Kavkaska jezička porodica

Jezici koji pripadaju kavkaskoj porodici govore se na području između Crnog mora i Kaspijskog jezera, koje je okruženo planinom Kavkaz.

Na ovom području je koncentracija jezika jedna od najvećih na svetu.

Postoji oko 40 priznatih jezika ove porodice koji se dalje grupišu u tri porodice

Što se tiče raznovrsnosti jezika ovog područja, prvi čovek u istoriji koji je o tome govorio je grčki geograf Strabon

I. Kartvelski jezici: gruzijski, svanski, mingrelsko-lazijski (ili zanski) II. Abhasko-adigejski jezici: a) abhaski, abazinski b) ubihski c) kabardinski, adigejski; III. Nahsko-dagestanski jezici: a) vajnahski (čečenski, inguški, bacbijski); čečenski i inguški čine dijalekatski kontinuum. b) Dagestanski jezici: 1. avarsko-andsko-didojska grana, avarski, andski, didojski (cezski), bežta, hinuhski, hvaršinski, tindijski, botlihski, hunzibski, godoberski, čamalalski, bagulalski, karatinski, ahvahski 2. laksko-dargvinska grana (lakski i darginski) 3. lezginska grana: arčinski, hinaluški, lezginski, tabasaranski, agulski, rutulski, cahurski, udinski, buduhski, kritski; staroudinski se naziva i agvanski

Popis kavkaskih jezika

Neautohtoni jezici kavkaza: turkijski (nogajski, karačajevo-balkarski, kumički), mongolski (kalmički), iranski (osetski, tatski, tališki), armenski.

Sveukupno oko 11,2 miliona govornika

Kartvelsku grupu jezika sačinjava najveći broj govornika od ove tri grupe jezika

Kartvelski jezici govore se na jugu

u ovu grupu jezika spadaju:1) gruzijski (4 miliona govornika);2) judeogruzijski (dijalekat gruzijskog koji se govori u Izraelu); 3) zan (sa mingrelskim i lazom koji se govori još i u delu Turske);4) svan (svanski).

Od svih ovih jezika, samo gruzijski ima pismenu formu koja datira još iz V veka.

Gruzijski jezik

-Gruzijski jezik ima oko 4 miliona govornika i predstavlja književni jezik svima onima koji govore kartvelskom grupom jezika (svan, laz ili mingreski)

-Prvi tekstovi na ovom jeziku datiraju još iz V veka

-Pismo potiče iz XI veka, naziva se mhedrulli i sadrži 33 karaktera

• Aglutinativni jezik (jedna reč može sadržati čak 8 morfema)

• Sinkopa (gubljenje vokala u sredini reči prilikom udvajanja)

• Postoji 7 padeža: nominativ, ergativ, dativ, genitiv, instrumental, adverbijal, vokativ

• Spada u pro-drop jezike

• Ima vigesimalni brojni sistem

• Ne postoji gramatički rod

• Česte su grupe od 6 konsonanata, a u nekim rečima postoje i grupe od 8 konsonanata (გვბრდღვნ  ი  - gvbrdgvni)

Abhasko-adigejski jezici Glavni jezici ove grupe su kabardinski (čerkeški), adigejski i abhaski ;

Kabardinski ima 48 konsonanata i oko 300 000 govornika

Na abhaskom jeziku napisana je poznata saga Narts (oko 1000 p.n.e.)

Grupa ljudi je 70-ih govorila i ubih jezikom (čak 80 konsonanata, a samo 2 vokala!); ovaj jezik je izumro 1992. kada je umro i njegov poslednji govornik.

Nahsko-dagestanski jezici

Glavni jezici ove grupe su avarski, lezginški (kuri), dargva (hjarkili), lak i tabasaran ;

Avarski ima najviše govornika – oko milion;

Jezička grupa nah se govori na severoistoku i obuhvata:1. čečenski (Čečenija)2. inguški 3. bats (govori se samo u jednom selu u Gruziji i ovaj jezik još uvek nema

svoje pismo)

Nahsko-dagestanska grupa jezika spada u aglutinativni tip jezika

Sve tri grupe se međusobno razlikuju u pogledu gramatike, kao i morfologije

Na severu nekoliko jezika se pišu ćirilicom, sa primesama arapskog pisma i oni se koriste kao državni jezici

Na kavkasku porodicu jezika uticali su turski, persijski i ruski jezik

Mnogi od ovih jezika nikada nisu imali pismo!

Poteškoće pri razgraničavanju jezika i dijalekata

jezik planina

dagestanska grupa jezika

broj govornika – oko milion i po

govori se u: Rusiji, Kazahstanu, Azerbejdžanu, Gruziji, Turskoj

književni je jezik

dijalekti: severni i južni

Avarski jezik

Istorija pisanog avarskog jezika 15. vek gruzijska abeceda od 17. veka do ranog 20. veka arapsko pismo od 1928. do 1938. latinica sada je standardni jezik ćirilica najvećim delom je bazirano na ruskom alfabetu palochka

Gramatičke odlike ergativni jezik – subjekat neprelaznog glagola je u istom padežu kao

objekat prelaznog, a subjekat prelaznog glagola je u ergativu

avarski jezik nema rodove

aglutinativni tip jezika

red reči - SOV

Umetnost na avarskom jeziku Rasul Gamzatov

Zhuravli

dobitnik mnogobrojnih nagrada

Čečenski jezik 1 330 000 govornika Zvaničan u Čečeniji i Dagestanu Književni jezik Govori se u Gruziji, Nemačkoj, Jordanu, Kazahstanu, Kirgistanu, Siriji,

Turskoj, Uzbekistanu dijalekti: Akkhiy, Chiantiy, Chiebarloy, Mialkhiy, Nokhchmakhkakhoy,

Orstkhoy, Sharoy, Shuotoy, Terloy, Kisti 3000 izvornih reči Rečnik:

84% inguški 30% avarski 20% lezginški hurijski i urartski

Pismo Arapsko pismo Ćirilica Latinica Standardizacija

Fonetika Suglasnici (40-60)

Samoglasnici (oko 44)

Umlauti – dvoglasi

Skraćivanje dugih vokala

Morfologija i tvorba reči Imenice

6 rodova: muški, ženski, J-rod, B-rod, D-rod, BD-rod 8 padeža: nominativ, genitiv, dativ, ergativ, instrumental,

komparativ, lokativ, ablativ), 10 deklinacijskih klasa Zamenice

⁻ Prvo lice množine⁻ Inkluzivne (,,mi, uključujući i tebe") ⁻ Ekskluzivne (,,mi, bez tebe“)

⁻ Jednina – zavisi od roda Pridevi

Dva oblika (dikan – dobar)⁻ dikan - nominativ jednine i množine⁻ dikaču - svi ostali padeži u jednini i množini

Glagoli⁻ promena po rodu (prefiksi)⁻ Promena prema vremenu

Aglutinativni jezik

Sintaksa Ergativni jezik

Subjekat neprelaznog glagola - S u nominativu gramatički izjednačava objekat prelaznog glagola - O i subjekat

neprelaznog - S, a razlikuje subjekat prelaznog – A

Ako je glagol prelazan:Muusaa vieza suuna.Musa.NOMINATIV PREFIKSALNI MARKER-voleti.PREZENT ja.DATIV"Ja volim Musu.“

Nije pro-drop jezik Red reči u rečenici - subjekat-objekat-glagol (SOV)

Fonološka obeležja kavkaskih jezika

Svi kavkaski jezici imaju sledeće vrste pravih suglasnika: labijali, dentali, piskavi (npr. ts), šuštavi (č), velari, uvulari, laringali.

Obično postoje standardni sastavi sonanata, ali gruzijski nema j, a adigejski jezici nemaju l.

Nahski jezici imaju do 40 vokala (zavisi kako se broji), abhaski samo 2. Od nahsko-dagestanskih jezika minimalni sastav vokala ima darginski (i u e a).

Naglasak je u većini kavkaskih jezika dinamički; u nekima je vezan (gruzijski, kabardinski), a u nekima slobodan (abhaski).

Struktura sloga je u većini jezika CV ili CVC; kartvelski jezici danas dopuštaju slogove tipa VC ili V. Severni dijalekt ahvahskog jezika dopušta samo slogove tipa CV. Avarsko-andsko-didojski jezici ne dopuštaju grupe konsonanata na početku reči, a lezginski jezici dopuštaju samo bezvučne suglasnike na početku sloga.

Gruzijski ima 700 kombinacija suglasnika na početku reči; mogući su skupovi sa šest suglasnika (brc'q'inva "svijetliti", prckvni "ti to guliš", gv-prckvni "ti nas guliš").

Morfološka obeležja Većina je kavkaskih jezika aglutinativna, ali ima i elemenata fleksije i

polisintetizma. Neki jezici, na pr. lazijski, lezginski i bacbijski, vrlo blizu idealnom aglutinativnom tipu, dok su abhasko-adigejski jezici u velikoj meri polisintetični.

Svi kavkaski jezici imaju prefikse, no abhasko-adigejski jezici izrazitije su prefiksalni od ostalih.

Zamjenički sustavi redovito razlikuju upitne zamjenice za lica i ne-lica, bez obzira ima li jezik kategoriju roda

Gruzijski je osobit po tome što ima odnosne zamjenice, kao indoeuropski, usp. gruz. vin-ts «koji», rats «koje».

Padež - Kartvelski i nahsko-dagestanski jezici imaju padeže, a od abhasko-adigejskih samo adigejski i ubihski

Postoji i nekoliko sekundarnih lokalnih padeža (prema nekim shvatanjima klitika), npr. lokativ (-ši), superesiv (-ze), adesiv (-tan), terminalis (-amdis), ablativ (-idan), adverbial (-ad), itd.

Rod - imaju ga gotovo svi nahsko-dagestanski jezici osim udinskog, lezginskog i agulskog. Kartvelski jezici nemaju rod, a među abhasko-adigejskima imaju ga abhaski i abazinski.

Glagoli - svi kavkaski jezici imaju kategoriju glagolskog vremena. Neki jezici, npr. nahski, razlikuju više stepena vremenske udaljenosti u prošlom vremenu;

Za kavkaske jezike tipičan je vigezimalni sastav brojeva, npr. gruzijski orm-oci "40" (dvaput-dvadeset), sam-oci "šezdeset» (triput-dvadeset), ormoc-da-ati «50» (dvaput dvadeset i deset

Česta su leksička razlikovanja dvaju značenja prideva primer - "tanak" (za ravne i izduljene predmete), npr. kabardinski fa p'āś'a "tanka koža" (fa "koža") i baš ps ġə wa "tanki štap" (ps ġə wa "štap");

U tvorbi su česte složenice, naročito one tipa bahuvrihi (pridjevsko-imenske), npr. abhaski a-gw -ž pa "žestokoga srca, tvrdokožan" (čl.-srce-ə əžestoko), gruzijksi xel-mok'le "kratkoruki, bespomoćan“.

Leksika i tvorba

Sintaksa U većini kavkaskih jezika neobilježeni je redosled sintaksičkih kategorija SOV;

U mnogim jezicima , npr. u kabardinskom, mogući su i drugi redosledi u pragmatički i stilistički obeleženim uslovima.

Na primer, u arčinskom jeziku red reči uglavnom izražava informacijsku strukturu rečenice; neobeležen je redosled SOV, ali ako je objekat u fokusu, redosled je OVS; kada je subjekat u fokusu, redosled je OSV:

boxotu-mu xams abč'u lovac -ERG medved-APS ubiti.IIIklasa-aor. "Lovac je ubio medveda“

xams abč'u boxotu-mu "Lovac je ubio medveda (a ne nešto drugo)"

• Kavkaski jezici imaju postpozicije umesto predloga, na pr. gruz. mtasa zeda (brdo.dat. na) "na brdu“

• Kao i u većini jezika Evroazije, pokazne zamenice po pravilu prethode imenicama na koje se odnose .

• U imenskoj grupi (NP) pridevi prethode imenici u kartvelskim jezicima i (većinom) u nahsko-dagestanskim jezicima, ali idu iza imenice u abhasko-adigejskim jezicima.