prezentacija izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i dugu opće države_20_04_2015.ppt

*Izvjee o prekomjernome proraunskome manjku i razini duga ope drave, travanj 2015 Marko Kritof, ravnatelj

PRAVNA OSNOVA

Temeljem Uredbe o europskom sustavu nacionalnih i regionalnih rauna u Europskoj uniji 2223/96 (ESA 95) i Uredbe o primjeni protokola o prekomjernome proraunskome manjku (EDP) 479/2009 nacionalna statistika tijela drava lanica EU duna su Eurostatu dostavljati podatke o dugu i deficitu. Uredba 497/2009 Eurostatu daje iroke ovlasti, koje ukljuuju mogunost metodolokih posjeta dravama lanicama, na kojima se detaljno razjanjavaju sve transakcije vezane uz fiskalno izvjee, kako bi se osigurala vjerodostojnost fiskalnih statistika te jedinstvena primjena definicija iz Uredbe o europskom sustavu nacionalnih i regionalnih rauna u Europskoj uniji 549/2013 i Prirunika o dugu i deficitu

Upiite naziv prezentacijeStrana *

Upiite naziv prezentacije

RAZLIKE IZMEU PRORAUNSKOG IZVJETAVANJA I IZVJETAVANJA PREMA ESA 2010Najvanija razlika izmeu sustava izvjetavanja koji se koristi za potrebe EDP-a je obveza izvjetavanja po obraunskom (accrual) naelu, dok se pri izvjetavanju za nacionalne potrebe i MMF primjenjuje gotovinsko (cash) naelo. Sukladno obraunskom naelu, prihodi i rashodi se biljee u trenutku u kojem su ostvareni, dok se prema gotovinskom naelu prihodi i rashodi biljee u trenutku u kojem su primljena odnosno isplaena sredstva. Zbog razlika u konceptima izvjetavanja esto postoje znaajne razlike kod biljeenja pojedinih prihoda i rashoda (najbolji primjer biljeenje PDV-a koji bi se trebao knjiiti u trenutku nastanka obveze, no budui da to nije mogue biljei se kao prihod s pomakom u vremenskom razdoblju na koje se odnosi).



OBUHVAT SEKTORA OPE DRAVE PREMA ESA 2010Dravni proraun i korisnici dravnog proraunaIzvanproraunski korisnici (HV, HC, FEUZO, HFP, AUDIO, CERP, DUUDI)Javna poduzea (HRT, HI, HAC i ARZ)Lokalni prorauni i korisnici lokalnih proraunaIzvanproraunski fondovi (HZZO, HZMO i HZZ)Javne institucije (HBOR, DAB, HROTE)



Deficit ili manjak sektora ope drave prema ESA 2010 za 2014.

-18.844 milijuna kuna-5,7 % BDP-a

Strana *

Strana *Deficit i primarni deficit sektora ope drave kao % BDP-a


Strana *Najznaajniji utjecaj na deficit (B.9) ope drave u 2014.godini

reklasifikacija dviju financijskih institucija, HBOR i DAB, u obuhvat sektora ope drave pozitivno je utjecala na kategoriju, dok su izvanproraunski korisnici i javna poduzea poveali deficit, s time da je sveukupni utjecaj negativan u iznosu od 532 milijuna kuna

statistiki tretman transfera socijalnih doprinosa iz II. u I. stup kojim se ova transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primitka te je za 3.069 milijuna kuna uvean deficit

preuzimanje duga H Carga po osnovi treeg poziva u iznosu od 955 milijuna kuna (u sluaju treeg poziva po jamstvu cjelokupni garantirani dug statistiki se tretira kao obveza drave)


Dug ope drave za 2014.

279 569 milijuna kuna85,0 % BDP-aStrana *

Udio konsolidiranog duga ope drave u BDP-u, %Upiite naziv prezentacijeStrana *


Chart1

63.712048766

69.2345776244

80.6134701214

84.9942947027

S.13

GodinaYear

%

Sheet1

G.1.Proraunski manjak ope drave (B.9), 2011. - 2014.

General government deficit (B.9), 2011 - 2014

2011201220132014

S.13-7.5-5.3-5.4-5.7

G.2.Konsolidirani dug ope drave, 2011. - 2014.

General government consolidated gross debt, 2011 - 2014

2011201220132014

S.1363.769.280.685.0

G.3.Neto uzajmljivanje (+) / Neto pozajmljivanje (-) (B.9) i primarni deficit kao %BDP-a

Net borrowing (-)/ net lending (+) (B.9) and primary deficit as % of GDP

2011201220132014

Neto uzajmljivanje (-) / Neto pozajmljivanje (+) (B.9) kao % BDP-aNet borrowing (-)/ net lending (+) (B.9) as % of GDP-7.5-5.3-5.4-5.7

Primarni deficit kao % BDP-a-4.5-1.9-1.9-2.2

Sheet1

-7.5283791435

-5.2967869904

-5.3530512323

-5.7290805127

S.13

GodinaYear

%

Sheet2

63.712048766

69.2345776244

80.6134701214

84.9942947027

S.13

GodinaYear

%

Sheet3

-7.5283791435-4.4784638898

-5.2967869904-1.9050279247

-5.3530512323-1.8690745292

-5.7290805127-2.231992252

Neto uzajmljivanje (-) / Neto pozajmljivanje (+) kao % BDP-a

Primarni deficit kao % BDP-a

%

Strana *

Najznaajniji utjecaj na promjenu duga :

reklasifikacija HBOR-a u obuhvat sektora ope drave


Usporedni prikaz Izvjea o prekomjernom proraunskom manjku i razini duga listopad 2014. i travanj 2015. Upiite naziv prezentacijeStrana *

2011201220132014mil kuna % BDP-amil kuna % BDP-amil kuna % BDP-amil kuna % BDP-aNeto uzajmljivanje (-) / Neto pozajmljivanje (+) (B.9)listopad 2014. -25.494-7,7-18.654-5,6-17.189-5,2travanj 2015. -25.038-7,5-17.504-5,3-17.672-5,4-18.844-5,7Razlika 4560,11.1500,3-484-0,1-18.844-5,7Konsolidirani dug ope drave listopad 2014. 199.31159,9212.96464,4249.83675,7travanj 2015. 211.89863,7228.79069,2266.13480,6279.56985,0Razlika 12.5873,815.8254,816.2984,9279.56985,0


Strana *Temeljni agregati sektora ope drave

Prema ESA95 metodologiji:2011201220132014milijuni HRKUkupni prihodi 136.209137.791139.912139.069Minus: Ukupni rashodi161.247155.294157.584157.914Deficit ope drave-25.038-17.504-17.672-18.844 - Sredinja drava-24.406-16.610-19.245-19.984 - Lokalna drava-22021177304 - Fondovi socijalne sigurnosti-412-1.1051.496836Minus: Izdaci za kamate 10.14411.20811.50211.476Primarni deficit ope drave-14.895-6.295-6.170-7.369Dug ope drave na kraju godine211.898228.790266.134279.569

Bruto domai proizvod332.587330.456330.135328.927

2011201220132014% BDPUkupni prihodi 41,041,742,442,3Minus: Ukupni rashodi48,547,047,748,0Deficit ope drave-7,5-5,3-5,4-5,7 - Sredinja drava-7,3-5,0-5,8-6,1 - Lokalna drava-0,10,10,00,1 - Fondovi socijalne sigurnosti-0,1-0,30,50,3Minus: Izdaci za kamate 3,03,43,53,5Primarni deficit ope drave-4,5-1,9-1,9-2,2Dug ope drave na kraju godine63,769,280,685,0


Strana *Upiite naziv prezentacijeHvala na panji


**

prezentacija izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i dugu opće države_20_04_2015.ppt

Documents