prehrambena industrija eu u 2007
DESCRIPTION
CIAA Predstavljanje prehrambene industrije EU: Konkurentnost i regulativa Beograd, 11.3.2009. Mella FREWEN CIAA, Generalni direktor. Na prvi pogled. Prehrambena industrija EU u 2007. Prehrambena industrija u proizvodnom sektoru (1). Stru ktura. Udeo prometa u proizvodnoj industriji (%). - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
CIAA
Predstavljanje prehrambene industrije EU:
Konkurentnost i regulativa
Beograd, 11.3.2009.
Mella FREWENCIAA, Generalni direktor
Prehrambena industrija EU u 2007.
Promet Zaposlenost Istraživanje i Razvoj
913 milijardi €(+4.2% u poređenju s
2006.)
4,3 miliona zaposlenih
(-0.6% u poređenju s 2006.)
0,24%
Od ukupnog prihoda
MSP Broj preduzećaUdeo u troškovima
domaćinstava
48,5% od prometa prehrambene industrije
63,0% od broja zaposlenih u
prehrambenoj industriji
308.000 12,6%
Udeo tržišta EU u globalnom izvozu
19,8% (24,6% u 1998.)Globalna tržišta
Na prvi pogled
Prehrambena industrija u proizvodnom sektoru (1)
- Na prvom mestu po pitanju prometa, radne snage i dodate vrednosti- Na drugom mestu po pitanju broja kompanija
Struktura
Udeo prometa u proizvodnoj industriji (%) Udeo zaposlenosti u proizvodnoj industriji (%)
Udeo dodate vrednosti u proizvodnoj industriji (%) Udeo broja preduzeća u proizvodnoj industriji (%)
Mašinerija i oprema
Hrana i piće
Nameštaj
Automob. industrija
Proizvodi od metala
Štampa i izdavaštvo
Automob. industrija
Ostalo
Prehrambena industrija u proizvodnom sektoru (3)
Struktura
Radna snaga: produktivnost, troškovi, profitabilnost i investiranje
Produktivnost (1000 €) Troškovi po zaposlenom (1000 €)
Bruto operativni suficit (%)²
² Bruto operativna stopa je bruito operativni suficit Izražen u procentima od ukupnog prihoda. Bruto operativni suficit jedodata vrednost umanjena za troškove rada i indikator je profitabilnosti.
Investiranje po zaposlenom (1000 €)
Hrana i piće Proizvodnja Tekstil Automob.industrija
Hemijskaindustrija
Proizvodi od metala
MSP Velika preduzeća
+249
PrometProizvodnja 39,7 60,3
Prehrambena ind. 48,5 51,5
Dodata vrednostProizvodnja 45,3 54,7
Prehrambena ind. 47,1 52,9
Broj zaposlenihProizvodnja 59,3 40,7
Prehrambena ind. 63,0 37,0
Broj preduzećaProizvodnja 99,2 0,8
Prehrambena ind. 99,1 0,9
Industrija kojom dominiraju MSP
Struktura
Prehrambena industrija u državama članicama (2)
Struktura
Podaci o prehrambenoj industriji koje su izdale nacionalne federacije
Neto prodaja(u milijardama €)
Zaposlenost(u hiljadama)
Prehrambena industrija u državama članicama (1)
Struktura
Vodećih 5 država članica u prehrambenoj industriji po prodaji (u milijardama €)
Francuska
Nemačka
Italija
Velika Britanija
Španija
Trgovinski partneri EU
Tržište i potrošnja
Vodeći partneri EU, 2007. (u milionima €)
IZVOZ UVOZ
Trgovina EU po regionima
Tržište i potrošnja
Trgovina EU po regionima, 2007. (u milionima €)
Izvoz Uvoz
EU trgovina po sektorima u 2008.
Tržište i potrošnja
Izvoz po sektorima (u milionima €)
januar – jul
Piće
Razni prehrambeni proizvodi
Mlečni proizvodi
Proizvodi od mesa
Prerađeno voće i povrće
Životinjska i biljna ulja i masti
Brašno i skrob
Proizvodi od ribe
Stočna hrana
Trendovi EU trgovine u 2007.
Izvoz po vodećim trgovinskim blokovima (u milijardama €) Uvoz po vodećim trgovinskim blokovima (u milijardama €)
Tržište i potrošnja
Cene (1)Cene na svetskom i tržištu EU određenih artikala i poljoprivrednih sirovina, 2007. – 2008.
Tržišna cena za
Obrano mleko u prahu, Okeanija
Obrano mleko u prahu, EU
Puter, OkeanijaPuter, EUKukuruz, Golfski zaliv
Pšenica, Golfski zaliv
Pšenica, EU
Soja, SAD, u RoterdamuSeme suncokreta, EU
Seme uljane repice, EU
Ulje od soje, EU
Ulje od repice, EUSuncokretovo ulje, EU
Šećer, London
Junetina, Australija, u SADJunetina, EU
Svinjetina, SAD
Svinjetina, EU
Živinsko meso, SADŽivinsko meso, EUSvetska cena kafe
Svetska cena kakaoa
Fig 9 Evolution of EU raw material prices since Januari 2007
0
100
200
300
400
500
600
2007 2008P
rice
per
to
nn
e in
eu
ro f
or
Mai
ze, W
hea
t,
Rap
esee
d,P
ork
an
d P
ou
ltry
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
4500
5000
Price p
er ton
n in
euro
for S
oyb
ean O
il, SM
P,
Bu
tter and
Beef
Maize Wheat RapeseedSMP Butter Soybean Oil Pork Poultry Beef
Fig 10 Price developments for main agricultural inputs in th eEU and other markets
0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000
Pork
Beef
Poultry
Sugar
Maize
Butter
SMP
EU 2007 World 2007 Latin America 2007 US 2007
Cene sirovina - EU
Kretanje cena sirovina u EU od januara 2007.
kukuruzOMPsvinjetina
pšenicaputer
seme repice
živinsko mesosojino uljejunetina
Razvoj cena kod osnovnih poljopriv. ulaganja na EU i drugim tržištima
OMP
puter
kukuruz
šećer
Živinsko meso
junetina
svinjetina
Tržište i potrošnja
Cene (2)
Porast cena hrane: 4,7% (Okt. ’06-’07.)
Porast cena uopšte: 2,7% (Okt ’06-’07.)
Mesečno poređenje cena hrane i inflacije u EU, 2006-2007. (% mesec/mesec - 12)
hrana
sve stavke
Potrošnja hrane i pića (1)
Tržište i potrošnja
Od ukupnih troškova u domaćinstvima, 12,6%
odlazi na hranu i bezalkoholna pića.
Potrošnja u domaćinstvima EU: hrana i bezalkoholna pića, 2007. (% od ukupne potrošnje u domaćinstvima)
KONKURENTNI POLOŽAJ EU JE SLAB
EU
EU
EU
EU
EU
EU
US
US
US
US
US
US
AU
AU
AU
AU
AU
AU
BR
BR
BR
BR
BR
BR
CA
CA
CA
CA
CA
CA
Growth GVA food industry inmanufacturing
Growth Balassa index
World market share growth
Growth GVA/worker
Growth GVA
Overall
weak average strongslab jakprosečan
Rast BDV-a u prehrambenoj ind.U proizvodnji
Balassa Indeks
Rast BDV-a
Rast BDV/zaposleni
Rast udela u svetskom tržištu
Ukupno
KONKURENTNI POLOŽAJ EU JE SLAB
U poređenju sa SAD, Brazilom, Kanadom, Australijom i drugim državama, u vezi sa:
– Liberalizacijom trgovine– Niskom produktivnosti radnika– Fragmentiranim tržištem– Stalno, multikulturno stanovništvo, stanovništvo koje stari– Administrativne prepreke– Nizak stepen inovativnosti (delimično povezan s teškoćama u
vezi sa dozvolama za trgovinu– Ograničeni izvor sirovina (npr. mleko)
Konkurentnost industrije hrane i pića – akcioni plan
1. Istraživanje i razvoj i inovacije
• Više investicija (privatni sektor – 0,24% prometa – i javni sektor) i racionalnije korišćenje sredstava
• “Hrana za život” (Platforma razvoja prehrambene tehnologije)
• Zakonski okvir mora više da stimultiše inovacije
2. Pristup konkurentnim poljoprivrednim sirovinama: veća tržišna orijentacija Zajedničke agrarne politike – stabilno snabdevanje
3. Pristup novim tržištima: mora se primeniti multilateralni i usmereni bilateralni pristup
4. Bolje, jednostavnije, ravnomernije zakonodavstvo EUNovi propisi samo kad su zaista neophodni (prostor za samoregulisanje) i nakon opsežnih procena njihovog uticaja
5. Uspostavljanje grupacije na visokom nivou od strane EU Komisije
18
Industrija hrane i pića u EU: veze u lancu prehrambene industrije i
dinamično globalno tržište• Prerađevine, za razliku od tradicionalnih poljoprivrednih
proizvoda, sve više zastupljene u trgovini• Prerada hrane: najveći stepen internacionalnosti (sve veće
prisustvo multinacionalnih proizvođača hrane)• Velike kompanije igraju glavnu ulogu u ovom procesu• Ekspanzija van nacionalnih granica i organizacione promene u
sektoru prodaje hrane• Porast prekograničnog marketinga i oglašavanja u prodajnom
sektoru• Mali broj velikih maloprodajnih lanaca ima sve važniju ulogu u
globalizaciji prehrambenih sistema, što utiče na konkurenciju u domenu distribucije
Razvoj događaja u NMS
• Nakon udruživanja u EU, prehrambena industrija je osetila nedostatak kvalitetnih dobavljača
• Strane investicije su brzo dovele do:– Brz rast proizvodnje sa dodatom vrednošću– Zahtev za homogenim, standardizovanim, visoko kvalitetnim
dobavljačima• Koncentracija u okviru industrije dovela je do različitih nivoa vertikalne
koordinacije• Dramatične promene u sektoru maloprodaje, pojavljuju se
međunarodni trgovinski lanci• Veliki maloprodajni lanci imaju uticaj na:
– Poboljšanje kvaliteta proizvoda– Vertikalnu i horizontalnu integraciju– Racionalizaciju sistema isporuke
• Uticaj na male proizvođače: skoro nikakav uticaj u pregovorima oko ugovora i cena, mada imaju koristi od politike podrške
Prehrambena industrija: strogo zakonski regulisana
Zakon o hrani EU : šta i kako?
• Šta: Slobodno kretanje bezbednih prehrambenih proizvoda
= JEDINSTVENO TRŽIŠTE
• Kako: Harmonizacija i/ili uzajamno priznavanje
Zakon o hrani EU
• Zakon o hrani uglavnom harmonizovan– Jedan «krovni» tekst: Propis (EC) 178/2002
uspostavlja opšte principe i zahteve– Sekundarni (direktive i propisi)
• Međusobno priznavanje ostaje primenljivo u posebnim situacijama gde ne postoji harmonizacija
UTICAJ ZAKONODAVSTVA NA KONKURENTNOST
Koristi od zakonodavstva:• Zadovoljavajuća bezbednost hrane• Obezbeđuje prostor za manevrisanje
– Ali postoje nacionalna odstupanja, interpretacije, sprovođenje
• Obezbeđuje reputaciju na tržištima van EU• Zakonodavni sistem EU se ceni više od
zakonodavnog sistema SAD
UTICAJ ZAKONODAVSTVA NA KONKURENTNOST
• Pet glavnih problema:– Kvalitet zakonodavstva– Promene u zakonodavstvu– Preterana kontrola (HACCP samokontrola, revizija, MS &
EU kontrole)– Inovacija / odobrenje pre izlaska na tržište– Administrativne poteškoće u etiketiranju, higijeni, praćenju
porekla i kretanja proizvoda
UTICAJ ZAKONODAVSTVA NA KONKURENTNOST
Kvalitet zakonodavstva– Složenost, jasnoća, pojednostavljenje, povezanost sa
nacionalnim zakonom Promene zakonodavstva– Stalni protok, nestrukturisano objavljivanje Preterana kontrola – HACCP samokontrola, revizija, FVO– Pomoć u slučajevima ne usaglašenostiDovodi do troškova:– Teško proceniti– Dobitak i gubitak zavisi od upravljanja u kompanijama
Neki od izazova industriji hrane i pića u 2008. godini
• Nabavka i cena sirovina• Biogoriva, genetski modifikovani organizmi,
nanotehnologija• Upravljanje prehrambenim lancem i primena higijenskih
pravila• Zagađivači i agensi za poboljšanje prehrambenih
proizvoda• Ishrana, dijeta i slične teme, predlog informacija za
poboljšanje prehrambenih proizvoda• Ambalaža i ambalažni otpad• Akcioni plan za održivu potrošnju• Trgovinski odnosi sa zemljama koje nisu članice EU,
Pravila o poreklu• Promocija poljoprivrednih proizvoda izvan EU
26
CIAA – Konfederacija proizvođača hrane i pića EU
CIAA je vodeća asocijacija u predstavljanju proizvođača hrane i pića EU
Pomaže industriji hrane i pića da održi poverenje potrošača
Uspostavlja blisku saradnju između svih karika u prehrambenom lancu
Obezbeđuje maksimalnu koordinaciju između različitih sektorski i geografski povezanih grupa proizvođača hrane i pića u EU
CIAA članstvo i struktura
• 26 Nacionalnih federacija za hranu i piće (npr. FDF iz Velike Britanije, BLL iz Nemačke, itd.)
• 28 evropskih sektorskih asocijacija (npr. konditorski proizvodi, šećer, bezalkoholna pića, mesne prerađevine, itd.)
• 19 direktnih članova (npr. Nestlé, Unilever, Danone, Kraft Foods, Coca-Cola, Pepsico, Mars, itd.)
• Sekretarijat u Briselu: Mella Frewen (Generalni direktor) predvodi tim od 23 članova
• Komiteti, Radne grupe koje se sastoje od eksperata iz kompanija koje su direktne članice, nacionalnih federacija i sektora
• U svakom momentu, nekih 350 eksperata rešava pitanja kojima se bavi CIAA
28
Prioriteti CIAA za 2009. godinu : vizija i akcija
• Ekonomska pitanja– Konkurentnost – HLG
• Prehrambena i potrošačka politika– Novi prehrambeni proizvodi– Informacije potrošačima o prehrambenim proizvodima
• Politika zaštite životne sredine – Održiva potrošnja i proizvodnja– Informacije potrošačima o zaštiti životne sredine– Izmene u Eko-oznaci– Okrugli sto o prehrambenim lancima u odnosu na politiku
održive potrošnje i proizvodnje
Prioriteti CIAA : vizija i akcija
Konkurentnost
• Pristup konkurentnim poljoprivrednim sirovinama
• Pristup izvoznom tržištu
• Podstrek programima istraživanja i razvoja i inovacijama
• Zakonodavstvo EU: sprovođenje i instrumenti koji nisu zakonodavni
Uloga nacionalnih federacija
• Da rukovodi lokalnim pitanjima i mogućnostima• Da učestvuje u razvoju CIAA, pružanjem nacionalne
podrške • Da učestvuju u naporima CIAA u ostvarivanju
saradnje sa:– Nacionalnom vladom– Nacionalnim parlamentom– Nacionalnim članovima Evropskog parlamenta
Uloga Nacionalnih federacija
• Da aktivno učestvuje u izgradnji stavova CIAA i protoku informacija
• Da definišu pitanja i mogućnosti na nacionalnom nivou koja mogu biti od evropskog značaja
CIAA IMA KOORDINACIONU ULOGU
CIAA podrška konsolidaciji nacionalnih asocijacija
• Stručna podrška po pitanju strukture i organizacije asocijacija
• Obuka za eksperte u asocijacji• Direktni kontakt sa CIAA EU/WO informacije i
komunikacija• Referentna tačka za pristup nacionalne prehrambene
industrije regulativama i procedurama jedinstvenog tržišta EU
• BSP, ETP programi
Osnovna ideja
• Jedinstveno tržište EU je već ovde: reagujte ODMAH da budete u prednosti, izbegnite klopke
• Industrija hrane i pića EU je gigant, sila, ne samo meta
• Nacionalne asocijacije za hranu i piće treba da preuzmu vođstvo da ojačaju i promovišu svoja preduzeća
Za više informacija o CIAA organizaciji
www.ciaa.eu
Pristup vestima, stavovima i publikacijama