i sustav je u biti tehnološki zastario. To moramo priznati. Ali je informatika, tehnologija koja se mijenja vrlo brzo i ako je ne pratite, ona postaje zastarjela i zastarjela tehnološki jeste, ali je bolje u priči u koju smo krenuli sa Pentom je bolje iskoristiti i ono što već sad možete imati da bilo kakvu ili ikakvu informatičku cjelinu dobijete radi praćenja sustava, ne samo tehnološki, nego financijski i ekonomski, na nivou koji možemo ovog momenta postići, nego ga faktički baciti i baciti 10 milijuna sa neizvjesnim rješenjem po sudskoj tužbi. I krenuli smo u razgovor sa Pentom i postigli smo, u 12. mjesec od prošle godine dinamičku realizaciju po svim elementima ugovorima i očekujemo operativnost sustava na nivou 80 do 90% onako kakav je bio predviđen, uz mogućnost korištenja unutar Prometa početkom 5. mjeseca. To je treće sidro koje je bilo u realizaciji.

Četvrto sidro koje je bilo u realizaciji to je bio problem nabave autobusa. Vi se sjećate odluke koju ste donijeli ovdje, a to je bilo da poništite odluku od pretprošle godine 4. mjeseca po natječaju jer se nisu mogla osigurati sredstva u budžetu za realizaciju natječaja koji je bio. Cijena, da nismo krenuli u poništenje tog ugovora, cijena bi bila milijun kuna troška ili kazne, možemo ga nazvati po dvije stvari. Kako smo uspjeli tu priču ispričati, uspjeli smo i anulirati taj gubitak od milijun kuna, uz obavezu, a to ćete kasnije čuti, da se krene i u nabavu autobusa. Dakle, i taj dio je odrađen.

I sad se moramo malo vratiti na samog subjekta. Dakle, ovo je što je nađeno, što se moralo rješavati, što je u tijeku da se rješava, da se subjekt oslobodi i da mu se da mogućnost dignut sidro i da mu se da mogućnost da plovi i da se djelatnost obavlja. Moram ukratko vas upoznati sa stvarima kako bi se mogla kasnije donositi strateške odluke.

Prvo, Promet je u ovom momentu sa sidrom, rekli smo, ako se dogovori ili ako sud presudi 55 milijuna uvjetno. Ac Cosmos. Drugo financijsko sidro je gubitak od 52 milijuna koji se vuče od '96. do danas, sukcesivno punjen. Činjenica je da od '96. do danas u tih 17 godina je Promet svega 5 godina poslovao pozitivno sa ukupnom cifrom 5.800.000. 58 milijuna je akumulacija gubitaka, minus 52 milijuna. Odluke nadzornih odbora i strukture rukovodećih vlasnika, napominjem i vlasnika, jer Skupština donosi te odluke, je da se gubici pokrivaju iz budućeg poslovanja, dijelom, većim dijelom, odnosno manjim dijelom iz temeljnog kapitala. Takve su odluke, takve su nađene. Dakle, to je drugo sidro. Financijsko sidro.

Treće financijsko sidro je nemogućnost da Promet u ovakvim konstelacijama snage i organizacije kako vlasničke strukture, tako i tehnološko organizacione strukture može ispipavat samostalno. Dat ću vam odrđene primjere koje vam tu mogu potkrijepiti

PREDSJEDATELJ Gospodine Barčot, oprostite, možete li samo malo ubrzat to, pa ćete onda u toku

rasprave, e BRANIMIR BARČOT, savjetnik gradonačelnika za komunalne poslove Mogu. Program koji teče financijski plan u ovoj godini, on je sljedeći da dobijete

jednu globalnu sliku poslovanja u organizacijskom smislu. Ako imate prihod od svojih 160 milijona, cirka 160 milijona, i u tom prihodu vam 60% otprilike bude iz osnovne djelatnosti prijevoza. Dakle, negdje oko 90, 2, 3 milijona. A ostalo prihodon čine, prihod od parkiranja, od eksploatacije parking površina ili od subvencija neki sitno ostali prihodi. Dolazite u odnos 60:40. U rashodovnoj strani dolazite u jednu priču koja je ekonomski neodrživa ali takva je. Da vam za potrebe financiranja plaća i troškova iz plaća odlazi gotovo cijeli iznos sredstva koji uprihodite po osnovnoj djelatnosti. 91 milijun u odnosu na 93 prihoda to je minorna

51

razlika od 2 milijona. Dakle, za ti broj ljudi faktički vi trošite 60% troškova u toj domeni. Neodrživa priča što znači neodrživa priča, da vam 790 ili 800 ljudi radi na 150 vozila. Ako odbijemo 60 ljudi koji rade na parkiranju tada dođete do cifre od 700, 720 ljudi da vam opslužuje 157 vozila. U prometnoj teoriji je neodrživa priča iznad 3,5 osobe po vozilu. Sve ostalo je stravičan gubitak. To je jedan od temeljnih načela poslovanja ili osnova ovakvog stanja subjekta u Prometu. Šta je razlog tome? O tom – po tom, ali je činjenica da ovog momenta imamo viška između 150 do 200 ljudi. Neodrživa priča, neodrživa priča, da je možete financirati na ovakav način. Dakle, mjere moraju ići i u tom pravcu. S druge strane vam moram dati podatke u financiranju koje su se dešavale, zato sam vam dao i onaj paravan da se sufinanciranje vrši i dijelom subvencija. U periodu '96. odnosno pardon '99. – '13. prošla godina, imate situaciju da je kroz subvencije Prometu došlo gotovo 275 milijuna kuna, od toga je Grad Split subvencionira sa 197 milijuna. Ovdje moram podvući još jednu stvar. Subvencija Grada Splita se ne odvija samo kroz sredstva koja se kroz budžet osiguravaju sa subvenciju. Subvencija Grada Splita se odvija i preko čiste dobiti iz domena eksploatacije parking prostora. Tu se procjena vrijednosti kreće u neto iznosima, dakle, nakon podmirivanja troškova i recimo kapitala, negdje između 8,5 i 10 milijuna. I sad kad to uzmete u jednom periodu od 30 godina, onda je subvencija Grada Splita se penje na preko 300 milijuna. Subvencija Grada Splita. Bez kapitalne subvencije. Bez kapitalne subvencije. Kapitalna subvencija je korištena za nabavu vozila i nabavu opreme, kapitalna subvencija vam se kretala na nivou svih subjekata od 175, a Grad Split je subvencionirao sa 152 milijuna. Odnosno u nabavi vozila, ako će mo razgovarati na takav način, onda je Grad Split u periodu od 2003. – 2013. od 116 kupio 93 vozila. Svi ostali su pričali priču do 116. Zbog čega ovo govorim? Zbog toga da bi se ponovno vratio na priču kumulativnog gubitka od 52 milijuna prometa, a pri tom je priča pričana kroz stotine milijuna kuna na ovakav način. Dakle, to nije bilo pitanje subjekta. Ovo se postavlja pitanje vlasnika. Kako vlasnici organizaciju rade da mu subjekt ne dođe u ovakvu situaciju, i to je temeljno pitanje budućeg prijedloga i budućeg ponašanja i ovog Vijeća koje ću vam kasnije i detaljno ispričat na koje su naša razmišljanja u toj domeni, sa željom da donesemo prave poteze. Neću ovog momenta govoriti,nego to će mo kasnije ispričat priču. Promet je formiran na temelju Društvenog ugovora. A Društveni ugovor je temelji na Zakonu o komunalnoj djelatnosti. Dakle, taj Društveni ugovor je jednu vrijednost koju je Grad Split imao u kapitalnom odnosu sa ostalim suvlasnicima sa 78 spušten na 65%. Dakle, Grad Split nakon cijele ove priče o financiranju, svega učestvuje sa 65%. U vlasnosti bez obzira što je toliko i kroz subvencije i kroz kapitalne donacije dao. Kod ovog donošenja Društvenog ugovora gdje su potpisnici svi suvlasnici na ovom širem području, temeljni kapital vam je 40 milijona kuna. Dakle, nešto što donosi disparitet jednostavno u ponašanju. I tu će mo morat u ovom strateškom smislu ić na određene stvari koje ću vam kasnije pokušat reć.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Barčotu, predsjedniku Nadzornog odbora Trgovačkog

društva „Promet“ d.o.o. Otvaram raspravu. U ime Kluba vijeća HDZ-a gospodin Škorić Petar. PETAR ŠKORIĆ Evo, hvala lijepa. Evo nakon ovog zbilja detaljnog i iscrpnog obraćanja, najprije

direktora, sada gospodina Barčota i izvješća koje smo dobili u radnim materijalima, u biti izvješće, u izvješću je puno manje ovoga sadržano što je ovdje rečeno, dakle, izvješće i ono što ste rekli još dodatno ovdje osebujno opisali, pokazuje da je situacija u Prometu izuzetno teška, loša, sa tendencijom daljnjeg pogoršanja. Spomenuli ste evo 787 zaposlenih na današnji dan, problem viškova, od toga, imam informaciju da svega 386 radi u prometnom sektoru, dakle ostali su izvan toga, spominjete ljude, viškove, mislim da ste mogli i od tih viškova dio ljudi preseliti u Banovinu umjesto da zapošljavate nove i na taj način pomoći i konsolidaciji Prometa. Druga stvar je ovdje u vašem izvješću se spominje, cijenjeni gospodin Meštanek kaže da su dugogodišnji poslovni partneri Prometa – Imex banka, Uni kredit lizing, Erste lizing, Croatia osiguranje, dakle, svatko od njih ima od 3 milijuna pa na niže, blokirali žiro račun tvrtke. Postavlja se pitanje dakle kakvi su to uopće poslovni partneri i je li se još

52

radi s tom bankom koja blokira jednu tvrtku u gradskom vlasništvu. Ako pretpostavimo da su ugovori o poslovnoj suradnji Prometa realizirani bez provedenog javnog nadmetanja, žao nam je što nas niste izvjestili o detaljima tih ugovora koji su doveli do blokade žiro računa. Mislimo da je logično postaviti pitanje da li s tim partnerima po sličnim uvjetima rade i preostale gradske tvrtke i je li one blokiraju se radi namirenja, blokiraju te tvrtke radi nemirenja nečijih apetita. Nadalje, svi znamo evo za parking službu koja je profitabilna djelatnosti, međutim ovo izvješće ne pokazuje da li Promet ima koristi od naplate nekoliko tisuća parkirnih mjesta širom grada Splita, koliko su nabavili sustava za naplatu parkiranja i koliko je od nabavljenih tih sustava u funkciji, jer vidimo, što god Promet nabavi da nije u funkciji. Dakle, nije prikazana poslovna uspješnost ni učinkovitost tog dijela društva, dakle, smatram da je trebalo dostaviti detaljan izvještaj Prometa u gra…… (kraj 3A kazete)… poboljšanja. Također pitanje sporova, evo spomenuli ste Ac Cosmos, odnosno sada odnos sa ovom drugom firmom, dakle, ako se ti sporovi negativno riješe, dakle, vrlo, vrlo neizvjesna je sudbina što će se dogoditi sa Prometom. U biti od svih rješenja ovdje što se nudi praktički riječ je samo o izmjeni tarifnog sustava prijevoza putnika i kupnji ove benzinske postaje. Smatramo da ovo izvješće nije evo na jedan način niti kvalitetno, niti ima strateške elemente. Gospodin Barčot je iznio možda jednu viziju koja je možda trebala biti potkrepljena u ovom izvješću da vidimo koji je put ozdravljenja tvrtke, jer ovo sve što je izneseno oslanja se praktički na dodatne dotacije, prihode, uzimanje onim kategorijama ajmo reć socijalnim i kupnje ove, dakle, to su neke kratkoročne vatrogasne mjere i kap u moru, dakle, ukoliko se ovi sporovi ne riješe i ne napravi kvalitetno restrukturiranje, bojim se da i ova gradska firma vodi prema stečaju. Ono što ne vidimo, dakle, vidimo ovdje dakle i zahtjevi da se Županija snažnije uključi, postavljam pitanje – koliko je Županija vlasnik Prometa, ona ga subvencionira sa 1,7; 1,8 milijuna kuna, dakle, 0% ima vlasništva. Druga su stvar pravne osobe koji su suvlasnici Prometa koji ne izvršavaju svoje obveze i to je potrebno na jednoj drugoj razini rješavati. Ali mi ovdje ne vidimo koliko u vlastitom unutarnjom reorganizacijom i resursima se može uštedjeti i unaprijediti poslovanje tvrtke. Vidimo da je dugi niz godina da je Promet u velikim problemima i evo da se Grad kao vlasnik, neodgovorno, promatrao je to svoje vlasništvo i zapali smo u ogromne probleme gdje ne vidimo izlaza. Vidimo da u mnogim segmentima sustav ne funkcionira, dakle, od tiketinga, Pente, dakle to su sve sustavi koji neki desetljeće ne funkcioniraju, koji generiraju evo i drugi niz problema, pa evo i potrebu za dodatnim kadrom koji trenutno opterećuje firmu. U svakom slučaju, evo moj zaključak je da podaci koji su izneseni ukazuju dijelom na poteškoće i probleme, ali ne vidimo smjer i viziju za izlaz iz ove situacije. Smatramo da je jedino rješenje rezova unutar tvrtke, napraviti jedan plan restrukturiranja koji će definirati način izlaska iz ove situacije. Tako da u ovom dijelu, kažem, smatram da je ovo izvješće odnosno osvrt, a posebno strategija izlaska iz krize trebala biti konkretnija, sadržajnija, i da se ne oslanja isključivo na vanjske utjecaje,nego da nam se ponudi i nekakva organizacija unutar firme koja bi dovela do tih ušteda. Hvala lijepa. Za početak toliko.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Škoriću. Gospodin Hrvoje Marušić. HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepo gospodine predsjedniče. PREDSJEDATELJ Skužajte, imali smo jednu repliku na izlaganje Petra Škorića. Gojko Čepo. Oprostite. GOJKO ČEPO Gospodine predsjedniče, moja replika je bila prije otprilike 12 minuta. Nisam ni

potpuno siguran, ali mislim da sam podigao repliku u trenutku kad je gospodin Škorić predlagao direktoru Prometa na koji način bi mogao riješiti višak zaposlenika, pa je spominjao i Banovinu. Gospodine Meštanek evo ja vam isto predlažem na tom tragu kao i gospodin Škorić, imate jednu firmu u Županiji, zove se Županijska uprava za ceste. Tamo

53

recimo možete nekoga prebacit, ako nije kvalificiran recimo za prometnu struku, možete ga staviti za ravnatelja umjesto gospodina Škorića. Hvala.

PREDSJEDATELJ Odgovor. PETAR ŠKORIĆ Odgovorio bi gospodinu Čepi da tamo nažalost nema mjesta, imamo jedno

rezervirano za njegovu djevojku. Hvala lijepa. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Jedna replika s moje strane gospodinu Čepi. Moj sat je najtačniji

gospodine Čepo, 10 minuta manje 20 sekundi. Hvala. To imate dva člana, prvi da sam uvijek u pravu, i drugi ako ne vrijedi prvi da sam u pravu. Dobro. Malo smo se našalili. U redu, malo je i politički zaiskrilo. Gospodine Hrvoje Marušiću izvolite.

HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa. Evo opet jedan neozbiljni pristup jednoj vrlo ozbiljnoj temi, ali to na

dušu onima koji to rade. Dakle, evo hvala gospodinu Meštaneku u gospodinu Barčotu što su nas izvijestili ovdje o situaciji Prometa, prilično iscrpno. Dosta toga smo čuli i pročitali iz onih materijala i ja bih nekakvim kronološkim redom. Dakle, kaže se da ima viška ljudi u Prometa. To je gospodin direktor rekao da ima čak i malo viška ljudi da nisu svi baš potrebni da budu u Prometa. 41 osoba ima sa navršenih 65 godina. Dakle, zadovoljavaju kriterije za odlazak u …, pardon, krivo sam pročitao, ok, pardon, sa 65 godina, jel tako, …., dobro, ako žele, a ne moraju, u redu, u svakom slučaju, dobro, pustimo 60 ili 65. 21. siječnja 2014. zatraženo je zapošljavanje 14 ljudi u Prometa, a ni jedan šofer. Prema tome, jel to stoji? Jel to istina? –je. Na kraju evo, kažem, ima viška ljudi a traži se zapošljavnje 14 ljudi a ni jedan nije šofer. Prema tome, ne znam onda čemu zapošljavat ljude, ove molimo da odu u mirovinu, a zapošljavaju se novi. Stvar je parkinga u Prometa odavno poznat, a da je kontrola naplate parkinga vrlo tanko, vrlo tanka priča oko kontrole naplata financija na parkingu. Iskreno rečeno čudim se da u ovo današnje tehnološko napredno vrijeme i naših onih parkirnih iskaznica i svega skupa se nije uspjelo doći do toga, da se ta kontrola naplate na parkinzima malo bolje vodi i da se taj parking malo bolje kontrolira. 65% je vlasnik Grad Split. Šta rade ostali? Dakle ostali gradovi i općine susjedne, čuli smo da se nisu pretrgrli baš oko brige oko svog dijela, prema tome, po modelu kako je gradonačelnik Splita zabranio iskrcavanje otpada na Karepovac, zašto ne zabrani vožnju autobusima onima koji to ne plaćaju. Prema tome zašto su dvostruki kriteriji tu. Vlasnik se mora ponašat kao vlasnik i brinut o svojoj imovini i iznad svega o interesima građana Splita koji uvijek moramo znati da to sve skupa plaćaju. Promet nije nabavio nove autobuse šta smo predlagali da se nabavi. Gradonačelnik je iz određenog razloga odustao od toga i sad imamo vozni park kakav se ima. Kante su takve kakve jesu, mogu ih slobodno tako zvat jer autobusi su zglobni 35 godina star, to je upitna njegova sigurnost bez obzira koliko on puta prošao pregled ili. Molim? 35 godina. Jedan zglobni autobus. Direktor rekao maloprije. Dobro, ako nije. Jedan? Pa jedan je dovoljno da unutra bude 40, 50 ljudi i da bude problem. Ali nećemo ni o tome. Nekad su se tehnički pregledi radili u Prometa ako se ne varam, sad se rad van, u Croatia osiguranja, ali ….. Servisi su bili u Prometa, sad isto više… Jel Promet ima licencu sada servis? Aaa, izvanredan. A za običan servis, normalan servis? Dobro, kad kažete da ima. Dobro. Lipo. Pa pitam, evo, to je ono što me interesira. I šta se tiče pumpe da ne dužim puno, dakle, apsolutno smatram da grad u ovom trenutku i naročito Promet kojemu fali novaca za ostojnost kupuje pumpu. Dakle, nisam protiv toga da pumpa dođe u Prometa i smatram da bi bilo u redu da je Prometova, ali ne na način da je Grad plati, jer nema je tko platit nego Grad. Promet para nema. Da Promet ima novaca, pa u redu. Ali da Grad sad daje 3.800.000 kuna za nešto što u ovom trenutku ne treba, mislim da nije primjereno. Već predlažem rješenje konkretno, dakle, ako se pumpa da u najam, da taj budući najmoprimac uzme pumpu u najam, po javnom natječaju, po svemu onome šta ide, i da otkupi ono što je dio te pumpe, taj

54

koji će platiti Grad, a onog trenutka kad uprava Prometa i njegov većinski vlasnik Grad Split budu imali prijedlog šta će s tih 25.000 kvadrata zemlje, u tom trenutku se tom najmoprimcu po osnovu ugovora može zahvaliti, poslat ga kući, isplatit ga, znači da tad postoji investitor koji će namirit ta 3.800.000 kuna. U ovom trenutku nisam siguran da Grad mora ići u takvu investiciju. Prema tome Promet može gorivo nabavljat gdje hoće.

PREDSJEDATELJ Vrijeme. HRVOJE MARUŠIĆ I još jedna stvar, je tako je, Promet može gorivo nabavljat gdje hoće i kad hoće, a

pumpa se može dat u najam i da i taj najmoprimac će platiti onome ko je bio prije tu, i na taj način uštedjet Gradu 3.800.000 kuna koje Grad i onako nema. Kao što ih nema i Promet. Ja bi volio da sam od gospode nazočne čuo prijedlog rješenja problema, reć da su napravili nekakav plan i da su rekli nama bi bilo dobro to i to, pomozite nam da provedemo projekt koji vam je na stolu. Dakle, ovako se to svelo, fali novaca, neko nas prije 20 godina krive autobuse prepisa …. i tako dalje

PREDSJEDATELJ Vrijeme. HRVOJE MARUŠIĆ ali rješenje nažalost rješenje nismo čuli. Hvala. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Daša Dragnić izvolite. DAŠA DRAGNIĆ Možda predložit, važna su pitanja ovdje postavljena o namjerama, planovima i

strategijama, pa bi možda bilo bolje radi konstruktivnije rasprave poslije da oni zapravo odgovore nešto na to tako mi sada u šuplje isto ne pitamo, a imaju odgovor, pa možemo onda nakon toga sudjelovat.

PREDSJEDATELJ Ne bi bilo bolje, jer ćete onda otvorit problematiku replika na replike. Zato će mo

ovako fino i na kraju. DAŠA DRAGNIĆ Nije nego će mi ispričat nešto, pa šta će mo onda. PREDSJEDATELJ Onda ćete reagirat kad vam se to ispriča. Izvolite. Imate 5 minuta. DAŠA DRAGNIĆ Dobro. Ajde. Dakle ovako, kao prvo, zapravo bi rekla generalno komentar je na

rečeno – situacija je takva, al kako je došlo do nje – o tom po tom. Ja bi volila da generalno ono smo svjesni toga da kad je neki problem na stolu, naravno da imamo raspravljanje o tome kako ga riješit, jel, i to mora bit nešto …., ali ovo – o tom-po tom, nije o tom – po tom, nego praktički istovremeno treba utvrđivati onda razloge, odnosno uzroke zašto se došlo pa eventualno i odgovornost,jel. To je usput. Već su kolege prije mene govorile o nedostacima ovoga materijala, sustavnosti i svega ostalog, međutim ja ću tu možda malo reć drugačije od njih. Mi smo iz ovog materijala, bez obzira koliko je manjkav, pa nema ni prihoda, pa nije sustavno, pa svašta nešto, ipak uspjeli isčitati jednu namjeru da se da jedna realna i detaljna slika, s druge strane, iako ne specificirano, zapravo se isčitava neki smjer rješavanja problema, dakle, racionalizacija poslovanja, kako u zapošljavanju tako u troškovima prometa,

55

odnosno racionalizacija linija i svega ostalog, jel, šta naravno da bi bilo bolje da je malo konkretnije specificirano, ali se da isčitat. Zato sam mislila da im se da riječ, ali nema veze. I mislim da to u svakom slučaju pogotovo ukoliko je ozbiljno razmišljano i već do sada ako su poduzete neke akcije u tom smjeru to svakako trebamo pozdraviti, pozdravljamo, i podržat. I u tom, u tom smjeru, odnosno s tim ciljem bi postavila pitanje – o čemu će mo mi zapravo odlučivati danas? Dakle imamo dvije točke – jedna je primanje na znanje informacije o stanju koja obuhvaća prijedlog konsolidacije stanja, a u mjerama konsolidacije su navedene (jel imate potrebe nešto reć ili))

PREDSJEDATELJ Ne, nego da umirim ostale vijećnike. DAŠA DRAGNIĆ Hvala. Dakle, u samom izvještaju su dati prijedlozi kakvi, da li dovoljno precizni, da li

dovoljno razrađeni, ne, ali su date, navedene su neke kratkoročne mjere, srednjoročne i dugoročne. Ako mi prihvaćamo informaciju o stanju zajedno sa prijedlogom konsolidacije. To bi negdje značilo da prihvaćamo i odobravamo i takve mjere konsolidacije, a u tim mjerama ima puno uloge ili odgovornosti i potrebe za intervencijom Grada. I druga točka predviđena je, jel, je glasanje odvojeno o tarifi, odnosno otkupu pumpu. Zašto onda ako imamo namjeru prihvaćati ili ne prihvaćat zajedno sa stanjem i konsolidacijske mjere, zašto onda nisu ostale mjere isto izvučeno da znamo šta zapravo prihvaćamo odnosno da li Prometu, da li podržavamo njihov smjer i omogućavamo sa konkretnim aktivnostima. Što znači, prijedlog je da ako je potrebno dodatno preciziramo zaključke šta prihvaćamo, jel, i da li time preuzima Grad Split neke i obveze za daljnje postupanje.

Samo ću se nadovezat na pitanje vlasništva, dakle, već do sada je po pitanju dosadašnjih kapitalnih subvencija Grad Split vjerojatno debelo premašio, odnosno mogao bi povećat svoj udio vlasnički, ali ono što me interesira je kako se misli postupati u slučaju odluke o saniranju, odnosno uplati prenesenog, pokrivanju prenesenih gubitaka, da li dakle, da li se to isto može, misli raditi kroz dokapitalizaciju

PREDSJEDATELJ Vrijeme. DAŠA DRAGNIĆ Dobro. Mogu li samo završit rečenicu? Jednako tako je bilo i pitanje odnosno treba

razjasnit model i kod u slučaju kupnje ove pumpe. Dakle, koji je oblik i forma, da li je to dokapitalizacija od strane Grada Splita ili je neka druga forma i oblik djelovanja. Eto. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Jedna replika. Gospođa Ljubica Vrdoljak. Gospođo Dvornik zakasnili

ste s replikom. LJUBICA VRDOLJAK Grad u ovoj situaciji vrlo jasno zna da su sve obveze koje su ovdje upisane u iznosu

od cirka 13 milijuna kuna obveze Grada. Znači to je iz materijala vrlo jasno. Kupnja benzinske stanice, postaje, mislim da je to najbolje što Promet može napraviti. U dvije godine isplatit će benzinsku postaju, ono što je uložio samo na onom rabatu. Prema tome mislim da su ovom napravili dobar posao i da ovo nije tržišna vrijednost benzinske postaje, nego čini mi se knjigovodstvena vrijednost. Taj dio. A ovdje se vidi niz mjera, od odlaska određenog dijela radnika u mirovinu i normalno da Promet koji je u gubicima neće moć servisirat sve to i da očekuje pomoć Grada. Ovdje je, kažem, navedeno oko 13 milijuna kuna i njih bi to kroz ovu godinu dana po mom izvuklo u situaciju da na kraju godine posluju na pozitivnoj nuli i da od nove godine ja se nadam ne budu više gubitaš nego da su tada prenosili taj problem i ne mislim da je to za Grad neki nepremostivi financijski problem, i vizavi toga da smo u ovoj

56

prvoj točci razgovarali o nekakvim milijonima eura, pa smo se tu malo šalili, igrali, i tako, a ovo je spašavanje jednog komunalnog društva koje mora biti dobro komunalno društvo. Evo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo kratki odgovor gospođe Dragnić. DAŠA DRAGNIĆ Ja bi više rekla da je kolegica Vrdoljak iskoristila zapravo samo za pojačavanje

onoga što sam ja rekla, osim što mi je ona odgovorila, ja bi htjela odgovor službeni – šta se zapravo predlaže, jer nije predloženo samo 13 milijona, nego je predloženo još dosta toga. Dakle, da li će mo im dati parkirna mjesta, da li će mo, postoje druge mjere koje su predviđene i opisane po kratkoročno, srednjoročno i dugoročne, pa da znamo o čemu glasamo i o čemu raspravljamo.

PREDSJEDATELJ Evo u redu je. Amo, amo, idemo dalje, pa će mo, samo zapišite to, pa će mo onda

redoslijedom. Gospodin Blažević Tonći. TONĆI BLAŽEVIĆ Zahvaljujem predsjedniče. Volio bi da je gradonačelnik ovdje, ovo je jako ozbiljna

tema. A tu je? 1:0 za tebe. A Čepo i ti brate ne možeš da ništa ne kažeš. Reka je Luka da kažem u ime potkluba, ja, on i ovaj nezavisni od nas. Drveno željezo nas tri. Dobro, sad malo šale. Dakle, ljudi moji, ovako će mo počet. Mi smo u krizi, država nam je u krizi, a mi se ponašamo kao pijani milijunaši. Osam miseci ja govorim o Dalmatincu. Osam miseci se oni nama smiju. Osam miseci mi ne možemo zaustavit nelegalni prijevoz, osam miseci pitam vas direktore Prometa jel možete procijeniti koliko nam love misečno diže taj Dalmatinac jer radi ono što ne smi radit. Neka radi ono što smi radit. To je za početak. Za dobro jutro. Idemo dalje. Dečki? Molit ću malo tamo. ….ovo mi se ne računa u vrijeme.

PREDSJEDATELJ Ne računa se. Mali time out. TONĆI BLAŽEVIĆ Pitanje kolegama iz Prometa, kolegi Meštaneku i kolegi Barčotu – meni je dobro

poznato da je naša benzinska stanica i ugovor o najmu benzinske stanice dio jednoga kaznenoga procesa. Ima li to ikakvog utjecaja na ovo što mi radimo, dakle, jednog kaznenog procesa. Ugovor o korištenju benzinske stanice sa Jadran-montom. Koliko je ovdje bilo aneksa? – 120. Idemo dalje.

Ja govorim u svoje ime i govorim u ime HSLS-a. mene užasno smeta kad kažemo, kad idemo ovako socijalistički, kad kažemo umirovljenici su svi socijalna kategorija. Nisu. Nisu nezaposleni. Ima nezaposlenih koji se ne žele zaposliti. Nisu ni zaposleni. Ima puno zaposlenih koji su socijalna kategorija. Ja ponavljam još jedanput – kriza je. I u vrimenu krize se stisneš. Svak u svojoj kući se stisne, vidi šta može, šta ne može, kome može malo ćoknit, da vrime prođe i planiramo šta je rekla Daša – kako će mo kad se budemo mogli ponovno širit. Dakle, ovdje u zaključcima piše samo da će mo uvest tarifu, smanjit će mo ovima iznad 65 godina, nećemo svima dat besplatno i ništa iza toga. Javit ću se poslije o tome isto ako budem moga da raspravljam, ponovit ću prijedlog HSLS-a. Ponovit ću još jedanput prijedlog HSLS-a. Onaj ko ima penziju 5000 kuna – ne može imat besplatan prijevoz i gotovo i tu nema priče. Nema priče. On će recimo platit 300 kuna godišnje i može se tuć na jedno misto i bit sritan i volit svoj grad što mu to daje. I Prometu će biti dobro i svima nama će biti dobro.

Za pumpu, znači, što se tiče kupovine pumpe, razmišljao sam dosta i polemizira sam s kolegama i na kraju se slažem – jer to je dio jedne šire priče, ali pitanje je da li je ova procjena ok. Ja sam pročita, piše da će mo je iznajmljivat po 20.000 kuna misečno, da će mo 20.000 kuna misečno davat, da će mo dobivat za najam za prodaju onoga tamo što je onaj mali dućančić kod pumpe. To mi djeluje malo nategnuto. Je li ta, pitam ponovno kolege iz

57

Prometa, ta procjena od 3.800.000 kuna. Znam za sudskog vještaka, je li se možda može malo stisnuti i po tom pitanju? I reć ću još jednu otvoreno, jednu stvar koju, dugi niz godina sam u gradskoj politici, pratim, ako i nisam onda pratim, zanima me, ko se ljutio, ko se ne ljutio, ali Promet je u problemima, krivi smo mi svi. Zato što '90.-tih komunalni kolač nije podijeljen kako treba, i Promet je uvik bio socijalna firma. Moja kolegica Ljubica mi se neki dan falila kako su za duplo smanjili broj zaposlenih i svaka im čast na tome. Jel tako Ljubice? A u Prometa smo svi krcali. Svi smo krcali u Prometa i sad bi mi Prometu okrenuti leđa. Nije Promet, ni Blažević, ni Barčot, ni Ljubica, Promet su građani grada Splita. Ljudi moji ako nestane Prometa nema ni grada. Nemojte mi ništa govorit. To je tako. Šta? Oće li nas „Dalmatinac“ voziti? Pa će onda biti karta po 20 kuna, paš' vidit veselja.

U zaključcima isto tako piše, znači samo 3.800.000 kuna i kaže ovo ostalo će mo se dogovoriti tokom godine koliko će mo još para dat. Piše u papirima 30 milijuna kuna. Mogli bi malo te stvari precizirat. Mogli bi precizirat. O novcima se nekim govori, mogli bi to malo precizirat. Ja osobno mislim da Promet ima šansu. Meni je teško kad čitam u novinama da mi smanjujemo broj linija. Kakva je to firma koja smanjuje svoje poslovanje? Al takva nam je situacija kakva je. Znači mi bi smanjivali broj linija da bi uštedili na benzinu, a da bi pustili, ja ću se opet pozvati na svoju mater, da ona se besplatno vozi sa 4200 kuna penzije. Nećeš majko, i gotovo. I to će mo tako danas napravit i dogovorit će mo. Eto toliko za sad.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Prljević Tomislav. TOMISLAV PRLJEVIĆ Kolege prethodno su većinu toga spomenuli što sam htio ja izlagat. Ali evo još bi

jedan put, onaj, naglasio, znači da mi nemamo detaljno razrađen plan za buduće razdoblje, na koji način mislite, onaj, riješit situaciju vezano za parking, da ne spominjete u izvješću problem koji je kolega Blažević u više navrata spominja, to je vezano za auto prijevoznik ovaj „Dalmatinac“ koji znači sustavno vam u biti uzima novce. A također bi vam napomenio da i sam Grad Split, znači, je da to nije trenutačno to tema, ali pruža mu se mogućnost da uvede prometno redarstvo, da uvede red po tom pitanju, a i na neki način da iz tih prihoda može pomoći Prometu ako je kolega točno rekao na prošloj sjednici, riječ je o skoro nekih 15 milijona kuna. Mi ovdje raspravljamo o mjerama koje bi Prometu, znači ako ih danas prihvatimo, pomogli u iznosu od nekih 3, 4 milijona kuna, a s druge strane imamo mogućnost da i zaposlimo ljude, a i da pomognemo Prometu sa 15 milijona kuna. Kažem, nije na nama na vijećnicima iz oporbe da vama tu kreiramo poslovnu politiku. Mislim da ste trebali doći sa malo detaljnijim i kvalitetnijim izvješćem. Naravno, potpisujem ovo sve što govorite, i cilj nam je pomoć, nismo došli ovdje koristiti lošu situaciju u Prometu da bi sebe eksponirali, da bi reklamirali svoje političke opcije, al s druge strane, izvješća i planovi moraju biti odrađeni na malo višoj razini. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Mladinić. IGOR MLADINIĆ Za razliku od ovoga Tonćija Blaževića, ja se ne slažem da ne treba uopće osobe od

65 godina cijedit do kraja. Mislim, do sad su imali besplatni pokaz, trebalo bi to zadržat. Mislim, možda je to, tim ljudima i ovako nemaju novce, penzije su većinom minimalne, a Promet im uglavnom služe da se prebace sa svog mjesta boravka do Rive i malo druženja. Nemoguće je priuštit ni kazalište, ni kino, pa stoga ne trebamo niti Promet … po njima. Mislim da je veći problem Prometa u biti njegovo nepostojanje informatičara ili službe javne nabave. Koliko sam primjetio u vašem izvještaju, prvenstveno imate 7 različitih informatičkih sustava, a niti jedan nije povezan, ništa to nije u funkciji, i ne znate kako ih povezat. Bez jednog kvalitetnog informatičara, nećete ništa napraviti, ili više njih. A to da će novaca trebat, mislim, u derutnim zgradama radite, imate odlične servisere, al premalo ulažete u ljude. To je isto vidljivo iz ovoga izvještaja. Treba više ulagat u ljude, u obrazovanje, u napredovanje.

58

Mislim, u četiri mjeseca niste mogli puno ni napravit osim ovog izvještaja u kojem pokazujete u biti trenutno stanje i dajete neke kratkoročne mjere, neke dugoročne. Mislim, mogu samo pohvalit i da nastavite ovim tempom. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo dvije replike. Gospodin Blažević i Prljević na vaše izlaganje. TONĆI BLAŽEVIĆ Igore, prijatelju moj dragi, ovo što si sad reka, meni reci i onoj blagajnici u Konzuma

šta ima 2800 kuna plaću i plaća prijevoz sama sebi. To ti je pod a). Pod b) – evo ti prijedloga, od 0-1000 kuna mirovine – besplatno. Od 1000 do 2000 kuna mirovine – 100 kuna u dvi rate godišnje. 4000 do 5000 kuna mirovine – 300 kuna u dvi rate. Pa ko to ne može platit ko ima 4000, a maloprije sam spomenija ženu koja radi u Konzuma na blagajni ili nekom drugom dućanu sa 3000 kuna. I ona plaća 360 kuna kolika je puna pokazna karta. Razumiš? Još ću jedanput ponovit –nisu svi umirovljenici siromašni i socijalni slučajevi, nisu svi zaposleni nesocijalni slučajevi,nisu svi nezaposleni socijalni slučajevi. Moramo se riješiti te retorike. Moramo, moramo i gotovo. Evo sad mi je kolega posla poruku, kaže, ja nezaposlen plaćam 11 kuna kartu.

IGOR MLADINIĆ …. ali problem se svodi na jedno, nema centralnog informatičkog sustava koji se

može provest. Ne možemo mi znat ko ima 2800kuna, a ….. TONĆI BLAŽEVIĆ Donit će potvrdu da nema primanje, donit će zadnji odrezak od mirovine i gotovo.

Kod nas je sve nemoguće, ne možemo ništa riješit. IGOR MLADINIĆ Moramo negdje počet, to ja govorim. PREDSJEDATELJ Gospodine Blaževiću, vidim da ste emotivno vezani za Promet isto kao i ja i svi mi, i

to je jako, jako dobro, no, gospodin Mladinić je vrlo uljudno slušao sve vas, pa je onda red da i mi njega saslušamo. Imate li još što? zahvaljujem. Pošto je gospodin Prljević odustao, sada idemo gospodin Šundov Jure izvolite.

JURE ŠUNDOV Poštovani gospodine predsjedniče, kolegice vijećnice i kolege vijećnici, PREDSJEDATELJ Gospodine Šundov hoćete li samo malo bliže mikrofonu bi vas molio. JURE ŠUNDOV Danas sam prvi put uzeo riječ, zato je govorio predsjednik naše stranke u prošloj

točci. Evo ja sam proučio doista ovo izvješće koje je dostavljeno na sjednicu Gradskog vijeća. u prošle 4 godine bio sam tamo u ulozi predsjednika Skupštine po ovlaštenju gradonačelnika i mogu reć, a to može posvjedočit i gospodin Meštanek kao pravnik da smo se doista, ja osobno, doista trudili maksimalno da bi napravili dijagnozu stanja, ali stvarnu dijagnozu stanja Prometa i da bi tražili određena rješenja. I vidim u ovom izvješću većina zaključaka tog izvješća sadržava upravo ono što smo radili u protekle tri godine. Možda u dvije i pol godine, jer, mi nismo išli odmah u izbor novog direktora društva, tamo je bio gospodin Vitić dok mu nije istekao mandat. Ja bi samo skrenuo pozornost na nekoliko stvari. Vezano za Cosmos. Ovdje je bilo govora i na proteklom mandatu nekoliko sjednica Gradskoga vijeća, dakle, sad se u izvješću govori o nekakvih 55 odnosno 50 milijuna kuna, eventualno vrijednosti tog spora. A ja znam i u zapisnicima sadašnje Skupštine, dakle,

59

postoje zaključci, gdje smo mi govorili da bi se problem nagodbom i to u kontaktu sa odvjetnicima koji zastupaju i Cosmos i suprotnu stvar možda mogla riješiti sa nekakvih 15 milijuna kuna. Dakle, razlika je bitno velika. Pa moje mišljenje evo, i predlažem da se napravi jedan tim ili da se ovlasti gradonačelnika Grada Splita koji bi onda ovlastio nekoga da u ime Grada ili u ime tvrtke pregovara sa Cosmosom, i u direktnoj nagodbi da se pokuša postić nekakav rezultat. U svakom slučaju mislim da niti jedan rezultat ne bi smio biti realiziran, a da prethodno nije prezentiran Gradskom vijeću i da prethodno nije dobio odobrenje Gradskog vijeća. dakle, kad je riječ o takvim stvarima, onda bi se u svakom slučaju to trebalo raditi. Dakle, ja govorim samo o stvarima o kojima imam direktan uvid.

Penta. Pentu je potpisao i u Promet uveo netko prije našeg mandata, prije mandata gradonačelnika Keruma. Vi ste rekli točno, 90% iznosa je plaćeno, ostalo je još cirka nekakvih 10-etak posto, a sustav nije saživio. Da li je taj sustav informatički zastario ili ne, ja ne znam, ali postoji sustav kojega smo mi imali i prije, onaj poništivač, onaj klasični. Ja imam informaciju da u nekom gradu kojemu ga je netko donirao iz našeg grada prije, još uvijek sustav kao takav funkcionira. Dakle, apsolutno bi trebalo, a na temelju vještva kojeg smo mi zajednički proveli, dakle, Promet je angažirao neovisnog vještaka koji je dobro odradio svoj posao, treba tvrtku Penta dovesti u poziciju da ona doista odradi sve ono što je tamo nađeno kao nalaz što oni nisu realizirali do kraja. Također bi skrenuo pozornost da je u ovom materijalu navedeno da je u Prometu se nije osposobio kadar za javnu nabavu. Ja osobno znam da postoji 6 visoko stručno obrazovanih osoba – Irena Vidović, Josipa Ivandić, Petra Grgić, Dario Šunjić, gospodin Silić ili gospođa Silić i Žana Lovrić, koji imaju certifikat. Dakle, oni su doista prošli sve ono što je potrebno da bi oni mogli provoditi postupak javne nabave, sad je samo pitanje da li imamo povjerenje u te osobe, dakle, to je informacija koju ja imam i ne sumnjam u tu informaciju. Nadalje, ovdje se planira da bi se ono kako ih mi popularno zovemo „žuti“ ili „kanarinci“ kako ih već nazivaju, kontrolori, da bi ih se maknulo, da ne rade taj svoj posao, jer oni imaju mjesečni rashod od cirka 200.000 kuna. Pri tom bi valjalo navesti da oni ostvaruju mjesečni prihod od 600.000 puta 12, jednako 6 milijuna kuna godišnje. Dakle, puno je veći prihod koji se ostvaruje kontrolom u Prometa nego rashodom, koji ostvarujemo za njih, jer zapravo njihova nazočnost u autobusima onemogućava nešto što bi ja uvjetno nazvao možda nekakve moguće nezakonite radnje od strane određenih osoba koji upravljaju autobusima. Koliko oni kontroliraju putnike, toliko jednako kontroliraju i osobe koje vrše naplatu u autobusima.

Nadalje, ja bi spomenuo pumpu. Ovdje se navodi vještvo i iznos od 3,8 milijuna kuna vezano za tu pumpu. Imam informaciju i doista je možda moj propust što je nisam imao prije, dakle, da u krugu Prometa postoji već građevinska dozvola koja još zapravo vrijedi za pumpu, čak i iskopi koje treba otkopati i ubaciti unutra tankove i opremiti pumpu. Gospodin Meštanek vjerojatno zna, riječ je o projektu kojega je vodio Šime Matić. Pretpostavljam da znate o čemu se radi, pa bi mi bilo drago da se to iskontrolira. Dakle, novi tiketing ili tiketing ili nešto drugo, očito je naravno da treba Promet ići u korak s vremenom, ali treba ono postojeće što imamo staviti u funkciju, iskoristiti sve njegove tehničke mogućnosti, a onda vidjet koliko nas to zadovoljava, pa eventualno ići u nabavku nečeg novog. Ja često puta, ja ću to usporedit možda s nečim što je, možda nije usporedivo, ali mislim da da, većina nas ima mobitele koji danas imaju jako puno funkcija. Možda koristimo samo te mobitele za primit poruku ili poslat nekakav poziv. Možda je manji dio nas baš koji koristimo sve mogućnosti toga mobitela i plaćanja i primanja kojekakvih izvješća i slično. Prema tome i taj tiketing možda treba iskoristiti, dolazi do eksploatacije, do njegove maksimalne iskorištenosti, a onda ako ne ide kao tako dalje ić na nekakvo novo rješenje. Ono što mi je posebno drago gospodin Barčot je to u svom završnom dijelu naveo, ali mislim da se nije možda najbolje razumjelo. Dakle, rečeno je ovdje da u protekle tri godine Grad je davao toliko koliko je davao, 15 milijuna kuna i to je činjenica. Međutim, činjenica je a to je gospodin Barčot kasnije naveo kao brojku, a možda nije pojasnio kao činjenicu na jedna drugi način. Mi smo nabavili u našem mandatu 33 autobusa. Cijena tih autobusa je iznosila 51 milijun kuna. To je učinio Grad Split u mandatu gradonačelnika Grada Splita Željka Keruma. Također u našem mandatu smo razradili postupak javne nabave, raspisali natječaj, i u ovom mandatu je trebalo izvršiti nabavku novih 30-etak autobusa za iznos od 50 milijuna. To znači da je naša

60

protekla gradska vlast htjela potrošiti na ime dodatne nabavke novih autobusa 100 milijuna kuna. I naravno da ti milijona kuna ulaze kao kapital u trgovačko društvo Promet Split. Jer ne zadržava to Grad Split kao svoja sredstva. Ona danom primopredaje tih autobusa u Promet, oni postaju njihova temeljna sredstva za rad i ulaze naravno u njihovo …. bez obzira na koji način se ona ušla tamo ili nisu ušla. Dakle, mi smo s jedne strane u socijalnom smislu sigurno i na Gradskom vijeću, ne na ovome, ali na prethodnima i prije nas, Prometu nametali određena socijalna rješenja koja su mu onemogućavala jedno kvalitetno poslovanje, ali s druge strane se i davalo Prometu kroz kupnju autobusa. I na kraju da ne bi previše išao u širinu, istina je, da su gradovi i općine koji su suvlasnici Prometa vrlo malo ulagali u infrastrukturu Prometa, a naročito ne u autobuse, osim možda iznimke možda Općine Dugopolje. I na samom kraju zaključak, dakle, prihvatit izvješće sa prijedlogom ovih mjera je vrlo teško. Ja bih kazao da svaka od ovih mjera koji ste vi tamo naveli traži posebnu točku na sjednici Gradskoga vijeća u narednom vremenu, pa se kaže, ne znam, potrošit će mo toliko milijuna kuna za to i to, Gradsko vijeće ovlašćuje Skupštinu, odnosno Skupština kasnije samo poduzeće da učini to i to. Ja mislim da bi mi mogli prihvatiti izvješće i da to apsolutno ima smisla da ga kao takvoga prihvatimo, a mjere konsolidacije bi trebala svaka zasebno doći na Gradsko vijeće, o svakoj bi se trebalo glasovat i naravno vidit koje ona učinke proizvodi u budućnosti. Evo. Hvala lijepo. Toliko.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Točno u cencu. Imamo jednu repliku u odnosu na vas. Gospođa Daša

Dragnić. Izvolite. DAŠA DRAGNIĆ Htjela sam samo zapravo iskoristit ovo pitanje, odnosno spominjanje naravno

pokrivanja,odnosno spominjanje ovog spora, da li bi se mogli dobiti scenarij šta odnosno kada se očekuje ta ako je već izvjesno da će mo izgubit, i kako će se to, kakve će to posljedice imat zapravo na poslovanje, jer mi sad govorimo o konsolidiranju, fali 13 milijuna, uplatimo i to, a onda govorimo o nekoj potencijalnoj tužbi, jel, na 50, koliko, ili na 55 ili koliko, dakle, pitanje je koji je to scenarij. I vezano za nabavku novih autobusa. Ja ću samo podsjetiti da je, možda je čak i dobro da se nisu trenutno sad friško nabavljali, obzirom da bi svakako trebalo iskoristit ono što se spominja, negdje se tu isčitava mogućnost korištenja eu fondova za to, jel, tako da, evo, hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Prkić Jakov. JAKOV PRKIĆ Vjerojatno bi bio svima nama cilj da se što više ljudi vozi javnim gradskim

prijevozom a ne koriste vlastite automobile, pa tako možda ni mi ne bi većina nas dolazila automobile, nego koristi se javni gradski prijevoz, ali zato ljude treba motivirati. Teško će mo to napraviti ako znamo da Split od četiri velika grada u Hrvatskoj ima najskuplju kartu kupljenu u autobusu, ali isto tako i najskuplju kupljenu na kiosku, odnosno na kiosku od Prometa. Vezano, u Zagrebu možete u tom smislu bi možda trebalo, možda bi trebalo reć da smo turistički grad, imamo puno bed pekera, ili kako ih već sve nazvat, i njima je potrebna dnevna karta, trodnevna karta, tjedna karta, a to Promet ne nudi godinama. Mi vi Zagrebu kupite kartu za 30kuna, vozite se po cijelom Zagrebu gore, dole, a kilometri nisu usporedivi sa Splitom, ok, gore su tramvaji većinom, manje su autobusi, ali svejedno. U Rijeci možete kupiti tjednu kartu za 80 kuna, i tjedan dana se voziti po Rijeci za 80 kuna. Zašto mi nemamo kartu od 3 dana, pa je ponudimo, ne znam, za recimo 50 kuna i neko se vozi s njom za 50 kuna. Možda to neće popraviti situaciju u Prometu, ali može pomoći ovima koji se koriste tim uslugama. Isto tako nemoguće je kupiti kartu na kiosku na primjer Tiska ili trafici, nego ih morate kupiti isključivo samo kod Prometa. Neću govoriti da recimo u Osijeku možete kupiti kartu za 8 kuna i to nema papirnate, može se uzet papirnata, ali svi koriste kartice i poništavaju …, ali tu se opet vraćamo na ovu priču sa Pentom i svetog Duju 2009. kad se

61

pustilo u probni rad i danas ….. isto tako velika stvar meni nevjerojatna, je da mi nemamo noćnu liniju. Ma koliko ona gubila, pa moramo je barem ljeti imati nekakvu noćnu liniju. Treba se voziti i autobusom i noću svi ti koji dođu tu posjetit grad. Nisu svi zbijeni u palaču, negdje su smješteni ili na kraj grada ili bilo gdje. Znači, noćna linija vam je nužna bez obzira koliko gubitaka nosila. Što sam još htio reći? – pitali ste, a ne znam, pitali ste za ove žute kontrolore, kaže kolega Šundov da oni donose neka …., odnosno da zarađuju. Ja ne znam, baš bi volio vidjeti tu računicu. Meni osobno kad gledam idu na živce. Pa gdje to još u svitu vi dođete, pa dva žuta isprid autobusa ili tramvaja, ili nemam pojma, podzemne željeznice, su isprid vas, i gledaju hoćete li uć, nećete li uć, vuku vas, potežu ili nešto tako. to stvarno nema smisla. Ne znam kako s parkingom tako loše stojimo. Ako svagdi donosi plus, zašto ne bi donosili i kod nas. Ne znam zašto je pauk otiša iz Prometa, zašto ne bi vratili pauk, očito ako Hvidri donosi dobro, imaju 139 zaposlenih, bar sam tako vidio na web stranicama, a sad žive samo od pauka, pa valda bi Promet mogao tu ostvarit nekakav plus.

A da, pitate 13 milijuna da bi vam trebalo za 2014. godinu. pretpostavljam da tih 13 milijuna nije samo od Grada Splita, nego proporcionalno u vlasništvu …, a recite mi, znate li koliko vam je trebalo za 2015. I 2016.? Imate li nekakvu projekciju za to? I ovaj, htio sam reći još samo jednu sitnicu, a da, spominjali ste da vas je blokirala Imex banka. Možda i ne znate, ali dio novca koje vam je dala Imex banka je novac od Čistoće. Recimo Čistoća tamo oročava u Imex banci, a vi ste kod njih u dugu. Tako vjerojatno na gradskim novcima, odnosno gradskih komunalnih poduzeća, ova Imex banka ostvaruje razliku. Znači njima možda 4% za kamate, a vama 8 za kamate na kredit, jel. Smijete se, ali oni oročavaju tamo. To je činjenica. Eto, to je otprilike to.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Replika gospođa Ljubica Vrdoljak. LJUBICA VRDOLJAK Drago mi je da ovi iz Pametnog grada daju i prijedloge, a ovakve gluposti možete

čuti samo iz njihovog kluba, da iz komunalnog društva daju drugom komunalnom društvo. Komunalna društva ne mogu posuđivat drugima, ne mogu davat kredite, ne mogu ovo, a to gdje netko ima račun, tamo gdje ima interes. To je tako normalno.

JAKOV PRKIĆ Naravno da ja nisam rekao da komunalna društva posuđuje jedno drugome. Vi to

dobro znate. Ja sam samo rekao da Čistoća oročava u Imex banci, e, LJUBICA VRDOLJAK Kakve to veze ima s ovim? JAKOV PRKIĆ Naravno da nema nikakve veze s Prometom, ali Promet uzima te novce iz Imex

banke. Tko zna, hoćete li mi vi reć da nije dio vašeg novca nije došlo do Prometa i tamo zarađeno na različitim kamatama. Vama izgleda smiješno, ali ja ne znam uopće odakle vama višak da ga oročavate tamo …

LJUBICA VRDOLJAK Ovo meni nije smiješno, ovo je meni jako grubo PREDSJEDATELJ Molim vas, samo trenutak. Gospođo Ljubice, izuzetno vas poštujem, nemojte. Ta

riječ nije primjerena našeg, dakle, možemo se složiti ili ne složiti sa gospodinom Prkićem LJUBICA VRDOLJAK ……………

62

PREDSJEDATELJ Dakle, gospodin Prkić je vijećnik, danas je prvi put na sjednici, ima pravo postavljati

pitanja, i griješiti kao i svi mi. Prema tome, gospodine Kerum nažalost ne mogu vam dat za repliku. Idemo dalje. Ćosić Damir. Žao mi je, gospodine Kerum replika ide na raspravu, nije bilo, idemo. Znam ja. Gospodin Ćosić Damir.

DAMIR ĆOSIĆ Hvala predsjedniče. Ja sam materijale proučio, nisam baš detaljno, ja sam dakle

obavio nekoliko razgovora sa građanima, sa djelatnicima Prometa, pa sa čak nekim vašim dužnicima. Znači, u razgovoru koliko sam ja shvatio, Promet ima problema u menađmentu i potrebno je restrukturiranje. Problemi su to koji po meni proizlaze iz lošeg upravljanja i u tome pogledu je potrebno renoviranje, to je u navodnike, i iz tog proizlaze problemi Prometa, ali i njegovo rješenje. Dakle, u žargonu mehaničara i njihovih, treba im ….. (kraj 3B kazete) …. građanima su banalnosti koje vjerojatno dijelom ostavljaju posljedice na poslovanje Prometa. Ja bih sad u ime građana postavio nekoliko pitanja i očekujem odgovore na neke od njih, pa možete zapisat. Može li mi netko odgovorit – što je s problemom trojice kontrolora na stanicama? Dakle, trojice kontrolora u navodnike koji su na autobusnim postajama. Kako rješavate problem zbog otvaranja prvih vrata što su ogromni troškovi? Ne znam, ali po informacijama koje imam dotrajalost autobusa osobito koje voze za Kaštela. Nadalje, namjeravate li riješit problem aparata za karte koji su kako ja imam informaciju kupljeni, ali nikad nisu stavljeni u funkciju? Nadalje, što se sa problemom ilegalnih kombija? Nadalje, koliki su dugovi jedinica lokalne samouprave, ne znam da li to ima u izvješću, mislim na općine i gradove u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje Promet vrši usluge prijevoza? Na koji način se Promet misli naplatiti od tih dužnika? Razgovarao sam s načelnikom Općine Muć koji slovi za jednog od većih dužnika, a poziva se na Zakon o prijevozu srednjoškolaca iz 2012. godine, žali se da je netko iz Uprave Prometa dao informaciju u Ministarstvo prosvjete, da je đačka pokazna karta za Muć 350 kuna, umjesto 750 koliko je i stvarna u biti, i s tim se činim natovarila njemu nekakva obaveza od otplike 600.000 kuna. Želio bih da tu informaciju provjerite. Znači, problema imate u Prometu. Molim da odgovorite na bar dio mojih pitanja i šta mislite poduzet? I još jedna kratka informacija, odnosno med, odnosno ja ne znam da li ova sadašnja garnitura Poglavarstva ima dakle, postoji li kakva firma ili tvrtka Apcoa koja je javila za na natječaj za javno privatno partnerstvo i navodno da je ovo bilo jedno od rješenja za Prometa. Evo. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Podrug Luka. LUKA PODRUG Dobro, stvarno je dosta toga rečeno, ali pokušat ću samo nekoliko načelnih stvari

potaknut. Jedna od mjera je uvođenje ove participacije za umirovljenike, ali mene čudi, nitko se na to ne obazire osim kolega Tonći, koji je to postavlja kao vijećnik, nemamo nikakvu razradu, nemamo uopće prijedlog, samo se ovdje kaže da će se donijet mjera o uvođenju participacije za umirovljenike. Je li to svima isto, je li to po nekim stupnjevima, jel to ovako kao što on kaže besplatno onima do 1000 kuna, onima preko 4000 neki malo veći iznos, mislim, kad već donosimo odluku zaista bi morali imat te nekakve osnovne smjernice. Drugo, spomenuo je, u materijalu nema, ali je predlagatelj točke u startu predložio, spomenuio, a kolega Šundov je taj dio isto spomenuo tu famoznu tužbu sa ovom slovenskom firmom Cosmos, nešto što traje već godina, ja stvarno mislim da bi trebalo kao što smo negdje na početku ovog mandata imali jednu nagodbu sa Cestarom, po ovom svemu što čujemo ovdje naprosto su uzeti autobusi koji nisu plaćeni. To je samo pitanje koliko. Meni se čini da osnov ovdje uopće nije sporan, bez obzira što ovo izgleda da mi sad ovdje na Vijeću nešto prejudiciramo, ali to je jasno svakome ko zna 2 plus 2 da je 4, da će tu Grad imati ozbiljne posljedice. Ovdje govorimo o milijunu, dva, tu će se radit o ko zna koliko milijuna. Ja bi zaista molio u što kraćem vremenu ako je moguće i danas da mi zaključkom ovlastimo gradonačelnika da zajedno sa svojom ekipom vodeći računa i o gradskom proračunu,

63

svemu, pokušat nagodbu koja će naravno, prijedlog nagodbe, doć nama na Vijeće. Naravno da ga ne može napravit tu nagodbu bez našeg Vijeća, ali ja bi osobno bio sretan da već na sljedećoj sjednici dođe takav nekakav prijedlog jer po informacijama koje imam, sudski postupak stoji upravo zbog pregovaranja sa tezom da postoji mogućnost mirnog rješenja, inače, ako otpadne mogućnost mirnog rješenja, mi će mo doć opet u puno ozbiljniji problem. I bez obzira što su ovdje dvije različite točke, ja ne znam, hoćemo li ovo ostaviti posebno jer ovo je tematska točka, tematska je rasprava o Prometu, a dvi su točke, ja ću dat naglasak da ponovno ne uzimam riječ, bolje da odmah sad kažem, meni izaziva nejasnoću ova odluka koja, ova druga odluka u ovoj drugoj točki koja kaže da se mijenja članak 38. subvencija – što je u cijelosti, a što je dijelom. I ovo dijelom, djelomično, osobama starijim od 65 godina, šta je dio i ove prve odluke, ali ova točka 2. piše ovako: „đacima i studentima, sportašima, uz participaciju putnika prema tarifi“. Ovako kako ja isčitavam rečenicu bez točke i bez zareza, ispada da mi samo đacima i studentima sportašima će mo dati pravo na participaciju. Ja se iskreno nadam da je ovdje u pitanju pogreška, da mi zadržavamo dosadašnja prava svim đacima, jer posebnu participaciju, pravo na participaciju su imali svi đaci, svi studenti, a treća posebna kategorija su studenti i đaci sportaši, koji su imali dodatno zbog toga što su aktivni sportaši u registriranim klubovima. Ali ako je to, onda bi molio da se ovo ipak gramatički ispravi, jer kad ovako čitate, ispada da se odnosi samo đake i studenti sportaši, a ne općenito. Po meni treba pod 2) bit đaci i studenti, a pod 3) sportaši, đaci i studenti. Oni su posebna kategorija.

I ja bi dao jedna prijedlog koji je isto više simbolične prirode, u ovom članku 6. istome, ova zadnja točka oni koji su oslobođeni u cijelosti, imate roditelje poginulih branitelja. Mislim da bi tu samo trebalo proširit obitelji poginulih branitelja, a u zagrade roditelji i djeca. Tu se radi o nekoliko stotina ljudi, to je više stvar da kažem pijeteta i pristojnosti, jer nema smisla da sad kažemo da otac može, a žena ne može, otac može, dijete ne može. Mislim, to će dijete možda imati po drugom osnovu kao što školsko i slično, ali ja mislim da je primjerenije da tu stoji obitelji poginulih hrvatskih branitelja.

Za kraj, ja bi molio možda još jednu jedinu rečenicu – Promet je komunalno poduzeće, ono nije osnovano da bi imalo profit. Da je Grad dovoljno bogat, vjerojatno bi se naši građani vozili besplatno. Potrebne su socijalne mjere, ali primjer, mi imamo Odluku o socijalnoj skrbi, imamo korisnike socijalnog programa Grada Splita, imamo nezaposlene, imamo zaista kategorije ljudi koji uz svu ovu krizu i ne znam kakva je kriza, ipak djelomično trebalo voditi računa. U međuvremenu zbog ekonomske krize, porasta cijene benzina i tako dalje, došlo je do ogromnih i puno većih troškova nego što je bilo prije. izgleda da Grad po onom vašem izvješću u početku daje puno manje nego što je dava ranije. Prije je dava nekih 20-etak milijuna, a sad je to spalo na dosta manje, a koliko sam shvatio iz vašeg opet izvješća i traženja, vama nedostaje, da li 7 ili 13, ne znam, valda ukupno 13 od Grada se potražuje 7. Znači, negdje 2 milijuna eura da bi funkcionira ovaj sustav. S druge strane, ono što moramo reći i šta su neki moji prethodnici kazali, bez obzira što je ovo komunalno poduzeće, kao što je istaknuto da ima nekih komunalnih poduzeća koji odlično posluju, isto tako mi ne možemo se ponašat kao pijani milijarderi ili milijuneri, mi moramo zadovoljavat komunalne potrebe naših građana, ali mi moramo tražit od uprava da budu i odgovorne i efikasne, i sposobne, i rentabilne. Imamo i potreban broj ljudi da se zaista kroz ove mjere pošalje potreban broj u mirovinu

PREDSJEDATELJ Vrime. LUKA PODRUG evo završit ću, znači, ozbiljna odgovornost, nevezano šta se radi ovdje o novom

rukovodstvu, ali pred njim treba staviti zadatak ozbiljnog rukovođenja firmom isto kao da je njegova privatna. Kroz ta komunalna poduzeća nažalost se radi svašta, posluje se ne rentabilno i sve ono što je drugima i donosi profit, ovdje proizvodi gubitak. Zato sam da sad mjerama, jer ovo je naše poduzeće, a ne jednog ili tih dvoje ljudi, i zbog naših građana, zato sam da naravno pomognemo, zato sam da nam prije svega date ove mjere participacije da

64

ih znamo kakve su, da o njima možemo raspravit, ali sam isto za to da se na jedan ozbiljan način podvuče crta i da se Prometom počne upravljat na puno odgovorniji način, da ima obostranu odgovornost i rukovodstva prema nama, po cijenu smjene, a ne da gore uhljedbimo mnoge kadrove i imamo, proizvodimo unaprijed gubitke, a mi iz gradskog proračuna krpimo sve te nesposobnosti i uprava i aljkavost djelatnika.

PREDSJEDATELJ U redu. Zahvaljujem. Evo moram reć da vezano za prijedlog gospodina Tonćija

Blaževića preduhitrio vas je gradonačelnik u dogovoru sa izvjestiteljima, pa će mo se povući predsjednici klubova na isti način kod gradonačelnika i dogovoriti sustav tarifiranja. Znači, nastojat će mo i tu određeni konsenzus kad napravimo jednu pauzu. Dakle, vidite da to sve ide kako treba. Evo ovako, gospodine Podrug, vaše izlaganje je izazvalo je dvije replike od gospodina Marija Sičića i od gospođe Marijane Puljak. Izvolite.

MARIJO SIČIĆ Samo bih nadodao na kolegu Luku kad je spomenuo obitelji poginulih, da se stavi i

nestalih hrvatskih branitelja. Eto to je to. Hvala. PREDSJEDATELJ Dobro. U redu. Stvar je odluke, ali prijedlog je mislim, je, je. Dobro, dobro.

Podrazumijeva se u jednom normalnom pristupu i prepoznavanje tog problema, ali u redu je. Prihvaćamo tu vašu sugestiju bez daljnjeg i o njoj će se raspravljati. Gospođa Puljak izvolite.

MARIJANA PULJAK Samo komentar kad smo već počeli govoriti o ovoj Odluci o prijevozu putnika.

Zapravo bi ova odluka se trebala uskladiti sa onom Odlukom o socijalnoj skrbi. Ona je sad prošla jedno čitanje, pa će doć na drugo čitanje, i kroz tu Odluku o socijalnoj skrbi imamo neke kategorije koje imaju besplatni javni prijevoz. Ne znam, nezaposleni, djeca s posebnim potrebama, i tako to, osim toga učenici i studenti s obitelji sa troje i više djece smo davali prijedlog i tako dalje. Tako da bi ovo trebalo uskladiti sa tom dakle Odlukom o socijalnoj skrbi da se ono ne kosi jedno s drugim. Eto samo nadopune kolege.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo izvjestitelj me je zamolio iznimno da reagira odmah na vašu, pa

mu dozvoljavam. Izvolite gospodine Barčot. BRANIMIR BARČOT, predsjednik Nadzornog odbora TD „Promet“ d.o.o. Split Obzirom da se radi o ovoj odluci, možda ste u obrazloženju pročitali. Dakle, iz

Odluke o socijalnoj skrbi izvlači se članak koji je u potpunosti prepisan iz te odluke i prebacuje u Odluku o prijevozu u Prometa. Pardon, prebacujemo iste kategorije, isto sve, samo uz korekciju kategorije preko 65 godina. Dakle, popis svih tih kategorija koje imaju besplatno pravo iz jedne odluke gdje se tamo u onom drugom čitanju faktički iz one odluke gasi, prebacuje se u ovu odluku i daje se to pravo. Jer se ovdje definira i način subvencioniranja što je vrlo bitno, jer se ugovorom Grad mora ugovorit subvencioniranje sa subjektom. Zbog toga je ova odluka ide na ovakav način. ……….Tu priču proširiti na strateške pravce koje će Promet kao djelatnost ić, ne Promet kao subjekt u djelatnosti, nego djelatnosti. Govorimo o djelatnosti. A subjekt će izvršavat ono što ovo Vijeće donese u domenu politike djelatnosti.

MARIJANA PULJAK Ok. Samo da znamo da Odluku o socijalnoj skrbi upravo izrađujemo, ona još nije

donešena. BRANIMIR BARČOT, predsjednik Nadzornog odbora TD „Promet“ d.o.o. Split

65

Dakle, tamo se već u prijedlogu to izašlo iz odluke. A ovdje se uvlači u ovu odluku kao odluku koja specifički rješava taj problem.

PREDSJEDATELJ Evo zašto nisam smio dozvoliti iznimku. Ja sam kriv. U redu je. Ima gospođa

Dvornik sad repliku, sad ima i gospodin Luka. Izvolite. MAJA DVORNIK Čisto nomotehnički. Znači nije nikakva replika, nego čisto pomoć. Dakle, kada se

radi jedna takva odluka, onda se stavi u skladu sa Odlukom o socijalnoj skrbi. Dakle, ona koja je važećom, a ne jednostavno nabrajat kompletan članak koji za dva mjeseca, ili tri mjeseca se može mijenjati, kao takav biti zastario. Znači, čisto nomotehnički.

PREDSJEDATELJ …gospodine Barčot, odgovor pročitajte. BRANIMIR BARČOT, predsjednik Nadzornog odbora TD „Promet“ d.o.o. Split To u Odluci stoji. Morate pročitat Odluku dobro. Stoji vam u Odluci koji se članak ….

ostaje članak u socijalnoj skrbi ukida, koje su ovdje …. Stoje vam ti elementi. Mi nismo išli koristeći odluku koja je u proceduri drugog čitanja i usvajanju. Išli smo sa onom koja je važeća. Dakle, važeća odluka i to vam tu piše, piše vam to tu. Upravo član vam govori u toj domeni.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Podrug. LUKA PODRUG Nije mi uopće namjera polemizirat, nego ja uočavam nejasnoću primjer u onome

đacima i studenima sportašima. I makar to proizišlo iz neke druge odluke, ja bi naprosto volio da ne bude nesporazum. Ako se to odnosi na sve đake, i sve studente kao i do sad, a posebno na sportaše, u redu je. Ali kad vi ovo čitate, neprecizno, u najmanju ruku fazi zarez, zagrada, dodatak, i makar je i prepisano iz neke odluke, nije do kraja jasno. Meni je samo to namjera bit da mi budemo jasni.

PREDSJEDATELJ Gospodine Podrug evo izvjestitelj mi je rekao da prihvaća taj vaš prijedlog i to će mo

nastojati ugraditi, bez brige, sad kad se budemo dogovarali, dakle, to nije sporno. Imamo još, sljedeći je prijavljen gospođa Dvornik Maja, gospodin Kerum Željko, gospodin Ćudina Stanko i gospodin Restović Ante. Izvolite.

MAJA DVORNIK Radi se o ovome zaključku o kojemu mi usvajamo informaciju o poslovanju

Trgovačkog društva „Promet“ sa prijedlogom mjera konsolidacije. Mislim da je ova informacija o poslovanju jako dobro napravljena i da je bila jako temeljita. Međutim, prijedlog mjera konsolidacije je nešto što bi trebalo biti daleko temeljitije i gdje bi trebali učestvovati svi dionici u ovom procesu, i Grad, i Županija, i općine i sam Promet, i da na ovakav način nije dovoljno, po meni. Mislim da bi ovo mogli usvojiti, bez daljnjega, kao informaciju o poslovanju, međutim da prijedlog konsolidacije Prometa bi trebalo ići kao jedna sasvim druga točka dnevnog reda, na drugo Vijeće, i da bi onda trebali svi zajedno u tome učestvovat. Ne mislim da bi trebalo svaku mjeru po mjeru kao što su kolege govorili, ali da bi to trebala biti sasvim druga točka dnevnoga reda. S tim da se zaista slažem ovo što je govorila kolegica Ljubica po pitanju kupnje ove benzinske stanice, to bi vjerojatno i očito izvuklo poduzeće Promet u ovome trenutku, makar iz nekakve grube situacije, koja se već i tako kalemi godinama, dakle, nije ovo rukovodstvo ni krivo. Ovo je jedna situacija koja, koja je jedan vrući kumpir koji je već 20 godina, jel. Hvala lijepa.

66

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Jedna replika na izlaganje. Gospodin Marušić. HRVOJE MARUŠIĆ Ma vezano za ovu pumpu. Evo dva puta se spominje ponovno nakon onoga što

sam ja rekao. Dakle, nije upitno da pumpa dođe u Prometa ili ne, samo je pitanje ko će je platit. Dakle, zašto uvik trpamo na proračun Grada. Dajmo najmoprimcu, Promet je već koliko znam sklopio ugovor sa Petrolom, i ima mogućnost nabave goriva po cijeni koju ima, jel tako? jel to točno? Je. Prema tome, Promet nabavlja gorivo po cijeni koju nabavlja. Što je dobro. Svaka čast na tome. Pumpu – neka ta 3.800.000 plati onaj koji će je uzet u najam. Zašto bi je uzeo Grad? Zašto bi Grad to platio? A onda kad Grad donese odluku da će se na tom zemljištu eventualno nekad sa partnerom nekim koji je spomenuo nešto gradit, onda će taj koji je u najmu otić. Jer će se takav ugovor napravit da u datom trenutku će otić, ili će biti dio te priče. Ja samo pokušavam reć da ovdje ne bi trebalo uvijek na gradski proračun trpat te novce. A Promet može nabavljat gorivo gdje hoće, i u redu je da su ga nabavili jeftinije. To uopće nije sporno. Ali dajmo budućem koncesionaru da to plati.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Kerum. Izašao je. Ništa, ako nije tu, pa će mo ga onda.

Neće se izrodit, neće se izrodit. Razgovarat će mo i ponovno će bit pitanja i replika, a ovako smo izbjegli bar 50% manje. Ništa, ako ne. Izvolite gospodine Kerum, da je redovita, pa još još.

ŽELJKO KERUM Evo ja ću par stvari reć. Ja nisam znao da je poslovna banka, ako je ona poslovna

banka blokirala gradsku firmu Promet. I ovaj, kad sam to čuo maloprije od gospodina kolege Prkića, to me ponukalo da na tu temu nešto rečen. Prvo, to je nemoralno, to je nekorektno. Jer kad s nekim radiš, a od njega očekuješ, odnosno surađuješ, ostvaruješ prihod, profit i sve ostalo, onda na takav način se ne može postupit. Znači, moj prijedlog je, ne samo za Promet,nego za sve gradske firme, i za Grad Split, znači ja sam, dok sam bio gradonačelnik bio 4 godine, nažalost protratio vrijeme na ovu temu, pa mi je žao što nisam pisao natječaj za sve gradske firme i za Grad Split koja će banka biti poslovna banka, odnosno ona koja daje najbolje uvjete. Jer uglavnom sve banke funkcioniraju na isti način. Razlika između banaka i zelenaša je samo što banke rade legalno i legalno zarađuju lovu uzimaju, a zelenaši ovi što rade ilegalno, oni dobiju kaznene prijave. Znači, ona banka koja ne poštiva gradsku firmu i Grad Split, jednostavno ne može, ne bi trebala raditi sa gradskim firmama, ni sa Gradom Splitom. Znači, ako to može po propisu, ovo je konkretno moj prijedlog i zaključak ako to Gradsko vijeće hoće stavit u ovaj, predsjednik Gradskog vijeća u obzirom, i ako je to po propisu, da Grad i gradske firme raspišu natječaj za sve poslovne banke za Grad Split i gradske firme, koje će dat najbolje uvjete za poslovanje. S obzirom na provizije poslovanja, kamate i sve ostalo, ono što bankarske usluge mogu bit. To je moj prijedlog. A kažem da je ovo baš nekorektno i neposlovno, tako da kad je Prkić to spomenuo, on je u stvari u pravu. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Čudina Stanko. STANKO ČUDINA Hvala gospodine predsjedniče, drage kolege i kolegice, ima sam potrebu da se

javim s obzirom da sam djelatnik Prometa puno godina bija pa poznam mnoge stvari. U Prometu nije baš teška situacija bila do '90.-te, međutim od '90. na ovamo je uvijek teška situacija. Sada moramo razumit u čemu je stvar. Ako je prije bilo dobro i dobro se poslovalo jer sam tu proveo dosta određeni broj godina, zna gospodin direktor, također i on je bio sa mnom, zapravo i tad sam bio u istoj radnoj organizaciji, i mi smo dobro poslovali. Međutim,

67

dogodilo se to što se dogodilo, na prigradskim ili na pojedinim gradskim linijama, normalno da su se stvorili određeni gubici zbog povećanja kilometara, pa zato hvala gospodinu direktoru koji je izvjestio da je umanjio na tisuće kilometara koji će umanjiti na prigradskim linijama, također određeni broj kilometara, s time što se u tome svemu neće oštetiti niti prigradski a niti gradski promet. Tu se može napraviti jedna studija, zapravo sada koristim priliku da sam ja tu studiju zapravo i radio prije već 20 i nešto godina, da, da, tu studiju sam radija prije 20 i više godina, gdje je bila pozdravljena tada od općinskih, pa i svih drugih tijela. Da, da, tada je bila općina.

PREDSJEDATELJ Molim vas, molim vas, samo trenutak, vidim ja da je trojka na čelu s gospodinom

Marušićem ovdje malo ovako glasnija, molim vas, molim vas, molim vas STANKO ČUDINA Ja se ponosim šta sam …. Zadržite šta ste…. Ja znam šta sam. Međutim, ja bi

samo želio u ovome pomoći kao što sam uvijek bio na raspolaganju, da pomognem a posebno Prometu koji me je veza i koji me veže praktično sve godine života do svoje mirovine. A tija sam ovdje, dobro neću puno ni upustat se u ove stvari, a pozdravljam ono, ove prethodne komentatore koji su u dobroj namjeri komentirali da Grad Split upravlja sa Prometom i to je Prometova firma, a ugibališta nisu izgleda Grada Splita, nego su nečija tuđa, pa na ugibališta dođu i neki strani ljudi, a onda mi to skupo plaćamo i nemamo za to službu da reduciramo to, i da ne dozvolimo onima koji na to i ne polažu pravo, nego zapravo Prometu koji je korisnik tih prava i Gradu Splitu koji je vlasnik tih postaja. U tome bi se puno to dobro napravilo kada se to bude stavilo na dnevni red, pa onda neće biti ni ovih dodatnih koji samo 5 minuti prije polaska svake linije polazu sa ispred autobusa broj 60, broj 37, broj 29, broj, i mnogih brojeva. Znači, koristeći te linije, saberimo u godinu dana pa će mo doći do cifre nekoliko milijona kuna koje bi Promet trebao uprihodovati. I meni je drago što gospodin direktor također zna za to i predsjednik našeg Nadzornog odbora, i mi smo, ja sam bar upoznat preko predsjednika Nadzornog odbora, da bimo to trebali nekako i na neki način riješit da bude svako zadovoljan. Ovdje mi se, ovdje šta mi je upalo u oko, da ne bi se ostalo i trajno, kada sam ovdje čitao ove materijale, među ostalim sam vidio da nije sve isto poistovjećeno, a to je odnosi se na odbore. Mjesni odbor ovi koji također polažu pravo jer su na nivou Grada Splita, pa se kaže na kotar Kamen, Šine, Šine i nisu odbor nego kotar, Stobreč, Žrnovnica, Sitno Gornje, Sitno Donje. Međutim, izostavljeno je jedno od najvećih mista, čini mi se Srinjine koji imaju veliki broj stanovnika, a ovdje se i ne spominje, a pošto u našemu gradu još imamo jedan odbor koji se zove Slatine, i ne znam šta je sa sudbinom tih ljudi u tim Slatinama koji pripadaju ovome gradu. Bilo bi mi drago

PREDSJEDATELJ Vrijeme. STANKO ČUDINA Hvala lijepa. I završavam. PREDSJEDATELJ Evo jedna replika. Gospodin Prljević, izvolite. TOMISLAV PRLJEVIĆ A u biti nije replika, više samo pitanje. Zanima me onaj kad ste gospodine Čudina,

kad ste vi to točno radili tu studiju i kako se zvala ta prometna studija? S obzirom da vam čitam životopis, pa mi nije jasno, neke mi stvari nisu jasne, ali neću navodit.

STANKO ČUDINA Na čiji životopis mislite?

68

TOMISLAV PRLJEVIĆ Vaš čitam ovdje. Da. Srednja stručna sprema, prometna škola, auto mehaničar. Pa

zanima me kakva je to studija bila? PREDSJEDATELJ Molim vas, polako, tiše. Čepo! Molim vas. Evo gospodin će vam Čudina odgovorit. STANKO ČUDINA Gospodin Prljević, moja je struka prometnoga smjera, i bolje vam je gledati djela

nego struku. A djela će vam puno više kazat i moj životopis ŽELJKO KERUM S obzirom da je Tito bio bravar …… STANKO ČUDINA Bravo. Svaka čast. PREDSJEDATELJ Gospodo, vidim ja da vas sve manje Promet interesira, amo se vratit. Amo se vratit

na pravu. Evo i gospodin Restović Ante. Izvolite. ANTE RESTOVIĆ Hvala gospodine predsjedniče. Imam jedno pitanje vezano uz prijedlog odluke. U

Prijedlogu odluke predloženo je brisanje članka 22. koji na neki način uređuje način ponašanja u vozilima Prometa, pa me zanima razlog zašto se ta odluka izbacuje? Može li ostat kao takva? Tekst tog članka da je prijevoznik dužan označiti mjesto za trudnice i invalide, putnik u vozilu smije zauzet jedno sjedeće mjesto prilikom ulaska u vozilo, ….., mjesto za sjedenje, prednost imaju invalidne osobe, trudnice i osobe s malom djecom, te starije i nemoćne.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo još jedan se naknadno javio. Gospodin Banović Ivan. IVAN BANOVIĆ Ma evo ja bi rekao samo par stvari u vezi benzinske pumpe koju evo gospodin

Marušić maloprije bio spominja. Ja se isto slažem, tako ona se može kasnije dati u koncesiju i neke druge stvari, međutim tu pumpu treba kupit. Ona košta, koliko sam vidio nekih 3.800.000 kuna, isto tako neki koncesionar koji mi kažemo može danas doć i isto tako platit tu pumpu 3.800.000 i da bude ona njegova i isto tako zemljište na kojem će bit. Međutim, isto tako bi se složio sa gospođom Vrdoljak maloprije koja je rekla, ako možemo vidit da ta pumpa može isplatit sama sebe kroz dvije, tri godine, a kasnije donosit sami dobitak Prometu, mislim da je to još jedan plus za to, pogotovo ako možemo vidit da sadašnji koncesionar ili ne znam već od koga nabavljate gorivo, imate povlaštenu cijenu koja je 39 lipa po litri. A ukoliko budete imali svoju pumpu, siguran sam da to neće biti 39, nego da to može biti i daleko veći iznos, s čime možete, ma da je i 40 i 50 lipa, ako dajete sami sebi, doslovno u stvari jedna lipa razlike, ako je dajete sami sebi, već ste tu na dobitku. A znamo koliko imate autobusa, koliko je tu potrošnja goriva, to se vjerojatno gleda na sate rade, a ne na kilometre koji naprave, mislim da će to biti dobra investicija. Složio bi se kao sa gospodinom Marušićem šta je rekao maloprije nešto u vezi koncesije, može se ona dati u koncesiju, ali opet po nekakvoj povlaštenoj cijeni goriva za Promet. A u krajnjem slučaju,na kraju bi ostala opet, isplatila bi samu sebe i ostala Gradu. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Imamo jednu repliku. Igor Mladinić.

69

IGOR MLADINIĆ Ma što se tiče pumpe, samo sam htio navest da je upitno u biti, je li baš neophodno

kupovat pumpu samo zbog zemljišta i kolika je isplativost sve te investicije? Jer kupit pumpu samo zbog toga da se, kupi zbog zemljišta, na koncu imamo ovdje GUP, imamo Gradsko vijeće, imamo pročelnike, ljude u Banovini, koji mogu izuzest taj dio zemljišta i …. može prodat, ne mora se ucjenjivat ovdje. Mislim to je sve pitanje, možemo mi

LJUBICA VRDOLJAK Ne, nego treba srušit pumpu, jer ona jedino što funkcionira u Prometa. PREDSJEDATELJ U redu je, zapisano je pitanje. Imamo još od gospodina Prljevića jedno pitanje. Ajte,

ide s tim, pa će mo onda otići na jednu kratku pauzu sa kavicom. TOMSILAV PRLJEVIĆ Imam pitanje vezano za zone. Da li je moguće, znači, u biti imam zahtjev da se

Stobreč, Kamen i Žrnovnica uvrste u prvu zonu. S obzirom da su do sada u drugoj zoni. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo ovako će mo. Ja sam predlažem 15 minutu pauzu, jer nas kolači i

kavica čekaju. Izvjestitelji su sve zapisali, i sada će mo redom odgovarati i razgovarati. Hvala.

P a u z a PREDSJEDATELJ Zauzmite mjesta. Nastavljamo sa sjednicom. Kao što sam rekao, evo sada će naši izvjestitelji odgovoriti na sva vaša postavljena pitanja, pa bi vas molio da ih pažljivo saslušate kako bi mogli privesti i ovu točku dnevnog reda pomalo kraju. Jasno, uz ono neizostavno nalaženje kod gradonačelnika da bismo definirali pitanje tarifa i još neka pitanja koja će se možda pojaviti. Evo izvolite gospodine Meštanek.

EDO MEŠTANEK, direktor Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. Split Poštovanje još jedan put hvala. Ja ću pokušat ne preskočit, zapisa sam dosta toga,

ako sam koga preskočio unaprijed se ispričavam, neka me upozori slobodno. Što se tiče Imex banke – ne radimo više s njima. Radi blokade i ne samo s njima.

Dalje, ugovori koji su doveli do blokade, to su ugovori nažalost, jedna od blokada je bila poreska uprava i to dva puta, a s njima nemamo ugovor, pa ne možemo raskidat ugovor. Što se tiče prometa u mirovanju, žao mi je što se krivo shvatilo. Nema minusa, dapače, njegova dobit je od prilike 50% u odnosu na prihod, to vam je gospodin Barčot reka.

Što se tiče tarifnog sustava, čuli ste, sjest će mo poslije, uspjeli smo se nešto dogovorit, nać će mo optimalno rješenje da one koji su socijalno najugroženiji ne diramo, da imaju samo onu žutu koju će dobit, da plate samo trošak izdavanja. A ostalo će mo poredat jer je vezano uz informatičku mogućnost Pentinog sustava koliko ona to sad može napravit, ali to je stvar da pripremimo, čut ćete to kasnije.

Ovako, ovo izvješće nije kvalitetno – ja prihvaćam. Mi smo dali samo strateške elemente unutra da bi dali slobodu da se ne osjećate obaveznim prema nama, da raspravljate o svemu, ali vjerujemo da vam to do sada nitko na takav način nije prezentira. Iz tih razloga smo to tili da bude sportskog karaktera, nazovimo to.

Ovako, što se tiče zapošljavanja ne vozači, dragome Hrvoju Marušiću koji voli Promet, zaposlili smo i 5 vozača, bez intervencije ičega, tražili smo 8, uzeli su 5, najbolji među njima je jedna dama.

Nakon psihotesta, nakon testova vožnje, i znate što se dogodilo – zahvaljujući ovome gospodinu, gospodinu Anti Ivandiću, Anti Zovku, kojeg moram pofalit, promiješali smo

70

testove, ne one koji su bili od lani, nego smo postavili druga pitanja. 49 ih nije prošlo. Profesionalni vozači. Muški. Bravo Ljube. Toliko o tome.

Šta se tiče, imamo već nekoliko firmi koje nam se nude sa novim softverima za parkinge s kojima ozbiljno razgovaramo. Hardware smo prominili, sad će mo vidit šta će mo u tome napravit. Gospodin Restović koji tu sjedi, neko vrijeme je bio član Nadzornog odbora, i kad smo formirali, formirali smo jednu komisiju koja se bavila i čovik je razgovara s nama. Evo ga tu isprid vas. Inače, dobro, neću sad, dalje, o pumi smo odgovorili.

Ovako, za gospođu Dragnić, članak 390. ZTV-a – povećanje temeljnog kapitala, ulaganje stvari i prava, moguće je samo onda ako se u Odluci o povećanju kapitala, to izričito navede, i ako se odredi rok u kojem će se društvo unijeti stvari i prava. Stvari i prava se moraju unijeti u društvo prije nego što se Registarskom sudu podnese prijava za upis povećanja temeljnog kapitala u sudski registar. Dakle, moguće je. Za sve stvari. Ovdje ima cijeli elaborat. Inače u sličnoj situaciji je bio Grad Osijek,pa je napravio ovo. Ovdje postoje sve odluke koje je napravio Grad Osijek.

Ovako, mislim da sam vama odgovorio. Dalmatinac i Smodlaka. Neki dan je bio hitan sastanak u Komori di je bio prisutan i gospodin Barčot, na njihov zahtjev, jer je policija počela uredovat po ugibalištima. Ne dozvoljava im više zaustavljanje. Jer se dogodilo nešto po mome dubokom uvjerenju da, u dobroj namjeri kad smo makli kružne taksije ili divlje taksije, onda su upali neki koristeći mogućnost i županijske linije na stajališta koja mora kontrolirat jedino ovaj Grad, temeljne su ove dvije odluke koje imamo. Sad se i to čisti, jer je Državna inspekcija regulirala to pitanje prije misec i po dana otprilike.

Dalje, ovaj Grad je zatražio dva upita prema dva ministarstva. Mi jedan, koji je definitivno rastumačio pitanje šta je to komunala, šta su to županijske linije. Barčot to ima, može vam te papire i pokazat. Imam ih i ja.

Ovako, gospodin Prljević. Promet u mirovanju ima dobit. Dalmatinac – reka sam vam. 65 i plus, to će mo dogovorit. Slažem se da buduće izvješće moraju biti na pinku višoj razini. Ali sam vam to pokuša reć to na početku, zašto nisu bila.

Cosmos ste čuli. Neko je pitao ovdje – procjena? Od današnjeg dana pa naprijed o pravomoćnosti Cosmosa, po mome mišljenju, iako je nezahvalno, dvije godine. Od danas pa gledano u naprijed. Dakle, kad se donese prva presuda, idu žalbeni rokovi, pa onda o žalbeni rokovi su u roku žalbe, onda to ide na Visoki trgovački sud u Zagrebu. Po ritmu kako sad rješavaju to je

Sport će sigurno bit na našu štetu – pitanje je koliko. Kolega Podrug je rekao dobro, treba pregovarat u svakom slučaju. I pregovarano je

već. Gospodin Barčot zna napamet o čemu se radi. Ovako, gospodin Šundov, na moju i vašu žalost, Silić i mala Petra Grgić nisu još

certificirani voditelji javne nabave. Ali ova druga 4 jesu. Ali Irena Vidović i Josipa Ivandić imaju iskustva 7, 8 godina. Najduže u tvrtci.

Ovako, žuti kontrolori. Efektat u startu gospodin Šundov je u pravu, više to nije tako. nažalost. Pratimo to. Da li su se opustili, da li se nešto drugo dogodilo, vidit će mo. Ovoga trenutka to više nije tako. ima među njima 6 branitelja, to sam vam reka. Oni znaju da su tu, ljudi prepoznaju na ulici da su oni tu, svi oni imaju one žute i tako. nekog efekta ima, ali ne toliko koliko je imalo u startu.

Ovako, što se tiče pumpe, da, u pravu ste, bivša uprava je po mome prijedlogu, sam sudjelovao, donijela odluku da i Šime Matić nam je ishodio dozvole iz Grada iz kojih se vidi da to postoji, međutim, odustalo se od toga. Iz kojih razloga – ne znam. I onda smo bili satjerani u tjesnac, i onda smo morali brzinski odradit ove pregovore, a za pravo vam reći procjene nekih vještaka su bile puno više od ova 3.800.000 koji su vama danas na stolu. Uspjeli smo u pregovorima tu cifru jako spustit.

Ovako, Cosmos – to sam vam reka. Novi autobusi respektirani iz EU fondova, ali da bi se

GRADONAČELNIK Ako mogu ja vezano za autobuse. Dakle, poništili smo natječaj, to sam vam već

zadnji put objašnjava, međutim, sada sljedeća nabava ide, kompletna ide preko RBD-a.

71

dakle, tu je cijeli ključ RBD-a, ali to onda recite kompletno, RBD sa kamata, sa svim, već smo dogovorili, ok, evo sad izvoli.

EDO MEŠTANEK, direktor Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. Split Ovako, mogu se odmah nadovezat. RBD je uputio pismo namjere. Imamo tu i pismo

namjere. Dakle, službeno pregovori još nisu počeli za pisma namjere, oni će poslat kompletnu koncepciju, radi se o 10 milijona eura, radi se o floti od 30 vozila, (Branko dozvoli), u kojima će 4 bit u posebnom tenderu, jer će se raditi o turističkima, to su namjere, jer na tržištu znamo da se za malu cijenu skoro novi turistički autobusi polovnoga karaktera mogu dobit, pa možete dobit 4 za jednoga novoga. Ali to će mo tek vidjet. Dakle, ide 26, odnosno 28 sigurno raznih tipova, struktura je 20 zglobnih. Jer tu imamo najveći problem. Ovo što je gospodin Prkić kazao – dati druge vrste karata – to će mo razgovarat. Bilo da su dnevne, tjedne, ali bez Pente bojim se dok ne profunkcionira da vam ne mogu dati potvrdan odgovor, zapisa sam sve.

Pitanje noćne linije, nekad smo imali, ali smo imali jako puno incidenata na njoj. I jako je teško održavati mir po noći iza 2, 3, ili 4 sata, ali to je objektivno, ali će mo probat ispitat i vidit. treba je doslovce branit životom i naše vozače, ali to je tako.

Ovako, pauci su otišli voljom jednog od bivših direktora i prepušteni su HVIDRi. Gospodin Jurica Karin. Imali smo ih 4, imali smo i lisice, više ih nemamo.

Neko je pitao, gospodin Prkić, koliko milijuna treba za 2015. Ako stanemo na noge ja bi volio da subvencija bude bar u toj prvoj godini 20 milijuna, da je vratimo na onu razinu kako je bila prije 4 godine, ali mislim da će mo dogodine uz ove neke mjere koje smo predložili stat na noge. Da ne vjerujem u to,ne bi sjedio ovdje. I ja i moji suradnici.

Ovako samo čas, Ćosić Damir Roda – menađment je rekao da se na to ne odnosi na novi, restrukturiranje. Tri kontrolora na stanicama. Pa na nekim stanicama u udarnim terminima i ovo što je gradonačelnik rekao, moraju bit. Tipa Općine. Jer to je način odvraćanja. Prevencija. Da se ne dogodi ono što se inače zna dogodit. Prva vrata, to vozači rade. To im je u opisu radnog mjesta, da upozoravaju putnike na prva vrata to rade i žuti. To rade i klasični kontrolori.

Inači radi razumijevanja, žuti kontrolori, nije to posebna vrsta. Oni imaju isti ugovor o radu kao i klasični kontrolori.

Ilegalni kombi, taj je problem je riješen. Toga više nema. Druge jedinice lokalne uprave se ponašaju tako da nemaju dovoljno za platit, pa

recimo nama na današnji dan je 4 milijuna kuna dospjelih obaveza njih prema nama. Ići će mo prema ovrhama prema njima, idemo prema nekima već, najveći je problem Muć koji ima 2 milijuna duga. Zato nam je važno da nas kolege i prijatelji u Županiji shvate da svojim indirektnim utjecajem naprave to i rebalansiraju svoj proračun ako mogu, dok ne stanemo na noge. A onda će mo se razgovarat. Temu po temu. Neko od vas je ovdje predložio ajmo temu po temu, sa svim argumentima.

Dalje, firma Apcoa za javno privatno partnerstvo, ja prvi put čujem, niko mi se nije javio.

Gospodin Podrug je otvorio pitanje participacije za umirovljenike od 60 uz, otvorio je pitanje pregovora As cosmos, dobili ste odgovor. Da li će gradonačelnik ovlastit, sad jedan poseban tim po vašem prijedlogu za nastavak pregovora, to ja ne znam, to je odluka gradonačelnika.

Ono pitanje one greške u članku 38.to je to. Ozbiljna odgovornost u rukovođenju u komunalnim, ja je apsolutno prihvaćam. Ako

ne budete zadovoljni s mojim radom, ja kako sam došao, tako mogu i otić. I odgovaram za to što radim.

Samo čas da vidim, gospođa Dvornik – prijedlog mjera konsolidacije da bude detaljniji, da bude tema po tema. Nadam se da sam vam odgovorio. Slažem se da bi tome trebali zajednički pričat Grad – Županija i svi ostali suvlasnici i Promet, jer smo svi na istom poslu. Neki dan smo imali primjer izvanredne solidarnosti, ministar Zmajlović i ja, imam taj članak, i župan Ževrnja, pa su riješili problem otpada. Mi tražimo istu takvu solidarnost, isti

72

takav pristup. Jer mislim da ne tražimo puno. Mi smo bitni, veliki i mi smo treća firma po veličini u ovome gradu.

GRADONAČELNIK I imamo punu podršku župana. EDO MEŠTANEK, direktor Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. Split Ima. GRADONAČELNIK S tim da Županija nije subjekt u ovome jer nema udjela, ali punu podršku EDO MEŠTANEK, direktor Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. Split I gospodina Šošića kao dožupana koji je isto bio na sastanku ovdje. Dalje, ima jedan podatak kojeg možda niste znali. Ovoga trenutka Grad ima zahtjev

za gradnju 4 pumpe u gradu. Koliko ova naša pumpa sutra može bit atraktivna u određenim stvarima.

Dalje, tamo će ići Hercegovačka u 4 trake. Ako mi kontroliramo te 4 trake, kontroliramo ono što će se dogodit na tome terenu. Primjera radi, neka se donese vi odluku da kolodvor bude u Dujmovači, onda ima logike da Promet bude tamo. Ne mora selit negdi tamo, pa imat veće nulte kilometre. Razmišljamo mi o svemu. Samo je premalo vrimena. Dobro ste rekli, 4 miseca. E.

E sad ovako, kad ste pitali za nekakve zaključke, a da ja Branku mom ne ukradem ovo, subvencije – dogodine, 20 sa ovim što ćete donit, ako hoćete učinit do ove godine, to je tih 13 o kojima pričamo. Koje ne smiju biti virtualne.

Rebalans je vezan za to. Hoće li to biti iz ovih palijativnih mjera na, hoće li na ovih 60 plus i tako, a vi malo rebalansirat u proračunu, ali mi taj milijun eura do nove godine moramo imat. Mi sad vučemo od Grada Splita 1.250.000, ali vučemo 2,5. I 01. 07. više Grad Split nama ne daje ništa jer je ispraznio godišnju subvenciju, nje više nema.

Oprostite što sam ja ovako malo emotivan, ne vičem na vas,ali taki mi je mot. Dalje, Cosmos, pregovori ka šta je Luka reka. Možemo kupit vrime i tu. Pumpa smo

rekli, Penta će profunkcionirat, imamo uvjeravanja 01. 05. I preneseni gubici koji jesu najveći kolač, 53.800.000 sa gubitkom od prošle godine. Ako Split donese neku odluku kroz model od 10 godina ili 15, ko što smo ponudili, i svi ostali, onda mi imamo osiguranu tekuću likvidnost. A možda imamo i neke druge stvari. Pa će nam Cosmos biti lakši. Eto toliko od mene, hvala vam na razumijevanju.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gospodin Branko Barčot. Izvolite. BRANKO BARČOT, predsjednik Nadzornog odbora TD „Promet“ d.o.o. Split Ja ću se možda vratiti ponovno na početak, to su bila pitanja 4 sidra. Radi, da

ponovim priču da bi bolje shvatili problem. Problem Cosmosa, problem Pente, problem pumpe je obavljan razgovor u dogovoru sa gradonačelnikom, dakle, obavljao sam kao njegov savjetnik ………(kraj 4A kazete)….javnog prijevoza provoditi, inače prijeti im opasnost apsolutne blokade. I to upravo od strane ovih subjekata o kojima razgovaramo. Dakle, Cosmos, gospodine Šundov, Cosmos je priča, to sam rekao, ovo vas ne prozivam, nego samo vam razjašnjavam još neke detalje, da ne shvatite krivo, dakle, Cosmos je priča koju sam vam ja rekao, teče najam od 9. mjeseca '93. godine i teče do daljnjega. Do daljnjega. Kad će sud donijet presudu, ako to bude 5. mjesec, onda je to akumulacija ne samo osnovnih sredstava, osnovnog najma dnevno od 1250 kuna po autobusu, puta 9, nego i ukamaćivanje do dana presude. Da se, znajući tu priču, i ono što sam vam rekao da su već vještaci izbacili određene cifre, ušli smo u pregovore s njima, u nadi da će mo doć do određenih stvari i nikad sa ciljem da je to konačna odluka. Konačnu odluku donosi ovo Vijeće. Dakle, ovo Vijeće ovlašćuje mogućnost rješavanje tog problema, ali je informacija

73

koju sam htio da vam kažem, se došlo na odnos negdje 55 milijuna, ili 7,2milijuna eura. Ukupno, dakle, ukupno temeljno plus klizanje kamata bez troškova sudskih, bez sudskih troškova koje preuzima Cosmos za sebe i drugi tužioc za sebe, bez klizanja do dana isplate, dakle, nešto što je u razgovoru. Ovdje je informacija da se Vijeće odluči, ili će mo prepustiti 5.-tom mjesecu da se donese presuda suda jer nije uvjetovana, razgovor nije uvjetan sa presudom suda, to je stvar definiranja ovdje, hoćemo li nastavit priču sa Cosmosom, ili čekat po ovim elementima o kojima govorim, ili čekat presudu suda. To je što se tiče Cosmosa. Dakle, nikad nije bilo 15, ili je možda vama dana informacija kao temeljni iznos bez ukamaćivanja 15. To može biti, ali nikako da je 15 ukupni dug. To nije moglo biti ni tada. I tada je bio već puno viši. Ili vam je data kriva informacija. To ja sada ovog momenta ne znam, samo vam dam razjašnjenje.

Što se tiče Pente, reko sam vam da je Penta ugovorena i da je Penta ugovorena za 11,5 milijuna, da je plaćeno 10, i da se od tog momenta Penta je stavljena sa strane, niko s Pentom nije razgovarao u smislu realizacije Pente kao sustava unutar Prometa. Zaustavljena priča, vrijeme teklo, sustav išao kako je išao, tehnologija je otišla naprijed. Naš cilj je bio da razgovaramo sa Pentom, da vidimo gdje je problem, i mogu vam reći da smo utvrdili, znate gdje je bio problem – nije uopće bio problem u Penti. Nego je bio problem u Prometu. U službama Prometa. To je notorna činjenica. Sjeli smo s ljudima iz Pente, razgovarali smo o svakom detalju, napravljeni su posebni zapisnici, pregledan kompletni ugovor, pregledani točno po struci s jedne i druge strane šta se ugovaralo, šta se može aktivirati, dogovorena dinamika realizacije i rečeno je kada ona treba da profunkcionira i mjesečno se prati ta dinamika izvršenja. Za sad, približno se dinamika ostvaruje, i očekujemo da ono što se može aktivirati, to sam vam rekao na početku, jer nam je cilj da to aktiviramo, da dobijemo nešto od toga, da 10 milijona nije otišlo u vjetar, i to smo napravili i očekujemo 01.05.da će mo dobiti efekte po toj osnovi.

GRADONAČELNIK Ako smijem dodat. Ne znam jeste li rekli prije. sustav je naručen kad je naručen,

prije u prepotopno doba informatike. On je DOS-u. jedino što možemo od njega izvuć to vam je baza podataka, koja je zaista ako uspijemo to izvuć, već smo nešto dobili,naravno ne za onaj iznos. Međutim, dobili smo drugo nešto. Razriješen je odnos jer je Penti nanesena šteta isto koliko i Prometu. Međusobno smo nanijeli jedni drugima štetu. U međuvremenu ako ovo profunkcionira kao što oni kažu da je, ipak će mo onda iz toga izać na neki način okrznuti, ali ne ozbiljno oštećeni. Ni oni, ni mi. I ljudi su zaista garantirali da će to profunkcionirat i kažu tek nakon toga smo vam voljni punudit dalje pa vi izaberite ili ne, ali sigurno će mo prijateljski nastupit prema vama sa cijelim nizom mogućnosti, jer oni ne rade samo informatiku, rade cijeli niz drugih poslova, imaju raširenu mrežu svojih poslovnih subjekata, partnera i tako dalje. Tako da recimo jedna lijepa mogućnost ako uspješno ovo završi.

BRANKO BARČOT, predsjednik Nadzornog odbora TD „Promet“ d.o.o. Split Šta se tiče pumpe, da nastavim dalje, šta se tiče pumpe, manje-više vam je rečeno

šta je strategija. Strategija Grada je da raspolaže svojim prostorom. Jer je tamo GUP-om predviđeno stambeno poslovna zona. Svaki subjekt koji nije u domenu vlasnika ili suvlasnika Grada, je kontrolor prostora i taj diktira odnose. Najam pumpe može ić samo onda ako ste vlasnik pa ga dajete u rentu. Ako niste vlasnik – najma nema. A mi ovog momenta nismo vlasnici. Dakle, priča da će neko rentirat drugi, pa može i sad ovaj postojeći vlasnik može rentirat, međutim, on je ugovorno blokiran. I mi smo uspjeli pumpu tehnički preuzet da bi omogućili funkciju opskrbe Prometa gorivom. Da nismo imali pumpu, ne bi imali opskrbu gorivom. Budite sigurni, u momentu, u 10. mjesecu kad sam stupio na predsjednika Nadzornog odbora Prometa već je bilo u blokadi snadbijevanje Prometa. Petrol je ucjenjivao, imao je u šaci Jadran mont sa dugovanjima, jer je bio dobavljač Jadran montu i Prometu i ucjenjivao je Jadran mont da mu proda pumpu. Tog momenta bi nastupila blokada Grada. Uspjeli smo to izbit iz igre, uspjeli smo tehnički preuzet pumpu koja je tehnički ispravna za eksploataciju i za eksterno i za interno snadbijevanje. Interno snadbijevanje vršimo svaki dan

74

kontrolu vršimo. U tom snadbijevanju. Tehnički obavljamo posao. I dobijamo bonitet po osnovi isporučenog goriva. Dakle, a taj bonitet se penje na 4,5 milijona goriva puta 39 lipa po litri goriva, vidite kolika je ta godišnja cijena. Uz mogućnost kad preuzmemo pumpu da mi rentiramo drugome pumpu, pa čak da rentiramo i dobavljaču budućeg goriva. Jer od sljedeće, ove godine kreće ponovno natječaj za gorivo. Dakle, onaj ko nas bude snadbijevao će morat plaćat i korištenje pumpe. Dakle, imamo dvostruku korist. Rentu, bonitet po cijeni goriva i najam pumpe jer je tehnički koristi za tehnički ispostavu goriva. Dakle, to je ta priča.

Treća stvar koja je vezana uz to, GRADONAČELNIK …. BRANKO BARČOT, predsjednik Nadzornog odbora TD „Promet“ d.o.o. Split Da, oni su, to su i htjeli, da nismo to odradili, oni bi to već bili blokirali sigurno nas.

Dakle, uspijevamo sanirat priču 15-godišnjeg prava građenja. Išlo je kako je išlo. Blažević dobro zna, tada je bio predsjednik Nadzornog odbora, ja sam bio član Nadzornog odbora, kad smo raspravljali na tu temu, zašto je tako išlo, međutim, išlo je kako je išlo, 2001. godine, one su druge godine dat je krivična prijava, od nje do danas nema ništa. Čak kažu da je i odbačena. Dakle, cilj je taj za pumpe

GRADONAČELNIK ….. Spaladium arena (nije uključen mikrofon) BRANKO BARČOT, predsjednik Nadzornog odbora TD „Promet“ d.o.o. Split Tako je. Što se tiče nabave autobusa, ja sam vam dao podatke kapitalnih

subvencija. Meni je drago što je gospodin Šundov postavio pitanje kako te kapitalne subvencije koje je Grad dao u iznosu od 175 milijuna do danas, nisu uopće promijenile odnose među suvlasnicima u Prometu. Jer su vođene u knjigovodstvu kao donacije. Čim su vođene kao donacije,vi tog momenta nemate izmjenu mogućnosti u vlasničkim odnosima. Cilj je nama, cilj je nama, u budućnosti, da se takav odnos više ne ponavlja, da počne Grad voditi računa kroz ulaganja da im mijenja vlasničku strukturu, a to će biti jedno od strateških pitanja o kojima će mo kasnije govoriti.

Što se tiče kategorije 65 – ja uvijek podvlačim kategoriju 65. To nisu samo penzioneri. Ja vam moram to reći. U kategoriji 65 ne spadaju samo penzioneri. I ne samo socijala. To je kategorija 65 u kojoj su svi ti. Ovdje je cilj, a ja vam moram reći po određenim brojanjima koja su rađena u Prometu, upravo ta grupacija je najveći korisnik Prometa. Dakle, koja se besplatno u biti vozi. Grad u toj domeni subvencija je upitna da li je u mrežnom sustavu subvencija dovoljna za zatvaranje takvog obima korištenih usluga. Ali se ovdje razgovara o načinu da se iz socijale, iz socijalnih kategorija, a to je dogovor sa socijalom bio, da se izvuče kategorija 65, i da plaća određenu participaciju. Koliku participaciju? Postoje ovdje dvije varijante. Jedna je varijanta, da plaća ukupno godišnju naknadu za korištenje po osnovi kartice koju posjeduje, a karticu ste možda vidjeli, možda niste, među inima su i davatelji krvi koji imaju ovakvu kategoriju, oni plaćaju 30 kuna. Dakle, ovo je 30 kuna. Da ne miješamo da je to cijena besplatnog prijevoza. Ovo nije cijena besplatnog prijevoza, ovo je cijena pokaza da ja mogu koristiti besplatan prijevoz kao davatelj krvi. To je u onoj kategoriji o kojoj smo maloprije pričali kroz onu odluku. Dakle, i ove kategorije od 65 godina je izbačena iz kategorije besplatnog prijevoza jer u njoj imate ljude koji imaju primanja za koja nije normalno da se besplatno voze. Bar sad u ovoj situaciji. Kakva će odluka biti u toj domeni je stvar kasnije tarifne politike. Dakle, danas ne razgovaramo o tarifnoj politici, danas razgovaramo da li tu kategoriju izvući iz besplatnog prijevoza. I zato je prijedlog išao ovako. Nakon toga nam slijede razgovor o varijantama, kakvu varijantu primijeniti kod takve i takve kategorije, da li socijalu po cenzusu primanja, po cenzusu ukupnog primanja, ili već nekim drugim elementima. Ali to je stvar kasnije tarifnog sustava. To možemo dalje razgovarati.

Što se tiče strategije, ja ću se malo vratiti nazad i da vam kažem, ne želim vas kao čovjek iz struke učiti struci, ali vam moram reći, da kad razgovaramo o strategiji, tada ne

75

razgovaramo o strategiji subjekta u izvršenju prijevoza. Strategija se donosi za djelatnost. I ovo Vijeće je zaduženo za donošenje strategije djelatnosti prijevoza putnika u komunalnom prijevozu. Promet je subjekt koji se mora izvršavat tu strategiju i u toj domeni te strategije moraju biti kompentabilne. Dakle, sad ovog momenta želim da kažem da će mo mi u strateškom smislu morat razgovarat na drugi način kako organizirati Prometa u izvršenju djelatnosti. Ne budemo li to napravili, nama se javlja već sad problem dosta veliki u odnosu na organizaciju prijevoza putnika na području županije. Imamo prijevoz putnika na javnom linijskom prijevozu i imamo prijevoz putnika u komunalnom prijevozu i imamo korištenje i eksploataciju parkirališta. Nama se dešava da nam komunalni prijevoz i eksploatacija parkirališta financira javni prijevoz županijskih linija. I to je ono što nam daje negativno poslovanje Prometa. Prema Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu, županijski prijevoz je stvar koja ide ovog momenta, mora ići na tržište. Isključivo je tržišna kategorija. Mi je sad boneficiramo preko komunalnog prijevoza i imamo tu probleme. Dakle, strateško pitanje je da se mijenja društveni ugovor, i mora se društveni ugovor prilagoditi Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu, Zakonu o komunalnoj djelatnosti i vidjeti šta strateški raditi kao Grad u domeni eksploatacije i politike u domeni parkiralište i garaža, uključujući u takvo sagledavanje i pauk službu.

GRADONAČELNIK Ako ja mogu nadopuniti nešto. Ovdje vam je, samo vam je ovdje izuzetno bitno ovo i

ovo će mo se vjerojatno vratiti na jednu od sljedećih ili možda sljedeće Gradsko vijeće. Ovdje vam je Branko napomenuo. Javni linijski promet donosi procijenjeni gubitak od preko 12 milijuna kuna Prometu. Komunalni promet je u plusu isto kao i parkiralište. Dakle, mi kad bi se zatvorili administrativne granice Grada Splita eventualno do Solina, jer to je tu, mi bi bili sa Prometom, ne bi imali ovih problema koje godinama imamo. Ti problemi se godinama talože i gomilaju, ali nažalost, shvatite kako hoćete, žao mi je naših susjeda, ali sve linije koje vam prelaze administrativne granice, osobito one dvije najduže, vam donese najveće gubitke. Mi nismo više socijalna ustanova, Grad Split ima svojih problema, uz dužno poštovanje, mi će mo ili zatvorit Promet u komunalne granice Grada Splita i radit komunalni prijevoz, jer je na relativno malom području velika koncentracija stanovništva i jasno vam je da nema puno kilometara, a veliki je broj putnika. Čim izađemo vanka produžuje vam se maksimalno kilometri sa relativno malim brojem putnika. Morat će mo naći neki drugi model, ali za početak će mo ići u, nema više donacija, idemo u dokapitalizaciju. Ako oni budu htjeli. Mi već sad imamo oružje da im kažemo – bilo nam je drago, uz dužno poštovanje, ili nabavite sebi autobuse, ili plaćajte, ali nećete plaćati više ni ovo što sad plaćate. Morat ćete plaćat više. Ili prestanite davat jedan dio dopusnica privatnicima koji rade, prvo rade štetu Prometu kao još uvijek županijskom javnom prijevozniku, ili rade nekakve još da sad ne ulazimo u detaljnu, u detaljiziranje, ali cijeli niz linija koje su date privatnicima su visokoprofitabilne. Dakle, škole, susjedne općine, mi gubimo tamo di oni zarađuju. Gledajte, sve u redu, ja nemam ništa protiv toga, to je privatna stvar, ok, ali mi će mo se zatvorit onda u granice. To smo županu rekli, oni se slažu, oni su svjesni toga. Moramo nać zajednički način. Ali nećemo dugo čekat, jer Grad Split svake godine, dakle, mi trebamo ove godine dat subvenciju od 13 milijuna kuna, a 12 smo izgubili na vanjskim linijama. To jesu naši susjedi. Većina njih i živi i radi u Splitu, dakle, vezano je, ali nešto moramo napravit, jel.

BRANKO BARČOT, predsjednik Nadzornog odbora TD „Promet“ d.o.o. Split Što se tiče tarife, ono kad smo rekli kategoriju 65, možemo se pripremiti posebno,

danas moramo donit tu odluku, ako to vi donesete, a prijedlog je da se donese, da se ta kategorija isključi iz besplatnog prijevoza i da uđe u kategoriju plaćanja. Kakvog plaćanja, to će tarifom, detaljizirat će mo tarifu za iduće Vijeće i Vijeće će imat prijedlog tarifa na stolu. To je u tome dijelu.

LJUBICA VRDOLJAK …. zaključke, pa će mo ….

76

BRANKO BARČOT, predsjednik Nadzornog odbora TD „Promet“ d.o.o. Split Tako je. Dakle, idemo sa zaključkom, a kakav, kakav, kolika će cijena bit, to je

posebna tarifa, to će doć posebno na suglasnost ovdje na Vijeću. GRADONAČELNIK To je na sljedeće Vijeće. Pa će mo glasat na …. BRANKO BARČOT, predsjednik Nadzornog odbora TD „Promet“ d.o.o. Split Postoje dvije mogućnosti, razradit će mo ih i dat će mo ih ovdje.

PREDSJEDATELJ Dobro, ja bi, mislim, poštenja radi, javila su se još četri sa nekim pitanjima,

vjerojatno pa možda da još neke sitnice raspravimo. Ajte još desetak minuta. Gospođo Marijana vi ste imali na gospodina Meštaneka neko pitanje. Ajte molim vas.

MARIJANA PULJAK Samo kratko. Spomenuo je gospodin gradonačelnik da je već sređeno sa RBD-om

kupnja autobusa. Ma samo jedan prijedlog. Naime, to je opet kredit, ulaženje u kupnju autobusa kreditima, a ono imamo saznanja da zapravo europski fondovi, dakle, može se riješit bespovratnim sredstvima. Znači ono, imamo informacije iz Ministarstva regionalnog razvoja, ako možete, ne znam, popričat s njima, možemo vam kazati s kime smo razgovarali, dakle, postoji šansa dakle iz europskih fondova bespovratna sredstva, nema potrebe ulazit u kredite, čak ni sa RBD-om, uz ne znam kako povoljne uvjete. Dakle, opet je to kredit. Ima šanse dakle da se autobusi nabave europskim fondovima bespovratno. Eto samo jedan prijedlog.

GRADONAČELNIK Ja sam razgovarao sa gospodinom Grčićem i nemam pojma …. MARIJANA PULJAK Dobro, mi možemo reć s kime smo razgovarali pa. Može? Može. A ovo samo jedno

pitanje, rekli ste ove linije rade minus, vjerojatno 60-etica, 37-ma, rade minuse, vjerojatno od kad uletili ovi privatni, od tada su minusi. Ja ne vjerujem da su od prije minusi.

PREDSJEDATELJ Amo redoslijedom. Gospodine Meštanek izvolite. EDO MEŠTANEK, direktor TD „Promet“ d.o.o. Split Mi nemamo ništa protiv razgovarat sa svim, ali ja do ovog trenutka nemam

informaciju za eu fondove, ali imamo volje razgovarat, zašto ne. Ja imam informaciju o namjeri slanja pisma namjere RBD-a. To je to. A drugo šta se tiče 60-etice i 37-edme, a već neko vrijeme imaju gubitak. To se počelo događati sa kružnim taksijima. Kad su se makli kružni taksiji, onda su utrčali ovi drugi, to je legitimno pravo da ljudi imaju pravo imat privatne jer su privatni poduzetnici. Ali ako ulaze u nekakve, ali ako ulaze u nekakve Hrvoje linije u koje ne trebaju ulazit, onda tu više ne pričamo o tome. Jasno, jasno. Nadam se da sam vam odgovorio gospođo Puljak.

PREDSJEDATELJ Gospođo Puljak jeste li zadovoljni sa ovakvim pristupom i odgovorom? Evo i

gospodin Barčot bi još samo svoj mali prilog htio tu dati. BRANKO BARČOT, predsjednik Nadzornog odbora TD „Promet“ d.o.o. Split Što se tiče Europske banke, zadnji razgovor koji je bio oni nude kredit koji bi

preuzeo Promet Split uz suport normalno Grada i vlasnika, ali ne samo to, oni nude čak besplatnu izradu studija, prometnog studija prometa Grada Splita. Dakle, studiju prometa

77

Grada Splita. Koja nam je nasušna potrebna. To je jedan od razgovora, ne kažem da je to ovog momenta, se zove odluka, ali je to jedna od njihovih ponuda. Međutim, htio sam nešto drugo sad da vam kažem. Kad se govori o zonama i zonskom sustavu, to su dvije, iako možda izgledaju da su to iste stvari, to su dvije suštinsko različite stvari. Zonom u kojom se vrši prijevoz putnika u komunalnom prijevozu se smatra prostor kojim se obavlja prijevoz koji je izvan granica jedinica lokalne uprave, a definira se međusobnih ugovorom, dakle, društvenim ugovorom. I tog momenta su sve linije u toj zoni komunalne i ne podliježu Zakonu o prijevozu cestovnim prometom što je vrlo bitno za ono što je gospodin Marušić govorio o Dalmatincu. Nešto što je Promet falio, i to strateški falio ovih zadnjih godina, što je registrirao linije koje su gotovo komunalne,je registrirao kao županijske linije. Tog momenta je dobio privatnog konkurenta. Jer linija Rupotine – HNK nikako nije županijska linija, to je komunalna linija. Linija Japirko – HNK, Dračevac recimo – HNK, dakle, to nisu županijske linije, ali su registrirane kao županijske linije, jer se vozi između Solina i Splita. A ovo što nam je iskoristio Dalmatinac, upravo nam je iskoristio jer nam je linija 60 i 37, koje su za Omiš i za Trogir su registrirane kao županijski, i tu nam je tog momenta ušla konkurencija na ovakav način kako je ušla.

PREDSJEDATELJ Ja mislim da je ovo vrlo, vrlo. Evo imamo još, gospodin Šundov je imao na

gospodina Baldasara neko pitanje ili pojašnjenje. Izvolite. JURE ŠUNDOV Ma zapravo ja sam imao jednu malu repliku, neću ulazit dugo u problematiku i to na

gospodina Barčota, diga sam odmah nakon što je završio, vezano je za Cosmos. Dakle, glavnica u vrijeme kad se potraživalo iznosila je milijun maraka. Ako se konverzijom milijun maraka pretvara u milijun eura što nije pošteno za eure, jer milijun eura je više od milijun maraka, to je već puno pošteno prema Cosmosu, pa mu se onda daje još 3 milijuna od 7 do 10, znači on milijun eura on stavlja sebi u džep. A kad sam ja govorio o 15 milijuna kuna, onda je to još jedan milijun eura, da podile on, i njegov odvjetnik i provizija, znači on zarađuje dva milijuna eura. To je dovoljno prostora za nagodbu. Zato ja mislim da bi ovaj zaključak večeras trebao sadržavati ono što je nekoliko vijećnika predlagalo, a to je točku u kojoj se ovlašćuje gradonačelnik Grada Splita da sa svojim suradnicima pokuša direktnu nagodbu sa tom tvrtkom i da onda rezultate te nagodbe donese kao informaciju ovome Gradskome vijeću na nekoj narednoj sjednici koja bi ga onda ovlastila da složi i potpiše taj ugovor, ili da ga ne potpiše. Dakle, hoću reći još samo jednu stvar. U slučaju da Cosmos sudski ide na ovršnost ili na nešto, uvijek ima dovoljno vremena da Promet kao trgovačko društvo pretvorimo onim našim famoznim hrvatskim pretvorbama u Promet Novi, ili ne znam kako će mo ga nazvat, a onda se taj Cosmos neće naplatit zapravo nikad. Prema tome, imamo mi dovoljno argumenata za pritisnit taj Cosmos i da mi razgovaramo s njima na način da oni naplate ono što je pošteno, a ne ono što su sudski troškovi i ne ono što su najam tih autobusa koji bi već sada bili prestari da bi se uopće mogli iznajmljivat, mada sve što ste vi rekli pravno sve stoji. Sve što ste vi kazali kako nešto teče kao lizing, nagrade, sve to stoji, ali sve se to može naravno i u nekakvoj nagodbi na drukčiji način formulirat. Zato ja predlažem da se ovlasti gradonačelnik pa neka on ovdje podnese izvješće odnosno čovjek kojega on ovlasti, ili tim i da se otvoreno pred ovim Gradskim vijećem o tome razgovara. Ja nikad nisam htio o ovome razgovarat otvoreno iz razloga, kad iziđe sa Gradskoga vijeća u javnosti kako Cosmos može dobiti 50 milijuna kuna, pa zašto bi im da. Oni išli na manje. Pa mi smo bili tražili da se zatvori za javnost ovaj dio sjednice jer je bilo govora o 100 milijuna kuna. Dakle,oni čak potražuju negdje između 80 i 100 milijuna kuna. Pa ja im nikad ne bi da mogućnost da ih dobiju. Kad mi imamo tehničke mogućnosti da ih oni ne dobiju. Amo iskoristiti naše tehničke mogućnosti i naše prednosti, iskoristimo to za Promet i za Grad Split. Evo to je moj prijedlog.

PREDSJEDATELJ U redu je. Evo gospodin Barčot vrlo kratko molim vas.

78

BRANKO BARČOT, predsjednik Nadzornog odbora TD „Promet“ d.o.o. Split Ovdje se ne radi o polemici, nego da se razjasnimo oko Cosmosa. Ja sam pokušao na početku da vam kažem – da je lizing bio na tri godine, dozvolite, ali gospodin Šundov upravo govori o plaćanju lizinga, a ne o plaćanju najma. To su već dvije različite stvari. Lizing se ne utužuje. Dakle, ta razlika od 1.700.000, 800.000 maraka se ne utužuje. Utužuje se najam autobusa od 9. mjeseca '93. pa do 2010. odnosno '11. To je tužba. To je ta razlika. To je taj iznos para koji se potražuje. Ne razlika u neplaćanju lizinga. A što se tiče pregovora, razgovora, oni su vođeni i mislim da bi takav prijedlog koji vođen mogao doći na sjednicu kao poseban prijedlog. To možemo. To je informacija koju sam vam dao da je vođeno, da je došlo do određenih stvari u toj domeni, da su date određene kondicije u otplati i kao tako može onda doći na Vijeće …. Nije problem.

PREDSJEDATELJ U redu. Zahvaljujem, zahvaljujem. Evo gospodin Tonći Blažević vezano na Barčota,

njegovo izlaganje. TONĆI BLAŽEVIĆ Nije, nije na Barčota, nego bija sam se javio, nego vidim da je sve pri kraju, da je sve

dogovoreno, ja sam htio još dodati jednu rečenicu, ovaj zaključak jer je malo nespretan, ali mislim, kolege su obećale, prva sjednica sljedeća Gradskog vijeća imat će mo prijedlog, raspravit će mo, zajedno će mo odlučit, tako da odustajem. Ja im virujem na rič. Eto.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. I gospođa Dragnić Daša još. DAŠA DRAGNIĆ Vrlo ću kratko i ne treba mi stvarno objašnjenje nego samo želim napomenut. Dakle,

spomenuli ste gospodine Barčot da kad govorimo o strategiji, govorimo o strategiji Prometa kao djelatnosti, a ne firme, međutim u ovom slučaju mi zapravo trebamo i jedno i drugo. I ono kad su ovdje bili komentari, onda su komentari bili u principu na ovu strategiju šta Promet kao firma, pa kako izać, evo samo toliko. Dvije su, ok.

PREDSJEDATELJ Može. Evo još završno izlaganje. Dvi rečenice od gospodina Meštaneka. EDO MEŠTANEK, direktor TD“Promet“ d.o.o. Split Prvo da vam zahvalim na strpljenju. Drugo, nije kurtoazija, virujem da ćete nam

pomoć, i više ne sumnjam da nas čekaju neki malo lipši dani. Još jedan put ponavljam, najveća vridnost te firme su ljudi. A nešto bi uputio ovdje, obzirom da su neke stvari interne u firmi izazvale uznemirenje. Naime, ja kao i svaki direktor imam pravo vidit organizaciju tvrtke malo drugačije. Pa sam u tom smislu neke stvari izmijenio. Ali, u proceduri savjetovanja sa sve četri sindikalne organizacije u firmi koje broje preko 600 ljudi, i nikakvi pisani ni usmeni primjedbi nije bilo za promjene koje su usljedile.naime, neki ljudi više nisu rukovoditelji, neki sektori više ne postoje koji su imali po dva čovika,jer ja mislim da ne trebaju postojat, ja mislim da služba kontrole, ne kontrolinga ne može biti sektor, jer to nivo jedva službe bez podcjenjivanja. Pa sam takve poteze povuka, pa su vjerojatno neki nezaodovoljni. Ali ono što je za vas važno, bilo je demokratično i u skladu sa svim propisima Republike Hrvatske i našim internim aktima. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. U svakom slučaju. Bez daljnjeg. Izvolite gospodine gradonačelniče. GRADONAČELNIK Dakle, gospodin direktor će poslat autobus sljedeći put po nas, pa će mo svi skupa

otić, ima 35, plus medij, 51, autobus će biti dovoljan da odemo posjetiti samo sat vremena u

79

garažu i vratit će mo se ovdje. Dakle, sljedeći put redovna sjednica Gradskoga vijeća. možemo za pauzu otići do Prometa i vratit se nazad. Bez naplate. Poslat će nam autobus.

EDO MEŠTANEK, direktor TD „Promet“ d.o.o. Split Pratit će vas žuti kontrolori. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih? Nema. Zaključujem raspravu po ovoj točci

dnevnoga reda. E sad ćete mi lipo pomoć. Dakle, prva točka, to je Prijedlog zaključka o usvajanju informacije o poslovanju Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. Split. Koliko sam ja vas shvatio, briše se ovo „s prijedlogom mjera konsolidacije“? Dakle, stavljam točku 2.1. tematske rasprave o stanju u TD Promet Split, pod nazivom Prijedlog zaključka o usvajanju informacije o poslovanju Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. Split na glasovanje.

Tko je za usvajanje informacije? Ima li tko protiv? Suzdržan? Utvrđujem da je točka 2.1. Tematske rasprave prihvaćena sa 29 glasova „za“. Nije

bilo protiv i nije bilo suzdržanih. Idemo na točku 2.2.: Ad 2.2. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni odluke o prijevozu putnika u

javnom cestovnom prometu Da li je tu bilo nekakvih prijedloga? Izvolite gospodine Podrug. LUKA PODRUG Ja sam shvatio da je prihvaćena ona izmjena umjesto „roditelj“ da bude „obitelj i

nestali obitelji“ , a ovo je još uvijek ostalo malo nejasno i da li se ona točka, kolega mi je i na pauzi nešto govorio, da li se ona točka odnosi samo na studente,učenike, sportaše ili na sve? A šta je sa učenicima i studentima općenito?

EDO MEŠTANEK, direktor TD „Promet“ d.o.o. Split Oni što imaju po zakonu o subvenciji, oni imaju svoje pravo na zakonsku subvenciju.

Samo sportašima koji nemaju to pravo a dobili su ga temeljem posebnog ugovora sa gradom. Oni se vraćaju u tarifni sustav đaka i studenata. Dakle, on svoje pravo crpi iz osnove svog statusa.

LUKA PODRUG Da bi bilo sve jasno, bit je samo da svi dosadašnji studenti i učenici imaju i

zadržavaju ista prava. Ništa drugo. Ako je to, onda dobro. PREDSJEDATELJ Dakle, ova intervencija gospodina Podruga je u redu i ona je u potpunosti

prihvaćena, dakle, ovako je kako je on predložio. Nitko ne ispada iz ovog sustava. Sad da vidimo ovo, to je članak 38.a, točka VI. „obitelji nestalih i poginulih hrvatskih

branitelja“. Da li je to u redu? E. i sve drugo ostaje isto. ______________________ Još u točci IV. je greškom, nisu napisane Srinjine. Treba dodat Srinjine. PREDSJEDATELJ Srinjine? Dobro. I Srinjine. Znači u točci IV. Dakle, štovani vijećnici i vijećnice,

stavljam Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o prijevozu putnika u javnom cestovnom prometu na glasovanje, s tim što (molim vas, molim vas) s tim što se u točci, u članku 38a. u točci IV.

80

iza riječi „Sitno Donje“ dodaje i „Srinjine“, i da točka VI. glasi: „obitelji nestalih i poginulih hrvatskih branitelja“.

Tko je za ovu Odluku sa predloženim izmjenama? Dakle, tko je za ovu Odluku ovako?

Protiv? Suzdržan? Znači jednoglasno. Nije? Tko je protiv? Tko je suzdržan? – 3. Znači 26 „za“ i 3 suzdržana glasa. E sada idemo na onaj zaključak da će se za sljedeću sjednicu pripremiti tarifni

sustav. Jel sam ja to dobro rekao? Dakle, tko je za zaključak ovog Gradskog vijeća da se za narednu redovitu sjednicu pripremi tarifni sustav vezano za kategoriju 65.

Tko je za? Protiv? Suzdržan? – Nitko. Znači, 29 „za“, nitko protiv i nitko suzdržan. I idemo na ovo pitanje pumpe, jel tako. Vezano za pumpu - tko je za to da Grad

Split sufinancira otkup benzinske postaje položene uz garažni krug društva u tekućoj godini u iznosu od, to piše, meni su rekli da oni oće još posebno. 3.800.000 kuna i to iz sredstava preraspodjele sredstava pozicije 401 Proračuna Grada Splita za 2014. godinu i dodatnih sredstava koji će se utvrditi naknadno posebnom odlukom Gradskog vijeća Grada Splita o izmjeni i dopuni Proračuna za 2014. godinu. Znam – piše, piše, ali oće ponovit. Ponavljanje je majka znanja.

Tko je za? Protiv? – Protiv su 4. Suzdržan? – Molim vas. Evo izvolite gospodine Meštanek. EDO MEŠTANEK, direktor TD „Promet“ d.o.o. Split Gospođo Daša, maloprije kad sam vam citirao ono, stvari i materijal kad unosite

unutra, neka mi,neka Grad otkupi pumpu, kad je bude unosio kod vas normalno da će ići na dokapitalizaciju ako mu to bude interes. Pa zato sam vam i citira ono prije. nema tu nesporazuma.

PREDSJEDATELJ Molim vas, molim vas. Dozvolite. Samo trenutak. EDO MEŠTANEK, direktor TD „Promet“ d.o.o. Split Samo dvi stvari vas molim. Sve što u buduće Grad Split bude radio, to je dogovor sa

gradonačelnikom, nema više donacija. Nema. I zato vas molim, hoćete li na ovu, molim vas, na ovoj sjednici, ili da vam još bolje pripremimo pitanje prenesenih gubitaka? 53.800.000 iz ovih 20 godina, jer kad biste …………………….. (više glasova se čuje)

PREDSJEDATELJ Dakle, vidim ja, molim vas, prekidamo, dakle, izglasali smo ako se ne varam ovaj

zaključak. Koliko ih je bilo? Bilo ih je 3 suzdržana i 3 protiv. Sve ostalo je bilo „za“. 4 protiv, 3 suzdržana i sve ostalo za. Onda 22 „za“.

I šta nam je još ostalo? Dakle, ovlaštenje gradonačelniku da sa svojim stručnim suradnicima pokrene proces pregovaranja vezano za nagodbu sa Cosmosom. Dakle, dopustite, dakle, tko je za to ovo Gradsko vijeće donese zaključak po kojem se ovlašćuje gradonačelnik da sa svojim suradnicima pokrene postupak nagodbe sa „Cosmosom“ te da istu nagodbu predloži Gradskom vijeću?

Tko je za? Protiv? Suzdržan?

81

Evo još je samo ostalo pitanje prenesenih gubitaka. Hoćemo li to pripremit za sljedeću sjednicu? Kad bude izvješće.

Još samo malo, molim vas, još minutu strpljenja. Da li sam nešto zaboravio bitno a što ste vi predlagali ovdje? Mislim da nisam. Ja bih na kraju zahvalio predstavnicima „Prometa“ na zaista iscrpnom i vrlo korektnom i profesionalnom izlaganju. Ujedno zahvaljujem i vama na današnjem intelektualnom naporu koji ste poduzeli po zbilja složenim i jako teškim i nadasve dvojbenim temama. Želim da takvi budete i u buduće.

I na kraju, sutra ću uputiti predsjednicima vijeća, predsjednicima klubova vijećnika mail, u kojem ću vas pozvat u četvrtak na jedan kratki sastanak. Naime, namjera mi je da ovo Gradsko vijeće sa vama kao predsjednicima klubova organizira sastanak sa Hrvatskom gospodarskom komorom, Obrtničkom i Hrvatskim poslodavcima na temu – što Gradsko vijeće i vijećnici mogu napraviti na poboljšanju poduzetničke klime u gradu Splitu. S tim što će mo mi 10% govoriti, a 90% će mo slušati prijedloge i ovdje ih prezentirati i prezentirati ih gradonačelniku koga sam upoznao sa ovom idejom i on je također podržava. Zahvaljujem. Sjednica je završena u 5,17.

Sjednica je završila s radom u 17,17.

Sa kazeta reproducirala:

_____________________ Marina Trogrlić