pregledprakse! europskogsudaza ljudskaprava · 2017. 3. 27. · u predmetu sia akka/laa protiv...

PREGLED PRAKSE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

Informacije o novim presudama i odlukama Europskog suda za ljudska prava

SRPANJ RUJAN 2016.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE URED ZASTUPNIKA REPUBLIKE HRVATSKE PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA

DALMATINSKA 1, ZAGREB TEL: 01 4878-‐100, FAX: 01 4878-‐111

E-‐MAIL: ured@zastupnik-‐esljp.hr

WEB: uredzastupnika.gov.hr

mailto:[email protected]://uredzastupnika.gov.hr/

2

Ureda zastupnika Vlade pred Europskim sudom za ljudska prava u relevantnom razdoblju.

prava i oni ne predstavljaju

www.echr.coe.intHUDOC.

Na stranicama Ureda zastupnika (uredzastupnika.gov.hr) dostupni su prijevodi svih presuda i odluka protiv Republike Hrvatske.

2017. Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskom sudom za ljudska prava

http://file:///C:/Users/Natalia/Desktop/www.echr.coe.inthttps://uredzastupnika.gov.hr/

3

............................................................................................................................. 5

....................................................................................................................... 5

...................................................................................................................... 11

................................................................................................................. 11

................................................................................................................ 15

PRAVO NA SLOBODU I SIGURNOST ....................................................................................... 19

A. M. protiv FRANCUSKE...................................................................................................................... 19

BUZADJI protiv MOLDAVIJE ................................................................................................................ 22

.................................................................................................. 26

IBRAHIM I DRUGI protiv UJEDINJENE KRALJEVINE ................................................................. 26

TREVISANATO protiv ITALIJE ............................................................................................................ 31

HE ........................................................................................ 33

..................................... 35

GIORGIONI protiv ITALIJE.................................................................................................................... 35

FRLAN protiv HRVATSKE ..................................................................................................................... 38

ZABRANA DISKRIMINACIJE ........................................................................................................ 40

BRITISH GURKHA WELFARE SOCIETY I OSTALI protiv UJEDINJENE KRALJEVINE ..... 40

BRISANJE ZAHTJEVA S LISTE ..................................................................................................... 44

KH ....................................................................................................................... 44

.................................................................................................................. 46

SIA AKKA/LAA protiv LATVIJE .......................................................................................................... 46

4

prakse Europskog suda za ljudska prava za 2016. godinu, izdvojene su nije presude i odluke tog Suda u razdoblju od srpnja do rujna 2016. godine.

one koje se odnose na kompleksnu problematiku azila i njihovo

odluke bila relativno povoljna.

S druge strane, u predmetu , je obustavilo postupak koji je pokrenut zbog odluke o deportaciji u Irak podnositeljice i izbrisalo zahtjev s liste predmeta zbog jamstava

U predmetu A .M . protiv F rancuske Sud je razmatrao pravna sredstva za ocjenu zakonitosti

Buzadji protiv Moldavije,

Ibrahim i drugi protiv Ujedinjene Kraljevine Sud je ocjenjivao je li

U predmetu Trevisanato protiv I talije ,

U drugom predmetu protiv Italije koji smo izdvojili, Giorgioni protiv I talije

Sud je ocjenjivao i sustavne probleme, poput organizacije javnog zdravstva povodom Aydogdu protiv Turske).

U predmetu na slobodi.

British Gurka Welfare Society i ostali protiv Ujedinjene Kraljevine, gdje je ocjenjivao je li mirovinski sustav diskriminatoran.

U predmetu SIA AKKA/LAA protiv Latvije Sud je utvrdio da Agencija na koju su prenesna

F rlan protiv Hrvatske koji se odnosi na ovrhe na nekretnini koja

u kontekstu neispunjavanja njegovih kreditnih obveza.

5

.

1.

zakonom.

skladu sa zakonom.

zahtjev br. 40448/06 presuda od 30. kolovoza 2016.

Zahtjev Sudu podnijelo je dvoje t .

dijagnosticirao sindrom respiratornog distresa koji je zahtijevao hitno postupanje i posebnu u opremu

odmah prevezeno u drugu bolnicu gdje je zaprimljeno na Odjel za neonatologiju, jer nije bilo slobodnih mjesta na Odjelu za intenzivnu njegu opremljenom ventilatorima. Prilikom dolaska u bolnicu

podnositeljima.

6

na Odjel intenzivne njege te ne dijete je umrlo.

P

Izmira i grada Istanbula, podnio prema kojem je uzrok smrti djeteta sindrom respiratornog distresa

inspektora za utvrdio da

na

istaknuo kako je potrebno provesti sustavnu reformu u pogledu nedostataka koje je utvrdio. Sukladno

zbog nedostatka dokaza.

PRI G O V O RI

O D L U K A SUD A

Iz in kako u Izmirskim bolnicama postoji trajni problem

go e.

li biti svjesni

7

a ta bolnica odbije primiti dijete. Sud je utvrdio da bolnica nije, prije u, poduzela mjere kojima bi se djetetu osigurala njega koju

njegovo zdravstveno stanje zahtijeva. Takvo postupanje

Sud je primijetio da je bolnica u kojoj je specijalizirana i posebno

skrbi te da se radi o javnoj bolnici koja bi trebala

kontinuiranim problemom prekapacitiranosti. Stoga se sa strukturnog i medicinskog aspekta ne

a s obzirom na

ventilatora koje je imala na raspolaganju. Prema

iz jedne bolnice u

drugu te iz postupanja drugih bolnica u regiji koje

Nadalje, Sud je ustanovio da bolnica u

e

toga, Sud je primijetio kako Vlada nije

zela mjere kojima bi osigurala i djelovanje da ne postoji pravni okvir kojim bi bio propisan u bolnicama. Nadalje je utvrdio kako je smrt djeteta posljedica ne samo ,

postoji i -

Turska nije poduzela mjere kojima bi osigurala

i djelovanja javnih bolnica smrt djeteta posljedica je ne

-poslj

djeteta i navedenih strukturnih problema.

8

N oj je osoblje bilo zaposleno bio je reguliran Zakonom br. 4483. Sukladno tom Zakonu, prije pokretanja kaznenog progona protiv

Zbog ,

posebno zbog:

ko ne postoje razlozi zbog kojih bi u ovom predmetu odstupio od

riti istragu u odnosu na sedam

ginekologa i k utemeljena nu u Istanbulu (dalje:

Komisija). Sud je izrazio nezadovoljstvo

navedene K

omisije

koja su samo prihvatila navedeni

niti hitni primitak djeteta na Odjel intenzivne njege koji je raspolagao s

ila na opisivanje medicinske procedure koja je prethodila smrti djeteta bez ispitivanja koji je protokol postupanja u takvoj

standardima moderne medicine i ustaljene prakse bez

nepost

da se postupci vode sukladno mjerodavnim propisima i uz primjenu u kojih se

Konvencije, istraga treba obuhvatiti sve temeljne

mogu rasvijetliti okolnosti smrti pojedinca. Taj zahtjev

pribavljenog u sudskom postupku ukoliko predstavlja

glavni dokaz na temelju kojeg

istrage.

9

ostupku ukoliko predstavlja glavni dokaz na

dali odgovor na temeljna pitanja: je li smrt djeteta bila

respiratornog di nema dokaza neonatologa, , donijela u punom sastavu. Time je Komisija postupila suprotno Zakonu br. 2659.

S obzirom na ne

koje je zanemarilo

upovnim zahtjevima iz

eta. Slijedom navedenog, kazneni

djeteta.

uklanjanje nedostataka identificiranih ovom povrede unutar sustava zdravstvene skrbi. Sud je istaknuo kako bi bilo korisno da mjere

lovati.

znanja i sposobnosti koje su potrebne za konkretan

privatnog sektora. U vezi s navedenim Sud je

V

obzira dolaze li iz javnog ili privatnog sektora.

10

ukazano na stavak sudskim postupcima1

65.000,00 EUR -

486,00 EUR na

ovdje.

1 Guidelines on the role of court appointed experts in judicial proceedings of Council of Europe's Member States

smrt pacijenta strukturni problemi u javnim bolnicama

http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-166481http://www.coe.int/t/dghl/cooperation/cepej/textes/Guidelines_en.pdf

11

.

SIGURNOSNE SITUACIJE U IRAKU BITI

J. K . i drugi protiv

zahtjev br. 59166/12

bio vlasnik tvrtke koja se bavila

bazi u Iraku. Tijekom listopada 2004. godine, al- -a, a tijekom 2005. godine otela je njegovog

-ove povezanosti s Amerikancima. Podnositeljev je pobjegao iz Iraka.

Podnositelj je sa suprugom i sinom pobjegao u Jordan, gdje je ostao sve do prosinca 2006. godine kada se vratio u Irak. Tada je al-

preselili u Siriju, al-tvrtke je pala.

-Qaeda je nekoliko podnositeljeve tvrtke. Podnositelji su ostali u

Bagdadu, ali su se nekoliko puta morali seliti.

dozvolu. Dana 25. kolovoza 2011. godine, podnositelj je podnio dodatni zahtjev, a isto su

rujna 2011. godine intervjuirala sve podnositelje, s tim da su J. K. i njegova supruga imali dodatan intervju koji je trajao oko tri i pol sata. Podnositeljima je tijekom intervjua

12

Dana 22. studenog 2011. godine, Migracijska agencija odbila je zahtjeve podnositelja za izdavanje obiteljske bora

je odlukom od dana 9. kolovoza 2012.

-Qaede zbog svoje . U prilog ovog navoda, dostavili su tri video zapisa iz kojih su vidljivi

PRI G O V O RI

postupka pred Sudom.

Dana 4. lipnja 2015. godine, Sud je donio presudu kojom je utvrdio da deportacija

Sud je primijetio kako su tijekom 2011. i 2012. godine, Migracijska agencija i Migracijski sud

azila jedinjene Kraljevine (United Kingdom Home Office) (Norwegian Country of Origin Information Centre) te na Vlada je istaknula da stupanj nasilja u Bagdadu ne ukazuje na postojanje opasnosti koja bi

tvrdili

ukazuju li osobne okolnosti podnositelja na to da bi u

kako su ih iznijeli podnositelji bio dosljedan, uvjerljiv i u skladu s podacima o situaciji u Iraku koji su prikupljeni od pouzdanih

-

13

ne

okupatorskim snagama u Iraku i dalje su bile meta napada al-Qaede i drugih grupa. Prema u Ureda za migraciju Ujedinjene Kraljevine iz 2009. godine civili koji su radili za

multinacionalne snage u Iraku nalaze se -Qaede. , za koje se

Vladom i njezinim institucijama, ,

opasnosti od progona u Iraku. J. K. je bio dio grupe koju se sustavno pratilo zbog povezanosti e do 2008. godine bio podvrgnut

-

Irak.

Posljednji pouzdani izvori koji se bave ljudskih prava

sigurnosnog i pravnog sustava. Iako sustav i dalje funkcionira, nedostaci su se

rasprostranjenost korupcije dovela je do

sigurnosne snage poduzimaju minimalne

od 2011. godine kada su Migracijska agencija i Migracijski sud ispitivali zahtjeve u onima kojima je to

- se ne nalazi pod

-

vrijedi i za pojedince koji su

grupa.

14

, te bi provedba deportacijskog naloga

U

10.000,00 EUR

ovdje

zahtjev za azil deportacija stvarna opasnost za podnositelje

Konvencije

http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-165442

15

W E NN E R

zahtjev br. 62303/13 presuda od 1. rujna 2016.

Podnositelj zahtjeva je ovisnik o heroinu od 1973. godine, HIV pozitivan je od 1988. godine. Od 2001. godine smatra se osobom sa 100-postotnim invaliditetom te prima invalidsku mirovinu.

terapijom.

podnositelj do tada primjenjivao, bila je prekinuta protivno njegovoj volji. U lipnju 2009.

zatvora. U skladu s nalogom surehabilitacijski centar, gdje je podvrgnut apstinencijskom programu odvikavanja od ovisnosti,

zatvor, u skladu s , s

, njegova ponpodnositelj je tajno konzumirao metadon u klinici te nije pokazivao dovoljno motivacije

Podnositelj je u lipnju 2011. godine podnio zahtjev zatvorskim vlastima za ponovnim

s obzirom da je prilikom ranije primjene . Zatvorske vlasti su odbile podnositeljev zahtjev,

zatvorenicima, niti je prikladna za rehabilitaciju podnositelja. Zatvorske vlasti su posebno

primao zamjensku terapiju te da nakon tri

16

kriminalitet povezan s drogom, dok u zatvoru takvih rizika nema.

ispunj

zatvorski

10. travnja 2013. godine Savezni ustavni sud odbio je razmotri

zamjenska terapija.

PRI G O V O RI

Podnositelj zahtjeva je prigovorio da je odbijanje davanja zamjenske terapije tijekom

ka specijalista o zamjenskoj

O CJE N A SUD A

obvezama koje , konkretno, je li osigurala da

na slobodi. Stranke se spore o tome je li zamjenska terapija predstavljala

Sud je prihvatio da imaju

zamjenske terapije.

doista

17

elemenata koji ukazuju da je zamjenska terapija predstavljala neophodnu metodu

podnositelj je bio ovisnik o opijatima

ponovna zloupotreba droga mogla

odlaska u zatvor, u razdoblju od 1991. do 2008. godine, podnositelj je primjenjivao zamjensku terapiju kao

istarstvo zdravstva, zamjenska terapija

Europe te se u 30 od 47 zemalja takv

. Standardi Europskog odbora za 2 i Europska

slobodi.

rne medicine, koji je osobno pregledao

zamjenskom terapijom koju je primao i prije odlaska u zatvor. Da je zamjenska terapija bila

ponovno propisana po izlasku iz zatvora.

imptome odvikavanja. Sud

protivno njegovoj volji. apstinencijska terapija nije smatrana prikladnom za utvrditi koja bi vrsta terapije bila prikladna

za podnositelja. Sud je smatrao kako nedavanje zamjenske terapije nije smjelo biti motivirano neostvarivim ciljem da podnositelj nadvlada svoju ovisnost. D e vlasti, a posebno sudovi trebale su 2 European Committee for the Prevention of Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment (CPT)

zamjenska terapija bila

ponudile uvjerljive dokaze da su podnositeljevo zdravlje i

pro

18

je li podnositelj ne ukazuje na to da su

S obzirom na naved

1.800,05 EUR

ovdje.


19

d) ako se radi o zakonitom zatvaranju maloljetnika radi izricanja odgojne mjere nadzora ili o oj sudbenoj vlasti;

SVEOBUHVATNO

A . M . protiv F R A N C USK E

zahtjev br. 56324/13 presuda od 12. srpnja 2016.

Podnositelj je napustio Tunis za vrijeme

francuska policija ga je ga: nalog za deportaciju i nalog za . Upravni sud u Pau, potvrdio je zakonitost navedenih naloga. Nalog o deportaciji

iz nepoznatih razloga tada

Dana 7. listopada 2011. godine, podnositelj je naloga o deportaciji. Podnositelj je dana 9. listopada 2011. godine

prigovorio zakonitosti naloga o ranije tog istog dana (u 04.00

sata)

20

Upravnom sudu u Bordeauxu koji je presudom stavio izvan snage nalog od dana 7. listopada 2011. godine, uz naznaku da se time ne

od godine, Conseil d'E tat ukimeritumu odbio podnositeljeve prigovore.

PRI G O V O RI

Podnositelj je prigovorio , kojim bi osporio za , te da je

ispitivanje zakonitosti tog naloga od strane upravnog suda bilo restriktivno.

O CJE N A SUD A

Sud je podnositeljeve prigovore ispitivao u odnosu na razdoblje od tri i pol dana tijekom kojih

, pravni lijek koje je podnositelj mogao koristiti radi

osporavanja zakonitosti navedenog naloga.

stavka 4. Konvencije

, zakonitos

ne bi smio dovesti do toga da sud koji ocjenjuje zakonitost naloga zamjenjuje svoj stav sa stavom naloga o ,

temeljnih konve

Konvencije.

sudova bio tijelo,

upravni sudovi nisu bili ispitivati zakonitost mjera koje su (okolnosti u kojima je donesen nalog o deportaciji) i na temel

Nadzor upravnih sudova nad nije bio

sveobuhvatan nisu bili

ispitati zakonitost niza odluka koje su dovele do

.

21

naloga o u. u kojima je donesen nalog o deportaciji, i koje su potom dovele do mjerodavnim pravom i ciljem , a to je a pojedinaca od proizvoljnog

sveobuhvatan.

Sli

ovdje.

stranci deportacija

opseg ispitivanja zakonitosti


22

POVREDA -‐

BU Z A DJI protiv M O L D A V IJE


plinom. U srpnju 2006. godine protiv podnositelja je pokrenuta istraga zbog navodnog a zbog kojeg

Dana 2. svibnja 2007. godine podn

kaznenog postupka. Prvostupanjski sud,

a to su Protiv podnositelja je p 2007. godine.

. Prvi put dana 16. svibnja, a

utjecaj

07. godine zbog

koje su odbijene.

je prihvatio podnosit

postojanje opasnosti od skrivanja ili utjecaja na istragu. Mjera trajala je , kada je jamstvo, a

. Protiv podnositelja je naknadno

23

PRI G O V O RI

oblju postojala praksa

Sud je u presudi od dana 16. prosinca 2014. godine utvrdio

Vlada je prvenstveno prigovarala da podnositelj nije iscrpio Prigovarala

je

zatvora u domu predstavljalo za eventualnu povredu njegovog prava na slobodu.

su ist

merituma predmeta.

st. 3. Konvencije.

predstavlja conditio sine qua non nakon proteka vremena taj uvjet nije dovoljan sam za sebe.

potrebno utvrditi, prvo, postoje li i dalje relevantni i dovoljni u

kaznenog postupka.

nije tj. nije odgovor na pitanje od kojeg trenutka

24

5. st. 3. Konvencije.

31 Visoke ugovorne stranke Konvencije

navesti relevantne i dovoljne razloge za

kada po prvi puta ispituju potrebu

rasprav

bi se prenijelo na Konvenciju. Stoga je

postojanja relevantnog i dovoljnog nog zatvora,

uz uvjet postojanja osnovane sumnje,

prvog donosi sudbena vlast.

sukladno kojoj taj institut predstavlja e

, niti da ta zamjena predstavljala

na njega pristao. U je postojala prisila iako je podnositelj sam

.

Nada

ukladno

zatvora.

je, u

svrhu jasnog definiranja pojma

, kako uvjet postojanja relevantnog i dovoljnog razloga

uz uvjet postojanja osnovane sumnje treba biti

tvoru koje

25

, dok su u dva navrata zb , produljili ,

ometanja kaznenog postupka,

tijekom prvih deset mjeseci istrage kada je mogao ometati kazneni postupak utjecajem na sinove, ukoliko je to htio.

su utvrdili da ne postoje razlozi koji bi to zahtijevali, poput opasnosti od skrivanja ili ometanja istrage.

razlozi nisu bili

relevantni niti dostatni.

3.000,00 EUR

4.837,00 EUR

ovdje.

opravdana sumnja opravdani razlozi dostatnost razloga


26

STAVAK 1.

1. kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud

li njezinog dijela zbog razloga

bezuvjetno potreban u po

c) da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava platiti branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja,

IBR A H I M I DRU G I protiv UJE DINJE N E K R A LJE V IN E3

zahtjevi broj 50541/08, 50571/08, 50573/08 i 40351/09 13. rujna 2016.

Dana 21. srpnja 2005. godine, detonirane su eksplozivne naprave unutar sustava londonskog

Sukladno odredbama Zakona o terorizmu iz 2000. godine takvi razgovori se mogu provoditi

sigurnosnih razgovora, podnositelji su izjavili kako nisu sudjelovali u predmetnom napadu. Na glavnoj raspravi, podnositelji su potvrdili kako su sudjelovali u napadu, ali kako je cijeli

3 akse Europskog suda za ljudska prava listopad prosinac 2014. godine.

27

kaznenog postconspiracy to murder

razmatr leave to appeal)4.

brzo nakon napada susreo i pomogao jednom od

podnositelja ispitala u

okrivljenik se pozivao na pisanu izjavu koju je dao policiji i koja je tijekom kaznenog

u zatvora u trajanju od deset godina.

PRI G O V O RI

(ctijekom policijskog ispitivanja te da ono nije utjecalo na kazneni postupak.

Dvojica podnositelja zahtjeva podnijela su

organizacija Fair Trials International.

prava

nad

4

li ne.

28

,

. U odnosu na tri podnositelja postojao je jasni pravni okvir

regulaci

privremene naravi te je moglo trajati dok

donesestoga utvrdilo kako su u odnosu na tri podnositelja zahtjeva postojali uvjerljivi razlozi za

mjerodavnoj proceduri te ih je obavijestitrojicu podnositelja obavijestila i o razlozima uskrate prava na branitelja. Osim toga, trojica

dokaznog sredstva. , provedeno je

izjave pribavljene te je razmotrio l biti koji je mogao iznositi dokaze tijekom

prava na branitelja bila opravdana. Iako je raspravni sud utvrdio kako se radi o ddokazima, podnositelji

Nadalje, izjave podnositelja predstavljale su samo jedan od mnogobrojnih elemenata na temelju kojih je pokrenut kazneni postupak protiv trojice podnositelja. Naime, postojali su dokazi iz kojih je proizlazilo da su podnositelji sudjelovali u izradi bombe, kao i dokazi o njihovim ekstremnim pogledima na svijet i njihovoj reakciji u trenutku kada je bomba detonirana

branitelja okrivljeniku proiza

, a bila je om napadu.

U odnosu na tri podnositelja postojao je jasni pravni okvir

koji je regulirao uvjete pod

prava na branitelja uz

navedenu regulaciju primijeniti na konkretan

29

pravna pitanja na koja treba dati odgovor. Pritom im je naglasio da uzmu u obzir da su podnositelji prethodno ispitani bez branitelja.

k vila,

onvencije.

dostavila uvjerljive razloge zbog kojih j

podnositelj Nije postojala nikakva pravna osnova u

h

je suprotno propisanoj proceduri u takvim sudovi niti

Sud policijske odluke i utvrditi je li se prilikom injegovim procesnim pravima, postojao zapisnik s ispitivanja niti drugi dokaz o tome.

dokaza. I u nutvrdio postupanje policije vjerodostojnost podnositelja ponovno ispitao okolnosti u kojima je isti dao izjavu policiji. Utvrdio je kako

je da tijekom rasprave nije ispitan

za postupak protiv njega jer je iz nje ju

je poduzela druge radnje koje su dovele

podnositelja postupanje policije bilo je suprotno

propisanoj proceduri. Osim

Sud nisu imali naknadnu

odluke i utvrditi je li se

njegovim procesnim pravima,

zapisnik s ispitivanja niti drugi dokaz o tome.

30

podnositelja uzmu o obzir ukoliko smatraju da nije dana pod prisilom te da bi on takvu izjavu

n poroti ostavljena iskaza podnositelja u kaznenom postupku.

16.000,00 EUR

ovdje.

terorizam

pravo na branitelja branitelja

ispitivanje pred policijom


31

NEMA POVREDE -‐ KASACIJSKI SUD NIJE PRIMIJENIO PRETJERANI

T R E V ISA N A T O protiv I T A L IJE


Podnositelj je 32 godine radio kao zaposlenik IBM-

godinu dana.

mjesto, a potom je u rujnu 2004. godine

95/98,5 Suda Europske unije u skladu s regulativom Europske unije. Dana 28. listopada 2010. godine,

PRI G O V O RI

jer

O CJE N A SUD A

je ocijenio om pravne si

postupkom.

5

32

Podnositelj je u i iz primjene Zakona br.

je protivno Direktivi

pogledu kolektivnog pritom na praksu podnositel

naveo na koji poziva, taj sud nije

lasio kako bi

je postupio

je d

na snagu dakle

iz jasne zakonske odredbe koju Kasacijski sud primjenju .

ovdje.

razlozi

formalni uvjeti

Uvjet jasnog a

podnositelja zahtijevalo poseban trud. Sud je stoga


33

E BIO PRISUTAN NA RASPRAVI PRED

zahtjev broj 16033/12 presuda od 20. rujna 2016.

Protiv dvojice podnositelja zahtjeva vodio se kazneni postupak zbog kaznenih djela prijevare i krivotvorenja privatne isprave. Nakon javne rasprave na kojoj su podnositelji dali iskaze,

krivljenika uredno su

trajanju od 9 mjeseci.

Podnositelji su poto

Ustavni sud odbio

PRI G O V O RI

Podnositelji pred

O D L U K A SUD A

Sud je u

, kada su

34

svjedoka.

predbaciti da je podnositeljima uskratio

dokaza, pozvao podnositelje na raspravu, a raspravi.

Prvi podnositelj nije prisustvovao raspravi, a njegov branitelj nije naveo razloge izostanka. Drugi podnositelj je bio raspravi u prisutnosti

iskoristi

sve dokaze koje je izveo prvostupanjski sud, te naglasio kako su odredbe kojima se regulira

ovdje.

raspravu ukoliko preispituje

prvostupanjskog suda.

kazneni postupak


35

1.

i mira, ili gospodarske

PODNOSITELJA DA U POTPUNOSTI OSTVARDJETETOM

G I O R G I O NI protiv I T A L IJE


Podnositelj se tijekom kolovoza 2006. godine razveo od supruge s kojom ima sina. Nedugo

postupak

povjerio sina

j prisutnosti. Stoga je tijekom 2008. godine podnositelj pokrenuo postupak

tu

socijalnu skrb te je ostvarivati pod nadzorom koji se nisu odvijali u njezinoj prisutnosti. U studenom 2010. godine, podnositelj je

36

je bilo kakav kontakt sa sinom, nije s njim razgovarati telefonom niti provoditi praznike.

Tijekom 2012. godine, drugi grad utvrdilo

Podnositelj je, pak sin povjeri postupke te je majci odobrio da se preseli sa sinom

zlostavljanja

PRI G O V O RI

protiv njega. Prigovarao je

O D L U K A SUD A

Sud je podnositeljev predmet ispitivao u okviru dva zasebna razdoblja.

U odnosu na prvo razdoblje (od kolovoza 2006. do studenog 2010.), Sud je utvrdio kako je , ali

odluci nije supruga zahtijevala da bude prisutna kada on to pravo ostvaruje.

ile

za razvod braka, susreta i d i situaciju u kojoj je

, kao primjerice mjeru nadzora nad ostvarivanjem

o okolnostima konkretnog

U odnosu na drugo razdoblje (od studenog 2010.

od 2010. godine poduzimala radnje koje bi

Nedostat

sudove da poduzmu radnje koje

obiteljskih veza.

37

sitelj tijekom razdoblja od pet

utvrdio da u odnosu na drugo razdoblje nije do

U.

10.000,00 EUR -

ovdje.

nesuradnja roditelja


38

PODNOSITELJEV

F R L A N protiv H R V A TSK E

zahtjev br. 2545/14 odluka od 20. rujna 2016.

995. godine podnositelj je uzeo kredit u iznosu od 193,maraka (DEM). Kao instrument

banka je postupak protiv podnositelja radi oduzimanja i prijedlog banke i do na nekretnini. Podnositelj je podnio

ovrhe ispunjeni.

Kprodana jedinom ponuditelju.

Podnositelj je prijedloga za odgodu ovrhe sve oglasio je

podnositeljev prijedlog nisu ispunjeni zakonski uvjeti za odgodu

i policijom kako bi ih obavijestio d 2013. godine. Podnositelj je

Zakazanog datuma podnositelj i njegova obitelj bili su iseljeni.

Zagrebu su ,

Oodbio je podnosi kupio imanje u cijelosti i u dobroj vjeri.

PRI G O V O RI

Poziva

39

O CJE N A SUD A

Sud je utvrdio

Nadalje, Sud je utvrdio da podnositelj nije

preispitivanja ugovora o kreditu koji su mu bili dostupni pred nacionalnim sudovima. Podnositelj je slobodno sklopio ugovor o kreditu te pristao da

instrumentom osiguranja. Podnositelj je stoga

isplate nepodmirenih dugovanja.

podnositelj

Naposljetku, Sud je da je podnositeljev zahtjev da mora biti

odluke pogledajte ovdje. Pri jevod odluke na hrvatski jezik pogledajte ovdje.

pravo na dom ovrha na nekretnini iseljenje neispunjavanje ugovornih obveza

Pje

posljedica neispunjavanja njegovih ugovornih obveza, i to

posljedica na koju je

http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-167822https://uredzastupnika.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Presude%20i%20odluke/Frlan,%20odluka.pdf

40

okolnost.

ZAKONSKE ODREDBE O MIROVINAMA VOJNIKA GURKA NISU BILE DISKRIMINATORNE

BRI T ISH G UR K H A W E L F A R E SO C I E T Y I OST A L I protiv UJE DINJE N E K R A LJE V IN E


Podnositelji zahtjeva su British Gurkha Welfare Society, nevladina organizacija koja djeluje u ime 399 veterana Gurka, i dva umirovljena vojnika Gurka.

djelovali u

i.

, a primjenjivao se isina mirovine se

kada je baza Gurka preseljena u Ujedinjenu Kraljevinu.

vlasti su 2007. godine vojnicima Gurka ponudile mirovinski plan prema kojem bi se njihove

vojnicima Gurka koji su umirovljeni na dan ili nakon 1. srp

41

-za-godinu. U odnosu na razdoblje prije 1. srpnja 1997. godine, jedna % jedne godine vojnika britanske vojske istog ranga.

dovima radi osporavanja zakonitosti odluke prema kojoj vojnici Gurka, umirovljeni prije 1. srpnja

prema kojoj se vojnicima Gurka, umirovljenima nakon 1. srpnja 1997. godine, ranije godine

Podnositelji su prigovarali da su bili diskriminirani glede prava na vojnu mirovinu na osnovi dobi i/ili nacionalnosti. Tvrdili su da su bili stavljeni u nepo

navodnu diskriminaciju na osnovi dobi, Visoki sud je smatrao da razlika u postupanju nije

godine. Vezano uz navodnu diskriminaciju na osnovi nacionalnosti, Visoki sud je bio

prosincu 2010. go

PRI G O V O RI

nepovoljnij a procjenjivala tek kao 23% postupanje predstavljalo diskriminaciju na osnovi nacionalnosti, rase i dobi.

O CJE N A SUD A

Da bi se podnositelj mogao pozvati na povredu

nema objektivno i razumno opravdanje. Drug , ako nema legitiman cilj te ne

42

(a) Prigovor rasne diskriminacije

Podnositelji su priznali da nisu pokretali postupak vezan uz prigovor rasne diskriminacije je odbacio

(b) Prigovor diskriminacije na osnovi nacionalnosti

Sud je smatrao da se prema vojnicima Gurka nego prema

ostalim vojnicima britanske vojske, s obzirom da su se do 1997. godine na njih primjenjivala pravila drugog mirovinskog sustava. Dodatno, za one

mirovinski sustav koji se primjenjivao na vojnike britanske vojske, po modelu godina-za-godinu mogla su se prenijeti samo ona prava na mirovinu

dok su se prava urka

vrednovala se kao 23-36% vrijednosti

vojske istog ranga). Sud je primijetio da su i same britanske vlasti priznale da se vojnici Gurka nalaze

mirovina nisu prikladni.

S obzirom da se baza Gurka premjestila u Ujedinjenu Kraljevinu i da su svi vojnici Gurka,

Ipak, Sud je smatrao da je razlika u postupanju bila objektivno i razumno opravdana. Odabir

zemljom. Sud je bio mnikakvu vezu s Ujedinjenom Kraljevinom te da je za njih najprikladniji mirovinski plan koji se na njih primjenjivao u Nepalu.

druge izvore prihoda.

Da bi se podnositelj mogao

razlike u postupanju na osnovi

situacijama. Takva razlika u postupanju je diskriminatorna

ukoliko nema objektivno i razumno opravdanje.

43

zemljama temeljem socijalno-

zaposlenja.

1. Protokola br. 1.

(c) Prigovor diskriminacije na osnovi dobi

po modelu godina-za-

opravdana iz istih razloga kao i razlika u postupanju na osnovi nacionalnosti. I u ovom

br. 1.

ovdje.

diskriminacija na osnovi rase, nacionalnosti i dobi

p promjena mirovinskog sustava opravdanost razlike u postupanju


44

37.

a) da podnositelj ne namjerava ustrajati u svojem zahtjevu, ili

c) da iz nekog drugog razloga koji zahtjeva.

opravdavaju.

BUDE PROVEDENA ZAHTJEV BRISAN S LISTE PREDMETA


koja je tijekom 1991. godine sa suprugom

Podnositeljica je kasnije rodila sina, a tijekom 2001. godine odobren joj je privremeni boravak. Tijekom 2004. godine podnositeljica je

Iste godine, razvela se zajedno. U svibnju 2004. godine, podnositeljica je u psihijatrijsku ustanovu. U sr

psihijatrijskoj ustanovi i postavio joj zakonskog zastupnika. Podnositeljica je u psihijatrijskoj ustanovi

naca te u svjetlu ubojstva koje ocijenila su da podnositeljica predstavlja opasnost

je Federalni Ustavni sud odbacio.

45

PRI G O V O RI

na a, ukoliko bude deportirana u Irak. Istaknula je da

podvrgnuta te da bi

2015. godine,

temeljem odluke o deportaciji od dana 4. lipnja 2009. godine u odnosu na koju je podnijela zahtjev

protok vremena od 2009. godine.

a snazi te

, ukoliko bude

S ovdje.

deportacija

brisanje zahtjeva s liste

osiguranje da podnositeljica

odluke o deportaciji od dana 4. lipnja 2009. godine u odnosu

na koju je podnijela zahtjev Sudu.


46

. PROTOKOLA BR. 1.

1.

2.

teresom ili za

LATVIJSKI NACIONALNI SUDOVI POSTIGLI SU

SI A A K K A/L A A protiv L A T V IJE

zahtjev br. 562/05 presuda od 12. srpnja 2016.

latvijskih autora, dalje: Agencija), je neprofitna umjetnici.

Agencija koja je zastupala interese velikog broja dom

emitirati glazbena djela u pogledu kojih je Agencija zastupala autorska prava.

Tijekom 2002.

panje ugovora o licenci za naredno prometa radiopostaje.

47

PRI G O V O RI

nacionalni sudovi, sklapanje ugovora o licenci i odredili naknadu za

O CJE N A SUD A

Sud je

i u autorska prava, Sud je utvrdio da su odluke sklapanje Agencije i dviju

radiopostaja te ena naknada za autorskih prava bile utemeljene Zakonu o autorskim pravima. Prema tom zakonu, ukoliko se stranke ne mogu sporazumjeti o naknadi za autorska prava, niti je o tome odluku donijelo neko drugo tijelo, tada o naknadi

Nadalje, Sud je smatrao da su odluke nacionalnih sudova bile donesene u javnom interesu,

te javnog interesa s jedne strane, te prava

u od s druge strane.

Sud je pritom uzeo u obzir nekoliko elemenata.

autorskih prava, nacionalni sudovi su da se o visini

naknade sporazumiju tijekom postupka. Kao drugo, sudovi su ustanovili da, u

emitiranja ne bi obveza stranaka da sklope

ugovora o licenci k su u postupku pokrenutom

Organizacija koju su autori

autorskih prava, te sukladno

nju prenijeli ta ista prava, se

ta autorska prava.

48

ovdje.

konvencijskih prava

pregledprakse! europskogsudaza ljudskaprava · 2017. 3. 27. · u predmetu sia akka/laa protiv...

Documents